Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, s konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Udruženje luka i brodara predlaže izmijeniti članak 1., stavak 3. važećega Zakona, tako da glasi: “(3) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na državljane treće zemlje članove posade broda u međunarodnoj plovidbi hrvatske državne pripadnosti.” Naime, u navedenome članku važećega Zakona koji je stupio na snagu dana 1. siječnja 2021. godine propisano je da se odredbe Zakona ne primjenjuju na državljane treće zemlje članove posade broda u međunarodnoj plovidbi hrvatske državne pripadnosti dok plovi izvan granica Republike Hrvatske te je postupak podnošenja zahtjeva za izdavanje Potvrde o prijavi rada uređen kao upravni postupak, čime je postupak produžen na razdoblje od 30 dana, dok se sukladno prijašnjem zakonskom rješenju podnositelju zahtjeva za izdavanje Potvrde o prijavi rada trenutačno izdavala Potvrda o prijavi rada. Dakle, stupanjem na snagu važećega Zakona dana 1. siječnja 2021. godine značajno se produžilo trajanje postupka, s obzirom da se u upravnom postupku utvrđuje i porezni dug te kaznenopravna evidencija podnositelja zahtjeva. S obzirom na izrazitu dinamičnost brodarskog tržišta te da se u pravilu naredna luka broda sazna u prosjeku dva tjedna prije uplovljavanja, moguće je i uplovljavanje broda hrvatske državne pripadnosti koji ima članove posade državljane treće zemlje u hrvatske luke u periodu od dva tjedna od dana primitka obavijesti o iskrcajnoj luci. Shodno tome nije očekivano, nakon što se odredi iskrcajna luka broda hrvatske državne pripadnosti koji ima članove posade državljane treće zemlje u nekoj luci u Republici Hrvatskoj, da se pravovremeno provede upravni postupak te izda Potvrda o prijavi rada za pojedinog člana posade državljanina treće zemlje, budući da trajanje postupka za izdavanje Potvrde o prijavi rada traje do mjesec dana, a brod će morati već ranije uploviti unutar granica Republike Hrvatske prema iskrcajnoj luci. Slijedom navedenog, nameće se obveza brodaru da zaustavi brod na granici Republike Hrvatske te čeka do trenutka izdavanja Potvrde o prijavi rada za člana posade državljanina treće zemlje, što će posljedično prouzročiti značajnu materijalnu štetu brodaru te prije svega naškoditi ugledu brodara i iskrcajnih luka u Republici Hrvatskoj. Stoga naši članovi iz Udruženja luka i brodara predlažu da se razmotri njihov prijedlog s obzirom da važeće zakonske odredbe ne prate u potpunosti narav i dinamiku brodarskog poslovanja te stoga stvaraju pravnu nesigurnost. Prihvaćanjem predložene izmjene važećega Zakona otklonile bi se sve administrativne prepreke koje otežavaju uplovljavanje brodova hrvatske državne pripadnosti koji imaju članove posade državljanine trećih zemalja u hrvatske luke. Članovi Udruženja luka i brodara nadalje predlažu izmjene u vezi članka 249. važećega Zakona koji propisuje kazne prijevozniku – pravnoj osobi u slučajevima kada ne poštuje određene uvjete vezane uz prijevoz stranaca, odnosno vezano uz kontrolu putnih i drugih isprava. Predlaže se iz navedenih odredbi izuzeti prijevoznike u međunarodnom linijskom pomorskom prijevozu (članak 59. Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, "Narodne novine" broj 19/22.) Naime, članak 52. stavak 1. važećega Zakona o strancima propisuje sljedeće: "(1) Prijevoznik može dovesti državljanina treće zemlje na granični prijelaz ili u Republiku Hrvatski ako državljanin treće zemlje ima valjanu putnu ispravu ili drugu ispravu koja služi za prelazak državne granice, valjanu vizu, ako mu je potrebna ili odobrenje boravka." Iz citirane odredbe ne proizlazi obveza prijevoznika da provjerava ima li putnik ili nema valjanju putnu ispravu. Naime, člankom 5. Zakona o nadzoru državne granice ("Narodne novine" broj 83/13, 27/16, 114/22) propisano je: „(1) Nadzor državne granice te provedba Uredaba iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona u nadležnosti je Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). (2) Poslove nadzora državne granice obavlja granična policija. (3) Iznimno, kada Ministarstvo ili predsjednik Vlade Republike Hrvatske to ocijene potrebnim zbog sigurnosnih i/ili humanitarnih razloga, Oružane snage Republike Hrvatske mogu pružiti potporu u zaštiti državne granice na način propisan zakonom kojim se uređuje obrana Republike Hrvatske. (4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske postupaju po uputama policije. (5) Iznimno, kada Ministarstvo ocijeni da to dopuštaju sigurnosni razlozi te razlozi ekonomičnosti, Vlada Republike Hrvatske uredbom će odrediti da na pojedinim graničnim prijelazima graničnu kontrolu obavljaju službenici Carinske uprave. (6) Kada graničnu kontrolu obavljaju službenici Carinske uprave, policijski službenici im daju upute i pružaju stručnu pomoć.“ Nadalje, odredbom članka 3. stavka 1. Zakona o nadzoru državne granice propisano je: "(1) Nadzor državne granice, u smislu ovog Zakona, je kontrola prelaska državne granice (u daljnjem tekstu: državna kontrola) i zaštita državne granice, a obavlja se radi: - osiguranja nepovredivosti državne granice i državnog područja Republike Hrvatske - zaštite života i zdravlja ljudi, - sprječavanja i otkrivanja kaznenih djela i prekršaja te otkrivanja i pronalaska počinitelja istih, - sprječavanja nezakonitih migracija i - sprječavanja i otkrivanja drugih opasnosti za javnu sigurnost, pravi poredak i nacionalnu sigurnost." Dakle, granična policija obavlja graničnu kontrolu prilikom prelaska državne granice (ulazak i izlazak), a ta kontrola obuhvaća kontrolu osoba, predmeta u posjedu osobe koja prelazi granicu i prijevoznog sredstva. Slijedom navedenog, obveza je granične policije da utvrdi imaju li osobe valjanu ispravu prilikom prelaska granice, a ne prijevoznika. Odredbom članka 26. Zakona o nadzoru državne granice propisano je da: „(1) Osoba koja namjerava prijeći ili je već prešla graničnu crtu dužna je dati na uvid isprave propisane za prelazak državne granice, podvrgnuti se graničnoj kontroli te ne smije napustiti područje graničnog prijelaza dok nije obavljena kontrola. (2) Osoba iz stavka 1. ovog članka dužna je policijskom službeniku pojasniti sve okolnosti vezane za ispunjavanje uvjeta prelaska državne granice i postupiti po upozorenjima i naredbama službenika koji obavljaju graničnu kontrolu.“ Iz navedene odredbe proizlazilo bi da osoba koja namjerava preći državnu granicu niti ne bi bila obvezna prijevozniku dati na uvid ispravu za prelazak granice nego je to obvezna dati isključivo policijskom službeniku. Odredbom članka 601. stavka 1. Pomorskog zakonika ("Narodne novine" broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15, 17/19) propisano je da je prijevoznik dužan izdati putniku putnu kartu. Dakle, dužnost prijevoznika u međunarodnom linijskom pomorskom prijevozu je putniku izdati putnu kartu, ali ne i provjeravati ispravnost putnih isprava budući da tu ovlast i dužnost ima granična policija. Slijedom navedenog, odredbe važećega Zakona o strancima, u koliziji su s drugim propisima koji uređuju prelazak državne granice i Pomorskim zakonikom. U tom smislu osobito se napominje kada putnik putuje iz Republike Hrvatske ili u Republiku Hrvatsku, valjanost putnih isprava primarno bi trebali provjeriti službenici granične policije prije nego putnik dođe u luku na ukrcaj. Stoga molimo da se sukladno opažanjima našega Udruženja luka i brodara uvaži predložena izmjena, budući da važeće zakonske odredbe stavljaju prijevoznike u međunarodnom linijskom pomorskom prijevozu u nepovoljan položaj te su izloženi visokim prekršajnim kaznama, budući da moraju kontrolirati dokumente za prelazak državne granice i u njihovoj odsutnosti ili neispravnosti, uskratiti prijevoz putniku. Od djelatnika prijevoznika se u tom slučaju očekuju i znanja koja nadilaze prosječna znanja o ispravama za prelazak državne granice (npr. provjeravanje valjanosti pojedinih viza ili odobrenja boravka), a u tom slučaju ne mogu računati niti na pomoć policijskih službenika, kao kad navedene dokumente kontroliraju djelatnici Carine. Nadalje iznosimo prijedlog našega člana iz sektora graditeljstva. Naime, uvjet za izdavanje radne dozvole temeljem članaka 97. i 99. važećega Zakona, pored ostalog je i dobivanje pozitivnog mišljenja HZZ-a da poslodavac ima podmirene obveze po osnovi javnih davanja o kojima evidenciju vodi Ministarstvo financija. U praksi, u trenutku podnošenja zahtjeva poslodavac ima potvrdu o podmirenim javnim davanjima, no u razdoblju od 15 dana u kojem roku HZZ obrađuje zahtjev postoji mogućnost da se utvrdi postojanje duga pa HZZ odbija izdati pozitivno mišljenje, odnosno radnu dozvolu, nakon čega se mora ponoviti procedura. Mišljenje je našega člana kako bi prihvatljivije rješenje bilo da se dokazivanje podmirenih javnih davanja vrši potvrdom o stanju poreznog duga na dan podnošenja zahtjeva ili potvrdom o stanju poreznog duga koja nije starija od 30 dana. Uvidom u sustav, u trenutku rješavanja predmeta može se iskazati postojanje poreznog duga, a koji se dug rješava u toku mjeseca. Zbog navedenog, u pojedinim slučajevima poslodavac u tekućem mjesecu ne može ishoditi radne dozvole za koje je podnio zahtjev. Navedena situacija mogla bi se riješiti i na način da se radna dozvola izda ukoliko poslodavac dostavi potvrdu o podmirenim javnim davanjima, bez obzira na činjenicu da se u trenutku rješavanja zahtjeva utvrdi postojanje poreznog duga, uz obvezu poslodavca da u naknadnom roku od 15 do 30 dana dostavi novu potvrdu o podmirenim javnim davanjima. Rješavanje predmetne problematike izdavanja radne dozvole na predloženi način uvelike bi olakšalo poslovanje trgovačkih društava koja u praksi godišnje traže veliki broj radnih dozvola. Ujedno, iznosimo situaciju na koju nam pozornost redovito skreću naši članovi iz raznih područja djelatnosti. Kao jedan od uvjeta izdavanja pozitivnog mišljenja HZZ-a na temelju kojega poslodavac može zatražiti izdavanje dozvole za boravak i rad stranca jest da poslodavac u zadnjih šest mjeseci ima zaposlenog najmanje jednog radnika državljanina Republike Hrvatske, odnosno državljanina države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije na neodređeno i puno radno vrijeme na području Republike Hrvatske (članak 99. stavak 1. točka 3.). Drugi propisani uvjet za izdavanje pozitivnog mišljenja, utvrđen točkom 8. istoga stavka, jest da broj zaposlenih radnika državljana Republike Hrvatske, odnosno državljana države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije kod poslodavca nije manji od 1/4 ukupno zaposlenih. Međutim, mnogi poslodavci ove uvjete nisu u mogućnosti ispuniti upravo uslijed gorućeg problema nedostatka radne snage, slijedom čega dolaze u poziciju da se posao ne može obaviti, a poslovanje poslodavca dovodi se u rizik, što u konačnici šteti gospodarstvu u cjelini. Stoga molimo da razmotrite brisanje navedenih uvjeta u budućem tekstu Nacrta. Nije prihvaćen Ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima mijenjaju se odredbe Zakona o strancima radi pristupanja Republike Hrvatske Schengenskom prostoru. Dana 11. listopada 2022. godine ministar unutarnjih poslova je donio Odluku o osnivanju Međuresorne radne skupine za izradu i dopunu Zakona o strancima, u koju su imenovani i predstavnici Hrvatske gospodarske komore, radi usklađivanja s Direktivom (EU) 2021/1883 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2021. godine o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnike te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2009/50/EZ (EU plava karta). Tijekom rada Radne skupine, osim potrebe usklađivanja odredbi Zakona o strancima s navedenom Direktivom, raspravit će se i ostale odredbe vezano za rad državljana trećih zemalja. Važećim Zakonom o strancima u hrvatsko zakonodavstvo preuzeti su akti Europske unije, među kojima i Direktiva Vijeća 2001/51/EZ od 28. lipnja 2001. kojom se dopunjuju odredbe članka 26. Konvencije o primjeni Sporazuma iz Schengena od 14. lipnja 1985. (SL L 187, 10.7.2001.). Čl. 26. stavak 1. Konvencije o primjeni Sporazuma iz Schengena od 14. lipnja 1985. (SL L 187, 10.7.2001.) propisano je: (a) ako se strancima zabrani ulazak na državno područje jedne od ugovornih stranaka, prijevoznik koji ih je doveo do vanjske granice zračnim, morskim ili kopnenim putem, dužan je za njih odmah ponovno preuzeti odgovornost. Na zahtjev tijela graničnog nadzora, prijevoznik je dužan vratiti strance u treću državu iz koje su prevezeni ili u treću državu, koja je izdala putnu ispravu s kojom su putovali ili u bilo koju treću državu za koju su sigurni da će ih primiti (b) prijevoznik je dužan poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurao da stranac, koji se prevozi zračnim ili morskim putem, posjeduje putne isprave koje su potrebne za ulazak na državna područja ugovornih stranaka. Direktivom Vijeća 2001/51/EZ od 28. lipnja 2001. propisano je da su države članice obvezne poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale da se obveza prijevoznika da vrate državljane trećih država, utvrđena odredbama članka 26. stavka 1. točke (a) Schengenske konvencije, primjenjuje i u slučajevima u kojima se ulazak državljaninu treće države u tranzitu odbija ako (a) ga je prijevoznik koji ga je trebao prevesti u njegovu državu odredišta odbio prevesti; (b) su mu tijela države članice odredišta odbila odobriti ulazak i vratila ga u državu članicu u kojoj je bio u tranzitu. Jednako tako, države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi obvezale prijevoznike koji nisu u mogućnosti obaviti povratni prijevoz državljanina treće države kojemu je odbijen ulazak da o vlastitom trošku odmah pronađu drugi način prijevoza ili, ako daljnji prijevoz nije odmah moguć, da preuzmu troškove boravka i povratka odnosnog državljanina treće države. Za nepoštivanje propisanih obveza u skladu sa Schengenskom konvencijom i navedenom Direktivom odnosno člankom 249. Zakona o strancima, prijevoznik podliježe sankcijama, stoga primjedba Hrvatske gospodarske komore o izuzeću prijevoznika u međunarodnom linijskom pomorskom prometu nije prihvatljiva. Ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima mijenjaju se odredbe Zakona o strancima radi pristupanja Republike Hrvatske Schengenskom prostoru. Dana 11. listopada 2022. godine ministar unutarnjih poslova je donio Odluku o osnivanju Međuresorne radne skupine za izradu i dopunu Zakona o strancima, u koju su imenovani i predstavnici Hrvatske gospodarske komore, radi usklađivanja s Direktivom (EU) 2021/1883 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2021. godine o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnike te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2009/50/EZ (EU plava karta). Tijekom rada Radne skupine, osim potrebe usklađivanja odredbi Zakona o strancima s navedenom Direktivom, raspravit će se i ostale odredbe vezano za rad državljana trećih zemalja. Ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima mijenjaju se odredbe Zakona o strancima radi pristupanja Republike Hrvatske Schengenskom prostoru. Dana 11. listopada 2022. godine ministar unutarnjih poslova je donio Odluku o osnivanju Međuresorne radne skupine za izradu i dopunu Zakona o strancima, u koju su imenovani i predstavnici Hrvatske gospodarske komore, radi usklađivanja s Direktivom (EU) 2021/1883 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2021. godine o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnike te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2009/50/EZ (EU plava karta). Tijekom rada Radne skupine, osim potrebe usklađivanja odredbi Zakona o strancima s navedenom Direktivom, raspravit će se i ostale odredbe vezano za rad državljana trećih zemalja.