Izvješće o provedenom savjetovanju - PRIJEDLOG PRAVILNIKA O AMBALAŽI I OTPADNOJ AMBALAŽI, PLASTIČNIM PROIZVODIMA ZA JEDNOKRATNU UPORABU I RIBOLOVNOM ALATU KOJI SADRŽAVA PLASTIKU

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ŠIME VALIDŽIĆ PRAVILNIK Treba povećati povratnu naknadu jer 50 lipa (ili protuvrijednost u eurima) nije dovoljno motivirajuća i dio boca od pića ipak završi u miješanom komunalnom otpadu, na ulici i u prirodi. Treba proširiti popis vrsta boca i drugih spremnika na koje se odnosi povratna naknada, kao što su staklenke od prehrambenih proizvoda, željezne konzerve od hrane, plastične boce od šampona i deterdženta, jednokratnih čaša i slično. Za materijale koje nije moguće reciklirati ili za koje se recikliranje slabo provodi u praksi, treba uvesti dodatnu naknadu da se destimulira njihova upotreba. Treba znatno povećati iznos naknade za gospodarenje otpada jer dosadašnji iznos očiti nije dovoljan. Treba drastično povećati naknadu na ribolovne mreže, bez obzira od kojeg su materijala izrađene, jer je gospodarski ribolov ekološki neodrživ i okrutan. Brojne riblje vrste i ekosustavi su u opasnosti od izumiranja odnosno uništenje, od gospodarskog ribolova stradavaju milijuni dupina i drugih morskih sisavaca, ptica i kornjača i nekoliko tisuća milijarda riba. Neprihvatljivo je što se aluminijski udio iz višeslojne ambalaže (Tetra Paka) ne reciklira i treba naći način da se potakne recikliranja tog aluminija, posebice jer se sirovina za novi aluminij dobiva na štetu južnoameričkih prašuma, životinja i domorodačkih naroda, koji trpe uništenje, izumiranje odnosno genocid. Treba uvesti da svi restorani, pa i oni jednostavni, imaju obvezu nuditi vodu iz slavine i posluživati hranu i višekratnom posuđu i s višekratnim priborom. Ne treba poticati korištenje jednokratnog posuđa niti pribora koji nije od plastike nego od drugih materijala jer se ti materijali često uvoze iz Južne Amerike i uzgoj odnosno rudarenje tih sirovina uzrokuje uništavanje prašuma, istrebljenje biljnih i životinjskih vrsta i genocid protiv domorodačkih naroda. Izvoz ambalaže i materijala za recikliranje izvan Europe treba ili zabraniti ili odrediti neki maleni postotak koji se može izvesti jer ti predmeti i materijali često završe u siromašnim zemljama u prirodi ili se obrađuju na način koji je opasan za ljudsko zdravlje. Nije prihvaćen Iznos povratne naknade i naknade gospodarenja otpadom za različite ambalažne materijale ne određuje se predmetnim Pravilnikom, nego će se propisat Uredbom u skladu s Zakonom o gospodarenju otpadom (Zakon). Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu. Prijedlog da svi restorani, pa i oni jednostavni, imaju obvezu posluživati hranu u višekratnom posuđu i s višekratnim priborom se odbija . iz razloga što prvo treba procijeniti učinke mjera predloženih ovim Pravilnikom a tek nakon toga procijeniti moguće proširenje ove mjere, a također isto nije zahtjev DIREKTIVE (EU) 2019/904 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SUPD), a niti je to propisano Zakonom o gospodarenju otpadom Prijedlog da svi restorani, pa i oni jednostavni, imaju obvezu nuditi vodu za piće iz slavine se odbija jer isto nije predmet ovoga Prijedloga Pravilnika. Prijedlog da se izvoz otpadne ambalaže i materijala za recikliranje izvan Europe zabrani ili odrediti neki maleni postotak koji se može izvesti se odbija jer je prijedlog izvan područja Pravilnika
2 Udruga Tatavaka PRAVILNIK Prijedlog Pravilnika sadrži odredbe koje predstavljaju pozitivne pomake u suzbijanju onečišćenja plastikom, poput proširenja vrsta ambalaže uključenih u sustav povratne naknade te uvođenje obveze korištenja višekratnih čaša u ugostiteljskim objektima gdje se pripremaju i uslužuju napici. Radi se o pozitivnim promjenama koje pozdravljamo jer ih vidimo kao konkretne korake prema izgradnji sustavnog odgovora na onečišćenje okoliša i ugrozu ljudskog zdravlja plastikom. Ovaj bi Pravilnik trebao biti upravo to - regulatorni akt koji će postaviti suvremen, odgovoran i ambiciozan sustav za odgovor na dalekosežan i sveprisutan problem onečišćenja plastikom. Za uspostavu takvog sustava potrebno je ugraditi u Pravilnik i sljedeće odredbe: 1) U članku 20. potrebno je uvesti krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu. Obvezna naplata takvih vrećica može se smatrati tek privremenim rješenjem. I kao takvo ono je nepotrebno jer su već sada lako dostupne višekratne vrećice za nošenje koje obavljaju potpuno istu funkciju. 2) Članak 30. donosi pohvalno proširenje sustava povratne naknade na svu jednokratnu ambalažu od pića volumena jednakog i manjeg od 3 litre, bilo da se radi o plastičnoj, staklenoj, metalnoj ili višeslojnoj ambalaži. Isti se treba proširiti i na jednokratnu ambalažu od pića veću od 3 litre kao i na ostalu jednokratnu ambalažu, bilo da se radi o tekućim jestivim proizvodima, sredstvima za čišćenje ili kozmetičkim proizvodima. 3) Člancima 44. i 48. potrebno je kvantificirati smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu. Nije prihvatljivo ponovno odgađanje postavljanja nacionalnih ciljeva smanjenja za više od godine dana. Postavljanje konkretnog cilja smanjenja šalje jasnu poruku o razini ambicije smanjenja potrošnje plastičnih čaša i spremnika za hranu. Podsjećamo da bi ovaj Pravilnik trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine te da je već sada prošla godina i pol od srpnja 2021. i krajnjeg roka za implementaciju Direktive o jednokratnoj plastici donesene još 2019. godine. Ne vidimo razlog za daljnju odgodu konkretne akcije u ovome području. Podsjećamo da smo na otoku Zlarinu uveli sustav kaucije za višekratne čaše još u ljeto 2019. godine u svim ugostiteljskim objektima i pokazali da ga je moguće primijeniti u praksi. 4) Pozdravljamo uvođenje zabrane postavljanja jednokratnih plastičnih čaša u aparatima za napitke na radnim mjestima i u kućanstvima u članku 45. Predlažemo proširenje zabrane na sve aparate na javnim mjestima, čime bi se javnost izravno potaknula na korištenje višekratnih čaša. U najmanju ruku i eventualno kao prvi korak treba uvesti obvezu naplate svih jednokratnih čaša na aparatima za napitke. 5) Pozdravljamo uvođenje obveze korištenja višekratnih čaša u ugostiteljskim objektima gdje se pripremaju i uslužuju napici iz članka 46. Istu treba proširiti i na objekte jednostavnih usluga. 6) Pozdravljamo uvođenje obveze korištenja višekratnih spremnika za hranu u ugostiteljskim objektima gdje se hrana priprema i uslužuje iz članka 47. U nju treba uključiti i objekte jednostavnih usluga. U svim slučajevima treba odustati od uvođenja jednokratnih proizvoda napravljenih od drugih materijala kao alternative, jer isto nije u duhu Direktive o jednokratnoj plastici. Jedini pravi odgovor je sustavni prelazak na višekratna rješenja. Pozdravljamo prijedlog Greenpeacea da se u svrhu smanjenja potrošnje jednokretnih plastičnih boca za piće Pravilnikom propiše obveza svim ugostiteljskim objektima da osiguraju dostupnost vode za piće iz slavine. Pristup pitkoj vodi temeljno je ljudsko pravo. Pozdravljamo prijedlog Zelene akcije vezan uz mjeru za smanjenje ambalaže svježeg voća i povrća kojom bi se u odgovarajućim prodajnim prostorima osigurao minimalan obvezan prostor za izlaganje svježeg voća i povrća bez ambalaže. Nije prihvaćen Prijedlog da se propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) proširi na ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata. Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu. Prijedlog da se kvantificira smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu se odbija iz razloga što je neophodno na nacionalnoj razini prvo izraditi analizu podataka prema ovome prijedlogu Pravilnika pa tek onda utvrditi kvantificirane podatke Prijedlog proširenja zabrane postavljanja jednokratnih plastičnih čaša u aparatima za napitke na svim javnim mjestima se odbija iz razloga što prvo treba procijeniti učinke mjera predloženih ovim Pravilnikom a tek nakon toga procijeniti moguće proširenje ove mjere. Prijedlog obveznog korištenja višekratnih čaša i višekratnih spremnika za hranu u objektima jednostavnih usluga se odbija iz razloga što prvo treba procijeniti učinke mjera predloženih ovim Pravilnikom a tek nakon toga procijeniti moguće proširenje ove mjere. Prijedlog „opće“ zabrane korištenja jednokratnih proizvoda se odbija jer isto ne zahtjeva DIREKTIVA (EU) 2019/904 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SUPD), a niti je to propisano Zakonom. Prijedlog da se svim ugostiteljskim objektima propiše obveza da osiguraju dostupnost vode za piće iz slavine se odbija jer isto nije predmet ovoga Pravilnika.
3 ZELENA AKCIJA PRAVILNIK Pozdravljamo određene pozitivne mjere koje donosi ovaj Pravilnik, međutim, smatramo kako on i dalje ne odgovara hitnosti rješenja problema zagađenja jednokratnom plastikom. Naglasak je i dalje uglavnom na odvojenom sakupljanju i reciklaži otpada, a minimalno na prevenciji nastanka otpada i ponovnoj uporabi. Također, Pravilnik ostavlja mjesta za zamjenu jednokratnih plastičnih predmeta jednokratnim predmetima izrađenim od drugih materijala što je u suprotnosti s Direktivom o jednokratnoj plastici. Proširenje sustava povratne naknade korak je u dobrom smjeru, ali trebalo bi obuhvatiti i jednokratnu ambalažu od pića veću od tri litre i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda kao i tekućih kozmetičkih proizvoda i proizvoda za čišćenje. Osim proširenja sustava povratne naknade, trebalo bi propisati i obvezujuću razinu ponovnog punjenja boca za napitke poput piva, vina i bezalkoholnih pića najkasnije do 2024. Također treba postaviti jasan cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Ono što između ostalog izostaje u Pravilniku je provedba zabrane stavljanja na tržište pojedinih plastičnih predmeta. Stoga smatramo da je nužno dodati novi članak (x) sa sljedećim stavkama: Članak x: Provedba zabrana stavljanja na tržište (a) Zabrana stavljanja na tržište treba se primijeniti i na one proizvode čije karakteristike trajnosti, otpornosti i čvrstoće su usporedive s onima za plastične proizvode za jednokratnu uporabu ili koji se uobičajeno odlažu nakon prve uporabe (b) zabrana stavljanja raspoloživim na tržište onih proizvoda koji su obuhvaćeni zabranom stavljanja na tržište na temelju čl. 17. st. 1. i 2. se primjenjuje najkasnije u roku od 3 (tri) mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika zabranjeno je promoviranje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu te proizvoda od oksorazgradive plastike u pogledu kojih je usvojena zabrana stavljanja na tržište, bilo putem interneta, kroz oglase na portalima, društvenim mrežama ili putem bilo kojeg drugog sredstva Stavak (b) predloženog članka x je osobito važan kako bi se uspostavio jednostavniji sustav nadzora nad potrošnjom jednokratnih plastičnih predmeta koji su predmet Zakona o gospodarenju otpadom. Trenutna zakonska odredba je nedorečena te ostavlja prostor za nepoštene prakse proizvođača, uvoznika i distributera budući da se ne određuje krajnji rok za potrošnju isteka zaliha od trenutka stupanja na snagu ZGO-a. Također izostaju mjere prevencije nastanka otpada od plastične ambalaže stoga predlažemo dodavanje novog članka po uzoru na najambicioznije mjere država članica Europske unije: Članak y: Mjere za smanjenje ambalaže svježeg voća i povrća (a) Prodavatelji s prodajnim prostorom većim od 200 četvornih metara te osobe koje se bave trgovinom na veliko su obvezne osigurati najmanje 20% svojih prodajnih površina za ponudu potrošačima proizvoda koji se izlažu bez ambalaže (b) Od 1. siječnja 2024. osobe koje se bave trgovinom (“trgovac") su obvezne neprerađeno svježe voće i povrće za prodaju fizičkim osobama-potrošačima izlagati i prodavati bez ambalaže izrađene u cijelosti ili djelomično od plastike Nije prihvaćen Prijedlog „opće“ zabrane korištenja jednokratnih proizvoda se odbija jer isto ne zahtjeva DIREKTIVA (EU) 2019/904 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SUPD), a niti je to propisano Zakonom. Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) proširi na ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata. Prijedlog da se propiše obvezujuća razina ponovnog punjenja boca za napitke poput piva, vina i bezalkoholnih pića najkasnije do 2024. se odbija jeristo ne zahtjeva zakonodavstvo EU, kao niti Zakon Prijedlog da se propiše cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu se odbija iz razloga što je neophodno na nacionalnoj razini prvo izraditi analizu podataka prema ovome Pravilniku pa tek onda utvrditi kvantificirane podatke Prijedlog proširenja zabrane stavljanja na tržište pojedinih plastičnih predmeta, uključujući i prijedlog zabrane promoviranja istih, se odbija jer je zabrana stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih proizvoda već propisana Zakonom, u skladu sa SUPD. Prijedlog za smanjenje ambalaže svježeg voća i povrća se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva zakonodavstvo EU, kao niti Zakon.
4 HGK PRAVILNIK Naša članica prdlaže da se kroz Pravilnik odredi obveza- i način obilježavanja svakog plastičnog proizvoda - a pogotovo plastične ambalaže numeričkom oznakom vrste plastike sukladno "Direktivi o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš" iz 2019. godine i to: 1 PET 2 HDPE 3 PVC 4 LDPE 5 PP 6 PS 7 Ostali Neki proizvođači - uvoznici isto poštuju; dok na tržištu se ipak pojavljuje velika količina plastične ambalaže bez ikakvih oznaka o kojoj vrsti plastike je riječ. Ovo označavanje je itekako bitno za samog korisnika proizvoda u ambalaži ali je nezaobilazno u značaju prilikom sortiranja i razvrstavanju ambalažne plastike kada ista je u statusu otpada. Nije dovoljno na nekom proizvodu na etiketi pobrojati brojeve plastika, npr boca od šampona oznaka 1 a poklopac 2, broj 2 treba biti otisnut na samom poklopcu jer otpad dolazi razdvojeno a ne kao kupljeni proizvod. Sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, članci 64. 65. i 105. propisano je nadoknađivanje vršenje usluge prikupljanja i razvrstavanja ambalaže i to uglavnom prema komunalnim tvrtkama. Da bi se uopće mogla provoditi ova operacija razvrstavanja ambalažne plastike, neophodno je postojanje ključa razvrstavanja. Taj ključ je upravo navedena nomenklatura plastike (od 1 do 7). Bez kvalitetnog razvrstavanja i sortiranja odvojeno prikupljene ambalaže i to u komunalnim tvrtkama nemoguća je misija tzv. Sporazuma između Fonda i komunalne tvrtke, tj. misija (koncepcija) odvojeno prikupljanje reciklabilnog otpada komunalnih tvrtki bez sortiranja u komunalnim tvrtkama je neprovediva.. Komunalna tvrtka mora imati djelatnost sortiranja i predaje egzaktne količine pojedine vrste ambalažnog otpada koja bi se plaćala komunalnoj tvrtki temeljem Sporazuma iz članka 65. Zakona o gosp. otpadom. U praksi se odvija proces - odvojeno skupljena plastika i plastična ambalaža ima strukturu otprilike ovako u postocima: 1 PET 24 2 HDPE 12 3 PVC 4 4 LDPE 24 5 PP 11 6 PS 8 7 Ostali 17 I za ukupnu količinu komunalna tvrtka plaća vrlo visoku cijenu zbrinjavanja što je nezakonito jer istim zakonom u kalkulaciji cijene nema naknade za zbrinjavanje plastike, tj. trošak zbrinjavanje plastike nije trošak tvrtke, već Fonda. Upravo je ovo najvažniji momenat - nužnost razvrstavanja i prijavljivanja točnih količina radi naknade prema Sporazumu. Nije prihvaćen Prijedlog da se propiše obvezno označavanje plastične ambalaže prema vrsti plastike od koje je načinjena se odbija iz razloga što bi isto bilo u suprotnosti s zakonodavstvom EU, to jest s Odlukom Komisije 97/129/EZ od 28. siječnja 1997. o uspostavi sustava prepoznavanja ambalažnih materijala u skladu s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Prijedlog da se propiše obvezno označavanje svakog plastičnog proizvoda prema vrsti plastike od koje je načinjen se odbija iz razloga što isto nije predmet Pravilnika
5 HGK PRAVILNIK U nastavku iznosimo nedoumice i pitanja koja su postavile naše članice: 1. hoće li i kada biti objavljen novi javni poziv za davanje ovlaštenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za oporabitelje koji namjeravaju sklopiti Ugovor s Fondom? 2. prijavljuje li se ambalaža od narezaka (narezane salame) stavljene na tržište RH kao ambalaža u okviru obveze proizvođača proizvoda pakiranog u ambalažu ili kao plastični proizvod za jednokratnu upotrebu? Zna li se kolika će biti naknada plastike ako je prijavljena kao ambalaža ili ako je prijavljena kao plastični proizvod za jednokratnu upotrebu? 3. koje će biti obveze proizvođača otpadne ambalaže od sredstava za zaštitu bilja? 4. koje će biti obveze proizvođača boja i lakova i otpadne ambalaže od tih proizvoda? 5. Ako gospodarski subjekt unosi iz EU ili uvozi isključivo za vlastite potrebe: sirovinu, repromaterijal, ambalažni materijal i sl., koji je pakiran u neku ambalažu, smatra li se to stavljanjem ambalaže na tržište RH ili ne? Odnosno, treba li za tu ambalažu treba plaćati naknadu? Ako da, kako gospodarski subjekt može uopće doći do tih podataka? 6. što s otpadnom troslojnom ambalažom od pakiranja kave? Na koji način će se ona zbrinjavati? 7. sukladno ZGO za ispunjavanje ciljeva su zaduženi Fond i Organizacija. Proizvođači se ne spominju, pa otkud to u Pravilniku? 8. planira li se kvalitetnija digitalizacija podataka, povezivanje baza podataka između Fonda i Ministarstva te smanjenje dokumentacije? 9. morali li Pravilnik ići na TRIS i ako ne koji je realni datum objave u NN? Također,članice koje se bave djelatnošću trgovine ističu kako je potrebno jasno definirati kako trgovci imaju pravo i dalje samostalno raspolagati neopasnom ambalažom (karton, folija itd), i njihovom prodajom ostvarivati prihod. Primljeno na znanje Radi se o upitima, a ne o komentarima na prijedlog Pravilnika
6 HGK PRAVILNIK Naša članica navodi sljedeća pitanja vezano uz prijedlog Pravilnika: Postoji li analiza ekonomske opravdanosti uvođenja VPA u sustav povratne naknade? Ukoliko da, je li javno dostupna? Koja je sakupljena količina ovog otpada kada znamo da ne postoji jedinstveni KB za ovaj otpad? Kako će ovo utjecati na proizvođače? Na koji način će funkcionirati sustav: FZOEU-Oporabitelj-Sakupljač? Mišljenja su kako iz teksta Pravilnika nije jasno. Rokovi iz Pravilnika su nerealni, zašto nema prijelaznih odredbi? Nije jasno na koju Uredbu se tekst odnosi, jer Uredba nije donesena. Kada se očekuje predstavljanje Registra? Je li on ustrojen ili se na IT rješenju još radi? Zašto se izvještaji moraju slati u Registar i u FZOEU? Primljeno na znanje Radi se o upitima, a ne o komentarima na prijedlog Pravilnika
7 Denisa Dujmic PRAVILNIK Smatram da: - Vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. Naplata tih vrećica je u redu samo kao privremena mjera. Svakako je potrebno uvesti krajnji rok nakon kojeg one neće biti dostupne na tržištu. - Proširenje sustava povratne naknade korak je u dobrom smjeru, ali trebalo bi obuhvatiti i jednokratnu ambalažu od pića veću od 3 litre i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda. - Treba postaviti jasan cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. - Za sve ugostiteljske objekte potrebno je propisati obvezu da osiguraju vodu za piće iz slavine. - Za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji potrebno je propisati obvezu uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) proširi na ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata. Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu. Prijedlog da se propiše cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu se odbija iz razloga što. je neophodno na nacionalnoj razini prvo izraditi analizu podataka prema ovome Pravilniku pa tek onda utvrditi kvantificirane podatke Prijedlog da se svim ugostiteljskim objektima propiše obveza da osiguraju dostupnost vode za piće iz slavine se odbija jer isto nije predmet ovoga Pravilnika. Prijedlog da se za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta, propiše obveza uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva SUPD, kao niti Zakon.
8 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj PRAVILNIK HR PSOR kao poslovna organizacija koja svojim djelovanjem doprinosi ostvarenju ciljeva održivog razvoja pozdravlja aktivnosti usmjerene prema unapređenju sustava gospodarenja otpadom. Međutim, primjećujemo kako je predmetni tekst Pravilnika još uvijek tehnički značajno neuređen zbog čega je određene odredbe teško slijediti (npr. Pojedini stavci unutar članaka označavani su slovima, ili uopće nisu označeni, a na njih se u dijelu teksta poziva prema brojevima. Uz to dio stavaka označen je slovima, a dio brojevima). Dodatno, u tekstu Pravilnika nerijetko se odredbe u člancima pozivaju na Uredbu s čijim odredbama dionici nisu upoznati te stoga nije jasno kakve će utjecaje imati na poslovanje u konačnici. Na kraju, vrlo često se u odredbama navode obveze upisa i dostave podataka u Registar, a potom se propisuje kako je potrebno istovjetne podatke dostaviti u Fond. Ukoliko Fond koristi podatke iz Registra, nije jasno zbog čega je potrebno dvostruko izvještavanje, odnosno dostava istih podataka u Registar i u Fond. Navedeno doprinosi generiranju nepotrebno visokih troškova za proizvođače te smo mišljenja kako nije potrebno tražiti dvostruku dostavu podataka. Na kraju, nedostaju prijelazne i završne odredbe koje su od velikog značaja za proizvođače, posebno u smislu iskorištavanja zaliha gotovih proizvoda i zaliha već ugovorenih deklaracija za proizvode (koje je potrebno mijenjati zbog novih obveza označavanja). Primljeno na znanje Pravilnik će se tehnički urediti, uključujući i prijelazne i završne odredbe. Način i uvjete dostave podataka i izvješćivanja uredit će Fond uputom. Dvostruko izvješćivanje će se izbjeći
9 TETRA PAK D.O.O PRAVILNIK Tvrtka Tetra Pak podržava izneseni prijedlog proširenja sustava povratne naknade u članku 30. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku. Pravilnikom je predviđeno da sustav povratne naknade uključuje i višeslojnu (kompozitnu) ambalažu volumena jednakog ili manjeg od 3 litre i namijenjenoj za pića, a čija primjena stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine. OBRAZLOŽENJE Učinci sustava povratne naknade Sustav povratne naknade daje najbolje rezultate i jedini sustavno pomaže u povećanju stope prikupljanja ambalažnog otpada. To dokazuju rezultati već postavljenog sustava za PET, Al/Fe i staklo, pomoću kojeg su u 2020. godini postignute stope sakupljanja od 88% za PET, 93% za staklo te 81% za Al/Fe. Nadalje, prošireni sustav povratne naknade potrošačima omogućuje prikladno i svrsishodno sudjelovanje u procesu ostvarivanja kružne ekonomije. Smatramo da parcijalni sustav povratne naknade koji ne uključuje sve materijale zbunjuje potrošače, a posebice stoga što se višeslojna ambalaža u Hrvatskoj odvaja u različite spremnike ovisno o odluci donesenoj na lokalnoj razini. Samo sustav povratne naknade koji uključuje sve materijale i ambalažu omogućuje konzistentnost te potrošačima olakšava odvajanje jer ne moraju voditi računa o karakteristikama pakiranja nekog proizvoda. Količine ambalaže na tržištu Na hrvatsko tržište godišnje se plasira između 9.000 i 13.000 tona višeslojne (kompozitne) ambalaže od čega se uspješno reciklira manje od 10%. Tvrtka Tetra Pak čvrsto vjeruje da je na svim razinama potrebno podizati svijest o potrebi prikupljanja, recikliranja i oporabe višeslojne (kompozitne) ambalaže. Proširenje sustava povratne nakade imat će pozitivan učinak na postavljene ciljeve Zakona o gospodarenju otpadom koji nalaže da se do 31. prosinca 2025. postupkom recikliranja mora obraditi najmanje 65% mase ukupnog ambalažnog otpada. Također, prijedlogom Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu preporučuje se sustav povratne naknade koji uključuje sve vrste ambalaža, pa tako i višeslojnu (kompozitnu) ambalažu. Jedan od glavnih ciljeva prijedloga Direktive je smanjenje ambalažnog otpada, čime bi se do 2040. za 15% trebala smanjiti količina otpada u Europi. Uvođenjem višeslojne (kompozitne) ambalaže u sustav povratne naknade značajno će se povećati stope recikliranja i stvoriti temelj za razvoj cjelokupnog sustava recikliranja višeslojne (kompozitne) ambalaže s obzirom da „sirovine“ za recikliranje nedostaje zbog nedovoljno prikupljenih količina. Na taj način otvorit će se put investicijama i mogućnost razvijanja regionalnog središta za oporabu i recikliranje višeslojne (kompozitne) ambalaže. Trenutno, prikupljena ambalaža mora se izvoziti u Italiju kako bi se na odgovarajući način reciklirala i što pogoršava hrvatsku zelenu bilancu. Tehnološke i tehničke pretpostavke za uvođenje višeslojne (kompozitne) ambalaže u sustav povratne naknade Diljem Europe i u Hrvatskoj, najzastupljeniji aparati za prihvat ambalaže iz sustava povratne naknade dolaze od renomirane tvrtke za sustavna rješenja prikupljanja i sortiranja ambalaže. Iz te tvrtke, potvrđeno je da neće biti potrebno kupovati nove aparate, već da postojeći aparati uz sitne preinake mogu prihvaćati višeslojnu (kompozitnu) ambalažu. Štoviše, njihovi aparati provjereno i bez nedostataka, koriste se za prihvat višeslojne (kompozitne) ambalaže na tržištima Australije i Kanade gdje je takva ambalaža već niz godina dijelom sustava povratne naknade. Nadalje, ako govorimo o specifičnostima proizvoda koji se na tržište plasiraju u višeslojnoj (kompozitnoj) ambalaži, ne postoje tehnološke ili procesne prepreke njenog uključivanja u sustav povratne nakade, što su pokazali do sad provedeni pilot projekti u regiji i Europi. U Švedskoj je provedeno uspješno testiranje povrata višeslojne (kompozitne) ambalaže pomoću postojećih aparata za prihvat ambalaže, koji je uključivao sve oblike, veličine pakiranja i kategorija tekućih proizvoda uključujući i mliječne proizvode. Estonija je provela projekt u Tallinnu 2021. godine, gdje je korišten postojeći sustav strojnog povrata (PET i Al/Fe ambalaže) za povrat višeslojne (kompozitne) ambalaže te je tako sakupljeno 9.000 tisuća jedinica bez ikakvih tehničkih poteškoća koristeći se tehnologijom skeniranja bar koda. Zaključno, oslanjajući se na izvrsne rezultate ostvarene postavljanjem sustava povratne naknade za PET, Al/Fe i staklo, Hrvatska ima jedinstvenu priliku postati predvodnik u Europskoj uniji dodavanjem višeslojne (kompozitne) ambalaže (VKA) u sustav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
10 HGK PRAVILNIK Članice Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK predlažu iza članka 78. dodati novi članak 79. koji bi glasio: „Proizvođači pića postojeću ambalažu označenu oznakama povratne naknade prema Pravilniku o ambalaži i otpadnoj ambalaži, „Narodne novine“, broj 88/15, 78/16, 116/17, 14/20, 144/20, mogu koristiti za stavljanje pića na tržište do isteka zaliha, a najkasnije do 31. prosinca 2023. godine.“ Predložena dopuna Pravilnika je potrebn kako bi se osiguralo primjereno prijelazno razdoblje proizvođačima hrane u kojem se postojeće zalihe ambalaže označene oznakama povratne naknade u skladu sa starim pravilnikom mogu koristiti za stavljanje pića na tržište. U protivnom, proizvođači pića morat će otpisati velike količine ambalaže što će prouzročiti značajne dodatne troškove poslovanja subjektima u prehrambenoj industriji te nepotrebno stvoriti otpad što je u suprotnosti s ciljevima Zakona o gospodarenju otpadom oko smanjenja onečišćenja okoliša i korištenja jednokratne plastike. Predlagatelj, a s obzirom na vrijeme donošenja Pravilnika (javna rasprava se odvija studeni/prosinac 2022.) i njegovo predviđeno stupanje na snagu od 1. siječnja 2023. nije osigurao primjereno prijelazno razdoblje u kojem bi proizvođači pića mogli bezbolno organizirati tranziciju na novu ambalažu, što nije prihvatljivo. Odredbe predlagatelja, osim navedenih negativnih posljedica, mogu prouzročiti poskupljenja u maloprodaji i probleme u opskrbi trgovina mlijekom, mliječnim proizvodima, bezalkoholnim i alkoholnim pićima, a što u konačnici može izazvati prehrambenu nesigurnost kod stanovništva, opći pad prodaje proizvoda u sustavu povratne naknade i lošije punjenje državnog proračuna (PDV, trošarine, posebni porezi). Također, predlagatelj nije uzeo u obzir odredbe članka 45. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22, 88/22) koje dozvoljavaju da se, između ostalog, ambalaža s iskazanim piktogramom povratne naknade, koja je bila tiskana ili u prodaji prije dana uvođenja eura i na kojoj su iznosi iskazani u kuni koristi i nakon dana uvođenja eura do potrošnje zaliha uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona“. Nastavno, članica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK ističe kako bi stupanjem na snagu novog Pravilnika bez uvažavanja primjedbi prerađivača mlijeka dovelo neminovno do poskupljenja mlijeka i mliječnih prehrambenih proizvoda i do neizbježnog „tihog“ uvoza odnosno prekogranične kupnje hrvatskih građana cjenovno povoljnijih mliječnih prehrambenih proizvoda iz susjednih zemalja (Slovenija, Mađarska, Bosna i Hercegovina). Sve navedeno dovest će do daljnjeg propadanja proizvodnje mlijeka i održivosti života na hrvatskom selu koje danas proizvodi tek nešto više od 40 posto potreba za mlijekom u Hrvatskoj. Takvi negativni trendovi suočiti će prerađivačku industriju s pitanjem održivosti prerađivačkih kapaciteta i zapošljavanja u obimu kakav ima danas. I zadnje, iako ne manje važno, mlijeko i mliječni proizvodi osnovne su prehrambene namirnice odnosno hrana. Mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi ni po kojem kriteriju ne mogu se i ne smiju klasificirati kao piće već kao nutritivno visokovrijedna hrana neophodna za pravilnu i uravnoteženu svakodnevnu prehranu potrošača svih dobnih skupina. Ukratko: usvajanje Pravilnika kako je predloženo u nacrtu izrazito bi negativno bi utjecalo na: primarnu proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj, održivost prerađivačkih kapaciteta i zapošljavanja domaće mliječno-prerađivačke industrije, životni standard hrvatskih građana te kvalitetu prehrane stanovništva, stoga apeliramo na usvajanje predloženih izmjena. Djelomično prihvaćen Pitanje prijelaznog roka vezano uz novu oznaku sustava povratne naknade uređeno je kroz prijelazne i završne odredbe i industriji se ostavlja dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika (godina dana) Uključivanje/isključivanje mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade nije predmet ovog Pravilnika. Mlijeko i tekući mliječni proizvodi uvedeni su kao „piće“ u sustav povratne naknade još 1. srpnja 2021. godine i od tada se za ambalažu ovih proizvoda plaća povratna naknada i naknada gospodarenja po jedinici proizvoda.
11 Vlado Đurašević PRAVILNIK U članku 13. stavku 2. postoji obaveza Ambalažera da osigura certifikat o sadržaju teških metala u ambalažnom materijalu. Predlažem da se definira vrijeme važenja navedenog Certifikata na slijedeći način: "Vrijeme važenja certifikata je do promjene sastava ambalažnog materijala". Prihvaćen Tekst Pravilnika je dopunjen u skladu s primjedbom
12 Tomra Systems d.o.o. PRAVILNIK Izmjenom Pravilnika 2015. godine i uvođenjem obveznog označavanja ambalaže u sustavu povratne naknade barkodom, krenulo se u automatizaciju prihvata ambalaže. U novim dopunama i izmjenama Pravilnika vidimo da u sustav povratne naknade ulazi i ambalaža manja od 0,1l koja ne može biti zaprimljena putem RVM uređaja i takva ambalaža zaprimljena ručnim prihvatom ne može biti zaprimljena niti na automatiziranim RVM brojalicama u centrima za gospodarenje otpadom, jer ne udovoljava minimalnim specificiranim dimenzijama (minimalni promjer i visina ambalažne jedinice). Mišljenja smo da ambalaža ispod volumena 0,1 litre neće moći biti označena minimalnim standardnim dimenzijama barkoda zbog male veličine takve ambalaže. Minimalne dimenzije barkoda su za EAN 8 = 21,4 x 17,0 mm a za EAN 13 = 29,8 x 20,7 mm. Stoga ovim putem molimo izmjenu članka 30. u smislu da se definira donja granica od 0,1l, odnosno raspon od 0,1 – 3l. Isti prihvaćeni standard, implementiran je u većini uspješnih sustava povratne naknade u EU, upravo u rasponu od 0,1 – 3l. Isto tako, s obzirom na činjenicu da na tržištu već postoji veliki broj instaliranih RVM sustava kod prodavatelja, koji su već prihvatili automatizaciju, investirali ozbiljna financijska i organizacijska sredstva, te svakodnevno doprinose povećanju kvota prikupljene ambalaže iz sustava povratne naknade putem RVM uređaja, predlažemo da se ambalaža manja od 0,1l koja se ne može vratiti automatiziranim putem RVM-a kod prodavatelja, a tako niti prebrojati putem automatiziranih RVM brojalica u centrima, svakako izuzme iz sustava povratne naknade prije stavljanja na tržište, te da se niti ne označava oznakom povratne naknade iz razloga što se takva ambalaža mora zaprimati ručnim putem, što direktno utječe na isplativost investicije prodavatelja u automatizaciju, odnosno dodatno opterećuje trošak ručnog prihvata. Nije prihvaćen S obzirom da je sustav povratne naknade dokazano vrlo učinkovita mjera kojom se osigurava postizanje visoke stope kvalitetnog odvojenog sakupljanja otpada (više od 90%), odnosno dobivanje kvalitetne i čiste sirovine za daljnje recikliranje ovaj će prijedlog u znatnoj mjeri doprinijeti podizanju stopa sakupljanja i recikliranja otpadne ambalaže uz istovremeno smanjenje stope odlaganja otpadne ambalaže na odlagališta kao i smanjenje odbacivanja ove vrste ambalaže u okoliš.
13 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRAVILNIK S obzirom na iznimnu složenost problematike te važnost uvođenja prioriteta u gospodarenju otpadom smanji stvaranje otpada i ponovno upotrijebi smatramo kako Pravilnik treba biti jasan i što je moguće više pregledan za dionike u sustavu gospodarenja otpadom. S druge strane njegovim iščitavanjem ne može se jasno shvatiti kako će budući sustav gospodarenja otpadnom ambalažom i ribolovnim altom u konačnici u praksi izgledati. Nisu jasne razine odgovornosti i nadležnosti te sustav nadzora. Nepreglednost Pravilnika te već spomenuta nomenklatura dodatno otežavaju razumijevanje i snalaženje u Pravilniku. S druge strane s obzirom na širok krug obveznika Pravilnika smatramo kako je planirani sustav potrebno jasno prezentirati. Stoga predlažemo izrađivaču uz ponovno sređivanje i dorađivanje Pravilnika izradu grafičkog prikaza odgovornosti, nadležnosti i nadzora kao i toka novca vezanog uz naknade, njihovo prikupljanje i kasnije korištenje. Primljeno na znanje Pravilnik je usklađen s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15)
14 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRAVILNIK S obzirom na iznimnu složenost problematike te važnost uvođenja prioriteta u gospodarenju otpadom smanji stvaranje otpada i ponovno upotrijebi, a istovremeno prisutno nerazumijevanje intencije Pravilnika i važnosti primjene SUP Direktive smatramo kako ciljevi u Pravilniku trebaju biti istaknuti neovisno što se isti nalaze u Zakonu o gospodarenju otpadom. Nije prihvaćen Prijedlog da se u Pravilniku navode ciljevi koji su već propisani u Zakonu se odbija, iz nomotehničkih razloga
15 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRAVILNIK S obzirom na iznimnu složenost problematike te važnost uvođenja prioriteta u gospodarenju otpadom smanji stvaranje otpada i ponovno upotrijebi smatramo kako Pravilnik treba biti jasan i što je moguće više pregledan i jasan za dionike u sustavu gospodarenja otpadom. U tom smislu naslovi poglavlja trebaju biti jasnije precizirani i podijeljeni. Primljeno na znanje Pravilnik je usklađen s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor ( NN 74/15)
16 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRAVILNIK S obzirom na iznimnu složenost problematike te važnost uvođenja prioriteta u gospodarenju otpadom smanji stvaranje otpada i ponovno upotrijebi smatramo kako Pravilnik treba biti jasan i što je moguće više pregledan za dionike u sustavu gospodarenja otpadom. U tom smislu smatramo kako je potrebno uskladiti nomenklaturu, lektorirati Pravilnik (na pojedinim mjestima spojene su riječi, dupli su razmaci i dr.) te formatirati i urediti cjelokupan dokument. Stavci u većini članaka su označeni slovima, a ne brojevima, a u tekstu se poziva na brojčane oznake stavaka. Potrebno je umjesto slova u člancima za stavke navesti brojeve. Prihvaćen Pravilnik je usklađen s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor ( NN 74/15)
17 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRAVILNIK Pozdravljamo uvođenje sustava plaćanje naknade, a koji će u konačnici omogućiti adekvatno tretiranje proširene odgovornosti proizvođača. Nadalje, ukoliko isti bude postavljen na odgovarajući i transparentan način omogućit će ono što već godinama zagovaramo. Očekujemo kako će Pravilnik omogućiti da se financijski teret cjelokupnog sakupljanja i zbrinjavanja otpada konačno makne s komunalnih poduzeća. Nadalje, iz Pravilnika je jasna intencija razvoja FZOEU kao državne tvrtke koja brine o ambalažnom otpadu i eventualno i zarađuje od korisnih frakcija, a nekorisne frakcije zbrinjava na trošak proizvođača. Očekujemo omogućivanje sigurnog i tržišno pravednog otkupa sakupljenog otpada od komunalnih poduzeća kao i održivu infrastrukturu koja omogućuje adekvatno otpremanje i efikasnu reciklažu sekundarnih sirovina. Poticanjem razvoja sustava reciklaže u RH izravno utječemo na ostvarivanje samodostatnosti na području RH, ali i poštivanje načela blizine. Ono što je gotovo najvažnije očekujemo transparentnost i jasnoću u korištenju sredstava prikupljenih putem naknada za ambalažni otpad. Naime, već postoji zabrinutost u vidu transparentnosti korištenja iznosa koje Fond prikuplja kroz poticajnu naknadu za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada, a koju gradovi i općine plaćaju sukladno "Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom". Iznos prikupljen kroz ovakvu naknadu trebao bi se ulagati direktno za napore smanjenja miješanog komunalnog otpada, odnosno poboljšanja infrastrukture za odvojeno prikupljanje i kompostiranje. Isto tako iznos prikupljen kroz naknadu za gospodarenje otpadom trebao bi se ulagati u pokrivanje troškova sakupljanja i recikliranja ali prvenstveno i u poticanje smanjivanja stvaranja otpada odnosno višekratnih rješenja, kao i aktivnosti jačanja svijesti i edukacije šireg građanstva kao i pojedinih ciljanih skupina. Ipak kako bi cijeli sustav bio jasniji krajnjim obveznicima smatramo kako je nužno potrebno unaprijediti ovaj Pravilnik, a prijedlozi su navedeni u daljnjim komentarima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
18 DRAŽEN NOVAKOVIĆ PRAVILNIK Smatram da: - Vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. Naplata tih vrećica je u redu samo kao privremena mjera. Svakako je potrebno uvesti krajnji rok nakon kojeg one neće biti dostupne na tržištu. - Proširenje sustava povratne naknade korak je u dobrom smjeru, ali trebalo bi obuhvatiti i jednokratnu ambalažu od pića veću od 3 litre i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda. - Treba postaviti jasan cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. - Za sve ugostiteljske objekte potrebno je propisati obvezu da osiguraju vodu za piće iz slavine. - Za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji potrebno je propisati obvezu uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu. Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) proširi na ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata. Prijedlog da se propiše cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu se odbija iz razloga što je neophodno na nacionalnoj razini prvo izraditi analizu podataka prema ovome Pravilniku pa tek onda utvrditi kvantificirane podatke Prijedlog da se svim ugostiteljskim objektima propiše obveza da osiguraju dostupnost vode za piće iz slavine se odbija jer isto nije predmet Pravilnika Prijedlog da se za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta, propiše obveza uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva SUPD, kao niti Zakon, te su upitni higijenski uvjeti korištenja ovoga posuđa u predmetnim objektima.
19 O-K-Teh d.o.o. PRAVILNIK Kao zastupnici i uvoznici aparata za preuzimanje otpadne ambalaže proizvođača RVM Systems AB koji su prisutni na tržištu RH od 2014 godine, moramo primijetiti da se predlagatelj nije savjetovao sa nama zastupnicima ili direktno sa proizvođačima aparata po pitanju uvođenja u sistem preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata oko višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom. Naime, višeslojna (kompozitna) ambalaža s pretežno papir-kartonskom komponentom se trenutno ne preuzima putem aparata za preuzimanje otpadne ambalaže niti na jednom svjetskom tržištu. Trenutno postoji samo primjer djelomičnog rješenja u Australiji gdje se takva ambalaža preuzima putem aparata ali se ne preša. Također moramo napomenuti da su postojeći aparati od svih renomiranih proizvođača dizajnirani za ambalažu cilindričnog oblika, dok je višeslojna ambalaža uglavnom pravokutnog oblika. RVM Systems AB je pokrenuo testiranja i razvoj novih aparata sa proizvođačem višeslojne ambalaže, ali prva najava stavljanja takvih aparata na tržište je za 2026 godinu. A dali će se postojeći aparati moći modificirati kako bi učinkovito preuzimali višeslojnu ambalažu tek treba provesti testiranja. Naravno pitanje je i tko bi trebao uložiti u samu modifikaciju postojećih aparata kada će ista biti dostupna? Predlagatelj ovakvom izmjenom tehničkih karakteristika postojeće opreme u RH stavlja u nepovoljan status prodavatelje i reciklažna dvorišta koji su već investirali u aparate. A trenutno ne postoji mogućnost nadogradnje samih aparata, pa čak trenutno niti nema na tržištu aparata koji mogu adekvatno preuzimati višeslojnu kompozitnu ambalažu! Smatramo da će provedbom ovakvog pravilnika dovesti do otežanog prikupljanje sve ambalaže putem aparata, a vrlo vjerojatno i do potpunog prestanka otkupa putem aparata zbog problema koje će prodavatelji i reciklažna dvorišta imati padom preuzimanja putem aparata sa preko sadašnjih 90% na ispod 60% i čestom blokadom višeslojne ambalaže u samom aparatu. Stoga predlažemo da se u dijelu ovog Pravilnika Članak 78 koji se odnosi na višeslojnu (kompozitnu) ambalažu s pretežno papir-kartonskom komponentom odgodi primjena barem do trenutka kada će za to postojati adekvatna tehnička rješenja, a svakako ne prije 2026 godine. Predlagatelj ovakvom izmjenom tehničkih karakteristika postojeće opreme u RH također stavlja u nepovoljan status prodavatelje i reciklažna dvorišta koji su već investirali u aparate. A trenutno ne postoji mogućnost nadogradnje samih aparata, pa čak trenutno niti nema na tržištu aparata koji mogu preuzimati ambalažu manju od 0,1L! Smatramo da će provedbom ovakvog pravilnika dovesti do otežanog prikupljanje sve ambalaže putem aparata, a vrlo vjerojatno i do potpunog prestanka otkupa putem aparata zbog problema koje će prodavatelji i reciklažna dvorišta imati padom preuzimanja putem aparata sa preko sadašnjih 90% na ispod 60% i čestom blokadom male ambalaže ispod 0,2L u samom aparatu. Prihvaćen Proširenje sustava povratne naknade s višeslojnom (kompozitnom) ambalažom s pretežno papir-kartonskom komponentom, ambalažom od plastike koja nije načinjena od polietilen-tereftalata (PET) kao glavne sastavnice i s ambalažom volumena manjeg od 0,2 litre počinje od 1. siječnja 2027. godine.
20 VLADIMIR RIBIČIĆ PRAVILNIK Vrijeme za brzo reagiranje i drastično smanjenje korištenje plastičnih proizvoda je odavno došlo. Krajnje je vrijeme da se prestane sa korištenjem jednokratne plastike što je prvi korak tranzicije na prirodnije alternative. Jednokratnom priboru za jelo i piće koji se još uvijek koriste u ugostiteljstvu i vrlo laganim plastičnim vrećicama pod hitno je potrebno uvesti zabranu. U skladu s tim, poželjno bi bilo i maksimalno proširiti sustav naknade povratne ambalaže na svu plastičnu ambalažu od pića i prehrambenih proizvoda koji dolaze u bocama. Nije prihvaćen Prijedlog za „općom“ zabranom korištenja jednokratnih plastičnih proizvoda se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva zakonodavstvo EU, a niti je isto predviđeno Zakonom. Zabrana stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih proizvoda određena je Zakonom o gospodarenju otpadom.. Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu.
21 Dajana Grgurić PRAVILNIK Smatram da: - Vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. Naplata tih vrećica je u redu samo kao privremena mjera. Svakako je potrebno uvesti krajnji rok nakon kojeg one neće biti dostupne na tržištu. - Proširenje sustava povratne naknade korak je u dobrom smjeru, ali trebalo bi obuhvatiti i jednokratnu ambalažu od pića veću od 3 litre i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda. - Treba postaviti jasan cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. - Za sve ugostiteljske objekte potrebno je propisati obvezu da osiguraju vodu za piće iz slavine. - Za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji potrebno je propisati obvezu uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu. Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) proširi na ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata. Prijedlog da se propiše cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu se odbija iz razloga što je neophodno na nacionalnoj razini prvo izraditi analizu podataka prema ovome Pravilniku pa tek onda utvrditi kvantificirane podatke Prijedlog da se svim ugostiteljskim objektima propiše obveza da osiguraju dostupnost vode za piće iz slavine se odbija jer isto nije predmet Pravilnika Prijedlog da se za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta, propiše obveza uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva SUPD, kao niti Zakon, te su upitni higijenski uvjeti korištenja ovoga posuđa u predmetnim objektima.
22 Valentina Anić PRAVILNIK Smatram da: - Vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. Naplata tih vrećica je u redu samo kao privremena mjera. Svakako je potrebno uvesti krajnji rok nakon kojeg one neće biti dostupne na tržištu. - Proširenje sustava povratne naknade korak je u dobrom smjeru, ali trebalo bi obuhvatiti i jednokratnu ambalažu od pića veću od 3 litre i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu. Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) proširi na ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata.
23 Ana Božić PRAVILNIK Podržavam komentar tvrtke Interzero d.o.o. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
24 GIU "CROATIASTOČAR" Zagreb, Ivana Šibla 9 PRAVILNIK 1. Prijedlogom Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži predviđeno je da se i dalje nastavi sa sustavom povratne naknade PET ambalaža za mlijeko i mliječne napitke. Nakon ponovnog uvođenja PET ambalaže za mlijeko i mliječne napitke u 2020.godini u uvjetima relativno stabilnog tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda došlo je do značajnijeg pada potrošnje svježeg mlijeka u PET bocama kao i mliječnih napitaka u tipu mliječnih fermenata s obzirom da je došlo do povećanja potrošačke cijene tih proizvoda zavisno od volumena ambalaže od 5% do 10%. Uz povratnu naknadu koja utječe na potrošačku cijenu u grupi fermenata egzistira i gotovo najveći PDV u odnosu na ostale članice EU. Istovremeno je i povećan uvoz tih proizvoda posebice u segmentu trajnog mlijeka a na račun smanjenja proizvodnje i potrošnje domaćih proizvoda. Članice Croatiastočara iz sektora mliječne industrije ponovno inzistiraju da se iz članka 4. stavak (p) izuzmu mlijeko i tekući mliječni proizvodi. Mlijeko i tekući mliječni proizvodi prema EU direktivi o hrani ne spadaju u pića s obzirom da se radi o proizvodima jedinstvenog i visoko vrijednog nutritivnog sadržaja. Valja također naglasiti da EU Direktiva 2019/904 omogućuje državama članica da dodatnim kriterijima definiraju ambalažu za pića a posebno za ambalažu za hranu u koju spadaju konzumna mlijeka i mliječni napici. I dalje ostaje činjenica da kod svih zemalja Europe i šire koje imaju sustav depozita nigdje u sustavu povratne naknade nije uključena ambalaža za mlijeko i mliječne napitke a što je vidljivo u najnovijem godišnjem RELOOP reportu iz 2022.godine. U zadnje dvije godine bilo je pokušaja u Norveškoj da se taj tip ambalaže uvrsti u sustav depozita, međutim, i Norveška ga je ponovno isključila iz sustava depozita. Najznačajniji razlog, pored cjenovne dostupnosti potrošačima ovih visoko vrijednih nutritivnih proizvoda, su i tehnološko sanitarne prirode. Naime, gotovo je u praksi nemoguće kod ovog tipa ambalaže odstraniti organske ostatke kao što su bjelančevine i mliječna mast pa ovaj tip ambalaže kontaminira ostalu PET ambalažu od vode, piva i ostalih bezalkoholnih pića. Kontaminacijom čiste PET ambalaže sa PET ambalažom od mlijeka i mliječnih proizvoda dobije se reciklat koji nije više podesan za proizvodnju nove ambalaže za prehrambene potrebe. S druge strane, zbog svoje specifičnosti kako u tehnološkom procesu tako i u čuvanju i potrošnji, ovi proizvodi se daleko najvećim dijelom konzumiraju u kućnoj potrošnji te ne završavaju u okolišu. U uvjetima enormnog rasta svih troškova u industriji mlijeka uzimajući u obzir kupovnu moć potrošača u Hrvatskoj koja je za trećinu manja u odnosu na prosjek EU, neprihvatljivo je daljnje opterećenje s naslova povratne naknade. Kod nekih zemalja mlijeko i mliječni napici u PET ambalaži nisu opterećeni ni osnovnom naknadom po toni ili jedinici pakovanja kao što je to slučaj u Hrvatskoj. Cjelokupni mliječni sektor u Hrvatskoj u vrlo složenoj je situaciji, samodostatnost u sektoru mlijeka pala je ispod 50%, mliječna industrija kontinuirano tijekom godine povećava otkupnu cijenu mlijeka koja će na kraju godine biti i veća od 50% u odnosu na kraj prethodne godine. 2. Prijedlogom Pravilnika također je predviđeno uvođenje u sustav povratne naknade za višeslojnu kompozitnu ambalažu. Prema javno dostupnim podacima Fonda nema podatka kolika količina ovog tipa ambalaža egzistira na tržištu Hrvatske. Prerađivači mlijeka i sokova koji koriste ovaj tip ambalaže plaćaju naknade po toni, po jedinici ambalaže, a kod dijela bezalkoholnih pića egzistira i dodatni trošak u vidu trošarina pa se udio ovih naknada kreće od 10 do 15% proizvođačke cijene. Iz godišnjih izvješća na razini EU i šire vidljivo je da također ni u jednoj zemlji ovaj tip ambalaže nije u sustavu povratne naknade. Ova ambalaža u pravilu se selektivno odvaja u kućanstvu te kod reciklažnih dvorišta odnosno tehnoloških linija za sortiranje svih vrsta ambalažnog otpada. Reciklaža ovog tipa ambalaže složen je tehnološki postupak delaminacije da bi se nakon toga realizirala ponovna uporaba pojedinih sastavnica ambalaže. Iz gore iznijetih razloga za proizvođače proizvoda u ovom tipu ambalaže neprihvatljivo je uvođenje u sustav povratne naknade. Uostalom, EU Direktiva 2018/852 u preambuli točke 14. predviđa reviziju ciljeva za recikliranje ambalaže do 2030.godine uključujući i višeslojnu kompozitnu ambalažu s obzirom na složeni tehnološki proces i visoka investicijska ulaganja. 3. Izmjenama Pravilnika također su predviđeni rokovi stupanja na snagu koje treba produljiti da se omogući proizvođačima korištenje postojeće ambalaže uključujući i etikete te da se osigura dovoljno vremena za prilagodbu u odnosu na novi Pravilnik. 4. Valja također naglasiti da je potrebno ažurirati donošenje Vladine Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom s obzirom na promjenu valute prije zadnje dekade prosinca mjeseca. 5. Prije donošenja novog Pravilnika potrebno je maksimalno uvažiti primjedbe svih sudionika E-savjetovanja s obzirom na moguće daljnje negativne posljedice kako na sektore primarne proizvodnje tako i na održivost prerađivačkih kapaciteta, zaposlenost te konkurentnost domaće prerađivačke industrije uključujući njen doprinos u ukupnoj nacionalnoj ekonomiji. Djelomično prihvaćen Pitanje prijelaznog roka uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i industrija ima dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika. Izrada Uredbe koja će, između ostalog, obuhvatiti i ambalažu i otpadnu ambalažu je u tijeku Uključivanje/isključivanje mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade nije predmet ovog Pravilnika. Mlijeko i tekući mliječni proizvodi uvedeni su kao „piće“ u sustav povratne naknade još 1. srpnja 2021. godine i od tada se za ambalažu ovih proizvoda plaća povratna naknada i naknada gospodarenja po jedinici pro¬izvoda. Uključivanje višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom (npr. s tetrapak ambalaža za pića) za pića u postojeći sustav povratne naknade predlaže se radi ispunjenja obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom iz srpnja 2021. godine, a koji su u potpunosti usklađeni s ciljevima koje propisuje zakonodavstvo Europske unije. S obzirom da je sustav povratne naknade dokazano vrlo učinkovita mjera kojom se osigurava postizanje visoke stope kvalitetnog odvojenog sakupljanja otpada (više od 90%), odnosno dobivanje kvalitetne i čiste sirovine za daljnje recikliranje, smatramo da će ovaj prijedlog u znatnoj mjeri doprinijeti podizanju stopa recikliranja otpadne ambalaže uz istovremeno smanjenje stope odlaganja otpadne ambalaže na odlagališta kao i smanjenje odbacivanja ove vrste ambalaže u okoliš. Bitno je naglasiti i to da bi uključivanje višeslojne ambalaže u sustav povratne naknade u doprinijelo smanjenju nacionalnog doprinosa koji RH plaća u proračun EU za količine nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, sukladno Odluci Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 o sustavu vlastitih sredstava Europske unije, a koji se plaća u iznosu od 0,80 EUR po kilogramu nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada. Procjenjuje se da bi uvođenjem višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom za pića u sustav povratne naknade godišnje u ovaj sustav ušlo oko 10.000 tona ove vrste ambalaže odnosno između 350-400 milijuna novih ambalažnih jedinica.
25 ANITA MATJETA HURE PRAVILNIK Smatram da: - Vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. Naplata tih vrećica je u redu samo kao privremena mjera. Svakako je potrebno uvesti krajnji rok nakon kojeg one neće biti dostupne na tržištu. - Proširenje sustava povratne naknade korak je u dobrom smjeru, ali trebalo bi obuhvatiti i jednokratnu ambalažu od pića veću od 3 litre i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu. Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) proširi na ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata.
26 Vanesa Jurić PRAVILNIK Poštovanje, davno je roba bila u rinfuzi i koristile su se papirnate vrećice, nakon toga došla je era plastike, gdje smo kao civilizacija pretjerali. Mislim da smo svi svjesni da plastika neće nestati iz uporabe, ali smatram da moramo učiniti sve, ali baš sve da smanjimo uporabu plastike što više. Kao što podržavam pribor za jelo, slamke i štapiće za uši od papira, tako se zalažem da se odustane od uporabe nepovratne plastične ambalaže u što većoj mjeri. Zabranom jednokratnih vrećica od tanke plastike, boca koje su od plastike koja se ne može reciklirati, malih plastičnih ambalaža i sl sigorno ćemo znatno doprijeniti smanjenju zagađenja. Svijet je zagađen i to moramo promijeniti. Svi mogu nositi krpeni ceker, a jednokratne vrećice od lagane plastike su nepotrebne i zagađuju okoliš. Molim vas ukinimo ih. Hvala Nije prihvaćen Prijedlog za „općom“ zabranom jednokratnih plastičnih proizvoda se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva zakonodavstvo EU, a niti je isto predviđeno Zakonom.
27 Ivan Špiranović PRAVILNIK Smatram da: - Vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. Naplata tih vrećica je u redu samo kao privremena mjera. Svakako je potrebno uvesti krajnji rok nakon kojeg one neće biti dostupne na tržištu. - Proširenje sustava povratne naknade korak je u dobrom smjeru, ali trebalo bi obuhvatiti i jednokratnu ambalažu od pića veću od 3 litre i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda. - Treba postaviti jasan cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. - Za sve ugostiteljske objekte potrebno je propisati obvezu da osiguraju vodu za piće iz slavine. - Za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji potrebno je propisati obvezu uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu. Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) proširi na ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata. Prijedlog da se propiše cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu se odbija iz razloga što je neophodno na nacionalnoj razini prvo izraditi analizu podataka prema ovome Pravilniku pa tek onda utvrditi kvantificirane podatke Prijedlog da se svim ugostiteljskim objektima propiše obveza da osiguraju dostupnost vode za piće iz slavine se odbija jer isto nije predmet Pravilnika Prijedlog da se za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta, propiše obveza uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva SUPD, kao niti Zakon, te su upitni higijenski uvjeti korištenja ovoga posuđa u predmetnim objektima.
28 Laura Gamulin PRAVILNIK Dolaskom ovog novog procesa odvajanja otpada u gradu Zagrebu, mozemo vidjeti koliko plastike nas zapravo okruzuje. Zute vrecice ukrasavaju mnoge ulice, kolnike i zapravo bilo koje mjesto gdje gradani odlucuju baciti. Imamo dva problema, kolicina tih vrecica ili plasticnog otpada odlozenog bez vrecica i mjesta odlaganja istoimenih. Dakle, postoje zuti kontejneri koji su namjenjeni za plastiku i samo plastiku. Nema potrebe bacati bio otpad, stalko ili bilo koju drugu vrstu otpada. Plastike ima puno i previse oko nas. Od vrecica do bilo kojih ambalaza hrane, predmeta, pica... trebamo osvjestiti nepotrebnu kolicinu plastike i poceti koristiti zamjene u obliku papirnatih, staklenih ambalaza! Primljeno na znanje Primljeno na znanje
29 ANDRIJANA ODORČIĆ PRAVILNIK Predlaže se u članku 6. dodati novi stavak c) koji glasi: „za ambalažu koja sadrži galenski i magistralni lijek ne naplaćuje se naknada na način utvrđen stavkom a) ovoga članka. OBRAZLOŽENJE: Sukladno Zakonu o lijekovima (NN 76/13, 90/14, 100/18) propisano je da su magistralni i galenski pripravci lijekovi. „Magistralni pripravak je lijek izrađen u laboratoriju ljekarne za određenog bolesnika prema receptu liječnika, prema standardnoj recepturi iz stručnih farmaceutskih priručnika ili farmakopeje, Galenski pripravak je lijek izrađen u laboratoriju ljekarne ili u galenskom laboratoriju prema postupku izrade u važećoj farmakopeji ili prema standardnoj recepturi iz stručnih farmaceutskih priručnika te normama dobre prakse za galenske laboratorije.“ Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 50/15, 56/19, 84/21) obvezao je ljekarne da preuzimaju farmaceutski otpad od građana neovisno o njegovu podrijetlu što onda i obvezuje ljekarne da snose trošak njegova zbrinjavanja. Zbog gore propisane obveze utvrđene pravilnikom da ljekarne zbrinjavaju farmaceutski otpad i financiraju njegovo zbrinjavanje treba izbjeći dvostruku obvezu ljekarne da plaća naknadu gospodarenja propisanu člankom 6. Također smatramo da treba razmotriti i obvezu plaćanja zbrinjavanja takve ambalaže sukladno Pravilniku o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 50/15, 56/19, 84/21) jer se sukladno odredbi članka 4.priijedloga ovog Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku, navedena ambalaža niti ne smatra ambalažom budući da takva ambalaža podržava i čuva taj proizvod (lijek) uza vrijeme njegova trajanja. Prihvaćen U tekst Pravilnika dodan je stavak 4. članka 6. u kojem se navodi da će se izuzeća za ambalažu odrediti Uredbom. Tako da će se ova primjedba uzeti u obzir priliko izrade Uredbe.
30 IVANA BALEN GRUDENIĆ PRAVILNIK Smatram da bi trebalo povećati pritisak na proizvođače da pakiraju svoje proizvode u abmalažu koja se može reciklirati, npr. vrećice u kojima su pakirani keksi kupljeni u Italiji mogu se reciklirati s papirom, dok kod je kod nas to ambalaža koja se ne reciklira. Ili dupla pakiranja (koja se ne mogu reciklirati) npr. vakumirane kave bi trebalo kažanjavati jer je potpuno bespotrebna. Vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. Naplata tih vrećica je u redu samo kao privremena mjera. Svakako je potrebno uvesti krajnji rok nakon kojeg one neće biti dostupne na tržištu. Već su duže vrijeme prisutne višekratne vrećice za voće i povrće koje se mogu prati.. Treba postaviti jasan cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog da se propiše cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu se odbija iz razloga što je neophodno na nacionalnoj razini prvo izraditi analizu podataka prema ovome Pravilniku pa tek onda utvrditi kvantificirane podatke
31 Alka Kolar PRAVILNIK Vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. Naplata tih vrećica je u redu samo kao privremena mjera. Svakako je potrebno uvesti krajnji rok nakon kojeg one neće biti dostupne na tržištu. Proširenje sustava povratne naknade korak je u dobrom smjeru, ali trebalo bi obuhvatiti i jednokratnu ambalažu od pića veću od 3 litre i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda. Treba postaviti jasan cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Za sve ugostiteljske objekte potrebno je propisati obvezu da osiguraju vodu za piće iz slavine. Za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji potrebno je propisati obvezu uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu. Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) proširi na ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata. Prijedlog da se propiše cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu se odbija iz razloga što je neophodno na nacionalnoj razini prvo izraditi analizu podataka prema ovome Pravilniku pa tek onda utvrditi kvantificirane podatke Prijedlog da se svim ugostiteljskim objektima propiše obveza da osiguraju dostupnost vode za piće iz slavine se odbija jer isto nije predmet Pravilnika Prijedlog da se za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta, propiše obveza uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva SUPD, kao niti Zakon, te su upitni higijenski uvjeti korištenja ovoga posuđa u predmetnim objektima.
32 Iva Janežić PRAVILNIK Smatram da: - Vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. Naplata tih vrećica je u redu samo kao privremena mjera. Svakako je potrebno uvesti krajnji rok nakon kojeg one neće biti dostupne na tržištu. - Proširenje sustava povratne naknade korak je u dobrom smjeru, ali trebalo bi obuhvatiti i jednokratnu ambalažu od pića veću od 3 litre i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda.  - Treba postaviti jasan cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. - Za sve ugostiteljske objekte potrebno je propisati obvezu da osiguraju vodu za piće iz slavine. - Za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji potrebno je propisati obvezu uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu. Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) proširi na ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata.
33 Lorena Herceg PRAVILNIK Smatram da: - Vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. Naplata tih vrećica je u redu samo kao privremena mjera. Svakako je potrebno uvesti krajnji rok nakon kojeg one neće biti dostupne na tržištu. - Proširenje sustava povratne naknade korak je u dobrom smjeru, ali trebalo bi obuhvatiti i jednokratnu ambalažu od pića veću od 3 litre i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda. - Treba postaviti jasan cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. - Za sve ugostiteljske objekte potrebno je propisati obvezu da osiguraju vodu za piće iz slavine. - Za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji potrebno je propisati obvezu uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu. Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) proširi na ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata. Prijedlog da se propiše cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu se odbija iz razloga što je neophodno na nacionalnoj razini prvo izraditi analizu podataka prema ovome Pravilniku pa tek onda utvrditi kvantificirane podatke Prijedlog da se svim ugostiteljskim objektima propiše obveza da osiguraju dostupnost vode za piće iz slavine se odbija jer isto nije predmet Pravilnika Prijedlog da se za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta, propiše obveza uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva SUPD, kao niti Zakon, te su upitni higijenski uvjeti korištenja ovoga posuđa u predmetnim objektima.
34 Yulia Losinskaya PRAVILNIK Smatram da: - Vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. Naplata tih vrećica je u redu samo kao privremena mjera. Svakako je potrebno uvesti krajnji rok nakon kojeg one neće biti dostupne na tržištu. - Proširenje sustava povratne naknade korak je u dobrom smjeru, ali trebalo bi obuhvatiti i jednokratnu ambalažu od pića veću od 3 litre i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda. - Treba postaviti jasan cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. - Za sve ugostiteljske objekte potrebno je propisati obvezu da osiguraju vodu za piće iz slavine. - Za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji potrebno je propisati obvezu uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu. Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) proširi na ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata. Prijedlog da se propiše cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu se odbija iz razloga što je neophodno na nacionalnoj razini prvo izraditi analizu podataka prema ovome Pravilniku pa tek onda utvrditi kvantificirane podatke Prijedlog da se svim ugostiteljskim objektima propiše obveza da osiguraju dostupnost vode za piće iz slavine se odbija jer isto nije predmet Pravilnika Prijedlog da se za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta, propiše obveza uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva SUPD, kao niti Zakon, te su upitni higijenski uvjeti korištenja ovoga posuđa u predmetnim objektima.
35 VLASTA LENDLER-ADAMEC PRAVILNIK Potpuno treba zabraniti lagane plastične vrećice i hitno uvesti krajnji rok nakon kojeg one više neće biti dostupne na tržištu. Treba zabraniti korištenje jednokratnih plastičnih proizvoda koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Za sve ugostiteljske objekte potrebno je propisati obvezu da osiguraju vodu za piće iz slavine. Za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji potrebno je propisati obvezu uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta. Proširenje sustava povratne naknade korak je u dobrom smjeru, ali trebalo bi obuhvatiti i jednokratnu ambalažu od pića veću od 3 litre i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda. Rješenja treba tražiti u trajnim materijalima koji ne štete okolišu prilikom proizvodnje, odlaganja ili recikliranja. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu. Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) proširi na ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata. Prijedlog da se propiše cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu se odbija iz razloga što je neophodno na nacionalnoj razini prvo izraditi analizu podataka prema ovome Pravilniku pa tek onda utvrditi kvantificirane podatke Prijedlog da se svim ugostiteljskim objektima propiše obveza da osiguraju dostupnost vode za piće iz slavine se odbija jer isto nije predmet Pravilnika Prijedlog da se za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta, propiše obveza uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva SUPD, kao niti Zakon, te su upitni higijenski uvjeti korištenja ovoga posuđa u predmetnim objektima.
36 Anja Gorup PRAVILNIK Smatram da: Vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. Naplata tih vrećica je u redu samo kao privremena mjera. Svakako je potrebno uvesti krajnji rok nakon kojeg one neće biti dostupne na tržištu. Proširenje sustava povratne naknade korak je u dobrom smjeru, ali trebalo bi obuhvatiti i jednokratnu ambalažu od pića veću od tri litre i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda kao i tekućih kozmetičkih proizvoda i proizvoda za čišćenje. Treba postaviti jasan cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji, propisati obvezu uporabe isključivo višekratnog posuđa i pribora za jelo, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta. Obvezu naplate jednokratnih plastičnih čaša krajnjim korisnicima treba proširiti na naplatu svih jednokratnih čaša neovisno o materijalu od kojeg su napravljeni, kao i svih jednokratnih spremnika za hranu. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) proširi na ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata. Prijedlog da se propiše cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu se odbija iz razloga što je neophodno na nacionalnoj razini prvo izraditi analizu podataka prema ovome Pravilniku pa tek onda utvrditi kvantificirane podatke. Prijedlog da se svim ugostiteljskim objektima propiše obveza da osiguraju dostupnost vode za piće iz slavine se odbija jer isto nije predmet Pravilnika Prijedlog da se za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta, propiše obveza uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva SUPD, kao niti Zakon, te su upitni higijenski uvjeti korištenja ovoga posuđa u predmetnim objektima. Prijedlog za obveznom naplatom svih jednokratnih čaša neovisno o materijalu od kojeg su napravljeni, kao i svih jednokratnih spremnika za hranu se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva zakonodavstvo EU, kao niti Zakon.
37 HELENA BARIĆ PRAVILNIK Smatram da: Vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. Naplata tih vrećica je u redu samo kao privremena mjera. Svakako je potrebno uvesti krajnji rok nakon kojeg one neće biti dostupne na tržištu. Proširenje sustava povratne naknade korak je u dobrom smjeru, ali trebalo bi obuhvatiti i jednokratnu ambalažu od pića veću od tri litre i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda kao i tekućih kozmetičkih proizvoda i proizvoda za čišćenje. Treba postaviti jasan cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Obvezu naplate jednokratnih plastičnih čaša krajnjim korisnicima treba proširiti na naplatu svih jednokratnih čaša neovisno o materijalu od kojeg su napravljeni, kao i svih jednokratnih spremnika za hranu. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu. Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) proširi na ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata. Prijedlog da se propiše cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu se odbija iz razloga što je neophodno na nacionalnoj razini prvo izraditi analizu podataka prema ovome Pravilniku pa tek onda utvrditi kvantificirane podatke Prijedlog da se svim ugostiteljskim objektima propiše obveza da osiguraju dostupnost vode za piće iz slavine se odbija jer isto nije predmet Pravilnika Prijedlog da se za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta, propiše obveza uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva SUPD, kao niti Zakon, te su upitni higijenski uvjeti korištenja ovoga posuđa u predmetnim objektima. Prijedlog za obveznom naplatom svih jednokratnih čaša neovisno o materijalu od kojeg su napravljeni, kao i svih jednokratnih spremnika za hranu se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva zakonodavstvo EU, kao niti Zakon.
38 Visnja Kljajic PRAVILNIK Smatram da: Vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. Naplata tih vrećica je u redu samo kao privremena mjera. Svakako je potrebno uvesti krajnji rok nakon kojeg one neće biti dostupne na tržištu. Proširenje sustava povratne naknade korak je u dobrom smjeru, ali trebalo bi obuhvatiti i jednokratnu ambalažu od pića veću od tri litre i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda kao i tekućih kozmetičkih proizvoda i proizvoda za čišćenje. Treba postaviti jasan cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji, propisati obvezu uporabe isključivo višekratnog posuđa i pribora za jelo, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta. Obvezu naplate jednokratnih plastičnih čaša krajnjim korisnicima treba proširiti na naplatu svih jednokratnih čaša neovisno o materijalu od kojeg su napravljeni, kao i svih jednokratnih spremnika za hranu. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu. Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) proširi na ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata. Prijedlog da se propiše cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu se odbija iz razloga što je neophodno na nacionalnoj razini prvo izraditi analizu podataka prema ovome Pravilniku pa tek onda utvrditi kvantificirane podatke. Prijedlog da se svim ugostiteljskim objektima propiše obveza da osiguraju dostupnost vode za piće iz slavine se odbija jer isto nije predmet Pravilnika Prijedlog da se za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta, propiše obveza uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva SUPD, kao niti Zakon, te su upitni higijenski uvjeti korištenja ovoga posuđa u predmetnim objektima. Prijedlog za obveznom naplatom svih jednokratnih čaša neovisno o materijalu od kojeg su napravljeni, kao i svih jednokratnih spremnika za hranu se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva zakonodavstvo EU, kao niti Zakon.
39 VEDRANA IVANDA PRAVILNIK Vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. Naplata tih vrećica je u redu samo kao privremena mjera. Svakako je potrebno uvesti krajnji rok nakon kojeg one neće biti dostupne na tržištu. Proširenje sustava povratne naknade korak je u dobrom smjeru, ali trebalo bi obuhvatiti i jednokratnu ambalažu od pića veću od tri litre i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda kao i tekućih kozmetičkih proizvoda i proizvoda za čišćenje. Treba postaviti jasan cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji, propisati obvezu uporabe isključivo višekratnog posuđa i pribora za jelo, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta. Obvezu naplate jednokratnih plastičnih čaša krajnjim korisnicima treba proširiti na naplatu svih jednokratnih čaša neovisno o materijalu od kojeg su napravljeni, kao i svih jednokratnih spremnika za hranu. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu. Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) proširi na ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata. Prijedlog da se propiše cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu se odbija iz razloga što je neophodno na nacionalnoj razini prvo izraditi analizu podataka prema ovome Pravilniku pa tek onda utvrditi kvantificirane podatke. Prijedlog da se svim ugostiteljskim objektima propiše obveza da osiguraju dostupnost vode za piće iz slavine se odbija jer isto nije predmet Pravilnika Prijedlog da se za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta, propiše obveza uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva SUPD, kao niti Zakon, te su upitni higijenski uvjeti korištenja ovoga posuđa u predmetnim objektima. Prijedlog za obveznom naplatom svih jednokratnih čaša neovisno o materijalu od kojeg su napravljeni, kao i svih jednokratnih spremnika za hranu se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva zakonodavstvo EU, kao niti Zakon.
40 vjeran gomzi PRAVILNIK Ne znam koliko smo tu ograničeni određenim pravnim stečevinama EU/ili svjetskim o stavljanju proizvoda na tržište, no mislim da bi valjalo potaknuti prevenciju stvaranja nepotrebnog ambalažnog otpada. Poseban primjer ovdje su jednokratni proizvodi koji se troše u većim količinama poput plastičnih posudica za uređaje za kavu u kućanstvima. Naime, čini se licemjerno, a svakako i besmisleno truditi se smanjiti broj plastičnih čaša, a istovremeno npr. na ovaj način dozvoljavati da pri svakom pripremanju stvaramo otpad koji je posljedica zapravo samo podilaženja ugodi i jednostavnosti uporabe kupca, koji je za to spreman platiti. Takvi primjeri su mnogobrojni, i moglo bi ih se analizirati i djelovati dodatnim oporezivanjem 'stvaranja nepotrebnog jednokratnog plastičnog otpada'. Time bi se djelovalo destimulirajuće, i potencijalno smanjilo stvaranje otpada. Ako ne, onda bi se barem moglo namjenski taj dio sredstava upotrijebiti za sanaciju šteta po okoliš (plaćanje radnika i izgradnju postrojenja za reciklažu) koje takvom djelatnošću nastaju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
41 Tijana Jurković PRAVILNIK Mislim da svu jednokratnu plastičnu ambalažu treba zabraniti tj izbaciti iz proizvodnje čim prije je to moguće. Rješenja treba tražiti u trajnijim materijalima koji neće štetiti okolišu i svim živim organizmima bilo prilikom proizvodnje, odlaganja ili recikliranja. Nije prihvaćen Prijedlog za zabranom sve jednokratne plastične ambalaže se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva zakonodavstvo EU, kao niti Zakon.
42 Sunčica Perković PRAVILNIK Smatram da: - Vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. Naplata tih vrećica je u redu samo kao privremena mjera. Svakako je potrebno uvesti krajnji rok nakon kojeg one neće biti dostupne na tržištu. - Proširenje sustava povratne naknade korak je u dobrom smjeru, ali trebalo bi obuhvatiti i jednokratnu ambalažu od pića veću od 3 litre i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda. - Treba postaviti jasan cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. - Za sve ugostiteljske objekte potrebno je propisati obvezu da osiguraju vodu za piće iz slavine. - Za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji potrebno je propisati obvezu uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu. Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) proširi na ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata. Prijedlog da se propiše cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu se odbija iz razloga što je neophodno na nacionalnoj razini prvo izraditi analizu podataka prema ovome Pravilniku pa tek onda utvrditi kvantificirane podatke. Prijedlog da se svim ugostiteljskim objektima propiše obveza da osiguraju dostupnost vode za piće iz slavine se odbija jer isto nije predmet Pravilnika Prijedlog da se za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta, propiše obveza uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva SUPD, kao niti Zakon, te su upitni higijenski uvjeti korištenja ovoga posuđa u predmetnim objektima.
43 Greenpeace PRAVILNIK Pozdravljamo neke pozitivne promjene koje ovaj Pravilnik donosi, ali nužno je povećati razinu ambicija i pokazati stvarnu namjeru da se stane na kraj onečišćenju plastikom za jednokratnu upotrebu. Recikliranje ne može biti glavno rješenje, a rješenja ne treba tražiti ni u zamjeni jednokratne plastike drugim materijalima za jednokratnu upotrebu. Mjere povećanja udjela ponovno uporabljive ambalaže trebaju biti obvezujuće, odnosno s propisanim ciljevima i rokovima provedbe. Potrebno je voditi se temeljnim načelom Direktive o jednokratnoj plastici – odmakom od jednokratne upotrebe i pomakom prema rješenjima za višekratnu upotrebu. Pregledom Pravilnika utvrdili smo nekoliko smjernica koje bi dovele do obuhvatnijeg i kvalitetnijeg uređenja: Pravilnikom se ne postavljaju jasni ciljevi smanjenja potrošnje jednokratnih plastičnih proizvoda, već se samo ponavlja načelna obveza da se ostvari „mjerljivo kvantitativno smanjenje” iz Zakona o gospodarenju otpadom. Ponavljamo zahtjev da treba postaviti jasan obavezan cilj smanjenja na izvoru, odnosno smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Ponavljamo stav da vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. Kako u Zakonu o gospodarenju otpadom to nije učinjeno, obvezna naplata tih vrećica krajnjem korisniku je minimalna mjera za ograničavanje njihove uporabe i pozdravljamo je tek kao privremenu mjeru. Svakako je potrebno uvesti krajnji rok nakon kojega one neće biti dostupne na tržištu. Proširenje sustava povratne naknade korak je u dobrom smjeru, ali trebalo bi obuhvatiti i jednokratnu ambalažu od pića veću od 3 litre i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda. Osim proširenja sustava povratne naknade, trebalo bi propisati obvezujuću razinu ponovnog punjenja za pivo, vino i bezalkoholna pića. Pozdravljamo uvođenje obveze korištenja višekratnih čaša u ugostiteljskim objektima gdje se pripremaju i uslužuju napici. Obvezu treba provesti dosljedno i u nju uključiti i objekte jednostavnih usluga. Za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji, propisati obvezu uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta. Također, za sve ugostiteljske objekte potrebno je propisati obvezu da osiguraju vodu za piće dostupnu iz slavine. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu. Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) proširi na ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata. Prijedlog da se propiše cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu se odbija iz razloga što je neophodno na nacionalnoj razini prvo izraditi analizu podataka prema ovome prijedlogu Pravilnika pa tek onda utvrditi kvantificirane podatke Prijedlog da se svim ugostiteljskim objektima propiše obveza da osiguraju dostupnost vode za piće iz slavine se odbija jer isto nije predmet Pravilnika Prijedlog da se za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta, propiše obveza uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva SUPD, kao niti Zakon, te su upitni higijenski uvjeti korištenja ovoga posuđa u predmetnim objektima. Prijedlog da se propiše obvezujuća stopa ponovnog punjenja za pivo, vino i bezalkoholna pića se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva zakonodavstvo EU.
44 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj PRAVILNIK Kružno gospodarstvo nije samo ekološki, već i ekonomski koncept, pa se novi modeli gospodarenja otpadom trebaju graditi na načelima slobodnog tržišta i konkurencije, a zakonska rješenja trebaju biti usmjerena kako bi se gospodarenje otpadom učinilo rastućim i ekonomski isplativim poslom s ciljem oporabe vrijednih sekundarnih sirovina, toliko potrebnih za hrvatsko gospodarstvo. Stupanjem na snagu Zakona o gospodarenju otpadom (ZGO) u srpnju 2021., u čl.95 i 96. otvorila se mogućnost da se tržište usluga gospodarenja otpadom demonopolizira te da tvrtke same odlučuju o kvaliteti usluge za koju plaćaju naknade. Tako Zakon predviđa da uz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Fond), može biti formirana i „Organizacija“ koja će organizirati prikupljanje i zbrinjavanje otpadne ambalaže na području cijele Hrvatske, čime se konačno daje mogućnost da se gospodarenje otpadnom ambalažom odvija po tržišnim načelima s jasnom regulacijom i državnom kontrolom. „Organizacija“ tako ima obvezu da u ime proizvođača pridonosi ispunjenju nacionalnih ciljeva za učinkovito gospodarenje otpadom. Zakonski položaj organizacije u sustavu gospodarenja otpadom je temeljen i na čl.7 Direktive 2018/852 o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu u kojem se navodi da se radi ostvarenja ciljeva u državama članicama poduzimaju potrebne mjere kako bi se osigurala uspostava sustava sakupljanja i ponovne uporabe ili oporabe otpadne ambalaže koji mogu biti privatni i javni, ali se jasno upozorava da ti sustavi moraju djelovati pod nediskriminirajućim uvjetima kako bi se izbjegle prepreke trgovini ili narušavanje tržišnog natjecanja. Izrada novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu prilika je da Republika Hrvatska uhvati korak s ostalim zemljama EU i preokrene trend opadajućih stopa sakupljanja i reciklaže ambalažnog otpada u Hrvatskoj. Problematika Rezultati sustava gospodarenja ambalažnim otpadom u Hrvatskoj koji je na snazi od 2005. su značajno ispod ciljeva zadanih Direktivama, a posebno zabrinjava i opadajući trend, što ukazuje na izvjesnu mogućnost da će se Hrvatska u narednim godinama još više udaljavati od zadanih ciljeva ukoliko zadrži dosadašnji sustav i ne otvori tržište ambalažnog otpada sukladno EU standardima. U prilog ovoj tvrdnji ide i konstatacija u Planu gospodarenja otpadom RH 2017.-2022. „da ciljevi propisani u Direktivi o ambalaži i otpadnoj ambalaži 94/62/EC nisu postignuti te da postoji opasnost da bez otvaranja tržišta, a u skladu s Direktivom o otpadu 2008/98/EZ (uvođenjem Organizacija) kao jednim od načina unaprjeđenja sustava, ciljevi neće biti ostvareni niti u budućnosti“. Zabrinutost za ostvarenje ciljeva je izrazila i Europska komisija u „Izvješću o ranom upozoravanju za Hrvatsku o provedbi zakonodavstva EU-a o otpadu, uključujući izvješće o ranom upozoravanju za države članice za koje postoji rizik da neće ostvariti cilj za 2020. u pogledu pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada“, u kojem kao prijedlog za poboljšanje uspješnosti u sustavu proširene odgovornosti proizvođača navodi potrebu „restrukturiranja postojećeg pristupa tako da se propiše da proizvođači moraju osnovati vlastitu neprofitnu organizaciju za odgovornost proizvođača čija bi zadaća bila prikupljanje naknada od proizvođača i njihovo raspoređivanje jedinicama lokalne samouprave osiguravajući pritom da te naknade nisu više od onoga što je potrebno za određenu uslugu“. Pored toga, skrećemo pozornost i na vrlo stroga pravila OECD-a (Hrvatska je kandidat za članstvo) o odnosima javnog i privatnog sektora, odnosno o tome što može raditi javni sektor, a da ne utječe niti sudjeluje u komercijalnim aktivnostima i na taj način narušava slobodno tržište. To je i jedan od bitnih razloga što većina članica OECD-a komercijalni dio gospodarenja otpadom prepušta „Organizacijama“, a javni sektor ima regulatornu i nadzornu ulogu kako bi „Organizacije“ svojim aktivnostima ispunjavale nacionalne ciljeve. Prema podacima EUSTAT-a, Hrvatska je značajno ispod prosjeka EU u ispunjavanju ciljeva oporabe otpadne ambalaže, a zaostajanje je najizraženije u odnosu na zemlje u kojima je ispunjavanju ciljeva u nadležnosti „Organizacija“, odnosno u zemljama u kojima je država snažan regulator, ali ne obavlja gospodarske djelatnosti. Budući da se člankom 34. Nacrta Pravilnika značajno sužava i ograničava djelatnost „Organizacije“ samo na gospodarenje opasnom otpadnom ambalažom, AmCham smatra da bi takvim ograničavanjem došlo do bitnih povreda funkcioniranja slobodnog tržišta i tržišnog natjecanja, što će u konačnici rezultirati daljnjim teškoćama u ispunjavanju ciljeva propisanih Direktivom 2018/852 o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Ovakvo rješenje nije ni u skladu sa Zakonom o gospodarenju otpadom, koji u čl. 95. i 96. ni na koji način ne ograničava rad „Organizacije“ na pojedinu specifičnu kategoriju ambalažnog otpada. Nacrt Pravilnika na ovaj način uvodi snažnu diskriminaciju i ograničavanje djelokruga rada „Organizacije“. Naime, kao državno tijelo Fond i dalje ostaje akter na tržištu i to kao monopolista za neopasnu ambalažu, a za „Organizaciju“ se tek otvara mogućnost za preuzimanje obveze za ambalažu koja je opasni otpad, čije je zbrinjavanje i do sada bila obaveza proizvođača. Količina ambalaže koja je opasni otpad iznosi svega 1,5% ukupne ambalaže koja je sakupljena u 2020. (http://roo.azo.hr/rpt.html#). Stoga prepuštanje tržišta samo ovog dijela ambalažnog otpada neće riješiti problem nedovoljnih i opadajućih stopa sakupljanja i reciklaže ambalažnog otpada, niti će unaprijediti ukupni sustav. Zbrinjavanje opasnog ambalažnog otpada je ekološki najosjetljiviji segment gospodarenja otpadnom ambalažom, pa u kontekstu diskriminatornih i ograničavajućih odredbi nacrta Pravilnika, nije jasno zašto država aktivnost od općeg zdravstvenog i ekološkog interesa prepušta tržištu, a istovremeno priječi da se gospodarenje neopasnim ambalažnim otpadom odvija u okviru slobodne konkurencije i tržišta. Prema odredbama Zakona, Fond i „Organizacija“ mogu istovremeno djelovati i razvijati svoje usluge, a tvrtke obveznice naknada bi shodno vlastitom interesu trebale moći izabrati hoće li njihova otpadna ambalaža biti zbrinjavanja kroz sustav Fonda ili „Organizacije“. Preporuka AmCham-a Prijedlog AmCham-a za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom ambalažom se temelji na odredbama ZGO-a koji Fond i „Organizaciju“ tretiraju jednako te na čl. 8a st.1 i st.5. Direktive 2008/98/EZ koja jasno navodi da „Organizacije“ u ime proizvođača ispunjavanju obavezu po proširenoj obavezi proizvođača (EPR), a državna tijela (poput Fonda i Ministarstva) ispunjavanju svoju regulatornu i nadzornu ulogu nad „Organizacijama“. Naime, obavljanje gospodarskih djelatnosti od strane državnih tijela koje imaju i javne ovlasti, smatra se vrlo problematičnim u kontekstu zaštite slobodnog tržišnog natjecanja kao temeljne europske vrijednosti. Ograničavanje djelatnosti „Organizacije“ samo na gospodarenje opasnom otpadnom ambalažom je diskriminatorno u kontekstu zaštite slobodnog tržišta te neefikasno u kontekstu postizanja ciljeva. AmCham predlaže da se djelatnost „Organizacije“ ne limitira, obzirom na činjenicu da Zakon o gospodarenju otpadom ni u jednom svom članku ne predviđa takvu mogućnost. AmCham predlaže da se Pravilnikom omogući: 1. Restrukturiranje postojećeg pristupa otvaranjem tržišta ambalažnog otpada koji nije u sustavu povratne naknade i davanje mogućnosti proizvođačima da aktivno sudjeluju u ostvarivanjima njihovih obveza po pitanju proširene odgovornosti proizvođača po tržišnim principima i slobodne konkurencije kako je to uređeno u zemljama koje ispunjavanju ciljeve – omogućavanje formiranja „Organizacija“ za sve kategorije ambalažnog otpada koje nisu u sustavu povratne naknade; 2. Izjednačavanje javnog i privatnog sustava gospodarenja otpadnom ambalažom koja nije u sustavu povratne naknade, sukladno ZGO i EU regulativi. Nije prihvaćen Prijedlog da se u Pravilniku omogući ustrojavanje „Organizacije“ za sve kategorije ambalažnog otpada koje nisu u sustavu povratne naknade se odbija. Pravilnik je u skladu je s člankom 88. stavkom 3. te člankom 96. stavkom 8. Zakona o gospodarenju otpadom, kojima je propisana ovlast ministra da gospodarenje otpadom koji se smatra posebnom kategorijom otpada, obvezno postupanje posjednika toga otpada i drugih dionika sustava gospodarenja posebnom kategorijom otpada te pojedinosti načina rada organizacije propisuje ministar pravilnikom, a kojim se određuju uloge i obveze svih dionika, uključujući proizvođača proizvoda koji stavlja proizvod na tržište Republike Hrvatske, Fonda, Organizacije, davatelja javne usluge, jedinice lokalne samouprave, te kad je primjenjivo, osoba koje obavljaju ponovnu uporabu, pripremu za ponovnu uporabu, te pravne osobe koje obavljaju socijalno poduzetništvo.
45 Katarina Jerbić PRAVILNIK Podržavam komentar tvrtke Interzero d.o.o. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
46 Robert Sedlar PRAVILNIK Podržavam komentar tvrtke Interzero d.o.o. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
47 Interzero d.o.o. PRAVILNIK Izrada novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu prilika je da Republika Hrvatska uhvati korak s ostalim zemljama EU i preokrene trend opadajućih stopa sakupljanja i reciklaže ambalažnog otpada u Hrvatskoj. Rezultati sustava gospodarenja ambalažnim otpadom u Hrvatskoj koji je na snazi od 2005. su značajno ispod ciljeva zadanih Direktivama, a posebno zabrinjava i opadajući trend, što ukazuje na izvjesnu mogućnost da će se Hrvatska u narednim godinama još više udaljavati od zadanih ciljeva ukoliko zadrži dosadašnji sustav i ne otvori tržište ambalažnog otpada sukladno EU standardima. U prilog ovoj tvrdnji ide i konstatacija u Planu gospodarenja otpadom RH 2017.-2022. da ciljevi propisani u Direktivi o ambalaži i otpadnoj ambalaži 94/62/EC nisu postignuti, te da postoji opasnost da bez otvaranja tržišta, a u skladu s Direktivom o otpadu 2008/98/EZ (uvođenjem Organizacija) kao jednim od načina unaprjeđenja sustava, ciljevi neće biti ostvareni niti u budućnosti. Na to je upozorila i EU Komisija u svom izvještaju ranog upozorenja za Hrvatsku od 24.9.2018. (toč. 4.: „restrukturiranje postojećeg pristupa na način da proizvođači uspostave vlastiti neprofitni PRO, čiji bi zadatak bio prikupljanje naknada od proizvođača i njihova distribucija jedinicama lokalne samouprave, pri čemu se osigurava da te naknade nisu više nego što je potrebno za uslugu“). U prilog tome govori i činjenica da je RH za 2021. platila značajan iznos poreza na nerecikliranu plastiku, upravo zbog slabih rezultata u ostvarenju ciljeva. Nema garancija da se taj iznos ubuduće neće prenijeti na proizvođače. Otvaranjem tržišta, dakle uvođenjem Organizacija u sustav, ta obaveza bi se prenijela na Organizacije, a Organizacije bi sukladno tržišnim načelima snažno vodile računa da se stope prikupljanja i recikliranja značajno podignu, kako se ne bi dodatno opteretili obveznici naknade. U Njemačkoj djeluje 12 Organizacija koje gospodare otpadnom ambalažom u uvjetima tržišnog natjecanja, uz snažnu kontrolu državnog tijela formiranog posebno za tu namjenu. Stopa recikliranja otpadne ambalaže je visokih 84%. Iako je odgovornost proizvođača za ambalažni otpad organizirana relativno ravnomjerno u svim državama EU putem konkurentskih ili monopolističkih Organizacija, Danska, Hrvatska i Mađarska su jedine zemlje EU bez konvencionalne EPR sheme. U Mađarskoj i Hrvatskoj gospodarenje otpadnom ambalažom vodi državni monopolist, a u Danskoj se troškovi gospodarenja ubiru iz poreza. Koliko je postojeći sustav neučinkovit jasno se vidi iz usporedbe podataka za Hrvatsku i Sloveniju za 2019. Naime, Slovenija koja ima upola manje stanovnika nego Hrvatska, na tržište stavi 35% više ambalaže po stanovniku (115kg, za razliku od Hrvatskih 75kg), a ukupne količine ambalaže stavljene na tržište u Hrvatskoj su veće za svega 67 tisuća tona (HR 302 000t vs. SLO 235 300 t). Kada bi se jednostavnom simulacijom podaci za Hrvatsku uvećali na Slovensku razinu, dakle na 115kg po stanovniku, rezultati u ispunjavanju ciljeva po pojedinim vrstama ambalažnog otpada bi bili još skromniji, unatoč sustavu povratne naknade, koji se u Hrvatskoj pokazao efikasnim alatom za gospodarenje trima vrstama ambalažnog otpada. Ovi podaci nameću i zaključak da veliki broj proizvođača ne prijavljuje ambalažu koju stavlja na hrvatsko tržište, odnosno da im postojeći sustav zatvorenog tržišta kojim upravlja Fond to omogućava. Posebnu tržišnu i konkurentsku distrupciju izazvanu ovakvim sustavom ohrabruje „free ridere” (proizvođače koji ne prijavljuju svoje količine) da ostvaruju konkurentsku prednost u odnosu na tvrtke koje ispunjavaju svoje obaveze. Dakle, postojeći sustav, koji se želi očuvati i ovim nacrtom Pravilnika, zapravo povećava konkurentnost nekih tvrtki, umjesto da pravila tržišne utakmice budu jednaka za sve sudionike na tržištu. Uvođenjem Registra za koji se nadamo da će ispraviti postojeće konkurentske neravnoteže, količina prijavljene ambalaže stavljene na tržište će se povećati, što će Hrvatsku dodatno udaljiti od ispunjavanja ciljeva. Gospodarenje ambalažnim otpadom u Sloveniji vode Organizacije, kao i u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Portugalu, Poljskoj, te i u Slovačkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj u uvjetima otvorene konkurencije. Sve navedene zemlje imaju više stope prikupljanja i recikliranja od Hrvatske, što upućuje na zaključak da su Organizacije koje djeluju na tržišnim principima učinkovitije i jeftinije nego monopol (u slučaju Hrvatske je to državni Fond). Iako člancima 95. i 96. ZGO-a koji definiraju rad i uspostavu Organizacije, nema diskriminatornih odredbi u odnosu na Fond, što je i sukladno odredbama Direktive 2008/98/EZ, nacrt Pravilnika uvodi snažnu diskriminaciju i ograničavanje djelokruga rada Organizacija. Naime, kao državno tijelo Fond i dalje ostaje akter na tržištu i to kao monopolista za neopasnu ambalažu, a za Organizacije se tek otvara mogućnost za preuzimanje obveze za ambalažu koja je opasni otpad, čije je zbrinjavanje i do sada bila obaveza proizvođača. Količina ambalaže koja je opasni otpad iznosi svega 1,5% ukupne ambalaže koja je sakupljena u 2020. (http://roo.azo.hr/rpt.html#). Prepuštanje tržišta samo ovog dijela ambalažnog otpada neće riješiti problem nedovoljnih i opadajućih stopa sakupljanja i reciklaže ambalažnog otpada, niti će unaprijediti ukupni sustav. Zbrinjavanje opasnog ambalažnog otpada je ekološki najosjetljiviji segment gospodarenja otpadnom ambalažom, pa u kontekstu diskriminatornih i ograničavajućih odredbi nacrta Pravilnika, nije jasno zašto država aktivnost od općeg zdravstvenog i ekološkog interesa prepušta tržištu, odnosno Organizaciji, a istovremeno priječi da se gospodarenje neopasnim ambalažnim otpadom odvija u okviru slobodne konkurencije i tržišta, održavajući monopol Fonda, odnosno dvoji u efikasnost i odgovornost Organizacija u ostalim segmentima ambalažnog otpada. Nacrt Pravilnika koji priječi Organizacije da pristupi tržištu otpadne ambalaže održavajući monopol tijela koje ima javnu ovlast, ima snažna obilježja kršenja antimonopolskih pravila EU. Na moguće kršenje propisa o zaštiti tržišnog natjecanja još prilikom donošenja starog Zakona o održivom gospodarenju otpadom dopisom Klasa: 034-08/2014-01/391 Urbroj: 580-12/26-15-011 od 17. srpnja 2015., upozorila je i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Dakle, tijelo s javnim ovlastima poput Fonda, ne bi ni smjelo biti akter na tržištu. Naš prijedlog unaprjeđenja sustava gospodarenja otpadnom ambalažom se temelji na odredbama ZGO-a koji Fond i Organizaciju tretiraju jednako, te na Čl.8a st.1 i st.5. Direktive 2008/98/EZ koja jasno navodi da Organizacije u ime proizvođača ispunjavanju obavezu po EPR-u, a državna tijela (poput Fonda i Ministarstva) ispunjavanju svoju regulatornu i nadzornu ulogu nad Organizacijama. Stoga predlažemo da se Pravilnikom omogući: 1. Restrukturiranje postojećeg pristupa otvaranje tržišta svog ambalažnog otpada i davanje mogućnosti proizvođačima da aktivno sudjeluju u ostvarivanjima njihovih obveza proširene odgovornosti proizvođača po tržišnim principima i slobodne konkurencije kako je to uređeno u zemljama koje ispunjavanju ciljeve – ukidanje monopola Fonda i otvaranje tržišta kako bi obveznici naknade slobodno temeljem tržišnih načela izabrali entitet (Fond ili Organizacije) koji će u njihovo ime gospodariti otpadnom ambalažom u svrhu ostvarenja ciljeva, kako je to navedeno 95. i 96. ZGO-a, te čl.8a st.1 i st.5. Direktive 2008/98/EZ. 2. Jačanje regulatorne i nadzorne funkcije Fonda i Ministarstva kako bi se osigurali jednaki tržišni uvjeti za sve obveznike naknade, te aktera u sustavu gospodarenja otpadnom ambalažom (Organizacija, sakupljača, obrađivača i trgovaca) Nije prihvaćen Prijedlog da proizvođači, za ambalažu koja nije opasni otpad, samostalno odlučuju da li će svoju EPR obvezu ispunjavati kroz sustav Fonda ili sustav Organizacije se odbija. Pravilnik je u skladu je s člankom 88. stavkom 3. te člankom 96. stavkom 8. Zakona o gospodarenju otpadom kojima je propisana ovlast ministra da gospodarenje otpadom koji se smatra posebnom kategorijom otpada, obvezno postupanje posjednika toga otpada i drugih dionika sustava gospodarenja posebnom kategorijom otpada te pojedinosti načina rada organizacije propisuje ministar pravilnikom, a kojim se određuju uloge i obveze svih dionika, uključujući proizvođača proizvoda koji stavlja proizvod na tržište Republike Hrvatske, Fonda, Organizacije, davatelja javne usluge, jedinice lokalne samouprave, te kad je primjenjivo, osoba koje obavljaju ponovnu uporabu, pripremu za ponovnu uporabu, te pravne osobe koje obavljaju socijalno poduzetništvo.
48 EKO-OZRA d.o.o. PRAVILNIK, Opće odredbe Sadržaj odredbi ovog Pravilnika je identičan sadržaju o kojem je raspravljala radna skupina imenovana od strane Ministarstva u siječnju i travnju o.g. i možemo zaključiti da niti jedan argument te dostavljeni prijedlozi članova radne skupine nisu prihvaćeni od strane Ministarstva , pa čak i u dijelu prijelaznih odredbi. Posebice nisu prihvaćeni prijedlozi gospodarstva vezani uz članak 30. da povratna naknada obuhvaća isključivo pića koja dolaze u volumenu od 0.2 L do 3L u PET, staklenoj i limenoj ambalaži te da nema potrebe za uvođenje u sustav povratne naknade volumena manjih od 0.2 L te višeslojne kartonske ambalaže (VKA ) i ostale plastične ambalaže.Naime, ovu ambalažu je moguće sakupljati putem aparata, dok bi volumene manje do 0.2 L te VKA ambalažu trebalo prikupljati ručno čime se dodatno opterećuje trgovina i samim time povećava trošak sakupljanja. Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja bi obuhvatila pića u staklu, limenoj ambalaži i svim vrstama plastike i VKA ambalaži kao i sve što pada pod definiciju pića uključujući i mlijeko i tekuće mliječne proizvode volumena do 3litre. U Smjernicama Komisije o plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu u skladu s Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (2021/C 216/01) navodi se slijedeće: U Direktivi ne postoji jasna razlika između spremnika za napitke, boca za napitke (potkategorije spremnika za napitke) spremnici za napitke su „posude za tekućine zapremine do tri litre, uključujući njihove čepove i poklopce”. U uvodnoj izjavi 12. navedeno je i da se kompozitna ambalaža za napitke smatra spremnikom za napitke, a ne bocom za napitke; — boce za napitke jesu spremnici za napitke uskog grla ili otvora i zapremnine do tri litre, uključujući njihove čepove i poklopce, koji se upotrebljavaju za držanje napitaka, isključujući kompozitnu ambalažu za napitke na temelju razlike navedene u Direktivi u odnosu na spremnike za napitke; Učestalo mijenjanje pozitivnih propisa RH utječe na poslovanje i nesigurnost gospodarskih subjekta. Nejasno je kako zakonodavac misli da proizvođači mogu ispuniti sve propise koje se odnose na označavanje proizvoda primjerice na volumenima od 0.02 L, 0,05 L i itd. Nejasno je zašto RH kao jedina zemlja u EU želi sustavom povratne naknade obuhvatiti i pića koja dolaze u tetrapak ambalaži i kako misli da se osigura povrat te ambalaže u trgovinu. U tetrapak ambalaži uglavnom dolazi mlijeko i tekući mliječni proizvodi , kašasti gusti sokovi i vino i postavlja se pitanje kako osigurati higijenske uvjete povrata u trgovine, najčešće zbog istjecanja preostalog sadržaja proizvoda te mirisa koji mogu izazvati tako sakupljene ambalaže posebice u ljetnim mjesecima u trgovinama 200 m2 koji se nalaze u centru gradova i ambalažu sakupljaju ručno. Da ovoj ambalaži nije mjesto u sakupljanju u sustavu povratne naknade svoje mišljenje je dala i Udruga trgovine pri HGK u travnju o.g. SUSTAVI DEPOZITA U EUROPI Zemlja PET METAL STAKLO Hrvatska • • • Danska • • • Estonija • • • Finska • • • Njemačka • • • Island • • • Litva • • • Nizozemska • • Latvija • • • Malta • • • Slovačka • • Švedska • • Norveška • • Članice društva Eko-Ozra d.o.o. zalažu se za uvođenje boljeg nadzora tržišta te registriranje svih onih koji su obvezni za svoje poslovanje plaćati naknade opterećivanja tržišta sa ambalažom, a to trenutno ne čine. To je problem na koji industrija upozorava već nekoliko godina, a to potvrđuje i sljedeći podatak ; RH ima svega prijavljeno 74,8 kg ambalaže/ stanovniku dok je EU prosjek u 2020. 177,2 kg ambalaže/stanovniku. Izmjenama ovog akta, dodatno se opterećuje isključivo ambalaža onih subjekata koji uredno podmiruju sve svoje obveze i čije količine su u sustavu i za koje su plaćene naknade za zbrinjavanje. Prem neslužbenom izvješću FZOEU o količinama ambalaže stavljene na tržište RH u 2021. sustavom povratne naknade ukupno je prikupljeno 78,2% od ukupno plasiranih količina ambalaže u sustavu povratne naknade ( 51.465/65.810 t) odnosno 78,9% ambalažnih jedinica u sustavu povratne naknade u odnosu na ukupnu količinu plasiranih jedinica ( 735.477.968/931.323.487 kom). Napominjemo i činjenicu da su od 1. srpnja 2021. u sustav povratne naknade vraćeni mlijeko i tekući mliječni proizvodi a postotak povrata je smanjen u odnosu na 2020. kada je postotak povrata ambalažnih jedinica iznosio 86,7 %. ( 617.489.523/711.710.582 kom) Razlog postotka pada količina treba tražiti u činjenici da učestalo mijenjanje pravila i izmjena odredbi Pravilnika od strane Ministrastva stvara zbunjenost i kod potrošača jer nisu dobili pravovaljane informacije kako postupati s ovom ambalažom te je ova ambalaža završila u reciklažnim dvorištima i zelenim otocima što se može iščitati iz podataka FZOEU. Prema neslužbenim podacima FZOEU u 2020. od ukupno 25.292 t sakupljenih količina plastike ambalaža od pića sudjeluje sa 13.144 t a ostatak od 12.148 t plastike sakupljen je ostalim načinom. U 2021. od ukupno 26.168 t plastike ambalaža pića je 14.943 t dok je 11.225 t sakupljeno ostalim načinom. Nadalje, u ukupnoj količini od 291.630 t stavljene ambalaže na tržištu RH u 2021. ambalaža od pića sudjeluje sa 65.810 t što iznosi 22.6% ukupne količine ambalaže tako da čak i ako se prikupi 100 % te ambalaže, RH će imati problem kako ispuniti ciljeve preuzete iz Direktive o otpadu. Republika Hrvatska je u 2021. sakupila 156.227t što čini 53% u odnosu na 291.630t plasirane ukupne količine amabalaže. Nije prihvaćen Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) ne proširuje se odbija Uključivanje/isključivanje mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade nije predmet ovog Pravilnika. Mlijeko i tekući mliječni proizvodi uvedeni su kao „piće“ u sustav povratne naknade još 1. srpnja 2021. godine i od tada se za ambalažu ovih proizvoda plaća povratna naknada i naknada gospodarenja po jedinici pro¬izvoda. Uključivanje višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom (npr. s tetrapak ambalaža za pića) za pića u postojeći sustav povratne naknade predlaže se radi ispunjenja obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom iz srpnja 2021. godine, a koji su u potpunosti usklađeni s ciljevima koje propisuje zakonodavstvo Europske unije. S obzirom da je sustav povratne naknade dokazano vrlo učinkovita mjera kojom se osigurava postizanje visoke stope kvalitetnog odvojenog sakupljanja otpada (više od 90%), odnosno dobivanje kvalitetne i čiste sirovine za daljnje recikliranje, smatramo da će ovaj prijedlog u znatnoj mjeri doprinijeti podizanju stopa recikliranja otpadne ambalaže uz istovremeno smanjenje stope odlaganja otpadne ambalaže na odlagališta kao i smanjenje odbacivanja ove vrste ambalaže u okoliš. Bitno je naglasiti i to da bi uključivanje višeslojne ambalaže u sustav povratne naknade u doprinijelo smanjenju nacionalnog doprinosa koji RH plaća u proračun EU za količine nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, sukladno Odluci Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 o sustavu vlastitih sredstava Europske unije, a koji se plaća u iznosu od 0,80 EUR po kilogramu nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada. Procjenjuje se da bi uvođenjem višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom za pića u sustav povratne naknade godišnje u ovaj sustav ušlo oko 10.000 tona ove vrste ambalaže odnosno između 350-400 milijuna novih ambalažnih jedinica. Prijedlog da se SPN ne proširuje s drugom ambalažom od plastike, a koja nije od PET-a, kao niti s ambalažom koja je volumena manjeg od 0,2 litre se odbija iz razloga što predloženo proširenje SPN-a direktno doprinosi ispunjenju obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom.
49 Marko Ban PRAVILNIK, Opće odredbe Smatram da: - Vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. Naplata tih vrećica je u redu samo kao privremena mjera. Svakako je potrebno uvesti krajnji rok nakon kojeg one neće biti dostupne na tržištu. - Proširenje sustava povratne naknade korak je u dobrom smjeru, ali trebalo bi obuhvatiti i jednokratnu ambalažu od pića veću od 3 litre i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda. - Treba postaviti jasan cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. - Za sve ugostiteljske objekte potrebno je propisati obvezu da osiguraju vodu za piće iz slavine. - Za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji potrebno je propisati obvezu uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu. Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) proširi na ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata. Prijedlog da se propiše cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu se odbija iz razloga što je neophodno na nacionalnoj razini prvo izraditi analizu podataka prema ovome Pravilniku pa tek onda utvrditi kvantificirane podatke. Prijedlog da se svim ugostiteljskim objektima propiše obveza da osiguraju dostupnost vode za piće iz slavine se odbija jer isto nije predmet Pravilnika Prijedlog da se za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta, propiše obveza uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva SUPD, kao niti Zakon, te su upitni higijenski uvjeti korištenja ovoga posuđa u predmetnim objektima.
50 Dukat d.d. PRAVILNIK, Opće odredbe Definirati da nakon što se uspostavi Registar izvještavanje treba dostavljati samo u Registar, nije potrebno dodatno izvještavanje u Fond. Prihvaćen Način i uvjete dostave podataka i izvješćivanja uredit će Fond kroz upute
51 Katarina Jerbić PRAVILNIK, Opće odredbe Podržavam komentar odvjetnika Zvonimira Rajiča. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
52 Zvonimir Rajič PRAVILNIK, Opće odredbe Obzirom na sadržaj odredbi nacrta Pravilnika, osobito onih odredbi gdje se propisuje da Fond “radi” neopasnu ambalažu, a da Organizacije “rade” opasnu ambalažu, takve odredbe su u najmanju ruku diskriminatorne u odnosu na ostale sudionike procesa gospodarenja otpadom. Isto tako, takve odredbe su protivne i ciljevima, a osobito svrsi zbog kojeg je Fond osnovan kao pravna osoba s javnim ovlastima (članka 4. Zakona o Fondu). Člankom 4. stavak 1. točka 47. Zakona određeno je da: “Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: 47. Organizacija je status koji se dodjeljuje pravnoj osobi koja u ime proizvođača proizvoda osigurava provedbu poslova gospodarenja otpadom radi postizanja ciljeva gospodarenja otpadom.” Naime, člankom 95. stavak 1. Zakona o gospodarenju otpadom (Narodne novine br. 84/21 – dalje u tekstu: Zakon) određeno je da Ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša rješava o zahtjevu pravne osobe za uspostavu statusa Organizacije, dok je stavkom 3. istog članka određeno da Ministarstvo, Fond i Organizacija sklapaju sporazum nakon što Ministarstvo utvrdi da podnositelj zahtjeva ispunjava status Organizacija i rješenjem mu onda dodjeli status Organizacije. Člankom 10. Zakona određeno je da: “(1) Gospodarenje otpadom i građenje građevina za gospodarenje otpadom od interesa su za Republiku Hrvatsku. (2) Gospodarenje otpadom i učinkovitost gospodarenja otpadom osiguravaju Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) i ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) propisivanjem mjera gospodarenja otpadom. (3) Provedbeno tijelo na državnoj razini je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: Fond). (4) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave i izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom. (5) Više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom.” Člankom 96. stavak 1. Zakona određeno je da: “U svrhu postizanja ciljeva gospodarenja otpadom provedbu usluga gospodarenja otpadom osiguravaju Fond i Organizacija.” Stavkom 5. članka 96. Zakona određeno je da: ”Fond i Organizacija dužni su, u suradnji s Ministarstvom i Hrvatskom gospodarskom komorom, osigurati redoviti dijalog relevantnih dionika uključenih u provedbu sustava proširene odgovornosti proizvođača, uključujući proizvođače proizvoda, trgovce/distributere, osobe koje obavljaju djelatnosti gospodarenja otpadom, predstavnike jedinica lokalne samouprave, civilnog društva i kad je to primjenjivo, dionika socijalnog poduzetništva, pravnih osoba koje obavljaju ponovnu uporabu i popravke kao i osobe koje obavljaju pripremu za ponovnu uporabu putem stručnoga skupa i na drugi odgovarajući način”, dok je stavkom 6. određeno da:” Fond i Organizacija su dužni prilikom osiguravanja usluga gospodarenja otpadom postupati štedljivo, racionalno, svrsishodno i nepristrano, kako bi se osigurala najveća moguća ekonomska vrijednost sakupljenog otpada koja je tehnički i ekonomski opravdana u svrhu ispunjavanja ciljeva gospodarenja otpadom.” Člankom 96. stavak 8. točka 1. Zakona je određeno da:” Pravilnikom iz članka 88. stavka 3. ovoga Zakona: 1. određuju se uloge i obveze svih dionika, uključujući proizvođača proizvoda koji stavlja proizvod na tržište Republike Hrvatske, Fonda, Organizacije, davatelja javne usluge, jedinice lokalne samouprave, te kad je primjenjivo, osoba koje obavljaju ponovnu uporabu, pripremu za ponovnu uporabu, te pravne osobe koje obavljaju socijalno poduzetništvo”. Dakle, Zakon kao generalni propis jasno određuje definiciju Organizacije, proceduru za stjecanje svojstva Organizacije, kao i nadležna tijela (Ministarstvo, primarno, dok Fond sekundarno) koja odlučuju o dodjeljivanju svojstva neke osobe da bude Organizacija. Isto tako, Zakonom je jasno određeno (članak 10.) da je gospodarenje otpadom kategorija koja je od interesa za Republiku Hrvatsku, a provedbeno tijelo na državnoj razini je Fond. Međutim, Fond kao provedbeno tijelo te Organizacija (kao stvarni suizvršitelj Fondu) određeni su kao ispunjavatelji ciljeva gospodarenja otpadom, te upravo radi takve zajedničke uloge, oni su nužno u koheziji (zbog toga prethodno navedeni izraz “suizvršitelji), dakle nužno je da međusobno surađuju i zajednički ispunjavaju ciljeve. Način suradnje kao i sama procedura ispunjavanja ciljeva, pobliže su određeni su podzakonskim aktom-Pravilnikom. Fond i Organizacija trebaju postupiti štedljivo, racionalno, svrsishodno i nepristrano. (Članak 96. stavak 1. točka 8. Zakona). Kako u važećem, tako i u nacrtu u članku 1. Pravilnika jasno je određeno da: “Na pitanja vezana uz stavljanje ambalaže na tržište i gospodarenja ambalažnim otpadom koja nisu posebno uređena ovim Pravilnikom, primjenjuju se posebni propisi kojima se uređuje gospodarenje otpadom te u odgovarajućoj mjeri drugi posebni propisi koji uređuju ta pitanja.” Nadalje, Statutom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Narodne novine br. 193/2003, 73/2004, 116/2008, 101/2009, 118/2011, 67/2013, 70/2014 – dalje u tekstu: Statut) u članku 9. jasno je određeno da: “Djelatnost Fonda obuhvaća poslove u svezi s financiranjem pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u područjima očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unaprjeđivanja okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, utvrđene Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te drugim propisima iz područja zaštite okoliša i područja energetske učinkovitosti.” Stavkom 2. članka 9. Statuta određeno je da: “U obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka Fond ima javne ovlasti utvrđene odredbama članka 7. stavka 2. Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.” Člankom 7. stavak 1. Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Narodne novine br. 107/2003, 144/2012 – dalje u tekstu: Zakon o Fondu) određeno je da: (1) Djelatnost Fonda obuhvaća poslove u svezi s financiranjem pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unaprjeđivanja okoliša i u području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije (u daljnjem tekstu: financiranje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti), a osobito: – poticanje, uspostavljanje i ostvarivanje suradnje s međunarodnim i domaćim financijskim institucijama i drugim pravnim i fizičkim osobama radi financiranja zaštite okoliša i energetske učinkovitosti u skladu s Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš, Strategijom energetskog razvitka i Programom provedbe Strategije energetskog razvitka, nacionalnim energetskim programima, drugim programima i aktima u području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, te međunarodnim ugovorima čija je stranka Republika Hrvatska za namjene utvrđene odredbama članka 19. ovoga Zakona.” Nadalje, člankom 56. Statuta Fonda određeno je da: “Radi ostvarivanja svoje djelatnosti Fond je dužan surađivati s ministarstvom nadležnim za poslove zaštite okoliša i ministarstvom nadležnim za poslove energetike i drugim tijelima državne uprave. Fond surađuje s jedinicama područne (regionalne) i lokalne samouprave na realizaciji zajednički dogovorenih programa u području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Fond surađuje sa znanstvenim i stručnim institucijama, tvrtkama i drugim pravnim i fizičkim osobama u cilju ostvarivanja i unapređivanja djelatnosti Fonda i promicanja zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, a posebno u cilju utvrđivanja kriterija te praćenja i ostvarivanja rezultata utjecaja na okoliš ili energetsku učinkovitost korisnika sredstava Fonda.” Slijedom svega prethodno navedenog razvidno je kako Fond da bi ostvarivao ciljeve gospodarenja otpadom nužno treba surađivati sa svim sudionicima procesa gospodarenja otpadom, pa tako i Organizacijama, osobito s njima jer sukladno članku 96. stavak 1. Zakona jasno je određeno da “U svrhu postizanja ciljeva gospodarenja otpadom provedbu usluga gospodarenja otpadom OSIGURAVAJU Fond i Organizacija.” Isto tako, osim što su takve odredbe koje jasno razdvajaju što Fond radi, a što rade Organizacije u smislu ambalaže, u suprotnosti i sa odredbama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, čiji obveznik primjene, odnosno čije odredbe se primjenjuju i na Fond. Ovo iz razloga, jer kako je već ranije navedeno, sukladno članku 4. Zakona o Fondu jasno je određeno je da Fond ima SVOJSTVO PRAVNE OSOBE S JAVNOM OVLASTIMA, koja se između ostalog upisuje u sudski registar. Člankom 3. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (Narodne novine br. 79/2009, 80/2013, 41/2021 – dalje u tekstu: Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja) određeno je da: “Poduzetnicima, u smislu ovoga Zakona, smatraju se trgovačka društva, trgovci, udruženje poduzetnika, obrtnici i druge pravne i fizičke osobe koje obavljajući gospodarsku djelatnost sudjeluju u proizvodnji i/ili prometu robe, odnosno pružanju usluga, državna tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kada izravno ili neizravno djeluju na tržištu, kao i sve druge pravne ili fizičke osobe (udruge, sportske organizacije, ustanove, vlasnici autorskih i sličnih prava i ostali) koje djeluju na tržištu.” Stavkom 2. članka 3. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja određeno je da: “Pravni oblik, način financiranja i namjera ili činjenica ostvarivanja dobiti, sjedište ili prebivalište u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, kao i činjenica obavlja li se djelatnost na tržištu izravno ili neizravno, trajno, povremeno ili jednokratno, nije od utjecaja na određivanje pojma poduzetnika iz stavka 1. ovoga članka”, dok je stavkom 3. istog članka određeno da: “Ovaj se Zakon primjenjuje i na poduzetnike kojima je na temelju posebnih propisa povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa, poduzetnike koji su po svojoj prirodi monopoli koji ostvaruju prihod ili kojima je, na temelju dodijeljenih posebnih ili isključivih prava, povjereno obavljanje određene djelatnosti, i to samo u slučajevima ako primjena ovoga Zakona ne bi sprječavala, pravno i činjenično, obavljanje zadaća koje su im posebnim propisima i mjerama utvrđene i zbog kojih su te osobe osnovane.” Slijedom navedenog razvidno je da se odredbe Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja primjenjuju i na Fond te da je Fond kao pravna osoba koja ima javne ovlasti obveznik primjene Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja. Odredbe nacrta Pravilnika kojim se ograničuje pravo drugih sudionika u postupku gospodarenja otpadom, a osobito pravo Organizacija, koje kako je već ranije navedeno nužno surađuju s Fondom u provedbi i ostvarenju ciljeva gospodarenje otpadom, dakle čak su i odnosu zavisnosti (Fond i Organizacija) obzirom na odredbe članka 96. Zakona, su u suprotnosti s odredbama Zakona o tržišnom natjecanju, odnosno istima je očito nameće vladajući položaj Fonda u odnosu na Organizacije. Ovo iz razloga jer je člankom 12. stavak 1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja određeno da: “(1) Pretpostavlja se da je poduzetnik u vladajućem položaju ako se zbog svoje tržišne snage može ponašati na mjerodavnom tržištu u značajnoj mjeri neovisno o svojim stvarnim ili mogućim konkurentima, potrošačima, kupcima ili dobavljačima, a osobito ako: 1. nema značajnih konkurenata na mjerodavnom tržištu, i/ili 2. ima značajnu tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu u odnosu na stvarne ili moguće konkurente, a osobito s obzirom na: – tržišni udjel i položaj te vrijeme kroz koje ga ostvaruje,i/ili – financijsku snagu, i/ili – prednosti u pristupu izvorima nabave ili tržištu, i/ili – povezanost s drugim poduzetnicima, i/ili – pravne ili činjenične zapreke pristupa drugih poduzetnika tržištu, i/ili – sposobnost nametanja tržišnih uvjeta s obzirom na njegovu ponudu ili potražnju, i/ili – sposobnost isključivanja konkurenata s tržišta usmjeravanjem na druge poduzetnike.” Odredbama nacrta Pravilnika kojim se Fondu daje isključivo pravo da “radi” neopasnu ambalažu, a Organizacijama pravo da “rade” samo opasnu ambalažu su odredbe kojima se Fond stavlja u vladajući položaj u odnosu na Organizacije iz razloga što Fond već i bez takvih odredbi, zbog svoje tržišne snage i položaja ima vladajući položaj u odnosu na druge sudionike, te stoga Fond nema nikakvih, a ne značajnih konkurenata. Ovakvim diskriminatornim odredbama, Fond zapravo još više učvršćuje svoj vladajući položaj te su takve odredbe izravno u suprotnosti sa svim prethodno navedenim odredbama zakona, pravilnika i Statuta Fond jer se takvim odredbama izravno krše i zanemaruju svrha i ciljevi Fonda zbog kojih je osnovan kao pravna osoba sa javnim ovlastima. Ovakve odredbe nacrta Pravilnika, bi trebale biti zabranjene jer se ovakvim odredbama kao što je već rečeno, Fond stavlja u još veći vladajući položaj u odnosu na druge sudionike postupka gospodarenja otpadom, a sve sukladno članku 13. Zakona o gospodarenju otpadom. Naime, odredbom članka 13. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja određeno je da je: “Zabranjena je svaka zlouporaba vladajućeg položaja jednog ili više poduzetnika na mjerodavnom tržištu, a osobito: 1. izravno ili neizravno nametanje nepravednih kupovnih ili prodajnih cijena, odnosno drugih nepravednih trgovinskih uvjeta, 2. ograničavanje proizvodnje, tržišta ili tehnološkog razvitka na štetu potrošača, 3. primjena nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s drugim poduzetnicima, čime ih se dovodi u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurenciju, 4. uvjetovanje sklapanja ugovora pristankom drugih ugovornih strana na dodatne obveze, koje po svojoj prirodi ili običajima u trgovini nisu u izravnoj vezi s predmetom tih ugovora.” Zaključno, ovakvim odredbama nacrta Pravilnika izravno se krše i načela slobodnog poduzetništva, jer se Organizacijama na izravan način onemogućuje ostvarivanje njihove poslovne djelatnosti-gospodarenja otpadom, jer svi poduzetnici pa tako i Fond i Organizacije bi trebali slobodno dijelovati u uvjetima slobodnog tržišnog natjecanja, gdje bi odluka o odabiru poduzetnika tada trebala biti isključivo na krajnjem korisniku, odnosno potrošaču, a što ovdje nije slučaj, jer je jasno navedeno da Fond “radi” neopasnu ambalažu dakle, krajnji korisnik-potrošač nema mogućnosti izbora, nego je to uvijek Fond sukladno odredbama nacrta Pravilnika. S poštovanjem, Zvonimir Rajič, odvjetnik Primljeno na znanje Pravilnik je u skladu je s člankom 88. stavkom 3. te člankom 96. stavkom 8. Zakona o gospodarenju otpadom kojima je propisana ovlast ministra da gospodarenje otpadom koji se smatra posebnom kategorijom otpada, obvezno postupanje posjednika toga otpada i drugih dionika sustava gospodarenja posebnom kategorijom otpada te pojedinosti načina rada organizacije propisuje ministar pravilnikom, a kojim se određuju uloge i obveze svih dionika, uključujući proizvođača proizvoda koji stavlja proizvod na tržište Republike Hrvatske, Fonda, Organizacije, davatelja javne usluge, jedinice lokalne samouprave, te kad je primjenjivo, osoba koje obavljaju ponovnu uporabu, pripremu za ponovnu uporabu, te pravne osobe koje obavljaju socijalno poduzetništvo.
53 NINA PRESEČKI Opće odredbe, Sadržaj Lagane plastične vrećice su već dugo problem i treba ih potpuno zabraniti!!! Naplata tih vrećica je u redu do potpune zabrane za koju treba odrediti krajnji rok. Sustav povratne naknade bi trebao obuhvatiti i jednokratnu ambalažu pića veću od 3 litre i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda. Smanjiti potrošnju svih jednokratnih plastičnih proizvoda koji nisu nužni i jednokratne plastične ambalaže za 50% do 2025. i 80% do 2030. godine. Treba obvezati ugostitelje da osiguraju pitku vodu iz slavine i koriste višekratno posuđe i pribor za jelo. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu. Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) proširi na ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata. Prijedlog da se propiše cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu se odbija iz razloga što je neophodno na nacionalnoj razini prvo izraditi analizu podataka prema ovome Pravilniku pa tek onda utvrditi kvantificirane podatke Prijedlog da se svim ugostiteljskim objektima propiše obveza da osiguraju dostupnost vode za piće iz slavine se odbija jer isto nije predmet Pravilnika Prijedlog da se za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta, propiše obveza uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva SUPD, kao niti Zakon, te su upitni higijenski uvjeti korištenja ovoga posuđa u predmetnim objektima.
54 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Opće odredbe, Područje primjene Prema definiciji u u ZOGO-u, (članak 4. stavak 1. točka 55. ) plastični proizvod za jednokratnu uporabu je proizvod koji je u cijelosti ili djelomično izrađen od plastike te nije osmišljen, dizajniran ili stavljen na tržište tako da tijekom svojeg životnog vijeka podnese višekratno kruženje ili višekratne cikluse uporabe na način da se vrati proizvođaču proizvoda na ponovno punjenje ili da se ponovno uporabi u istu svrhu u koju je izvorno načinjen. Jednokratna plastika navedena u stavku 3. članka sadržana je i u stavku 1. Zasebno izdvajanje na ovaj način zbunjuje, osim ako nije navedena ključna namjera Pravilnika Predlažemo sljedeću formulaciju članka: (1) Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se na svu ambalažu stavljenu na tržište i na svu otpadnu ambalažu koja je nastala u industriji, trgovini, uslužnim djelatnostima, kućanstvima ili u bilo kojem drugom izvoru neovisno o uporabljenom materijalu. (2) Odredbe ovog Pravilnika te posebice osnovni cilj sprječavanja nastanka otpada posebno se primjenjuju na plastične proizvode za jednokratnu uporabu. (3) Odredbe ovog Pravilnika se primjenjuju ne dovodeći u pitanje važeće zahtjeve za kvalitetom ambalaže koji se odnose na sigurnost, zaštitu zdravlja i higijene proizvoda u ambalaži i važeće zahtjeve prijevoza te važeće propise Europske unije o opasnom otpadu. (4) Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se na na ribolovni alat koji sadržava plastiku. Prihvaćen Prihvaća se Područje primjene Pravilnika je dorađeno u skladu s prijedlogom
55 HGK Područje primjene, Članak 2. Članice iz industrijskog sektora u članku 2. predlažu dodatno pojašnjenje što se smatra plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu (da li su to isključivo plastični proizvodi: čaše, žlice, viljuške ili se pod tim podrazumijeva i plastična ambalaža (boce za vodu, sokove, deterdžente…). Također članice predlažu da se za potrebe ovog Pravilnika iz definicije Pića izuzme mlijeko i tekući mliječni proizvodi, kao i da se mlijeko i mliječni proizvodi izuzmu iz sustava povratne naknade. Ističu kako su mlijeko i mliječni proizvodi hrana i posebna kategorija sukladno sljedećim propisima EU: - Provedbena uredba Komisije br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi - Uredbi o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda 1308 / 2013, dio III i dio IV. - Uredbi (EZ) br. 1333/2008 o prehrambenim aditivima Nastavno, što se mlijeka i mliječnih proizvoda tiče, članice naglašavaju kako su viskozniji (gušći) od Pića jer naravno nisu u istoj kategoriji te je potrebno duže ispiranje ambalaže vodom, na taj način je  potrošnja vode veća od ispiranja ambalaže u koju je bilo punjeno Piće pa stoga smatraju da se na taj način povećava potrošnja vode u domaćinstvu potrošača što je u suprotnosti s održivim razvojem i uštedom vode. Članice također ističu kako su zemlje koje imaju obavezan ili dobrovoljan sustav depozita u EU: Hrvatska, Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Island, Litva, Nizozemska, Norveška, i Švedska i sl., sa stopama povrata u rasponu između 82% u Estoniji i 98% u Njemačkoj. Prema dostupnim informacijama, sve zemlje osim Hrvatske imaju sustav depozita samo za Pića što znači da mlijeko i mliječni proizvodi nisu obuhvaćeni sustavom depozita jer su u kategoriji hrane, a neke od tih zemalja imaju bolje ostvarenje ciljeva od Hrvatske što pokazuje da je moguće ostvariti ciljeve i kroz druge sustave prikupljanja otpada. Također je važno napomenuti da prema izvješću FZOEU uvođenjem mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade u srpnju 2021. nije postignuto povećanje količine prikupljene otpadne ambalaže u odnosu na količinu stavljene ambalaže na tržište ako uspoređujemo podatke s 2020. godinom kada su mlijeko i tekući mliječni proizvodi bili izvan sustava povratne naknade. Sustav prikupljanja ne smije se bazirati samo na sustavu povratne naknade već je potrebno dodatno sustavno poticati i uvoditi druge mjere odvajanja otpada, sortiranja i recikliranja. Nastavno, članice ističu kako je Hrvatska jedina zemlja u Europi koja bi obuhvatila pića u staklu, limenoj ambalaži i svim vrstama plastike i VKA u ambalaži kao i sve što pada pod definiciju pića uključujući i mlijeko i tekuće mliječne proizvode volumena do 3litre. Učestalo mijenjanje pozitivnih propisa RH utječe na poslovanje i nesigurnost gospodarskih subjekta. Nejasno je kako zakonodavac misli da proizvođači mogu ispuniti sve propise koje se odnose na označavanje proizvoda primjerice na volumenima od 0.02 L, 0,05 i itd. Nejasno je zašto RH kao jedina zemlja u EU želi sustavom povratne naknade obuhvatiti i pića koja dolaze u tetrapak ambalaži i kako misli da se osigura povrat te ambalaže u trgovinu. U tetrapak ambalaži uglavnom dolazi mlijeko i tekući mliječni proizvodi , kašasti gusti sokovi i vino i postavlja se pitanje kako osigurati higijenske uvjete povrata u trgovine, najčešće zbog istjecanja preostalog sadržaja proizvoda te mirisa koji mogu izazvati tako sakupljene ambalaže posebice u ljetnim mjesecima u trgovinama 200 m2 koji se nalaze u centru gradova i ambalažu sakupljaju ručno. Članice zanima na temelju koje analize je donesena odluka o uvođenju VKA u sustav povratne naknade, da li je moguće istu javno prezentirati? Nije prihvaćen Plastični proizvodi za jednokratnu uporabu su definirani Zakonom, te su dodatno uređeni smjernicama Europske komisije. Prijedlog da se mlijeko i tekući mliječni proizvodi izuzmu iz Pravilnika se odbija. Uključivanje/isključivanje mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade nije predmet ovog Pravilnika. Mlijeko i tekući mliječni proizvodi uvedeni su kao „piće“ u sustav povratne naknade još 1. srpnja 2021. godine i od tada se za ambalažu ovih proizvoda plaća povratna naknada i naknada gospodarenja po jedinici pro¬izvoda. Uključivanje višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom (npr. s tetrapak ambalaža za pića) za pića u postojeći sustav povratne naknade predlaže se radi ispunjenja obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom iz srpnja 2021. godine, a koji su u potpunosti usklađeni s ciljevima koje propisuje zakonodavstvo Europske unije. S obzirom da je sustav povratne naknade dokazano vrlo učinkovita mjera kojom se osigurava postizanje visoke stope kvalitetnog odvojenog sakupljanja otpada (više od 90%), odnosno dobivanje kvalitetne i čiste sirovine za daljnje recikliranje, smatramo da će ovaj prijedlog u znatnoj mjeri doprinijeti podizanju stopa recikliranja otpadne ambalaže uz istovremeno smanjenje stope odlaganja otpadne ambalaže na odlagališta kao i smanjenje odbacivanja ove vrste ambalaže u okoliš. Bitno je naglasiti i to da bi uključivanje višeslojne ambalaže u sustav povratne naknade u doprinijelo smanjenju nacionalnog doprinosa koji RH plaća u proračun EU za količine nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, sukladno Odluci Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 o sustavu vlastitih sredstava Europske unije, a koji se plaća u iznosu od 0,80 EUR po kilogramu nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada. Procjenjuje se da bi uvođenjem višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom za pića u sustav povratne naknade godišnje u ovaj sustav ušlo oko 10.000 tona ove vrste ambalaže odnosno između 350-400 milijuna novih ambalažnih jedinica.
56 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Pojmovi, Članak 4. HR PSOR je mišljenja kako je potrebo nadopuniti definiciju 'Ambalaže' s ciljem boljeg razumijevanja odredbi Pravilnika. Predlažemo da se umjesto riječi 'ponovno uporabljiva' koristi riječ 'višekratna'. Naime, u tekstu Pravilnika već se koristi riječ 'jednokratna' te stoga predlažemo da se za ambalažu koja se koristi više od jedan puta koristi nazvati 'višekratna'. Skrećemo pažnju na činjenicu kako se mlijeko i mliječni proizvodi, sukladno EU Uredbi 1333/2008, EU Uredbi 1308/2013 te Provedbenoj EU Uredbi 2658/87, svrstava u kategoriju hrane, a ne u pića i napitke. Stoga predlažemo da se mlijeko izuzme iz definicije pića u ovom Pravilniku. Unutar definicije 'ambalažni materijal' navode se materijali od kojih ambalaža može biti proizvedena. Budući da se u tekstu Pravilnika koristi izraz 'višeslojni (kompozitni) miješani materijali', predlažemo da se i ovaj materijal izrijekom navede i u definiciji 'ambalažni materijal'. Dodatno, nejasno je iz teksta odnose li se termini ‘jednokratna ambalaža’ te ‘ponovno uporabljiva ambalaža’ na sve ambalažne materijale (plastika, drvo, karton, folija, metal, staklo itd.) i jesu li za sve vrste proizvoda ili je njihovo značenje vezano samo za one ambalažne materijale koji su namijenjeni isključivo čuvanju tekućina odnosno za pića i napitaka (PET – jednokratna plastična boca od pića, ALFE – limena jednokratna boca od pića, STAKLO – može se koristiti i kao jednokratna i kao ponovno uporabljiva boca od pića)? Ukoliko se pod pojmom ‘ponovno uporabljiva ambalaža’ smatra ambalažu od svih materijala za sve vrste proizvoda, u tom slučaju predlažemo umetanje dodatnog pojma/teksta koji definira samo ‘ponovno uporabljivu ambalažu od pića’. Na kraju predlažemo i detaljniju definiciju za sljedeće pojmove: 'povratna ambalaža', 'ambalaža od recikliranih materijala' i posebno 'opasna ambalaža'. Dodatno predlažu nadopunu definicije 'ponovno uporabljive ambalaže'. U odredbama Pravilnika koristi se izraz 'krajnji korisnik' kao isključivo fizička osoba te su odredbe i obveze navedene na način da se nedvosmisleno odnose na fizičku osobu. Međutim pojam 'krajnji korisnik' drugačije je opisan u pojmovima. Stoga predlažemo brisati dio definicije na način da ona u konačnici glasi kako slijedi: – Krajnji korisnik (potrošač) je fizička osoba koja radi krajnje potrošnje odvaja proizvod od ambalaže te na taj način stvara otpadnu ambalažu. Preostali dio teksta potrebno je obrisati. Ističemo kako su za prodavatelje propisane obveze vezane uz odvajanje otpadne ambalaže sukladno odredbama Zakona o gospodarenju otpadom i odredbama podzakonskih akata te ni na koji način nisu obuhvaćeni odredbama koje se odnose na krajnje korisnike propisane ovim Pravilnikom. Nije prihvaćen Prijedlog da se u definiciji „ambalaža“ umjesto riječi „ponovno uporabljiva“' koristi riječ „višekratna“ se odbija iz razloga što se radi o prijenosu definicije iz Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu Prijedlog da se unutar definicije „ambalažni materijal“ izrijekom navede izraz „višeslojni (kompozitni) miješani materijali“ se odbija s obzirom da se ovaj izraz uopće ne koristi u ovom Pravilniku. Prijedlog da se posebno definira „povratna ambalaža“ se odbija iz razloga što je ona definirana kroz pojam „ponovno uporabljiva ambalaža“. Prijedlog da se posebno definira „opasna ambalaža“ se odbija iz razloga što je ona određena u članku 36. stavku 1. ovog Pravilnika („otpadna ambalaža koja je opasni otpad“) Prijedlog da se posebno definira „ponovno uporabljiva ambalaža od pića“ se odbija s obzirom da se ovaj izraz uopće ne koristi u ovom Pravilniku Prijedlog da se posebno definira „ambalaža od recikliranih materijala“ se odbija iz razloga što ne postoje kriteriji za ovu definiciju Prijedlog da se dodatno dopuni definicija „ponovno uporabljiva ambalaža“ se odbija iz razloga što je ona pojašnjena u članku 19. Pravilnika Prijedlog da se definicija „krajnji korisnik“ ograniči samo na fizičku osobu se odbija jer se ista u Pravilniku odnosi, osim na fizičku osobu, i na pravnu osobu i na fizičku osobu-obrtnika.
57 HGK Pojmovi, Članak 4. Članice iz industrijskog sektora traže obrazloženje u vezi definicije organizacije, odnosno, je li to pravna osoba koja će uslužno obavljati poslove gospodarenja otpadnom ambalažom (umjesto, odnosno u ime proizvođača proizvoda pakiranog u ambalažu) te angažira li ju proizvođač sam da umjesto njega uslužno obavlja te poslove. Također, potrebno je obrazložiti što navedena odredba znači za proizvođače proizvoda pakiranog u ambalažu po pitanju plaćanja naknade za gospodarenje otpadnom ambalažom, postoji li obveza plaćanja naknade i organizaciji i Fondu, ili će se plaćati samo jedna naknada. Radi li se o pravnoj osobi koja već u okviru svoje djelatnosti obavlja poslove gospodarenja otpadom, pa će tražiti dodjelu statusa „Organizacije“ ili se radi o pravnoj osobi koja će tek biti osnovana (tko ju osniva?) Primljeno na znanje Primljeno na znanje Radi se o upitima, a ne o komentarima na prijedlog Pravilnika
58 HGK Pojmovi, Članak 4. Članica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK u vezi točke p) ovoga članka predlaže da se za potrebe ovog Pravilnika iz definicije Pića izuzmu mlijeko i tekući mliječni proizvodi kao i da se mlijeko i mliječni proizvodi izuzmu iz sustava povratne naknade. Mlijeko i mliječni proizvodi su hrana i posebna kategorija prema propisima EU: - Provedbena uredba Komisije br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi - Uredbi o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda 1308 / 2013, dio III i dio IV. - Uredbi (EZ) br. 1333/2008 o prehrambenim aditivima Prema Direktive (EU) 2019/904 i Vodiču EU - Commission guidelines on single-use plastic products in accordance with Directive (EU) 2019/904 of the European Parliament and of the Council of 5 June 2019 on the reduction of the impact of certain plastic products on the environment, članica smatra da su nejasno definirani kriteriji za mlijeko i mliječne proizvode u pogledu kriterija za kategorizaciju spremnika za hranu i spremnika za piće. Sljedeća dva glavna deskriptora koriste se za definiranje jednokratnih plastičnih spremnika za piće i boca za piće: (1) zapremine do tri litre, i (2) posude koje se koriste za držanje tekućine. Navodi se također kriterij jedinice u kojoj se izražava količina hrane ili pića. Općenito, pića se izražavaju volumenom (npr. mililitrima), a hrana općenito masom (npr. gramima). Piće se prodaje i konzumiraju u tekućem obliku. Prema Direktivi (EU) 2019/904, stavak 12 u pića se uključuje pakiranje piva, vina, vode, tekućih osvježavajućih pića, sokova i nektara, instant napitaka i mlijeka. U stavku 12. uvodnog dijela Direktive (EU) 2019/904 opisuje se kriterij, "plastičnog proizvoda za jednokratnu uporabu”, a odnosi se na sklonost spremnika za hranu da postane smeće, zbog svog volumena ili veličine, posebno u dijelovima za jednokratno posluživanje. Spominje se da bi Komisija trebala izraditi kriterije o plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu te navodi da - Primjeri spremnika za hranu koje za potrebe ove Direktive ne treba smatrati plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu jesu spremnici koji sadržavaju sušenu hranu ili hranu koja se prodaje hladna i zahtijeva daljnju pripremu, spremnici koji sadržavaju hranu u količini većoj od pojedinačne porcije ili spremnici za hranu veličine pojedinačne porcije koji se prodaju u više od jedne jedinice. Naša članica smatra da su kriteriji definiranja Pića kao i kriteriji definiranja spremnika za pića i spremnika za hranu potpuno zanemarili odredbe stavka 12 Direktive te da Hrvatska može definirati dodatne kriterije kategorizacije pića i hrane kao i spremnika za hranu, spremnika za piće kako bi zaštitili nacionalnu proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda. Zemlje članice EU mogu definirati smanjenje plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu prema svojim nacionalnim sustavima prikupljanja otpadne ambalaže pa mlijeko i mliječne proizvode kategoriziraju u posebnu grupu, grupu hrane, upravo zbog strateške važnosti proizvodnje i konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda, osnaživanja mliječnog sektora kao strateške gospodarske grane, kako bi mogli strateški štititi i poticati nacionalnu proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda bez dodatnih nameta koji bi financijski opterećivali mljekarski sektor, isto je definirala i Republika Hrvatska, Ministarstvo poljoprivrede u Strategiji poljoprivrede do 2030, NN 26/2022. gdje je mljekarski sektor izdvojen kao strateški cilj razvoja poljoprivrede u koji Vlada i Ministarstvo poljoprivrede dodatno ulaže sredstva kako bi povećali domaću proizvodnju mlijeka. Članica snažno zagovara da se mlijeko i mliječni proizvodi izuzmu iz sustava povratne naknade koja je prvenstveno namijenjena kategoriji Pića, ali ako se ne mogu potpuno izuzeti, potrebno je barem ne proširivati sustav povratne naknade na ostale proizvode mljekarskog sektora. U Pravilniku je potrebno dodatno definirati da se sustav povratne naknade odnosi samo na PET boce u koje su punjeni mlijeko i tekući mliječni proizvodi. Zemlje koje imaju obavezan ili dobrovoljan sustav depozita u EU su: Hrvatska, Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Island, Litva, Nizozemska, Norveška, i Švedska, … sa stopama povrata u rasponu između 82% u Estoniji i 98% u Njemačkoj. Prema nama dostupnim informacijama, sve zemlje osim Hrvatske imaju sustav depozita samo za Pića, znači mlijeko i mliječni proizvodi nisu obuhvaćeni sustavom depozita jer su u kategoriji hrane, a neke od tih zemalja imaju bolje ostvarenje ciljeva od Hrvatske što nam pokazuje da je moguće ostvariti ciljeve i kroz druge sustave prikupljanja otpada. Također je važno napomenuti da prema izvješću FZOEU uvođenjem mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade u srpnju 2021. nije postignuto povećanje količine prikupljene otpadne ambalaže u odnosu na količinu stavljene ambalaže na tržište ako uspoređujemo podatke s 2020. godinom kada su mlijeko i tekući mliječni proizvodi bili izvan sustava povratne naknade. Sustav prikupljanja ne smije se bazirati samo na sustavu povratne naknade već je potrebno dodatno sustavno poticati i uvoditi druge mjere odvajanja otpada, sortiranja i recikliranja. Nije prihvaćen Prijedlog da se mlijeko i tekući mliječni proizvodi izuzmu iz sustava povratne naknade se odbija, kao i prijedlog da se mlijeko i tekući mliječni proizvodi u okviru sustava povratne naknade ograniče samo na PET boce. Mlijeko i tekući mliječni proizvodi uvedeni su u sustav povratne naknade još 1. srpnja 2021. godine i od tada se za ambalažu ovih proizvoda plaća povratna naknada i naknada gospodarenja po jedinici pro¬izvoda. Proširenje sustava povratne naknade koje se predlaže ovim Pravilnikom treba se jednako i bez diskriminacije odnositi na sve proizvode koji potpadaju pod definiciju „piće“. Prijedlog da se „spremnici za hranu“ i „spremnici za napitke“ za mlijeko i mliječne proizvode dodatno pojasne, odnosno definiraju i kategoriziraju u okviru ovog Pravilnika se odbija s obzirom da su isti pojašnjeni i detaljnije opisani u Smjernicama Komisije o plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu u skladu s Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, koje su objavljene na Službenim internetskim stranicama Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/homepage.html) te su dostupne putem poveznice: Smjernice
59 HGK Pojmovi, Članak 4. Članice Zajednice za deterdžente i kozmetiku HGK mišljenja su kako je definicija u stavku 1. točki a. nedorečena. Članice predlažu da se dodaju i dodatne kategorije ambalaže: (d) ponovo uporabljive ambalaže – ambalaža od svih vrsta materijala za proizvode za višekratnu uporabu (tj. ona u kojoj je proizvod koji se može koristiti više puta, kao primjerice šamponi i deterdženti) (e) povratna ambalaža – ambalaža od svih materijala koja se vraća u proizvodne procese i može se bez obrade (osim čišćenja i pranja) ponovno puniti proizvodom (f) ambalaža od recikliranih materijala (g) ambalaža koja je pogodna za daljnje recikliranje (h) opasna ambalaža Obrazloženje: Bez obzira na trenutačne kapacitete (mogućnost odvojenog prikupljanja i daljnje obrade), smatramo da je za budući održivi razvoj ovo jako bitna kategorizacija. Samim time bi se i naknada trebala razlikovati za svaku od tih vrsta ambalaže. Članice Zajednice za deterdžente i kozmetiku HGK mišljenja su kako je potrebno precizirati definiciju koja se odnosi na Višeslojnu (kompozitnu) ambalažu. Naime, ukoliko je više od 95% jednog materijala u ambalažnom materijalu, tada navedenu ambalažu smatramo monomaterijalom i tako je skupljamo i o tome izvještavamo. Ukoliko pak je manje od 9%, tada je potrebno izvještavati po pojedinim materijalima. Nadalje, u istom članku, pod definicijom subjekata, članice Zajednice za deterdžente i kozmetiku HGK mišljenja su kako je iz definicije proizvođača proizvoda pakiranog u ambalažu potrebno brisati dio teksta vezan uz stavljanje na tržište jer je to obuhvaćeno definicijom prodavatelja. Djelomično prihvaćen Prijedlog da se dodatno dopuni definicija „ponovno uporabljiva ambalaža“ se odbija iz razloga što je ona pojašnjena u članku 19. Pravilnika i što se radi o prijenosu definicije iz Direktive 94/62/EZ Prijedlog da se posebno definira „povratna ambalaža“ se odbija iz razloga što je ona definirana kroz pojam „ponovno uporabljiva ambalaža“. Prijedlog da se posebno definira „ambalaža“ od recikliranih materijala“ kao i „ambalaža koja je pogodna za daljnje recikliranje“ se odbija iz razloga što ne postoje kriteriji za ove definicije Prijedlog da se posebno definira „otpadna ambalaža koja je opasni otpad“ se prihvaća Prijedlog preciziranja definicije „višeslojna kompozitna ambalaža“ se odbija. Definicija u prijedlogu potpuno je u skladu s definicijom iz Direktive 94/62/EZ. Prijedlog da se iz definicije „proizvođač proizvoda pakiranog u ambalažu“ potrebno briše dio teksta vezan uz stavljanje na tržište (jer je to obuhvaćeno definicijom prodavatelja) se odbija iz razloga što prodavatelj može ali i ne mora biti „proizvođač“ to jest onaj koji uvijek „stavlja na tržište“.
60 DS SMITH UNIJAPAPIR CROATIA d.o.o. Pojmovi, Članak 4. Opisati pojam "registrirana osoba". Registrirana osoba obvezna je odvajati otpadnu ambmalažu po vrstama i svu otpadnu ambalažu bez naknade predati skupljaču prema članka 27. st. 1. Prijedloga Pravilnika. Držimo da bi definiranje tko su sve registrirane osoba bilo korisno u smislu jasnoće Pravilnika. Prihvaćen Nova formulacija glasi: registrirana osoba - proizvođač otpada
61 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Pojmovi, Članak 4. Smatramo kako se mjere navedene u točkama 2. i 3. u stavku v. Sprječavanje nastanka otpadne ambalaže  ne mogu razdvojiti rastavnim veznikom ili već veznik koji treba stajati je i. Naime, točka 3. nije predmet sprječavanja nastanka otpada jer postoji potencijalna opasnost da se istodobno smanjuje sadržaj opasnih tvari u ambalaži, a povećava količina otpadne ambalaže što ponovno ne doprinosi ciljevima propisanim zakonom. Nije prihvaćen Izričaj u članku 4. glasi: „24. Sprječavanje nastanka otpadne ambalaže su mjere poduzete prije nego je ambalaža postala otpad, a kojima se smanjuju količine otpadne ambalaže, uključujući smanjenje ponovnom uporabom ambalaže ili produženjem životnog vijeka ambalaže, štetni učinci otpadne ambalaže na okoliš i zdravlje ljudi ili sadržaj opasnih tvari u ambalaži“ te je usklađen s člankom 14. Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/21)
62 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Pojmovi, Članak 4. U članku 4. opisuje se značenje pojmova Zakona. Stoga smatramo kako obveze – Proizvođača proizvoda pakiranog u ambalažu  iz druge zemlje trebaju biti razjašnjenje na jasniji način u posebnom članku, a ne ovdje. Nije prihvaćen Definicija proizvođača proizvoda odnosi se na stavljanje na tržište i primjenjuje se je za sve proizvođače na isti način
63 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Pojmovi, Članak 4. Predlaže se dopuniti definiciju u stavku 1. točki n. budući otpad može biti odbačen u okoliš i na drugu površinu osim površine javne namjene koja se čisti u okviru održavanja. Nije prihvaćen Odbija se Odredba se odnosi na površine javne namjene
64 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Pojmovi, Članak 4. Izražava se sumnja u svrsishodnost popisivanja ilustrativnih primjera budući se javlja nedoumica što kada neka vrst ambalaže ili neki od predmeta koji je naveden da nije ambalaža nije popisan u primjerima. Molimo pojašnjenje na koji način će se pružati ova informacija obveznicima Pravilnika. Primljeno na znanje Radi se o upitu za obrazloženjem a ne o komentaru na prijedlog Pravilnika. Komunikacija se odvija na više načina, a jedan od način je i komunikacija elektroničkom poštom.
65 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Pojmovi, Članak 4. Predlaže se dopuniti stavak 1. u dijelu o višeslojnoj (kompozitnoj ambalaži) budući nije jasno iz teksta može li ona biti povratna i nepovratna. Nije prihvaćen Prijedlog da se dopuni definicija „višeslojna (kompozitna) ambalaža radi pojašnjenja može li ona biti povratna i nepovratna se odbija iz razloga što se radi o prijenosu definicije iz Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. „Povratna ambalaža“ i „nepovratna ambalaža“ već su zasebno definirane te je iz njihovih definicija razvidno da višeslojna (kompozitna) ambalaža može biti i povratna i nepovratna ambalaža.
66 Vindija d.d. Varaždin Pojmovi, Članak 4. stavak 1. (p) Iz definicije Piće brisati navod mlijeko i tekući mliječni proizvodi. Republika Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja pod definicijom pića uključuje i mlijeko i tekuće mliječne proizvode. Prema propisima EU (Provedbena uredba Komisije br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi; Uredbi o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda 1308 / 2013, dio III i dio IV. ; Uredbi (EZ) br. 1333/2008 o prehrambenim aditivima) mlijeko i mliječni proizvodi su hrana i posebna kategorija, pa se sukladno tome predlaže izuzimanje mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda iz definicije Piće, kao i izuzimanje istih iz sustava povratne naknade. Na taj bi se način zaštitila nacionalna proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda bez dodatnih nameta koji financijski opterećuju mljekarski sektor, te tako podržala važnosti proizvodnje i konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda. Ako izuzimanje nije u potpunosti moguće, potrebno je definirati da se sustav povratne naknade odnosi na mliječne proizvode čija se neto količina izražava volumenom (npr. litre), a da se isključuju proizvodi čija je neto količina izražena masom (npr. gram). Stavak 2 Jasnije precizirati što podrazumijeva pojam Plastika Nije prihvaćen Prijedlog da se mlijeko i tekući mliječni proizvodi izuzmu iz sustava povratne naknade se odbija, kao i prijedlog da se iz sustava isključe proizvodi čija je neto količina izražena masom. Sustav povratne naknade nije određen volumenom ili masom proizvoda već volumenom ambalažne jedinice u kojoj je proizvod (piće) pakiran. Mlijeko i tekući mliječni proizvodi uvedeni su kao „piće“ u sustav povratne naknade još 1. srpnja 2021. godine i od tada se za ambalažu ovih proizvoda plaća povratna naknada i naknada Prijedlog da se jasnije precizira pojam „plastika“ odbija se iz razloga što je ovaj već precizno definiran u članku 4. stavku 1. točki 56. Zakona o gospodarenju otpadom.
67 EKO-OZRA d.o.o. Pojmovi, Članak 4. Definiciju višeslojna kartonska ambalaža....... dopuniti sa "Ukoliko je više od 95% jednog materijala u ambalažnom materijalu, tada navedenu ambalažu smatramo monomaterijalom i tako se sakuplja.Ukoliko je jednog materijala manje od 95%, tada je potrebno izvještavanje po pojedinim materijalima" Definicija Organizacije je u skladu sa Zakonom o gospodarenju otpadom te je potrebno kasnije u člancima Pravilnika istoj dozvoliti rad i organizaciju sustava za neopasnu ambalažu a ne isključivo za opasnu ambalažu U definiciji (p) brisati "mlijeko i tekući mliječni proizvodi." Iz definicije pića možemo zaključiti da voćni sirupi nisu pića . Potrebno je jasno odrediti stav da li su voćni sirupi u sustavu povratne naknade jer u Smjernicama Komisije o plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu u skladu s Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (2021/C 216/01)) stoji " proizvodi koje je potrebno razrijediti prije konzumacije kao što su energetski napici, voćni sokovi, sirupi ili koncentrati), ne konzumiraju se izravno iz spremnika ili ih je potrebno dodatno razrijediti prije nego što se mogu popiti. Zbog toga se na temelju Direktive ne smatraju napicima jer se ne konzumiraju i ne unose pijenjem Nije prihvaćen Prijedlog dopune definicije „višeslojna kompozitna ambalaža“ se odbija iz razloga što se radi o prijenosu definicije iz Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu Prijedlog da se u Pravilniku omogući ustrojavanje „Organizacije“ za neopasnu otpadnu ambalažu se odbija. Pravilnik je u skladu je s člankom 88. stavkom 3. te člankom 96. stavkom 8. Zakona o gospodarenju otpadom, kojima je propisana ovlast ministra da gospodarenje otpadom koji se smatra posebnom kategorijom otpada, obvezno postupanje posjednika toga otpada i drugih dionika sustava gospodarenja posebnom kategorijom otpada te pojedinosti načina rada organizacije propisuje ministar pravilnikom, a kojim se određuju uloge i obveze svih dionika, uključujući proizvođača proizvoda koji stavlja proizvod na tržište Republike Hrvatske, Fonda, Organizacije, davatelja javne usluge, jedinice lokalne samouprave, te kad je primjenjivo, osoba koje obavljaju ponovnu uporabu, pripremu za ponovnu uporabu, te pravne osobe koje obavljaju socijalno poduzetništvo. Prijedlog isključivanja mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda iz sustava povratne naknade se odbija. Uključivanje/isključivanje mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u okviru sustava povratne naknade nije predmet ovog Pravilnika. Mlijeko i tekući mliječni proizvodi uvedeni su u sustav povratne naknade još 1. srpnja 2021. godine i od tada se za ambalažu ovih proizvoda plaća povratna naknada i naknada gospodarenja po jedinici proizvoda. Definicija pića je određena ovim Pravilnikom i koristi se u svrhu određivanja proizvoda u sustavu povratne naknade. Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (2021/C 216/01) nije mjerodavna za sustav povratne naknade.
68 Dukat d.d. Pojmovi, Članak 4. Članak 4, stavak (p) Predlažemo da se za potrebe ovog Pravilnika iz definicije Pića izuzme mlijeko i tekući mliječni proizvodi kao i da se mlijeko i mliječni proizvodi izuzmu iz sustava povratne naknade. Mlijeko i mliječni proizvodi su hrana i posebna kategorija prema propisima EU: - Provedbena uredba Komisije br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi - Uredbi o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda 1308 / 2013, dio III i dio IV. - Uredbi (EZ) br. 1333/2008 o prehrambenim aditivima Prema Direktive (EU) 2019/904 i Vodiču EU - Commission guidelines on single-use plastic products in accordance with Directive (EU) 2019/904 of the European Parliament and of the Council of 5 June 2019 on the reduction of the impact of certain plastic products on the environment, smatramo da su nejasno definirani kriteriji za mlijeko i mliječne proizvode u pogledu kriterija za kategorizaciju spremnika za hranu i spremnika za piće. Sljedeća dva glavna deskriptora koriste se za definiranje jednokratnih plastičnih spremnika za piće i boca za piće: (1) zapremine do tri litre, i (2) posude koje se koriste za držanje tekućine. Navodi se također kriterij jedinice u kojoj se izražava količina hrane ili pića. Općenito, pića se izražavaju volumenom (npr. mililitrima), a hrana općenito masom (npr. gramima). Piće se prodaje i konzumiraju u tekućem obliku. Prema Direktivi (EU) 2019/904, stavak 12 u pića se uključuje pakiranje piva, vina, vode, tekućih osvježavajućih pića, sokova i nektara, instant napitaka i mlijeka. U stavku 12. uvodnog dijela Direktive (EU) 2019/904 opisuje se kriterij „plastičnog proizvoda za jednokratnu uporabu”, a odnosi se na sklonost spremnika za hranu da postane smeće, zbog svog volumena ili veličine, posebno u dijelovima za jednokratno posluživanje. Spominje se da bi Komisija trebala izraditi kriterije o plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu te navodi da - Primjeri spremnika za hranu koje za potrebe ove Direktive ne treba smatrati plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu jesu spremnici koji sadržavaju sušenu hranu ili hranu koja se prodaje hladna i zahtijeva daljnju pripremu, spremnici koji sadržavaju hranu u količini većoj od pojedinačne porcije ili spremnici za hranu veličine pojedinačne porcije koji se prodaju u više od jedne jedinice. Smatramo da su kriteriji definiranja Pića kao i kriteriji definiranja spremnika za pića i spremnika za hranu potpuno zanemarili odredbe stavka 12 Direktive te da Hrvatska može definirati dodatne kriterije kategorizacije pića i hrane kao i spremnika za hranu, spremnika za piće kako bi zaštitili nacionalnu proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda. Zemlje članice EU mogu definirati smanjenje plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu prema svojim nacionalnim sustavima prikupljanja otpadne ambalaže pa mlijeko i mliječne proizvode kategoriziraju u posebnu grupu, grupu hrane, upravo zbog strateške važnosti proizvodnje i konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda, osnaživanja mliječnog sektora kao strateške gospodarske grane, kako bi mogli strateški štititi i poticati nacionalnu proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda bez dodatnih nameta koji bi financijski opterećivali mljekarski sektor, isto je definirala i Republika Hrvatska, Ministarstvo poljoprivrede u Strategiji poljoprivrede do 2030, NN 26/2022. gdje je mljekarski sektor izdvojen kao strateški cilj razvoja poljoprivrede u koji Vlada i Ministarstvo poljoprivrede dodatno ulaže sredstva kako bi povećali domaću proizvodnju mlijeka. Snažno zagovaramo da se mlijeko i mliječni proizvodi izuzmu iz sustava povratne naknade koja je prvenstveno namijenjena kategoriji Pića, ali ako se ne mogu potpuno izuzeti, potrebno je barem ne proširivati sustav povratne naknade na ostale proizvode mljekarskog sektora. U Pravilniku je potrebno dodatno definirati da se sustav povratne naknade odnosi samo na PET boce u koje su punjeni mlijeko i tekući mliječni proizvodi. Zemlje koje imaju obavezan ili dobrovoljan sustav depozita u EU su: Hrvatska, Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Island, Litva, Nizozemska, Norveška, i Švedska, … sa stopama povrata u rasponu između 82% u Estoniji i 98% u Njemačkoj. Prema nama dostupnim informacijama, sve zemlje osim Hrvatske imaju sustav depozita samo za Pića, znači mlijeko i mliječni proizvodi nisu obuhvaćeni sustavom depozita jer su u kategoriji hrane, a neke od tih zemalja imaju bolje ostvarenje ciljeva od Hrvatske što nam pokazuje da je moguće ostvariti ciljeve i kroz druge sustave prikupljanja otpada. Također je važno napomenuti da prema izvješću FZOEU uvođenjem mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade u srpnju 2021. nije postignuto povećanje količine prikupljene otpadne ambalaže u odnosu na količinu stavljene ambalaže na tržište ako uspoređujemo podatke s 2020. godinom kada su mlijeko i tekući mliječni proizvodi bili izvan sustava povratne naknade. Sustav prikupljanja ne smije se bazirati samo na sustavu povratne naknade već je potrebno dodatno sustavno poticati i uvoditi druge mjere odvajanja otpada, sortiranja i recikliranja. Nije prihvaćen Prijedlog da se mlijeko i tekući mliječni proizvodi izuzmu iz sustava povratne naknade se odbija, kao i prijedlog da se mlijeko i tekući mliječni proizvodi u okviru sustava povratne naknade ograniče samo na PET boce. Mlijeko i tekući mliječni proizvodi uvedeni su u sustav povratne naknade još 1. srpnja 2021. godine i od tada se za ambalažu ovih proizvoda plaća povratna naknada i naknada gospodarenja po jedinici pro¬izvoda. Proširenje sustava povratne naknade koje se predlaže ovim Pravilnikom treba se jednako i bez diskriminacije odnositi na sve proizvode koji potpadaju pod definiciju „piće“. Prijedlog da se „spremnici za hranu“ i „spremnici za napitke“ za mlijeko i mliječne proizvode dodatno pojasne, odnosno definiraju i kategoriziraju u okviru ovog Pravilnika se odbija s obzirom da su isti pojašnjeni u Smjernicama Komisije o plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu u skladu s Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, koje su dostupne putem poveznice: Smjernice
69 Karol Jurišić Pojmovi, Članak 4. Članak 4. q. Povratna naknada je novčani iznos koji plaćaju proizvođači proizvoda pakiranog u ambalažu kao stimulativnu mjeru kojom se potiče posjednik da otpadnu jednokratnu ambalažu od pića preda prodavatelju koji u svojoj ponudi ima pića ili osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem i za to primi propisani iznos povratne naknade, također cijena povratne naknade treba biti 1,50 eura po boci S poštovanjem Član stranke Hrvatskih Suverenista Karol Jurišić Nije prihvaćen Iznos povratne naknade propisat će se Uredbom Vlade RH
70 HGK Registar proizvođača s proširenom odgovornosti, Članak 5. S obzirom na propisani novi način rada za prijave količina nepovratne ambalaže stavljenje na tržište elektroničkim putem članice Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK zanima kako, kada i gdje su se obvezni registrirati? Kako obaveza nije obuhvaćena iznimkama od predviđenog dana stupanja na snagu, mogu li biti spremni za navedeno na dan stupanja Pravilnika na snagu, budući da u odnosu na navedeno ovise o aktivnosti trećih - FINA-e? Primljeno na znanje Prijelazno razdoblje za prilagodbu industrije uređeno kroz prijelazne i završne odredbe Pravilnika
71 Višnja Findri-Šestanović (PIK VRBOVEC plus d.o.o.) Registar proizvođača s proširenom odgovornosti, Članak 5. Č. 5 pod b) Treba točno pojasniti o kojim izuzećima se radi. Prihvaćen Predmetna odredba je izbrisana iz članka 5. pravilnika
72 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Registar proizvođača s proširenom odgovornosti, Članak 5. Smatramo kako je u stavku b) potrebno pojasniti o kojim se kriterijima radi. Prihvaćen Predmetna odredba je izbrisana iz članka 5. pravilnika
73 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Registar proizvođača s proširenom odgovornosti, Članak 5. Smatramo kako u članku nije primjereno isticati obrazloženje već samo obveze vezane uz upis u registar. Razlog donošenja pravilnika (pa tako i Registra) trebaju biti istaknuti u članku 1. Pravilnika, odnosno potrebno je eventualno uvrstiti dodatan članak. Primljeno na znanje Odredba je nomotehnički ispravna
74 Udruga gradova u RH Registar proizvođača s proširenom odgovornosti, Članak 5. Nomotehnička, no bitna napomena: Stavci su označeni slovima, a ne brojevima, a u tekstu se poziva na brojčane oznake stavaka. Predlažemo uskladiti zbog postizanja jednoznačnog razumijevanja teksta (isti problem javlja se u gotovo svim člancima Pravilnika). Prihvaćen Pravilnik je usklađen s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15)
75 TANJA VRUČINA KLARIĆ Opće odredbe, Naknada gospodarenja Slažem se s prethodnim komentarima te ih citiram "Magistralni pripravak je lijek izrađen u laboratoriju ljekarne za određenog bolesnika prema receptu liječnika, prema standardnoj recepturi iz stručnih farmaceutskih priručnika ili farmakopeje, Galenski pripravak je lijek izrađen u laboratoriju ljekarne ili u galenskom laboratoriju prema postupku izrade u važećoj farmakopeji ili prema standardnoj recepturi iz stručnih farmaceutskih priručnika te normama dobre prakse za galenske laboratorije.“ Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 50/15, 56/19, 84/21) obvezao je ljekarne da preuzimaju farmaceutski otpad od građana neovisno o njegovu podrijetlu što onda i obvezuje ljekarne da snose trošak njegova zbrinjavanja. Zbog gore propisane obveze utvrđene pravilnikom da ljekarne zbrinjavaju farmaceutski otpad i financiraju njegovo zbrinjavanje treba izbjeći dvostruku obvezu ljekarne da plaća naknadu gospodarenja propisanu člankom 6." Prihvaćen U tekst Pravilnika dodan je stavak 4. članka 6. u kojem se navodi da će se izuzeća za ambalažu odrediti Uredbom. Tako da će se ova primjedba uzeti u obzir prilikom izrade Uredbe.
76 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Naknada gospodarenja, Članak 6. HR PSOR predlaže da se u cilju smanjenja troškova gospodarstvu zadrži dosadašnji sustav dostave podataka i plaćanja naknade Fondu zadrži u kvartalnom vremenskom okviru. Stoga predlažemo da se u stavku b) tekst uskladi s predloženim. Nije prihvaćen Prijedlog da obračunsko razdoblje za plaćanje naknade u Fond kao i dostava podataka u Registar budu na kvartalnoj umjesto na mjesečnoj bazi, kako se predlaže ovim prijedlogom Pravilnika, se odbija. Dostava podataka i plaćanje naknada za jednokratnu ambalažu u Fond na mjesečnoj osnovi potrebni su radi veće ažurnosti i transparentnosti u dostavljanju podataka, odnosno plaćanju naknada, a također i radi vremenskog usklađivanja obveze plaćanja Fonda prema svojim ugovornim subjektima te obveze proizvođača koji plaćaju naknade u Fond Za ponovnu uporabljivu ambalažu (povratnu ambalažu) dostava podataka i plaćanje naknade gospodarenja je na godišnjoj osnovi, čime se u kontekstu primjedbe smanjuju troškovi gospodarstvu
77 kristina tibaut Naknada gospodarenja, Članak 6. Stavke numerirati brojčanim oznakama, a ne slovima Prihvaćen Pravilnik je usklađen s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15)
78 Željko Plantak Naknada gospodarenja, Članak 6. Magistralni pripravak je lijek izrađen u laboratoriju ljekarne za određenog bolesnika prema receptu liječnika, prema standardnoj recepturi iz stručnih farmaceutskih priručnika ili farmakopeje, Galenski pripravak je lijek izrađen u laboratoriju ljekarne ili u galenskom laboratoriju prema postupku izrade u važećoj farmakopeji ili prema standardnoj recepturi iz stručnih farmaceutskih priručnika te normama dobre prakse za galenske laboratorije.“ Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 50/15, 56/19, 84/21) obvezao je ljekarne da preuzimaju farmaceutski otpad od građana neovisno o njegovu podrijetlu što onda i obvezuje ljekarne da snose trošak njegova zbrinjavanja. Zbog gore propisane obveze utvrđene pravilnikom da ljekarne zbrinjavaju farmaceutski otpad i financiraju njegovo zbrinjavanje treba izbjeći dvostruku obvezu ljekarne da plaća naknadu gospodarenja propisanu člankom 6. Prihvaćen U tekst Pravilnika dodan je stavak 4. članka 6. u kojem se navodi da će se izuzeća za ambalažu odrediti Uredbom. Tako da će se ova primjedba uzeti u obzir prilikom izrade Uredbe
79 Višnja Findri-Šestanović (PIK VRBOVEC plus d.o.o.) Naknada gospodarenja, Članak 6. Svakako OSTAVITI kvartalnu dostava podataka u Registar kao i plaćanje Naknade, jer će to spriječiti nepotrebno povećanje administativnih poslova za tvrtke - a time i poskupljenje administrativnih poslova u odnosu na sadašne stanje. Nije prihvaćen Odbija se Prijedlog da obračunsko razdoblje za plaćanje naknade u Fond kao i dostava podataka u Registar budu na kvartalnoj umjesto na mjesečnoj bazi, kako se predlaže ovim prijedlogom Pravilnika, se odbija. Dostava podataka i plaćanje naknada za jednokratnu ambalažu u Fond na mjesečnoj osnovi potrebni su radi veće ažurnosti i transparentnosti u dostavljanju podataka, odnosno plaćanju naknada, a također i radi vremenskog usklađivanja obveze plaćanja Fonda prema svojim ugovornim subjektima te obveze proizvođača koji plaćaju naknade u Fond Za ponovnu uporabljivu ambalažu (povratnu ambalažu) dostava podataka i plaćanje naknade gospodarenja je na godišnjoj osnovi, čime se u kontekstu primjedbe smanjuju troškovi gospodarstvu
80 STANIĆ BEVERAGES d.o.o. Naknada gospodarenja, Članak 6. Članak 6. st. b) Zahtjevamo dosadašnji način obračuna i plaćanja za Fond-kvartalno umjesto mjesečno kako je navedeno u Nacrtu. Nije prihvaćen Prijedlog da obračunsko razdoblje za plaćanje naknade u Fond kao i dostava podataka u Registar budu na kvartalnoj umjesto na mjesečnoj bazi, kako se predlaže ovim prijedlogom Pravilnika, se odbija. Dostava podataka i plaćanje naknada za jednokratnu ambalažu u Fond na mjesečnoj osnovi potrebni su radi veće ažurnosti i transparentnosti u dostavljanju podataka, odnosno plaćanju naknada, a također i radi vremenskog usklađivanja obveze plaćanja Fonda prema svojim ugovornim subjektima te obveze proizvođača koji plaćaju naknade u Fond Za ponovnu uporabljivu ambalažu (povratnu ambalažu) dostava podataka i plaćanje naknade gospodarenja je na godišnjoj osnovi, čime se u kontekstu primjedbe smanjuju troškovi gospodarstvu
81 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Naknada gospodarenja, Članak 6. Predlaže se brisanje dijela stavka 1. (brisati slovo a) na način da isti glasi: Naknada gospodarenja obračunava se na temelju podataka koje je proizvođač proizvoda iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika dostavio u Registar. Nije potrebno izdvajati posebice proizvođače kao što je to predloženo. Djelomično prihvaćen Odredba je izmijenjena, ali su proizvođači ostali pobrojani radi usklađenosti s definicijama
82 Maraska d.d. Naknada gospodarenja, Članak 6. Članak 6. st. b) Zahtjevamo dosadašnji način obračuna i plaćanja za Fond-kvartalno umjesto mjesečno kako je navedeno u Nacrtu. Djelomično prihvaćen Prijedlog da obračunsko razdoblje za plaćanje naknade u Fond kao i dostava podataka u Registar budu na kvartalnoj umjesto na mjesečnoj bazi, kako se predlaže ovim prijedlogom Pravilnika, se odbija. Dostava podataka i plaćanje naknada za jednokratnu ambalažu u Fond na mjesečnoj osnovi potrebni su radi veće ažurnosti i transparentnosti u dostavljanju podataka, odnosno plaćanju naknada, a također i radi vremenskog usklađivanja obveze plaćanja Fonda prema svojim ugovornim subjektima te obveze proizvođača koji plaćaju naknade u Fond Za ponovnu uporabljivu ambalažu (povratnu ambalažu) dostava podataka i plaćanje naknade gospodarenja je na godišnjoj osnovi, čime se u kontekstu primjedbe smanjuju troškovi gospodarstvu
83 EKO-OZRA d.o.o. Naknada gospodarenja, Članak 6. za razumijevanje odredbi ovog članka ne dostaje tekst Uredbe. U cilju smanjenja dodatnih poslova za tvrtke, predlažemo dosadašnji način dostave podataka kvartalno umjesto mjesečno jer smatramo da je ovo dodatno gomilanje administativnih poslova za tvrtke. u stavku (g) potrebno je definirati što se dešava sa ostvarenim prihodom Fonda u kalendarskoj godini , da li se u sljedećoj godini za ostvarenu dobit smanjuju naknade ili se sredstva koriste za poboljšanje sustava Nije prihvaćen Prijedlog da obračunsko razdoblje za plaćanje naknade u Fond kao i dostava podataka u Registar budu na kvartalnoj umjesto na mjesečnoj bazi, kako se predlaže ovim prijedlogom Pravilnika, se odbija. Dostava podataka i plaćanje naknada za jednokratnu ambalažu u Fond na mjesečnoj osnovi potrebni su radi veće ažurnosti i transparentnosti u dostavljanju podataka, odnosno plaćanju naknada, a također i radi vremenskog usklađivanja obveze plaćanja Fonda prema svojim ugovornim subjektima te obveze proizvođača koji plaćaju naknade u Fond Za ponovnu uporabljivu ambalažu (povratnu ambalažu) dostava podataka i plaćanje naknade gospodarenja je na godišnjoj osnovi, čime se u kontekstu primjedbe smanjuju troškovi gospodarstvu
84 HGK Naknada gospodarenja, Članak 6. Članice koje se bave djelatnošću trgovine ističu kako predložena odredba članka 6. točka e) ograničava povrat naknade samo na one koji istu proizvode (proizvode/uvoze/stavljanju na tržište) tj. plaćaju Fondu naknadu gospodarenja i povratnu naknadu izravno samim stavljanjem na tržište, a stavlja se u lošiju poziciju one koji iznose/izvoze robu pakiranu u ambalažu kupljenu od proizvođača iz druge ili treće ruke, odnosno trgovce. Smatraju kako je sama metodologija dokazivanja komplicirana i u praksi nije izvediva za takve transakcije jer npr. veletrgovac koji želi prodati veći broj proizvoda kupcu u Sloveniji bi morao za npr. 200 prodanih artikala od npr. 20 dobavljača pribaviti dokaz o transakciji i uplati naknada Fondu od strane svih dobavljača za svaki proizvod. Mišljenja su kako se ovom mjerom smanjuje konkurentnost domaćih proizvoda u odnosu na konkurenciju izvan HR jer trgovac takvu naknadu u pravilu pri izvozu ne skida upravo zbog komplicirane metode dokazivanja i povrata novca. Primljeno na znanje Pravo na povrat prethodno uplaćene naknade uredit će Fond uputom, koju će objaviti na svojim mrežnim stranicama
85 TANJA VRUČINA KLARIĆ Naknada gospodarenja, Članak 6. Slažem se s prethodnim komentarima te ih citiram "priručnika ili farmakopeje, Galenski pripravak je lijek izrađen u laboratoriju ljekarne ili u galenskom laboratoriju prema postupku izrade u važećoj farmakopeji ili prema standardnoj recepturi iz stručnih farmaceutskih priručnika te normama dobre prakse za galenske laboratorije.“ Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 50/15, 56/19, 84/21) obvezao je ljekarne da preuzimaju farmaceutski otpad od građana neovisno o njegovu podrijetlu što onda i obvezuje ljekarne da snose trošak njegova zbrinjavanja. Zbog gore propisane obveze utvrđene pravilnikom da ljekarne zbrinjavaju farmaceutski otpad i financiraju njegovo zbrinjavanje treba izbjeći dvostruku obvezu ljekarne da plaća naknadu gospodarenja propisanu člankom 6." Prihvaćen U tekst Pravilnika dodan je stavak 4. članka 6. u kojem se navodi da će se izuzeća za ambalažu odrediti Uredbom. Tako da će se ova primjedba uzeti u obzir prilikom izrade Uredbe
86 Juraj Štefan Naknada gospodarenja, Članak 6. Magistralni pripravak je lijek izrađen u laboratoriju ljekarne za određenog bolesnika prema receptu liječnika, prema standardnoj recepturi iz stručnih farmaceutskih priručnika ili farmakopeje, Galenski pripravak je lijek izrađen u laboratoriju ljekarne ili u galenskom laboratoriju prema postupku izrade u važećoj farmakopeji ili prema standardnoj recepturi iz stručnih farmaceutskih priručnika te normama dobre prakse za galenske laboratorije.“ Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 50/15, 56/19, 84/21) obvezao je ljekarne da preuzimaju farmaceutski otpad od građana neovisno o njegovu podrijetlu što onda i obvezuje ljekarne da snose trošak njegova zbrinjavanja. Zbog gore propisane obveze utvrđene pravilnikom da ljekarne zbrinjavaju farmaceutski otpad i financiraju njegovo zbrinjavanje treba izbjeći dvostruku obvezu ljekarne da plaća naknadu gospodarenja propisanu člankom 6. Prihvaćen U tekst Pravilnika dodan je stavak 4. članka 6. u kojem se navodi da će se izuzeća za ambalažu odrediti Uredbom. Tako da će se ova primjedba uzeti u obzir prilikom izrade Uredbe
87 Marina Marušić Fojs Naknada gospodarenja, Članak 6. Magistralni pripravak je lijek izrađen u laboratoriju ljekarne za određenog bolesnika prema receptu liječnika, prema standardnoj recepturi iz stručnih farmaceutskih priručnika ili farmakopeje, Galenski pripravak je lijek izrađen u laboratoriju ljekarne ili u galenskom laboratoriju prema postupku izrade u važećoj farmakopeji ili prema standardnoj recepturi iz stručnih farmaceutskih priručnika te normama dobre prakse za galenske laboratorije.“ Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 50/15, 56/19, 84/21) obvezao je ljekarne da preuzimaju farmaceutski otpad od građana neovisno o njegovu podrijetlu što onda i obvezuje ljekarne da snose trošak njegova zbrinjavanja. Zbog gore propisane obveze utvrđene pravilnikom da ljekarne zbrinjavaju farmaceutski otpad i financiraju njegovo zbrinjavanje treba izbjeći dvostruku obvezu ljekarne da plaća naknadu gospodarenja propisanu člankom 6. Prihvaćen U tekst Pravilnika dodan je stavak 4. članka 6. u kojem se navodi da će se izuzeća za ambalažu odrediti Uredbom. Tako da će se ova primjedba uzeti u obzir prilikom izrade Uredbe
88 Hrvatska ljekarnička komora Naknada gospodarenja, Članak 6. Predlaže se u članku 6. dodati novi stavak c) koji glasi: „Za ambalažu koja sadrži galenski i magistralni lijek ne naplaćuje se naknada na način utvrđen stavkom a) ovoga članka. OBRAZLOŽENJE: Sukladno Zakonu o lijekovima (NN 76/13, 90/14, 100/18) propisano je da su magistralni i galenski pripravci lijekovi. „Magistralni pripravak je lijek izrađen u laboratoriju ljekarne za određenog bolesnika prema receptu liječnika, prema standardnoj recepturi iz stručnih farmaceutskih priručnika ili farmakopeje, Galenski pripravak je lijek izrađen u laboratoriju ljekarne ili u galenskom laboratoriju prema postupku izrade u važećoj farmakopeji ili prema standardnoj recepturi iz stručnih farmaceutskih priručnika te normama dobre prakse za galenske laboratorije.“ Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 50/15, 56/19, 84/21) obvezao je ljekarne da preuzimaju farmaceutski otpad od građana neovisno o njegovu podrijetlu što onda i obvezuje ljekarne da snose trošak njegova zbrinjavanja. Zbog gore propisane obveze utvrđene pravilnikom da ljekarne zbrinjavaju farmaceutski otpad i financiraju njegovo zbrinjavanje treba izbjeći dvostruku obvezu ljekarne da plaća naknadu gospodarenja propisanu člankom 6. Također smatramo da treba razmotriti i obvezu plaćanja zbrinjavanja takve ambalaže sukladno Pravilniku o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 50/15, 56/19, 84/21) jer se sukladno odredbi članka 4.priijedloga ovog Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku, navedena ambalaža niti ne smatra ambalažom budući da takva ambalaža podržava i čuva taj proizvod (lijek) uza vrijeme njegova trajanja. Prihvaćen U tekst Pravilnika dodan je stavak 4. članka 6. u kojem se navodi da će se izuzeća za ambalažu odrediti Uredbom. Tako da će se ova primjedba uzeti u obzir prilikom izrade Uredbe
89 HGK Zahtjevi u pogledu plastičnih spremnika za napitke za jednokratnu uporabu, Članak 7. Našu članicu zanima odnosi li se odredba članka 7. i na dječje voćne kašice u "stand up pouchu", višeslojonoj fleksibilnoj ambalaži? Konkretno se misli na voćne kašice i sokove u ambalaži tipa "stand up pouch", poput Lino dječjih kašica, Hipp kašica itd., volumena 100 i 200 ml. Primljeno na znanje Radi se o upitu a ne o komentaru na prijedlog Pravilnika. Dodatna pojašnjenja dostupna su u Smjernicama Komisije o plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu u skladu s Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, putem sljedeće poveznice: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52021XC0607(03)
90 STANIĆ BEVERAGES d.o.o. Zahtjevi u pogledu plastičnih spremnika za napitke za jednokratnu uporabu, Članak 7. Veza čl. 8 . st. 1. Nacrta, predlažemo isti termin od 2025. godine. Nije prihvaćen Rok od 3. srpnja 2024. preuzet je iz SUP Direktive
91 Maraska d.d. Zahtjevi u pogledu plastičnih spremnika za napitke za jednokratnu uporabu, Članak 7. Veza čl. 8 . st. 1. Nacrta, predlažemo isti termin od 2025. godine. Nije prihvaćen Rok od 3. srpnja 2024. preuzet je iz SUP Direktive
92 HGK Zahtjevi u pogledu boca za napitke za jednokratnu uporabu, Članak 8. Članica ističe kako ovaj članak propisuje zahtjeve u pogledu boca za jednokratnu uporabu dok članak 25.st.12 propisuje slijedeće ; s ciljem primjene načela kružnog gospodarstva Fond može na zahtjev proizvođača proizvoda dati suglasnost za preuzimanje otpadne ambalaže od njihovih proizvoda, a u svrhu recikliranja preuzete otpadne ambalaže i postizanja ciljeva RH te stoga mole pojašnjenje sto će zahtjev sadržavati i pod kojim uvjetima će proizvođač dobiti svoju otpadnu ambalažu? . Prihvaćen Glede članka 25. stavka 8. Fond će donijeti uputu o detaljima zahtjeva
93 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Zahtjevi u pogledu boca za napitke za jednokratnu uporabu, Članak 8. Predlažemo da se navedeni članak nadopuni na način da kaže kako će svim proizvođačima koji koriste sekundarnu sirovinu naknada gospodarenja biti umanjena sukladno ugrađenom postotku sekundarne sirovine i formuli koja će biti definirana Uredbom ili koju će pripremiti Fond. Nije prihvaćen Prema Zakonu, Vlada uredbom propisuje način izračuna naknade gospodarenja otpadom
94 HGK Zahtjevi u pogledu boca za napitke za jednokratnu uporabu, Članak 8. Članica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije predlaže jasnije definirati hoće li se izračun odnositi ukupno na sve Proizvođače u RH ili će svaki Proizvođač raditi izračun samo za svoje količine. Također mole pojašnjenje odnosi li se predloženo samo na boce za piće te što je s ostalim polimerima i ostalom ambalažom koja nije za piće. Primljeno na znanje Pravila za izračun utvrdit će se provedbenim aktom Europske komisije, koji je usvojen od Odbora i EK te je u postupku za objavu.
95 EKO-OZRA d.o.o. Zahtjevi u pogledu boca za napitke za jednokratnu uporabu, Članak 8. Predlažemo da se članak 25.st.12 prebaci ovdje u stavak 3. S ciljem primjene načela kružnog gospodarstva Fond može na zahtjev proizvođača proizvoda dati suglasnost za preuzimanje otpadne ambalaže od njihovih proizvoda, a u svrhu recikliranja preuzete otpadne ambalaže i postizanja ciljeva RH. Predlažemo novi stavak (4.) Zahtjev proizvođača mora sadržavati; količine koje su mu potrebne u odnosu na stavljene te uvjet da istu može dobiti po cijeni po kojoj Fond prodaje oporabitelju stavak (5) Proizvođači koje koriste rPET oslobođeni su plaćanja naknade gospodarenja otpadom za onaj postotak rPET koji se nalazi u njihovoj ambalaži Nije prihvaćen Prijedlog da se odredba članka 25. stavka 3. premjesti u članak 8. se odbija iz razloga što nije objašnjena svrha ovog premještanja Prijedlog novog stavka 4. se djelomično prihvaća, propisano je da Fond uputom odredi detalje o podnošenju zahtjeva Prijedlog novog stavka 5. o oslobađanju od plaćanja naknade gospodarenja otpadom se odbija iz razloga što sukladno Zakonu Vlada uredbom propisuje način izračuna naknade gospodarenja otpadom
96 Dukat d.d. Zahtjevi u pogledu boca za napitke za jednokratnu uporabu, Članak 8. Članak 8 Jasnije definirati da li će se izračun odnositi ukupno na sve Proizvođače u RH ili će svaki Proizvođač raditi izračun samo za svoje količine. Primljeno na znanje Pravila za izračun utvrdit će se provedbenim aktom Europske komisije, koji je u postupku donošenja.
97 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRAVILNIK, DIO PRVI Molimo pojašnjenje podijele Pravilnika na dio 1. i dio 2.? Primljeno na znanje Radi se o nomotehnici
98 Greenpeace DIO PRVI, Ambalaža i otpadna ambalaža Kao mjeru prevencije nastanka otpada od plastične ambalaže predlažemo dodavanje novog članka: Mjere za smanjenje ambalaže u vezi svježeg voća i povrća. Osobe koje se bave trgovinom (“trgovac") su obvezne neprerađeno svježe voće i povrće za prodaju fizičkim osobama-potrošačima izlagati i prodavati bez ambalaže. Nije prihvaćen Prijedlog da trgovci smiju neprerađeno svježe voće i povrće prodavati fizičkim osobama-potrošačima i izlagati ga za prodaju isključivo bez ambalaže se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva zakonodavstvo EU.
99 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Ambalaža i otpadna ambalaža, Ciljevi za otpadnu ambalažu Radi jasnoće i preglednosti pravilnika naslov bi dopunili: Ciljevi oporabe za otpadnu ambalažu Nije prihvaćen Naslov je usklađen s Zakonom
100 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Ambalaža i otpadna ambalaža, Pravila za izračun ostvarenja ciljeva Radi jasnoće i preglednosti pravilnika naslov bi dopunili: Pravila za izračun ostvarenja ciljeva oporabe. Nije prihvaćen Naslov je usklađen s Direktivom 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu
101 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Pravila za izračun ostvarenja ciljeva, Članak 10. Predlažemo da se rečenica u Stavku e) dopuni: ako koristi poljoprivredi, zelenim površinama ili doprinosi ekološkom poboljšanju. Nije prihvaćen Stavak je usklađen s Direktivom 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu
102 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Ambalaža i otpadna ambalaža, Ispunjavanje obveze proizvođača proizvoda pakiranog u ambalažu u postizanju ciljeva Radi jasnoće naslov Pravilnika bi dopunili: Ispunjavanje obveze proizvođača proizvoda pakiranog u ambalažu u postizanju ciljeva oporabe. Nije prihvaćen Naslov je usklađen s Zakonom
103 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Ispunjavanje obveze proizvođača proizvoda pakiranog u ambalažu u postizanju ciljeva, Članak 11. U cilju unaprjeđenja sustava gospodarenja otpadnom ambalažom i postizanja održivosti predlažemo da se odredbe ovog članka redefiniraju na način da se omogući i Organizacijama gospodarenje otpadnom ambalažom koja je neopasni otpad, odnosno da i Fond i Organizacija imaju mogućnost odabrati kategoriju otpada kojom žele gospodariti. Nije prihvaćen Pravilnik je u skladu je s člankom 88. stavkom 3. te člankom 96. stavkom 8. Zakona o gospodarenju otpadom, kojima je propisana ovlast ministra da gospodarenje otpadom koji se smatra posebnom kategorijom otpada, obvezno postupanje posjednika toga otpada i drugih dionika sustava gospodarenja posebnom kategorijom otpada te pojedinosti načina rada organizacije propisuje ministar pravilnikom, a kojim se određuju uloge i obveze svih dionika, uključujući proizvođača proizvoda koji stavlja proizvod na tržište Republike Hrvatske, Fonda, Organizacije, davatelja javne usluge, jedinice lokalne samouprave, te kad je primjenjivo, osoba koje obavljaju ponovnu uporabu, pripremu za ponovnu uporabu, te pravne osobe koje obavljaju socijalno poduzetništvo.
104 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Ispunjavanje obveze proizvođača proizvoda pakiranog u ambalažu u postizanju ciljeva, Članak 11. Iza riječi Organizacija, dodati riječ ili Fondom Djelomično prihvaćen Fond prema ovom Pravilniku ne osigurava gospodarenje otpadnom ambalažom koja je opasni otpad sukladno ovom Pravilniku, te stoga niti ne sklapa ugovor s proizvođačem proizvoda pakiranog u ambalažu od kojih nastaje otpadna ambalaža koja je opasni otpad. Člankom 11 stavkom 2. propisano je pod kojim uvjetima se za opasnu ambalažu plaća Fondu
105 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Ispunjavanje obveze proizvođača proizvoda pakiranog u ambalažu u postizanju ciljeva, Članak 11. Nakon riječi Fonda dodati ...ili Organizacije Sukladno odredbama ZGO članak 4,. Točka 47. Organizacija je status koji se dodjeljuje pravnoj osobi koja u ime proizvođača proizvoda osigurava provedbu poslova gospodarenja otpadom radi postizanja ciljeva gospodarenja otpadom. Člankom 95. i 96 ZGO propisano je kako u svrhu ostvarenja ciljeva provedbu usluga gospodarenja otpadom provode Fond i Organizacija. Iz samih odredbi vidljivo je kako ZGO kao krovnom aktu nije Organizacija definirana kao pravna osoba koja je nadležna za provedbu gospodarenja otpadom isključivo za opasnu ambalažu iz kojeg razloga smatramo kako je članak 11. nije usklađen sa Zakonom o gospodarenju otpadom niti bi se na ovaj način postiglo ispunjanja ciljeva kako su isti propisani Zakonom i Pravilnikom. Nije prihvaćen Prema Zakonu naknada gospodarenja plaća se samo na račun Fonda Pravilnik je u skladu je s člankom 88. stavkom 3. te člankom 96. stavkom 8. Zakona o gospodarenju otpadom, kojima je propisana ovlast ministra da gospodarenje otpadom koji se smatra posebnom kategorijom otpada, obvezno postupanje posjednika toga otpada i drugih dionika sustava gospodarenja posebnom kategorijom otpada te pojedinosti načina rada organizacije propisuje ministar pravilnikom, a kojim se određuju uloge i obveze svih dionika, uključujući proizvođača proizvoda koji stavlja proizvod na tržište Republike Hrvatske, Fonda, Organizacije, davatelja javne usluge, jedinice lokalne samouprave, te kad je primjenjivo, osoba koje obavljaju ponovnu uporabu, pripremu za ponovnu uporabu, te pravne osobe koje obavljaju socijalno poduzetništvo.
106 HGK Ispunjavanje obveze proizvođača proizvoda pakiranog u ambalažu u postizanju ciljeva, Članak 11. Članice Zajednice za deterdžente i kozmetiku HGK mišljenja su kako je potrebno navedene odredbe pojasniti i precizirati. Nerijetko je trenutno slučaj da tvrtke koje su platile naknadu za ambalažu Fondu, moraju dodatno plaćati ili najam kontejnera ili zbrinjavanje ambalaže. Kako bi se to izbjeglo, tvrtke predlažu da se jasno opišu poslovi vezani uz gospodarenje otpadom za koje je zadužen Fond. Primljeno na znanje U I djelu Pravilnika upravo se opisuje cijeli sustav gospodarenja otpadnom ambalažom u sustavu Fonda.
107 EKO-OZRA d.o.o. Ispunjavanje obveze proizvođača proizvoda pakiranog u ambalažu u postizanju ciljeva, Članak 11. Rješenje kojim se uloga Organizacije u sustavu gospodarenja ambalažnim otpadom ograničava samo na opasnu ambalažu koja je označena s piktogramima GHS01, GHS06 i GHS08 (čl. 37) je netržišno i diskriminirajuće kako prema mogućim Organizacijama, tako i prema obveznicima naknade za gospodarenje otpadom i obveznicima naknade za opasnu ambalažu u sustavu proširene odgovornosti proizvođača. Zakonska definicija Organizacije, ponovljena u čl.4. st.22 prijedloga Pravilnika ne ograničava rad Organizacije na samo jednu specifičnu kategoriju ambalažnog otpada. Smatramo da bi se ovim Pravilnikom sukladno člancima 95 i 96 ZGO-a, trebala otvoriti mogućnost da u ispunjavanju ciljeva gospodarenja svom otpadnom ambalažom jednakopravno i pod istim uvjetima i obvezama sudjeluju i Fond i Organizacije, kako bi obveznici naknade (gospodarstvo) mogli na temelju tržišnih prilika odabrati tko će u njihovo ime gospodariti otpadnom ambalažom. U tom smislu predlažemo izmjenu čl: 25. na način da se u sustavu proširene odgovornosti proizvođača omogući sudjelovanje i Organizacijama, te jasno odvoje i propišu obaveze Fonda kao tijela s javnim ovlastima koje može gospodariti svom otpadnom ambalažom i obaveze Organizacija koje sukladno definiciji i Zakonu također mogu gospodariti svom otpadnom ambalažom. U tom smislu ukazujemo na čl 37. kojim se propisuje da je Organizacija obavezna o vlastitom trošku proizvođačima osigurati odgovarajuće spremnike za odvojeno sakupljanje ambalaže koja je opasni otpad te redovito pražnjenje istih, dok Fond nema takvu obavezu za neopasni ambalažni otpad. Isto tako obavezuje Organizaciju da "prilikom osiguravanja usluga gospodarenja otpadnom ambalažom koja je opasni otpad postupati štedljivo, racionalno, svrsishodno i nepristrano, kako bi se osigurala najveća moguća ekonomska vrijednost sakupljenog otpada koja je tehnički i ekonomski opravdana u svrhu ispunjavanja ciljeva propisanih ovim Pravilnikom" . Međutim Čl. 25 ne propisuje takvu obavezu Fondu, koji gospodari s neopasnim ambalažnim otpadom, a Organizacijama se ne daje to pravo. Stoga bi čl.37. bio nepotreban, jer bi izmjenom Čl.25 trebalo izjednačiti obaveze i definirati specifičnu ulogu Fonda kao tijela s javnim ovlastima koji je i akter na tržištu, kako bi se sukladno čl. 7 Direktive 2018/852 od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu osiguralo da sustavi moraju djelovati pod ne diskriminirajućim uvjetima kako bi se izbjegle prepreke trgovini ili narušavanje tržišnog natjecanja Djelomično prihvaćen Prijedlog da se u sustavu proširene odgovornosti proizvođača omogući sudjelovanje i Organizacijama, te jasno odvoje i propišu obaveze Fonda kao tijela s javnim ovlastima koje može gospodariti svom otpadnom ambalažom i obaveze Organizacija koje sukladno definiciji i Zakonu također mogu gospodariti svom otpadnom ambalažom se odbija. Pravilnik je u skladu je s člankom 88. stavkom 3. te člankom 96. stavkom 8. Zakona o gospodarenju otpadom, kojima je propisana ovlast ministra da gospodarenje otpadom koji se smatra posebnom kategorijom otpada, obvezno postupanje posjednika toga otpada i drugih dionika sustava gospodarenja posebnom kategorijom otpada te pojedinosti načina rada organizacije propisuje ministar pravilnikom, a kojim se određuju uloge i obveze svih dionika, uključujući proizvođača proizvoda koji stavlja proizvod na tržište Republike Hrvatske, Fonda, Organizacije, davatelja javne usluge, jedinice lokalne samouprave, te kad je primjenjivo, osoba koje obavljaju ponovnu uporabu, pripremu za ponovnu uporabu, te pravne osobe koje obavljaju socijalno poduzetništvo. Prijedlog da se u Pravilniku izjednače obveze Fonda i Organizacije da prilikom osiguravanja usluga gospodarenja otpadnom ambalažom moraju postupati štedljivo, racionalno, svrsishodno i nepristrano, kako bi se osigurala najveća moguća ekonomska vrijednost sakupljenog otpada koja je tehnički i ekonomski opravdana u svrhu ispunjavanja ciljeva propisanih ovim Pravilnikom, se prihvaća. U tom smislu sporna odredba je izbrisana iz Pravilnika. S obzirom da su spomenute obveze Fonda i Organizacije propisane u članku 96. stavku 6. Zakona, nije ih potrebno ponavljati u Pravilniku.
108 HGK Opći zahtjevi, Članak 12. Naša članica postavlja pitanje što je s s ambalažom koju nije moguće reciklirati? Višeslojnu kompozitnu fleksibilnu ambalažu? Polimer, aluminij kombinacija. Prema Pravilniku proizlazi da nije moguće staviti na tržište proizvode u ambalaži koju nije moguće reciklirati. Koliko nam je poznato kombinacije polimera, aluminija i ostalih materijala se ne recikliraju. Mole pojašnjenje navedenog. Primljeno na znanje Radi se o upitu za obrazloženjem a ne o komentaru na prijedlog Pravilnika Prema Pravilniku i u skladu s trenutnim EU zakonodavstvom sva ambalaža ne mora biti u potpunosti reciklabilna već se mora moći oporabiti/ponovno uporabiti Ispunjenje navedenog uvjeta opisano je stavku 4. ovoga članka
109 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Opći zahtjevi, Članak 12. Recikliranje ima prioritet u odnosu na energetsku oporabu. U tom smislu treba i definirati stavak. Predlažemo sljedeću formulaciju: Ambalažer i proizvođač proizvoda pakiranog u ambalažu smiju staviti na tržište samo ambalažu koja zadovoljava bitne zahtjeve o proizvodnji i sastavu ambalaže te njenoj pogodnosti za ponovnu uporabu i recikliranje. Nije prihvaćen Prijedlog da sva ambalaža koja se stavlja na tržište mora biti ponovno uporabljiva i reciklabilna se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva zakonodavstvo EU.
110 EKO-OZRA d.o.o. Opći zahtjevi, Članak 12. Uz st. (b) potrebno je pojašnjenje članka ukoliko ambalažu nijer moguće reciklirati da li to znači zabranu stavljanja na tržište RH Primljeno na znanje Radi se o upitu a ne o komentaru na prijedlog Pravilnika Prema Pravilniku i u skladu s trenutnim EU zakonodavstvom sva ambalaža ne mora biti u potpunosti reciklabilna već se mora moći oporabiti/ponovno uporabiti Ispunjenje navedenog uvjeta opisano je u stavku 4. ovoga članka
111 HGK Sadržaj teških metala u ambalaži, Članak 13. Vezano uz članak 13. pod b) članice zanima je li definirano vrijeme važenja certifikata te predlažu isto definirati ukoliko nije. Također članice postavljaju pitanje kako postupati s Izjavama o usklađenosti dobavljača/proizvođača izvan RH? Hoće li morati prevoditi i nostrificirati Izjave? Prihvaćen Vrijeme važenja certifikata je dodatno precizirano u tekstu Pravilnika. Certifikat i Izjava o sukladnosti moraju biti na hrvatskom jeziku
112 STANIĆ BEVERAGES d.o.o. Sadržaj teških metala u ambalaži, Članak 13. Čl. 13. st. d) Certifikati ispravnosti s analizama ne trebaju biti na hrvatskom jeziku, mogu biti na engleskom jeziku. Nije prihvaćen U Republici Hrvatskoj službeni jezik je hrvatski jezik
113 Maraska d.d. Sadržaj teških metala u ambalaži, Članak 13. Čl. 13. st. d) Certifikati ispravnosti s analizama ne trebaju biti na hrvatskom jeziku, mogu biti na engleskom jeziku. Nije prihvaćen U Republici Hrvatskoj službeni jezik je hrvatski jezik
114 Vindija d.d. Varaždin Sadržaj teških metala u ambalaži, Članak 13. Članak 13. stavak (d) U izrazu na hrvatskom jeziku staviti dopunu ili engleskom jeziku. Nije prihvaćen U Republici Hrvatskoj službeni jezik je hrvatski jezik
115 EKO-OZRA d.o.o. Sadržaj teških metala u ambalaži, Članak 13. Uz stavak d. Što u slučaju ako su proizvođači ambalaže iz zemalja EU i Izjava o sukladnosti je na engleskom jeziku? Da li je potrebno istu prevoditi i nostrificirati Izjavu ili je prihvatljiva i na engleskom jeziku ? Predlažemo dopunu na način da imati Izjavu o sukladnosti , na hrvatskom ili "engleskom jeziku " kojom......... » Nije prihvaćen U Republici Hrvatskoj službeni jezik je hrvatski jezik
116 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Iznimke za staklenu ambalažu, Članak 14. Pretpostavljamo da je cilj provedbe mjera smanjenje sadržaja teških metala. Stoga predlažemo sljedeći tekst točke unutar stavka 2: detaljan opis mjera poduzetih s ciljem smanjivanja sadržaja teških metala, rezultata poduzetih mjera kao i razloga uspješnosti odnosno neuspješnosti poduzetih mjera. Nije prihvaćen Stavak 2. članka 14. ovog prijedloga Pravilnika usklađen je s Odlukom Komisije 2001/171/EZ.
117 KAUFLAND HRVATSKA k.d. Iznimke za plastične sanduke (košare) i plastične palete, Članak 15. Koje su obaveze trgovca iz RH ako dobavljač iz EU isporučuje proizvode u povratnim plastičnim sanducima ili na plastičnim paletama? Mora li trgovac iz RH dobiti suglasnost Ministarstva za korištenje tih sanduka / paleta? Ako da, u kojem roku je Ministarstvo obavezno izdati suglasnost nakon zaprimljenog zahtjeva i hoće li biti osigurano da se to radi elektronski? Primljeno na znanje Radi se o upitima, a ne o komentarima na prijedlog Pravilnika.
118 HGK Iznimke za plastične sanduke (košare) i plastične palete, Članak 15. S obzirom kako se propisuje cijeli novi sustav izvještavanja i kontrole za stavljanje povratne ambalaže na tržište, članice Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK žele znati odnosi li se to na sanduke i palete ukoliko udio teških metala prelazi 100 mg po kilogramu mase, a ne za sve sanduke koji se stavljaju na tržište? Primljeno na znanje Radi se o upitu a ne o komentaru na prijedlog Pravilnika
119 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Iznimke za plastične sanduke (košare) i plastične palete, Članak 15. Molim pojašnjenje stavka h) unutar ovog članka. Naime kao naslov poglavlja istaknuto je da se radi o Iznimke za plastične sanduke (košare) i plastične palete. U stavku h) se ističe "proizvod pakiran u ambalažu", molimo pojašnjenje jel stavak samo za plastične košare i palete ili se odnosi i na druge plastične proizvode? Primljeno na znanje Radi se o upitu a ne o komentaru na prijedlog Pravilnika. Radi se o iznimki za plastične sanduke (košare) i plastične palete.
120 HGK Informiranje krajnjeg korisnika, Članak 16. Naše članice zanima mogu li se piktogrami koji označavaju vrste materijala navesti na web stranici proizvođača proizvoda pakiranog u ambalažu? Pod kojim uvjetima? Kad će Fond izraditi smjernice za označavanje ambalaže? Osobito one članice koje su izvozno orijentirane smatraju kako je nužno da čim prije znaju na koji način trebaju označiti ambalažu. Primljeno na znanje Radi se o upitu a ne o komentaru na prijedlog Pravilnika
121 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Informiranje krajnjeg korisnika, Članak 16. Smatramo kako bi mjere informiranja krajnjeg korisnika trebale sadržavati i informiranje o mjerama smanjenja stvaranja otpada te mogućnostima ponove uporabe. Prihvaćen Prihvaća se
122 EKO-OZRA d.o.o. Zahtjevi u proizvodnji, stavljanju na tržište i uporabi ambalaže, Označavanje ambalaže uz stavak 1 Predlažemo da se jasno definira ukoliko je proizvod prijavljen u sustav povratne naknade, GTIN se ne treba mijenjati osim ako to proizvođač ne radi zbog svojih internih procesa. Ukoliko bi Fond za zaštitu okoliša pokušao nametnuti obvezu proizvođačima da je potrebno razdvojiti GTIN na 'GTIN unikatan' (koristi se samo za pića koja se stavljaju tržište na području RH te GTIN standardni' (koristi se za pića koja se stavljaju osim područja RH i na tržišta ostalih zemalja) to bi uzrokovalo dodatne, značajne i neopravdane troškove proizvođaču kroz nužne izmjene u dizajnu etiketa i razdavajanja ambalaže za domaće i ino tržište, skladištenje gotovog proizvoda ( veći skladišni prostor), odvojena proizvodnja. Nije prihvaćen Vezano uz GTIN oznaku i oznaku sustava povratne naknade za ambalažu u sustavu povratne naknade, prema Pravilniku sve uvjete označavanje određuje Fond uputom. Radi očuvanja nacionalnog sustava povratne naknade oznaka sustava povratne naknade ne smije se stavljati na pića koja se izvoze/iznose, ukoliko za takva pića nije plaćena povratna naknada u Fond.
123 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Označavanje ambalaže, Članak 17. Odredbama Pravilnika proizvođači proizvoda zapremnine manje od 0,2 litre za pića, odnosno proizvoda koji su svojom formom i karakterom maleni, ne mogu zadovoljiti sve zahtjeve označavanja bez da se vizualno naruši njihova primarna ambalaža. Predlažemo da se obveza označavanja detaljnije obrazloži na sljedeći način: 1. u st.(a) predlažemo da za proizvode koji se već nalaze u sustavu povratne naknade GTIN oznaku nije potrebno mijenjati. Obrazloženje: u cilju održavanja konkurentnosti proizvođača u RH na međunarodnim tržištima, potrebno je umanjiti nepotrebne dodatne troškove (vezane uz dizajn, odvajanje proizvoda na skladištu, odvojena proizvodnja). Dosadašnji sustav za pića i napitke pokazuje visoku stopu povrata te je stoga nepotrebno dodatno opterećivati iste kategorije obveznika novim troškovima u poslovanju. 2. u st.(b) u cilju boljeg razumijevanja predlažemo nadopunu teksta Pravilnika na način da se iza riječi 'naknade' u zagradi doda dio teksta (npr. Pića u ambalaži većoj od 3 L). 3. u st.(c) budući da u čl.4. ovog Pravilnika nije jednoznačno definirano što je ponovno uporabljiva ambalaža, nije jasno na koju se oznaku u ovom stavku misli. Predlažemo da se ove odredbe usklade. 4. u st.(f) predlažemo preoblikovati tekst na način da glasi 'Oznake na većim pakiranjima moraju biti jasno vidljive, dobro čitljive, a na manjim pakiranjima kad god je to moguće potrebno je zadovoljiti ove odredbe. Dodatno, oznake trebaju biti trajne i izdržljive čak i nakon otvaranja ambalaže. 5. u st.(g) predlažemo da se navede kako se odredbe ovog stavka odnose samo na pića i napitke. Obrazloženje: oznake iz st.(a) mogu biti i utisnute (gravirane) na ambalaži. 6. u st.(i) predlažemo da se propiše rok u kojem Fond treba pripremiti uputu, a s obzirom na rokove iz teksta Pravilnika. Djelomično prihvaćen Vezano uz GTIN oznaku i oznaku sustava povratne naknade za ambalažu u sustavu povratne naknade, prema Pravilniku sve uvjete označavanje određuje Fond uputom. Prijedlog da se stavak (b) preformulira radi boljeg razumijevanja se prihvaća. Prijedlog da se ponovno uporabljiva (povratna) ambalaža dodatno pojasni i uskladi se prihvaća Prijedlog da oznake na manjim pakiranjima moraju biti jasno vidljive kad je to moguće se odbija iz razloga što je isto u suprotnosti s Direktivom 94/62/EZ. Prijedlog da se propiše rok u kojem Fond treba pripremiti uputu, a s obzirom na rokove iz teksta Pravilnika se prihvaća. Rokovi su dodatno uređeni u prijelaznim i završnim odredbama.
124 HGK Označavanje ambalaže, Članak 17. Vezano uz članak 17. članice žele znati u kojem slučaju je dozvoljeno dobrovoljno označavanje ambalaže prema vrstama ambalažnog materijala? Primljeno na znanje Dobrovoljno označavanje ambalaže prema vrstama ambalažnog materijala nije ograničeno i poslovna je odluka proizvođača. Bitno je da takvo označavanje mora biti u potpunosti u skladu s Odlukom Komisije 97/129/EZ od 28. siječnja 1997. o uspostavi identifikacijskog sustava za ambalažne materijale.
125 Dukat d.d. Označavanje ambalaže, Članak 17. Članak 17, stavak (b) U slučaju da se stavak (b) odnosi na proizvode koji se stavljaju na tržište izvan Republike Hrvatske, uvođenje dvostrukog označavanja proizvoda (oznaka povratne naknade) za druga tržišta i za tržište Hrvatske nije prihvatljivo za Proizvođače jer takav sustav označavanja generira značajne troškove skladištenja i administracije repromaterijala i proizvoda, ali i dodatnih troškova u proizvodnji jer se smanjuje efikasnost linija odvojenih punjenja istog proizvoda. Podaci o povratu ambalaže u sustavu povratne naknade za 2021. navode na zaključak da nema potrebe za ovom mjerom jer nije prikupljeno više otpadne ambalaže od količine koja je stavljena na tržište. Primljeno na znanje Radi očuvanja nacionalnog sustava povratne naknade oznaka sustava povratne naknade ne smije se stavljati na pića koja se izvoze/iznose ukoliko za takva pića nije plaćena povratna naknada u Fond. Oznaka sustava povratne naknade također se ne smije stavljati na ambalažu koja nije obuhvaćena sustavom povratne naknade. Vezano uz GTIN oznaku i oznaku sustava povratne naknade za ambalažu u sustavu povratne naknade, prema Pravilniku sve uvjete označavanje određuje Fond uputom.
126 HGK Označavanje ambalaže, Članak 17. Članica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK u odnosu na točku a) ovoga članka predlaže jasno definirati da ukoliko je proizvod prijavljen u sustav povratne naknade, GTIN se ne treba mijenjati osim ako to proizvođač ne radi zbog svojih internih procesa. Nastavno, članice Zajednice za deterdžente i kozmetiku HGK mišljenja su kako nije jasno na koju se oznaku misli pod točkom c) – radi li se o oznaci „povratne ambalaže“? ili je riječ o 'ponovno upotrebljivoj ambalaži'? Navedeno je potrebno i u definicijama razlučiti. Članice mole pojašnjenje. Također, vezano u članak 17. pod. c), članice Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK ističu kako nije jasno treba li proizvođač stavljati iznos depozita na povratnu ambalažu? Ovim pravilnikom se samo propisuje da se stave dvije strelice koje označavaju da se radi o povratnoj ambalaži i da takva ambalaža mora biti u sustavu kaucije. U odnosu na točku f) članice Zajednice za deterdžente i kozmetiku HGK mišljenja su kako je potrebno detaljnije razraditi upute o samom označavanju; 1 Kako označiti ambalažu od više materijala, kako označiti male proizvode, što ako imamo višeslojnu ambalažu ili ambalažu koja u sebi ima više dijelova – što označiti u tom slučaju? 2 Vratiti u pravilnik oznaku za reciklirajući materijal. 3 Definirati postotke na razini zemlje za definiranje Nije prihvaćen Vezano uz GTIN oznaku i oznaku sustava povratne naknade za ambalažu u sustavu povratne naknade, prema Pravilniku sve uvjete označavanje određuje Fond uputom. Označavanje ambalaže će se dodatno urediti u daljnjem tijeku izrade ovog Pravilnika Prijedlog da se propiše obvezna oznaka za recikliranje se odbija jer isto ne zahtjeva ni nacionalno niti zakonodavstvo EU
127 STANIĆ BEVERAGES d.o.o. Označavanje ambalaže, Članak 17. Čl. 17. st. b) Ako se ovaj stavak odnosi na tržište izvoza, odnosno da na proizvodima koji idu na izvozna tržišta ne smije stajati oznaka povratne naknade, onda nam to predstavlja veliki problem sa strane proizvodnje i skladištenja uključujući i poskupljenje izrade novih etiketa/folija kod proizvođača/dobavljača. Također, smanjenje proizvodnih šarži posebno za domaće tržište, posebno za izvozna tržišta uključuje povećanje troškova ambalažnih jedinica i repromaterijala kod naručivanja istih. U tom slučaju je potrebno razdvajati tržišta (svako tržište svoja etiketa) što predstavlja problem naručivanja repromaterijala radi minimalnih šarži, višesloje ambalaže i etiketa a koja minimalna šarža po proizvodu (okusu/volumenu-0.2 L, 1 L) za primjerice combiblok je 74.000 kom, plaćanje istih (duplo), skladištenje istog (veći skladišni prostor), odvojena proizvodnja uz već otežanu proizvodnju (zajedno sa izvozom). Što u konačnici će prouzrokovati poskupljenje proizvodnje (male šarže), zakupljivanje dodatnog skladišnog prostora za repromaterijal, te dodatnog skladišnog prostora za gotov proizvod. Morali bi naručiti velike količine etiketa koje možda za neko tržište ne bi uspjeli utrošiti u realnom vremenu. Trenutno naručimo određenu količinu i utrošimo za više tržišta. Kada bi razdvajali Izvoz i HR bili bi prisiljeni ukinuti proizvodnju pojedinih proizvoda iz razloga što proizvodimo za pojedine proizvode ispod minimalnih narudžbi repromaterijala. Samim time dovodi se u pitanje i izvoz, te nam dovodi u pitanje i kapital iz razloga što bi morali duplo proizvoditi i skladištiti (a i proizvodnja nam je u minimalnim šaržama) dvije vrste proizvoda i dvije vrste repromaterijala. Predlažemo da se isto ne uvede radi gore navedenog. Nepoštena trgovačka praksa i neravnopravnost između Proizvođača RH i Uvoznika (npr. Uvoznik iz SLO može bez problema staviti na tržište SLO i RH isti proizvod s povratnom naknadom, te potrošač praznu ambalažu može donijeti u RH i vratiti u sustav povratne naknade)– diskriminacija – Pravilnik ne vrijedi za SLO. U članku 8.2. str 126. Plavog vodića o provedbi pravila EU-a o proizvodima 2022. napominje se na kraju prvog Stavka: “Takvim nacionalnim odredbama ne smiju biti propisane izmjene proizvoda proizvedenog u skladu s odredbama primjenjivog zakonodavstva niti se smije utjecati na uvjete za njihovo stavljanje na tržište.” Nije prihvaćen Radi očuvanja nacionalnog sustava povratne naknade oznaka sustava povratne naknade ne smije se stavljati na pića koja se izvoze/iznose ukoliko za takva pića nije plaćena povratna naknada u Fond. Vezano uz GTIN oznaku i oznaku sustava povratne naknade za ambalažu u sustavu povratne naknade, prema Pravilniku sve uvjete označavanje određuje Fond uputom.
128 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Označavanje ambalaže, Članak 17. Smatramo kako je u članku 17. stavku e. (5) potrebno zamijeniti riječ "dobrovoljno" s riječju "obvezno". Naime, potrošači imaju pravo na informaciju u kojoj vrsti ambalaže je pakiran određeni proizvod, osobito jer su pojedine vrste ambalaže štetne za ljudsko zdravlje. Nije prihvaćen Obvezno označavanje ambalaže prema vrsti ambalažnog materijala u suprotnosti je s Direktivom 94/62/EZ
129 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Označavanje ambalaže, Članak 17. Predlaže se u članku 4. Pravilnika dodati definiciju sekundarne ambalaže od pića. Nije prihvaćen Sekundarna ambalaža definirana je Zakonom i odnosi se jednako na svu ambalažu
130 Maraska d.d. Označavanje ambalaže, Članak 17. Čl. 17. st. b) Ako se ovaj stavak odnosi na tržište izvoza, odnosno da na proizvodima koji idu na izvozna tržišta ne smije stajati oznaka povratne naknade, onda nam to predstavlja veliki problem sa strane proizvodnje i skladištenja uključujući i poskupljenje izrade novih etiketa/folija kod proizvođača/dobavljača. Također, smanjenje proizvodnih šarži posebno za domaće tržište, posebno za izvozna tržišta uključuje povećanje troškova ambalažnih jedinica i repromaterijala kod naručivanja istih. U tom slučaju je potrebno razdvajati tržišta (svako tržište svoja etiketa) što predstavlja problem naručivanja repromaterijala radi minimalnih šarži, višesloje ambalaže i etiketa a koja minimalna šarža po proizvodu (okusu/volumenu-0.2 L, 1 L) za primjerice combiblok je 74.000 kom, plaćanje istih (duplo), skladištenje istog (veći skladišni prostor), odvojena proizvodnja uz već otežanu proizvodnju (zajedno sa izvozom). Što u konačnici će prouzrokovati poskupljenje proizvodnje (male šarže), zakupljivanje dodatnog skladišnog prostora za repromaterijal, te dodatnog skladišnog prostora za gotov proizvod. Morali bi naručiti velike količine etiketa koje možda za neko tržište ne bi uspjeli utrošiti u realnom vremenu. Trenutno naručimo određenu količinu i utrošimo za više tržišta. Kada bi razdvajali Izvoz i HR bili bi prisiljeni ukinuti proizvodnju pojedinih proizvoda iz razloga što proizvodimo za pojedine proizvode ispod minimalnih narudžbi repromaterijala. Samim time dovodi se u pitanje i izvoz, te nam dovodi u pitanje i kapital iz razloga što bi morali duplo proizvoditi i skladištiti (a i proizvodnja nam je u minimalnim šaržama) dvije vrste proizvoda i dvije vrste repromaterijala. Predlažemo da se isto ne uvede radi gore navedenog. Nepoštena trgovačka praksa i neravnopravnost između Proizvođača RH i Uvoznika (npr. Uvoznik iz SLO može bez problema staviti na tržište SLO i RH isti proizvod s povratnom naknadom, te potrošač praznu ambalažu može donijeti u RH i vratiti u sustav povratne naknade)– diskriminacija – Pravilnik ne vrijedi za SLO. U članku 8.2. str 126. Plavog vodića o provedbi pravila EU-a o proizvodima 2022. napominje se na kraju prvog Stavka: “Takvim nacionalnim odredbama ne smiju biti propisane izmjene proizvoda proizvedenog u skladu s odredbama primjenjivog zakonodavstva niti se smije utjecati na uvjete za njihovo stavljanje na tržište.” Nije prihvaćen Vezano uz GTIN oznaku i oznaku sustava povratne naknade za ambalažu u sustavu povratne naknade, prema Pravilniku sve uvjete označavanje određuje Fond uputom. Radi očuvanja nacionalnog sustava povratne naknade oznaka sustava povratne naknade ne smije se stavljati na pića koja se izvoze/iznose ukoliko za takva pića nije plaćena povratna naknada u Fond.
131 Vindija d.d. Varaždin Označavanje ambalaže, Članak 17. Članak 17. stavak (a) Predlažemo da se Pravilnikom definira da GTIN nije potrebno mijenjati za proizvode koji su prijavljeni u sustav povratne naknade. stavak (b) U slučaju da se stavak odnosi na tržište izvoza, uvođenje dvostrukog označavanja proizvoda (oznaka povratne naknade) za izvoz i domaće tržište generira značajno povećanim troškovima za repromaterijala i skladištenja, ali i dodatnih troškova odvojenih punjenja i skladištenja. Uz to, podaci o povratu 78,9 % ambalažnih jedinica u sustavu povratne naknade u 2021. navode na zaključak da nema potrebe za ovom mjerom budući da ambalaža iz regije ne završava u RH radi ostvarivanja prava na povratnu naknadu. Ako carina zabilježi prekršaje uvoza pojedinaca riječ je o zanemarivim količinama koje ne uzrokuju gubitak Fondu. Nije prihvaćen Vezano uz GTIN oznaku i oznaku sustava povratne naknade za ambalažu u sustavu povratne naknade, prema Pravilniku sve uvjete označavanje određuje Fond uputom. Radi očuvanja nacionalnog sustava povratne naknade oznaka sustava povratne naknade ne smije se stavljati na pića koja se izvoze/iznose ukoliko za takva pića nije plaćena povratna naknada u Fond.
132 EKO-OZRA d.o.o. Označavanje ambalaže, Članak 17. uz st. 1.Predlažemo da se jasno definira ukoliko je proizvod prijavljen u sustav povratne naknade, GTIN se ne treba mijenjati osim ako to proizvođač ne radi zbog svojih internih procesa. Ukoliko bi Fond za zaštitu okoliša pokušao nametnuti obvezu proizvođačima da je potrebno razdvojiti GTIN na 'GTIN unikatan' (koristi se samo za pića koja se stavljaju tržište na području RH te GTIN standardni' (koristi se za pića koja se stavljaju osim područja RH i na tržišta ostalih zemalja) to bi uzrokovalo dodatne, značajne i neopravdane troškove proizvođaču kroz nužne izmjene u dizajnu etiketa i razdavajanja ambalaže za domaće i ino tržište, skladištenje gotovog proizvoda ( veći skladišni prostor), odvojena proizvodnja. uz stavak 2.Potrebno je dodatno pojasniti da se ovaj članak odnosi na ponovno uporabljivu višekratnu ambalažu ( članak 19) Članak 17. stavak g. dopunjuje se i glasi: (g) Iznimno od stavka 6. ovog članka oznake iz stavka 1. ovog članka moraju biti stavljene na tijelo same ambalaže, odnosno ne smiju biti stavljene na dijelovi koji su obješeni ili pričvršćeni na ambalažu. Oznaka sustava povratne naknade može biti i utisnuta ili ugravirana na ambalažu. Članak 17. stavak i. dopunjuje se i glasi: (i ) Način aplikacija, smještaj, kontrast, smjer i druge uvjete za označavanje oznakama iz stavka 1. i stavka 3. ovog članka, određuje Fond Uputom. U slučaju utisnute ili ugravirane oznake povratne naknade dostatna je veća dimenzija, od minimalne veličine, kojom se osigurava vidljivost bez potrebe kontrasta Nije prihvaćen Vezano uz GTIN oznaku i oznaku sustava povratne naknade za ambalažu u sustavu povratne naknade, prema Pravilniku sve uvjete označavanje određuje Fond uputom. Radi očuvanja nacionalnog sustava povratne naknade oznaka sustava povratne naknade ne smije se stavljati na pića koja se izvoze/iznose ukoliko za takva pića nije plaćena povratna naknada u Fond. Vezano uz aplikaciju GTIN oznake i oznake sustava povratne naknade za ambalažu u sustavu povratne naknade, prema Pravilniku sve uvjete označavanje određuje Fond uputom.
133 GIUPPH Označavanje ambalaže, Članak 17. GIUPPH predlaže slijedeće: Članak 17. stavak 7. dopunjuje se i glasi: (7) Iznimno od stavka 6. ovog članka oznake iz stavka 1. ovog članka moraju biti stavljene na tijelo same ambalaže, odnosno ne smiju biti stavljene na dijelovi koji su obješeni ili pričvršćeni na ambalažu. Oznaka sustava povratne naknade može biti i utisnuta ili ugravirana na ambalažu. Članak 17. stavak 9. dopunjuje se i glasi: (9) Način aplikacija, smještaj, kontrast, smjer i druge uvjete za označavanje oznakama iz stavka 1. i stavka 3. ovog članka, određuje Fond Uputom. U slučaju utisnute ili ugravirane oznake povratne naknade dostatna je veća dimenzija, od minimalne veličine, kojom se osigurava vidljivost bez potrebe kontrasta. Primljeno na znanje Vezano uz aplikaciju GTIN oznake i oznake sustava povratne naknade za ambalažu u sustavu povratne naknade, prema Pravilniku sve uvjete označavanje određuje Fond uputom.
134 Dukat d.d. Označavanje ambalaže, Članak 17. Članak 17, stavak (a) Predlažemo da se jasno definira ukoliko je proizvod prijavljen u sustav povratne naknade, GTIN se ne treba mijenjati osim ako to proizvođač ne radi zbog svojih internih procesa. Nije prihvaćen Vezano uz GTIN oznaku i oznaku sustava povratne naknade za ambalažu u sustavu povratne naknade, prema Pravilniku sve uvjete označavanje određuje Fond uputom.
135 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Zahtjevi u proizvodnji, stavljanju na tržište i uporabi ambalaže, Ponovna uporaba ambalaže Predlaže se detaljnije opisati provoditelje ovih mjera te način njihovog provođenja u protivnom iste neće imati priliku zaživjeti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
136 EKO-OZRA d.o.o. Zahtjevi u proizvodnji, stavljanju na tržište i uporabi ambalaže, Ponovna uporaba ambalaže Važno je definirati da se ponovno uporabljiva ambalaža odnosi samo na kategoriju Pića Nije prihvaćen Odredbe vezane uz ponovno uporabljivu (povratnu) ambalažu odnose se podjednako na svu ambalažu koja je predmet ovog Pravilnika
137 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Ponovna uporaba ambalaže, Članak 18. Mišljenja smo kako je potrebno dodatno razraditi mjere za poticanje udjela ponovno uporabljive ambalaže navedene u ovom članku. Želimo također istaknuti kako je potrebno jasno definirati za koju kategoriju ambalaže se navedene odredbe odnose, na sve proizvode ili samo na pića i napitke. Naime, sukladno EU zakonodavstvu mlijeko i tekući mliječni proizvodi ne spadaju u kategoriji pića. Primljeno na znanje Odredbe vezane uz ponovno uporabljivu (povratnu) ambalažu odnose se podjednako na svu ambalažu koja je predmet ovog Pravilnika
138 HGK Ponovna uporaba ambalaže, Članak 18. Članica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK, u članku 18. pod a) naglašava kako je važno definirati da se ponovno uporabljiva ambalaža odnosi na kategoriju Pića isključujući mlijeko i tekuće mliječne proizvode prema kategorizaciji. Nije prihvaćen Odredbe vezane uz ponovno uporabljivu (povratnu) ambalažu odnose se podjednako na svu ambalažu koja je predmet ovog Pravilnika
139 HGK Ponovna uporaba ambalaže, Članak 18. S obzirom da se u ovom članku spominju mjere poticanja povećanja udjela povratne ambalaže, dok je ranije bio propisan minimalni udio povratne ambalaže, članice Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK zanima vrijedi li ranije propisani minimalni udio i dalje? Primljeno na znanje Određivanje minimalnog udjela povratne ambalaže ne predviđa se ovim Pravilnikom niti je isto propisano nacionalnim zakonodavstvom
140 Dukat d.d. Ponovna uporaba ambalaže, Članak 18. Članak 18, stavak (a) Važno je definirati da se ponovno uporabljiva ambalaža odnosi samo na kategoriju Pića isključujući mlijeko i tekuće mliječne proizvode prema kategorizaciji. Nije prihvaćen Odredbe vezane uz ponovno uporabljivu (povratnu) ambalažu odnose se podjednako na svu ambalažu koja je predmet ovog Pravilnika
141 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Ponovno uporabljiva (povratna) ambalaža, Članak 19. Mišljenja smo kako je u navedenom članku potrebno pojasniti koje od navedenih odredbi se odnose na pića i napitke, a koje odredbe se odnose na ostale proizvode, odnosno odnosi li se ovaj članak samo na pića i napitke. Naime, i boca od deterdženata može biti povratna. Iz odredbi Pravilnika nije jasno trebaju li primjerice i proizvođači takvih proizvoda predmetnu ambalažu označiti sukladno odredbama ovog članka. Čini se ipak kako se članak uglavnom odnosi na povratnu ambalažu od pića i napitaka, a u cilju boljeg razumijevanja teksta Pravilnika predlažemo da se to jasno naznači. Na kraju, svakako je potrebno pojasniti odredbe u st.(l) te u kojim slučajevima nije potrebno platiti naknadu Prihvaćen Odredbe vezano uz ponovno uporabljivu (povratnu) ambalažu dodatno su uređene kroz Pravilnik. Odredbe vezane uz ponovno uporabljivu (povratnu) ambalažu odnose se podjednako na svu ambalažu koja je predmet ovog Pravilnika
142 kristina tibaut Ponovno uporabljiva (povratna) ambalaža, Članak 19. stavke numemirati brojčanim oznakama, a ne slovima. u stavku (f) se poziva na stavak 1. ovog članka, a stavka 1. ne postoji, već postoji stavak (a) Prihvaćen Pravilnik je usklađen s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15)
143 HGK Ponovno uporabljiva (povratna) ambalaža, Članak 19. Što se tiče odredbi članka 19. u točkama n) i o), članice Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije zanima kada se može očekivati da će Fond objaviti načine i uvjete za pribavljanje suglasnosti? Primljeno na znanje U skladu s objavljenim Pravilnikom (NN 137/23) upute za provedbu članka 19. Pravilnika vezano uz ponovno uporabljivu ambalažu Fond donosi nakon stupanja na snagu Pravilnika. Način dostave podataka iz članka 19. u Registar Fond određuje uputom u roku od 30 dana od stupanja na snagu Pravilnika
144 HGK Ponovno uporabljiva (povratna) ambalaža, Članak 19. U odnosu na točku j. članka 19., članice Zajednice za deterdžente i kozmetiku HGK pitaju se znači li navedeno da boca šampona ili deterdženta koja sadrži više doza i koristi se višekratno pripada u ponovo uporabljivu ambalažu i da istu tvrtke moraju tako označiti? Naime, nije riječ o jednokratnoj ambalaži sukladno definiciji iz ovog Pravilnika. Dodatno, nije jasno podliježe li ambalaža koja je ponovno upotrebljiva (kao npr. Šamponi i boce od deterdženata) pod naplatu Fondu ili ne? I što je s ambalažom koja se može u potpunosti reciklirati? Zašto plaćati naknadu ako se ambalaža na jedan ili drugi način može ponovno iskoristiti. U odnosu na točku l) članka 19., članice Zajednice za deterdžente i kozmetiku HGK ističu kako nije jasno koju ambalažu treba prijavljivati. Primljeno na znanje Boca šampona ili deterdženta koja sadrži više doza i koristi se višekratno ne razvrstava se u ponovo uporabljivu ambalažu. Ako bi se boca šampona ili deterdženta vratila više puta proizvođaču na ponovno punjenje u tom slučaju bi se razvrstavala u ponovo uporabljivu ambalažu.
145 EKO-OZRA d.o.o. Ponovno uporabljiva (povratna) ambalaža, Članak 19. uz st. ( f) potrebno je dodatno pojasniti što se dešava sa ambalažom kada se vrati izvornom proizvođaču u drugu državu uz st. ( k) potrebno je jasnije definirati kada i kako prenamjenjuje ambalažu Primljeno na znanje U skladu s objavljenim Pravilnikom (NN 137/23) upute za provedbu članka 19. Pravilnika vezano uz ponovno uporabljivu ambalažu Fond donosi nakon stupanja na snagu Pravilnika. Način dostave podataka iz članka 19. u Registar Fond određuje uputom u roku od 30 dana od stupanja na snagu Pravilnika.
146 ZELENA AKCIJA Zahtjevi u proizvodnji, stavljanju na tržište i uporabi ambalaže, Smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje Budući da mjera obveze naplate laganih plastičnih vrećica za nošenje te isticanja natpisa "VREĆICE KORISTITE ŠTEDLJIVO" uvedena 2019. godine nije dovela do smanjenja njihovog korištenja, smatramo kako to neće biti slučaj niti s vrlo laganim plastičnim vrećicama. Njih treba zabraniti. Obvezna naplata može biti samo privremena mjera, a potrebno je uvesti kranji rok za njihovu potpunu zabranu, odnosno rok nakon kojeg one više neće biti raspoložive na tržištu. Također, od kada su zabranjene lagane plastične vrećice za nošenje, mnogi trgovci su ih u praksi zamijenili vrlo laganim plastičnim vrećicama, usprkos tome što se one prema važećem Zakonu smiju koristiti isključivo kao primarna ambalaža za sprječavanje nastanka otpada od hrane i namirnice u rasutom stanju. Zahtijevamo obvezno uvođenje ponude višekratnih vrećica za nošenje koje trgovci imaju obvezu izložiti na mjestu na kojemu su potrošačima dostupne one jednokratne. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog obveznog uvođenje ponude višekratnih vrećica za nošenje koje trgovci imaju obvezu izložiti na mjestu na kojemu su potrošačima dostupne one jednokratne se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva zakonodavstvo EU kao niti Zakon.
147 Udruga za nezavisnu medijsku kulturu Zahtjevi u proizvodnji, stavljanju na tržište i uporabi ambalaže, Smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje Stava smo da vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. S obzirom da u Zakonu o gospodarenju otpadom to nije učinjeno, obvezna naplata tih vrećica krajnjem korisniku je mjera koju pozdravljamo ali isključivo kao privremenu mjeru. Predlažemo da se definira iznos obvezne naknade za vrlo lagane plastične vrećice kako bi ista odbijala potrošače od kupovine istih. Mišljenja smo kako bi se definiranim iznosom od 2 kn smanjila kupovina istih iz razloga što je to cijena i za neke višekratne vrećice za voće i povrće i rasutu hranu. Alternativa postoji i dostupna je. Potrebno je, uz obveznu naplatu uvesti krajnji rok nakon kojega one neće biti dostupne na tržištu. Nije prihvaćen Prijedlog da se definira iznos obvezne naknade za vrlo lagane plastične vrećice (2 kn/komadu) se odbija iz razloga što ne postoje izračuni niti analiza učinka ovog prijedloga Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica.
148 Greenpeace Zahtjevi u proizvodnji, stavljanju na tržište i uporabi ambalaže, Smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje Ponavljamo stav da vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. Kako u Zakonu o gospodarenju otpadom to nije učinjeno, obvezna naplata tih vrećica krajnjem korisniku je minimalna mjera za ograničavanje njihove uporabe i pozdravljamo je tek kao privremenu mjeru. Svakako je potrebno uvesti krajnji rok nakon kojega one neće biti dostupne na tržištu. Nije vjerojatno da će obveza isticanja natpisa »VREĆICE KORISTITE ŠTEDLJIVO« dovesti do njihovog manjeg korištenja. Za vrlo lagane plastične vrećice (kao i sve druge jednokratne vrećice) za nošenje postoji lako dostupna alternativa – višekratne vrećice za nošenje. Tražimo obvezno uvođenje u ponudu višekratnih vrećica za nošenje koje bi prodavatelji morali izložiti na mjestu na kojemu su potrošačima dostupne one jednokratne. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog obveznog uvođenje ponude višekratnih vrećica za nošenje koje trgovci imaju obvezu izložiti na mjestu na kojemu su potrošačima dostupne one jednokratne se odbija iz razloga što isto ne zahtjeva zakonodavstvo EU kao niti Zakon.
149 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Zahtjevi u proizvodnji, stavljanju na tržište i uporabi ambalaže, Smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje Kako bi se osigurala edukacija i informiranje javnosti predlažemo da do roka za potpuno izbacivanje vrlo laganih plastičnih vrećica, prodavatelji na mjestima gdje koriste vrlo lagane plastične vrećice trebaju istaknuti minimalno jedan razlog zašto je vrećice potrebno koristiti štedljivo. Predlažemo sljedeću formulaciju stavka: (d) Prodavatelj je obvezan na mjestima na kojima krajnji korisnik uzima vrlo lagane plastične vrećice za nošenje istaknuti vidljivu obavijest krajnjim korisnicima o njihovoj cijeni, kao i uputu o štedljivom i racionalnom korištenju ovih vrećica oznakom sadržaja s informacijom/informacijama o njihovom štetnom učinku na okoliš. Primjer takve rečenice je »VREĆICE KORISTITE ŠTEDLJIVO JER ODBAČENE U OKOLIŠ UZROKUJU SMRT MORSKIH KORNJAČA". Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica. Prijedlog da se izmijeni postojeća oznaka »VREĆICE KORISTITE ŠTEDLJIVO« s predloženom oznakom se odbija jer bi isto prouzrokovalo dodatne troškove prodavateljima.
150 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Zahtjevi u proizvodnji, stavljanju na tržište i uporabi ambalaže, Smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje Smatramo kako vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. Kako u Zakonu o gospodarenju otpadom to nije učinjeno, obvezna naplata tih vrećica krajnjem korisniku je minimalna mjera za ograničavanje njihove uporabe i pozdravljamo je tek kao privremenu mjeru. Svakako je potrebno uvesti krajnji rok nakon kojega one neće biti dostupne na tržištu. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica.
151 Solubag trade d.o.o. Zahtjevi u proizvodnji, stavljanju na tržište i uporabi ambalaže, Smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje Treba potpuno zabraniti jednokratne plastične vrećice i sve ostale plastične vrećice jer postoji SOLUBAG - materijal koji u potpunosti može zamijeniti plastiku a topiv je u vodi i razgradiv u prirpodi u roku od najviše 6 mjeseci / zavisi od prisustva vlage./ a nakon otapanja ili razgradnje ne ostavlja MIKROPLASTIKUi idealan je u borbi protiv zagađenja plastikom.. O materijalu možete vidjeti sve što vas zanima na stranicama www.solubag.eu , www.solubag.cz, jer je naša web stranica u izradi. SOLUBAG nije priređen na bazi nafte nego na bazi PVA tj. polivinil alkohola i dostupan je u RH: Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane sve plastične vrećice se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu.
152 Solubag trade d.o.o. Zahtjevi u proizvodnji, stavljanju na tržište i uporabi ambalaže, Smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje Poštovani, Budući je u tijeku javno savjetovanje o novom zakonu o upotrebi jednokratnih plastičnih vrećica, kao najvećeg zagađivača okoliša.Zbog toga vas želimo upoznati sa mogućm rješenjem tog problema. To je ekonomski ekološki prihvatljiva alternativa za plastićne vrećice i druge plastične proizvode pod nazivom Solubag. Plastika se danas koristi u mnogim, ako ne i većini proizvoda i ima veliki negativan utjecaj na okoliš kada se proizvodi odbace, osobito ako se radi o plastici za jednokratnu upotrebu. Naš Solubag je materijal koji uglavnom nastoji zamijeniti plastićne vrećice za jednokratnu upotrebu.To su plastične vrečice, jednokratne ambalaže, ali se također može koristiti u medicini umjesto jednokratnih kombinezona i td itd... Previše je mogućih primjena i konfiguriracija materijala Solubag da bismo ih ovdje sve nabrojali. SOLUBAG je izumio Čileanski kemičar Roberto Astete a patentiran je u većini zemalja svijeta a ima sve potrebne certifikate. Tri glavne ključne karakteristike našeg Solubag materijala su: 1) Ne sadrži naftu ili plastiku u svojoj izradi, u potpunosti je na bazi PV /polivinil alkohola/. SOLUAG NIJE PLASTIKA.Topiv je u vodi/ hladnoj ili vručoj – prema želji /. 2) Solubag materijal ne treba nikakav lanac recikliranja ili kompostiranja, materijal je 100% biorazgradiv, potrebno je samo da voda dođe u kontakt da bi se pokrenula ovaj proces. 3) Solubag koristi iste strojeve koje trenutno koristi klasična plastika na bazi nafte, isti strojevi koji proizvode plastične vrećice mogli bi proizvoditi i naše,u vodi topive,vrećice. Solubag je na tržištu već više od 6 godina. Zašto naše društvo ne koristi naš Solubag alternativa? Razlog je taj što tradicionalna plastična industrija apsoluttno dominira tržištem. Kako možemo surađivati? Industrija plastike neće ništa promijeniti u svom poslovanju. Zašto bi ? To je jedan od najprofitabilnijih poslova u našem društvu. Plastiku koristimo posvuda.Industrija plastike kaže da nema ništa bolje od plastike.Pa čak. i kad se zabrani, do sada nije bilo adekvatne zamjene. Sva plastika proizvedena do danas još je među nama, najviše u oceanima polako se raspada u mikroplastiko koja se več nalazi u hrani, vodi, ribama i u ljudima,a mi još neznamo kako će djelovanje imati na naš organizam. Solubag je materijal koji se topi u vodi bez ostatka mikroplastike,a ima sve karakteristike klasične plastike. Sva zamjena koja se danas koristi, ili se raspada u mikroplastiku ili je ekološki neprihvatljiva jer troši mnogo resursa. U situaciji kada industrija plastike ne želi ništa mijenjati, potrebna je aktivna uloga države da poticajima i edukacijom utiće na društvo kako bi polako počeli prihvaćati nove ekološki prihvatljivi materijal. Kao zastupnici tvrtke SOLUBAG, spremni smo vam prezentirati proizvode iz materijala SOLUBAG, kako bi se uvjerili u sve prednosti i karakteristike istog. U međuvremenu više o tom novom, revolucionalnom materijalu možete vidjeti na web stranicama na www.solubag.eu. U očekivanju da se detaljnije upoznate sa našim novim materijalom koji može pomoći da smanjimo količinu plastike u lijepoj našoj i da se u novom zakonu predvidi mogućnost korištenja jednokratnih vrećica od SOLUBAG materijala. Većom upotrebom našeg mterijala smanjio bi se i „plastic tax“ koji država uplaćuje svake godine u EU, a koja je u 2018 bez diskonta trebala iznositi oko 32 miliona eura što je još jedan argunent u korist SOLUBAG-a. Kad se tome doda smanjenje manipulacija koji nastaju skupljanjem, recikliranjem, kompostiranjem a naročito smanjenjem otpada u prirodi / na kopnu , moru i rijekama, onda je korist višestruka. Sačuvajmo naš planet. Sačuvajmo Hrvatsku. Možemo dati svoj doprinos. Potrebna nam je vaša potpora za dobrobit svih nas. U pozivu na raspravu tražite nove materijale koji bi zamijenili plastiku. Mi vam nudimo rješenje. Srdačno vas pozdravljamo. SOLUBAG TRADE d.o.o. Vladimir Mijatović, dipl. ing. direktor tel:098 342 158 info@solubag-trade.hr solubag.croatia@gmail.com Primljeno na znanje Primljeno na znanje
153 Prijatelji životinja Smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje, Članak 20. Pohvaljujemo propisivanje naplate vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje kao mali, iako nedovoljan korak prema potpunoj zabrani plastičnih vrećica. Naime, već se ranije utvrdilo da naplata laganih plastičnih vrećica za nošenje, s debljinom stijenke između 15 i 50 mikrona, nije utjecala na smanjenje njihove potrošnje, zbog čega je jedino rješenje bilo njihova potpuna zabrana. I besplatne vrlo lagane plastične vrećice, tanje od 15 mikrona, potrošači i dalje koriste rasipno, ne razmišljajući o posljedicama, i to čak potpuno nepotrebno, npr. kada kupuju samo jedan komad voća ili povrća, iako cijenu u trgovini mogu nalijepiti na pojedinačni proizvod, a koriste ih i za nošenje stvari iz trgovine. Te vrećice upotrebljavaju se samo jednom, nisu prikladne za reciklažu i gomila njih završava u otpadu i u prirodi, dok se istodobno u trgovinama mogu kupiti praktične višekratno upotrebljive mrežaste vrećice za voće i povrće, i koristiti iznova pri svakoj kupovini. Dakle, dosad se već pokazalo da je besplatna dostupnost najtanjih vrećica na odjelima za voće i povrće rezultirala njihovom neumjerenom potrošnjom jer su se koristile za spremanje svih namirnica kako bi se izbjeglo plaćanje debljih plastičnih vrećica, koje bi također trebalo potpuno zabraniti. Samo se zakonskim zabranama i ograničenjima može djelotvorno zaustaviti nepotrebna proizvodnja i daljnje onečišćenje okoliša plastikom. Stoga, iako je naplata najtanjih jednokratnih plastičnih vrećica za robu u rinfuzi pozitivan pomak prema osvještavanju građana o štetnosti plastike za okoliš, smatramo da se simboličnom naplatom vrlo laganih plastičnih vrećica neće postići značajno smanjenje korištenja plastičnih vrećica. Kupovina nove plastične vrećice pri svakom odlasku u trgovinu izravno utječe na okoliš jer te vrećice završit će vrlo vjerojatno na odlagalištu otpada gdje će se godinama razgrađivati ili u spalionici otpada gdje će se spaliti s ostalom plastikom i povećati količinu stakleničkih plinova u atmosferi. Udruga Prijatelji životinja još od 2008. godine zalaže se za potpunu zabranu plastičnih vrećica, a slične napore ulažu i druge ekološke organizacije ukazujući na katastrofalne posljedice zagađenja plastikom. Plastične vrećice uzrokuju velike ekološke probleme jer se desetljećima raspadaju na manje dijelove te se na kraju raspadnu u plastičnu prašinu, vrlo nepoželjnu u okolišu jer kontaminira ekosustave i završava u našoj hrani i vodi. Alarmantna je činjenica da samo toksični dim koji nastaje pri paljenju plastike ubija stotine ljudi svake godine, a plastika na poljima zaustavlja prolaz kisika i uzrokuje neplodnost tla. Manje plastičnih vrećica znači i manju ovisnost o nafti i sigurniji svijet za životinje, već i ovako pogođene zagađenjem drugim industrijama, oduzimanjem prirodnih staništa i nemilosrdnim iskorištavanjem od strane ljudi. Zbog proizvodnje plastičnih vrećica troše se prirodni resursi i energija, a kasnije pridonose gomilanju smeća, guše životinje u morima i nagrđuju plaže. Osim što se iznimno sporo razgrađuju i predstavljaju ozbiljan ekološki problem, goleme količine plastičnih vrećica i ostalih predmeta od plastike završavaju u svjetskim morima, oceanima i kopnenom okolišu. Pravi utjecaj plastičnih vrećica osjeti se upravo u životinjskome svijetu, kako u podmorju tako i u ruralnim područjima, gdje ubijaju stotine tisuća kitova, dupina, ptica, tuljana i kornjača koji ih zamijene za hranu ili se u njih zapetljaju. Znamo i za primjere gdje su plastične vrećice progutale koze i druge životinje, što je završilo smrtnim ishodom. Kada jednom proguta plastičnu vrećicu, životinja ju ne može probaviti tako da vrećica ostaje u crijevima. Tamo sprječava probavu hrane i uzrokuje vrlo sporu i bolnu smrt. Procjenjuje se da oceanima pluta četiri milijuna tona plastike. Kako se plastične vrećice dugo raspadaju, kada životinja umre nakon gutanja plastike, a njezino tijelo se raspadne, plastika ponovno dospije u more i nastavlja ubijati ostale životinje. Zabranom plastičnih vrećica spasile bi se stotine tisuća životinja, sačuvali prirodni resursi i očuvali ekosustavi. Zato je nužno donijeti zakonski okvir koji će u što većoj mjeri osigurati odmak od plastičnih vrećica i drugih jednokratnih plastičnih proizvoda koji preplavljuju planet te da materijali i sustavi za višekratnu uporabu postanu standard u potrošačkim navikama građana i njihovu odnosu prema okolišu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
154 Udruga za nezavisnu medijsku kulturu Smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje, Članak 20. Stava smo da vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. S obzirom da u Zakonu o gospodarenju otpadom to nije učinjeno, obvezna naplata tih vrećica krajnjem korisniku je mjera koju pozdravljamo ali isključivo kao privremenu mjeru. Predlažemo da se definira iznos obvezne naknade za vrlo lagane plastične vrećice kako bi ista odbijala potrošače od kupovine istih. Mišljenja smo kako bi se definiranim iznosom od 2 kn smanjila kupovina istih iz razloga što je to cijena i za neke višekratne vrećice za voće i povrće i rasutu hranu. Alternativa postoji i dostupna je. Potrebno je, uz obveznu naplatu uvesti krajnji rok nakon kojega one neće biti dostupne na tržištu. Nije prihvaćen Prijedlog da se definira iznos obvezne naknade za vrlo lagane plastične vrećice (2 kn/komadu) se odbija iz razloga što ne postoje izračuni niti analiza učinka ovog prijedloga Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica
155 Ana Paska Smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje, Članak 20. Smatram da bi trebalo potpuno zabraniti vrlo lagane plastične vrećice, na taj način bi se pridonijelo bržem smanjenju količine plastičnog otpada i pozitivno utjecalo na svijest potrošača o potrebi prebacivanja na korištenje drugih, ekološki prihvatljivijih vrsta ambalaže. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica.
156 HGK Smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje, Članak 20. Članice koje se bave djelatnošću trgovine predlažu odgodu primjene odredbe članka 20. pod c),a koja se odnosi na obvezu prodavatelja da sve lagane plastične vrećice za nošenje naplati krajnjem korisniku na prodajnom mjestu robe ili proizvoda. Mišljenja su kako je predviđeni rok od tri mjeseca prekratak za prilagodbu trgovaca, potrošnju sadašnjih zaliha i organiziranje sustava tj.načina na koji bi kupci mogli sami uzimati proizvode u rasutom stanju koje sami stavljaju u ove vrećice i važu. Ako se već ide na naplatu i ovih vrećica, rok za stupanju na snagu bi trebao biti minimalno odgođen na 01.01.2024.g. Nastavno ističu sljedeću poblematiku vezanu uz ponovno korištenje ovih vrećica od strane kupaca. Primjer je sljedeći: kupac uđe u trgovinu, uzme banane, stavi u vrećicu, zalijepi etiketu sa cijenom i količinom i na blagajni plati i banane i vrećicu. Drugi dan dođe u trgovinu sa tom istom vrećicom, stavu u nju jabuke, stavi preko jučerašnje etike za banane, novu za jabuke i dođe na blagajnu. Kako trgovac/kupac trebaju dokazati da je ta vrećica plaćena jučer odnosno kako izbjeći da trgovac to dva puta naplati/kupac dva puta plati? Isto tako, postavljaju upit odnosi li se obveza naplate vrlo laganih vrećica i prilikom pakiranja mesa i ribe na mesarnici i u ribarnici u trgovini koji se stavljaju u vrlo lagane vrećice isključivo zbog higijenskih razloga? Prihvaćen Prijelazni period za prilagodbu trgovaca određen je kroz prijelazne i završne odredbe Pravilnika. Obvezna naplata vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje počinje od 1. siječnja 2025. godine. Obvezna naplata predlaže se za sve vrlo lagane plastične vrećice za nošenje, bez obzira na vrstu proizvoda koji se u iste pakira.
157 TOMISLAV NAKIĆ-ALFIREVIĆ Smanjenje potrošnje plastičnih vrećica za nošenje, Članak 20. Vrlo lagane plastične vrećice bolje bi bilo zabraniti. Naplata tih vrećica je u redu samo kao privremena mjera, uz neki zadani krajnji rok nakon kojeg one neće biti dostupne na tržištu. Nije prihvaćen Prijedlog da se zabrane vrlo lagane plastične vrećice i propiše krajnji rok do kojeg se vrlo lagane plastične vrećice za nošenje smiju naći na tržištu se odbija iz razloga što isto nije u skladu s Zakonom a niti to zahtjeva Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjere obvezne naplate, koja se predlaže ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti mjeru zabrane stavljanja na tržište ovakvih vrećica.
158 HGK DIO PRVI, Gospodarenje otpadnom ambalažom Članice zanima može li se ishodovati suglasnost od Fond-a da se obveza preuzimanja otpadne ambalaže prenese na drugo prodajno mjesto istog poduzeća? Predlažu da se po uzoru na članak 39. stavak (j) ovog prijedloga pravilnika, dozvoli preuzimatelju otpadne ambalaže prijenos obveze na drugog prodavatelja ili vlastito drugo prodajno mjesto, pod uvjetom da udaljenost do drugog prodavatelja koji je obvezan preuzimati otpadnu ambalažu, vlastitog drugog prodajnog mjesta ili do reciklažnog dvorišta nije veća od 3 kilometra. Otpadna ambalaža od pića mora biti prilikom preuzimanja kod prodavatelja pića i osobe koja upravlja reciklažnim dvorištem ispražnjena od sadržaja, ne smije biti zgnječena ili uništena te GTIN oznaka i oznaka sustava povratne naknade moraju biti jasno vidljive i čitljive. Primljeno na znanje Ova mogućnost previđena je u članku 32. stavku 5. Pravilnika: „(5) Prodavatelj pića iz stavaka 2., 4. i 10. ovog članka može samostalno ili u suradnji sa sakupljačem, drugim prodavateljem ili osobom koja upravlja reciklažnim dvorištem organizirati preuzimanje otpadne ambalaže od pića unutar ili izvan prodajnog objekta, sukladno ugovoru iz članka 104. stavka 7. Zakona.“
159 DS SMITH UNIJAPAPIR CROATIA d.o.o. Općenito, Članak 21. Predlažemo brisati dio stavka 2. i to riječi "koja mora sadržavati naziv otpadne ambalaže koja se u njima sakuplja i infromacije o pravnoj ili fizičkoj osobi - obrtniku odgovornoj za sakupljanje otpadne ambalaže". Obrazloženje: Oprema u koju se skuplja otpadna ambalaže može biti razne vrste, a ista vrsta opreme npr. spremnik od 30 m3 se može koristiti u različite svrhe i za skupljanje različite vrste amalaže (ambalaže od stakla, kartona, folije, drvene ambalaže...): Ne vidimo nikakav razlog da se obvezom stavljanje naziva otpadne ambalaže na spremnik/sredstvo njihova upotreba ograniči samo na jednu vrstu otpada. U prethodom dijelu istog stavka na dovoljan način je određeno da se otpadna ambalaža odvaja po svojstvima i vrstama u spremnike ili drugu odgovarajuću opremu. Prihvaćen Predloženi tekst je brisan iz Pravilnika
160 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Općenito, Članak 21. Predlaže se brisanje dijela stavka 1. "otpadnu ambalažu, uključujući" budući isti nepotrebno opterećuje tekst. Nije prihvaćen Puni naziv „ciljeva“ doprinosi jasnoći teksta
161 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Obrada otpadne ambalaže, Članak 23. Predlažemo jasniju formulaciju: Obrada otpada iz stavka 1. ovoga članka mora u najvećoj mogućoj mjeri predstavljati doprinos ostvarenju ciljeva oporabe ambalaže iz članka 9. ovoga Pravilnika. Nije prihvaćen Smatramo da je formulacija dovoljno jasna.
162 Anatolij Lovrić Obveze Fonda, Članak 25. Podržavam komentare tvrtke Interzero i Eko flor. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
163 Saubermacher-EKP d.o.o. Obveze Fonda, Članak 25. U odnosu na članak 25. stavka 3. predlaže se definirati način i uvjete, kao i rokove u kojima će Fond raspisati javni poziv kojim će pozvati sve zainteresirane sakupljače na sklapanje ugovora. Odnosno, predlaže se odrediti da je Fond dužan sa svim zainteresiranim sakupljačima sklopiti ugovor. U protivnom, Fond će se izložiti nezakonitom postupanju i ograničavanje pristupa tržištu. Podredno, ako se ne obveže Fond na sklapanje ugovora sa svim zainteresiranim sakupljačima, predlaže se obvezati obrađivače na sklapanje ugovora sa svim zainteresiranim sakupljačima otpadne ambalaže. Skreće se pažnja da je na stranicama Fonda objavljen popis sakupljača otpadne ambalaže od 22.9.2022. godine, a da pritom nije razvidno na koji način su ti sakupljači i kada sklopili ugovore s Fondom i pod kojim uvjetima i na temelju koje pravne osnove. Pravilnik bi trebao urediti uvjete pod kojima će Fond sklapati ugovore sa sakupljačima jer naknada koju će Fond davati sakupljačima, a bez javnog poziva koji bi morao biti transparentan, objektivan i nediskriminatoran predstavlja nezakonito dodijeljenu državnu potporu jer je njome dodijeljena selektivna prednost samo određenim gospodarskim subjektima. Nije prihvaćen Sukladno članku 97. stavku 14. Zakona Fond osigurava sakupljačku mrežu i obradu za vrste otpada za koje nije izdano ovlaštenje i za koje ne postoje dostatni kapaciteti za obradu na području Republike Hrvatske sklapanjem ugovora po provedenim javnim pozivima. Javne pozive raspisuje Fond.
164 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Obveze Fonda, Članak 25. Mišljenja smo kako bi sukladno Zakonu stavak (c) trebao definirati obvezu sklapanja ugovora između Fonda i oporabitelja, a oporabitelj je taj koji bi trebao uspostaviti sustav sakupljačke mreže. Jasno je zašto Fond sklapa ugovor s prodavateljima, no nije jasno zašto sklapa sa skupljačima. Predlažemo da se novi sustav kako je definiran Zakonom preslika i u odredbe u Pravilniku koje se odnose na Fond. Konačno, nije jasno zbog čega Fond ne bi edukacije i stručne skupove organizirao i s drugim poslovnim organizacijama koje za to pokažu interes. Zbog čega se navode samo dvije poslovne organizacije? Predlažemo stoga da se tekst u stavku (d) izmijeni na način da glasi: 'Fond je obvezan u suradnji s Organizacijom, Ministarstvom i svakom poslovnom organizacijom koja za to iskaže interes, putem stručnoga skupa i na drugi odgovarajući način,'... Primljeno na znanje Sukladno članku 97. stavku 14. Zakona Fond osigurava sakupljačku mrežu i obradu za vrste otpada za koje nije izdano ovlaštenje i za koje ne postoje dostatni kapaciteti za obradu na području Republike Hrvatske sklapanjem ugovora po provedenim javnim pozivima. Javne pozive raspisuje Fond. Prijedlog izmjene stavka (d) članka 25. se prihvaća. U tom smislu stavak (d) je izbrisan. Predmetna odredba propisana je člankom 96. stavkom 5. Zakona te je nije potrebno ponavljati u Pravilniku.
165 kristina tibaut Obveze Fonda, Članak 25. Potrebno je definirati rok u kojem je Fond dužan sklopiti ugovore odnosno sporazume s prodavateljima, Organizacijom, osobama koje upravljaju reciklažnim dvorištem, obrađivačima, sakupljačima te s davateljima javne usluge sakupljanja komunalnog otpada odnosno uvjete pod kojima će Fond sklapati ugovore sa sakupljačima odnosno na temelju kojih kriterija jer naknada koju će Fond davati sakupljačima, a bez javnog poziva koji bi morao biti transparentan, objektivan i nediskriminatoran bi predstavljalo nezakonito dodijeljenu državnu potporu jer bi se njome dodijelila selektivna prednost samo određenim gospodarskim subjektima (onim subjektima koji su na stranicama Fonda označeni kao ovlašteni sakupljači). Prihvaćen Rok je utvrđen u članku 66. prijelaznih i završnih odredbi. „(2) Fond je dužan sklopiti ugovore iz članka 25. stavka 3. točke 2. ovog Pravilnika u roku od 45 dana od dana stupanja na snagu Uredbe.“
166 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Obveze Fonda, Članak 25. Predlažemo u stavku a., b i c. iza riječi Fond, dodati "...I Organizacija" naime, uvođenjem Organizacije kao pravne osobe koja uz Fond upravlja gospodarenjem neopasnom ambalažom odredbe Pravilnika uskladile bi se sa odredbama Zakona o gospodarenju otpadom te bi se ujedno na taj način osiguralo ispunjenje ciljeva iz članka 60. ZGO. Isto posebno uzimajući u obzir da je u članku 4. ZGO upravo Organizacija navedena kao pravna osoba koja u ime proizvođača osigurava ispunjavanje ciljeva gospodarenja otpadom (ne navodeći da se radi isključivo o ambalaži koja predstavlja opasan otpad). Nije prihvaćen Prijedlog za uvođenjem Organizacije kao pravne osobe koja uz Fond upravlja gospodarenjem neopasnom otpadnom ambalažom se odbija Pravilnik je u skladu je s člankom 88. stavkom 3. te člankom 96. stavkom 8. Zakona o gospodarenju otpadom, kojima je propisana ovlast ministra da gospodarenje otpadom koji se smatra posebnom kategorijom otpada, obvezno postupanje posjednika toga otpada i drugih dionika sustava gospodarenja posebnom kategorijom otpada te pojedinosti načina rada organizacije propisuje ministar pravilnikom, a kojim se određuju uloge i obveze svih dionika, uključujući proizvođača proizvoda koji stavlja proizvod na tržište Republike Hrvatske, Fonda, Organizacije, davatelja javne usluge, jedinice lokalne samouprave, te kad je primjenjivo, osoba koje obavljaju ponovnu uporabu, pripremu za ponovnu uporabu, te pravne osobe koje obavljaju socijalno poduzetništvo.
167 Zagrebački holding d.o.o. Obveze Fonda, Članak 25. - U članku 25., stavku c, podstavaku a koji glasi: „..sklopiti ugovore, odnosno sporazume, s prodavateljima, Organizacijom, osobama koje upravljaju reciklažnim dvorištem, obrađivačima, sakupljačima te s davateljima javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, a kojima se uređuju obveze i uvjeti gospodarenja otpadnom ambalažom koja je neopasni otpad, a u svrhu ispunjenja obveza propisanih proširenom odgovornosti proizvođača proizvoda“, Predlažemo da se odredi točan rok u kojem je Fond dužan sklopiti navedene ugovore odnosno sporazume. Stoga predlažemo da taj stavak glasi: „U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Pravilnika sklopiti ugovore odnosno sporazume, s prodavateljima, Organizacijom, osobama koje upravljaju reciklažnim dvorištem, obrađivačima, sakupljačima te s davateljima javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, a kojima se uređuju obveze i uvjeti gospodarenja otpadnom ambalažom koja je neopasni otpad, a u svrhu ispunjenja obveza propisanih proširenom odgovornosti proizvođača proizvoda“. Obrazloženje: Već niz godina se kroz zakonsku regulativu provlači obveza Fonda da davateljima javne usluge namiri troškove sakupljanja ambalažnog otpada koji je dio javne usluge. Novim Zakonom o gospodarenju otpadom (NN 84/21) u članku 177. propisano je da je Fond dužan u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona donijeti odgovarajuću Odluku o strukturi troškova prikupljanja ambalažnog otpada u dijelu koji se odnosi na javnu uslugu. Do današnjeg dana taka odluka nije donesena. Slijedom toga, smatramo da je nužno potrebno jasno odrediti rok kojim se Fond obvezuje uspostaviti funkcionalan sustav financiranja prikupljanja otpadane ambalaže u dijelu javne usluge. Prihvaćen Rok je utvrđen u članku 66. prijelaznih i završnih odredbi. „(2) Fond je dužan sklopiti ugovore iz članka 25. stavka 3. točke 2. ovog Pravilnika u roku od 45 dana od dana stupanja na snagu Uredbe.“
168 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Obveze Fonda, Članak 25. S obzirom na sve obveze Fonda, a i bez podrške dionika teško da će sustav uspješno zaživjeti. Stoga predlažemo dopunu stavka c) podstavka b): provoditi informativne kampanje, poticati i podupirati provedbu informativnih kampanja okolišnih organizacija civilnoga društva ili druge odgovarajuće mjere kojima se posjednici otpadne ambalaže koja je neopasni otpad potiču na predaju takve otpadne ambalaže u sustav kojim upravlja Fond. Djelomično prihvaćen Odredba je djelomično dopunjena. Odredba obuhvaća sve subjekte i ne treba posebno naglašavati okolišne organizacije.
169 EKO-OZRA d.o.o. Obveze Fonda, Članak 25. Nigdje Zakon o gospodarenju otpadom ne daje Fondu isključivu ovlast za neopasni otpad pa je potrebno isti uskladiti sa Zakonom i dopustiti i rad Organizacije po istim uvjetima koje ima i Fond Kroz ovaj članak sveukupna ambalaža na području RH , kako od pravnih osoba tako i od građana ( kroz sustav komunalnih tvrki ) postaje vlasništvo Fonda te se cjelokupno tržište ambalaže monopolizira. Ukoliko nitko drugi osim ovlaštenih obrađivača nema pravo preuzimanja ambalaže, u startu se onemogućavaju investicije u reciklažu navedenih vrsta otpada uz st. d. potrebno je uz HGK I HOK uključitii svaku drugu poslovnu organizaciju koja pokaže interes Djelomično prihvaćen Prijedlog za uvođenjem Organizacije kao pravne osobe koja uz Fond upravlja gospodarenjem neopasnom otpadnom ambalažom se odbija. Pravilnik je u skladu je s člankom 88. stavkom 3. te člankom 96. stavkom 8. Zakona o gospodarenju otpadom, kojima je propisana ovlast ministra da gospodarenje otpadom koji se smatra posebnom kategorijom otpada, obvezno postupanje posjednika toga otpada i drugih dionika sustava gospodarenja posebnom kategorijom otpada te pojedinosti načina rada organizacije propisuje ministar pravilnikom, a kojim se određuju uloge i obveze svih dionika, uključujući proizvođača proizvoda koji stavlja proizvod na tržište Republike Hrvatske, Fonda, Organizacije, davatelja javne usluge, jedinice lokalne samouprave, te kad je primjenjivo, osoba koje obavljaju ponovnu uporabu, pripremu za ponovnu uporabu, te pravne osobe koje obavljaju socijalno poduzetništvo. Prijedlog izmjene stavka (d) članka 25. se prihvaća. U tom smislu stavak (d) je izbrisan. Predmetna odredba propisana je člankom 96. stavkom 5. Zakona te je nije potrebno ponavljati u Pravilniku.
170 GIUPPH Obveze Fonda, Članak 25. GIUPPH predlaže slijedeće: U članku 25. iza stavka 12. dodaje se stavak 13. koji glasi: “Cijena tako preuzete otpadne ambalaže treba biti identična cijeni po kojoj Fond prodaje otpadnu ambalažu oborabitelju. Proizvođač mora definirati količine koje su mu potrebne u odnosu na količine stavljene na tržište.” Nije prihvaćen Prijedlog je nejasan i nije objašnjen
171 Katarina Horvatić Obveze Fonda, Članak 25. Podržavam komentar tvrtke Interzero d.o.o. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
172 Udruga gradova u RH Obveze Fonda, Članak 25. Pod (c) Ukoliko je davatelj javne usluge u nekoj jedinici lokalne samouprave ujedno i osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem, da li će s Fondom trebati sklopiti jedan ili više ugovora? Nije prihvaćen Radi se o upitu a ne o komentaru na prijedlog Pravilnika
173 Katarina Jerbić Obveze Fonda, Članak 25. Podržavam komentar tvrtke Interzero d.o.o. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
174 Robert Sedlar Obveze Fonda, Članak 25. Podržavam komentar tvrtke Interzero d.o.o. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
175 Interzero d.o.o. Obveze Fonda, Članak 25. Članak 25 st. a) Iza riječ Fond dodati i riječ „Organizacije“, te ga na taj način uskladiti st. a) sa st. c), koji navodi da je Fond obavezan sklopiti ugovore s prodavateljima, Organizacijom, osobama koje upravljaju reciklažnim dvorište, obrađivačima…., te st. d) koji također navodi da je „Fond obavezan u suradnji s Organizacijom, Ministarstvom, HGK i HOK-om putem stručnog skupa i na drugi odgovarajući način, osigurati redoviti dijalog relevantnih dionika uključenih u provedbu sustava proširene odgovornosti proizvođača za proizvode u ambalaži od kojih nastaje otpadna ambalaža koja je neopasni otpad……“ Čl. 25.st. g) Iza riječi Fond dodati i riječ Organizacije, kako bi se st. g) uskladio sa st. c) i d). Čl.25 st. l) Predlažemo brisanje sadržaja stavka l) iz slijedećih razloga: Ovo rješenje zapravo otvora prostor za legalizaciju sadašnjeg ilegalnog modela manipulacija s ambalažnim otpadom koji ima za cilj da se ambalažni otpad za koji je plaćena naknada tretira i prodaje kao vlasništvo posjednika, a ne Fonda ili Organizacije. Kontrolni mehanizam koji bi garantirao da će proizvođači preuzimati samo svoju ambalažu nije predviđen, što može rezultirati intencijom većeg uvoza kako bi se raspolagalo otpadnom ambalažom od tih proizvoda, odnosno konkurentskom prednošću za proizvođača/uvoznika tih proizvoda. Pored toga, u ZGO u čl.4 se Organizacija navodi kao entitet koji je uz Fond zadužen za ispunjavanje ciljeva RH, dok se takva obaveza za proizvođača u Zakonu nigdje ne spominje. Uvođenje mogućnosti da proizvođač ispunjava ciljeve RH nije propisana Zakonom. Smatramo da je uvođenje Organizacija u sustav najtransparentniji i najobjektivnij način otvaranja tržišta i stvaranja jednakih tržišnih uvjeta kako za obveznike naknade, tako i dionike u sustavu gospodarenja otpadnom ambalažom. Stoga umjesto sadržaja st.l) predlažemo da st.l) glasi: „Fond može odlukom prenijeti pravo upravljanja gospodarenja određenom vrstom otpadne ambalaže koja je neopasni otpad na Organizacije. Za prijenos prava iz stavka l) ovog članka Fond je obvezan ishoditi prethodnu suglasnost Ministarstva. Obavijest o namjeri te uvjete za prijenos prava iz stavka l) ovog članka Fond je obvezan objaviti na svojim mrežnim stranicama. Pravna osoba koja je sukladno stavku l) ovog članka stekla pravo upravljanja gospodarenja određenom vrstom otpadne ambalaže koja je neopasni otpad može započeti s radom nakon što je sukladno Zakonu ishodila rješenje o dodjeli statusa Organizacije te s Ministarstvom i Fondom sklopila sporazum. Pravna osoba iz ovog stavka za otpadnu ambalažu za koju je stekla status Organizacije, ima jednaka prava i obveze kao Fond, u mjeri u kojoj se primjenjuju na Organizaciju i sukladno Zakonu i ovom Pravilniku.“ Nije prihvaćen Prijedlog za uvođenjem Organizacije kao pravne osobe koja uz Fond u okviru sustava proširene odgovornosti proizvođača upravlja gospodarenjem neopasnom otpadnom ambalažom se odbija. Pravilnik je u skladu je s člankom 88. stavkom 3. te člankom 96. stavkom 8. Zakona o gospodarenju otpadom, kojima je propisana ovlast ministra da gospodarenje otpadom koji se smatra posebnom kategorijom otpada, obvezno postupanje posjednika toga otpada i drugih dionika sustava gospodarenja posebnom kategorijom otpada te pojedinosti načina rada organizacije propisuje ministar pravilnikom, a kojim se određuju uloge i obveze svih dionika, uključujući proizvođača proizvoda koji stavlja proizvod na tržište Republike Hrvatske, Fonda, Organizacije, davatelja javne usluge, jedinice lokalne samouprave, te kad je primjenjivo, osoba koje obavljaju ponovnu uporabu, pripremu za ponovnu uporabu, te pravne osobe koje obavljaju socijalno poduzetništvo.
176 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Obveze proizvođača proizvoda pakiranog u ambalažu, Članak 26. Odredbama Pravilnika propisuje se kako će način dostave podataka i sadržaj prijave u Registar dodatno propisati Fond uputom. Međutim, ukoliko se pravilno čita Zakon o gospodarenju otpadom i ovaj Pravilnik, način dostave podataka i sadržaj prijave u Registar već su propisani u njima. Svaka dodatna uputa od strane Fonda predstavlja derogaciju propisa i narušava pravni sustav. Predlažemo da se propiše kako će Fond moguće dodatne potrebe za dostavom podataka u Registar propisati uputom koju neće biti moguće često mijenjati ili nadopunjavati, a s ciljem umanjivanja fiskalnog utjecaja na poslovanje proizvođačima (svaka promjena u propisu značajno utječe i financijski na poslovanje). Nije prihvaćen Predloženo nije moguće propisati jer je isto podložno zakonodavstvu EU koje se u tom smjeru neprekidno dorađuje
177 Višnja Findri-Šestanović (PIK VRBOVEC plus d.o.o.) Obveze proizvođača proizvoda pakiranog u ambalažu, Članak 26. pod (e) predlažemo svakako promijeniti u : Proizvođač proizvoda pakiranog u ambalažu je obvezan podatke iz evidencije iz stavka 4. ovoga članka dostaviti u Registar kvartalno na početku tekućeg kvartala za prethodni kvartal te jednom godišnje do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Napomena-treba točno specificirati nakojem se obracu iz Priloga predaju podaci u Registar. Nije prihvaćen Dostava podataka u Registar i plaćanje naknada u Fond na mjesečnoj osnovi za jednokratnu ambalažu potrebni su radi veće ažurnosti i transparentnosti u dostavljanju podataka, odnosno plaćanju naknada, a također i radi vremenskog usklađivanja obveze plaćanja Fonda prema svojim ugovornim subjektima te obveze proizvođača koji plaćaju naknade u Fond. Glede povratne ambalaže, predlaže se godišnja dostava podataka u Registar i godišnje plaćanje naknade u Fond. Sadržaj prijave te način i rok dostave podataka iz stavka 1. ovog članka u Registar određuje Fond uputom i objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
178 Višnja Findri-Šestanović (PIK VRBOVEC plus d.o.o.) Obveze proizvođača proizvoda pakiranog u ambalažu, Članak 26. Članak 26. pod C svakako promijeniti u: Obračunsko razdoblje za plaćanje naknade iz stavka 2. ovoga članka je kvartal (tri mjeseca), a proizvođač proizvoda pakiranog u ambalažu obvezan je uplatiti iznos naknade u Fond do zadnjeg dana tekućeg kvartala za prethodni kvartal. Nije prihvaćen Dostava podataka u Registar i plaćanje naknada u Fond na mjesečnoj osnovi za jednokratnu ambalažu potrebni su radi veće ažurnosti i transparentnosti u dostavljanju podataka, odnosno plaćanju naknada, a također i radi vremenskog usklađivanja obveze plaćanja Fonda prema svojim ugovornim subjektima te obveze proizvođača koji plaćaju naknade u Fond. Glede povratne ambalaže, predlaže se godišnja dostava podataka u Registar i godišnje plaćanje naknade u Fond. Sadržaj prijave te način i rok dostave podataka iz stavka 1. ovog članka u Registar određuje Fond uputom i objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
179 HGK Obveze proizvođača proizvoda pakiranog u ambalažu, Članak 26. Naše članice zanima zašto se ovim Pravilnikom uvodi obveza plaćanja naknade na kraju svakog mjeseca, a s obzirom da je do sada bilo propisano kvartalno plaćanje, i nastavno znači li to da će se sada izvještaji o količini ambalaže pisati za svaki prethodni mjesec. Članice su mišljenja da bi trebalo ostaviti kvartalno izvještavanje za obračunsko razdoblje. U odnosu na točku d) članice Zajednice za deterdžente i kozmetiku HGK ističu kako pojam jednokratna ambalaža nije jasan. Naime, sukladno SUP direktivi „jednokratna ambalaža je ona koja sadrži proizvod za 1 uporabu i baca se“. Što je s ambalažom čiji se proizvod koristi duže (npr. za 30 korištenja) i tek nakon toga se baca? U koju kategoriju ambalaže spada? Djelomično prihvaćen Primjedba za dodatnim pojašnjenjem definicije „jednokratna ambalaža“ i „ponovno uporabljiva (povratna) ambalaža“ se prihvaća te je u tom smislu preciziran tekst u Pravilniku. Prijedlog o kvartalnom izvješćivanju se odbija Dostava podataka u Registar i plaćanje naknada u Fond na mjesečnoj osnovi za jednokratnu ambalažu potrebni su radi veće ažurnosti i transparentnosti u dostavljanju podataka, odnosno plaćanju naknada, a također i radi vremenskog usklađivanja obveze plaćanja Fonda prema svojim ugovornim subjektima te obveze proizvođača koji plaćaju naknade u Fond. Glede povratne ambalaže, propisana je godišnja dostava podataka u Registar i godišnje plaćanje naknade u Fond.
180 STANIĆ BEVERAGES d.o.o. Obveze proizvođača proizvoda pakiranog u ambalažu, Članak 26. Čl. 26. st. c) i st. e) Zamijeniti u tekstu mjesec za kvartal (kao do sada). Nije prihvaćen Prijedlog o kvartalnom izvješćivanju se odbija Dostava podataka u Registar i plaćanje naknada u Fond na mjesečnoj osnovi za jednokratnu ambalažu potrebni su radi veće ažurnosti i transparentnosti u dostavljanju podataka, odnosno plaćanju naknada, a također i radi vremenskog usklađivanja obveze plaćanja Fonda prema svojim ugovornim subjektima te obveze proizvođača koji plaćaju naknade u Fond. Glede povratne ambalaže, predlaže se godišnja dostava podataka u Registar i godišnje plaćanje naknade u Fond.
181 Maraska d.d. Obveze proizvođača proizvoda pakiranog u ambalažu, Članak 26. Čl. 26. st. c) i st. e) Zamijeniti u tekstu mjesec za kvartal (kao do sada). Nije prihvaćen Prijedlog o kvartalnom izvješćivanju se odbija Dostava podataka u Registar i plaćanje naknada u Fond na mjesečnoj osnovi za jednokratnu ambalažu potrebni su radi veće ažurnosti i transparentnosti u dostavljanju podataka, odnosno plaćanju naknada, a također i radi vremenskog usklađivanja obveze plaćanja Fonda prema svojim ugovornim subjektima te obveze proizvođača koji plaćaju naknade u Fond. Glede povratne ambalaže, predlaže se godišnja dostava podataka u Registar i godišnje plaćanje naknade u Fond.
182 Vindija d.d. Varaždin Obveze proizvođača proizvoda pakiranog u ambalažu, Članak 26. Članak 26. , stavak (c) i stavak (e) Navod jedan mjesec (stavak c) i prethodni mjesec (stavak e) zamijeniti navodom kvartalno odnosno prethodni kvartal kako je bila dosadašnja praksa. Novo predloženi način obrade i dostave podataka generirati će povećanje nepotrebnih administrativnih poslova. Kvartalno plaćanje osigurava dostatan priljev sredstava u Fond. Potrebno postrožiti kriterije kontrole kojim bi se obuhvatili svi dionici (mali proizvođači i uvoznici) kako bi svi ispunjavali zakonsku obvezu. Nije prihvaćen Prijedlog o kvartalnom izvješćivanju se odbija Dostava podataka u Registar i plaćanje naknada u Fond na mjesečnoj osnovi za jednokratnu ambalažu potrebni su radi veće ažurnosti i transparentnosti u dostavljanju podataka, odnosno plaćanju naknada, a također i radi vremenskog usklađivanja obveze plaćanja Fonda prema svojim ugovornim subjektima te obveze proizvođača koji plaćaju naknade u Fond. Glede povratne ambalaže, predlaže se godišnja dostava podataka u Registar i godišnje plaćanje naknade u Fond.
183 EKO-OZRA d.o.o. Obveze proizvođača proizvoda pakiranog u ambalažu, Članak 26. prijedlog “Tvrtke koje koriste rPET oslobođene su plaćanja naknade gospodarenja otpadom za onaj postotak rPET koji se nalazi u njihovoj ambalaži.”stavili smo u članak 8 iako isti može biti i ovdje dostavu podataka zamijeniti sa riječju „kvartalno“ kako bi se olakšalo tvrtkama u smanjenju nepotrebnih administrativnih poslova Nije prihvaćen Prijedlog da se u Pravilniku propiše da tvrtke koje koriste rPET budu oslobođene plaćanja naknade gospodarenja otpadom za onaj postotak rPET koji se nalazi u njihovoj ambalaži se odbija. Prema Zakonu, način izračuna naknade gospodarenja otpadom propisuje Vlada Uredbom. Prijedlog o kvartalnom izvješćivanju se odbija Dostava podataka u Registar i plaćanje naknada u Fond na mjesečnoj osnovi za jednokratnu ambalažu potrebni su radi veće ažurnosti i transparentnosti u dostavljanju podataka, odnosno plaćanju naknada, a također i radi vremenskog usklađivanja obveze plaćanja Fonda prema svojim ugovornim subjektima te obveze proizvođača koji plaćaju naknade u Fond. Glede povratne ambalaže, predlaže se godišnja dostava podataka u Registar i godišnje plaćanje naknade u Fond.
184 GIUPPH Obveze proizvođača proizvoda pakiranog u ambalažu, Članak 26. GIUPPH predlaže: U članku 26. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: “Tvrtke koje koriste rPET oslobođene su plaćanja naknade gospodarenja otpadom za onaj postotak rPET koji se nalazi u njihovoj ambalaži.” Nije prihvaćen Prijedlog da se u Pravilniku propiše da tvrtke koje koriste rPET budu oslobođene plaćanja naknade gospodarenja otpadom za onaj postotak rPET koji se nalazi u njihovoj ambalaži se odbija. Prema Zakonu, način izračuna naknade gospodarenja otpadom propisuje Vlada Uredbom.
185 HGK Sakupljanje otpadne ambalaže koja je neopasni otpad, Članak 27. Članica moli detaljnije pojašnjenje članka 27. točke b). Nije prihvaćen Radi se o upitu a ne o komentaru na prijedlog Pravilnika
186 kristina tibaut Sakupljanje otpadne ambalaže koja je neopasni otpad, Članak 27. Znači li stavak 1. ovog članka Pravilnika da će Fond sklopiti ugovor sa sakupljačem s kojim obrađivač ne želi sklopiti ugovor? Može li obrađivač odbiti sklopiti ugovor sa sakupljačem, a s obzirom na činjenicu da Fond obrađivaču plaća naknadu koja predstavljaju javna sredstva. Naime, obrađivač bi morao isplaćenom naknadom koja su javna sredstva postupati na jednak način prema svim gospodarskim subjektima, a ne na selektivnoj osnovi sklapati ugovore samo s pojedinim sakupljačima (primjerice sa svojim povezanim društvima, a ne i "konkurencijom"). Fond je odgovoran za raspolaganje javnim sredstvima te mora voditi računa o tome da bi takav pristup i takvo ponašanje obrađivača (koji ne želi sklopiti ugovor s bilo kojim sakupljačem), ne samo narušilo tržišno natjecanje sudionika na tom mjerodavnom tržištu, već bi predstavljalo i dodjelu selektivne prednosti sakupljaču "odabranom" od strane obrađivača, a što bi moglo predstavljati nezakonitu dodjelu državne potpore (ispunjeni su svi kriteriji iz članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije). Nije prihvaćen Prema Zakonu, sakupljačku mrežu osigurava obrađivač koji ima sklopljen ugovor s Fondom i on sam određuje s kojim će sakupljačem sklopiti ugovor. Fond sklapa ugovore sa sakupljačima samo u slučaju kako je to propisano člankom 97(14) Zakona ( Fond osigurava sakupljačku mrežu i obradu za vrste otpada za koje nije izdano ovlaštenje i za koje ne postoje dostatni kapaciteti za obradu na području Republike Hrvatske sklapanjem ugovora po provedenim javnim pozivima). Javne pozive raspisuje Fond.
187 Saubermacher-EKP d.o.o. Sakupljanje otpadne ambalaže koja je neopasni otpad, Članak 27. Predlaže se obvezati Fond i obrađivače na sklapanje ugovora sa svim zainteresiranim sakupljačima, odnosno propisati i definirati jasne, transparentne i nediskriminatorne uvjete za sklapanje tih ugovora, kao i rok u kojem su Fond i obrađivači dužni sklopiti te ugovore. Naime, ako se pravilnikom ne utvrdi obveza obrađivača ili Fonda na sklapanje ugovora sa sakupljačima ili ako se ne utvrde uvjeti koji moraju biti ispunjeni, otvara se prostor za manipulaciju i za sklapanje ugovora samo s manjim brojem sakupljača, a što bi dovelo do narušavanja tržišnog natjecanja uključujući i pravila o državnim potporama jer se radi o javnim sredstvima kojima Fond raspolaže. Postavlja se pitanje koje su sankcije ako obrađivač odbije preuzeti otpadnu ambalažu od sakupljača koji ima sklopljen ugovor s Fondom. Nije prihvaćen Prema Zakonu, sakupljačku mrežu osigurava obrađivač koji ima sklopljen ugovor s Fondom i on sam određuje s kojim će sakupljačem sklopiti ugovor. Fond sklapa ugovore sa sakupljačima samo u slučaju kako je to propisano člankom 97(14) Zakona ( Fond osigurava sakupljačku mrežu i obradu za vrste otpada za koje nije izdano ovlaštenje i za koje ne postoje dostatni kapaciteti za obradu na području Republike Hrvatske sklapanjem ugovora po provedenim javnim pozivima). Javne pozive raspisuje Fond.
188 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Sakupljanje otpadne ambalaže koja je neopasni otpad, Članak 27. U ovom trenutku velik broj tvrtki ima valjane dozvole za sakupljanje otpada. Nije jasno što će se dogoditi s onima koji neće biti dio sakupljačke mreže. Predlažemo dodatno pojašnjenje o navedenom u prijelaznim i završnim odredbama. U stavku (a) predlažemo dodati obrazloženje kada sakupljači imaju obvezu potpisati ugovor s Fondom. Ovako definiranim odredbama nije jasno što treba raditi oporabitelj, što sakupljač, a sto Fond. Fond bi sukladno Zakonu trebao nadzirati oporabitelja i njegovu sakupljačku mrežu, a ne biti ugovorna strana. Predlažemo da se odredbe ovog stavka izmjene kako bi odražavale navedeno. Ukoliko su Prodavatelji obvezni sklopiti ugovor sa Fondom, sukladno stavku (b) i na način da je Prodavatelj dužan predati Fondu sve vrste otpadne ambalaže uključivo i ambalažni karton i ambalažnu foliju, to znači da je potrebno raskinuti dosadašnje važeće ugovore za prodaju kartona i folije, nacionalne i međunarodne. Postavlja se pitanje kako, na koji način i u kojem roku zakonodavac nalaže Prodavatelju da raskine postojeće ugovore sa svojim postojećim otkupljivačima? Dodatno, Fond je vlasnik nastale ambalaže čime se prodavateljima, ali i svim tvrtkama oduzima dio prihoda koji su generirali prodajom npr. otpadnog ambalažnog kartona ili ambalažne folije. Od navedene prodaje oporabiteljima (po sistemu najbolje otkupne cijene i tržišnoj utakmici) ostvarivali su godišnje znatan prihod od kojeg se dio ponovno koristi za investiranje u interni sustav gospodarenja otpadom (balirke i sl.). Postavlja se pitanje hoće li se tim tvrtkama financirati nabavka nove opreme za sustav prikupljanja otpada (budući da zapravo vrše uslugu Fondu)? Ili će Fond postavljati svoju opremu na njihovim lokacijama? Odredbama iz stavka (e) značajno se narušava primarno poslovanje prodavatelja. I sam tekst ovog Pravilnika propisuje koji prodavatelji su obvezni preuzimati otpadnu ambalažu, a koji otpadnu ambalažu u sustavu povratne naknade. Predlažemo revidirati tekst na način da kaže koji da su prodavatelji duži preuzimati ambalažu sukladno odredbama ovog Pravilnika. U protivnom će svaki, pa i prodavatelj s malim prodajnim prostorom, imati obvezu preuzeti svaku otpadnu ambalažu. Primljeno na znanje Prema Zakonu, sakupljačku mrežu osigurava obrađivač koji ima sklopljen ugovor s Fondom i on sam određuje s kojim će sakupljačem sklopiti ugovor. Fond sklapa ugovore sa sakupljačima samo u slučaju kako je to propisano člankom 97(14) Zakona ( Fond osigurava sakupljačku mrežu i obradu za vrste otpada za koje nije izdano ovlaštenje i za koje ne postoje dostatni kapaciteti za obradu na području Republike Hrvatske sklapanjem ugovora po provedenim javnim pozivima). Javne pozive raspisuje Fond. Glede sakupljača, člankom 75. Pravilnika je propisano sljedeće: „Fond će bez odlaganja obavijestiti sakupljače koji imaju sklopljen Ugovor o obavljanju poslova sakupljanja otpadne ambalaže s Fondom koji je na snazi temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom o prestanku važenja predmetnih ugovora u onom dijelu za koji je sklopljen ugovor o obavljanju poslova gospodarenja otpadom iz odredbe članka 97. Zakona o gospodarenju otpadom s danom sklapanja ugovora o obavljanju poslova gospodarenja otpadom.“
189 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Sakupljanje otpadne ambalaže koja je neopasni otpad, Članak 27. Članak 27. stavak n. Da li se to odnosi i za slučaj kada sakupljač određenu vrstu ambalaže isporučuje izvan RH zbog nedostatka kapaciteta za oporabu u RH? Predlažemo definirati na koji način se utvrđuje da nema kapaciteta, odnosno na koji način sakupljač dokazuje FONDU da je razlog predaje drugom oporabitelju nedostatak kapacitete kod ugovornog obrađivača. Primljeno na znanje Predmetno će se urediti ugovorima Fonda i obrađivača, odnosno Fonda i sakupljača (članak 25. stavak 3. Pravilnika)
190 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Sakupljanje otpadne ambalaže koja je neopasni otpad, Članak 27. Članak 27. stavak 1) Da li obrađivač određuje iznos naknade koji pripada njegovom ugovornom sakupljaču ili je obrađivač u obvezi sakupljaču isplatiti naknadu koju Odlukom odredi Fond? Primljeno na znanje Radi se o upitu ne o komentaru na Pravilnik Iznos naknade za sakupljanje međusobno ugovaraju obrađivač i sakupljač Samo u slučaju kako je to propisano člankom 97(14) Zakona, iznos naknade za sakupljanje ugovaraju međusobno Fond i sakupljač
191 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Sakupljanje otpadne ambalaže koja je neopasni otpad, Članak 27. Predlažemo definirati minimalnu količinu otpadne ambalaže koju je sakupljač u obvezi preuzeti na lokaciji posjednika. Nije prihvaćen Minimalna količina otpadne ambalaže koju je sakupljač u obvezi preuzeti na lokaciji posjednika definirat će se ugovorima Fonda i obrađivača, odnosno Fonda i sakupljača u slučaju kako je to propisano člankom 97(14) Zakona.
192 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Sakupljanje otpadne ambalaže koja je neopasni otpad, Članak 27. Predlažemo da se uz FOND i Organizacija uvrsti kao pravna osoba koja sudjeluje u organizaciji gospodarenja neopasnom ambalažom, a sve u skladu sa člankom 4., točka 47. ZGO u kojem je propisano kako Organizacija u ime proizvođača preuzima obvezu ispunjenja ciljeva u gospodarenju otpadom Nije prihvaćen Prijedlog za uvođenjem Organizacije kao pravne osobe koja uz Fond u okviru sustava proširene odgovornosti proizvođača upravlja gospodarenjem neopasnom otpadnom ambalažom se odbija. Pravilnik je u skladu je s člankom 88. stavkom 3. te člankom 96. stavkom 8. Zakona o gospodarenju otpadom, kojima je propisana ovlast ministra da gospodarenje otpadom koji se smatra posebnom kategorijom otpada, obvezno postupanje posjednika toga otpada i drugih dionika sustava gospodarenja posebnom kategorijom otpada te pojedinosti načina rada organizacije propisuje ministar pravilnikom, a kojim se određuju uloge i obveze svih dionika, uključujući proizvođača proizvoda koji stavlja proizvod na tržište Republike Hrvatske, Fonda, Organizacije, davatelja javne usluge, jedinice lokalne samouprave, te kad je primjenjivo, osoba koje obavljaju ponovnu uporabu, pripremu za ponovnu uporabu, te pravne osobe koje obavljaju socijalno poduzetništvo.
193 Hamburger Recycling Croatia d.o.o. Sakupljanje otpadne ambalaže koja je neopasni otpad, Članak 27. Upit vezan sa stavak 1. Što će se desiti sa velikim brojem tvrtki koje imaju važeće dozvole za gospodarenje otpadom, a neće moći biti dio neke sakupljačke mreže koju je odradio Fond? Ukoliko se Pravilnikom ovlast sakupljanja ambalaže daje isključivo sakupljaču koji ima s ugovornim obrađivačem Fonda ili sa Fondom (koji time postaje monopolist ) dovodi se u pitanje ostvarivanje jednakih uvjeta za sve poduzetnike na tržištu. Obzirom da EU strogo zabranjuje monopol za svih 27 članica, nije li ovo direktno kršenje toga načela? Nije prihvaćen Radi se o upitu na odredbe Zakona a ne o komentaru na Pravilnik u skladu je s člankom 88. stavkom 3. te člankom 96. stavkom 8. Zakona o gospodarenju otpadom, kojima je propisana ovlast ministra da gospodarenje otpadom koji se smatra posebnom kategorijom otpada, obvezno postupanje posjednika toga otpada i drugih dionika sustava gospodarenja posebnom kategorijom otpada te pojedinosti načina rada organizacije propisuje ministar pravilnikom, a kojim se određuju uloge i obveze svih dionika, uključujući proizvođača proizvoda koji stavlja proizvod na tržište Republike Hrvatske, Fonda, Organizacije, davatelja javne usluge, jedinice lokalne samouprave, te kad je primjenjivo, osoba koje obavljaju ponovnu uporabu, pripremu za ponovnu uporabu, te pravne osobe koje obavljaju socijalno poduzetništvo. Prema članku 75. Pravilnika Fond će bez odlaganja obavijestiti sakupljače koji imaju sklopljen Ugovor o obavljanju poslova sakupljanja otpadne ambalaže s Fondom koji je na snazi temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom o prestanku važenja predmetnih ugovora u onom dijelu za koji je sklopljen ugovor o obavljanju poslova gospodarenja otpadom iz odredbe članka 97. Zakona o gospodarenju otpadom s danom sklapanja ugovora o obavljanju poslova gospodarenja otpadom.
194 DS SMITH UNIJAPAPIR CROATIA d.o.o. Sakupljanje otpadne ambalaže koja je neopasni otpad, Članak 27. stavak 11. - odrediti elemente temeljem kojih Fond određuje naknadu za pokriće troškova skupljanja otpadne ambalaže kao i vremensko razdoblje u kojem se naknade ispituju, revidiraju. Kao primjer navodimo da je člankom 29. stavak 9. Prijedloga Pravilnika za izraču vrijednosti otpade ambalaže koju Fond naplaćuje obrađivaču određeno da se ona bazira na tržišnoj cijena i trošku obrade te utvrđeno razdoblje od jedne godine ili kraće. Na sličan način bi se osnovni parametri za određivanje troškova skupljanja također mogli navesti u ovom stavku, te obavezno utvrditi jednogodišnju reviziju utvrđene naknade. Nije prihvaćen Predmetno će se urediti ugovorima Fonda i obrađivača, odnosno Fonda i sakupljača (članak 25. stavak 3. Pravilnika
195 DS SMITH UNIJAPAPIR CROATIA d.o.o. Sakupljanje otpadne ambalaže koja je neopasni otpad, Članak 27. stavak 4. - predvidjeti mininalnu količinu ambalaže koju posjednik mora imati da bi skupljač bio u obvezi preuzeti istu Nije prihvaćen Minimalna količina otpadne ambalaže koju je sakupljač u obvezi preuzeti na lokaciji posjednika definirat će se ugovorima Fonda i obrađivača, odnosno Fonda i sakupljača u slučaju kako je to propisano člankom 97(14) Zakona.
196 Vindija d.d. Varaždin Sakupljanje otpadne ambalaže koja je neopasni otpad, Članak 27. Članak 27. , stavak (b) Potrebno jasnije definirati što podrazumijeva ova odredba jer ne bi bilo u redu da je tvrtka u obvezi predati svu količinu otpadne ambalaže bez naknade sakupljaču kojeg je odredio FZOEU, a temeljem članka 25. st 2. FOND očekuje i prihod i od naknade proizvođača. Primljeno na znanje Ova odredba znači da je za svu ambalažu za koju je plaćena naknada gospodarenja osigurano preuzimanje otpadne ambalaže preko sakupljačke mreže obrađivača ili sakupljača koji su sklopili ugovor s Fondom, a sve u svrhu daljnje obrade i ostvarenja ciljeva. Sve troškove sakupljanja otpadne ambalaže na cijelom području RH pokriva Fond, kao i troškove obrade, uključujući i troškove obrade za otpadnu ambalažu koja nema tržišnu vrijednost i čija je obrada skuplja od vrijednosti materijala koji se dobivaju obradom.
197 EKO-OZRA d.o.o. Sakupljanje otpadne ambalaže koja je neopasni otpad, Članak 27. zašto bi tvrtka bila u obvezi predati svu količinu otpadne ambalaže bez naknade sakupljaču kojeg je odredio FZOEU a temeljem članka 25.st2. FOND očekuje i prihod i od naknade proizvođača. Molimo pojašnjenje što podrazumijeva ova odredba Primljeno na znanje Ova odredba znači da za svu ambalažu za koju je plaćena naknada osigurano preuzimanje otpadne ambalaže preko sakupljačke mreže obrađivača ili sakupljača koji su sklopili ugovor s Fondom, a sve u svrhu daljnje obrade i ostvarenja ciljeva. Sve troškove sakupljanja otpadne ambalaže na cijelom području RH pokriva Fond, kao i troškove obrade, uključujući i troškove obrade za otpadnu ambalažu koja nema tržišnu vrijednost i čija je obrada skuplja od vrijednosti materijala koji se dobivaju obradom.
198 GIUPPH Sakupljanje otpadne ambalaže koja je neopasni otpad, Članak 27. GIUPPH predlaže slijedeće: Članak 27. Zašto bi tvrtka bila u obvezi predati svu količinu otpadne ambalaže bez naknade sakupljaču kojeg je odredio Fond a temeljem članka 25.st 2.? FOND očekuje i prihod i od naknade proizvođača. Molimo pojašnjenje što podrazumijeva ova odredba. Primljeno na znanje Ova odredba znači da za svu ambalažu za koju je plaćena naknada osigurano preuzimanje otpadne ambalaže preko sakupljačke mreže obrađivača ili sakupljača koji su sklopili ugovor s Fondom, a sve u svrhu daljnje obrade i ostvarenja ciljeva. Sve troškove sakupljanja otpadne ambalaže na cijelom području RH pokriva Fond, kao i troškove obrade, uključujući i troškove obrade za otpadnu ambalažu koja nema tržišnu vrijednost i čija je obrada skuplja od vrijednosti materijala koji se dobivaju obradom.
199 HGK Financiranje troškova prikupljanja i preuzimanja reciklabilnog komunalnog otpada, Članak 28. Članice HGK smatraju kako je potrebno pojašnjenje na koji način je zamišljena provedba financiranja troškova gospodarenja otpadnom ambalažom (prijevoz, sakupljanje, oporaba) koja je sakupljena u okviru javne usluge u reciklabilnom komunalnom otpadu pa u skladu s time navodi: a.) FINANCIRANJE DAVATELJA JAVNE USLUGE koji vrši prikupljanje reciklabilnog komunalnog otpada čiji se tokovi sastoje pretežito od otpadne ambalaže na lokaciji obračunskog mjesta korisnika i preuzima isti na reciklažnom dvorištu - hoće li se financiranje odvijati u obliku kn/t preuzete otpadne ambalaže ili će davatelj javne usluge morati prikazati troškove gospodarenja tom vrstom otpada te će se na temelju toga vršiti povrat troškova (financiranje)? Ukoliko se radi o drugom slučaju, na koji način bi davatelj javne usluge trebao voditi financije i prikazivati troškove prijevoza, sakupljanja i oporabe tokova koji se sastoje pretežito od otpadne ambalaže? b.) ČISTOĆA ODVOJENO PRIKUPLJENE OTPADNE AMBALAŽE - na koji način se planira osigurati čistoću odvojeno prikupljene otpadne ambalaže prikupljene u sklopu javne usluge s obzirom da se u npr. odvojeno prikupljenoj plastici može nalaziti dosta veliki udio nečistoća? Odnosno, na koji način će se izbjeći financiranje preuzimanje vrlo onečišćene ambalaže koja se može smatrati miješanim komunalnim otpadom? Hoće li u sporazumu Fonda i davatelja usluge stajati stavka o čistoći predane sirovine ili možda uvjet korištenja sortirnice ili sl.? Primljeno na znanje Prema članku 28. stavku 1. Pravilnika ugovorom Fonda s davateljima javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, osim Zakonom utvrđenih obveza, određuje se sljedeće: – financiranje troškova gospodarenja otpadnom ambalažom koja je sakupljena u sklopu javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, a u skladu s člankom 105. stavkom 5. Zakona – uvjeti obrade otpadne ambalaže sakupljene u reciklabilnom komunalnom otpadu kod osobe s popisa iz stavka 3. ovoga članka i – dostava izvješća Fondu o količini otpadne ambalaže sakupljene u reciklabilnom komunalnom otpadu i predane obrađivaču, prema vrstama materijala.
200 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Financiranje troškova prikupljanja i preuzimanja reciklabilnog komunalnog otpada, Članak 28. Članak 28. stavak 7. Molimo pojasniti koji uvjeti i trebaju biti ispunjeni kako bi se ishodila dozvola Fonda o trgovanju otpadnom ambalažom za davatelja javne usluge, sve u cilju sprečavanja diskriminacije u dodjeli dozvola. Primljeno na znanje Stavak 7. članka 28. je izbrisan
201 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Financiranje troškova prikupljanja i preuzimanja reciklabilnog komunalnog otpada, Članak 28. Članak 28. stavak f. Molimo precizno definirati da li u sklopu javne usluge reciklabilni otpad koji se sastoji od otpadne ambalaže predaju isključivo korisnici kategorije "kućanstvo" ili mogu i korisnici kategorije "nije kućanstvo" ukoliko se radi o otpadnoj ambalaži koja nije nastala u sklopu njihove djelatnosti. Primljeno na znanje Sukladno Zakonu, reciklabilni komunalni otpad je otpadni papir i karton, otpadna plastika, otpadni metal i otpadno staklo, uključujući otpadnu ambalažu, iz kućanstva koji su komunalni otpad, što znači da se odredba odnosi isključivo na korisnike kategorije „kućanstvo“
202 Udruga gradova u RH Financiranje troškova prikupljanja i preuzimanja reciklabilnog komunalnog otpada, Članak 28. Pod (f) Dakle, ne financira se trošak odvojenog sakupljanja otpadne ambalaže od korisnika iz kategorije koja nije kućanstvo (tvrtke, obrti, privatni iznajmljivači…). Ovime se dalje diskriminiraju korisnici koji nisu kućanstva, čime se smanjuje njihov interes za odvajanje ambalaže na obračunskome mjestu korisnika. Ukoliko mali korisnici ne-kućanstva moraju plaćati ekonomsku cijenu za odvoz otpadne ambalaže, bit će motivirani na njeno nepropisno odbacivanje ili miješanje u miješani komunalni otpad što će se loše odraziti na ispunjenje ciljeva. Pod 7. Nije u potpunosti jasno što bi to trebalo značiti. Da li se davatelji javne usluge trebaju registrirati kao trgovci otpadom? Primljeno na znanje Stavak 7. članka 28. je izbrisan Korisnik iz kategorije koja nije kućanstvo u ovom Pravilniku je definiran kao registrirana osoba – proizvođač otpada i sakupljanje i predaja ovoga otpada propisano je člankom 27. stavkom 2. Pravilnika. “(2) Registrirana osoba – proizvođač otpada obvezna je svu otpadnu ambalažu koja nastaje obavljanjem njene djelatnosti odvajati po vrsti otpadne ambalaže i vrsti ambalažnog materijala, odvojeno od ostalih vrsta otpada i tako odvojenu bez naknade predati je sakupljaču iz stavka 1. ovog članka.“
203 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Obrada otpadne ambalaže koja je neopasni otpad, Članak 29. Članak 29. stavak 5. Da li se ovdje misli i izvan RH? Primljeno na znanje Da, ovaj stavak uključuje isporuku otpadne ambalaže na oporabu izvan RH. U objavljenom Pravilniku je to stavak 4. „(4) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako kod obrađivača koji ima sklopljen ugovor s Fondom ne postoje dostatni kapaciteti za oporabu otpadne ambalaže, sakupljač koji ima ugovor s Fondom predaje otpadnu ambalažu obrađivaču koji raspolaže odgovarajućim kapacitetom za oporabu otpadne ambalaže.“
204 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Obrada otpadne ambalaže koja je neopasni otpad, Članak 29. Članak 29. stavak 4. Što ukoliko u RH nema ugovornog obrađivača za neku od vrsta otpadne ambalaže? Nije propisana iznimka od stavka 4. u tom slučaju? Ovom odredbom narušava se načelo slobodnog kretanja roba i usluga na području EU Primljeno na znanje U objavljenom Pravilniku stavak 4. članka 29. predstavlja izuzeće od stavka 3. ovog članka i uključuje isporuku otpadne ambalaže na oporabu izvan RH „(3) Otpadna ambalaža koja je neopasni otpad i koja je sakupljena na teritoriju Republike Hrvatske, a za koju postoje kapaciteti za oporabu postupkom recikliranja, mora se oporabiti postupkom recikliranja u Republici Hrvatskoj. (4) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako kod obrađivača koji ima sklopljen ugovor s Fondom ne postoje dostatni kapaciteti za oporabu otpadne ambalaže, sakupljač koji ima ugovor s Fondom predaje otpadnu ambalažu obrađivaču koji raspolaže odgovarajućim kapacitetom za oporabu otpadne ambalaže.“
205 Hamburger Recycling Croatia d.o.o. Obrada otpadne ambalaže koja je neopasni otpad, Članak 29. Obzirom da je Hrvatska dio EU, postoji li opravdan razlog da se ambalaža koja je neopasni otpad i sakupljena je na području RH, isključivo mora oporabiti na području RH? Time se krše temeljne vrijednosti i načela EU o slobodnom kretanju robe (članak 28. UFEU-a). Također, sukladno Zakonu o otpadu, NN 84/2021, u Članku 7.:"»načelo blizine« – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš" - je li moguća oporaba ambalažnog otpada u tvornicama unutar EU koje posjeduju sve valjane dozvole za oporabu ambalažnog otpada, a koje sukladno načelu blizine odgovaraju zadanim kriterijima? Primljeno na znanje U objavljenom Pravilniku stavak 4. članka 29. predstavlja izuzeće od stavka 3. ovog članka i uključuje isporuku otpadne ambalaže na oporabu izvan RH „(3) Otpadna ambalaža koja je neopasni otpad i koja je sakupljena na teritoriju Republike Hrvatske, a za koju postoje kapaciteti za oporabu postupkom recikliranja, mora se oporabiti postupkom recikliranja u Republici Hrvatskoj. (4) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako kod obrađivača koji ima sklopljen ugovor s Fondom ne postoje dostatni kapaciteti za oporabu otpadne ambalaže, sakupljač koji ima ugovor s Fondom predaje otpadnu ambalažu obrađivaču koji raspolaže odgovarajućim kapacitetom za oporabu otpadne ambalaže.“
206 HGK Sustav proširene odgovornosti proizvođača kojim upravlja Fond, Sustav povratne naknade U nastavku nvodimo upite naših članica koji se odnose na sustav povratne naknade: 1. hoće li mliječni napitak u čašicama (npr. PEHD) ulaziti u sustav povratne naknade? 2. što je sa kompozitnom ambalažom od sapuna u kojoj nije pretežiti materijal papir i karton nego pojedine vrste plastike? 3. kada se spominje plastična ambalaža volumena jednakog ili manjeg od 3 l, a po novome tu sada ulazi sva plastična ambalaža tj. ne samo PET boce, znači li to da su u sustavu povratne naknade i npr. čašice (do sada su ulazile samo boce, jer su one PET koji je bio jedini plastični materijal u sustavu povratne naknade, dok su čašice u kojima su mliječni proizvodi i pića obično PEHD) 4. Ako se tetrapak ipak uvede, što s ambalažom koja se stavlja na tržište prije 01.01.2024.g. i nema potreban simbol povratne naknade? Treba li se ta ambalaža uništiti. Naime, stavljanje simbola ranije je eventualno moguće kod nacionalnih proizvođača, no kod internacionalnih nije moguće unaprijed tražiti pripremu ambalaže s tim simbolom i tražiti da oni vode računa da proizvodi u takvoj ambalaži ne budu stavljeni na tržište RH prije 01.01.2024.g. Koji je operativni prijedlog za ovu problematiku tj. na koji način se to može riješiti? 5. Na koji način se može označiti ambalaža volumena manjeg od 0,2 l propisanim simbolom povratne naknade, budući da su etikete jako male, a simbol mora biti dimenzija minimalno 10 mm x 11 mm uključujući 2 mm razmaka sa svake strane od preostalog teksta (pri tome treba uzeti u obzir da se prilikom označavanja proizvoda mora poštovati i Uredba 1169/2011 koja propisuje obavezne podatke koje deklaracija mora imati, kao i obaveznu veličinu slova) 5. hoće li za plastičnu ambalažu volumena manjeg od 0,2 l i plastične ambalaže koja do sada nije bila u sustavu povratne naknade također biti prijelazni period, jer je on sada naveden samo za tetrapak (stupanje na snagu 01.01.2024.g.) ili ta ambalaža mora biti označena od dana stupanja na snagu Pravilnika što operativno nije moguće provesti, što bi onda značilo da se moraju lijepiti etikete na ambalažu što je iznimno veliki trošak. 6. vezano uz višeslojnu kompozitnu ambalažu s pretežno papirnatim/kartonskim udjelom, koja će biti u sustavu povratne naknade članicu zanima na koji način će se odlagati i kako će se predavati i vraćati u trgovine? Ističe kako ambalaža ne smije biti stisnuta ili "spljoštena", radi se o voluminoznom otpadu i stvarno će biti problem odlagati u kućanstvima zbog prostora. Također, članice ističu kako je proširenjem sustava povratne naknade na tetrapak te ostale vrste plastične ambalaže od pića potrebno je razmisliti o novom povećanju manipulativne naknade Prodavateljima za drobljenu nepovratnu ambalažu (trenutno iznosi 0,18 HRK/kom) obzirom da je za očekivati da će povećanje mase prihvaćene ambalaže utjecati na operativne troškove Prodavatelja te na iskoristivost aparata za zaprimanje nepovratne ambalaže (Tomra Systems). Primljeno na znanje Položaj čaša u smislu povratne naknade uredit će se Uredbom. Prema članku 17. stavku 9. objavljenog Pravilnika način aplikacije, smještaj, kontrast, smjer, i druge uvjete za označavanje oznakom sustava povratne naknade i GTIN oznakom određuje Fond uputom, koju objavljuje na svojim mrežnim stranicama. Manipulativna naknada prodavateljima uredit će se Uredbom. Proširenje sustava povratne naknade s višeslojnom (kompozitnom) ambalažom s pretežno papir-kartonskom komponentom, ambalažom od plastike koja nije načinjena od polietilen-tereftalata (PET) kao glavne sastavnice i s ambalažom volumena manjeg od 0,2 litre počinje od 1. siječnja 2027. godine. Glede označavanja ambalaže, svi proizvodi u ambalaži koji su već stavljeni na tržište (prije propisanih rokova za označavanje novom oznakom) sa „starom oznakom“ moći će ostati na tržištu do njihova iskorištenja, odnosno do isteka zaliha istih
207 TETRA PAK D.O.O Sustav proširene odgovornosti proizvođača kojim upravlja Fond, Sustav povratne naknade Tvrtka Tetra Pak podržava izneseni prijedlog proširenja sustava povratne naknade u članku 30. Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku. Pravilnikom je predviđeno da sustav povratne naknade uključuje i višeslojnu (kompozitnu) ambalažu volumena jednakog ili manjeg od 3 litre i namijenjenoj za pića, a čija primjena stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine. OBRAZLOŽENJE Učinci sustava povratne naknade Sustav povratne naknade daje najbolje rezultate i jedini sustavno pomaže u povećanju stope prikupljanja ambalažnog otpada. To dokazuju rezultati već postavljenog sustava za PET, Al/Fe i staklo, pomoću kojeg su u 2020. godini postignute stope sakupljanja od 88% za PET, 93% za staklo te 81% za Al/Fe. Nadalje, prošireni sustav povratne naknade potrošačima omogućuje prikladno i svrsishodno sudjelovanje u procesu ostvarivanja kružne ekonomije. Smatramo da parcijalni sustav povratne naknade koji ne uključuje sve materijale zbunjuje potrošače, a posebice stoga što se višeslojna ambalaža u Hrvatskoj odvaja u različite spremnike ovisno o odluci donesenoj na lokalnoj razini. Samo sustav povratne naknade koji uključuje sve materijale i ambalažu omogućuje konzistentnost te potrošačima olakšava odvajanje jer ne moraju voditi računa o karakteristikama pakiranja nekog proizvoda. Količine ambalaže na tržištu Na hrvatsko tržište godišnje se plasira između 9.000 i 13.000 tona višeslojne (kompozitne) ambalaže od čega se uspješno reciklira manje od 10%. Tvrtka Tetra Pak čvrsto vjeruje da je na svim razinama potrebno podizati svijest o potrebi prikupljanja, recikliranja i oporabe višeslojne (kompozitne) ambalaže. Proširenje sustava povratne nakade imat će pozitivan učinak na postavljene ciljeve Zakona o gospodarenju otpadom koji nalaže da se do 31. prosinca 2025. postupkom recikliranja mora obraditi najmanje 65% mase ukupnog ambalažnog otpada. Također, prijedlogom Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu preporučuje se sustav povratne naknade koji uključuje sve vrste ambalaža, pa tako i višeslojnu (kompozitnu) ambalažu. Jedan od glavnih ciljeva prijedloga Direktive je smanjenje ambalažnog otpada, čime bi se do 2040. za 15% trebala smanjiti količina otpada u Europi. Uvođenjem višeslojne (kompozitne) ambalaže u sustav povratne naknade značajno će se povećati stope recikliranja i stvoriti temelj za razvoj cjelokupnog sustava recikliranja višeslojne (kompozitne) ambalaže s obzirom da „sirovine“ za recikliranje nedostaje zbog nedovoljno prikupljenih količina. Na taj način otvorit će se put investicijama i mogućnost razvijanja regionalnog središta za oporabu i recikliranje višeslojne (kompozitne) ambalaže. Trenutno, prikupljena ambalaža mora se izvoziti u Italiju kako bi se na odgovarajući način reciklirala i što pogoršava hrvatsku zelenu bilancu. Tehnološke i tehničke pretpostavke za uvođenje višeslojne (kompozitne) ambalaže u sustav povratne naknade Diljem Europe i u Hrvatskoj, najzastupljeniji aparati za prihvat ambalaže iz sustava povratne naknade dolaze od renomirane tvrtke za sustavna rješenja prikupljanja i sortiranja ambalaže. Iz te tvrtke, potvrđeno je da neće biti potrebno kupovati nove aparate, već da postojeći aparati uz sitne preinake mogu prihvaćati višeslojnu (kompozitnu) ambalažu. Štoviše, njihovi aparati provjereno i bez nedostataka, koriste se za prihvat višeslojne (kompozitne) ambalaže na tržištima Australije i Kanade gdje je takva ambalaža već niz godina dijelom sustava povratne naknade. Nadalje, ako govorimo o specifičnostima proizvoda koji se na tržište plasiraju u višeslojnoj (kompozitnoj) ambalaži, ne postoje tehnološke ili procesne prepreke njenog uključivanja u sustav povratne nakade, što su pokazali do sad provedeni pilot projekti u regiji i Europi. U Švedskoj je provedeno uspješno testiranje povrata višeslojne (kompozitne) ambalaže pomoću postojećih aparata za prihvat ambalaže, koji je uključivao sve oblike, veličine pakiranja i kategorija tekućih proizvoda uključujući i mliječne proizvode. Estonija je provela projekt u Tallinnu 2021. godine, gdje je korišten postojeći sustav strojnog povrata (PET i Al/Fe ambalaže) za povrat višeslojne (kompozitne) ambalaže te je tako sakupljeno 9.000 tisuća jedinica bez ikakvih tehničkih poteškoća koristeći se tehnologijom skeniranja bar koda. Zaključno, oslanjajući se na izvrsne rezultate ostvarene postavljanjem sustava povratne naknade za PET, Al/Fe i staklo, Hrvatska ima jedinstvenu priliku postati predvodnik u Europskoj uniji dodavanjem višeslojne (kompozitne) ambalaže (VKA) u sustav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
208 Tomra Systems d.o.o. Sustav proširene odgovornosti proizvođača kojim upravlja Fond, Sustav povratne naknade Izmjenom Pravilnika 2015. godine i uvođenjem obveznog označavanja ambalaže u sustavu povratne naknade barkodom, krenulo se u automatizaciju prihvata ambalaže. U novim dopunama i izmjenama Pravilnika vidimo da u sustav povratne naknade ulazi i ambalaža manja od 0,1l koja ne može biti zaprimljena putem RVM uređaja i takva ambalaža zaprimljena ručnim prihvatom ne može biti zaprimljena niti na automatiziranim RVM brojalicama u centrima za gospodarenje otpadom, jer ne udovoljava minimalnim specificiranim dimenzijama (minimalni promjer i visina ambalažne jedinice). Mišljenja smo da ambalaža ispod volumena 0,1 litre neće moći biti označena minimalnim standardnim dimenzijama barkoda zbog male veličine takve ambalaže. Minimalne dimenzije barkoda su za EAN 8 = 21,4 x 17,0 mm a za EAN 13 = 29,8 x 20,7 mm. Stoga ovim putem molimo izmjenu članka 30. u smislu da se definira donja granica od 0,1l, odnosno raspon od 0,1 – 3l. Isti prihvaćeni standard, implementiran je u većini uspješnih sustava povratne naknade u EU, upravo u rasponu od 0,1 – 3l. Isto tako, s obzirom na činjenicu da na tržištu već postoji veliki broj instaliranih RVM sustava kod prodavatelja, koji su već prihvatili automatizaciju, investirali ozbiljna financijska i organizacijska sredstva, te svakodnevno doprinose povećanju kvota prikupljene ambalaže iz sustava povratne naknade putem RVM uređaja, predlažemo da se ambalaža manja od 0,1l koja se ne može vratiti automatiziranim putem RVM-a kod prodavatelja, a tako niti prebrojati putem automatiziranih RVM brojalica u centrima, svakako izuzme iz sustava povratne naknade prije stavljanja na tržište, te da se niti ne označava oznakom povratne naknade iz razloga što se takva ambalaža mora zaprimati ručnim putem, što direktno utječe na isplativost investicije prodavatelja u automatizaciju, odnosno dodatno opterećuje trošak ručnog prihvata. Nije prihvaćen Prijedlog da se u sustavu povratne naknade definira donja granica od 0,1l, odnosno raspon od 0,1 – 3 litre se odbija Izuzeća iz sustava povratne naknade to jest uvjete i kriterije za sustav povratne naknade donosi Fond uputom. Glede označavanja, prema članku 17. stavku 9. objavljenog Pravilnika način aplikacije, smještaj, kontrast, smjer, i druge uvjete za označavanje oznakom sustava povratne naknade i GTIN oznakom određuje Fond uputom, koju objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
209 EKO-OZRA d.o.o. Sustav proširene odgovornosti proizvođača kojim upravlja Fond, Sustav povratne naknade Svako novo uvođenje proizvoda u sustav povratne naknade utječe na prodajnu cijenu proizvoda što u konačnosti donosi do dodatnog vala poskupljenja proizvoda te je svakako i dodatni udarac na ionako slab standard hrvatskih građana a provođenje U Europskoj uniji niti jedna država u sustav povratne naknade nije uključila višeslojnu ambalažu kao ni ostale vrste plastika.. Direktivom 2018/852 predviđeno je da se revidiraju ciljevi za kompozitnu ambalažu do 2030. godine, Predlažemo stoga sljedeće: • Detaljniju razradu ključnog broja otpada 15 01 05 na način da se jasno može odrediti koliko je višeslojne ambalaže od pića i napitaka skupljeno • U sljedećih par godina pratiti sustav sakupljanja ove vrste ambalaže • Razmotriti mogućnost uvođenja višeslojne (kompozitne) ambalaže u sustav povratne naknade najranije 2030. godine • Primjenom navedenih koraka zadovoljili bi se zahtjevi iz članka 11. stavka 1. Direktive 2008/98/EZ, odnosno potaknulo bi se odvojeno sakupljanje ove ambalaže i člankom 7. točkom 4. Direktive 2018/852 kojom se traži poduzimanje mjera vezanih uz navedenu ambalažu. predlažemo novi tekst ; Sustav povratne naknade je sustav gospodarenja jednokratnom ambalažom od PET ambalaže metala i stakla volumena jednakog i većeg od 0.2 do 3 litre Nije prihvaćen Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) ne proširi s višeslojnom (kompozitnom) ambalažom prije 2030. godine se odbija. Proširenje sustava povratne naknade s višeslojnom (kompozitnom) ambalažom s pretežno papir-kartonskom komponentom, ambalažom od plastike koja nije načinjena od polietilen-tereftalata (PET) kao glavne sastavnice i s ambalažom volumena manjeg od 0,2 litre počinje od 1. siječnja 2027. godine. Uključivanje višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom (npr. s tetrapak ambalaža za pića) za pića u postojeći sustav povratne naknade predlaže se radi ispunjenja obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom iz srpnja 2021. godine, a koji su u potpunosti usklađeni s ciljevima koje propisuje zakonodavstvo Europske unije. S obzirom da je sustav povratne naknade dokazano vrlo učinkovita mjera kojom se osigurava postizanje visoke stope kvalitetnog odvojenog sakupljanja otpada (više od 90%), odnosno dobivanje kvalitetne i čiste sirovine za daljnje recikliranje, smatramo da će ovaj prijedlog u znatnoj mjeri doprinijeti podizanju stopa recikliranja otpadne ambalaže uz istovremeno smanjenje stope odlaganja otpadne ambalaže na odlagališta kao i smanjenje odbacivanja ove vrste ambalaže u okoliš. Bitno je naglasiti i to da bi uključivanje višeslojne ambalaže u sustav povratne naknade u doprinijelo smanjenju nacionalnog doprinosa koji RH plaća u proračun EU za količine nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, sukladno Odluci Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 o sustavu vlastitih sredstava Europske unije, a koji se plaća u iznosu od 0,80 EUR po kilogramu nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada. Procjenjuje se da bi uvođenjem višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom za pića u sustav povratne naknade godišnje u ovaj sustav ušlo oko 10.000 tona ove vrste ambalaže odnosno između 350-400 milijuna novih ambalažnih jedinica. Razrada ključnog broja 15 01 05 - višeslojna (kompozitna) ambalaža uredit će se prema potrebi kroz obrasce koji će biti objavljeni na web stranicama Fonda (Ministarstva). Prijedlog da se SPN ne proširuje s drugom ambalažom od plastike, a koja nije od PET-a, kao niti s ambalažom koja je volumena manjeg od 0,2 litre se odbija iz razloga što predloženo proširenje SPN-a direktno doprinosi ispunjenju obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih
210 TOMISLAV NAKIĆ-ALFIREVIĆ Sustav proširene odgovornosti proizvođača kojim upravlja Fond, Sustav povratne naknade Proširenje sustava povratne naknade korak je u dobrom smjeru, ali bilo bi bolje obuhvatiti i jednokratnu ambalažu od pića veću od tri litre i drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda kao i tekućih kozmetičkih proizvoda i proizvoda za čišćenje. Nije prihvaćen Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu. Prijedlog da SPN obuhvati i ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata.
211 ZELENA AKCIJA Sustav povratne naknade, Članak 30. Pozdravljamo proširenje sustava povratne naknade na svu jednokratnu ambalažu od pića volumena jednakog i manjeg od 3 litre, bilo da je riječ o plastičnoj, staklenoj, metalnoj ili višeslojnoj (kompozitnoj) ambalaži. Budući da takav sustav donosi dobre rezultate u vidu sakupljene otpadne ambalaže, smatramo kako bi ga trebalo proširiti i na jednokratnu ambalažu od pića veću od 3 litre te na ostalu jednokratnu ambalažu koja sadrži tekuće jestive, kozmetičke te proizvode za čišćenje. Nije prihvaćen Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu. Prijedlog da SPN obuhvati i ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata.
212 HGK Sustav povratne naknade, Članak 30. Naša članica podržava izneseni prijedlog koji uključuje višeslojnu (kompozitnu) ambalažu volumena jednakog ili manjeg od 3 litre i proširenja sustava povratne naknade. Pravilnikom je predviđeno da sustav povratne naknade uključuje i višeslojnu (kompozitnu) ambalažu volumena jednakog ili manjeg od 3 litre i namijenjenoj za pića, a čija primjena stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine. Primljeno na znanje Proširenje sustava povratne naknade s višeslojnom (kompozitnom) ambalažom s pretežno papir-kartonskom komponentom, ambalažom od plastike koja nije načinjena od polietilen-tereftalata (PET) kao glavne sastavnice i s ambalažom volumena manjeg od 0,2 litre počinje od 1. siječnja 2027. godine.
213 KAUFLAND HRVATSKA k.d. Sustav povratne naknade, Članak 30. Prijedlogom Pravilnika o ambalaži definirano je da će se povratna naknada obračunavati i na proizvode u jednokratnoj ambalaži za pića, mlijeko i mliječne napitke manjoj od 0,2 l; zatim u plastičnoj ambalaži koja nije od PETZ-a te na pića, mlijeko i mliječne napitke u tetrapak pakiranjima. To u praksi znači da će se od jednog definiranog datuma povratna naknada morati nadodati na cca 800 – 1000 artikala (gruba procjena) samo u asortimanu jednog trgovačkog lanca. Kada se 2021. uvodila povratna naknada na mlijeko i mliječne proizvode Fond je propisao da se za svaki proizvod sa povratnom naknadom mora uvesti novi EAN kod te da se povratna naknada smije obračunavati samo na proizvode koji na sebi imaju oznaku za povratnu naknadu. To je za trgovce značilo da smo morali imati duple artikle za svaki proizvod – jedan stari koji nije imao na sebi oznaku povratne naknade i koji nije bio u sustavu povratne naknade, te novi koji je bio skuplji za 0,50 Kn jer je imao povratnu naknadu. Kako jedan artikl (npr. Jogurt 2,8% mm) ne može imati dvije cijene na polici morali smo po svakom dućanu pratiti zalihe proizvoda bez povratne naknade i kada su se rasprodali tek onda smo puštali u prodaju proizvode sa povratnom naknadom. To je bio veliki operativni napor ali je bilo izvedivo sa cca 80 artikala i s obzirom da su rokovi trajanja na mlijeku i mliječnim proizvodima dosta kratki. Sa predstojećom promjenom cca 800 – 1000 artikala takav način uvođenja povratne naknade za proizvode koji već postoje na tržištu te imaju i duže rokove trajanja je za trgovce ogroman problem i s tim problemom se susreću samo trgovci jer mi konačno stavljamo povratnu naknadu u maloprodajnu cijenu proizvoda za kupca. Stoga predlažemo da se povratna naknada samo nadoda na postojeće artikle na zalihama te da se dopusti stavljanje artikala u sustav povratne naknade koji na sebi nemaju oznaku povratne naknade – dakle na način kako su se pića inicijalno uvođena u sustav povratne naknade prije petnaestak godina. Prihvaćen Pitanje rokova za prilagodbu industrije uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe. Proširenje sustava povratne naknade s višeslojnom (kompozitnom) ambalažom s pretežno papir-kartonskom komponentom, ambalažom od plastike koja nije načinjena od polietilen-tereftalata (PET) kao glavne sastavnice i s ambalažom volumena manjeg od 0,2 litre počinje od 1. siječnja 2027. godine. Intencija Pravilnika nije uništavanje već proizvedene robe koja se nalazi na tržištu ili na zalihama izvornog proizvođača već da sve veći broj proizvoda u jednokratnoj ambalaži prođe kroz sustav povratne naknade.
214 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Sustav povratne naknade, Članak 30. Smatramo kako su odredbe vezane uz povratnu naknadu teško ostvarive, a dodatno predstavljaju i značajan financijski teret za proizvođače. Stoga predlažemo da se odredbe povratne naknade odnose isključivo na pića i napitke volumena jednakog ili većeg od 0,2 litre i maksimalnog volumena do 3 litre. Dodatno, uvođenje višeslojne (kompozitne) ambalaže u sustav povratne naknade u ovom trenutku predstavlja značajan financijski teret kako za sustav tako i za proizvođače. Predlažemo odgodu primjene ove odredbe do ostvarivanja tehničkih i ekonomskih uvjeta njezinog uvođenja. Obrazloženje: Proizvođači pića i napitaka teško mogu zadovoljiti obveze vezane uz označavanje proizvoda u ambalaži manjoj od 0,2 litre (npr. za volumene od 0,02 litre koje trenutno nalazimo na tržištu). Dodatno, dobavljači aparata za preuzimanje otpadne ambalaže od pića i napitaka ističu kako ne postoje tehnički uvjeti kojima bi aparati preuzimali ovu kategoriju ambalaže (zbog samih tehničkih karakteristika iste). Nadalje, proizvođači aparata za preuzimanje ambalaže od pića i napitaka ističu kako nije realno da će biti moguće preuzimanje višeslojne (kompozitne) ambalaže putem aparata u skorije vrijeme budući da nisu dostupna tehnička rješenja za navedeno. Ističemo kako je Fond tražio od trgovaca uvođenje aparata za preuzimanje ambalaže bez mogućnosti sufinanciranja istih. Ovako definirani zahtjevi i odredbe nedvosmisleno će dovesti do visokih troškova kako za proizvođače pića i napitaka tako i za prodavatelje. Na kraju, u sustavu gospodarenja otpadom, u katalogu otpada ne postoji broj koji definira samo i isključivo višeslojnu (kompozitnu) ambalažu, tj. TetraPack. Stoga predlažemo sljedeće: 1. Vraćanje volumena na za pića i napitke od minimalno 0,2 do 3 litre 2. Budući da odredbe Direktive 2018/852 predviđaju revidiranje ciljeva za kompozitnu ambalažu do 2030. godine, predlažemo da se sve odluke vezane uz kompozitnu ambalažu odgode do navedenog perioda. Posebno kada znamo da u ovom trenutku u Republici Hrvatskoj ne postoji postrojenje koje bi navedenu ambalažu recikliralo ili obradilo na drugi način. 3. Kako u ovom trenutku ne postoji zaseban ključni broj otpada za isključivo višeslojnu (kompozitnu) ambalažu od pića i napitaka, postavlja se pitanje na koji će se upravljati sustavom prikupljanja iste i koje su količine ove otpadne ambalaže prikupljene do sada? Stoga predlažemo provedbu sljedećih predradnji ili pilot projekta: a. Detaljniju razradu ključnog broja otpada 15 01 05 na način da se jasno može odrediti koliko je ovakve ambalaže od pića i napitaka sakupljeno b. U sljedeće četiri godine pratiti sustav sakupljanja ove vrste ambalaže bez uvođenja povratne naknade, a potom izvršiti analizu ekonomske opravdanosti uključivanja iste u sustav povratne naknade (cost-benefit analize) c. Predlažemo da Fond provede pilot projekt, u suradnji sa svim dionicima sustava, te predloži najučinkovitije rješenje d. Predlažemo da Fond, ukoliko ima podatke o ovoj kategoriji otpada, iste javno predstavi kako bi se lakše ocijenila ekonomska opravdanost uključivanja u sustav. Ovime bi se omogućilo proizvođačima da donesu strateške odluke o investicijama u alternativne ambalažne materijale za svoje proizvode ukoliko će višeslojna (kompozitna) postati tržišno nepovoljna 4. Provedenim analizama sustava u ostalim zemljama EU-a, vidljivo je kako višeslojna (kompozitna) ambalaža nije uvedena u niti jednom sustavu povratne naknade. Dodatno, takvu ambalažu izrazito je teško očistiti od sadržaja čime njezino sakupljanje čini dodatno nehigijenskom (posebno ukoliko se uzmu u obzir sanitarno-higijenski uvjeti koje mora zadovoljiti prodavatelj). Stoga proizvođačima pića i napitaka nije jasno zašto RH, kao jedina zemlja u EU, želi sustavom povratne naknade obuhvatiti i proizvode koja dolaze u višeslojnoj (kompozitnoj)? 5. Na kraju, ukoliko provedenim pilot projektima postane jasno da višeslojna (kompozitna) ambalaža treba biti dio sustava povratne naknade, predlažemo njezinu primjenu ne prije 1. siječnja 2030. godine. Nije prihvaćen Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) ne proširi s višeslojnom (kompozitnom) ambalažom prije 2030. godine se odbija. Proširenje sustava povratne naknade s višeslojnom (kompozitnom) ambalažom s pretežno papir-kartonskom komponentom, ambalažom od plastike koja nije načinjena od polietilen-tereftalata (PET) kao glavne sastavnice i s ambalažom volumena manjeg od 0,2 litre počinje od 1. siječnja 2027. godine. Uključivanje višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom (npr. s tetrapak ambalaža za pića) za pića u postojeći sustav povratne naknade predlaže se radi ispunjenja obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom iz srpnja 2021. godine, a koji su u potpunosti usklađeni s ciljevima koje propisuje zakonodavstvo Europske unije. S obzirom da je sustav povratne naknade dokazano vrlo učinkovita mjera kojom se osigurava postizanje visoke stope kvalitetnog odvojenog sakupljanja otpada (više od 90%), odnosno dobivanje kvalitetne i čiste sirovine za daljnje recikliranje, smatramo da će ovaj prijedlog u znatnoj mjeri doprinijeti podizanju stopa recikliranja otpadne ambalaže uz istovremeno smanjenje stope odlaganja otpadne ambalaže na odlagališta kao i smanjenje odbacivanja ove vrste ambalaže u okoliš. Bitno je naglasiti i to da bi uključivanje višeslojne ambalaže u sustav povratne naknade u doprinijelo smanjenju nacionalnog doprinosa koji RH plaća u proračun EU za količine nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, sukladno Odluci Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 o sustavu vlastitih sredstava Europske unije, a koji se plaća u iznosu od 0,80 EUR po kilogramu nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada. Procjenjuje se da bi uvođenjem višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom za pića u sustav povratne naknade godišnje u ovaj sustav ušlo oko 10.000 tona ove vrste ambalaže odnosno između 350-400 milijuna novih ambalažnih jedinica. Razrada ključnog broja 15 01 05 - višeslojna (kompozitna) ambalaža uredit će se prema potrebi kroz obrasce koji će biti objavljeni na web stranicama Fonda (Ministarstva). Prijedlog da se SPN ne proširuje s ambalažom koja je volumena manjeg od 0,2 litre se odbija iz razloga što predloženo proširenje SPN-a direktno doprinosi ispunjenju obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom.
215 Greenpeace Sustav povratne naknade, Članak 30. Proširenje sustava povratne naknade na svu jednokratnu ambalažu od pića volumena jednakog i manjeg od 3 litre, bilo da se radi o plastičnoj, staklenoj, metalnoj ili višeslojnoj (kompozitnoj) ambalaži korak je u dobrom smjeru. Sustav bi trebalo proširiti i na jednokratnu ambalažu od pića veću od 3 litre te na ostalu jednokratnu ambalažu koja sadrži tekuće jestive proizvode. Nije prihvaćen Prijedlog da se sustav povratne naknade (SPN) proširi sa ambalažom koja nije od „pića“ će se proanalizirati te će se moguće proširenje s ovom ambalažom urediti kroz Uredbu. Prijedlog da SPN obuhvati i ambalažu volumena većeg od 3 litre se odbija zbog ograničenja maksimalnog volumena u slučaju preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata.
216 HGK Sustav povratne naknade, Članak 30. U odnosu na točku a) ovoga članka nejasno je definirano na koju plastiku se odnosi pojam - jednokratna ambalaža od plastike – koja je u sustavu povratne naknade, prema sadašnjem zakonodavstvu sustav povratne naknade se odnosio samo na PET ambalažu. Naša članica iz prehrambeno - prerađivačkog sektora predlaže da se predloženi tekst zamijeni s tekstom: Sustav povratne naknade je sustav gospodarenja jednokratnom ambalažom od PET ambalaže metala i stakla volumena jednakog i većeg od 0,2 do 3 litre i namijenjenoj za pića iz članka 4. stavka 1. točke (p) ovoga Pravilnika (u daljnjem tekstu: ambalaža od pića), u kojem se plaća povratna naknada kao stimulativna mjera kojom se potiče posjednik da otpadnu ambalažu od pića odvaja od ostalog otpada i predaje prodavatelju ili osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem. Potrebno koristiti kategorije plastike prema EU 97/129 Odluka komisije o uspostavi sustava prepoznavanja ambalažnih materijala u skladu s Direktivom 94/62 o ambalaži i ambalažnom otpadu. Sustav povratne naknade je definiran za ambalažu volumena jednakog ili manjeg od 3 L. Nastavno, u pogledu ovog članka članicu zanima kako će se tretirati ambalaža koja služi za tekuće voćne kašice i višeslojna je, ali ne s pretežno papir-kartonskom komponentom? Pretežna komponenta je polimer. Spada li u grupu pića i ide li i za taj dio povratna naknada? Radi se o volumenima 100 i 200 ml u samostojećim vrećicama s apliciranim zatvaračem. Što je s Passatom od rajčice u Tetrabrick ambalaži? Prema članku 4 stavak 1, točka 16. nije jasno pripada li tekući proizvod na nekoj drugoj bazi u grupu pića? Ide li povratna naknada za sve proizvode pakirane u Tetrapak i Sig ambalaži? Kako se proizvodi Mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda ovisno o viskozitetu stavljaju na tržište s nazivnom količinom koja je u volumenu (ml/l) ili u masi (g/kg) potrebno ih je posebno razmatrati i kategorizirati. Izdvajanjem Mlijeka i mliječnih proizvoda u posebnu kategoriju sustava povratne naknade potrebno je definirati da sustav povratne naknade obuhvaća proizvode koji su punjeni u PET ambalažu. Mlijeko i mliječni proizvodi se stavljaju na tržište i u drugim vrstama ambalaže od plastike i višeslojne ambalaže. Sustav povratne naknade svakako ima smisla ukoliko se otpadna ambalaža prikuplja i u potpunosti se reciklira što je moguće kod PET materijala, ukoliko to nije slučaj, možemo prikupljati otpadnu ambalažu samo odvajanjem. Nastavno, članice ističu kako u Europskoj uniji niti jedna država u sustav povratne naknade nije uključila višeslojnu ambalažu. Direktivom 2018/852 predviđeno je da se revidiraju ciljevi za kompozitnu ambalažu do 2030. godine. Proizvođači stoga smatraju neprihvatljivim i preuranjenim uvesti predmetnu ambalažu u sustav povratne naknade u Republici Hrvatskoj. Dodatno ističu kako u ovom trenutku u Republici Hrvatskoj ne postoji postrojenje koje bi navedenu ambalažu recikliralo ili obradilo na drugi način osim termički U odnosu na točku c.) članica ističe kako je potrebno definirati rok do kada će biti donesena nova Uredba. Djelomično prihvaćen Prijedlog da se SPN ne proširuje s drugom ambalažom od plastike, a koja nije od PET-a, kao niti s ambalažom koja je volumena manjeg od 0,2 litre se odbija iz razloga što predloženo proširenje SPN-a direktno doprinosi ispunjenju obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom. Pitanje rokova za prilagodbu industrije uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe. Proširenje sustava povratne naknade s višeslojnom (kompozitnom) ambalažom s pretežno papir-kartonskom komponentom, ambalažom od plastike koja nije načinjena od polietilen-tereftalata (PET) kao glavne sastavnice i s ambalažom volumena manjeg od 0,2 litre počinje od 1. siječnja 2027. godine. Intencija Pravilnika nije uništavanje već proizvedene robe koja se nalazi na tržištu ili na zalihama izvornog proizvođača već da sve veći broj proizvoda u jednokratnoj ambalaži prođe kroz sustav povratne naknade. Prijedlog da se radi prepoznavanja ambalažnog materijala koristi nomenklatura iz Odluke komisije 97/129/EZ se prihvaća. Spomenuta nomenklatura i dalje ostaje na dobrovoljnoj osnovi. Prijedlog da se kroz Pravilnik definira rok za donošenje Uredbe se odbija iz razloga što je isto određeno Zakonom. Prijedlog da se mlijeko i tekući mliječni proizvodi posebno kategoriziraju s obzirom na nazivnu količinu s kojom se stavljaju na tržište, a koja je u volumenu (ml/l) ili u masi (g/kg) se odbija s obzirom da količina proizvoda nije kriterij za sustav povratne naknade već je to volumen ambalažne jedinice.
217 Vinoplod-Vinarja d.o.o. Šibenik Sustav povratne naknade, Članak 30. Jednako kao i Badel 1862 smatramo da se za svu ambalažu koja sukladno ovom Pravilniku ulazi u sustav povratne naknade (plastika, metal i staklo manja od 0,2L i višeslojna ambalaža) odgodi primjena do 01.07.2024. Osim što će utjecati na cijenu, važan element je i gdje na tako male etikete još staviti i piktogram povratne naknade. Prihvaćen Prijelazni rok je usklađen na način da se industriji ostavilo dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika Proširenje sustava povratne naknade s višeslojnom (kompozitnom) ambalažom s pretežno papir-kartonskom komponentom, ambalažom od plastike koja nije načinjena od polietilen-tereftalata (PET) kao glavne sastavnice i s ambalažom volumena manjeg od 0,2 litre počinje od 1. siječnja 2027. godine.
218 Tomra Systems d.o.o. Sustav povratne naknade, Članak 30. Izmjenom Pravilnika 2015. godine i uvođenjem obveznog označavanja ambalaže u sustavu povratne naknade barkodom, krenulo se u automatizaciju prihvata ambalaže. U novim dopunama i izmjenama Pravilnika vidimo da u sustav povratne naknade ulazi i ambalaža manja od 0,1l koja ne može biti zaprimljena putem RVM uređaja i takva ambalaža zaprimljena ručnim prihvatom ne može biti zaprimljena niti na automatiziranim RVM brojalicama u centrima za gospodarenje otpadom, jer ne udovoljava minimalnim specificiranim dimenzijama (minimalni promjer i visina ambalažne jedinice). Mišljenja smo da ambalaža ispod volumena 0,1 litre neće moći biti označena minimalnim standardnim dimenzijama barkoda zbog male veličine takve ambalaže. Minimalne dimenzije barkoda su za EAN 8 = 21,4 x 17,0 mm a za EAN 13 = 29,8 x 20,7 mm. Stoga ovim putem molimo izmjenu članka 30. u smislu da se definira donja granica od 0,1l, odnosno raspon od 0,1 – 3l. Isti prihvaćeni standard, implementiran je u većini uspješnih sustava povratne naknade u EU, upravo u rasponu od 0,1 – 3l. Isto tako, s obzirom na činjenicu da na tržištu već postoji veliki broj instaliranih RVM sustava kod prodavatelja, koji su već prihvatili automatizaciju, investirali ozbiljna financijska i organizacijska sredstva, te svakodnevno doprinose povećanju kvota prikupljene ambalaže iz sustava povratne naknade putem RVM uređaja, predlažemo da se ambalaža manja od 0,1l koja se ne može vratiti automatiziranim putem RVM-a kod prodavatelja, a tako niti prebrojati putem automatiziranih RVM brojalica u centrima, svakako izuzme iz sustava povratne naknade prije stavljanja na tržište, te da se niti ne označava oznakom povratne naknade iz razloga što se takva ambalaža mora zaprimati ručnim putem, što direktno utječe na isplativost investicije prodavatelja u automatizaciju, odnosno dodatno opterećuje trošak ručnog prihvata. Nije prihvaćen Prijedlog da se u sustavu povratne naknade definira donja granica od 0,1l, odnosno raspon od 0,1 – 3 litre se odbija Prema Pravilniku izuzeća iz sustava povratne naknade i druge uvjete i kriterije za sustav povratne naknade određuje Fond uputom. Glede označavanja, prema članku 17. stavku 9. objavljenog Pravilnika način aplikacije, smještaj, kontrast, smjer, kao i druge uvjete za označavanje ambalaže koja je obuhvaćena sustavom povratne naknade određuje Fond uputom.
219 STANIĆ BEVERAGES d.o.o. Sustav povratne naknade, Članak 30. Članak 30. st. a) Što je s gotovim proizvodima koje imamo na lageru koji imaju staru etiketu (stara oznaka povratne naknade) ili nemaju oznaku povratne naknade, a prema novom Nacrtu Pravilnika ulaze u SPN? Postoje slabije obrtajni artikli te se neće uspjeti plasirati na tržište u ostavljenom roku, stoga je pitanje hoće li biti dopušteno plasiranje takve robe na tržište i nakon navedenog zakonskog roka (ukoliko se ne izmjeni)? Ističemo kako ukoliko se ne dopusti plasiranje takvih proizvoda će to za nas kao proizvođače biti veliki problem i veliki financijski trošak. Do kada se na tržištu mogu nalaziti proizvodi sa starom oznakom povratne naknade ili bez oznake? Alkoholna pića imaju neograničeni rok trajanja pa se određeni broj artikala može zadržati na policama trgovina. Što je sa etiketama koje imamo na lageru (velike su šarže), a koje na sebi imaju staru oznaku povratne naknade ili nemaju oznaku povratne naknade, a trebali bi po novome imati? Zbog definiranih veličina šarži pojedine etikete neće biti utrošene do navedenog roka. Neke od tih etiketa imaju trenutnu oznaku povratne naknade, a neke nemaju jer do sada proizvodi na koje su se aplicirale nisu ulazili u sustav povratne naknade. Posao izmjena etiketa je ogroman posao pogotovo za nas koji imamo veliki broj etiketa, izrada novih deklaracija/etiketa iziskuje i velike financijske troškove te još nabavka istih. Dok se sve izmjene naprave može proći nekoliko mjeseci, a za to vrijeme ćemo morati naručivati stare u manjim /većim količinama kako bi osigurali da ne ostajemo bez robe i na kraju ćemo ponovno imati lager gotovog proizvoda, te se ponovno dovodi u pitanje kako postupati sa viškom repromaterijala koji više neće biti sukladan prema novom praviliku (izaziva jako visoke troškove za proizvođače). Zahtjevamo prijelazni rok/prilagodbu najmanje do 01.07.2024. godine do kada bi bilo dopušteno potrošiti sve zalihe repromaterijala, te dozvoliti da sve što je napunjeno do ostavljenoga roka i na skladištu je proizvođača ide u prodaju sa starim oznakama (ili bez oznaka do isteka zaliha). Do navedenoga roka bi proizvođači nove narudžbe repromaterijala naručivali s novim oznakama povratne naknade (ovisno kada će isti izgled oznake povratne naknade biti potvrđen). Financijski gledano za našu tvrtku će ovo biti veliki udarac s obzirom da su jaka alkoholna pića volumena 0.1L, čija ukupna proizvodnja je u RH, već i sada financijski opterećeni izuzetno visokim trošarinama. Osim toga, htjeli bi naglasiti da su bezalkoholni proizvodi raznih volumena (uključujući staklo volumena 0.195 L i višeslojnu ambalažu) čiju proizvodnju većinski mi odrađujemo, već dodatno opterećeni prije dvije godine kroz porez na šećer, što je još više pogodovalo uvoznim proizvođačima koji su šećere zamijenili sa sladilima i tako dodatno povećali pritisak na domaće proizvođače. Tražimo da se zadrže volumeni od 0,2-3 L u SPN. Potrebno je uskladiti definiciju Pića, kategoriju voćni SIRUPI u plastičnim bocama koji po Smjernicama Komisije o plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu u skladu s Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (2021/C 216/01) ne pripadaju u definiciju PIĆA - "proizvodi koje je potrebno razrijediti prije konzumacije kao što su energetski napici, voćni sokovi, sirupi ili koncentrati, ne konzumiraju se izravno iz spremnika ili ih je potrebno dodatno razrijediti prije nego što se mogu popiti. Zbog toga se na temelju Direktive ne smatraju napicima jer se ne konzumiraju i ne unose pijenjem". Slijedom navedenog Voćni Sirupi se trebaju izuzeti iz SPN. Članak 30. st. e) i st. f) Potrebno je zamijeniti riječ mjesečno za kvartalno. Djelomično prihvaćen Prijedlog da se SPN ne proširuje s ambalažom koja je volumena manjeg od 0,2 litre se odbija iz razloga što predloženo proširenje SPN-a direktno doprinosi ispunjenju obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom. Prijedlog da obračunsko razdoblje za plaćanje povratne naknade kao i dostava podataka u Registar budu na kvartalnoj umjesto na mjesečnoj bazi, kako se predlaže ovim Pravilnikom, se odbija. Dostava podataka i plaćanje naknada u Fond na mjesečnoj osnovi potrebni su radi veće ažurnosti i transparentnosti u dostavljanju podataka, odnosno plaćanju naknada, a također i radi vremenskog usklađivanja obveze plaćanja Fonda prema svojim ugovornim subjektima te obveze proizvođača koji plaćaju naknade u Fond. Pitanje rokova za prilagodbu industrije uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe. Proširenje sustava povratne naknade s višeslojnom (kompozitnom) ambalažom s pretežno papir-kartonskom komponentom, ambalažom od plastike koja nije načinjena od polietilen-tereftalata (PET) kao glavne sastavnice i s ambalažom volumena manjeg od 0,2 litre počinje od 1. siječnja 2027. godine. Intencija Pravilnika nije uništavanje već proizvedene robe koja se nalazi na tržištu ili na zalihama izvornog proizvođača već da sve veći broj proizvoda u jednokratnoj ambalaži prođe kroz sustav povratne naknade.
220 Maraska d.d. Sustav povratne naknade, Članak 30. Članak 30. st. a) Što je s gotovim proizvodima koje imamo na lageru koji imaju staru etiketu (stara oznaka povratne naknade) ili nemaju oznaku povratne naknade, a prema novom Nacrtu Pravilnika ulaze u SPN? Postoje slabije obrtajni artikli te se neće uspjeti plasirati na tržište u ostavljenom roku, stoga je pitanje hoće li biti dopušteno plasiranje takve robe na tržište i nakon navedenog zakonskog roka (ukoliko se ne izmjeni)? Ističemo kako ukoliko se ne dopusti plasiranje takvih proizvoda će to za nas kao proizvođače biti veliki problem i veliki financijski trošak. Do kada se na tržištu mogu nalaziti proizvodi sa starom oznakom povratne naknade ili bez oznake? Alkoholna pića imaju neograničeni rok trajanja pa se određeni broj artikala može zadržati na policama trgovina. Što je sa etiketama koje imamo na lageru (velike su šarže), a koje na sebi imaju staru oznaku povratne naknade ili nemaju oznaku povratne naknade, a trebali bi po novome imati? Zbog definiranih veličina šarži pojedine etikete neće biti utrošene do navedenog roka. Neke od tih etiketa imaju trenutnu oznaku povratne naknade, a neke nemaju jer do sada proizvodi na koje su se aplicirale nisu ulazili u sustav povratne naknade. Posao izmjena etiketa je ogroman posao pogotovo za nas koji imamo veliki broj etiketa, izrada novih deklaracija/etiketa iziskuje i velike financijske troškove te još nabavka istih. Dok se sve izmjene naprave može proći nekoliko mjeseci, a za to vrijeme ćemo morati naručivati stare u manjim /većim količinama kako bi osigurali da ne ostajemo bez robe i na kraju ćemo ponovno imati lager gotovog proizvoda, te se ponovno dovodi u pitanje kako postupati sa viškom repromaterijala koji više neće biti sukladan prema novom praviliku (izaziva jako visoke troškove za proizvođače). Zahtjevamo prijelazni rok/prilagodbu najmanje do 01.07.2024. godine do kada bi bilo dopušteno potrošiti sve zalihe repromaterijala, te dozvoliti da sve što je napunjeno do ostavljenoga roka i na skladištu je proizvođača ide u prodaju sa starim oznakama (ili bez oznaka do isteka zaliha). Do navedenoga roka bi proizvođači nove narudžbe repromaterijala naručivali s novim oznakama povratne naknade (ovisno kada će isti izgled oznake povratne naknade biti potvrđen). Financijski gledano za našu tvrtku će ovo biti veliki udarac s obzirom da su jaka alkoholna pića volumena 0.1L, čija ukupna proizvodnja je u RH, već i sada financijski opterećeni izuzetno visokim trošarinama. Osim toga, htjeli bi naglasiti da su bezalkoholni proizvodi raznih volumena (uključujući staklo volumena 0.195 L i višeslojnu ambalažu) čiju proizvodnju većinski mi odrađujemo, već dodatno opterećeni prije dvije godine kroz porez na šećer, što je još više pogodovalo uvoznim proizvođačima koji su šećere zamijenili sa sladilima i tako dodatno povećali pritisak na domaće proizvođače. Tražimo da se zadrže volumeni od 0,2-3 L u SPN. Potrebno je uskladiti definiciju Pića, kategoriju voćni SIRUPI u plastičnim bocama koji po Smjernicama Komisije o plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu u skladu s Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (2021/C 216/01) ne pripadaju u definiciju PIĆA - "proizvodi koje je potrebno razrijediti prije konzumacije kao što su energetski napici, voćni sokovi, sirupi ili koncentrati, ne konzumiraju se izravno iz spremnika ili ih je potrebno dodatno razrijediti prije nego što se mogu popiti. Zbog toga se na temelju Direktive ne smatraju napicima jer se ne konzumiraju i ne unose pijenjem". Slijedom navedenog Voćni Sirupi se trebaju izuzeti iz SPN. Članak 30. st. e) i st. f) Potrebno je zamijeniti riječ mjesečno za kvartalno. Djelomično prihvaćen Prijedlog da se SPN ne proširuje s ambalažom koja je volumena manjeg od 0,2 litre se odbija iz razloga što predloženo proširenje SPN-a direktno doprinosi ispunjenju obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom. Prijedlog da obračunsko razdoblje za plaćanje povratne naknade kao i dostava podataka u Registar budu na kvartalnoj umjesto na mjesečnoj bazi, kako se predlaže ovim Pravilnikom, se odbija. Dostava podataka i plaćanje naknada u Fond na mjesečnoj osnovi potrebni su radi veće ažurnosti i transparentnosti u dostavljanju podataka, odnosno plaćanju naknada, a također i radi vremenskog usklađivanja obveze plaćanja Fonda prema svojim ugovornim subjektima te obveze proizvođača koji plaćaju naknade u Fond. Pitanje rokova za prilagodbu industrije uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe. Proširenje sustava povratne naknade s višeslojnom (kompozitnom) ambalažom s pretežno papir-kartonskom komponentom, ambalažom od plastike koja nije načinjena od polietilen-tereftalata (PET) kao glavne sastavnice i s ambalažom volumena manjeg od 0,2 litre počinje od 1. siječnja 2027. godine. Intencija Pravilnika nije uništavanje već proizvedene robe koja se nalazi na tržištu ili na zalihama izvornog proizvođača već da sve veći broj proizvoda u jednokratnoj ambalaži prođe kroz sustav povratne naknade. Prijedlog da se definicija „piće“ u Pravilniku uskladi sa Smjernicama Komisije o provedbi Direktive (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SUPD) te da se u smislu toga iz sustava povratne naknade izuzmu voćni sirupi se odbija iz razloga što definicija iz predmetnih Smjernica se odnosi na razumjevanje pojma jednokratnog plastičnog proizvoda ,a ne na sustav povratne naknade.
221 O-K-Teh d.o.o. Sustav povratne naknade, Članak 30. U dijelu gdje se propisuje da je volumen ambalaže jednak ili manji od 3 litre, smatramo da se ovo može krivo tumačiti. Volumen koji mogu primati aparat za povrat ambalaže je od 0,2 – 3,0 litre. Dimenzije otpadne ambalaže koje se mogu preuzimati putem aparata su već propisane Uputom o korištenju aparata od 30. Svibnja 2018 god., Članak 5. Predlagatelj ovakvom izmjenom tehničkih karakteristika postojeće opreme u RH stavlja u nepovoljan status prodavatelje i reciklažna dvorišta koji su već investirali u aparate. A trenutno ne postoji mogućnost nadogradnje samih aparata, pa čak trenutno niti nema na tržištu aparata koji mogu preuzimati ambalažu manju od 0,2L! Smatramo da će provedbom ovakvog pravilnika dovesti do otežanog prikupljanje sve ambalaže putem aparata, a vrlo vjerojatno i do potpunog prestanka otkupa putem aparata zbog problema koje će prodavatelji i reciklažna dvorišta imati padom preuzimanja putem aparata sa preko sadašnjih 90% na ispod 60% i čestom blokadom male ambalaže ispod 0,2L u samom aparatu. Primljeno na znanje Uputom o korištenju aparata za preuzimanje otpadne ambalaže Fond određuje tehničku specifikaciju i uvjete uporabe aparata za preuzimanje otpadne ambalaže i dimenzije otpadne ambalaže od pića koje se mogu preuzimati putem aparata za preuzimanje otpadne ambalaže. Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika. Proširenje sustava povratne naknade s višeslojnom (kompozitnom) ambalažom s pretežno papir-kartonskom komponentom, ambalažom od plastike koja nije načinjena od polietilen-tereftalata (PET) kao glavne sastavnice i s ambalažom volumena manjeg od 0,2 litre počinje od 1. siječnja 2027. godine.
222 O-K-Teh d.o.o. Sustav povratne naknade, Članak 30. Kao zastupnici i uvoznici aparata za preuzimanje otpadne ambalaže proizvođača RVM Systems AB koji su prisutni na tržištu RH od 2014 godine, moramo primijetiti da se predlagatelj nije savjetovao sa nama zastupnicima ili direktno sa proizvođačima aparata po pitanju uvođenja u sistem preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata oko višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom. Naime, višeslojna (kompozitna) ambalaža s pretežno papir-kartonskom komponentom se trenutno ne preuzima putem aparata za preuzimanje otpadne ambalaže niti na jednom svjetskom tržištu. Trenutno postoji samo primjer djelomičnog rješenja u Australiji gdje se takva ambalaža preuzima putem aparata ali se ne preša. Također moramo napomenuti da su postojeći aparati od svih renomiranih proizvođača dizajnirani za ambalažu cilindričnog oblika, dok je višeslojna ambalaža uglavnom pravokutnog oblika. RVM Systems AB je pokrenuo testiranja i razvoj novih aparata sa proizvođačem višeslojne ambalaže, ali prva najava stavljanja takvih aparata na tržište je za 2026 godinu. A dali će se postojeći aparati moći modificirati kako bi učinkovito preuzimali višeslojnu ambalažu tek treba provesti testiranja. Naravno pitanje je i tko bi trebao uložiti u samu modifikaciju postojećih aparata kada će ista biti dostupna? Predlagatelj ovakvom izmjenom tehničkih karakteristika postojeće opreme u RH stavlja u nepovoljan status prodavatelje i reciklažna dvorišta koji su već investirali u aparate. A trenutno ne postoji mogućnost nadogradnje samih aparata, pa čak trenutno niti nema na tržištu aparata koji mogu adekvatno preuzimati višeslojnu kompozitnu ambalažu! Smatramo da će provedbom ovakvog pravilnika dovesti do otežanog prikupljanje sve ambalaže putem aparata, a vrlo vjerojatno i do potpunog prestanka otkupa putem aparata zbog problema koje će prodavatelji i reciklažna dvorišta imati padom preuzimanja putem aparata sa preko sadašnjih 90% na ispod 60% i čestom blokadom višeslojne ambalaže u samom aparatu. Primljeno na znanje Uputom o korištenju aparata za preuzimanje otpadne ambalaže Fond određuje tehničku specifikaciju i uvjete uporabe aparata za preuzimanje otpadne ambalaže i dimenzije otpadne ambalaže od pića koje se mogu preuzimati putem aparata za preuzimanje otpadne ambalaže. Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika. Proširenje sustava povratne naknade s višeslojnom (kompozitnom) ambalažom s pretežno papir-kartonskom komponentom, ambalažom od plastike koja nije načinjena od polietilen-tereftalata (PET) kao glavne sastavnice i s ambalažom volumena manjeg od 0,2 litre počinje od 1. siječnja 2027. godine.
223 Vindija d.d. Varaždin Sustav povratne naknade, Članak 30. Članak 30. Stavak (a) Traži se izuzeće stavljanja višeslojne kompozitne ambalaže iz sustava povratne naknade iz razloga što u Europskoj uniji niti jedna država u sustav povratne naknade nije uključila višeslojnu ambalažu. Također uvođenje ove ambalaže u sustav povratne naknade otvara pitanja troškova uključivanja takve ambalaže u sustav povratne naknade (nema Uredbe), utjecaj na povećanje troškova izmjene ambalaže, povećanje prodajne cijene proizvoda. Postavlja se pitanje higijenskog prikupljanje takve ambalaže, pitanje mogućnosti odvojenog sakupljanja ambalaže od pića i druge višeslojne ambalaže (isto nije predviđeno u prijedlogu Obrazac A01) kao i pitanje obrade takve ambalaže (u RH ne postoji pogon za obradu takve ambalaže). Prikupljanje takve ambalaže osigurati modelima na nivo jedinica lokalne samouprave i komunalnim subjektima. stavak (c) potrebno je imati uvid u tekst nacrta Uredbe te je potrebno definirati rok donošenja Uredbe stavak (e) i (f) – obračunsko razdoblje staviti kvartal Nije prihvaćen Prijedlog da se višeslojna (kompozitna) ambalaža ne uključi u sustav povratne naknade se odbija. Uključivanje višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom (npr. s tetrapak ambalaža za pića) za pića u postojeći sustav povratne naknade predlaže se radi ispunjenja obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom iz srpnja 2021. godine, a koji su u potpunosti usklađeni s ciljevima koje propisuje zakonodavstvo Europske unije. S obzirom da je sustav povratne naknade dokazano vrlo učinkovita mjera kojom se osigurava postizanje visoke stope kvalitetnog odvojenog sakupljanja otpada (više od 90%), odnosno dobivanje kvalitetne i čiste sirovine za daljnje recikliranje, smatramo da će ovaj prijedlog u znatnoj mjeri doprinijeti podizanju stopa recikliranja otpadne ambalaže uz istovremeno smanjenje stope odlaganja otpadne ambalaže na odlagališta kao i smanjenje odbacivanja ove vrste ambalaže u okoliš. Bitno je naglasiti i to da bi uključivanje višeslojne ambalaže u sustav povratne naknade u doprinijelo smanjenju nacionalnog doprinosa koji RH plaća u proračun EU za količine nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, sukladno Odluci Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 o sustavu vlastitih sredstava Europske unije, a koji se plaća u iznosu od 0,80 EUR po kilogramu nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada. Procjenjuje se da bi uvođenjem višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom za pića u sustav povratne naknade godišnje u ovaj sustav ušlo oko 10.000 tona ove vrste ambalaže odnosno između 350-400 milijuna novih ambalažnih jedinica. Prijedlog da se kroz Pravilnik definira rok za donošenje Uredbe se odbija iz razloga što je isto određeno Zakonom. Prijedlog da obračunsko razdoblje za plaćanje povratne naknade kao i dostava podataka u Registar budu na kvartalnoj umjesto na mjesečnoj bazi, kako se predlaže ovim Pravilnikom, se odbija. Dostava podataka i plaćanje naknada u Fond na mjesečnoj osnovi potrebni su radi veće ažurnosti i transparentnosti u dostavljanju podataka, odnosno plaćanju naknada, a također i radi vremenskog usklađivanja obveze plaćanja Fonda prema svojim ugovornim subjektima te obveze proizvođača koji plaćaju naknade u Fond.
224 EKO-OZRA d.o.o. Sustav povratne naknade, Članak 30. Predlažemo novi tekst ; Sustav povratne naknade je sustav gospodarenja jednokratnom ambalažom od PET ambalaže metala i stakla volumena jednakog i većeg od 0.2 do 3 litre. Svako novo uvođenje proizvoda u sustav povratne naknade utječe na prodajnu cijenu proizvoda što u konačnosti donosi do dodatnog vala poskupljenja proizvoda te je svakako i dodatni udarac na ionako slab standard hrvatskih građana a provođenje. Skrećemo pozornost i na činjenice iz Upute o korištenju aparata od 30. svibnja 2018 god.FZOEU u kojoj su propisane dimenzije otpadne ambalaže koje se mogu preuzimati putem aparata od 0,2 – 3,0 litre. U Europskoj uniji niti jedna država u sustav povratne naknade nije uključila višeslojnu ambalažu kao ni ostale vrste plastika.. Direktivom 2018/852 predviđeno je da se revidiraju ciljevi za kompozitnu ambalažu do 2030. godine, Predlažemo stoga sljedeće: • Detaljniju razradu ključnog broja otpada 15 01 05 na način da se jasno može odrediti koliko je višeslojne ambalaže od pića i napitaka skupljeno • U sljedećih par godina pratiti sustav sakupljanja ove vrste ambalaže • Razmotriti mogućnost uvođenja višeslojne (kompozitne) ambalaže u sustav povratne naknade najranije 2030. godine • Primjenom navedenih koraka zadovoljili bi se zahtjevi iz članka 11. stavka 1. Direktive 2008/98/EZ, odnosno potaknulo bi se odvojeno sakupljanje ove ambalaže i člankom 7. točkom 4. Direktive 2018/852 kojom se traži poduzimanje mjera vezanih uz navedenu ambalažu. Nije prihvaćen Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) ne proširi s višeslojnom (kompozitnom) ambalažom prije 2030. godine se odbija. Uključivanje višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom (npr. s tetrapak ambalaža za pića) za pića u postojeći sustav povratne naknade predlaže se radi ispunjenja obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom iz srpnja 2021. godine, a koji su u potpunosti usklađeni s ciljevima koje propisuje zakonodavstvo Europske unije. S obzirom da je sustav povratne naknade dokazano vrlo učinkovita mjera kojom se osigurava postizanje visoke stope kvalitetnog odvojenog sakupljanja otpada (više od 90%), odnosno dobivanje kvalitetne i čiste sirovine za daljnje recikliranje, smatramo da će ovaj prijedlog u znatnoj mjeri doprinijeti podizanju stopa recikliranja otpadne ambalaže uz istovremeno smanjenje stope odlaganja otpadne ambalaže na odlagališta kao i smanjenje odbacivanja ove vrste ambalaže u okoliš. Bitno je naglasiti i to da bi uključivanje višeslojne ambalaže u sustav povratne naknade u doprinijelo smanjenju nacionalnog doprinosa koji RH plaća u proračun EU za količine nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, sukladno Odluci Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 o sustavu vlastitih sredstava Europske unije, a koji se plaća u iznosu od 0,80 EUR po kilogramu nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada. Procjenjuje se da bi uvođenjem višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom za pića u sustav povratne naknade godišnje u ovaj sustav ušlo oko 10.000 tona ove vrste ambalaže odnosno između 350-400 milijuna novih ambalažnih jedinica. Razrada ključnog broja 15 01 05 - višeslojna (kompozitna) ambalaža uredit će se prema potrebi kroz obrasce koji će biti objavljeni na web stranicama Fonda (Ministarstva). Prijedlog da se SPN ne proširuje s drugom ambalažom od plastike, a koja nije od PET-a, kao niti s ambalažom koja je volumena manjeg od 0,2 litre se odbija iz razloga što predloženo proširenje SPN-a direktno doprinosi ispunjenju obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom.
225 HGK Sustav povratne naknade, Članak 30. Vezano uz članak 30. pod a) članice koje se bave djelatnošću trgovine ističu kako činjenica da je u sustavu povratne naknade ostao tetrapak te da je uključena i ambalaža za pića volumena manjeg od 0,2l neprihvatljiva za njihovu djelatnost. Naime, trgovci su uložili značajna sredstva u kupnju i ugradnju aparata za strojno preuzimanje povratne ambalaže (primjerice Tomra aparata), između ostalog i s ciljem da ukinu metodu ručnog preuzimanja ambalaže koja zahtijeva angažiranje dodatnih radnika i generira troškove. Navedeni aparati za prihvat nisu projektirani za prikupljanje tetrapaka, posebno tetrapaka većih volumena (preko 1l) koje ti aparati neće moći preuzeti. Također, aparati za prihvat povratne ambalaže ne mogu primiti i nisu projektirani za primitak ambalaže zapremnine manje od 0,2l. Takva „sitnija“ ambalaža za te aparate predstavlja tehnički problem (primjerice, zbog male veličine takve ambalaže ne mogu se očitati bar kodovi i donositelju se ne obračunava pravo na naknadu). Trgovci će stoga biti prisiljeni na mjestima na kojima imaju aparate za prihvat, osim strojnog preuzimanja u koje su već investirali, organizirati i dodatno ručno preuzimanje te angažirati dodatne radnike jer aparati za prihvat spomenutu ambalažu neće moći primiti. S obzirom na navedeno predlažu izostavljanje tetrapaka, podredno tetrapaka većih volumena (preko 1l) kao i ambalaže od pića zapremnine manje od 0,2l iz sustava povratne naknade odnosno zadržavanje postojećeg i trenutno važećeg pravnog režima. Također, članice koje se bave djelatnošću trgovine ističu kako predložena odredba članka 30. pod h) ograničava povrat naknade samo na one koji istu proizvode (proizvode/uvoze/stavljanju na tržište) tj. plaćaju Fondu naknadu gospodarenja i povratnu naknadu izravno samim stavljanjem na tržište, a stavlja se u lošiju poziciju one koji iznose/izvoze robu pakiranu u ambalažu kupljenu od proizvođača iz druge ili treće ruke, odnosno trgovce. Smatraju kako je sama metodologija dokazivanja komplicirana i u praksi nije izvediva za takve transakcije jer npr. veletrgovac koji želi prodati veći broj proizvoda kupcu u Sloveniji bi morao za npr. 200 prodanih artikala od npr. 20 dobavljača pribaviti dokaz o transakciji i uplati naknada Fondu od strane svih dobavljača za svaki proizvod. Mišljenja su kako se ovom mjerom smanjuje konkurentnost domaćih proizvoda u odnosu na konkurenciju izvan HR jer trgovac takvu naknadu u pravilu pri izvozu ne skida upravo zbog komplicirane metode dokazivanja i povrata novca. Isto tako, s obzirom da je rok za implemetaciju kratak te korelira sa uvođenjem eura, predlaže se odgoda primjene odredbi ovoga Pravilnika, kojima u sustav povratne naknade ulaze pića pakirana u ambalaži od plastike, metala i stakla volumena manjeg od 0,2 litre i tetrapak. Općenito, dodavanje svih novih vrsta u sustav povratne ambalaže donosi opterećenje na poslovne procese( nedostatak ljudstva u trgovinama općenito i sl.). Također, uvođenje ambalaža do 0,2 l i tetrapaka u sustav povratne naknade predstavlja sanitarni problem (tetrapak se ne teško ispire i sl.). Djelomično prihvaćen Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) ne proširi s višeslojnom (kompozitnom) ambalažom prije 2030. godine se odbija. Uključivanje višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom (npr. s tetrapak ambalaža za pića) za pića u postojeći sustav povratne naknade predlaže se radi ispunjenja obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom iz srpnja 2021. godine, a koji su u potpunosti usklađeni s ciljevima koje propisuje zakonodavstvo Europske unije. S obzirom da je sustav povratne naknade dokazano vrlo učinkovita mjera kojom se osigurava postizanje visoke stope kvalitetnog odvojenog sakupljanja otpada (više od 90%), odnosno dobivanje kvalitetne i čiste sirovine za daljnje recikliranje, smatramo da će ovaj prijedlog u znatnoj mjeri doprinijeti podizanju stopa recikliranja otpadne ambalaže uz istovremeno smanjenje stope odlaganja otpadne ambalaže na odlagališta kao i smanjenje odbacivanja ove vrste ambalaže u okoliš. Bitno je naglasiti i to da bi uključivanje višeslojne ambalaže u sustav povratne naknade u doprinijelo smanjenju nacionalnog doprinosa koji RH plaća u proračun EU za količine nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, sukladno Odluci Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 o sustavu vlastitih sredstava Europske unije, a koji se plaća u iznosu od 0,80 EUR po kilogramu nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada. Procjenjuje se da bi uvođenjem višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom za pića u sustav povratne naknade godišnje u ovaj sustav ušlo oko 10.000 tona ove vrste ambalaže odnosno između 350-400 milijuna novih ambalažnih jedinica. Prijedlog da se SPN ne proširuje s drugom ambalažom od plastike, a koja nije od PET-a, kao niti s ambalažom koja je volumena manjeg od 0,2 litre se odbija iz razloga što predloženo proširenje SPN-a direktno doprinosi ispunjenju obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom. Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika.
226 Dukat d.d. Sustav povratne naknade, Članak 30. Članak 30, stavak (c) Definirano je da -Proizvođač pića obvezan je plaćati povratnu naknadu na račun Fonda razmjerno količini pića koja je u ambalaži od pića stavio na tržište i u skladu s Uredbom. - potrebno definirati rok do kada će biti donešena nova Uredba Nije prihvaćen Prijedlog da se kroz Pravilnik definira rok za donošenje Uredbe se odbija iz razloga što je isto određeno Zakonom
227 Dukat d.d. Sustav povratne naknade, Članak 30. Članak 30, stavak (a) Nejasno definirano na koju plastiku se odnosi pojam - jednokratna ambalaža od plastike – koja je u sustavu povratne nanade, prema sadašnjem zakonodavstvu sustav povratne naknade se odnosio samo na PET ambalažu. Smatramo da se predloženi tekst zamijeni s tekstom - Sustav povratne naknade je sustav gospodarenja jednokratnom ambalažom od PET ambalaže metala i stakla volumena jednakog i većeg od 0,2 do 3 litre i namijenjenoj za pića iz članka 4. stavka 1. točke (p) ovoga Pravilnika (u daljnjem tekstu: ambalaža od pića), u kojem se plaća povratna naknada kao stimulativna mjera kojom se potiče posjednik da otpadnu ambalažu od pića odvaja od ostalog otpada i predaje prodavatelju ili osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem. Potrebno koristiti kategorije plastike prema EU 97/129 Odluka komisije o uspostavi sustava prepoznavanja ambalažnih materijala u skladu s Direktivom 94/62 o ambalaži i ambalažnom otpadu. Sustav povratne naknade je definiran za ambalažu volumena jednakog ili manjeg od 3 L. Kako se proizvodi Mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda ovisno o viskozitetu stavljaju na tržište s nazivnom količinom koja je u volumenu (ml/l) ili u masi (g/kg) potrebno ih je posebno razmatrati i kategorizirati. Izdvajanjem Mlijeka i mliječnih proizvoda u posebnu kategoriju sustava povratne naknade potrebno je definirati da sustav povratne naknade obuhvaća proizvode koji su punjeni u PET ambalažu. Mlijeko i mliječni proizvodi se stavljaju na tržište i u drugim vrstama ambalaže od plastike i višeslojne ambalaže. Sustav povratne naknade svakako ima smisla ukoliko se otpadna ambalaža prikuplja i u potpunosti se reciklira što je moguće kod PET materijala, ukoliko to nije slučaj, možemo prikupljati otpadnu ambalažu samo odvajanjem. Nije prihvaćen Prijedlog da se SPN ne proširuje s drugom ambalažom od plastike, a koja nije od PET-a, kao niti s ambalažom koja je volumena manjeg od 0,2 litre se odbija iz razloga što predloženo proširenje SPN-a direktno doprinosi ispunjenju obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom. Prijedlog da se postojeći sustav povratne naknade (SPN) ne proširi s višeslojnom (kompozitnom) ambalažom prije 2030. godine se odbija. Uključivanje višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom (npr. s tetrapak ambalaža za pića) za pića u postojeći sustav povratne naknade predlaže se radi ispunjenja obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom iz srpnja 2021. godine, a koji su u potpunosti usklađeni s ciljevima koje propisuje zakonodavstvo Europske unije. S obzirom da je sustav povratne naknade dokazano vrlo učinkovita mjera kojom se osigurava postizanje visoke stope kvalitetnog odvojenog sakupljanja otpada (više od 90%), odnosno dobivanje kvalitetne i čiste sirovine za daljnje recikliranje, smatramo da će ovaj prijedlog u znatnoj mjeri doprinijeti podizanju stopa recikliranja otpadne ambalaže uz istovremeno smanjenje stope odlaganja otpadne ambalaže na odlagališta kao i smanjenje odbacivanja ove vrste ambalaže u okoliš. Bitno je naglasiti i to da bi uključivanje višeslojne ambalaže u sustav povratne naknade u doprinijelo smanjenju nacionalnog doprinosa koji RH plaća u proračun EU za količine nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, sukladno Odluci Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 o sustavu vlastitih sredstava Europske unije, a koji se plaća u iznosu od 0,80 EUR po kilogramu nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada. Procjenjuje se da bi uvođenjem višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom za pića u sustav povratne naknade godišnje u ovaj sustav ušlo oko 10.000 tona ove vrste ambalaže odnosno između 350-400 milijuna novih ambalažnih jedinica. Prijedlog da se mlijeko i tekući mliječni proizvodi posebno kategoriziraju s obzirom na nazivnu količinu s kojom se stavljaju na tržište, a koja je u volumenu (ml/l) ili u
228 Badel 1862 dd Sustav povratne naknade, Članak 30. Članak 30. definira Sustav povratne naknade kao sustav gospodarenja jednokratnom ambalažom od plastike, metala i stakla, uključujući i višeslojnu (kompozitnu) ambalažu s pretežno papir-kartonskom komponentom, volumena jednakog i manjeg od 3 litre i namijenjenoj za pića..., članak 78. kaže da članak 30.stavak 1.u Pravilniku u dijelu koji se odnosi na višeslojnu (kompozitnu) ambalažu s pretežno papir-kartonskom komponentom stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine, Nije nam jasno zašto se za svu ambalažu koja do sad nije bila u sustavu povratne naknade definirala odgoda primjene do roka koji je razuman s obzirom na kompleksnost usklađivanja. Odnosno, predlažemo da se za svu ambalažu koja tek po ovom pravilniku ulazi u sustav povratne naknade ( sva ambalaža od plastike, metala i stakla manja od 0,2L i višeslojna ambalaža) stavi odgoda primjene do 01.srpnja 2024. Djelomično prihvaćen Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika.
229 HGK Sustav povratne naknade, Članak 31. Članica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK vezano uz stavak a) navodi kako je potrebno naglasiti prilikom prvog stavljanja proizvoda na tržište ili kod promjene GTINa proizvoda. Proizvođač može GTIN promijeniti iz različitih razloga u svom internom procesu. Članica predlaže smanjiti rok sa 14 dana na 7 dana zbog rokova dostave ambalaže Proizvođaču. Također, članica ističe kako nije jasno na što se odnosi Izjava o sukladnosti koju će izdavati Fond? Misli li se na pravilnost označavanja? Djelomično prihvaćen Prijedlog da promjena GTIN proizvoda uzrokuje obvezu dostave podataka u Registar se prihvaća Prijedlog skraćivanja roka dostave podataka u Registar te ambalažne jedinice u Fond s predloženih 14 dana na 7 dana se odbija iz razloga što je predloženi rok od 14 dana potreban za provjeru i izdavanje Izjave o usklađenosti Izjava o sukladnosti odnosi se na usklađenost ambalaže pića s uvjetima o označavanju ambalaže propisanim člankom 17. ovog prijedloga Pravilnika
230 EKO-OZRA d.o.o. Sustav povratne naknade, Članak 31. uz st. a Predlažemo smanjiti rok sa 14 dana na 7 dana zbog rokova dostave ambalaže dostava standardnog GTIN Nije prihvaćen Prijedlog skraćivanja roka dostave podataka u Registar te ambalažne jedinice u Fond s predloženih 14 dana na 7 dana se odbija iz razloga što je predloženi rok od 14 dana potreban za provjeru i izdavanje Izjave o usklađenosti.
231 Dukat d.d. Sustav povratne naknade, Članak 31. Članak 31, stavak (a) Potrebno naglasiti prilikom prvog stavljanja proizvoda na tržište ili kod promjene GTINa proizvoda. Proizvođač može GTIN promijeniti iz različitih razloga u svom internom procesu. Predlažemo smanjiti rok sa 14 dana na 7 dana zbog rokova dostave ambalaže Proizvođaču. Djelomično prihvaćen Prijedlog da promjena GTIN proizvoda uzrokuje obvezu dostave podataka u Registar se prihvaća. Prijedlog skraćivanja roka dostave podataka u Registar te ambalažne jedinice u Fond s predloženih 14 dana na 7 dana se odbija iz razloga što je predloženi rok od 14 dana potreban za provjeru i izdavanje Izjave o usklađenosti.
232 HGK Sustav povratne naknade, Članak 32. Vezano uz skladištenje otpadne ambalaže naša članica postavlja postavlja sljedeća pitanja: 1. Gdje su definirani prostorni i tehnički uvjeti za skladištenje otpadne ambalaže na siguran način? I na koji način se to utvrđuje s obzirom da se u prijedlogu Pravilnika i dalje izričito definira obveza prikupljanja kroz 200 kvadrata prodajne površine? 2. Je li moguće prilagoditi pravilnik na način da se obavlja prikup samo pića koja imamo u asortimanu (bez alkohola, mliječnih prerađevina) ili mogućnost prijenosa obveze prikupa na druga vlastita prodajna mjesta unutar 3 km ili ograničeno prikup tokom dana s obzirom na skladišni prostor s kojim raspolažemo, a da bi uopće bili u mogućnosti navedeno provoditi na siguran način. Poslovnice manjih formata nemaju mogućnost postavljanja automata te sve rade ručno što dodatno otežava cijelu manipulaciju. Primljeno na znanje Prema ovome Pravilniku sva pitanja od značaja za sigurnu manipulaciju otpadnom ambalažom od pića uređuje Fond uputom. Glede mogućnosti prijenosa obveze preuzimanja ambalaže od pića od posjednika, prema Pravilniku prodavatelj pića može samostalno ili u suradnji sa sakupljačem otpadne ambalaže, drugim prodavateljem ili osobom koja upravlja reciklažnim dvorištem, uz prethodno pribavljenu suglasnost Fonda, organizirati preuzimanje ambalaže od pića unutar ili izvan prodajnog objekta, u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.
233 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Sustav povratne naknade, Članak 32. Predlažemo u stavku (b) zamjenu broja 200 s brojem 600. Obrazloženje: Mnogi prodavatelji su već sada suočeni s velikim izazovom usklađivanja prostora za poslovanje i zadovoljavanje odredbi preuzimanja otpadne ambalaže u svojim prostorima uz istovremeno zadovoljavanje sanitarno-higijenskih uvjeta temeljem drugih pozitivnih propisa. Dodatno, prodavatelji imaju u centrima gradova poslovnice koje su manjeg prodajnog prostora te bi postavljanje novih zahtjeva za preuzimanjem otpadne ambalaže (npr. višeslojne ambalaže) dodatno preopteretilo njihov rad. Alternativno, predlažemo propisivanje iznimki za one koji imaju prostore veće od 200 m2 slično odredbama koje se odnose na mogućnost prodavatelja s prostorima manjim od 200 m2 da preuzimaju otpadnu ambalažu od pića i napitaka ukoliko to žele. U stavku (h) nije jasno koji su to točno drugi uvjeti u navedenim odredbama? Da li se pod drugim uvjetima podrazumijeva i navođenje vremenskog ograničenja (rok) ticketa za unovčenje istog, a koji je kupac dobio od Prodavatelja nakon preuzimanja jednokratne ambalaže od pića putem automata za prihvat jednokratne ambalaže od pića ili ručno? Dodatno, što ukoliko kupac u trgovini dobrovoljno obavi kupnju bilo kojih proizvoda (dakle bez postavljanja uvjeta kupnje), smije li se povratna naknada iskazati na računu za kupnju takvih proizvoda (tj. smije li se račun za kupljene proizvode umanjiti za povratnu naknadu)? Predlažemo da se predmetni stavak izmjeni u navedenom smislu, tj. da se račun kupnje može umanjiti za povratnu naknadu (što je i danas moguće). Kupac ovakvim postupanjem ni na koji način neće biti oštećen, a trgovcu opisano postupanje značajno olakšava posao. Inzistiranje isključivo na isplati gotovine predstavlja pretjeranu obvezu za prodavatelje, a kupcu ne donosi korist. Nije prihvaćen Prijedlog da granični prodajni prostor za obvezu preuzimanja ambalaže u SPN-u bude 600 četvornih metara umjesto sadašnjih 200 četvornih metara se odbija iz razloga što određena područja u RH gotovo da nemaju trgovine od 600 četvornih metara prodajnog prostora, te bi stoga na spomenutim područjima potrošači ostali bez mogućnosti povrata ambalaže u SPN-u i povrata prethodno plaćene povratne naknade. Prijedlog da se u stavku (h) propiše da se račun kupnje može umanjiti za povratnu naknadu se odbija. Isplata povratne naknade potrošaču se uvijek mora iskazati na računu kao dokaz isplate, a hoće li potrošač isplaćeni iznos iskoristiti za umanjenje računa kupljenih proizvoda volja je i odluka potrošača. Prodavatelj ne smije bez privole potrošača automatski umanjivati račun za kupljene proizvode.
234 HGK Sustav povratne naknade, Članak 32. Vezano uz članak 32. članice koje se bave djelatnošću trgovine predlažu da se Pravilnikom definira odnosno vrati maksimalna količina otpadnih ambalažnih jedinica dnevno po pojedinom potrošaču, koju je trgovac dužan preuzeti (na način kako je to uređeno člankom 24., stavkom 7. trenutno važećeg Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži). Naime, izostavljanje ograničenja (maksimalne količine ambalažnih jedinica) predstavlja ozbiljno i nerazmjerno opterećenje za trgovce koji nisu reciklažna dvorišta te za neograničen prihvat ambalaže nemaju dostatne prostorne niti organizacijske kapacitete. Također, u slučaju izostavljanja predmetnog ograničenja ozbiljno će biti otežan povrat ambalaže osobama koje redovno vraćaju manje količine ambalaže (primjerice, običnim potrošačima). Naime, osobe koje se bave sakupljanjem velikih količina ambalaže u sustavu povratne naknade značajno će onemogućiti zamjenu boca potrošačima s manjim količinama. Primjerice, osobe koje u prostore trgovaca dolaze s punim vozilima boca zadržavat će se satima na aparatu za preuzimanje ambalaže, čime će se običnim potrošačima s normalnim količinama ambalaže onemogućiti korištenje aparata za preuzimanje ambalaže. Ograničenje od 80 boca po potrošaču omogućava potrošačima efikasan povrat ambalaže koju žele vratiti. Slijedom navedenog, molimo zadržavanje postojećeg i trenutno važećeg pravnog režima. Prihvaćen U tekst je dodano predloženo ograničenje od 80 ambalažnih jedinica dnevno po potrošaču.
235 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Sustav povratne naknade, Članak 32. Članak 32. stavak c. Velika većina RD nema posječenost kao u velikom gradovima i uvođenjem obveze preuzimanja otpadne ambalaže koja je u sustavu povratne naknade dodijeljene su velike obaveze upraviteljima RD. Predlažemo uvrstiti odredbu da vrijeme preuzimanja ambalaže u sustavu povratne naknade unutar RD mogu urediti upravitelji RD i Fond, a ovisno o potrebama pojedine JLS. Nije prihvaćen Obveza preuzimanja ambalaže u SPN-u tijekom cijelog radnog vremena vrijedi isto za prodavatelje kao i za reciklažna dvorišta.
236 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Sustav povratne naknade, Članak 32. lanak 32. stavak a. Što sa granicom do 80 ambalažnih jedinica dnevno po potrošaču koje prodavatelj i RD smije preuzeti? Uvrstiti obvezu JLS kao vlasnika RD da osiguraju uvjete za preuzimanje ambalaže u sustavu povratne naknade obzirom da upravitelji kao takvi nemaju ingerenciju izvođenja radova na nekretnini u tuđem vlasništvu, ovo posebice imajući u vidu kako upravitelji RD mogu biti i osobe koje nisu komunalna društva u vlasništvu pojedine JLS. Djelomično prihvaćen Ograničenje obveze prihvata do 80 ambalažnih jedinica po potrošaču je dodano u tekst Pravilnika.
237 Nikola Marić Sustav povratne naknade, Članak 32. Nastavno na komentare u vezi obveze preuzimanja ambalaže s obzirom na minimalnu kvadraturu prodajne površine prodavatelja, odnosno predloženo povećanje sa 200 m2 na 600 m2 je vrlo opasno i loše iz slijedećih razloga; - Zbog najavljenog proširenja sustava povratne naknade sa uvođenjem ambalažnih jedinica manjih od 0,2l i uvođenjem tetrapaka, što dovodi do povećanja ambalažnih jedinica stavljenih na tržište i u sustavu povratne naknade za cca 400.000.000 komada, uz sadašnjih 800.000.000 komada, dolazimo do povećanja od 50% u ukupnom iznosu od 1.200.000.000 komada ambalažnih jedinica stavljenih na tržište u RH. - Potrebno je spustiti kvadraturu koja daje obvezu prikupljanja ambalaže na 100 m2, kako je to npr. u Slovačkoj, zadnjoj EU zemlji koja je uvela sustav povratne naknade. Svaka druga odluka donosi veliki problem u vidu da niti na jednom otoku, velikim prostorima na kontinentu, u selima, neće biti moguće vratiti ambalažu, što automatski dovodi do posljedice gdje bi se doslovno milijardu boca slilo u 500 dućana koji su veći od 600 m2. - RH ima 50-ak stalno naseljenih otoka, na kojima živi 133.000 stanovnika koji se tijekom petomjesečne sezone broj poveća 10 puta, velika većina tih otoka ima dućane manje od 300m2 - Ako gledamo sustav povratne naknade iz više gledišta, 10.000 prodajnih mjesta bi prodavalo sadržaj pakiran u ambalažu koja je dio povratne naknade, a samo 500 bi ih zaprimalo. Obim proizvoda pakiranog u ambalaži sustava povratne naknade tzv "soft drinks", voda, energetski napici najviše se prodaje na lako dostupnim prodajnim mjestima; manjim dućanima (100m2-200m2), kioscima, benzinskim pumpama tako da bi granicu zaprimanja trebalo približiti takvim prodajnim mjestima. Sustav povratne naknade je najbolje rješenje koje datira s kraja 18 stoljeća (1870 godine) i tada se obavljalo na kućnom pragu a sada bi mi to maknuli čim dalje i time opteretili velike dućane. Odluka o povećanju bi značila da bi se 1500 mjesta zatvorilo za povrat ambalaže što nikako ne ide u skladu sa proširenjem depozita i postavljenim kvotama EK. - Čak i danas su kvote prikupljanja u RH upitne, a u predloženom scenariju povećanja obvezne minimalne kvadrature sa sadašnjih 200m2 na predloženih 600m2, kvote će biti nemoguće ispuniti! Nije prihvaćen Prijedlog da se površina prodajnog prostora kao uvjeta za obvezu preuzimanja ambalaže u sustavu povratne naknade spusti sa postojećih 200 na 100 četvornih metara se odbija. Postojećih 200 četvornih metara ostaje kao granična površina za obvezu, i to iz razloga što je funkcioniranje postojećeg sustava povratne naknade usklađeno s ovom graničnom površinom prodajnog prostora
238 HOK Sustav povratne naknade, Članak 32. Uz članak 32. U stavku (m) članka 32. briše se riječ „ručnog“. Stavak (n) članka 32. briše se. Ujedno predlažemo izmijeniti Uredbu o gospodarenju otpadnom ambalažom (NN, broj 97/2015, 7/2020, 140/2020, 84/2021). Obrazloženje Hrvatska obrtnička komora ustraje u zahtjevima za izmjenom članka 6. stavka 4. Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom kojom je propisano da je Fond obvezan prodavatelju i osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem vratiti isplaćeni iznos povratne naknade potrošaču kao i troškove preuzimanja i predaje otpadne ambalaže od pića sakupljaču na način: 1.za ručno preuzimanje otpadne ambalaže od pića: - 0,08 kuna (PDV uključen) po jedinici otpadne ambalaže za 2020. godinu, - 0,06 kuna (PDV uključen) po jedinici otpadne ambalaže za 2021. godinu, - 0,05 kuna (PDV uključen) po jedinici otpadne ambalaže za 2022. godinu i nadalje, 2. za preuzimanje otpadne ambalaže od pića putem aparata: - 0,14 kuna (PDV uključen) po jedinici otpadne ambalaže za 2020. godinu, - 0,16 kuna (PDV uključen) po jedinici otpadne ambalaže za 2021. godinu, - 0,18 kuna (PDV uključen) po jedinici otpadne ambalaže za 2022. godinu i nadalje Iz navedenih odredbi proizlazi da je propisan veći iznos isplate troškova preuzimanja i predaje otpadne ambalaže od pića prodavatelju od strane Fonda za poduzetnike koji otpadne ambalažu preuzimaju putem aparata nego za poduzetnike koji ručno preuzimaju ambalažu, a tijekom godine predviđeno je smanjivanje iznosa isplate troškova preuzimanja za ručno i povećanje naknade za strojno preuzimanje. Time se direktno u nepovoljniji tržišni položaj stavljaju mikro i mali poduzetnici koji ručno preuzimaju ambalažu. Povećanjem razlika u isplatama troškova preuzimanja jaz između malih i velikih dodatno se produbljuje svake godine. Dakle, za istu uslugu pojedine poduzetnike stavlja se u nepovoljniji položaj na tržištu suprotno Ustavnim načelima, a obveza države je osiguravanje ravnopravnog položaja i jednakih uvjeta tržišnog natjecanja za sve kategorije poduzetnika. Razlika u uvjetima poslovanja je time veća što se u Hrvatskoj danas još uvijek više od 90% otpadne ambalaže od pića preuzima ručno, a nižim iznosom troškova preuzimanja koje Fond isplaćuje prodavatelju za ručno preuzimanje destimulira se ponajviše male i srednje poduzetnike za obavljanje navedene djelatnosti preuzimanja ambalaže i otežava im se mogućnost dodatnog ulaganja u skupe aparate za otkup otpadne ambalaže. Upravo iz te činjenice proizlazi da male trgovine ručnim preuzimanjem ambalaže osiguravaju preuzimanje u malim mjestima i u svim dijelovima Hrvatske. Neopravdano različitim isplatama naknade troškova preuzimanja ta se njihova uloga dodatno destimulira i time ugrožava ostvarivanje zacrtanih i preuzetih ciljeva Hrvatske u zbrinjavanju otpada. Naime, ulaganje u nabavku strojeva za male trgovine (prodavatelje) je neisplativo jer neveliki opseg preuzimanja smanjuje i usporava povrat ulaganja kroz niski dohodak odnosno ostvarenu dobit. Osim toga, potrebno je uzeti u obzir kako male trgovine imaju zaista ograničene prostorne uvjete. Neke trgovine uopće ne mogu osigurati prostor za smještaj stroja, dok bi za druge prilagodba prostora značila dodatna i izuzetno velika ulaganja. Slijedom velikog povećanja cijena i troškova poslovanja, trošak preuzimanja i predaje otpadne ambalaže od pića sakupljaču po jedinici otpadne ambalaže za 2022. godinu ne smije biti niži od 0,18 kuna (PDV uključen). Stoga predlažemo da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Vladi Republike Hrvatske predloži izmjenu Uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom na način da se u članku 6. stavku 4. ukine točka 1, a u točki 2 izbriše redni broj „2.“ i riječi „putem aparata“. Predlažemo navedene promjene Uredbe provesti što prije iz razloga umanjenja štete onim poduzetnicima koji provođenjem sporne odredbe već trpe velike negativne posljedice i nejednakost na tržištu, ali svojim preuzimanjem pridonose ostvarivanju i nacionalnih ciljeva zbrinjavanja ambalažnog otpada i osiguravaju dostupnost takve usluge. Nije prihvaćen Zbog funkcioniranja sustava povratne naknade i nadalje je potrebno odvajati ručno preuzimanje od preuzimanja putem aparata i u skladu s time odrediti zaseban iznos naknada koje Fond plaća za pokrivanje troškova preuzimanja. Iznosi naknada za preuzimanje ambalaže u sustavu povratne naknade uredit će se novom Uredbom o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi.
239 HGK Sustav povratne naknade, Članak 32. Naše članice koje se bave djelatnošću trgovine vezano uz članku 32.pod b) smatraju da se kvadratura prodajne površine za koju postoji obveza preuzimanja ambalaže treba povećati u odnosu na ono što je predloženo u Pravilniku pa tako predlažu povećanje na 600 m2 ili čak 1.000 m2 (u kojem slučaju trgovci s manjom površinom ne bi trebali imati obvezu prikupljanja ove ambalaže, osim ukoliko to sami ne odluče) obzirom da je otežano preuzimanje u manjim prodavaonicama te isto također predstavlja sanitarni problem, pogotovo ako se povećava opseg i asortiman preuzimanja ambalaže (tetrapak i manje od 0,2 l). Ističu kako ovom odredbom uštrb svoje osnovne djelatnosti moraju u skladištu osigurati prostor za otpadnu ambalažu. Nadalje članice ističu kako je dodatni problem u tome što otpadna ambalaža od pića velikog volumena, zauzima veliki prostor, često je prljava i nije pogodno da bude u istom (skladišnom) prostoru u kojem su i prehrambeni proizvodi koji su dio asortimana prodavatelja. Potrebno je definirati i obvezu postojanja spremnika za otpadnu ambalažu, koji će osigurati Fond, ako postoji obveza prodavatelja da preuzima ambalažu, jer nije pogodno da ista (koja je često i prljava) bude u istom skladištu gdje i prehrambeni proizvodi koji su dio asortimana prodavaonice. Predlaže se vrijeme za preuzimanje otpadne ambalaže iz stavka (c) od pića ograničiti, npr. na 2 sata dnevno. Prodavatelji pića nisu u mogućnosti osigurati cjelodnevni prijem otpadne ambalaže zbog broja radnika u prodajnom objektu, koji obavljaju i niz drugih poslova (blagajna, posluživanje kupaca, punjenje polica, hladnjaka ...), a naknada od Fonda nije dovoljna da bi se mogao zaposliti djelatnik koji bi se bavio preuzimanjem otpadne ambalaže cijeli dan. Dodatno predlažu predvidjeti mogućnost da prodavatelj privremeno obustavi preuzimanje ambalaže u sljedećim slučajevima: sakupljač na poziv prodavatelja odgovori da istu ne može preuzeti u propisanom roku, u slučaju više sile te u slučaju preuređenja prodajnog objekta. Također smatraju kako bi trebalo osigurati veći broj reciklažnih dvorišta koja su dostupna građanima, kako bi mogli tamo odlagati ambalažu i dobivati naknadu, jer je to njihova primarna djelatnost, kao što je trgovina primarna djelatnost trgovaca, a trgovcima treba omogućiti da sami, ovisno o mogućnostima organizacije unutar pojedine trgovine, definiraju vrijeme kada je moguće predati otpadnu ambalažu. Također, moli se tumačenje točke d), odnosno ima li pravo prodavatelj pića, ukoliko smatra da ne ispunjava pretpostavke za preuzimanje otpadne ambalaže odlučiti da ne preuzima otpadnu ambalažu jer za to nema prostornih i vremenskih uvjeta? Pitanje je postavljeno iz razloga što inspekcijske službe ovaj stavak tumače na način da je prodavatelj pića (trgovac) obavezan preuzimati otpadnu ambalažu, iako pravilnik propisuje da on to može, a ne navodi da mora. Posebno veliki problem su prodavaonice koje su u najmu (nisu vlasništvo trgovca - ne može preurediti prostor koji nije njegovo vlasništvo, da bi osigurao uvjete za prihvat ambalaže). Također, istom članku pod e.) predlaže se osim suradnje s drugom tvrtkom, omogućiti prijenos obaveze preuzimanja ambalaže na vlastito prodajno mjesto. Nastavno, pod j.) članica postavlja upit je li umjesto isplate iznosa povratne naknade dovoljno odobrenje veletrgovca kupcu bez gotovinske transakcije? Nije prihvaćen Prijedlog da granični prodajni prostor za obvezu preuzimanja ambalaže u SPN-u bude 600 ili čak 1000 četvornih metara umjesto sadašnjih 200 četvornih metara se odbija iz razloga što određena područja u RH gotovo da nemaju trgovine od 600 (1000) četvornih metara prodajnog prostora, te bi stoga na spomenutim područjima potrošači ostali bez mogućnosti povrata ambalaže u SPN-u i prava na povrat prethodno plaćene povratne naknade. Prijedlog da se vrijeme preuzimanja otpadne ambalaže od potrošača ograniči na dva sata dnevno se odbija iz razloga što bi predloženo uvelike onemogućilo povrat ambalaže od strane potrošača i time ugrozilo postojeći sustav. Prijenos obveze preuzimanja ambalaže iz SPN-a za prodavatelje je već predložen u ovom Pravilniku za sve prodavatelje, ali uz prethodnu suglasnost Fonda. Ostali uvjeti preuzimanja ambalaže iz SPN-a koji nisu uređeni ovim Pravilnikom uredit će se kroz ugovore s Fondom.
240 Udruga gradova u RH Sustav povratne naknade, Članak 32. Pod (a) Prodavatelji pića koji imaju prodajni prostor manji od 200 m2 ne moraju primati povratnu ambalažu, a reciklažna dvorišta očito beziznimno moraju imati prostorne i tehničke uvjete za to, mada ih u praksi vrlo malo ima dovoljno prostora, a pogotovo uvjete koji bi spriječili moguće prijevare i krađe. Većina radnika i sama "skuplja boce", tako da obveza preuzimanja povratne ambalaže na reciklažnim dvorištima podsjeća na zaduživanje lisice da čuva kokošinjac. Ovo načelno znači da će reciklažna dvorišta biti prisiljena investirati u uređaje za automatsko zaprimanje povratne ambalaže koji omogućuju njeno prešanje (da bi se onemogućilo višekratno plaćanje za istu ambalažu), što će još dodatno financijski opteretiti cijenu javne usluge. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
241 Nikola Marić Sustav povratne naknade, Članak 32. Povećanjem kvadrature obveznika zaprimanja ambalaže sa 200 četvornih metara na 600, dovodi do koncentracije kupaca i stavlja trgovačke centre u bolju poziciju. Problem je što svi ljudi nisu mobilni, ima nas i starijih i nije lako iz sela otići do grada u trgovački centar koji bi tada jedino imao obvezu. Treba omogućiti što jednostavniju predaju ambalaže na što više lokacija. Sa druge strane, oni koji najviše prodaju ambalaže iz sustava povratne naknade a to su benzinske pumpe, kiosci i manji dućani ovime bi bili izuzeti i baš tu bi bio problem da bi se ambalaža nekontrolirano odbacivala u komunalni otpad koji je opterećen ili u prirodu. Kupcu treba omogućiti da kupljen sadržaj u ambalaži vrati na mjesto prodaje gdje ju je kupio a ne da ju gomila kući i da mora organizirati odlazak u drugi dućan ili veće centre kako bi je vratio. Nije prihvaćen Prijedlog da se kupcu omogući povrat ambalaže u sustavu povratne naknade na svakom mjestu prodaje gdje je kupio piće se odbija iz razloga što mnoga prodajna mjesta nemaju uvjeta za takav prihvat.
242 Boso d.o.o. Sustav povratne naknade, Članak 32. Članak 32. stavak (b) Predlažemo povećanje kvadrature prodajnog prostora za obavezno preuzimanje otpadne ambalaže na 600 četvornih metara. Istim bi se uskladili s PRAVILNIKOM O MINIMALNIM TEHNIČKIM I DRUGIM UVJETIMA KOJI SE ODNOSE NA PRODAJNE OBJEKTE, OPREMU I SREDSTVA U PRODAJNIM OBJEKTIMA I UVJETIMA ZA PRODAJU ROBE IZVAN PRODAVAONICA (»Narodne novine«, br. 87/2008, 116/2008, 76/2009, 114/2011, 68/2013 i 30/2014) u kojem dodatni uvjeti za prodavaonice (agregat, sanitarni čvorovi za kupce...) kreću od iste kvadrature. Također, iz našeg dosadašnjeg iskustva kao jednog od većih preuzimatelja otpadne ambalaže od kupaca, u 200 četvornih metara je teško, a nekada i nemoguće, kvalitetno organizirati preuzimanje otpadne ambalaže uz zadovoljavajuće sanitarne i ostale uvjete. Većina otpadne ambalaže je služilo za sokove, alkohol ili mliječne proizvode. Usprkos stalnoj edukaciji, dobar dio kupaca donosi ambalaži koja nije potpuno očišćena od sadržaja, što uzrokuje veliko prljanje prostora za otkup, fermentiranje šećera i mliječnih proizvoda zaostalih u ambalaži, te smrad od istog u prodajnom objektu. Minimalan potreban prostora za otkup, manipulaciju i skladištenje otpadne ambalaže je 30 četvornih metara, sa vanjskim ulazom, potpuno odvojen ostatka prodajnog prostora. Isto je gotovo nemoguće osigurati u manjim prostorima, a ukoliko se i uspije, to čini 15% prostora objekta od 200 četvornih metara. Članak 32. novi stavak Predlažemo da se po uzoru na članak 39. stavak (j) ovog prijedloga pravilnika, dozvoli preuzimatelju otpadne ambalaže prijenos obveze na drugog prodavatelja ili vlastito drugo prodajno mjesto, pod uvjetom da udaljenost do drugog prodavatelja koji je obvezan preuzimati otpadnu ambalažu, vlastitog drugog prodajnog mjesta ili do reciklažnog dvorišta nije veća od 3 kilometra. Fond je i do sada dopuštao prijenos obveze na drugog prodavatelja koji je obvezan preuzimati otpadnu ambalažu, ali nije dozvoljavao prijenos obveze na drugo vlastito prodajno mjesto koje ima istu obvezu, iako je unutar dozvoljene udaljenosti. Nenormalno je i nedopustivo da možemo dogovoriti prijenos obveze na npr. Konzum, ali ne možemo na drugo vlastito prodajno mjesto unutar dopuštene udaljenosti od prodajnog mjesta koje nema uvjete za preuzimanje otpadne ambalaže. Nije prihvaćen Prijedlog da granični prodajni prostor za obvezu preuzimanja ambalaže u SPN-u bude 600 četvornih metara umjesto sadašnjih 200 četvornih metara se odbija iz razloga što određena područja u RH gotovo da nemaju trgovine od 600 četvornih metara prodajnog prostora, te bi stoga na spomenutim područjima potrošači ostali bez mogućnosti povrata ambalaže u SPN-u i povrata prethodno plaćene povratne naknade. Mogućnost prijenosa obveze preuzimanja ambalaže u sustavu povratne naknade na drugog prodavatelja ili drugo prodajno mjesto je već predložena u članku 32. ovog Pravilniku, i to za sve prodavatelje, ali uz prethodnu suglasnost Fonda.
243 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Sustav povratne naknade, Članak 33. Mišljenja smo kako odredbe iz stavka (a) nisu usklađene s rokovima i obvezama koje se propisuju za proizvođače ovim pravilnikom. Dodatno, prilikom izrade upute Fond mora voditi računa o tehničkim mogućnostima aparata za preuzimanje otpadne ambalaže. Međutim, tekstom Pravilnika u ovom trenutku ne poštuju se ova tehnička ograničenja jer je poznato da ambalažu manju od 0,2 L kao niti ambalažu od višeslojnih (kompozitnih) materijala, aparati u ovom trenutku ne mogu preuzeti. Ukoliko se ne usklade odredbe ovog Pravilnika s tehničkim zahtjevima aparata, značajan dio obveza iz Pravilnika proizvođači i prodavatelji neće moći ispuniti. Djelomično prihvaćen Rokovi će se dodatno uskladiti kroz prijelazne i završne odredbe. Sva pitanja vezana uz sustav povratne naknade koja nisu precizirana u ovom Pravilniku uredit će se uputama i odlukama Fonda, odnosno ugovorima Fonda s odgovarajućim dionicima.
244 HGK Sustav povratne naknade, Članak 34. Kako je definirano da - Otpadna ambalaža od pića mora biti prilikom preuzimanja kod prodavatelja pića i osobe koja upravlja reciklažnim dvorištem ispražnjena od sadržaja, ne smije biti zgnječena ili uništena te GTIN oznaka i oznaka sustava povratne naknade moraju biti jasno vidljive i čitljive. Članica naglašava da su mlijeko i mliječni proizvodi viskozniji (gušći) od Pića jer naravno nisu u istoj kategoriji te je potrebno duže ispiranje ambalaže vodom, na taj način je potrošnja vode veća od ispiranja ambalaže u koju je bilo punjeno Piće pa smatramo da na taj način povećavamo potrošnju vode u domaćinstvu potrošača što je u suprotnosti s održivim razvojem i uštedom vode. Zbog toga je također potrebno kategoriju mlijeka i mliječnih proizvoda definirati zasebno od kategorije Pića kako je definirano u komentaru članaka 4. Nije prihvaćen Prijedlog da se mlijeko i mliječni proizvodi posebno kategoriziraju u okviru „pića“ se odbija. U pravilniku se ne zahtjeva ispiranje ambalaže već samo da bude ispražnjena, što jednako vrijedi za sve proizvode koji potpadaju pod „pića“.
245 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Sustav povratne naknade, Članak 34. Članak 34. stavak a. Napominjemo kako se radi o obvezi koju je tako takvu vrlo teško osigurati, posebice uvođenjem višeslojne(kompozitne ambalažu s pretežno papir-kartonskom komponentom u sustav povratne naknade. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
246 STANIĆ BEVERAGES d.o.o. Sustav povratne naknade, Članak 34. Članak 34. st. a) Višeslojna ambalaža je u odnosu na druge materijale za punjenje pića izrazito deformabilna kada se isprazni te će samim time biti puno oštećenih GTIN kodova čime će se onemogućiti čitanje istih na automatima. Također, višeslojna ambalaža je označena piktogramom da se spljošti što također može dovesti do već spomenutog problema. U “uputi o korištenju aparata za preuzimanje otpadne ambalaže u sustavu povratne naknade i obaveznom sadržaju izvješća o preuzetim jedinicama otpadne ambalaže prema GTIN-u 3052018” koju je izdao Fond navodi se minimalna zapremina 201 mL koju uređaji moraju moći zaprimiti. Nadalje ne spominje se mogućnost prijema i prepoznavanja višeslojne ambalaže. Teško se može kontrolirati ispražnjenosti ambalaže koja je uvjet za otkup. Postoji ograničenje na staklene boce koje se ne mogu rotirati (“kockaste”), što je kod višeslojne ambalaže ustaljeni oblik. Što se tiče povratne ambalaže, radi svoje težine (mora biti jača, a samim time i teža od jednokratne boce) da bi se postigao ekološki učinak mora biti više puta vraćena u proizvodnju što zbog oštećenja nije moguće (pogotovo navojna grla) i time ne pridonosi zaštiti okoliša. Prijedlog je da se zada minimalni broj obrtaja povratne ambalaže prije njezinog odbacivanja u otpad. Djelomično prihvaćen Fond će po stupanju na snagu ovog Pravilnika donijeti novu uputu o korištenju aparata za preuzimanje otpadne ambalaže u SPN-u kao i uputu o svim ostalim uvjetima vezano uz SPN. Prijedlog da se propiše minimalni broj obrtaja ambalaže prije njezinog odbacivanja u otpad se odbija iz razloga što isto nije moguće nadzirati u praksi. Prema ovome Pravilniku sva ambalaža koja nema organizirani sustav povrata i ponovnog punjenja/korištenja te nije označena kao povratna ambalaža smatra se nakon njezinog jednokratnog iskorištenja otpadnom ambalažom.
247 Maraska d.d. Sustav povratne naknade, Članak 34. Članak 34. st. a) Višeslojna ambalaža je u odnosu na druge materijale za punjenje pića izrazito deformabilna kada se isprazni te će samim time biti puno oštećenih GTIN kodova čime će se onemogućiti čitanje istih na automatima. Također, višeslojna ambalaža je označena piktogramom da se spljošti što također može dovesti do već spomenutog problema. U “uputi o korištenju aparata za preuzimanje otpadne ambalaže u sustavu povratne naknade i obaveznom sadržaju izvješća o preuzetim jedinicama otpadne ambalaže prema GTIN-u 3052018” koju je izdao Fond navodi se minimalna zapremina 201 mL koju uređaji moraju moći zaprimiti. Nadalje ne spominje se mogućnost prijema i prepoznavanja višeslojne ambalaže. Teško se može kontrolirati ispražnjenosti ambalaže koja je uvjet za otkup. Postoji ograničenje na staklene boce koje se ne mogu rotirati (“kockaste”), što je kod višeslojne ambalaže ustaljeni oblik. Što se tiče povratne ambalaže, radi svoje težine (mora biti jača, a samim time i teža od jednokratne boce) da bi se postigao ekološki učinak mora biti više puta vraćena u proizvodnju što zbog oštećenja nije moguće (pogotovo navojna grla) i time ne pridonosi zaštiti okoliša. Prijedlog je da se zada minimalni broj obrtaja povratne ambalaže prije njezinog odbacivanja u otpad. Djelomično prihvaćen Fond će po stupanju na snagu ovog Pravilnika donijeti novu uputu o korištenju aparata za preuzimanje otpadne ambalaže u SPN-u kao i uputu o svim ostalim uvjetima vezano uz SPN. Prijedlog da se propiše minimalni broj obrtaja ambalaže prije njezinog odbacivanja u otpad se odbija iz razloga što isto nije moguće nadzirati u praksi. Prema ovome Pravilniku sva ambalaža koja nema organizirani sustav povrata i ponovnog punjenja te nije označena kao povratna ambalaža smatra se nakon njezinog jednokratnog iskorištenja otpadnom ambalažom.
248 EKO-OZRA d.o.o. Sustav povratne naknade, Članak 34. Trgovci su u postojeće aparate uložili značajna financijska sredstva te se otvara problem sakupljanja malih volumena i VKA ambalaže i pred njih se stavljaju zahtjevi s kojima trgovci sigurno nisu računali a to je sakupljanje ove ambalaže ručno , trgovcima potencijalno mogu nastati dodatni značajni troškovi usklađivanja s uputama. Višeslojna ambalaža je u odnosu na druge materijale za punjenje pića izrazito deformabilna kada se isprazni te će samim time biti puno oštećenih GTIN kodova čime će se onemogućiti čitanje. Također, višeslojna ambalaža je označena piktogramom da se spljošti što također može dovesti do već spomenutog problema. U “uputi o korištenju aparata za preuzimanje otpadne ambalaže u sustavu povratne naknade i obaveznom sadržaju izvješća o preuzetim jedinicama otpadne ambalaže,možemo zaključiti da aparati koji se sada nalaze na tržištu RH nisu u mogućnosti primiti VKA ambalažu kao ni volumene manje od o.2 L . U tetrapak ambalaži uglavnom dolazi mlijeko i tekući mliječni proizvodi , kašasti gusti sokovi i vino i postavlja se pitanje kako osigurati higijenske uvjete povrata u trgovine, najčešće zbog istjecanja preostalog sadržaja proizvoda te mirisa koji mogu izazvati tako sakupljene ambalaže posebice u ljetnim mjesecima u trgovinama 200 m2 koji se nalaze u centru gradova i ambalažu sakupljaju ručno. Prihvaćen Fond će po stupanju na snagu ovog Pravilnika donijeti novu uputu o korištenju aparata za preuzimanje otpadne ambalaže u SPN-u kao i uputu o svim ostalim uvjetima vezano uz SPN. Sva pitanja vezana uz sustav povratne naknade koja nisu precizirana u ovom Pravilniku uredit će se uputama i odlukama Fonda, odnosno ugovorima Fonda s odgovarajućim dionicima, uključujući i pitanja vezana uz povrat višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom.
249 Dukat d.d. Sustav povratne naknade, Članak 34. Članak 34 Kako je definirano da - Otpadna ambalaža od pića mora biti prilikom preuzimanja kod prodavatelja pića i osobe koja upravlja reciklažnim dvorištem ispražnjena od sadržaja, ne smije biti zgnječena ili uništena te GTIN oznaka i oznaka sustava povratne naknade moraju biti jasno vidljive i čitljive. Naglašavamo da su mlijeko i mliječni proizvodi viskozniji (gušći) od Pića jer naravno nisu u istoj kategoriji te je potrebno duže ispiranje ambalaže vodom, na taj način je potrošnja vode veća od ispiranja ambalaže u koju je bilo punjeno Piće pa smatramo da na taj način povećavamo potrošnju vode u domaćinstvu potrošača što je u suprotnosti s održivim razvojem i uštedom vode. Kako smo naveli i zbog toga je također potrebno kategoriju mlijeka i mliječnih proizvoda definirati zasebno od kategorije Pića kako je definirano u komentaru članaka 4. Nije prihvaćen Prijedlog da se mlijeko i mliječni proizvodi posebno kategoriziraju u okviru „pića“ se odbija. U Pravilniku se ne zahtjeva ispiranje ambalaže već samo da bude ispražnjena što jednako vrijedi za sve proizvode koji potpadaju pod „pića“.
250 Anatolij Lovrić Sustav povratne naknade, Članak 35. Česta situacija je da prodavatelji nisu u mogućnosti preuzeti ambalažu jer su im skladišta puna ambalaže. Opravdanje je što sakupljači nemaju dostatne kapacitet za prikup ambalaže i to pogotovo u sezoni. Osim toga sakupljačima se često ne isplati slati vozilo po manje količine ambalaže u dislocirane lokacije ili centre turističkih gradova. S druge strane prodavatelji u trgovinama iznad 200m2 nemaju dovoljno skladišnih kapaciteta za prikupljanje većih količina ambalaže. Zbog navedenog je potrebno omogućiti prodavatelju pića da vlastitim transportom preveze prikupljenu ambalažu iz sustava pov. naknade ovlaštenom sakupljaču uz nadoknadu toškova prijevoza. Nije prihvaćen Sukladno članku 97. stavku 13. Zakona Fond osigurava sakupljačku mrežu za sustav povratne naknade sklapanjem ugovora po provedenim javnim pozivima za iskaz interesa kojima se uređuju uvjeti za osobe s kojima će Fond sklopiti ugovor o poslovima sakupljanja otpada. Slijedom navedenog Fond će provesti javni poziv za sakupljače u SPN-u te povećati kapacitete sakupljanja na potrebnu razinu.
251 DS SMITH UNIJAPAPIR CROATIA d.o.o. Sustav povratne naknade, Članak 35. stavak 2/3. - odrediti minimalnu količinu i vrijeme potrebno za odvoz, a kao što je to predviđeno čl. 39. Prijedloga Pravilnika za opasan otpad gdje se navodi i vrijeme u kojem se treba preuzeti otpadna ambalaža i minimalna količina koja se mora ostvariti. Ovo je posebno potrebno iz razloga što stavak 3. navodi da prodavatelj pića odmah o činjenici neodvoza ambalaže obavještava Fond. Svi sudionici moraju biti u ravnopravnom položaju, pa se i skupljači moraju zaštiti od poziva na preuzimanje količina koje su zanemarive i koje ne opravdavaju troškove potrebne za njihovo preuzimanje. Nije prihvaćen Fond će po stupanju na snagu ovog Pravilnika donijeti novu uputu o svim uvjetima vezano uz SPN, a koji nisu precizirani ovim Pravilnikom. Sva pitanja vezana uz sustav povratne naknade koja nisu precizirana u ovom Pravilniku uredit će se nadalje odlukama Fonda, odnosno ugovorima Fonda s odgovarajućim dionicima, uključujući i minimalne količine i vremenske rokove za preuzimanje otpadne ambalaže kod posjednika.
252 C.I.A.K. d.o.o. Otpadna ambalaža koja je opasni otpad, Članak 36. Sukladno zakonskim propisima o opasnim tvarima te sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom i posebnom propisu koji uređuje Katalog otpada smatramo nužnim izmijeniti članak 36. stavak b) na način da se obuhvate svi piktogrami opasnosti, kako slijedi: „GHS02“ - koji upozorava krajnje korisnike da se unutar takve ambalaže nalaze plinovi, aerosoli, tekućine, krutine 1., 2. i 3. kategorije opasnosti, piroforne tekućine, piroforne krutine, samozagrijavajuje tvari i smjese 1. i 2. kategorije opasnosti, tvari i smjese koje u dodiru s vodom oslobađaju zapaljive plinove, 1.,2. i 3. kategorije opasnosti, organski peroksidi tip B, C, D, E, F „GHS03“ - koji upozorava krajnje korisnike da se unutar takve ambalaže nalaze oksidirajući plinovi, tekućine, krutine 1., 2., i 3. opasnosti „GHS04“ - koji upozorava krajnje korisnike da se unutar takve ambalaže nalaze plinovi pod tlakom, ukapljeni plinovi, ohlađeno ukapljeni plinovi, otopljeni plinovi „GHS05“ - koji upozorava krajnje korisnike da se unutar takve ambalaže nagrizajuće tvari, 1. kategorije opasnosti „GHS07“ - koji upozorava krajnje korisnike da se unutar takve ambalaže nalaze tvari koje mogu imati akutnu toksičnost, 4. kategorija opasnosti, tvari koje su nadražujuće za kožu, oko 2. kategorije opasnosti, toksične za ciljani organ, 3. kategorija opasnosti „GHS09“ - koji upozorava krajnje korisnike da se unutar takve ambalaže nalaze tvari opasne za vodeni okoliš, akutne toksičnosti, 1. kategorija opasnosti i kronične toksičnosti, 1. i 2. kategorija opasnosti. jer u protivnom će se ambalažom koja je opasan otpad smatrati samo ambalaža koja nastaje od proizvoda koji sadrže tri navedena piktograma opasnosti, a to su: GHS01; GHS06, GHS08, dok će se ostala ambalaža smatrati neopasnim otpadom. Djelomično prihvaćen Prijedlog da se pod ambalažu koja je opasni otpad obuhvate svi piktogrami opasnosti se odbija. U Pravilniku je naznačeno da se otpadna ambalaža koja nastaje od proizvoda u ambalaži čija je ambalaža označena piktogramima opasnosti: GHS01; GHS06, GHS08 smatra opasnim otpadom samo u smislu odredbi ovog Pravilnika.
253 HGK Sustav proširene odgovornosti proizvođača kojim upravlja Organizacija za otpadnu ambalažu koja je opasan otpad, Obveze Organizacije za otpadnu ambalažu koja je opasan otpad Članice iz industrijskog sektora stava su da je rješenje kojim se uloga Organizacije u sustavu gospodarenja ambalažnim otpadom ograničava samo na opasnu ambalažu koja je označena s piktogramima GHS01, GHS06 i GHS08 (čl. 37) netržišno i diskriminirajuće kako prema mogućim Organizacijama, tako i prema obveznicima naknade za gospodarenje otpadom i obveznicima naknade za opasnu ambalažu u sustavu proširene odgovornosti proizvođača. Zakonska definicija Organizacije, ponovljena u čl.4. st.22 prijedloga Pravilnika ne ograničava rad Organizacije na samo jednu specifičnu kategoriju ambalažnog otpada. Mišljenje je članica da bi se ovim Pravilnikom sukladno člancima 95 i 96 ZGO-a, trebala otvoriti mogućnost da u ispunjavanju ciljeva gospodarenja svom otpadnom ambalažom jednakopravno i pod istim uvjetima i obvezama sudjeluju i Fond i Organizacije, kako bi obveznici naknade (gospodarstvo) mogli na temelju tržišnih prilika odabrati tko će u njihovo ime gospodariti otpadnom ambalažom. U tom smislu predlaže se izmijeniti čl. 25. na način da se u sustavu proširene odgovornosti proizvođača omogući sudjelovanje i Organizacijama, te jasno odvoje i propišu obaveze Fonda kao tijela s javnim ovlastima koje može gospodariti otpadnom ambalažom i obaveze Organizacija koje sukladno definiciji i Zakonu također mogu gospodariti svom otpadnom ambalažom. U tom smislu ukazujemo na čl. 37. st.5, kojim se propisuje da je Organizacija obavezna o vlastitom trošku proizvođačima osigurati odgovarajuće spremnike za odvojeno sakupljanje ambalaže koja je opasni otpad te redovito pražnjenje istih, dok Fond nema takvu obavezu za neopasni ambalažni otpad. Isto tako čl. 37. st. 4. obavezuje Organizaciju da "prilikom osiguravanja usluga gospodarenja otpadnom ambalažom koja je opasni otpad postupati štedljivo, racionalno, svrsishodno i nepristrano, kako bi se osigurala najveća moguća ekonomska vrijednost sakupljenog otpada koja je tehnički i ekonomski opravdana u svrhu ispunjavanja ciljeva propisanih ovim Pravilnikom" . Međutim čl. 25 ne propisuje takvu obavezu Fondu, koji gospodari s neopasnim ambalažnim otpadom, a Organizacijama se ne daje to pravo. Stoga bi čl. 37. bio nepotreban, jer bi izmjenom čl.25 trebalo izjednačiti obaveze i definirati specifičnu ulogu Fonda kao tijela s javnim ovlastima koji je i akter na tržištu, kako bi se sukladno čl. 7. Direktive 2018/852 od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu osiguralo da sustavi moraju djelovati pod ne diskriminirajućim uvjetima kako bi se izbjegle prepreke trgovini ili narušavanje tržišnog natjecanja. Također, članice mole i pojašnjenje koji su razlozi ograničavanja uloge Organizacije samo na sustav gospodarenja opasnim otpadom? Djelomično prihvaćen Prijedlog da se u sustavu proširene odgovornosti proizvođača omogući sudjelovanje i Organizacijama, te jasno odvoje i propišu obaveze Fonda kao tijela s javnim ovlastima koje može gospodariti svom otpadnom ambalažom i obaveze Organizacija koje sukladno definiciji i Zakonu također mogu gospodariti svom otpadnom ambalažom se odbija. Pravilnik je u skladu s člankom 88. stavkom 3. te člankom 96. stavkom 8. Zakona o gospodarenju otpadom, kojima je propisana ovlast ministra da gospodarenje otpadom koji se smatra posebnom kategorijom otpada, obvezno postupanje posjednika toga otpada i drugih dionika sustava gospodarenja posebnom kategorijom otpada te pojedinosti načina rada organizacije propisuje ministar pravilnikom, a kojim se određuju uloge i obveze svih dionika, uključujući proizvođača proizvoda koji stavlja proizvod na tržište Republike Hrvatske, Fonda, Organizacije, davatelja javne usluge, jedinice lokalne samouprave, te kad je primjenjivo, osoba koje obavljaju ponovnu uporabu, pripremu za ponovnu uporabu, te pravne osobe koje obavljaju socijalno poduzetništvo. Prijedlog da se u Pravilniku izjednače obveze Fonda i Organizacije da prilikom osiguravanja usluga gospodarenja otpadnom ambalažom moraju postupati štedljivo, racionalno, svrsishodno i nepristrano, kako bi se osigurala najveća moguća ekonomska vrijednost sakupljenog otpada koja je tehnički i ekonomski opravdana u svrhu ispunjavanja ciljeva propisanih ovim Pravilnikom, se prihvaća. U tom smislu sporna odredba je izbrisana iz Pravilnika. S obzirom da su spomenute obveze Fonda i Organizacije propisane su u članku 96. stavku 6. Zakona nije ih potrebno ponavljati u Pravilniku.
254 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Sustav proširene odgovornosti proizvođača kojim upravlja Organizacija za otpadnu ambalažu koja je opasan otpad, Obveze Organizacije za otpadnu ambalažu koja je opasan otpad Pravilnik propisuje kako je Organizaciju moguće osnovati samo za potrebe gospodarenja otpadnom ambalažom koja je opasni otpad. Navedeno je suprotno odredbama Zakona o gospodarenju otpadom koji navodi kako Organizacija može gospodariti i otpadnom ambalažom koja je neopasni otpad. U tom smislu odredbe Pravilnika potrebno je uskladiti. Nije prihvaćen Pravilnik je u skladu s člankom 88. stavkom 3. te člankom 96. stavkom 8. Zakona o gospodarenju otpadom, kojima je propisana ovlast ministra da gospodarenje otpadom koji se smatra posebnom kategorijom otpada, obvezno postupanje posjednika toga otpada i drugih dionika sustava gospodarenja posebnom kategorijom otpada te pojedinosti načina rada organizacije propisuje ministar pravilnikom, a kojim se određuju uloge i obveze svih dionika, uključujući proizvođača proizvoda koji stavlja proizvod na tržište Republike Hrvatske, Fonda, Organizacije, davatelja javne usluge, jedinice lokalne samouprave, te kad je primjenjivo, osoba koje obavljaju ponovnu uporabu, pripremu za ponovnu uporabu, te pravne osobe koje obavljaju socijalno poduzetništvo.
255 HGK Sustav proširene odgovornosti proizvođača kojim upravlja Organizacija za otpadnu ambalažu koja je opasan otpad, Obveze Organizacije za otpadnu ambalažu koja je opasan otpad Članica koja se bavi djelatnošću trgovine smatra kako se ovim odredbama trgovcima nameće nova obveza prihvat ambalaže koja predstavlja opasni otpad. Već je više puta naglašeno da trgovci ne žele i ne mogu postati reciklažna dvorišta za razne vrste otpada (naročito kada se radi o trgovcima koji prodaju prehrambene proizvode). Osim toga, ponavlja se pitanje prostora koji bi trgovci morali imati i za prihvat ove vrste otpada. Mišljenja su da bi se ovaj otpad trebao zbrinjavati isključivo na reciklažnim dvorištima. Nastavno na navedeno, postavljaju pitanje znači li to da se na njih odnosi i primjena članka 42. koja se odnosi na vođenje evidencije, prikupljanje podataka i izvješćivanje o ambalaži i otpadnoj ambalaži. Nije prihvaćen Obveza prodavatelja da od fizičkih osoba preuzimaju otpadnu ambalažu koja je opasni otpad propisana je i važećim Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži, u članku 28. stavku 6. Prodavatelj koji od krajnjeg korisnika preuzima otpadnu ambalažu koja je opasni otpad ne obavlja djelatnost sakupljanja otpada stoga ne podliježe obvezi upisa u Očevidnik sakupljača i oporabitelja iz članka 46. Zakona niti je obvezan voditi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada za otpadnu ambalažu koju je preuzeo od fizičkih osoba. Evidenciju vodi sakupljač koji ima ugovor s Organizacijom, a Organizacija izvješćuje Ministarstvo.
256 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Obveze Organizacije za otpadnu ambalažu koja je opasan otpad, Članak 37. Predlažemo da se u duhu ovog Pravilnika, u st.(h) ovog članka, za prodavatelje propiše minimalna kvadratura prostora u kojem je prodavatelj dužan uspostaviti sustav preuzima otpadne ambalaže koja je opasni otpad od fizičkih osoba. Nije prihvaćen Prijedlog da se propiše minimalna kvadratura prodajnog prostora kao kriterij za obvezu preuzimanja otpadne ambalaže koja je opasni otpad od fizičkih osoba se odbija iz razloga što bi isto narušilo postojeći sustav predaje i preuzimanja ove vrste ambalaže i time ugrozilo ispunjavanje nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom.
257 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Obveze Organizacije za otpadnu ambalažu koja je opasan otpad, Članak 37. Ukoliko su proizvođači obvezni, sukladno st.(c) toč.(a), sklopiti ugovor sa Organizacijom na način da je Prodavatelj dužan predati sve vrste otpadne opasne ambalaže, navedeno znači da će proizvođači morati raskinuti postojeće ugovore sa sakupljačima. Predlažemo da se u prijelaznim i završnim odredbama propiše rok u kojem se očekuje da proizvođač izvrši navedeno. Prihvaćen Rokovi i prijelazno razdoblje propisat će se kroz prijelazne i završne odredbe tijekom daljnje izrade ovog Pravilnika.
258 HGK Obveze Organizacije za otpadnu ambalažu koja je opasan otpad, Članak 37. Članica koja se bavi djelatnošću trgovine molim pojašnjenje koja je svrha osnivanja novog tijele "Organizacije" te je li to tijelo podređeno/nadređeno Fondu ili je s njim jednako, osniva li se na nacionalnom nivou ili će postojati na lokalnoj razini? Primljeno na znanje Organizacija se predlaže radi usklađenja sa Zakonom i osniva se na nacionalnom nivou. Sukladno Zakonu, Organizacija sklapa sporazum s Fondom i Ministarstvom.
259 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Obveze Organizacije za otpadnu ambalažu koja je opasan otpad, Članak 37. Uz Organizaciju uvesti i FOND kao osobu koja upravlja gospodarenjem otpadne ambalaže koja je opasni otpad. Na taj način osiguralo bi se ispunjenje ciljeva iz ZGO. Ujedno ZGO su kao osobe koje upravljaju gospodarenjem ambalažom (opasnom i neopasnom) navedene i FOND i Organizacija te isključivanje FONDa ili Organizacije iz upravljanja pojedinom vrstom otpadne ambalaže nije u skladu sa odredbama ZGO. Nije prihvaćen Prema Zakonu, u okviru sustava proširene odgovornosti proizvođača usluge gospodarenja otpadom osiguravaju Fond i Organizacija. Navedeno ne znači da i Fond i Organizacija moraju biti uključeni u gospodarenje otpadnom ambalažom koja je prema ovom Pravilniku opasni otpad već da isto može obavljati ili Fond ili Organizacija, a isto tako i oba subjekta.
260 C.I.A.K. d.o.o. Obveze Organizacije za otpadnu ambalažu koja je opasan otpad, Članak 37. Sukladno zakonskim propisima Zakonu o gospodarenju otpadom i posebnom propisu koji uređuje gospodarenje otpadom smatramo nužnim izmijeniti članak 37. na način da se u istome briše stavak e) Organizacija je obvezna o vlastitom trošku osigurati proizvođačima proizvoda pakiranog u ambalažu s kojima je sklopila ugovor odgovarajuće spremnike za odvojeno sakupljanje otpadne ambalaže koja je opasni otpad te njihovo redovito pražnjenje jer je odvojeno sakupljanje otpada i privremeno skladištenje otpada u spremnicima koji su otporni na djelovanje otpada na mjestu nastanka obveza proizvođača/posjednika otpada. Nije prihvaćen Prijedlog brisanja stavka (e) se odbija jer, sukladno Zakonu, u okviru sustava proširene odgovornosti proizvođača proizvođači proizvoda snose financijsku ili financijsku i organizacijsku odgovornost za fazu »otpad« u životnom ciklusu proizvoda, a ne snose je proizvođači/posjednici otpada. Organizacija prebacuje spomenute troškove na proizvođače proizvoda.
261 C.I.A.K. d.o.o. Obveze proizvođača proizvoda pakiranog u ambalažu od kojih nastaje otpadna ambalaža koja je opasni otpad, Članak 38. Smatramo nužnim izmijeniti članak 38. stavak e) na način da se briše dio teksta: “te popis svih osoba koje prodaju proizvode tog proizvođača krajnjim korisnicima” budući da isti predstavlja poslovnu tajnu Nije prihvaćen Popis svih prodavatelja nužan je radi provjere da li proizvođač ispunjava svoju EPR obvezu.
262 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Sakupljanje otpadne ambalaže koja je opasni otpad, Članak 39. Uvesti i FOND uz Organizaciju. Nije prihvaćen Prema Zakonu, u okviru sustava proširene odgovornosti proizvođača usluge gospodarenja otpadom osiguravaju Fond i Organizacija. Navedeno ne znači da i Fond i Organizacija moraju biti uključeni u gospodarenje otpadnom ambalažom koja je prema ovom Pravilniku opasni otpad već da isto može obavljati ili Fond ili Organizacija, a isto tako i oba subjekta.
263 C.I.A.K. d.o.o. Sakupljanje otpadne ambalaže koja je opasni otpad, Članak 39. Sukladno zakonskim propisima Zakonu o gospodarenju otpadom i posebnom propisu koji uređuje gospodarenje otpadom smatramo nužnim izmijeniti članak 39. na način da se u istome briše stavak (m) Spremnike za otpadnu ambalažu koja je opasni otpad i koju fizičke osobe predaju prodavatelju iz stavka 8. ovog članka te osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem obvezna je o vlastitom trošku osigurati Organizacija. jer je odvojeno sakupljanje otpada i privremeno skladištenje otpada u spremnicima koji su otporni na djelovanje otpada na mjestu nastanka obveza proizvođača/posjednika otpada. Nije prihvaćen Prijedlog se odbija jer, sukladno Zakonu, u okviru sustava proširene odgovornosti proizvođača proizvođači proizvoda snose financijsku ili financijsku i organizacijsku odgovornost za fazu »otpad« u životnom ciklusu proizvoda, a ne snose je proizvođači/posjednici otpada.
264 Udruga gradova u RH Sakupljanje otpadne ambalaže koja je opasni otpad, Članak 39. Pod (h) Preuzima li organizacija nenaplatno otpadnu ambalažu koja je opasan otpad od osobe koja upravlja reciklažnim dvorištem? Što konkretno činiti s ostacima sadržaja? Pod (j) Što ovo zapravo znači? Da reciklažno dvorište mora zaprimiti otpadnu ambalažu koja je opasni otpad od trgovca? Mora li to učiniti naplatno ili nenaplatno? Prihvaćen Odredbe vezano uz ambalažu koja je opasni otpad dodatno su uređene.
265 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Prekogranični promet otpadnom ambalažom, Članak 41. Članak 41. stavak b. Kako odnosno na koji način? Primljeno na znanje Dokaz da je obrada u zemlji odredišta obavljena u skladu s Pravilnikom, Uredbom (EZ) 1013/2006 i Uredbom (EZ) 1418/2007 je da je otpad obrađen jednim od postupaka recikliranja (postupkom R4, odnosno R3, R5 - ovisno o kojoj se ambalaži radi), navedeno se može dokazati i ovjerenim dokumentom o prometu (Annex I B) da je oporaba završena ili Annexom VII, da je otpad zaprimljen (ovisno o kojem se postupku radi-sa ili bez notifikacije), izjavom oporabitelja i dozvolom postrojenja koje radi oporabu. Napomena: izvoz otpada u non-OECD države ne može biti odobren na privremene postupke - R12/R13.
266 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Prekogranični promet otpadnom ambalažom, Članak 41. Članak 41. stavak a. Predlažemo mogućnost izvoza uvrstiti kao mogućnost i za neopasnu otpadnu ambalažu. Nije prihvaćen Izvoz neopasne otpadne ambalaže već je predviđen u članku 29. stavku 5. ovog prijedloga Pravilnika („ (5) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako kod obrađivača koji ima sklopljen ugovor s Fondom ne postoje kapaciteti za oporabu otpadne ambalaže sakupljač koji ima ugovor s Fondom.“) predaje otpadnu ambalažu obrađivaču koji raspolaže odgovarajućim kapacitetom za oporabu otpada.
267 EKO-OZRA d.o.o. Informacijski sustav i izvješćivanje prema Europskoj komisiji, Članak 43. Članice društva Eko-Ozra d.o.o. zalažu se za uvođenje boljeg nadzora tržišta te registriranje svih onih koji su obvezni za svoje poslovanje plaćati naknade opterećivanja tržišta sa ambalažom, a to trenutno ne čine. To je problem na koji industrija upozorava već nekoliko godina, a to potvrđuje i sljedeći podatak ; RH ima svega prijavljeno 74,8 kg ambalaže/ stanovniku dok je EU prosjek u 2020. 177,2 kg ambalaže/stanovniku. Izmjenama ovog akta, dodatno se opterećuje isključivo ambalaža onih subjekata koji uredno podmiruju sve svoje obveze i čije količine su u sustavu i za koje su plaćene naknade za zbrinjavanje. Prema neslužbenom izvješću FZOEU o količinama ambalaže stavljene na tržište RH u 2021. sustavom povratne naknade ukupno je prikupljeno 78% od ukupno plasiranih količina ambalaže u sustavu povratne naknade ( 51.465/65.810 t) odnosno 78,9% ambalažnih jedinica u sustavu povratne naknade u odnosu na ukupnu količinu plasiranih jedinica ( 735.477.968/931.323.487 kom). Napominjemo i činjenicu da su od 1. srpnja 2021. u sustav povratne naknade vraćeni mlijeko i tekući mliječni proizvodi a postotak povrata je smanjen u odnosu na 2020. kada je postotak povrata ambalažnih jedinica iznosio 86,7 %. ( 617.489.523/711.710.582 kom) Razlog postotka pada količina treba tražiti u činjenici da učestalo mijenjanje pravila i izmjena odredbi Pravilnika od strane Ministarstva stvara zbunjenost i kod potrošača jer nisu dobili pravovaljane informacije kako postupati s ovom ambalažom te je ova ambalaža završila u reciklažnim dvorištima i zelenim otocima što se može iščitati iz podataka FZOEU. Prema podacima FZOEU u 2020. od ukupno 25.292 t sakupljenih količina plastike ambalaža od pića sudjeluje sa 13.144 t a ostatak od 12.148 t plastike sakupljen je ostalim načinom. U 2021. od ukupno 26.168 t plastike ambalaža pića je 14.943 t dok je 11.225 t sakupljeno ostalim načinom. Nadalje, u ukupnoj količini od 291.630 t stavljene ambalaže na tržištu RH u 2021. ambalaža od pića sudjeluje sa 65.810 t što iznosi 22.6% ukupne količine ambalaže tako da čak i ako se prikupi 100 % te ambalaže, RH će imati problem kako ispuniti ciljeve preuzete iz Direktive o otpadu. Republika Hrvatska je u 2021. sakupila 156.227t što čini 53% u odnosu na 291.630t plasirane ukupne količine amabalaže Prihvaćen U cilju boljeg nadzora tržišta i registriranja svih obveznika, dodana odredba u članku 6. „Fond i davatelji poštanskih usluga, nadležna tijela za carinski i trošarinski sustav i nadležna tijela za poslove statistike mogu radi ispunjavanja obveze proširene odgovornosti proizvođača proizvoda sklopiti sporazume u cilju uređivanja međusobnih odnosa radi identifikacije obveznika plaćanja naknade gospodarenja i učinkovite naplate naknada gospodarenja.“
268 HGK PRAVILNIK, DIO DRUGI Članice HGK zanima na koji način se planira evidentiranje ribarskih alata izgubljenih u moru i da li su predviđene sankcije ili se išlo ipak korak dalje i na neki pozitivan način potiče ribare da prijave gubitke alata na bazi plastike? Postoji li mjera poticanja vađenja u moru zaostalih alata i njihova reciklaža? Također zanima ih na koji način će se provoditi zbrinjavanje ribarskih mreža i oštećenih ribarskih kašeta? Primljeno na znanje Proizvođač plastičnih proizvoda koji stavlja na tržište ribolovni alat koji sadržava plastiku obvezan je prijaviti se i dostavljati podatke u Registar te razmjerno količini proizvoda koje je stavio na tržište snositi troškove gospodarenja otpadom od tih proizvoda uplatom naknade gospodarenja iz članka 6. ovog Pravilnika na račun Fonda, koji time u ime proizvođača plastičnih proizvoda provodi poslove za koje sukladno članku 105. Zakona osigurava nadoknadu troškova. Fond je obvezan sklopiti ugovor s pravnom ili fizičkom osobom – obrtnikom koji upravlja lučkim uređajem za prihvat otpada za ribolovne alate iz njihove nadležnosti u kojem će biti određen način isplate naknade i uvjeti provedbe aktivnosti koje je potrebno poduzeti za odvojeno sakupljanje otpadnog ribolovnog alata koji sadržava plastiku, prijevoz i obradu ovoga otpada, izvješćivanje o provedenim aktivnostima i kontrolu učinkovitosti istih. Ovaj ugovor sadržavat će, između ostalog, i mjere i inicijative za poticanje ribara da predaju otpadni ribolovni alat sukladno Pravilniku te prijave gubitak istog, a tako i mjere za poticanje vađenja iz mora prethodno odbačenog ribolovnog alata te predaju istog na oporabu.
269 Greenpeace PLASTIČNI PROIZVODI ZA JEDNOKRATNU UPORABU I RIBOLOVNI ALAT KOJI SADRŽAVA PLASTIKU, Smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu Pravilnikom se ni na kakav način ne postavljaju jasni ciljevi smanjenja potrošnje jednokratnih plastičnih proizvoda, već se samo ponavlja načelna obveza da se ostvari „mjerljivo kvantitativno smanjenje” iz Zakona o gospodarenju otpadom. Obveza postavljanja kvantitativnih ciljeva za smanjenje stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih čaša za napitke i spremnika za hranu stavljena je isključivo na proizvođače plastičnih proizvoda i to samo na one koji zapošljavaju više od 50 osoba. Tek na temelju podataka koje će proizvođači dostaviti Ministarstvu kroz protek godine dana od dana stupanja Pravilnika na snagu odredit će se nacionalni ciljevi smanjenja potrošnje, čime se ponovno odgađa njihovo donošenje. Ponavljamo zahtjev da treba postaviti jasan obavezan cilj smanjenja na izvoru, odnosno smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu. Ovaj komentar primarno se odnosi na članak 44 i članak 48. Nije prihvaćen Prijedlog da se propiše cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.) kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu se odbija iz razloga što je neophodno na nacionalnoj razini prvo izraditi analizu podataka prema ovome Pravilniku pa tek onda utvrditi kvantificirane podatke.
270 Greenpeace PLASTIČNI PROIZVODI ZA JEDNOKRATNU UPORABU I RIBOLOVNI ALAT KOJI SADRŽAVA PLASTIKU, Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu Kao mjera za smanjenje potrošnje jednokratnih plastičnih boca, predlažemo da se: - ugostiteljskim objektima propiše obaveza da potrošačima, odnosno gostima objekta, osiguraju besplatnu vodu iz slavine kao vodu za piće, - jedinicama lokalne samouprave uvede obaveza da održavaju postojeće javne česme za pitku vodu, postave nove te informiraju građane o lokacijama. Nije prihvaćen Prijedlog da se svim ugostiteljskim objektima propiše obveza da osiguraju dostupnost vode za piće iz slavine se odbija jer isto nije predmet Pravilnika.
271 ZELENA AKCIJA PLASTIČNI PROIZVODI ZA JEDNOKRATNU UPORABU I RIBOLOVNI ALAT KOJI SADRŽAVA PLASTIKU, Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu Budući da se sustav povratne naknade odnosi samo na sakupljanje otpadne ambalaže, predlažemo dodatak mjera za smanjenje potrošnje jednokratnih plastičnih boca dodavanjem novih stavaka: - sve osobe koje se bave ugostiteljskom djelatnošću te sve pravne osobe ili fizičke-osobe obrtnici koji poslužuju hranu ili piće su obvezni potrošačima besplatno omogućiti konzumaciju vode iz slavine, a kao dodatak naručenoj hrani ili piću koja se konzumira u okviru objekta; ponuda besplatne vode iz slavine mora biti naznačena na jelovniku ili na kojem drugom mjestu vidljivom potrošaču prilikom naručivanja hrane ili pića. - obveza iz prethodnog stavka se ne primjenjuje na osobe čiji objekti u okviru kojih se poslužuje hrana ili piće nisu spojeni na vodoopskrbnu mrežu ili u izvanrednim slučajevima kada voda iz slavine nije prikladna za piće, a na temelju obavijesti ili upozorenja nadležnog tijela za kontrolu ispravnosti vode za piće - jedinice lokalne samouprave su do 2025. obvezne povećati broj javno dostupnih česmi (slavina) za pitku vodu za 50% u odnosu na stanje 2021., a u svakom slučaju za minimalno 5 novih česmi na svom teritoriju uzimajući u obzir da nove česme (slavine) za pitku vodu instaliraju na lokacijama visoke protočnosti ljudi, da česme (slavine) moraju biti pristupačne svim skupinama te omogućavati besplatno punjenje spremnika ili drugih posuda za piće - izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave je obvezno donijeti plan uspostave mreže česmi (slavina) za pitku vodu odnosno plan instaliranja novih česmi (slavina), a kojim će se između ostalog odrediti plan njihovog održavanja u razdoblju od 5 godina - obveza povećanja broja česmi (slavina) se ne primjenjuje na jedinice lokalne samouporave koje na temelju plana uspostave ili održavanja česmi za pitku vodu očigledno raspolažu dovoljnim brojem česmi s obzirom na broj područja značajne protočnosti ljudi. Nije prihvaćen Prijedlog da se svim ugostiteljskim objektima propiše obveza da osiguraju dostupnost vode za piće iz slavine se odbija jer isto nije predmet Pravilnika.
272 ZELENA AKCIJA PLASTIČNI PROIZVODI ZA JEDNOKRATNU UPORABU I RIBOLOVNI ALAT KOJI SADRŽAVA PLASTIKU, Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu Uz specifične komentare na pojedine članke, predlažemo dodavanje novih stavaka: - kao mjera kojom se potiče sprječavanje nastanka otpada te smanjenje utjecaja proizvoda na okoliš od 1. siječnja 2024. primjenjuje se posebna naknada na sve isporuke potrošaču: (i.) jednokratnih čaša za napitke (neovisno o materijalu); i (ii.) spremnika za hranu od plastike, a koji su iskorišteni kao ambalaža za punjenje hranom i pićem koji se prodaju u okviru ugostiteljskih objekata; pekara; slastičarna; od trgovine na malo kada trgovina poslužuje gotovu hranu („Objekti za prehranu“) ili automata na napitke; posebnu naknadu plaća potrošač po jedinici proizvoda; osoba koja vodi Objekt za prehranu odnosno vlasnik automata za napitke je obvezna obračunavati posebnu naknadu te evidentirati istu u računovodstvenim evidencijama koje je dužan voditi. Iznos posebne naknade mora biti naveden na jasan i čitljiv način na računu. Prihod od posebne naknade se uplaćuje u državni proračun, a mora biti korišten u svrhe spriječavanja nastanka otpada od jednokratne plastike - danom stupanja na snagu ovog Pravilnika: (i.) zabranjuje se puštanje plastičnih balona ili uporaba konfeta od plastike za svečane ili ukrasne svrhe na otvorenom; te (ii.) pušenje na morskim plažama; u pogledu točke (ii) jedinice lokalne samouprave imaju pravo odrediti uvjete provođenje zabrane pušenja na morskim plažama što uključuje i određivanje odijeljenih zona za pušače, a koji moraju biti opremljeni prikladnim spremnicima za otpad kojim će se učinkovito spriječiti nastanak opušaka ili drugog otpada od duhanskih proizvoda - osobe koje stavljaju plastične proizvode za jednokratnu uporabu opisane u Prilogu (n) na raspolaganje na tržištu Republike Hrvatske obvezne su poduzeti mjere smanjenja potrošnje takvih proizvoda; mjere smanjenja potrošnje uključuju: stavljanje na raspolaganje višekratnih zamjena takvim proizvodima, uključivanje višekratnih zamjena u svoju ponudu robe, omogućavanje potrošaču pravo izbora višekratnih zamjena, postavljanje jasno vidljivih obavijesti ili znakova u prodajnom prostoru kojim se potiče potrošača na smanjenje potrošnje predmetnih proizvoda i druge slične mjere - u pogledu plastičnih proizvoda iz stavka 4. ovog članka u roku od dvije (2) godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika Zakonom će se usvojiti zabrana stavljanja na tržište kojom će se zabraniti stavljanje na tržište u Republici Hrvatskoj plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu opisanih u Prilogu (n), a koja će se početi primjenjivati ne kasnije od 2025. godine. - Prilog (n) bi pritom sadržavao proizvode: konfeti;tacne/pladnjevi (koji se ne smatraju ambalažom) te pribor za jelo koji se koristi za uzimanje, rezanje ili miješanje hrane; plastični prstenovi koji omogućuju grupiranje pojedinačnih pakiranja; nosači za poklopce od spremnika za pizzu; plastične čačkalice/pikalice; poklopci za čaše za napitke te čaše za napitke. Nije prihvaćen Prijedlozi se odbijaju iz razloga što propisivanje određenih odredbi za jednokratne čaše za napitke neovisno od kojeg su materijala trebalo bi biti potkrijepljeno s odgovarajućom procjenom rizika za primjenu ovih mjera, koja nedostaje. Vezano uz mjere za smanjenje potrošnje zakonodavac se rukovodio preporukama Europske komisije, a u svezi implementacije Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš te smatramo da su navedene mjere dovoljne da bi se ostvarilo smanjenje potrošnje tih proizvoda. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjera koje se predlažu ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti nove mjere. Određene primjedbe nisu iz nadležnosti gospodarenja otpadom tako da nisu iz područja primjene predmetnog Pravilnika (npr. zabrana pušenja na plažama), a određeni prijedlozi su već sadržani u Pravilniku (proširena odgovornost proizvođača i obveznike naknada). Detalji oko naknade gospodarenja otpadom za stavljanje na tržište plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu odredit će se Uredbom i odlukom Fonda. Sve obveze za JLS odredit će se Planom koji donosi županija, na način da svaka županija ima slobodu odrediti mjere koje će primijeniti. Zabrana stavljanja na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda određena je Zakonom o gospodarenju otpadom.
273 HGK Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, Članak 45. Članice zanima nije li u tome slučaju bolje da su čaše u cijelosti od plastike pa da ih je moguće reciklirati nakon upotrebe? Ako su od papira/kartona, presvučene plastikom iznutra samo prividno daju opciju održive ambalaže, kompleksnije su za proizvodnju, a ujedno i za recikliranje. Nije prihvaćen Predložena mjera ne predstavlja smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda. U predloženom slučaju došlo bi do povećanja potrošnje plastičnih čaša za jednokratnu uporabu, što bi negativno utjecalo na postizanje mjerljivog kvantitativnog smanjenja potrošnje ovih proizvoda što Republika Hrvatska mora postići do 2026. godine
274 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, Članak 45. Predlaže se zbog boljeg razumijevanja i primjene izmijeniti članak 45. na način da isti glasi: (1)Pravna i fizička osoba-obrtnik koja postavlja aparate za napitke obvezna je u prostorima u kojima postavlja aparate iste postaviti bez jednokratnih plastičnih čaša za napitke. (2) Iznimno, pravna i fizička osoba-obrtnik koja postavlja aparate za napitke na javnim mjestima na kojima nije moguća uporaba čaša za višekratnu uporabu, smije iste postaviti s jednokratnim plastičnim čašama za napitke koje nisu u cijelosti izrađene od plastike ili s jednokratnim čašama za napitke koje su izrađene od drugog materijala. Nedopustivo je da se primjerice u odgojno-obrazovnim institucijama koriste jednokratni proizvodi, a pored obveza vezanih uz educiranje i podizanje svijesti javnosti. Prihvaćen Prihvaća se
275 ZELENA AKCIJA Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, Članak 45. Prijedlog Zelene akcije: (1) Aparati za napitke koji se postavljaju na mjestima u svrhu korištenja istih za zaposlenike na mjestu njihovog rada i u kućanstvima postavljaju se i/ili isporučuju bez jednokratnih plastičnih proizvoda – čaša za napitke te bez plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu koji su navedeni u Popisu B Dodatka III. ovoga Zakona i proizvoda koji su načinjeni od oksorazgradive plastike, kao i bilo kojih drugih prehrambenih proizvoda pakiranih u količinama manjim od 100 g u primarnoj ambalaži od jednokratnog materijala te bez jednokratnih kapsula za kavu. (2) Do 1. siječnja 2024. uporaba jednokratnih plastičnih proizvoda – čaša za napitke koje nisu u cijelosti izrađene od plastike ili su izrađene od drugog materijala je dozvoljena u aparatima za napitke koji su postavljeni na javnim mjestima gdje nije moguća uporaba čaša za višekratnu uporabu. Od 1. siječnja 2024. zabranjuje se uporaba plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu – čaše za napitka u okviru aparata za napitke. Korištenje aparata za napitke koji je postavljen na javnom mjestu ne smije biti uvjetovano korištenjem čaša nuđenih u okviru takvog aparata. Djelomično prihvaćen Prihvaćena je primjedba Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce
276 LUKA KOS Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, Članak 46. Podržavam komentare Zelene Akcije. Uz već predloženo od strane Zelene Akcije te drugih udruga smatram da je nužno uvesti obvezu pravnih i fizičkih osoba-obrtnika da informiraju potrošače o mogućnostima uzimanja napitaka odnosno hrane u višekratnim spremnicima za piće ili hranu te mogućnostima da sami ponesu vlastite spremnike za piće ili hranu. Informiranje se mora provoditi kako u samim objektima (na jasno vidljivim mjestima), tako i na njihovim web-stranicama, jelovnicima i sl. Dodano, bitno je omogućiti potrošaču stvarni izbor posluživanja pića ili hrane u višekratnim spremnicima ili spremnicima koje potrošači donesu na način da se potrošaču ne smije naplatiti veća cijena zbog izbora posluživanja hrane ili pića u višekratnim spremnicima odnosno u spremnicima koje potrošači donesu. Primljeno na znanje Mjere podizanja svijesti se provode putem nacionalnih kampanja koje će se osmišljavati, a način da se postignu željeni ciljevi te uključujući sve zainteresirane subjekte. Što se tiče primjedbi u svezi obavljanja ugostiteljske djelatnosti i određivanja cijene za istu, navedeno nije iz područja primjene ovoga Pravilnika.
277 Udruga za nezavisnu medijsku kulturu Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, Članak 46. Potrebno je u potpunosti izbaciti, iz stavke a) korištenje jednokratnih čaša za napitke izrađene od drugog materijala. Alternativa postoji te u tom duhu predlažemo da se u članak 46. uvedu opcije a)osiguravanja višekratne čaše za napitke (kroz kaucijski sistem, članstvo, nagradne igre i sl.) b)da na zahtjev potrošača poslužuju piće korištenjem višekratne čaše osigurane od strane potrošača, a pod uvjetom da su isti odgovarajuće veličine i naočigled čiste; da usvoje nižu cijenu za piće unutar ovakve prakse; da postave jasna pravila čišćenja svojih višekratnih čaša na mjestu vidljivom za potrošača Nije prihvaćen Prijedlog da se propiše opća obveza uporabe isključivo višekratnog posuđa i pribora za jelo za sve ugostiteljske objekte, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta odbija se iz razloga što isto nije moguće provesti iz higijenskih razloga, te dio prijedloga nije u nadležnosti gospodarenja otpadom, odnosno nije iz područja primjene ovoga Pravilnika (npr. da usvoje nižu cijenu za hranu unutar ovakve prakse). Isto ne uvjetuje ni Direktiva (EU) 2019/904 niti Zakon.
278 Greenpeace Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, Članak 46. Pozdravljamo uvođenje obveze korištenja višekratnih čaša u ugostiteljskim objektima gdje se pripremaju i uslužuju napici. Obvezu treba provesti dosljedno i u nju uključiti i objekte jednostavnih usluga. Korištenje višekratnih čaša za napitke u objektima jednostavnih usluga ne može biti tek alternativna mogućnost jer nije izgledno da će dovesti do smanjenja korištenja plastičnih čaša. Isto tako, uvođenje jednokratnih čaša izrađenih od drugog materijala kao alternative nije u duhu Direktive u jednokratnoj plastici jer odgovor na onečišćenje plastikom ne može biti zamjena jednokratnih plastičnih proizvoda jednokratnim proizvodima napravljenim od drugog materijala. Čaše za višekratnu uporabu lako su dostupne u maloprodaji. Uz to, ponavljamo zahtjev da se za sve ugostiteljske objekte propiše obveza da osiguraju vodu za piće dostupnu iz slavine. Nije prihvaćen Prijedlog da se propiše opća obveza uporabe isključivo višekratnog posuđa i pribora za jelo za sve ugostiteljske objekte, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta, se odbija iz razloga što isto nije moguće provesti iz higijenskih razloga. Isto ne uvjetuje ni Direktiva (EU) 2019/904 niti Zakon. Vezano uz mjere za smanjenje potrošnje zakonodavac se rukovodio preporukama Europske komisije, a u svezi implementacije Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš te smatramo da su navedene mjere dovoljne da bi se ostvarilo smanjenje potrošnje tih proizvoda. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjera koja se predlažu ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti nove mjere. Prijedlog da se za sve ugostiteljske objekte propiše obveza da osiguraju vodu za piće dostupnu iz slavine se odbija jer prijedlog nije iz nadležnosti gospodarenja otpadom, odnosno nije iz područja primjene ovoga Pravilnika.
279 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, Članak 46. Predlaže se doraditi stavak (a) na način da se definira vrsta prihvatljivog drugog materijala ili da se taj dio briše. Nije prihvaćen Sukladno Direktivi (EU) 2019/904 (odredbe prenesene Zakonom o gospodarenju otpadom) i pripadajućim smjernicama određeno je što se smatra jednokratnim plastičnim proizvodom. Svaki proizvod koji nije određen kao jednokratni plastični proizvodom smatra se proizvodom od drugog materijala.
280 ZELENA AKCIJA Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, Članak 46. Smatramo kako je ova mjera neadekvatna budući da ostavlja mogućnost korištenja jednokratnih čaša izrađenih od drugih materijala i time ne šalje jasan signal ugostiteljima da jednokratno trebaju zamijeniti višekratnim. Za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji nužno je propisati obvezu uporabe isključivo višekratnog posuđa i pribora za jelo, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta. Ova mjera izuzima jednostavne objekte poput slastičarnica, pekarnica te trgovina na malo, a upravo takvi objekti koriste isključivo jednokratne čaše te generiraju većinu otpada od jednokratnih čaša. Također, predlažemo dodavanje novog stavka: (c) Osobe odgovorne za ispunjenje obveza na temelju čl. 46. su dodatno obvezne: (i.) na zahtjev potrošača poslužiti piće korištenjem višekratne čaše osigurane od strane potrošača, a pod uvjetom da su isti odgovarajuće veličine i naočigled čisti; te (ii.) usvojiti nižu cijenu za piće ako se hrana ili piće poslužuju u čaši osiguranoj od strane potrošača, a u odnosu na cijenu koja je primjenjiva kada se piće poslužuje u čaši od osobe koja poslužuje piće; (iii.) o mogućnosti iz točke (ii.), kao i o pravilima čišćenja obavijestiti potrošača postavljanjem obavijesti ili oznaka na mjestu vidljivom za potrošača. Osobe iz prethodnog stavka imaju pravo odbiti uslužiti potrošača korištenjem čaše osigurane od potrošača ako nije odgovarajuće veličine ili je očito prljava ili ako se piće konzumira u okviru objekta u kojem se piće poslužuje u višekratnim čašama. Neovisno o prethodnom, potrošač je odgovoran za higijensku ispravnost čaše koju je osigurao. (d) od 1. siječnja 2024. osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost ili koje se profesionalno bave pripremom ili posluživanjem hrane, pića ili napitaka, a koje obavljaju dostavu hrane, pića ili napitaka vlastitim resursima ili posredstvom drugih osoba, obvezne su hranu, piće ili napitke zapakirati u spremnike za hranu, čaše ili koju drugu prikladnu ambalažu koja je višekratna te koja podliježe sustavu povratne naknade za takvu višekratnu amabalažu. Nije prihvaćen Prijedlog da se propiše opća obveza uporabe isključivo višekratnog posuđa i pribora za jelo za sve ugostiteljske objekte, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta, se odbija iz razloga što isto nije moguće provesti iz higijenskih razloga. Isto ne uvjetuje ni Direktiva (EU) 2019/904 niti Zakon. Vezano uz mjere za smanjenje potrošnje zakonodavac se rukovodio preporukama Europske komisije, a u svezi implementacije Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš te smatramo da su navedene mjere dovoljne da bi se ostvarilo smanjenje potrošnje tih proizvoda. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjera koja se predlažu ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti nove mjere. Prijedlog mjera navedenih u novom stavku (c), koji se predlaže, se odbija iz razloga što isto ne uvjetuje ni Direktiva (EU) 2019/904 niti Zakon. Prvo treba procijeniti učinke mjera predloženih ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti moguće proširenje i nadogradnju istih.
281 TOMISLAV NAKIĆ-ALFIREVIĆ Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, Članak 46. Bilo bi bolje propisati obvezu uporabe isključivo višekratnog posuđa i pribora za jelo, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta. Nije prihvaćen Prijedlog da se propiše obveza uporabe isključivo višekratnog posuđa i pribora za jelo, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta, se odbija iz razloga što isto nije moguće provesti iz higijenskih razloga. Isto ne uvjetuje ni Direktiva (EU) 2019/904 niti Zakon. Vezano uz mjere za smanjenje potrošnje zakonodavac se rukovodio preporukama Europske komisije, a u svezi implementacije Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš te smatramo da su navedene mjere dovoljne da bi se ostvarilo smanjenje potrošnje tih proizvoda. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjera koja se predlažu ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti nove mjere.
282 Greenpeace Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, Članak 47. Pozdravljamo uvođenje obveze korištenja višekratnih spremnika za hranu u ugostiteljskim objektima gdje se hrana priprema i uslužuje. Potrebno je pojasniti da se radi i o obvezi uporabe višekratnog posuđa i pribora za jelo za konzumaciju na lokaciji, za sve ugostiteljske objekte. Obvezu treba provesti dosljedno i u nju uključiti i objekte jednostavnih usluga i „catering objekte“. Korištenje višekratnih spremnika za hranu ili jednokratnih spremnika od drugog materijala u ovim objektima ne može biti tek alternativna mogućnost jer nije izgledno da će dovesti do smanjenja korištenja plastičnih spremnika za hranu. Isto tako, prikazivanje jednokratnih spremnika za hranu izrađenih od drugog materijala kao alternative nije u duhu Direktive u jednokratnoj plastici koja navodi da odgovor na onečišćenje plastikom ne može biti zamjena jednokratnih plastičnih proizvoda jednokratnim proizvodima napravljenim od drugog materijala. Obveza korištenja višekratnih spremnika za hranu u ugostiteljskim objektima mjera je koja će polučiti rezultate isključivo ako se ne ostavlja prostor za korištenje jednokratnih spremnika od drugih materijala. Uz to, ponavljamo zahtjev da se za sve ugostiteljske objekte propiše obveza da osiguraju vodu za piće dostupnu iz slavine. Nije prihvaćen Prijedlog da se propiše opća obveza uporabe isključivo višekratnog posuđa i pribora za jelo za sve ugostiteljske objekte, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta, se odbija iz razloga što isto nije moguće provesti iz higijenskih razloga. Vezano uz mjere za smanjenje potrošnje zakonodavac se rukovodio preporukama Europske Komisije, a u svezi implementacije Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, te smatramo da su navedene mjere dovoljne da bi se ostvarilo smanjenje potrošnje tih proizvoda. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjera koja se predlažu ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti nove mjere. Prijedlog da se za sve ugostiteljske objekte propiše obveza da osiguraju vodu za piće dostupnu iz slavine se odbija jer prijedlog nije iz nadležnosti gospodarenja otpadom, odnosno prijedlog nije predmet Pravilnika.
283 Udruga za nezavisnu medijsku kulturu Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, Članak 47. Ponavljamo komentar na članak 46. Potrebno je u potpunosti izbaciti, iz stavke a) korištenje jednokratnih spremnika za hranu izrađene od drugog materijala. Alternativa postoji te u tom duhu predlažemo da se u članak 46. uvedu opcije a)osiguravanja višekratne spremnika za hranu (kroz kaucijski sistem, članstvo, nagradne igre i sl.) b)da na zahtjev potrošača poslužuju hranu korištenjem višekratnog spremnika osiguranog od strane potrošača, a pod uvjetom da je isti odgovarajuće veličine i naočigled čist; da usvoje nižu cijenu za hranu unutar ovakve prakse; da postave jasna pravila čišćenja potrošačevih višekratnih spremnika na mjestu vidljivom za potrošača Nije prihvaćen Prijedlog da se propiše opća obveza uporabe isključivo višekratnog posuđa i pribora za jelo za sve ugostiteljske objekte, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta iz razloga što isto nije moguće provesti iz higijenskih razloga, te dio prijedloga nije u nadležnosti gospodarenja otpadom, odnosno prijedlog nije predmet Pravilnika (npr. da usvoje nižu cijenu za hranu unutar ovakve prakse). Vezano uz mjere za smanjenje potrošnje zakonodavac se rukovodio preporukama Europske komisije, a u svezi implementacije Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, te smatramo da su navedene mjere dovoljne da bi se ostvarilo smanjenje potrošnje tih proizvoda. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjera koja se predlažu ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti nove mjere.
284 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, Članak 47. Predlaže se doraditi stavak (c) na način da se definira vrsta prihvatljivog drugog materijala ili da se taj dio briše. Nije prihvaćen Sukladno Direktivi (EU) 2019/904 i pripadajućim smjernicama određeno je što se smatra jednokratnim plastičnim proizvodom. Svaki proizvod koji nije određen kao jednokratni plastični proizvodom smatra se proizvodom od drugog materijala.
285 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, Članak 47. Predlaže se doraditi stavak (a) na način da se definira vrsta prihvatljivog drugog materijala ili da se taj dio briše. Nije prihvaćen Sukladno Direktivi (EU) 2019/904 i pripadajućim smjernicama određeno je što se smatra jednokratnim plastičnim proizvodom. Svaki proizvod koji nije određen kao jednokratni plastični proizvodom smatra se proizvodom od drugog materijala.
286 ZELENA AKCIJA Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, Članak 47. Smatramo kako je ova mjera neadekvatna budući da ostavlja mogućnost korištenja jednokratnih spremnika izrađenih od drugih materijala i time ne šalje jasan signal ugostiteljima da jednokratno trebaju zamijeniti višekratnim. Za ugostiteljske objekte gdje se hrana priprema i uslužuje na lokaciji nužno je propisati obvezu uporabe isključivo višekratnog posuđa i pribora za jelo, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta. Ova mjera izuzima jednostavne objekte poput slastičarnica, pekarnica te trgovina na malo, a upravo takvi objekti koriste isključivo jednokratne spremnike te generiraju većinu otpada od jednokratnih spremnika. Također, predlažemo dodavanje novog stavka: (d) Osobe odgovorne za ispunjenje obveza na temelju čl. 46. su dodatno obvezne: (i.) na zahtjev potrošača poslužiti hranu korištenjem višekratnog spremnika osiguranog od strane potrošača, a pod uvjetom da su isti odgovarajuće veličine i naočigled čisti; te (ii.) usvojiti nižu cijenu za hranu ako se hrana poslužuje u spremniku osiguranom od strane potrošača, a u odnosu na cijenu koja je primjenjiva kada se hrana poslužuje u spremniku od osobe koja poslužuje hranu; (iii.) o mogućnosti iz točke (ii.), kao i o pravilima čišćenja obavijestiti potrošača postavljanjem obavijesti ili oznaka na mjestu vidljivom za potrošača. Osobe iz prethodnog stavka imaju pravo odbiti uslužiti potrošača korištenjem spremnika osiguranog od potrošača ako nije odgovarajuće veličine ili je očito prljav ili ako se piće konzumira u okviru objekta u kojem se hrana poslužuje u višekratnim spremnicima. Neovisno o prethodnom, potrošač je odgovoran za higijensku ispravnost spremnika kojeg je osigurao. (e) od 1. siječnja 2024. osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost ili koje se profesionalno bave pripremom ili posluživanjem hrane, pića ili napitaka, a koje obavljaju dostavu hrane, pića ili napitaka vlastitim resursima ili posredstvom drugih osoba, obvezne su hranu zapakirati u spremnike za hranu u ambalažu koja je višekratna te koja podliježe sustavu povratne naknade za takvu višekratnu amabalažu. Nije prihvaćen Prijedlog da se propiše opća obveza uporabe isključivo višekratnog posuđa i pribora za jelo za sve ugostiteljske objekte, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta, se odbija iz razloga iz razloga što isto nije moguće provesti iz higijenskih razloga, te dio prijedloga nije u nadležnosti gospodarenja otpadom (npr. da usvoje nižu cijenu za hranu ako se hrana poslužuje u spremniku osiguranom od strane potrošača), odnosno prijedlog nije predmet Pravilnika. Vezano uz mjere za smanjenje potrošnje zakonodavac se rukovodio preporukama Europske komisije, a u svezi implementacije Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, te smatramo da su navedene mjere dovoljne da bi se ostvarilo smanjenje potrošnje tih proizvoda. Prijedlog mjera navedenih u novom stavku (d), koji se predlaže, se odbija iz razloga što isto ne uvjetuje ni Direktiva (EU) 2019/904 niti Zakon. Prvo treba procijeniti učinke mjera predloženih ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti moguće proširenje i nadogradnju istih.
287 Udruga za nezavisnu medijsku kulturu Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, Članak 48. Treba postaviti jasan cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.), kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni i za koju postoji alternativa. Nije prihvaćen Prijedlog da se propiše cilj smanjenja potrošnje za jednokratne plastične čaše za napitke, jednokratne plastične spremnike za hranu (50% do 2025. i 80% do 2030.) kao i za sve ostale jednokratne plastične proizvode koji nisu nužni te jednokratnu plastičnu ambalažu se odbija iz razloga što je neophodno na nacionalnoj razini prvo izraditi analizu podataka prema ovome Pravilniku pa tek onda utvrditi kvantificirane podatke.
288 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, Članak 48. Predlaže se izmjena stavka c) budući nije prihvatljivo da Ministarstvo utvrđuje nacionalne ciljeve smanjenja potrošnje jednokratnih plastičnih proizvoda na temelju podataka dobivenih od proizvođača plastičnih proizvoda na čiju proizvodnju i zaradu ti ciljevi direktno utječu Nije prihvaćen Utvrđivanje nacionalnih ciljeva kako se predlaže ovim Pravilnikom u skladu je s PROVEDBENOM ODLUKOM KOMISIJE (EU) 2022/162 оd 4. veljače 2022. o utvrđivanju pravila za primjenu Direktive (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izračuna, provjere i izvješćivanja o smanjenju potrošnje određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu i mjerama koje države članice poduzimaju kako bi je smanjile.
289 HGK Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, Članak 48. Članica predlaže da primjena odredbe članka 48. započne godinu dana od dana stupanja na snagu Pravilnika. Djelomično prihvaćen Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe u članku 80. Pravilnika i svim dionicima je ostavljeno dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika.
290 ZELENA AKCIJA Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, Članak 48. Ministarstvo održivog razvoja i gospodarstva mora uspostaviti ciljeve koji će biti jasni i nedvosmisleni svim poduzetnicima na hrvatskom tržištu. Time država šalje jasan signal u kojem smjeru se treba razvijati daljnje gospodarstvo. Ovakvim pristupom država daje jasno do znanja da ju ne zanima smanjenje plastičnih čaša za napitke i spremnika za hranu, već isto u potpunosti prepušta poduzetnicima. Stoga, Zelena Akcija predlaže sljedeće: Ministarstvo utvrđuje sljedeće nacionalne ciljeve smanjenja potrošnje, odnosno stavljanja na tržište spremnika za hranu: a) do 2025. treba postići smanjenje ukupne mase spremnika za hranu stavljenih na tržište za 50% u odnosu na 2021. godinu; b) do 2025. treba postići smanjenje ukupne mase spremnika za hranu stavljenih na tržište za 60% u odnosu na 2022. godinu; c) do 2030. treba postići smanjenje ukupne mase spremnika za hranu stavljenih na tržište za 80% u odnosu na 2021. godinu; d) do 2030. treba postići smanjenje ukupne mase spremnika za hranu stavljenih na tržište za 90% u odnosu na 2022. godinu. Nije prihvaćen Prijedlog da se ovim Pravilnikom propišu kvantitativni ciljevi smanjenja potrošnje se odbija iz razloga što isto ne uvjetuje ni Direktiva (EU) 2019/904 niti Zakon te je nužno prvo procijeniti rezultate i učinke mjera predloženih ovim Pravilnikom, a tek nakon toga analizirati i odrediti kvantitativne ciljeve.
291 Greenpeace Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, Članak 49. Uvođenje obveze naplate jednokratnih plastičnih čaša za napitke korak je u dobrom smjeru ukoliko je riječ o privremenoj mjeri koja u budućnosti predviđa zabranu. Obvezu treba proširiti i na naplatu svih jednokratnih čaša neovisno o materijalu od kojeg su napravljene, kao i svih jednokratnih spremnika za hranu. To će biti poticaj za uvođenje višekratnih čaša i spremnika, umjesto zamjene jednokratnih plastičnih drugim materijalima za jednokratnu upotrebu. Nije prihvaćen Prijedlog da se propiše obvezna naplata svih jednokratnih čaša neovisno o materijalu od kojeg su napravljene, kao i svih jednokratnih spremnika za hranu se odbija iz razloga što isto ne uvjetuje ni Direktiva (EU) 2019/904 niti Zakon.
292 ZELENA AKCIJA Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, Članak 49. Pozdravljamo naplatu jednokratnih plastičnih čaša kao privremenu mjeru nakon koje bi ih trebalo zabraniti raspoloživima na tržištu. Osim jednokratnih plastičnih čaša, obvezu naplate nužno je proširiti na sve jednokratne čaše, bez obzira na materijal od kojeg su izrađene, kako bi se izbjegla situacija u kojoj se npr. papirnate čaše s udjelom plastike nastavljaju dijeliti besplatno, iako su prema svojoj definiciji također jednokratne plastične čaše - gomilaju plastični otpad te imaju štetan utjecaj na ljudsko zdravlje i klimatske promjene. Osim toga, da se izbjegne situacija besplatnog dijeljenja bilo kojih drugih jednokratnih čaša budući da je namjera ovog Pravilnika da se one prvenstveno zamjene višekratnim čašama. Također, smatramo da bi osoba koja vodi Objekt za prehranu, odnosno vlasnik automata za napitke, morala biti obvezna evidentirati posebnu naknadu u računovodstvenim evidencijama koje je dužna voditi. Važno je da iznos posebne naknade mora biti naveden na jasan i čitljiv način na računu, a sav prihod od posebne naknade se uplaćuje u državni proračun te mora biti korišten u svrhe spriječavanja nastanka otpada od jednokratne plastike. Nije prihvaćen Prijedlog se odbija iz razloga što bi propisivanje određenih odredbi za jednokratne čaše za napitke, neovisno od kojeg su materijala, trebalo biti potkrijepljeno s odgovarajućom procjenom rizika za primjenu ovih mjera, koja nedostaje. Vezano uz mjere za smanjenje potrošnje zakonodavac se rukovodio preporukama Europske komisije, a u svezi implementacije Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, te smatramo da su navedene mjere dovoljne da bi se ostvarilo smanjenje potrošnje tih proizvoda. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjera koja se predlažu ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti nove mjere.
293 TOMISLAV NAKIĆ-ALFIREVIĆ Mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, Članak 49. Obvezu naplate jednokratnih plastičnih čaša krajnjim korisnicima bilo bi bolje proširiti na naplatu svih jednokratnih čaša neovisno o materijalu od kojeg su napravljeni, kao i svih jednokratnih spremnika za hranu. Nije prihvaćen Prijedlog se odbija iz razloga što bi propisivanje određenih odredbi za jednokratne čaše za napitke neovisno od kojeg su materijala trebalo biti potkrijepljeno s odgovarajućom procjenom rizika za primjenu ovih mjera, koja nedostaje. Vezano uz mjere za smanjenje potrošnje zakonodavac se rukovodio preporukama Europske komisije, a u svezi implementacije Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, te smatramo da su navedene mjere dovoljne da bi se ostvarilo smanjenje potrošnje tih proizvoda. Osim toga, prvo treba ocijeniti učinak mjera koja se predlažu ovim Pravilnikom, a tek nakon toga procijeniti nove mjere.
294 HGK Obveze proizvođača plastičnih proizvoda koji plastične proizvode za jednokratnu uporabu iz Popisa E Dodatka III. Zakona i ribolovni alat koji sadržava plastiku stavlja na tržište Republike Hrvatske, Članak 50. Članica koja se bavi djelatnošću trgovine ističe kako s obzirom da istovjetni proizvodi pakirani izvan objekta objekta imaju manje ograničenja (smiju biti u plastičnim posudama, dok proizvodi pripremljeni na licu mjesta ne smiju) dolazi do poticanje uvoza što se negativno odražava na prodaju unutar objekta( gastro). Također članicu zanima kada zakonodavac utvrđuje proširenu odgovornost proizvođača u odnosu na vlažne maramice, odnosi li se Popis E II. na vlažne maramice svih sastava? Što se tiče naplate naknade gospodarenja članice mole pojašnjenje. Hoće li to značiti da će se naknada gospodarenja plaćati 2x, od strane proizvođača ambalaže, tj. plastičnih proizvoda i od strane proizvođača hrane koji koriste plastičnu ambalažu? Nije prihvaćen „Članica koja se bavi djelatnošću trgovine ističe kako s obzirom da istovjetni proizvodi pakirani izvan objekta imaju manje ograničenja (smiju biti u plastičnim posudama, dok proizvodi pripremljeni na licu mjesta ne smiju) dolazi do poticanje uvoza što se negativno odražava na prodaju unutar objekta (gastro).“ - primjedba nije jasna. Proširena odgovornost proizvođača se odnosi na vlažne maramice koje se prema definiciji smatraju plastičnim proizvodima. Proizvođači neće plaćati dvostruku naknadu, nego samo kao proizvođač plastičnog proizvoda.
295 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Obveze Fonda, Članak 51. Molimo pojašnjenje, hoće li svaka ribolovna (iskrcajna) luka morati imati uređaj za prihvat otpada ? Naime, svaka bi trebala imati ugovorenu obrt/poduzeće koja preuzima takav otpad i odlaže ga u za to definirane centre i reciklažna dvorišta. U HR ima oko 120 iskrcajnih mjesta (Odluka o popisu iskrcajnih mjesta za ribarska plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru, NN 10/2020). Primljeno na znanje Prihvat otpada je određen putem lučkih uređaja za prihvat otpada, koji su određeni posebnim propisom.
296 Udruga gradova u RH Obveze Fonda, Članak 51. Uz dio u kome se navodi, citiramo "- redovno sakupljanje otpada na području jedinice lokalne samouprave nastalog od proizvoda iz točke I. i III . Popisa E Dodatka III. Zakona koji su odbačeni u komunalni otpad, prijevoz i obradu otpada od tih proizvoda" ... Komunalni otpad sakuplja i eventualno sortira davatelj javne usluge, a ne gradonačelnik. Nejasno je zašto bi JLS trebala sklapati sporazume s Fondom po ovoj osnovi. Uz dio koji glasi, citiramo "- gradnju, održavanje i rad infrastrukture za sakupljanje otpada nastalog od proizvoda iz točke I i III . Popisa E Dodatka III. Zakona na području jedinice lokalne samouprave potrebne za održavanja čistoće javnih površina u sklopu komunalne djelatnosti" ... Ukoliko je JLS odabrala izvršitelja komunalne djelatnosti održavanja čistoće javnih površina, bilo bi logičnije da sporazum s Fondom sklapa on, s obzirom da su mu poznate potrebe jer se bavi ovom djelatnošću. Ukoliko otpad od pometanja ili u posebnim spremnicima sakupljen otpad naveden u Popisu E Dodatka III treba dodatno sortirati, to zasigurno neće raditi JLS. Djelomično prihvaćen Obveza je propisana županijama, koje su dužne organizirati ovu aktivnost putem plana uključujući sve subjekte za provedbu istoga.
297 ZELENA AKCIJA Obveze jedinice lokalne samouprave, Članak 52. Potrebno je dodati: redovito pražnjenje spremnika za opuške i slični otpad te učinkoviti sustav nadzora nad gospodarenjem ovom vrstom otpada. Nije prihvaćen „Uklanjanje“ koje se predlaže u Pravilniku uključuje redovito pražnjenje spremnika za opuške i slični otpad. „Nadzor“ je propisan Zakonom.
298 Udruga gradova u RH Obveze jedinice lokalne samouprave, Članak 52. Pod (c) - S obzirom na drugačije označavanje u Zakonu o gospodarenju otpadom, ovo treba pojasniti kako bi se nedvosmisleno znalo o kojim je vrstama otpada riječ. Pod (e) - Ne bi li bilo bolje da je obveznik izrade plana osoba koja se komunalnim otpadom bavi, gradonačelnik za to nije stručan? Djelomično prihvaćen Prvi dio primjedbe nije jasan, a drugi dio se djelomično prihvaća. Obveznik izrade plana je županija koja je dužna organizirati ovu aktivnost putem plana uključujući sve subjekte za provedbu istoga.
299 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Obveze obrađivača otpadne ambalaže i sakupljača otpadne ambalaže koji imaju sklopljen  ugovor s Fondom, Članak 54. Članak 54. stavak b. Na koji način će sakupljač dokazivati nedostatak kapaciteta kod ugovornog obrađivača. Nije prihvaćen Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sukladno članku 97. stavku 14. Zakona, dužan je osigurati sakupljačku mrežu u slučaju nedostatka kapaciteta.za obradu otpada.
300 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Financiranje mjera za podizanje svijesti i izvješćivanja za  jednokratne plastične proizvode, Članak 55. Predlažemo da se u stavku 1. propiše Fondu koliki je minimalan iznos prihoda obvezan uložitiu u informativne i edukativne kampanje, npr. minimalno 5% prihoda. Nije prihvaćen Struktura izračuna naknade koja mora pokriti sve troškove određene proširenom odgovornosti proizvođača proizvoda odnosno člankom 105. Zakona odredit će se Uredbom u mjeri kako je to određeno Zakonom.
301 HGK Financiranje mjera za podizanje svijesti i izvješćivanja za  jednokratne plastične proizvode, Članak 55. Članica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK vezano uz članak 55. ističe kako nije definirano kako će se financirati Ministarstvo i Fond za provođenje mjera za podizanje svijesti za proizvode iz Popisa E. Hoće li to rezultirati uvođenjem dodatnih naknada Proizvođačima? Primljeno na znanje Proizvođač plastičnih proizvoda koji stavlja na tržište plastične proizvode za jednokratnu uporabu iz Popisa E Dodatka III. Zakona obvezan je prijaviti se i dostavljati podatke u Registar te razmjerno količini proizvoda koje je stavio na tržište snositi troškove gospodarenja otpadom od tih proizvoda uplatom naknade gospodarenja iz članka 6. ovog Pravilnika na račun Fonda, koji time u ime proizvođača plastičnih proizvoda provodi poslove za koje sukladno članku 105. stavku 9. Zakona osigurava nadoknadu troškova. Neće biti dodatnih naknada osim onih propisanih Zakonom i ovim Pravilnikom.
302 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Financiranje mjera za podizanje svijesti i izvješćivanja za  jednokratne plastične proizvode, Članak 55. Predlaže se dodati u stavak 1. način na koji će se osigurati naknada tih troškova, iz kojih izvora. Nije prihvaćen Proizvođač plastičnih proizvoda koji stavlja na tržište plastične proizvode za jednokratnu uporabu iz Popisa E Dodatka III. Zakona (obveza iz Direktive) obvezan je prijaviti se i dostavljati podatke u Registar te razmjerno količini proizvoda koje je stavio na tržište snositi troškove gospodarenja otpadom od tih proizvoda uplatom naknade gospodarenja iz članka 6. ovog Pravilnika na račun Fonda, koji time u ime proizvođača plastičnih proizvoda provodi poslove za koje sukladno članku 105. stavku 9. Zakona osigurava nadoknadu troškova. Neće biti dodatnih naknada osim onih propisanih Zakonom i ovim Pravilnikom. Struktura izračuna naknade koja mora pokriti sve troškove određene proširenom odgovornosti proizvođača proizvoda odnosno člankom 105. Zakona odredit će se Uredbom u mjeri kako je to određeno Zakonom.
303 Vindija d.d. Varaždin Financiranje mjera za podizanje svijesti i izvješćivanja za  jednokratne plastične proizvode, Članak 55. Članak 55. Jasnije definirati na koji način će se ostvarivati financiranje Ministarstva i Fonda za provođenje mjera za podizanje svijesti za proizvode iz Popisa E. (nije prihvatljivo da se isto realizira uvođenjem dodatnih naknada Proizvođačima) Nije prihvaćen Proizvođač plastičnih proizvoda koji stavlja na tržište plastične proizvode za jednokratnu uporabu iz Popisa E Dodatka III. Zakona (obveza iz Direktive) obvezan je prijaviti se i dostavljati podatke u Registar te razmjerno količini proizvoda koje je stavio na tržište snositi troškove gospodarenja otpadom od tih proizvoda uplatom naknade gospodarenja iz članka 6. ovog Pravilnika na račun Fonda, koji time u ime proizvođača plastičnih proizvoda provodi poslove za koje sukladno članku 105. stavku 9. Zakona osigurava nadoknadu troškova. Neće biti dodatnih naknada osim onih propisanih Zakonom i ovim Pravilnikom. Struktura izračuna naknade koja mora pokriti sve troškove određene proširenom odgovornosti proizvođača proizvoda odnosno člankom 105. Zakona odredit će se Uredbom u mjeri kako je to određeno Zakonom.
304 EKO-OZRA d.o.o. Financiranje mjera za podizanje svijesti i izvješćivanja za  jednokratne plastične proizvode, Članak 55. Nije definirano kako će se financirati Mininistarstvo i Fond za provođenje mjera za podizanje svijesti za proizvode iz Popisa E. Da li će to rezultirati uvođenjem dodatnih naknada Proizvođačima? Nije prihvaćen Proizvođač plastičnih proizvoda koji stavlja na tržište plastične proizvode za jednokratnu uporabu iz Popisa E Dodatka III. Zakona (obveza iz Direktive) obvezan je prijaviti se i dostavljati podatke u Registar te razmjerno količini proizvoda koje je stavio na tržište snositi troškove gospodarenja otpadom od tih proizvoda uplatom naknade gospodarenja iz članka 6. ovog Pravilnika na račun Fonda, koji time u ime proizvođača plastičnih proizvoda provodi poslove za koje sukladno članku 105. stavku 9. Zakona osigurava nadoknadu troškova. Neće biti dodatnih naknada osim onih propisanih Zakonom i ovim Pravilnikom. Struktura izračuna naknade koja mora pokriti sve troškove određene proširenom odgovornosti proizvođača proizvoda odnosno člankom 105. Zakona odredit će se Uredbom u mjeri kako je to određeno Zakonom.
305 Dukat d.d. Financiranje mjera za podizanje svijesti i izvješćivanja za  jednokratne plastične proizvode, Članak 55. Članak 55 Nije definirano kako će se financirati Mininistarstvo i Fond za provođenje mjera za podizanje svijesti za proizvode iz Popisa E. Da li će to rezultirati uvođenjem dodatnih naknada Proizvođačima? Nije prihvaćen Proizvođač plastičnih proizvoda koji stavlja na tržište plastične proizvode za jednokratnu uporabu iz Popisa E Dodatka III. Zakona (obveza iz Direktive) obvezan je prijaviti se i dostavljati podatke u Registar te razmjerno količini proizvoda koje je stavio na tržište snositi troškove gospodarenja otpadom od tih proizvoda uplatom naknade gospodarenja iz članka 6. ovog Pravilnika na račun Fonda, koji time u ime proizvođača plastičnih proizvoda provodi poslove za koje sukladno članku 105. stavku 9. Zakona osigurava nadoknadu troškova. Neće biti dodatnih naknada osim onih propisanih Zakonom i ovim Pravilnikom. Struktura izračuna naknade koja mora pokriti sve troškove određene proširenom odgovornosti proizvođača proizvoda odnosno člankom 105. Zakona odredit će se Uredbom u mjeri kako je to određeno Zakonom.
306 ZELENA AKCIJA Gospodarenje otpadnim ribolovnim alatom koji sadržava plastiku, Članak 56. Smatramo kako bi proizvođači plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu - ribolovnog alata koji sadrži plastiku trebali biti obvezni osigurati da je sva ribolovna oprema koja sadrži plastiku na odgovarajući način opremljena sustavom koji omogućuje kontinuirano praćenje i nadzor nad lokacijom ribolovnog alata u bilo kojem trenutku za vrijeme njegovog korištenja te kako bi proizvođači trebali biti dužni preuzeti otpadni ribolovni alat. Nije prihvaćen Prijedlog se odbija iz razloga što navedeni prijedlog nije iz područja primjene predmetnog Pravilnika, te bi se navedena odredba mogla urediti kroz poseban propis iz nadležnosti ribarstva.
307 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Gospodarenje otpadnim ribolovnim alatom koji sadržava plastiku, Članak 56. Molimo pojašnjenje kako će se obveza iz stavka (2) kontrolirati u praksi i koje su predviđene sankcije u slučaju nepridržavanja ove obveze? Nije prihvaćen Inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe propisane su Zakonom
308 ZELENA AKCIJA Mjere za podizanje svijesti, Članak 57. Nužno je uspostaviti kriterije za provođenje kampanje za podizanje svijesti kako se edukativan sadržaj kampanje ne bi sveo samo na odbacivanje otpada u okoliš već na štetan utjecaj ukupnog životnog ciklusa jednokratnih plastičnih proizvoda uključujući: ekstrakciju fosilnih goriva, njihovu preradu, transport, korištenje jednokratnih plastičnih predmeta te recikliranje, kao energetski intenzivan proces za proizvode koji imaju kratak vijek korištenja. Također je važno da uz odbacivanje, naglasak bude na neprihvatljivosti odlaganja i spaljivanja takvih predmeta. Važan kriterij je i naglasak na povezanost naglog porasta jednokratne plastike, odbacivanja otpada u okoliš i drugog neodgovarajućeg gospodarenja otpadom od jednokratnih proizvoda izrađenih od plastike s klimatskim promjenama. Nije prihvaćen Osnova za donošenje mjera za postizanje svijesti je određena Direktivom. Uvođenjem dodatnih tema imalo bi za posljedicu povećanje naknade.
309 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Mjere za podizanje svijesti, Članak 57. Molimo pojasnite zadnji stavak; kako će se utvrditi kriteriji za odabir? Što znači uspješnost u provođenju sustava proširene odgovornosti proizvođača za primjerice NGO-ove? Te po potrebi kriterij prilagodite. Primljeno na znanje Mjera se odnosi na jedinice lokalne samouprave te će one s boljim rezultatima imati prednost prilikom odabira, a ne na NGO-e
310 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Mjere za podizanje svijesti, Članak 57. Nedopustivo je da nisu jasno istaknute organizacije civilnoga društva koje se bave zaštitom okoliša te je u tom smislu potrebno dopuniti stavak. Također smatramo kako je potrebno uvrstiti i javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima. Predlažemo: poticanje tematskih akcija čišćenja odbačenog otpada od strane organizacija civilnoga društva koje bave zaštitom okoliša, javnih ustanova za zaštićena područja, udruga ribara, ronilačkih klubova, udruga planinara te ostalih neprofitnih organizacija koje se bave sprječavanjem nastanka otpada s jasnom poukom. Nije prihvaćen Smatramo da su svi već uključeni u predloženoj odredbi
311 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Mjere za podizanje svijesti, Članak 57. S obzirom na sve obveze Fonda, a i bez podrške dionika te sveobuhvatnog pristupa na nacionalnoj i lokalnim razinama teško da će doći do podizanja svijesti. Stoga predlažemo u članak u dodat stavak: Fond potiče i podupire provedbu kampanja i edukativno-informativnih aktivnosti okolišnih organizacija civilnoga društva, odgojno-obrazovnih institucija, JLS-a te javnih ustanova na temu smanjenja utjecaja jednokratnih plastičnih proizvoda na okoliš za proizvode iz Popisa G Dodatka III. Zakona i ribolovnog alata koji sadržava plastiku. Nije prihvaćen Smatramo da je sve navedeno već uključeno u predloženoj odredbi
312 Udruga gradova u RH Vođenje evidencije, prikupljanje podataka i izvješćivanje, Članak 59. Pod (c) - Zašto ovu obvezu nema netko tko se otpadom bavi i poznaje problematiku, nego gradonačelnik? Djelomično prihvaćen Obveznik izrade plana je izmijenjen u županiju koja je dužna organizirati ovu aktivnost putem plana uključujući sve subjekte za provedbu istoga.
313 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 64. Predlažemo da se predmetni rok revidira sukladno mogućnostima prilagodbe poslovanja za proizvođače. Predlažemo da taj rok bude 1. srpnja 2024. godine. Prihvaćen Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika, te je do 23. studenoga 2024. godine određen prijelazni period za prilagodbu.
314 Vinoplod-Vinarja d.o.o. Šibenik PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 64. U potpunosti se slažemo sa komentarom Badel-a 1862 vezano za predmetni članak, posebno u smislu korištenja postojećih zaliha ambalaže (boce, etikete) i nakon dana uvođenja EUR-a odnosno stupanja na snagu Pravilnika Prihvaćen Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika, te je do 23. studenoga 2024. godine određen prijelazni period za prilagodbu.
315 STANIĆ BEVERAGES d.o.o. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 64. Prolongirati rok sa 01.01.2023. što dulje ili najranije 01.07.2024., kako bi potošili stare zalihe repromaterijala, gotovog proizvoda na skladištu i dr., s naglaskom da se izuzmu proizvodi volumena manjih od 0,2 L. Djelomično prihvaćen Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika, te je do 23. studenoga 2024. godine određen prijelazni period za prilagodbu. Prijedlog izuzimanja proizvoda čija je ambalaža volumena manjeg od 0,2 litre se odbija iz razloga što predloženo proširenje SPN-a direktno doprinosi ispunjenju obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom.
316 Maraska d.d. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 64. Prolongirati rok sa 01.01.2023. što dulje ili najranije 01.07.2024., kako bi potošili stare zalihe repromaterijala, gotovog proizvoda na skladištu i dr., s naglaskom da se izuzmu proizvodi volumena manjih od 0,2 L. Djelomično prihvaćen Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika, te je do 23. studenoga 2024. godine određen prijelazni period za prilagodbu. Prijedlog izuzimanja proizvoda čija je ambalaža volumena manjeg od 0,2 litre se odbija iz razloga što predloženo proširenje SPN-a direktno doprinosi ispunjenju obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom.
317 Vindija d.d. Varaždin PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 64. Članak 64. Implementaciju novog znaka povratne naknade nije moguće provesti do navedenog roka. Predlažemo produljenje roka na minimalno godinu dana od dana stupanja na snagu Pravilnika kako bi se realizirali procesi izmjene dizajna i isporuke nove ambalaže te kako bi se utrošila postojeća zaliha ambalaže (sprječavanje zbrinjavanja ambalaže kojom bi se generirali dodatni troškovi i koje bi bilo u suprotnosti s politikom održivog razvoja). U prilog navedenom zahtjevu su i odredbe Zakona o uvođenju eura (NN 57/22) i Odluke o objavi uvođenja eura kao službene valute u RH (NN 85/22) kojima je definirano da se ambalaža, koja je tiskana ili bila u prodaji prije dana uvođenja eura, može koristiti i nakon uvođenja eura do potrošnje zaliha. Prihvaćen Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika te je do 23. studenoga 2024. godine određen prijelazni period za prilagodbu.
318 HGK PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 64. Naša članica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK predlaže da se obzirom na odredbe Zakona o uvođenju eura, NN 57/2022 i odredbi Odluke o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, NN 85/2022, dodatno produži rok za implementaciju novog znaka za povratnu naknadu, minimalno 6 mjeseci do godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Zakonom o euru je definirano da se ambalaža, koja je tiskana ili bila u prodaji prije dana uvođenja eura, može koristiti i nakon uvođenja eura do potrošnje zaliha. Proizvođačima je potrebno vrijeme za prilagodbu jer proces od pokretanje izmjene na dizajnu do isporuke ambalaže na skladište traje do 6 mjeseci. Definiranje dužeg roka za prilagodbu je važno i zbog potrošnje zaliha ambalaže Proizvođača kako ne bi dodatno zbrinjavali zalihe ambalaže sa sadašnjim znakom povratne naknade jer se to protivi politici i ciljevima održivog razvoja, smanjivanju količine otpadne ambalaže što je prioritet svakog gospodarstva u EU. S obzirom da je člankom 17. Prijedloga ovoga pravilnika propisana oznaka ambalaže različita od trenutno važeće, također i članice koje se bave djelatnošću trgovine predlažu omogućiti prodaju i stavljanje na tržište pića sa starim oznakama još neko vrijeme s obzirom da je izmjena ambalaže proces koji traje. Trenutno naručena ambalaža za neka pića dostatna je za isporuke i do godine dana, dok bi uništavanje takve ambalaže predstavljalo veliki trošak stoga članice iz djelatnosti trgovine predlažu kraj 2023. godine kao minimalni prijelazni rok za primjenu odredbe članka 64. ovoga Pravilnika. Prihvaćen Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika te je do 23. studenoga 2024. godine određen prijelazni period za prilagodbu. Intencija Pravilnika nije uništavanje već proizvedene robe koja se nalazi na tržištu ili na zalihama izvornog proizvođača već da sve veći broj proizvoda u jednokratnoj ambalaži prođe kroz sustav povratne naknade.
319 EKO-OZRA d.o.o. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 64. Proizvođač proizvoda pakiranog u ambalažu dužan je označiti ambalažu proizvoda sukladno članku 17. stavku 1. ovog Pravilnika, najkasnije do 1.srpnja 2024. Proizvodi koji se nalaze na zalihama ili poslovnim knjigama proizvođača mogu se prodavati do isteka zaliha Prihvaćen Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika, te je do 23. studenoga 2024. godine određen prijelazni period za prilagodbu. Intencija Pravilnika nije uništavanje već proizvedene robe koja se nalazi na tržištu ili na zalihama izvornog proizvođača već da sve veći broj proizvoda u jednokratnoj ambalaži prođe kroz sustav povratne naknade.
320 GIUPPH PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 64. GIUPPH predlaže slijedeće: Članak 64. mijenja se i glasi: “Proizvođač proizvoda pakiranog u ambalažu dužan jeoznačiti ambalažu proizvoda sukladno članku 17. stavku 1. ovog Pravilnika, najkasnije 18 mjeseci od stupanja na snagu ovog Pravilnika. Proizvodi koji se nalaze na zalihama i/ili poslovnim knjigama proizvođača mogu se prodavati do isteka zaliha. “ Prihvaćen Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika te je do 23. studenoga 2024. godine određen prijelazni period za prilagodbu. Intencija Pravilnika nije uništavanje već proizvedene robe koja se nalazi na tržištu ili na zalihama izvornog proizvođača već da sve veći broj proizvoda u jednokratnoj ambalaži prođe kroz sustav povratne naknade.
321 Nestlé Adriatic d.o.o. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 64. Obavezno uskladiti sa Zakono o uvođenju eura odnosno svakako dozvoliti da se ambalaža koja je tiskana ili već stavljena na tržište prije uvođenja eura, može koristiti do potrošnje zaliha, a bez sankcija. Ciklus promjene od odluke drugačijeg označavanja pa do samog stavljanja na tržište traje u velikim kompanijama između 5 mjeseci i godinu dana; nužno je ostaviti dovoljno vremena proizvođačima za prilagodbu. Ovdje navedeni rok stupanja na snagu je potpuno nerealan. Svako uvođenje drugačijeg rešenja, a bez ostavljanja dovoljnog roka za prilagodbu, uzrokuje nepotrebne troškove, dodatno zbrinjavanje neusklađene ambalaže i stres za poduzetnike, a pritom ima učinak potpuno suprotan cilju održivog razvoja i smanjenja otpada. Prihvaćen Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika te je do 23. studenoga 2024. godine određen prijelazni period za prilagodbu. Intencija Pravilnika nije uništavanje već proizvedene robe koja se nalazi na tržištu ili na zalihama izvornog proizvođača već da sve veći broj proizvoda u jednokratnoj ambalaži prođe kroz sustav povratne naknade.
322 Dukat d.d. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 64. Članak 64 Predlažemo, da se obzirom na odredbe Zakona o uvođenju eura, NN 57/2022 i odredbi Odluke o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, NN 85/2022, dodatno produži rok za implementaciju novog znaka za povratnu naknadu, minimalno 6 mjeseci do godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Zakonom o euru je definirano da se ambalaža, koja je tiskana ili bila u prodaji prije dana uvođenja eura, može koristiti i nakon uvođenja eura do potrošnje zaliha. Proizvođačima je potrebno vrijeme za prilagodbu jer proces od pokretanje izmjene na dizajnu do isporuke ambalaže na skladište traje do 6 mjeseci. Definiranje dužeg roka za prilagodbu je važno i zbog potrošnje zaliha ambalaže Proizvođača kako ne bi dodatno zbrinjavanjavali zalihe ambalaže sa sadašnjim znakom povratne naknade jer se to protivi politici i ciljevima održivog razvoja, smanjivanju količine otpadne ambalaže što je prioritet svakog gospodarstva u EU. Prihvaćen Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika te je do 23. studenoga 2024. godine određen prijelazni period za prilagodbu. Intencija Pravilnika nije uništavanje već proizvedene robe koja se nalazi na tržištu ili na zalihama izvornog proizvođača već da sve veći broj proizvoda u jednokratnoj ambalaži prođe kroz sustav povratne naknade.
323 DINA KOVAČEVIĆ PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 64. Rok 1.1.2023. realno nije moguće ispoštovati. Smatram potrebnim uskladiti rok iz odredbe članka 64. sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute - članka 45.; te dodatno pojasniti "do potrošnje zaliha". Naime, proizvođači proizvoda koji se pakiraju u ambalažu imaju dvije vrste zaliha; zalihe ambalažnog materijala i zalihe gotovih proizvoda. Prihvaćen Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika te je do 23. studenoga 2024. godine određen prijelazni period za prilagodbu. Intencija Pravilnika nije uništavanje već proizvedene robe koja se nalazi na tržištu ili na zalihama izvornog proizvođača već da sve veći broj proizvoda u jednokratnoj ambalaži prođe kroz sustav povratne naknade.
324 Udruga gradova u RH PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 64. Pravilnik je na e-savjetovanju do 10.12.2022, objava izvješća se očekuje 10.1.2023, dakle u ovome roku Pravilnik neće biti ni objavljen u Narodnim novinama. Prihvaćen Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika te je do 23. studenoga 2024. godine određen prijelazni period za prilagodbu.
325 Badel 1862 dd PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 64. Pravilnik u čl 64. donosi obvezu proizvođača da označi ambalažu proizvoda sukladno članku 17. stavku 1. ovog Pravilnika, najkasnije do 1. siječnja 2023., S obzirom na Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22, 88/22). čl. 45 koji kaže: ..." ambalaža s iskazanim piktogramom povratne naknade, ...koji su bili tiskani ili u prodaji prije dana uvođenja eura i na kojima su iznosi iskazani u kuni koriste se i nakon dana uvođenja eura do potrošnje zaliha.." Znači, u skladu sa gore navedenim Zakonom, proizvođači pića i nakon 1.siječnja 2023. mogu u proizvodnji do isteka zaliha koristiti ambalažu (boce, etikete) koje su proizvedene i na skladišta proizvođača pića zaprimljene prije uvođenja eura, .a na kojima se nalazi stara oznaka povratne naknade, odnosno prije stupanja na snagu ovog pravilnika. Tek kad Pravilnik stupi na snagu moguće je pokrenuti proceduru izrade nove ambalaže, a do izrade nove ambalaže (etiketa ,boca) treba iskoristiti sve zalihe postojeće ambalaže. Prihvaćen Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika te je do 23. studenoga 2024. godine određen prijelazni period za prilagodbu. Intencija Pravilnika nije uništavanje već proizvedene robe koja se nalazi na tržištu ili na zalihama izvornog proizvođača već da sve veći broj proizvoda u jednokratnoj ambalaži prođe kroz sustav povratne naknade.
326 HGK PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 76. Članica predlaže da se definicija Pića promijeni na način da se Mlijeko i mliječni proizvodi kategoriziraju u kategoriju Mlijeko i mliječni proizvodi i da ne pripadaju u kategoriju "Pića". Ukoliko se prihvati posebna definicija za mlijeko i tekuće mliječne proizvode, potrebno redefinirati koje odredbe članka 1 ostaju na snazi jer će definicija Pića biti u suprotnosti s ovim Pravilnikom. Primljeno na znanje Uključivanje/isključivanje mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade nije predmet ovog Pravilnika. Mlijeko i tekući mliječni proizvodi uvedeni su kao „piće“ u sustav povratne naknade još 1. srpnja 2021. godine i od tada se za ambalažu ovih proizvoda plaća povratna naknada i naknada gospodarenja po jedinici proizvoda.
327 Dukat d.d. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 76. Članak 76. Kako smo naveli u čl.4, predlažemo da se definicija Pića promijeni na način da se Mlijeko i mliječni proizvodi kategoriziraju u kategoriju Mlijeko i mliječni proizvodi i da ne pripadaju u kategoriju "Pića". Ukoliko se prihvati posebna definicija za mlijeko i tekuće mliječne proizvode, potrebno redefinirati koje odredbe članka 1 ostaju na snazi jer će definicija Pića biti u suprotnosti s ovim Pravilnikom. Nije prihvaćen Uključivanje/isključivanje mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade nije predmet ovog Pravilnika. Mlijeko i tekući mliječni proizvodi uvedeni su kao „piće“ u sustav povratne naknade još 1. srpnja 2021. godine i od tada se za ambalažu ovih proizvoda plaća povratna naknada i naknada gospodarenja po jedinici proizvoda.
328 HGK PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 78. Članicu zanima je li moguće odgoditi primjenu prikupa sve nove ambalaže koja do sada nije bila obuhvaćena ovim pravilnikom (ambalaža manja od 0,2l i VKA) najmanje do 07/2024 kako bi se omogućilo dovoljno vremena za prilagodbu svim sudionicima? Prihvaćen Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika te je do 1. siječanj 2027. godine određen prijelazni period za prilagodbu. Intencija Pravilnika nije uništavanje već proizvedene robe koja se nalazi na tržištu ili na zalihama izvornog proizvođača već da sve veći broj proizvoda u jednokratnoj ambalaži prođe kroz sustav povratne naknade.
329 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 78. Predlažemo da se rak za primjenu članka 30. stavka 1. briše te da se pristupi provedbi pilot projekta sukladno ranije navedenim komentarima i prijedlozima. Dodatno predlažemo reviziju ostalih rokova navedenih u ovom članku. Prihvaćen Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika te je do 1. siječanj 2027. godine određen prijelazni period za prilagodbu. Intencija Pravilnika nije uništavanje već proizvedene robe koja se nalazi na tržištu ili na zalihama izvornog proizvođača već da sve veći broj proizvoda u jednokratnoj ambalaži prođe kroz sustav povratne naknade.
330 STANIĆ BEVERAGES d.o.o. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 78. Članak 78. Predlažemo brisanje teksta iz članka 30. stavka a) ovog Nacrta Pravilnika u dijelu koji se odnosi na višeslojnu (kompozitnu) ambalažu s pretežno papir-kartonskom (komponentom) koji stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine, također predlažemo da se iz SPN-a izuzmu prića volumena manjih od 0,2L. Nije prihvaćen Prijedlog da se višeslojna (kompozitna) ambalaža s pretežno papir-kartonskom komponentom (npr. s tetrapak ambalaža za pića) kao i ambalaža za pića volumena manjeg od 0,2 litre ne uključe u sustav povratne naknade se odbija iz razloga što predloženo proširenje SPN-a direktno doprinosi ispunjenju obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom. Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika te je do 1. siječanj 2027. godine određen prijelazni period za prilagodbu.
331 Maraska d.d. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 78. Članak 78. Predlažemo brisanje teksta iz članka 30. stavka a) ovog Nacrta Pravilnika u dijelu koji se odnosi na višeslojnu (kompozitnu) ambalažu s pretežno papir-kartonskom (komponentom) koji stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine, također predlažemo da se iz SPN-a izuzmu prića volumena manjih od 0,2L. Nije prihvaćen Prijedlog da se višeslojna (kompozitna) ambalaža s pretežno papir-kartonskom komponentom (npr. s tetrapak ambalaža za pića) kao i ambalaža za pića volumena manjeg od 0,2 litre ne uključe u sustav povratne naknade se odbija iz razloga što predloženo proširenje SPN-a direktno doprinosi ispunjenju obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom. Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika te je do 1. siječanj 2027. godine određen prijelazni period za prilagodbu.
332 O-K-Teh d.o.o. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 78. Kao zastupnici i uvoznici aparata za preuzimanje otpadne ambalaže proizvođača RVM Systems AB koji su prisutni na tržištu RH od 2014 godine, moramo primijetiti da se predlagatelj nije savjetovao sa nama zastupnicima ili direktno sa proizvođačima aparata po pitanju uvođenja u sistem preuzimanja otpadne ambalaže putem aparata oko višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom. Naime, višeslojna (kompozitna) ambalaža s pretežno papir-kartonskom komponentom se trenutno ne preuzima putem aparata za preuzimanje otpadne ambalaže niti na jednom svjetskom tržištu. Trenutno postoji samo primjer djelomičnog rješenja u Australiji gdje se takva ambalaža preuzima putem aparata ali se ne preša. Također moramo napomenuti da su postojeći aparati od svih renomiranih proizvođača dizajnirani za ambalažu cilindričnog oblika, dok je višeslojna ambalaža uglavnom pravokutnog oblika. RVM Systems AB je pokrenuo testiranja i razvoj novih aparata sa proizvođačem višeslojne ambalaže, ali prva najava stavljanja takvih aparata na tržište je za 2026 godinu. A dali će se postojeći aparati moći modificirati kako bi učinkovito preuzimali višeslojnu ambalažu tek treba provesti testiranja. Naravno pitanje je i tko bi trebao uložiti u samu modifikaciju postojećih aparata kada će ista biti dostupna? Predlagatelj ovakvom izmjenom tehničkih karakteristika postojeće opreme u RH stavlja u nepovoljan status prodavatelje i reciklažna dvorišta koji su već investirali u aparate. A trenutno ne postoji mogućnost nadogradnje samih aparata, pa čak trenutno niti nema na tržištu aparata koji mogu adekvatno preuzimati višeslojnu kompozitnu ambalažu! Smatramo da će provedbom ovakvog pravilnika dovesti do otežanog prikupljanje sve ambalaže putem aparata, a vrlo vjerojatno i do potpunog prestanka otkupa putem aparata zbog problema koje će prodavatelji i reciklažna dvorišta imati padom preuzimanja putem aparata sa preko sadašnjih 90% na ispod 60% i čestom blokadom višeslojne ambalaže u samom aparatu. Stoga predlažemo brisanje teksta članka 30. stavka 1. ovog Pravilnika u dijelu koja se odnosi na višeslojnu (kompozitnu) ambalažu s pretežno papir-kartonskom komponentom koji stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine. Nije prihvaćen Prijedlog da se višeslojna (kompozitna) ambalaža s pretežno papir-kartonskom komponentom (npr. s tetrapak ambalaža za pića) kao i ambalaža za pića volumena manjeg od 0,2 litre ne uključe u sustav povratne naknade se odbija iz razloga što predloženo proširenje SPN-a direktno doprinosi ispunjenju obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom. Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika te je do 1. siječanj 2027. godine određen prijelazni period za prilagodbu.
333 Vindija d.d. Varaždin PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 78. Članak 78. Predlaže se brisanje teksta članka 30. stavka 1. ovog Pravilnika u dijelu koja se odnosi na višeslojnu (kompozitnu) ambalažu s pretežno papir-kartonskom komponentom koji stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine, a sukladno obrazloženju iz čl. 30. stavak (a) Nije prihvaćen Prijedlog da se višeslojna (kompozitna) ambalaža s pretežno papir-kartonskom komponentom (npr. s tetrapak ambalaža za pića) kao i ambalaža za pića volumena manjeg od 0,2 litre ne uključe u sustav povratne naknade se odbija iz razloga što predloženo proširenje SPN-a direktno doprinosi ispunjenju obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom. Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika te je do 1. siječanj 2027. godine određen prijelazni period za prilagodbu.
334 HGK PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 78. S obzirom kako članak 30. stavak 1.koji se odnosi na višeslojnu ambalažu s pretežito papir kartonskom komponentom stupa na snagu 01.01.2024., članica Udruženja prehrambeno - prerađivačke industrije HGK ističe kako je potrebno definirati datum do kada je potrebno potrošiti ambalažu koja se nalazi na zalihi kod Proizvođača na kojoj neće biti implementiran znak povratne naknade te predlažu rok od dodatnih 6 mjeseci. Kako se mlijeko i mliječni proizvodi također stavljaju na tržište u višeslojnoj ambalaži s pretežito papir kartonskom komponentom, predlažu da se kako je navedeno u komentaru članka 4, definicija Pića ne odnosi na mlijeko i tekuće mliječne proizvodi te da se na taj način mlijeko i mliječni proizvodi izuzimaju iz uvođenja povratne naknade na višeslojnu ambalažu s pretežito papir kartonskom komponentom. Isto tako, predlažu redfinirati stupanje na snagu članaka 54. i 60. sukladno ovome članku, ukoliko Pravilnik ne bude objavljen do 5.1.2023.,a s obzirom na odredbe Zakona o uvođenju eura, NN 57/2022 i odredbe Odluke o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, NN 85/2022, dodatno prodlažu rok za implementaciju novog znaka za povratnu naknadu, minimalno 6 mjeseci do godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Također i članice iz inustrijskog sektora ističu potrebu definiranja prijelaznog perioda za prilagodbu u pogledu obveze uključivanja ambalaže od pića volumena manjeg od 0,2l u sustav povratne naknade. Ako takva ambalaža nakon javne rasprave bude uključena u sustav povratne naknade, potrebno je definirati primjeren prijelazni rok za prilagodbu na takvu obvezu. Mišljenja su da bi minimalan prijelazni rok trebao biti do kraja 2023. godine. Nastavno i članica iz sektora trgovine predlaže odgodu primjene članka 30.stavka 1. za kategoriju pića do 0,2l koja ulaze u sustav povratne naknade. Prihvaćen Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika te je do 1. siječanj 2027. godine određen prijelazni period za prilagodbu. Intencija Pravilnika nije uništavanje već proizvedene robe koja se nalazi na tržištu ili na zalihama izvornog proizvođača već da sve veći broj proizvoda u jednokratnoj ambalaži prođe kroz sustav povratne naknade. Uključivanje/isključivanje mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade nije predmet ovog Pravilnika. Mlijeko i tekući mliječni proizvodi uvedeni su kao „piće“ u sustav povratne naknade još 1. srpnja 2021. godine i od tada se za ambalažu ovih proizvoda plaća povratna naknada i naknada gospodarenja po jedinici proizvoda.
335 EKO-OZRA d.o.o. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 78. brisati dio "članka 30. stavka 1. ovog Pravilnika u dijelu koja se odnosi na višeslojnu (kompozitnu) ambalažu s pretežno papir-kartonskom komponentom koji stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine Nije prihvaćen Prijedlog da se višeslojna (kompozitna) ambalaža s pretežno papir-kartonskom komponentom (npr. s tetrapak ambalaža za pića) kao i ambalaža za pića volumena manjeg od 0,2 litre ne uključe u sustav povratne naknade se odbija iz razloga što predloženo proširenje SPN-a direktno doprinosi ispunjenju obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom. Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika te je do 1. siječanj 2027. godine određen prijelazni period za prilagodbu.
336 Dukat d.d. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 78. Članak 78 Propisano je da čl 30, stavak 1 koji se odnosi na višeslojnu ambalažu s pretežito papir kartonskom komponentom stupa na snagu 01.01.2024. – potrebno definirati datum do kada je potrebno potrošiti ambalažu koja se nalazi na zalihi kod Proizvođača na kojoj neće biti implementiran znak povratne naknade, predlažemo dodatnh 6 mjeseci. Kako se mlijeko i mliječni proizvodi također stavljaju na tržište u višeslojnoj ambalaži s pretežito papir kartonskom komponentom, predlažemo da se kako je navedeno u komentaru članka 4, definicija Pića ne odnosi na mlijeko i tekuće mliječne proizvodi te da se na taj način mlijeko i mliječni proizvodi izuzimaju iz uvođenja povratne naknade na višeslojnu ambalažu s pretežito papir kartonskom komponentom. Propisano je da čl. 54 i 60 stupaju na snagu 05.01.2023. – redefinirati stupanje na snagu ako Pravilnik ne bude objavljen do 05.01.2023. Prihvaćen Pitanje prijelaznog roka za prilagodbu uređeno je dodatno kroz prijelazne i završne odredbe i svim dionicima ostavljeno je dovoljno vremena za prilagodbu na odredbe ovog Pravilnika. Intencija Pravilnika nije uništavanje već proizvedene robe koja se nalazi na tržištu ili na zalihama izvornog proizvođača već da sve veći broj proizvoda u jednokratnoj ambalaži prođe kroz sustav povratne naknade. Uključivanje/isključivanje mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade nije predmet ovog Pravilnika. Mlijeko i tekući mliječni proizvodi uvedeni su kao „piće“ u sustav povratne naknade još 1. srpnja 2021. godine i od tada se za ambalažu ovih proizvoda plaća povratna naknada i naknada gospodarenja po jedinici proizvoda. Intencija Pravilnika nije uništavanje već proizvedene robe koja se nalazi na tržištu ili na zalihama izvornog proizvođača već da sve veći broj proizvoda u jednokratnoj ambalaži prođe kroz sustav povratne naknade
337 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRILOG I., ILUSTRATIVNI PRIMJERI ZA PRIMJENU KRITERIJA ZA DEFINIRANJE POJMA „AMBALAŽA“ Izražava se sumnja u svrsishodnost ovakvog popisivanja ilustrativnih primjera budući se javlja nedoumica što kada neki od predmeta nije popisan u primjerima. Primljeno na znanje Ilustrativni primjeri iz Priloga I. ovog Pravilnika točno su tako navedeni u Prilogu I. Direktive 94/62/EZ i radi se o prijenosu odredbi ove Direktive
338 HGK BITNI ZAHTJEVI O PROIZVODNJI I SASTAVU AMBALAŽE TE NJENOJ POGODNOSTI ZA PONOVNU UPORABU I OPORABU, UKLJUČUJUĆI RECIKLIRANJE, 3. Zahtjevi koji se odnose na pogodnost ambalaže za oporabu Članica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije ističe kako nije definirano na koji standard EU se odnosi sljedeća rečenica pa je potrebno detaljnije propisati - Ambalaža mora biti proizvedena na način da se omogući recikliranje određenog postotka težine ambalažnog materijala iskorištenog za proizvodnju proizvoda za tržište (u skladu sa sadašnjim standardima u Europskoj uniji). Određivanje tog postotka može varirati ovisno o vrsti materijala od kojeg je ambalaža izrađena. Nije prihvaćen Bitni zahtjevi iz Priloga II. ovog prijedloga Pravilnika točno su tako navedeni u Prilogu II. Direktive 94/62/EZ i radi se o prijenosu odredbi ove Direktive
339 EKO-OZRA d.o.o. BITNI ZAHTJEVI O PROIZVODNJI I SASTAVU AMBALAŽE TE NJENOJ POGODNOSTI ZA PONOVNU UPORABU I OPORABU, UKLJUČUJUĆI RECIKLIRANJE, 3. Zahtjevi koji se odnose na pogodnost ambalaže za oporabu Nije definirano na koji standard EU se odnosi sljedeća rečenica pa je potrebno detaljnije Ambalaža mora biti proizvedena na način da se omogući recikliranje određenog postotka težine ambalažnog materijala iskorištenog za proizvodnju proizvoda za tržište (u skladu sa sadašnjim standardima u Europskoj uniji). Određivanje tog postotka može varirati ovisno o vrsti materijala od kojeg je ambalaža izrađena Nije prihvaćen Bitni zahtjevi iz Priloga II. ovog prijedloga Pravilnika točno su tako navedeni u Prilogu II. Direktive 94/62/EZ i radi se o prijenosu odredbi ove Direktive
340 Dukat d.d. BITNI ZAHTJEVI O PROIZVODNJI I SASTAVU AMBALAŽE TE NJENOJ POGODNOSTI ZA PONOVNU UPORABU I OPORABU, UKLJUČUJUĆI RECIKLIRANJE, 3. Zahtjevi koji se odnose na pogodnost ambalaže za oporabu Prilog II, točka 3 Nije definirano na koji standard EU se odnosi sljedeća rečenica pa je potrebno detaljnije propisati - Ambalaža mora biti proizvedena na način da se omogući recikliranje određenog postotka težine ambalažnog materijala iskorištenog za proizvodnju proizvoda za tržište (u skladu sa sadašnjim standardima u Europskoj uniji). Određivanje tog postotka može varirati ovisno o vrsti materijala od kojeg je ambalaža izrađena Nije prihvaćen Bitni zahtjevi iz Priloga II. ovog Pravilnika točno su tako navedeni u Prilogu II. Direktive 94/62/EZ i radi se o prijenosu odredbi ove Direktive
341 HGK PRAVILNIK, PRILOG IV. Članice Udruženja prehrambeno - prerađivačke industrije HGK ističu kako piktogram ne sadrži oznaku iznosa povratne naknade, te mole potvrdu istog kako bi mogli predvidjeti prostor na pakiranju potreban za znaku. Također, predviđen je samo znak za povratnu ambalažu, no znači li to da se ne treba staviti informacija o depozitu? Ako ne, imamo li točnu informaciju koja je vrijednost depozita ili će biti riječ samo o preračunavanju iznosa od 1kn u EUR? Nastavno članice žele znati hoće li Pravilnik regulirati odnosno mijenjati i neko drugo znakovlje koje se sada koristi na ambalažama proizvoda (oznaka materijala, oznaka kvalitete, zabrana konzumacije alkohola pojedinim kategorijama (Vozači, trudnice, maloljetnici), odgovorna komunikacija, oznake kao upute za čuvanje ambalaže (lomljivost, vremenski uvjeti i sl.), kontakt za potrošače i sl.? Primljeno na znanje Iznos povratne naknade nije predviđen da se stavlja na novu oznaku sustava povratne naknade koja se predlaže ovim Pravilnikom. Iznos povratne naknade propisat će se, sukladno Zakonu, Uredbom Vlade RH. Osim oznaka predloženih ovim prijedlogom Pravilnika ne predviđa se nikakvo drugo dodatno obvezno označavanje.
342 HGK PRAVILNIK, PRILOG V. Članice HGK žele znati gdje se u izvještajima navode podaci za ambalažu čiji je volumen manji od 0,2l? Primljeno na znanje Radi se o upitu, a ne o komentaru na prijedlog Pravilnika
343 HGK PRILOG V., Obrazac AO1 Članica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK predlaže dodati u obrazac za izvještavanje dodatni red Višeslojna (kompozitna) ambalaža u sustavu povratne naknade. Prihvaćen Red „Višeslojna (kompozitna) ambalaža u sustavu povratne naknade“ dodan je u Pravilnik
344 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj Obrazac AO1, IZVJEŠĆE O KOLIČINI JEDNOKRATNE I PONOVNO UPORABLJIVE AMBALAŽE PROIZVODA STAVLJENE NA TRŽIŠTE Predmetni obrazac nije usklađen s odredbama ovog Pravilnika. Nedostaje višeslojna (kompozitna) ambalaža. Prihvaćen Red „Višeslojna (kompozitna) ambalaža u sustavu povratne naknade“ dodan je u Pravilnik
345 Dukat d.d. Obrazac AO1, IZVJEŠĆE O KOLIČINI JEDNOKRATNE I PONOVNO UPORABLJIVE AMBALAŽE PROIZVODA STAVLJENE NA TRŽIŠTE Obrazac A01 Potrebno dodati u obrazac za izvještavanje dodatni red - Višeslojna (kompozitna) ambalaža u sustavu povratne naknade. Prihvaćen Red „Višeslojna (kompozitna) ambalaža u sustavu povratne naknade“ dodan je u Pravilnik