Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | OPĆINA SALI | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Kao otočna jedinica lokalne samouprave, dosad smo u praksi već mogli vidjeti kako izgledaju zahvati u prostor koji su omogućeni ili vladinom uredbom (stupovi i postaje EKI mreže koji se postavljaju bez ikakvog prethodnog savjetovanja o mogućoj lokaciji te narušavaju prepoznatljiv otočki pejzaž) ili prostornim planom županije (uzgajališta ribe unutar prostora ograničenja zaštićenog obalnog područja mora koja narušavaju ionako osjetljivi morski ekosustav). U Republici Hrvatskoj nas je sve manje, a na otocima nas je toliko malo da prilično jednostavno možemo organizirati neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju i u prostornom planiranju. Umjesto da jačamo stručne kapacitete lokalne samouprave koja je građanima Republike Hrvatske zajamčena Ustavom i umjesto da potičemo razvoj mjesne samouprave, kao i druge oblike neposredne participacije građana, mi ovakvim nacrtom prijedloga izmjena i dopuna ZPU kao da želimo korak u suprotnom smjeru - centralizaciji sustava prostornog uređenja, protivno načelima prostornog uređenja i načelima prostornog planiranja. Kao otočna jedinica lokalne samouprave s lošim iskustvima koja su nam ostavile bilokakve natruhe centralizacije dosad, protivimo se svim predloženim izmjenama koje bi išle u smjeru daljnje centralizacije sustava: prijedlogu da DPPR ne donosi predstavničko tijelo građana nego vlada, prijedlogu da se određene građevine i zahvati u prostor provode na temelju zakona, a ne prostornog plana, kao i prijedlogu da zakon određuje iznimke kad se zahvat ne mora provoditi u skladu s prostornim planom na snazi, prijedlogu da se omogući izrada DPPR po cjelinama ili podcjelinama, prijedlogu da se omogući izrada DPPR-a ili županijskog prostornog plana s ciljem utvrđivanja samo neposredne provedbe građevina od državnog/županijskog značaja, prijedlogu da se omogući provedba „transformacije“ prostornih planova u prostorne planove "nove generacije" bez uključenosti javnosti u taj postupak i bez donesenog pravilnika. Konačno, protivimo se donošenju Zakona o izmjenama i dopunama ZPU po skraćenom postupku jer evo sad je 23:50, a prikupljeno je već skoro 500 komentara, što znači da je interes javnosti puno jači od razloga zbog kojih se predlaže savjetovanje u trajanju od 15 dana. Vladimir Radulić, dipl.iur. pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Svrha i cilj ovog Prijedloga zakona nije centralizacija sustava prostornog uređenja već uvođenje nužnih mjera za ispunjavanje uvjeta određenih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti te ublažavanje energetske krize u skladu sa smjernicama iz Zaključka Vlade RH od 8. rujna 2022. (NN 104/22), kao i prevladavanje gorućeg problema neujednačenosti u prostornom planiranju na županijskoj i lokalnoj razini koja izravno utječe na ispunjavanje gore spomenutih ciljeva te na realizaciju investicija općenito. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. |
| 2 | BORIS BOŽIĆ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Prema Direktivi o Strateškoj procjeni Europske unije (2001/42/EZ) ovaj zakon mora proći SPUO postupak! To podupiru brojne sudske presude te je ovo ozbiljna povreda Europskog prava! Obrazloženje: Planovi i programi definirani Člankom 2(a) Direktive o Strateškoj procjeni (2001/42/EZ) odnosno oni koje je javno tijelo izradilo za usvajanje u zakonodavnom postupku Sabora ili Vlade u obvezi su provedbe postupka Strateške procjene. U smislu Direktive pojam „plan i program” odnosi se i na druge dokumente koji uključuju: zakone, politike, strategije i njihove izmjene i dopune. To je jasno dano do znanja i kroz 6 presuda Suda Europske unije čije je tumačenje Direktive o Strateškoj procjeni obvezujuće: Presuda od 27. listopada 2016., D’Oultremont i drugi, C-290/15, EU:C:2016:816 Presuda od 7. lipnja 2018., Thybaut i drugi, C-160/17, ECLI:EU:C:2018:401 Presuda Suda od 7. lipnja 2018., Inter-Environnement Bruxelles ASBL i drugi protiv regije glavnog grada Bruxellesa, C-671/16, ECLI:EU:C:2018:403 Presuda od 8. svibnja 2019., Associazione "Verdi Ambiente e Società - Aps Onlus" i drugi, C-305/18, ECLI:EU:C:2019:384 Presuda od 12. lipnja 2019., Compagnie d'entreprises CFE SA protiv Région de Bruxelles-Capitale, C-43/18, ECLI:EU:C:2019:483 Presuda Suda od 12. lipnja 2019., Terre wallonne ASBL v Région wallonne, C-321/18, ECLI:EU:C:2019:484 Sa štovanjem, Boris Božić | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, s Konačnim prijedlogom zakona prolazi propisanu i redovitu proceduru donošenja zakona koja ne uključuje u primjedbi spomenuti postupak. Predmetni Nacrt dostavljen je na mišljenje tijelima državne uprave u čiji djelokrug ulaze pitanja koja se uređuju ovim prijedlozima. |
| 3 | Gorana Ljubičić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Većina predloženih izmjena i dopuna zakona predstavljaju nesagledive negativne posljedice za planiranje prostora na svim razinama. Umjesto da se izmjenama i dopunama zakona unaprjeđuje sustav prostornog uređenja ovim prijedlozima se nastavlja s njegovim razaranjem. Pojedine predložene izmjene i dopune ovog zakona su: a) protivne Ustavu RH (čl. 2.): Prijedlog izmjena i dopuna da DPPR donosi Vlada RH (izvršno tijelo), a ne Sabor RH (predstavničko tijelo) b) zakidaju Ustavom RH (čl. 135.) i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (19., 19.a i 20.) zajamčena prava građana: Prijedlogom izmjena i dopuna kojim se pojedine građevine (solarne i agrosolarne elektrane, geotermalne bušotine za poljoprivredne svrhe ili građevine za pružanje palijativne skrbi) provode temeljem zakona (a ne prostornog plana na snazi) kao i to da se zakonom utvrđuju iznimke kada se zahvat ne mora provoditi u skladu s prostornim planom (istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode, skladištenje ugljikovodika te energetski transportni sustavi) zakida se pravo jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na prostorno planiranje svoga administrativnog područja te bi se primjenom ovih dopuna zakona derogirali prostorni planovi na snazi koje su donijela predstavnička tijela tih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. c) u suprotnosti su s temeljnim odredbama Zakona o prostornom uređenju – predmetom, svrhom, ciljevima i načelima prostornog uređenja utvrđenima u člancima 1. i 2., točkama 29. i 45. stavka 1. članka 3. te člancima 6. – 14. i 114. Zakona o prostornom uređenju na snazi: izrada DPPR-a po pojedinačnim cjelinama ili podcjelinama / izrada DPPR-a/županijskog prostornog plana s ciljem utvrđivanja samo neposredne provedbe građevina od državnog/županijskog značaja / omogućavanje provedbe pojedinih zahvata direktno temeljem zakona i/ili protivno prostornim planovima na snazi – što predstavlja PRESEDAN u sustavu prostornog uređenja RH / provedba „transformacije“ prostornih planova, a u naravi izmjena i dopuna prostornih planova na snazi, i to bez uključenosti javnosti u taj postupak d) takve da će uzrokovati daljnje devastacije u prostoru: ovim prijedlogom zakona dozvoljene gradnje protivno prostornim planovima, a bez kriterija razmještaja u prostoru te ocjene o najpogodnijoj lokaciji i stvarnih potreba takve gradnje, bez uvjeta gradnje (temeljem kojih se utvrđuju lokacijski uvjeti kod izdavanja akta za građenje), bez ocjene o utjecaju na prirodne, kulturno-povijesne, krajobrazne i ambijentalne vrijednosti te o utjecaju na sastavnice okoliša i dr. d) netransparentne: transformacija prostornih planova bez donesenog pravilnika temeljem kojega bi se ona trebala provoditi stoga se ni pravne, financijske, vremenske posljedice ne mogu uopće ocjenjivati e) pojedina OBRAZLOŽENJA prijedloga izmjena i dopuna zakona su u ili u potpunosti stručno neopravdana, ili su nedostatno obrazložena, ili su netransparentna, ili argumenata za izmjenu/dopunu uopće nema! već se samo ponavlja isto što i predložena odredba govori. Neosnovana je i provedba donošenja izmjena i dopuna zakona po hitnom postupku, a većina predloženih izmjena i dopuna uopće nisu predmet razloga zbog kojeg se provodi hitni postupak. Slijedom svega navedenog prijedlozi izmjena i dopuna zakona nastavljaju urušavati sustav prostornog uređenja te predstavljaju velik korak unatrag u kvaliteti planiranja prostornog razvoja na svim razinama. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. a)Odredba o nadležnosti za donošenje Državnog plana prostornog razvoja neće se mijenjati kroz ovaj Prijedlog Zakona te će nadležnost i dalje ostati u rukama Sabora. b)Pravo na prostorno i urbanističko planiranje koje prema odredbama Ustava imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije neograničeno, već je uređeno važećim Zakonom: županijski prostorni planovi uređuju građevine i površine županijskog značaja dok se lokalni prostorni planovi bave lokalnim značajem. Prema tome, određivanje građevina i površina državnog značaja i interesa na području županija, gradova i općina ne predstavlja povredu odredaba Ustava. c)Ciljevi i načela prostornog uređenja proklamirana važećim Zakonom kroz ovaj su Prijedlog zakona ostvareni u najvećoj mogućoj mjeri u odnosu na svrhu koja se Prijedlogom želi postići, s posebnim naglaskom na održivom gospodarskom razvoju, ostvarivanju i zaštiti javnog i pojedinačnog interesa, prostornoj održivosti te javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. d)Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. e)Smatramo kako su odredbe Prijedloga u dovoljnoj mjeri obrazložene te smatramo kako suštinski razlozi za donošenje zakona (ispunjavanje uvjeta iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te provedba Zaključka Vlade RH u vezi s poticanjem ulaganja u solarne elektrane s ciljem jačanja energetske samodostatnosti RH) predstavljaju osobito opravdane razloge o kojima govori odredba članka 204. Poslovnika Hrvatskog sabora koja uređuje hitni postupak. |
| 4 | Saša Križ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Postupak izrade Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju nije proveden na do sada uobičajen način (u izradu istog nisu bila uključena znanstvena, savjetodavna, stručna, državna, upravna i druga tijela i pravne osobe). Zbog bitne izmjene stanja u prostoru i istima uzrokovane potrebe žurne izmjene prostornih planova, trebalo bi izmijeniti i niz drugih članaka Zakona o prostornom uređenju (sustav prostornog uređenja, planiranje rijetko naseljenih područja, izvješća o stanju u prostoru, …) Dio odredbi Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (u daljnjem tekstu „Kp id Zakona“) ima pravni učinak izmjena i dopuna prostornih planova (u daljnjem tekstu „PP“), a postupak izrade i donošenja kojih je propisan odnosnim člancima Zakona o prostornom uređenju u daljnjem tekstu „Zakona“), a koji se ne mijenjaju. Dijelom odredbi Kp id Zakona kojima se omogućava ishođenje dozvola odnosno građenje građevina (prvenstveno solarnih elektrana) na površinama na kojima to prostornim planovima nije planirano i/ili snaga koje prostornim planovima nisu planirane krše se načela prostornog uređenja propisana člancima 7 do 14 Zakona (a koji se ne mijenjaju). Dio odredbi Kp id Zakona će omogućiti ishođenje dozvola odnosno građenje građevina zbog planiranja kojih bi se morao provesti postupak strateške procjene utjecaja plana na okoliš i glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Prijelaznim i završnim odredbama nije utvrđeno da li će se odredbe članka 2. Kp id Zakona, odnosno članka 3. stavka 1. podstavka 34. 35. 36. i 37. Zakona odnositi i na PP (i izmjene i dopune PP) koje će se donijeti nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona, a što bi onemogućilo planiranje površina gospodarske i poslovne namjene | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Postupak izrade prijedloga zakona propisan je odredbama Poslovnika Vlade Republike Hrvatske (NN 154/11, 121/12, 7/13, 61/15, 99/16, 57/17, 87/19 i 88/20) i Poslovnika Hrvatskoga sabora (NN 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20 i 123/20), koje su pri izradi ovog Prijedloga zakona poštivane u potpunosti. Ovaj Prijedlog zakona u postupku izrade nije uključivao stručnu javnost, osim u dijelu koji se odnosio na izradu pilot projekata digitalne transformacije prostornih planova, iz razloga što ova izmjena zakona nije sveobuhvatna već se odnosi na postizanje 3 ključna cilja: postizanje ciljeva iz NPOO-a, sprečavanje posljedica energetske krize te stvaranja uvjeta za što bržu realizaciju infrastrukturnih projekata državnog značaja (prije svega željezničke infrastrukture) radi iskorištavnja namjenskih sredstava iz fondova EU radi njihove vremenske ograničenosti. U planu zakonodavnih aktivnosti za sljedeću godinu Ministarstvo je planiralo sveobuhvatniju izmjenu Zakona u kojoj se planira značajan doprinos struke u zakonodavnim rješenjima. Ciljevi i načela prostornog uređenja proklamirana važećim Zakonom kroz ovaj su Prijedlog zakona ostvareni u najvećoj mogućoj mjeri u odnosu na svrhu koja se Prijedlogom želi postići, s posebnim naglaskom na održivom gospodarskom razvoju, ostvarivanju i zaštiti javnog i pojedinačnog interesa, prostornoj održivosti te javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Odredbe članka 2. odnosno članka 3. stavka 1. podstavka 34., 35., 36., i 37. Prijedloga zakona primjenjivat će se od dana stupanja zakona na snagu, te će se od tog trenutka primjenjivati na sve prostorne planove: kako na one koji su na snazi, tako i na one koji će ubuduće biti doneseni, te isto nije potrebno posebno propisivati prijelaznim i završnim odredbama. |
| 5 | NERA JELASKA | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | - točka 34., alineja 3 - „sve površine koje su u neposrednom kontaktu s građevinskim područjima gospodarskih i poslovnih namjena“ – ovako sročena odredba bez ikakvih dodatnih kriterija može imati značajne negativne posljedice u prostoru - neposredno uz GP gospodarske/poslovne namjene može biti i GP naselja ili GP drugih namjena... (te opet unutar ili dijelom unutar već donesenog UPU-a za to neposredno područje), što može narušiti sastavnice okoliša te prirodne, kulturno-povijesne i ambijentalne vrijednosti itd. - točka 37. Planirati gradnju građevina za pružanje palijativne skrbi izvan građevinskog područja (čak i protivno prostornom planu temeljem prijedloga dopune članka 122.), za ovakvu odredbu kao i bez ikakvih kriterija i uvjeta gradnje za područje cijele RH – je potpuno neopravdano i štetno za prostor. Ovim izmjenama omogućava se dodatna izgradnja izvan građevinskog područja umjesto njihovog smanjenja. Važno je napomenuti da je min. standard za broj postelja za palijativnu medicinu 80 postelja na milijun stanovnika prema Nacionalnom programu razvoja palijativne skrbi u RH 2017. - 2020. Ako imamo u vidu da je jedan od ciljeva palijativne skrbi da se neizlječivim bolesnicima omogući njega u vlastitom domu do posljednjeg dana, a da su postojeći kapaciteti RH preko 200 postelja nerazumno je, nepotrebno i štetno omogućavati gradnju građevina za pružanje palijativne skrbi izvan GP-a. Nadalje, dozvoljavanjem ovakve mogućnosti gradnje temeljem zakona pitanje je temeljem kojih uvjeta će se izdavati akti za provedbu takvog zahvata? (Ako se ovakva gradnja izvan građevinskog područja i dopusti onda to mora biti planirano isključivo prostornim planom te obvezno na zemljištu u vlasništvu JLS-a, JP(R)S-a ili RH, ta građevina mora biti isključivo javne namjene i bez mogućnosti promjene u privatno vlasništvo i bez mogućnosti prenamjene u bilo koju drugu namjenu dozvoljenu izvan građevinskog područja te bez mogućnosti gradnje pratećih sadržaja kao i pomoćnih sadržaja koji nisu primarno vezani isključivo uz palijativnu skrb). članak 5. konačnog prijedloga Zakona o ID ZPU (članak 44.) stavak 1. točka 13. Neosnovana namjera (jer nema obrazloženja za takvu dopunu zakona) da se dopušta gradnja samo ove vrste građevine zdravstvene namjene izvan građevinskog područja i to mimo prostornog plana te bez kriterija (uvjeti zbog kojih je tu građevinu potrebno smjestiti izvan građevinskog područja?). članak 34. konačnog prijedloga Zakona o ID ZPU (članak 113.) stavak 3. Potrebno je dodatno propisati da nije moguće donijeti novu odluku o izradi izmjena i dopuna prostornog plana (ili donijeti nove izmjene i dopune ako su se paralelno izrađivale s prethodnim izmjenama i dopunama, jer u isto vrijeme može biti više odluka o izradi izmjena i dopuna pp-a) ako još uvijek nije objavljen pročišćeni tekst prostornog plana na snazi. S obzirom na to da Vlada RH nije „predstavničko tijelo“, a temeljem ovog zakona donosi također prostorne planove, po ovoj odredbi proizlazi da Vlada RH neće biti u obvezi objavljivati pročišćeni tekst što je neprihvatljivo. članak 38. konačnog prijedloga Zakona o ID ZPU (članak 122.) Zašto u obrazloženju ovih izmjena i dopuna zakona nisu priloženi argumenti na temelju čega se kroz Zakon daje mogućnost gradnje građevina solarne elektrane, agrosolarne elektrane, geotermalne bušotine za poljoprivredne svrhe te za građevinu za pružanje palijativne skrbi i to neposrednom provedbom ovog zakona (a bez ikakvih uvjeta gradnje), čime se direktno za ta područja derogiraju svi prostorni planovi na snazi? Zakon ne može biti prostorni plan! Zahvati u prostoru trebaju se provoditi isključivo temeljem prostornog plana, a koji su izrađeni u skladu s ciljevima i načelima prostornog uređenja. Stoga se ovom odredbom, kojom se omogućuje provedba zahvata na “površinama za gradnju” koje predlaže zakon, derogiraju prostorni planovi na snazi, a time je navedeno kontradiktorno članku 2. kao i članku 3. stavku 1. točki 30. te člancima 6., 7., 8., 9, 10, 12. i 13. Dodatno, kako odredba nije usmjerena na gradnju građevina koje su samo državnog značaja, već one od značaja za sve razine, odredba je protuustavna (protivna je članku 135. Ustava RH) jer ukida nadležnost planiranja svog prostora jedinicama područne (regionalne) odnosno lokalne samouprave. članak 39. konačnog prijedloga Zakona o ID ZPU (članak 123.) Neprihvatljivo je da se primjenjuje povoljnija odredba/dio prostornog plana, treba se primjenjivati stroža! Naime stroža odredba možda proizlazi iz potrebe utvrđivanja režima korištenja na određenom prostoru, odnosno ograničenja i zašite prostora uslijed očuvanja i zaštite npr. kulturno-povijesnih vrijednosti, prirodnih osobitosti, sastavnica okoliša, ambijentalnih vrijednosti i dr. Propust neusklađenosti u prostornom planu stoga ne može biti osnova za provedbu zahvata u prostoru na štetu vrijednosti prostora i da prilikom utvrđene neusklađenosti odluku o tome donosi upravno tijelo koji izdaje akt za provedbu zahvata. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Primjedbe u vezi navedenih površina će se djelomično prihvatiti te će se pojam kontaktnih područja preciznije odrediti. Primjedbe će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi. Primjedbe u odnosu na odredbu čl. 113. nisu predmet ovog prijedloga Zakona. Pravo na prostorno i urbanističko planiranje koje prema odredbama Ustava imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije neograničeno, već je uređeno važećim Zakonom: županijski prostorni planovi uređuju građevine i površine županijskog značaja dok se lokalni prostorni planovi bave lokalnim značajem. Prema tome, određivanje građevina i površina državnog značaja i interesa na području županija, gradova i općina ne predstavlja povredu odredaba Ustava. Odredbe o površinama za gradnju solarnih elektrana predstavljaju ispunjavanje zahtjeva državnih interesa posebno izraženih, između ostalog, i Zaključkom Vlade RH od 8. rujna 2022. (NN 104/22). U članku 2., odnosno članku 3. stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje se da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. Zakona (solarne i agrosolarne elektrane, geotermalne bušotine za poljoprivredne svrhe) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer se i u tim slučajevima primjenjuju odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Odredba o primjeni povoljnije prostorno-planske odredbe za stranku izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 6 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Budući da Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije (dalje:Komora) smatra kako bi ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (dalje: Zakon) trebalo obuhvatiti i jednu odredbu koja nije obuhvaćena ovim Prijedlogom izmjena i dopuna, Komora će ju istaknuti u uvodnom dijelu. Vezano uz članak 3 točkom 28. Zakona, koji je Prijedlogom predviđen da postane točka 29. Komora smatra kako je odredbe potrebno izričaj navedene točke dopuniti na način da izričaj glasi: „parcelacijski elaborat je geodetski elaborat na temelju kojega se prema propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina vrši dioba ili spajanje katastarskih čestica“. Na taj način izričaj bi se uskladio i s odredbama posebnih propisa kojima je propisan postupak izrade geodetskih elaborata. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedena tematika će se urediti podzakonskim propisima. |
| 7 | Gorana Barbarić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Uz potpunu podršku komentarima kolega iz HKA, dodala bih još dva: S obzirom na to da se i dalje ostavlja nepravedna odredba članka 108. po kojoj samo gradovi i općine unutar ZOP-a moraju pribavljati suglasnost Ministarstva za svoje prostorne, generalne i urbanističke planove, bilo bi pošteno barem dodati da se suglasnost Ministarstva izdaje samo u pogledu usklađenosti s odredbama Zakona koje se odnose na ZOP, a ne generalno sa „Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona“. Zašto planovi JLS-a izvan ZOP-a ne trebaju proći takvu kontrolu? Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona sad se takva nadležnost (provjera usklađenosti sa Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona) daje županijskim zavodima u postupku izdavanja mišljenja – znači JLS u ZOP-u moraju biti dvostruko kontrolirane?! Nadalje, potrebno je propisati neki rok unutar kojeg je Ministarstvo obvezno izdati predmetnu suglasnost. (Nekoć je to bilo dva mjeseca, pa je brisano iz Zakona). Neka bude tri, četiri, šest mjeseci ako je potrebno, nebitno, ali postojeća situacija u kojoj roka nema, a time ni mogućnosti za bilo kakvo vremensko planiranje projekata, zahvata i investicija od strane svih korisnika prostora je apsolutno neprihvatljiva! | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 8 | HGK | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Udruženje OIE HGK predlaže predmetnim Zakonom definirati sljedeće: 1.Na zahtjev operatora mreže moraju se pokrenuti, provesti i donijeti (ciljane) izmjene i dopune prostornih planova Županija (Gradova ili Općina), kao zaseban (brži) postupak, bez sudjelovanja subjekata koji nemaju direktnu poveznicu ili odnos svojih djelatnosti u prostoru s djelatnošću elektroenergetike. Županijski prostorni plan treba biti provedbeni plan za elektroenergetske građevine naponske razine 400 kV, 220 kV i 110 kV. Obrazloženje: u slučajevima kada se određeni planirani zahvat nalazi samo na području jedne Općine ili jednog Grada, ciljane izmjene prostornih planova provedu samo unutar te jedinice lokalne samouprave uz prethodno pribavljeno mišljenje o provedivosti (bez klauzule o odstupanju od prostornog plana višeg reda i bez klauzule o neusklađenosti u odnosu na prostorni plan višeg reda) od strane tijela regionalne samouprave (Županije) zaduženog za prostorno uređenje. Inicijative ili zahtjeve za pokretanjem (ciljanih) izmjena i dopuna prostornih planova Županija (i Gradova ili Općina) u području elektroenergetike, mogu, zajedno s operatorima sustava, zainteresiranim ulagačima u obnovljive izvore energije ili gospodarskim grupacijama, podnositi i lokalna ili regionalna tijela zadužena za gospodarstvo. 2.U postupku donošenja izmjena i dopuna prostornog plana koji je ciljanog karaktera (za područje elektroenergetike), ne provodi Strateška procjena utjecaja Prostornog plana na okoliš niti Glavna ocjena prihvatljivosti Prostornog plana za ekološku mrežu budući su svi zahvati (elektroenergetske građevine 400 kV, 220 kV i 110 kV) za koje treba provoditi postupke vezane za zaštitu okoliša i prirode obuhvaćeni u posebnim propisima za ta područja. Ukoliko su elektroenergetske građevine 400 kV, 220 kV i 110 kV u funkciji priključenja obnovljivih izvora na elektroenergetsku mrežu kao prethodni uvjet za izdavanje lokacijske dozvole primijeniti će se onaj postupak ocjene utjecaja na okoliš i prirodu koji je jednostavniji ili iste razine složenosti kao i za elektranu iz reda obnovljivih izvora energije Obrazloženje: Svi zahvati (elektroenergetske građevine 400 kV, 220 kV i 110 kV) za koje treba provoditi postupke vezane za zaštitu okoliša i prirode obuhvaćeni u posebnim propisima za ta područja. U cilju postizanja iste razine zahtjevnosti, uvjeta ili složenosti dvaju ključnih zahvata kod izgradnje elektrane iz obnovljivih izvora energije koji se odnose na: ⦁ Obuhvat zahvata elektrane (vjetroparka, polja sunčanih kolektora, geotermalnog postrojenja i sl.) ⦁ Obuhvat zahvata priključne infrastrukture (priključni dalekovod, priključni kabel i priključno rasklopište-trafostanica) potrebna je i daljnja prilagodba propisa iz područja zaštite okoliša i prirode. 3. U prostorne planove (svih razina) u dijelu ''Odredbi za provođenje'' ugrađuje se odredba da se elektrane iz reda obnovljivih izvora energije povezuju (priključuju) na elektroenergetsku mrežu preko priključnih vodova i rasklopišta prema uvjetima iz posebnih propisa i uvjetima nadležnog operatora mreže. Trase priključnih vodova i lokacije trafostanica za priključak elektrana iz reda obnovljivih izvora energije ne bi se prikazivali u kartografskom dijelu prostornog plana. Obrazloženje: Prostor između granica obuhvata elektrane - obnovljivog izvora energije i postojeće elektroenergetske mreže definirao bi se kao prostor za trase i lokacije (građevina priključka) u istraživanju, a točno definiranje trase priključnog dalekovoda (DV)/kabela(KB) i lokacije transformatorske stanice (TS) koje čine priključak biti će ostvarivo samo po prethodno dobivenim posebnim uvjetima i uvjetima priključenja ili odgovarajućim drugim aktima prema posebnom propisu izdanim od strane nadležnog operatora elektroenergetske mreže (operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava) kao i pripadajućom projektnom dokumentacijom za lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu. | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 9 | HGK | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Udruženje OIE HGK predlaže članku 80. važećeg Zakona o prostornom uređenju kao stavak 3. ili na nekom drugom mjestu u Zakonu dodati sljedeće: Iznimno, za potrebe izgradnje sunčane elektrane ne postoji obveza donošenja urbanističkog plana uređenja na površinama koje su u prostornom planu bilo koje razine određene kao površine gospodarske i poslovne namjene (I i K). Dodatno, odredbe urbanističkog plana uređenja ne vrijede za dio površina gospodarske i poslovne namjene (I i K) određene gospodarske zone ukoliko na njemu postoji interes za realizacijom sunčane elektrane, a ukoliko postojeći urbanistički plan uređenja sadrži ograničenja koja smanjuju potencijalni opseg realizacije sunčane elektrane te su iz tog razloga potrebne njegove izmjene. Tada jedinica lokalne samouprave može proglasiti dio urbanističkog plana uređenja na kojem postoji mogućnost realizacije sunčane elektrane nevažećim ili dati posebnu suglasnost za njenom realizacijom ukoliko je suglasna s realizacijom sunčane elektrane protivno odredbama urbanističkog plana uređenja, ali sukladno PPUO/G i/ili prostornim planovima višeg reda. Objašnjenje odredbe: Jedinica lokalne samouprave samim time može ukinuti urbanistički plan uređenja ukoliko postoji mogućnost realizacije projekta na području cijele površine gospodarske i poslovne namjene (I i K) definirane prostornim planovima višeg reda, te za njega neće imati obavezu donošenja novog urbanističkog plana uređenja. Ukoliko postoji mogućnost realizacije sunčane elektrane na dijelu površine definirane kao gospodarska i/ili poslovna namjena (I i K), tada se može proglasiti nevažećim urbanistički plan uređenja za dio zone u kojemu se planira realizacija sunčane elektrane ili jedinica lokalne samouprave može dati posebnu suglasnost nositelju projekta kako se odredbe i kartografski prikazi donesenog urbanističkog plana uređenja ne bi provodili na dijelu na kojem se realizira sunčana elektrana. Tada bi važeći prostorni plan na temelju kojeg bi se projekt sunčane elektrane realizirao bio prostorni plan višeg reda od urbanističkog plana uređenja. Glavni razlog donošenja ovakve odredbe bio bi ubrzavanje realizacije sunčanih elektrana na površinama gospodarske i poslovne namjene (I i K), a kojima su često prepreka upravo urbanistički planovi uređenja, čiju izmjenu bi morala opet raditi jedinica lokalne samouprave. Pošto su sunčane elektrane jednostavni zahvati u prostoru, detalji urbanističkih planova uređenja su gotovo uvijek prepreka, a kada se donose s planom da se unutar urbanističkog plana uređenja realizira sunčana elektrana, krajnje su jednostavni te definiraju kontinuiranu površinu za razvoj sunčanih elektrana. Samim time, svrha urbanističkog plana uređenja nije ispunjena, odnosno razina detaljnosti plana koja je pogodna za realizaciju sunčane elektrane je minimalno PPUO/G. Sve detaljnije od toga predstavlja gotovo uvijek prepreke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 10 | HGK | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Udruženje OIE HGK predlaže u dijelu osnovnih pitanja koji se trebaju urediti Zakonom definirati i područja za skladištenje električne energije proizvedene iz OIE (posebice vjetar i sunce) na postojećim lokacijama predviđenim prostornim planovima te na područjima već izgrađenih vjetroelektrana i solarnih elektrana. Također, potrebno je predvidjeti sve tehnologije skladištenja (baterije, vodik te nove tehnologije skladištenja koje će se pojaviti u dogledno vrijeme). Na taj način se optimalno iskorištava prostor na kojemu je već izgrađena ili će se izgraditi infrastruktura. Predlaže se odredbama Zakona propisati da na mjestima gdje se planira ili je već izgrađeno postrojenje omogući i skladištenje energije, a poglavito vodika i baterija kao danas prisutnu i upotrebljivu tehnologiju bez suvišnih administrativnih procesa uz jasnu i obveznu primjenu propisa vezanih za gradnju, održavanje i eksploataciju. | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 11 | DAŠA GAZDE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Ovim se izmjenama i dopunama Zakona predlažu i izmjene i dopune zakona koje nemaju veze s navedenim razlozima u obrazloženju hitnosti postupka. Zakonom se tako predviđa mijenjanje odredbi vezanih na mogućnost gradnje geotermalnih bušotina, građevina za pružanje palijativne skrbi, građevina posjetiteljske infrastrukture, eksploataciju peloida, gradnju u prostoru ograničenja, planiranje morskog područja, mogućnost suštinske izmjene karaktera Državnog plana prostornog razvoja (DPPR-a) omogućavanjem donošenja "po pojedinačnim cjelinama ili podcjelinama", opsezi izrade DPPR-a, PPŽ-a, PPGZ-a, PPUG/O-a, UPU-a državnog i županijskog značaja, visina plaća djelatnika Ministarstva, iniciranje izrade PPŽ-a, razlozi ponavljanja javne rasprave, opseg provjere usklađenosti prostornih planova kroz mišljenja županijskih zavoda, nadležnost donošenja DPPR-a, provedba zahvata istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode kao i zahvata skladištenja ugljikovodika te mogućnost gradnje energetskih transportnih sustava i uvođenja drugih goriva neovisno o njihovoj snazi, ukidanje teške povrede službene dužnosti službene osobe koja je izdala dozvolu uvjetima za provedbu zahvata u prostoru, postupanja u slučaju protivnosti u okviru prostornog plana, opseg izdavanja lokacijske dozvole, sastavni dijelovi zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole, sastavni dio idejnog projekta za lokacijsku dozvolu, postupak utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja te isto kada lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo, važenje lokacijskih uvjeta u slučaju promjena koordinata lomnih točaka izrađenih u GML formatu, važenje lokacijske dozvole, potvrda parcelacijskog elaborata, mogućnost izmjena i/ili dopuna PPŽ-a na način da se njime s detaljnošću neposredne provedbe planiraju i zahvati u prostoru i građevine infrastrukturne namjene državnog i županijskog značaja, mogućnost izmjena i/ili dopuna PPUG/O-a na način da propisuje uvjete provedbe zahvata u prostoru i građevina državnog i županijskog značaja preuzimajući planska rješenja iz važećeg PPŽ-a, PPŽ kao temelj za izdavanje akta za provedbu prostornog plana za zahvate u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja do donošenja DPPR-a. Smatram kako navedene teme zahtijevaju ozbiljnu stručnu i širu javnu raspravu koja nije moguća u predloženoj proceduri donošenja izmjena i dopuna Zakona po hitnom postupku | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Smatramo kako suštinski razlozi za donošenje zakona (ispunjavanje uvjeta iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te provedba Zaključka Vlade RH u vezi s poticanjem ulaganja u solarne elektrane s ciljem jačanja energetske samodostatnosti RH) predstavljaju osobito opravdane razloge o kojima govori odredba članka 204. Poslovnika Hrvatskog sabora koja uređuje hitni postupak. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 12 | Ileana Vinja | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Vezano uz članke 157. do 161. važećeg Zakona, koji nisu obuhvaćeni prijedlogom izmjena i dopuna, predlažem da se, u svrhu sprječavanja daljnje devastacije prostora, osnivanjem novih građevinskih čestica na štetu postojećih građevina i pripadajućih građevinskih čestica, dopuni važeći članak 159. na način da se doda novi stavak koji glasi: "(4) Za promjene građevnih čestica postojećih zgrada i utvrđivanje novih građevnih čestica, u prostoru koji se štiti posebnim zakonom, potrebno je zatražiti suglasnost nadležnog tijela." Budući da se provedba tako utvrđenih rješenja i parcelacija zemljišta obavlja na temelju članka 160. i 161. važećeg Zakona, isto je potrebno dopuniti i u članku 161. Zakona dodavanjem stavka koji glasi: "(4) Za promjene građevnih čestica postojećih zgrada i utvrđivanje novih građevnih čestica, u prostoru koji se štiti posebnim zakonom, potrebno je zatražiti suglasnost nadležnog tijela." | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 13 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Predlaže se u postojeći članak 43. Zakona o prostornom uređenju, u stavku (3) i (4) na kraju svakog paragrafa dodati odredbu da se navedeno ograničenje ne odnosi na infrastrukturne objekte koji se odnose na obnovljive izvore energije. Izmijenjeni članak 43. stavak 3. i 4. bi trebali glasiti: (3) Nova izdvojena građevinska područja izvan naselja mogu se određivati prostornim planom grada, odnosno općine i Prostornim planom Grada Zagreba samo ako su postojeća izdvojena građevinska područja izvan naselja izgrađena 50% ili više svoje površine. Navedeno ograničenje ne odnosi se na infrastrukturne objekte obnovljivih izvora energije. (4) Građevinska područja naselja mogu se proširivati samo ako je postojeće područje izgrađeno 50% ili više svoje površine. Navedeno ograničenje ne odnosi se na infrastrukturne objekte obnovljivih izvora energije. | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 14 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Predlaže se u postojeći članak 79. Zakona o prostornom uređenju, dodati stavak (5) u kojem bi stajalo da se iznimno od stavka 1. ovog članka, urbanistički plan uređenja ne donosi za izgradnju sunčane elektrane na površinama koje su u prostornom planu bilo koje razine određene kao površine gospodarske i poslovne namjene (I i K). Stavak 5. članka 79. treba glasiti: (5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, urbanistički plan uređenja ne donosi se za izgradnju sunčane elektrane na površinama koje su u prostornom planu bilo koje razine određene kao površine gospodarske i poslovne namjene (I i K). Obrazloženje: Izuzimanjem sunčanih elektrana od obveze izrade urbanističkog plana uređenja kada su one planirane unutar površina gospodarske i poslovne namjene (I i K), znatno bi se ubrzala njihova realizacija. Predlaže se u postojeći članak 79. Zakona o prostornom uređenju, dodati stavak (6) u kojem bi stajalo da se odredbe urbanističkog plana uređenja ne odnose na dio površina gospodarske i poslovne namjene (I i K) određene gospodarske zone, ukoliko na njima postoji interes za izgradnjom sunčane elektrane, te ukoliko postojeći urbanistički plan uređenja sadrži ograničenja koja smanjuju potencijalni opseg realizacije sunčane elektrane te su iz tog razloga potrebne njegove izmjene. Tada jedinica lokalne samouprave može proglasiti dio urbanističkog plana uređenja na kojem postoji mogućnost realizacije sunčane elektrane nevažećim ili dati posebnu suglasnost za njenu realizaciju ukoliko je suglasna s realizacijom sunčane elektrane protivno odredbama urbanističkog plana uređenja i ukoliko isto nije u suprotnosti s odredbama prostornog plana višeg reda. Stavak 6. članka 79. treba glasiti: (6) Odredbe urbanističkog plana uređenja koje se odnose na dio površine gospodarske i poslovne namjene (I i K) određene gospodarske zone, ukoliko na njima postoji interes za izgradnjom sunčane elektrane, te ukoliko postojeći urbanistički plan uređenja sadrži ograničenja koja smanjuju potencijalni opseg realizacije sunčane elektrane, mogu se proglasiti nevažećim ili se može dati posebna suglasnost za realizaciju sunčane elektrane ukoliko isto nije protivno prostornim planovima višeg reda. Objašnjenje prijedloga odredbe: Jedinica lokalne samouprave, ukoliko postoji interes za izgradnjom sunčane elektrane, a isto nije u skladu s odredbama urbanističkog plana uređenja, može ukinuti odgovarajuće odredbe tog plana ili dati posebnu suglasnost za izgradnju sunčane elektrane, sve uz uvjet da isto nije u suprotnosti s odredbama plana višeg reda. Na ovaj način omogućit će se brža i jednostavnija realizacija sunčane elektrane i izbjeći obveza donošenje novog i/ili izmjena postojećeg urbanističkog plana uređenja. Naime, glavni razlog donošenja ovakve odredbe bio bi ubrzavanje realizacije sunčanih elektrana na površinama gospodarske i poslovne namjene (I i K), jer su često upravo urbanistički planovi uređenja prepreka, te bi njihova izmjena zahtijevala nove troškove i vrijeme. Sunčane elektrane smatraju se jednostavnim zahvatima u prostoru, a s obzirom na energetsku krizu i namjeru žurnog rješavanja pitanja realizacije obnovljivih izvora energije, smatra se opravdanim pojednostavniti postupke na predloženi način. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pitanje donošenja i primjene urbanističkog plana uređenja na površinama za gradnju solarnih elektrana uređeno je preformuliranim člankom 3. stavkom 1. podstavkom 34. alinejom 2. Zakona. |
| 15 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Sustav prostornog uređenja u Republici Hrvatskoj neodvojivo je povezan s područjem gradnje te zbog ove činjenice neprihvatljiv je postupak izmjena i dopuna važećeg Zakona o prostornom uređenju, bez istovremenog usklađenja odredbi Zakona o gradnji, kao i odredbi svih ostalih podzakonskih propisa na koje predložene izmjene utječu. Kako je otprilike istovremeno s pripremom Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ukinuta jedna od ključnih ustrojstvenih jedinica Ministarstva - Urbanistička inspekcija, tada zadužena za brigu o usklađenosti prostornih planova na svim razinama, predlažemo njezin ponovni ustroj i vraćanje značaja uređene vertikale prostornog planiranja u Republici Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. Postupak izmjena i dopuna Zakona o gradnji jest predviđen za jedno od sljedećih kvartalnih razdoblja, no bez obzira na to ističemo kako odredbe ovog Prijedloga zakona nisu u sukobu s važećim Zakonom o gradnji. Odredbe koje uređuju područje urbanističke inspekcije nisu predmet kojim se bavi ovaj Prijedlog zakona. |
| 16 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Hrvatski inženjerski savez (HIS) pozdravlja činjenicu što se problematika prostornog uređenja našla na dnevnom redu Vlade RH, jer ista predstavlja nužan preduvjet smislenog i održivog razvoja Republike Hrvatske. Činjenica je kako Zakon o prostornom uređenju iz 2013. godine do danas nije u cijelosti profunkcionirao, odnosno osnovne pretpostavke za uspješnu provedbu nisu do danas ostvarene: 1. nije dovršena izrada nacrta Pravilnika o sadržaju prostornih planova već se pri izradi izmjena i dopuna važećih prostornih planova još uvijek koristi propis s kraja prošlog stoljeća, a planovi nove generacije (osim Državnog plana prostornog razvoja) se ne izrađuju. 2. Iako je Državni plan prostornog razvoja u postupku izrade od 2018. godine, dosadašnja dinamika ovog postupka ne pruža dovoljnu mjeru sigurnosti stupanja na snagu u skorije vrijeme te je istovremeno upitan konačni sadržaj i time svrha tog prostornog plana. Drugim zakonima, kao npr. Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (tkz. „Zakon o legalizaciji“) derogiran je sustav prostornog planiranja u meritumu te je poslije toga sve postalo relativno. Ponovno se gradi bespravno, protivno prostornim planovima, odredbama zakona i tehničkih propisa. Svi očekuju i priželjkuju novi „Zakon o legalizaciji“ te licitiraju koja će ga lobistička grupa iznjedriti. Financijske štete od protupropisne gradnje u seizmičkim područjima, štete od poplava na građevinama izgrađenim protivno prostornim planovima u inundacijama i slično, platit će u konačnici Država, koja će biti zadužena da za te potrebe izlobira sredstva iz europskih fondova. Na žalost, zakonodavstvo Republike Hrvatske u Zakonskom kojim je uređeno područje prostornog planiranja i gradnje bitno odstupa od pravnih stečevina Europske unije pa se primjeri dobre prakse odnosa Države i lokalne samouprave ne koriste u formiranju pravnog okvira na štetu transparentnog postupka donošenja planova, razvoja i gospodarske konkurentnosti Republike Hrvatske. Za podrobnije sagledavanje ove problematike upućujemo na djelo kolege mr. sc. Vladimira Krtalića: Sustavi planiranja razvoja Države, regionalnog i lokalnog planiranja, izdavač: HIS, Zagreb, 2021. (primjerak knjige putem pošte dostavljamo u Ministarstvo). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 17 | Istarska županija - Regione Istriana | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Komentari na Članke ZoPU koji nisu predmet ovih ID, a za koje odredbe, je u provođenju prepoznata potreba za dodatnim uređivanjem: Unatoč tome što se ovim prijedlogom ID ZoPU ne predviđaju izmijene i dopune Članka 146. (Uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole) bilo bi od važnosti pobliže definirati: Članak 146. u stavku 1. podstavku 4. navodi da se lokacijska dozvola može izdati ,,ako je donesen UPU, ako se dozvola izdaje na području za koje je ovim zakonom propisana obveza njegovog donošenja''. Nadalje, u stavku 2. navodi se da se stavak 1. podstavak 4. ne odnosi na izdavanje lokacijske dozvole za ,,…građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda…'' Obzirom da stavak 2. podstavak 3. navodi ,,zgradu'' predlaže se dodavanje i riječi ,,građevina'', kako bi se na tim područjima mogla izdavati lokacijska dozvola za infrastrukturu. Pojasniti mogućnost formiranja građevnih čestica nove zgrade kroz lokacijsku dozvolu na takvim područjima. Definirati je li izdavanje lokacijske dozvole prema Članku 146. podrazumijeva i mogućnost izdavanja građevinske dozvole prema Zakonu o gradnji? Predlaže se urediti nesklad u sada važećim odredbama ZoPU i to Članka 79. stavka 3. kojim je zabranjeno izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola na području za koje je ovim zakonom propisana obveza donošenja UPU-a, i Članka 146. koji propisuje iznimke. Unatoč tome što se ovim prijedlogom ID ZoPU ne predviđaju izmijene i dopune Članaka 151. - 156. (Dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine) bilo bi od važnosti pobliže definirati: Obzirom na različitu primjenu te zakonske mogućnosti, u cilju ujednačavanja postupanja bilo bi korisno pobliže opisati za koje namjene je dopuštena promjena namjene, odnosno ne vezivati mogućnost izdavanja dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine sa Člankom 5. točkom 2. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, odnosno s radovima koji se izvode za privođenje građevine novoj namjeni. Postoje slučajevi u kojima se ne izvode nikakvi radovi a mijenja se namjena, pa je i zbog takvih slučajeva korisno zakonom nabrojati koje promjene namjene su dopuštene. Predlaže se propisivanje obveze prikupljanja posebnih uvjeta i potvrda glavnog projekta te izrada glavnog projekta prije izdavanja dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine. Na taj način bi bilo jasno koja se javnopravna tijela pozivaju na tehnički pregled. Unatoč tome što se ovim prijedlogom ID ZoPU ne predviđaju izmijene i dopune Članaka 157. - 159. (Rješenje o utvrđivanju građevne čestice) bilo bi od važnosti pobliže definirati: Obzirom na različitu praksu u rješenjima nadležnog Ministarstva povodom žalbi, mišljenja smo da je potrebno zakonom definirati potrebu prilaganja dokaza pravnog interesa za izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice te ukoliko se takva obveza propiše navesti koji su to dokazi pravnog interesa prihvatljivi u postupcima izdavanja rješenja o utvrđivanju građevne čestice, Navesti tko su stranke u postupku izdavanja rješenja o utvrđivanju građevne čestice (suvlasnici građevne čestice, vlasnici susjedne čestice…?). Definirati je li dopušteno formiranje građevnih čestica u neuređenim građevinskim područjima na kojima postoji zakonita zgrada i izvan građevinskog područja (definirati da je formiranje građevne čestice dopušteno isključivo za zemljište ispod zgrade). | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 18 | Istarska županija - Regione Istriana | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Cilj jačanja energetske samodostatnosti RH i poticanja ulaganja u obnovljive izvore energije je razumljiv, no predloženi način koji omogućava postavljanje solarnih elektrana na površinama na kojima to prostornim planovima nije izrijekom zabranjeno predstavlja presedan (omogućeno je sve ono što nije zabranjeno) i zasigurno će dovesti do dodatne neplanirane izgradnje prostora koji je već preopterećen bespravnom gradnjom, a bez uvjeta da se prethodno izgradi prostor planiran unutar građevinskih područja. Ukoliko se zahvati u prostoru provode neposredno temeljem Zakona postavlja se pitanje svrhovitosti mjera zaštite okoliša, zahtjeva zaštite prirode, kulturne baštine i drugih zaštićenih vrijednosti definiranih kroz prostorne planove, kao i primjena alata strateške procjene utjecaja na okoliš. Solarne elektrane moguće da jesu jedno od najekonomičnijih i najefikasnijih ulaganja u OIE ali svakako valja biti svjesni da su prostorno zahtjevne te da je u svrhu realizacije istih potrebno propisati uvjete u skladu sa kojima se iste mogu planirati i postavljati, kao i obvezu njihova uklanjanja i adekvatnog zbrinjavanja po prestanku rada elektrane. Uz navedeno, nejasno je iz kojeg razloga su ovim prijedlogom Zakona posebno definirani samo određeni OIE (korištenje sunčeve, geotermalne energije), što ne ide u prilog diverzifikaciji korištenja OIE (uz sunčevu i geotermalnu energiju, obnovljivi izvori energije jesu i vjetar (na kopnu i na moru), vodna i plimna snaga, te biomasa). | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. |
| 19 | Udruga hrvatskih urbanista | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Zakoni o prostornom planiranju i prostornom uređenju zadnjih 50 godina reguliraju područje izrade i provedbe prostornih planova. Radi se o interdisciplinarnim, vrlo složenim djelatnostima, koje zahtijevaju uređeni sustav i kontinuitet. Republika Hrvatska je sve to imala: planersku tradiciju dulju od 150 godina, stručne institucije, educirane i licencirane planere i jedinstven prostor čije su prepoznate vrijednosti u najvećoj mjeri očuvane upravo zahvaljujući prostornom planiranju. Iako je važećim Zakonom o prostornom uređenju prostor Republike Hrvatske proglašen osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom, predloženim se izmjenama Zakona te vrijednosti degradiraju. Udruga Hrvatskih urbanista (UHU), ispred ovlaštenih tvrtki koje se u Hrvatskoj bave urbanizmom, ponosno ističe da smo dio te naslijeđene planerske povijesti i želimo i dalje doprinositi dobrobiti građana i prostora Republike Hrvatske. Međutim, ovaj prijedlog izmjena i dopuna zakona nas u tom pogledu uvelike ograničava, jer ne samo da ne poštuje kontinuitet u planiranju, razara sustav prostornog planiranja, protivan je načelima prostornog uređenja (koje sam proklamira!) te dodatno uvodi provedbu zahvata u prostoru mimo i protivno prostornim planovima, on je u pojedinim odredbama i protuustavan te suštinski narušava integritet i nadležnost teritorijalnih jedinica lokalne i regionalne samouprave. Narušavanje tog integriteta bio bi najozbiljniji udarac demokraciji i uključenosti građana koji su obvezni sudionici postupaka donošenja planova bilo koje vrste. Stoga, s ciljem zaštite urbanističke profesije, sustava prostornog planiranja, a što je od svega najvažnije i za ovu Državu presudno - ZAŠTITE PROSTORA, u nastavku ističemo ključne posljedice donošenja ovakvog prijedloga: 1. PREDLOŽENE IZMJENE ZAKONA UZROKOVAT ĆE VIŠEGODIŠNJI ZASTOJ U IZRADI I DONOŠENJU PROSTORNIH PLANOVA Teško je povjerovati da za ovako radikalnu izmjenu načina izrade i donošenja prostornih planova (transformacija, izmjene i dopune važećih i izrada novih planova u sustavu "e-planova") nije predviđeno prijelazno razdoblje. S obzirom na činjenicu da proces edukacije planera i ostalih dionika u procesu izrade, donošenja i provedbe prostornih planova (regionalna i lokalna samouprava, javne ustanove ) nije ni započeo, a trajat će godinama, da je proces koji je predviđen pun nepoznanica, a da planera koji bi mogli sudjelovati u ovom stručno iznimno zahtjevnom i osjetljivom procesu nema ni približno dovoljno, nemoguće je ne prouzročiti blokadu u izradi i donošenju planova. To će za posljedicu imati i blokadu investicija, odnosno gospodarski zastoj u ovim iznimno zahtjevnim vremenima. 2. PREDLOŽENE IZMJENE ZAKONA DEROGIRAJU PROSTORNE PLANOVE SVIH RAZINA Potpuno je neprimjereno, u stručnom i proceduralnom smislu, odredbama u pojmovniku Zakona (čl.3.) omogućiti planiranje solarnih elektrana i građevina za pružanje palijativne skrbi, kojima se zaobilaze prostorni planovi. Time se otvaraju daljnje mogućnosti gradnje pojedinih sadržaja izvan građevinskih područja (izravnom provedbom Zakona) i omogućuje se stvaranje dodatnog nereda u prostoru. U odnosu na Zakon iz 2007. godine, koji je izvan građevinskog područja omogućavao samo gradnju infrastrukture, ovim prijedlogom izmjena Zakona dodatno je proširena lista mogućih građevina izvan građevinskog područja, čime se postupno gubi razlika između prostora unutar i izvan građevinskog područja, a time i smisao određivanja građevinskog područja. Zahvaljujući ovim izmjenama Zakona, neki će graditi što hoće, kako hoće i gdje hoće! Osim toga, te su odredbe protivne samom Zakonu (čl. 114. i 122.) prema kojem se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s prostornim planom na temelju odgovarajućih dozvola (zbirno: akti za provedbu plana, a ne zakona!), koje se izdaju prema Zakonu, prostornim planovima i posebnim propisima. Mogućnost navedena u tim člancima "ako ovim Zakonom nije propisano drugačije" je teška zlouporaba, jer se omogućava gradnja solarnih elektrana koji su veliki potrošači prostora, praktično na bilo kojem području i to bez kriterija, bez planiranja, bez procedure i bez ikakvih javnih rasprava ili sudjelovanja javnosti. Ovim se prijedlogom pokušavaju postojeće zakonske odredbe zakona koji uređuju tu materiju i u kojima je sedes materiae za nju, derogirati. Predloženim izmjenama Zakona bi se, kao nečim što će pokušati prikazati kao lex specialis, de facto mijenjale odredbe prvenstveno Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakona o Vladi Republike Hrvatske i, u konačnici, samoga Ustava čijim je člankom 128. zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, što konkretno znači da o svojim teritorijalnim jedinicama odlučuju isključivo sami građani. Donošenjem takvih izmjena, Vladi bi se dopustilo da se izravno utječe u (Ustavom zajamčenu!) slobodu odlučivanja građana lokalne i područne (regionalne) samouprave. 3. PREDLOŽENE IZMJENE ZAKONA JOŠ SU JEDAN KORAK KA POTPUNOM URUŠAVANJU SUSTAVA PROSTORNOG UREĐENJA Sustav koji nije zaživio devet godina (od donošenja Zakona u prosincu 2013.), po kojemu se nije donio niti jedan prostorni plan i na čije nedostatke struka kontinuirano ukazuje više od devet godina, ne može se dalje prilagođavati i mijenjati, već ga je potrebno napustiti. Kao što smo upozoravali i prije donošenja Zakona 2013. godine - takav sustav nije održiv jer nije moguće pomiriti sve razine planova koje bi trebale biti provedbene. Isto tako, transformacija važećih planova, izrađenih u "starom" sustavu nije moguća prema načelima "novog" sustava bez značajnih sadržajnih izmjena. No, sadržajne izmjene s ciljem prilagodbe novim zakonskim odredbama i novom Pravilniku (u izradu kojeg struka već više od dvije godine nije uključena), čak i uz pretpostavku da se provedu uz javnu raspravu i uz participaciju javnosti - u stručnom su smislu neprihvatljive. Zaključno, predložene izmjene Zakona predstavljaju veliki korak unazad u kvaliteti planiranja prostora, koje nam brojni važeći planovi, pogotovo oni detaljniji (za čiju se izradu struka kontinuirano zalaže), ipak osiguravaju. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Neće se dogoditi zastoj u donošenju i izmjeni prostornih planova jer će se prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Također, dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor je testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. Pravo na prostorno i urbanističko planiranje koje prema odredbama Ustava imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije neograničeno, već je uređeno važećim Zakonom: županijski prostorni planovi uređuju građevine i površine županijskog značaja dok se lokalni prostorni planovi bave lokalnim značajem. Prema tome, određivanje građevina i površina državnog značaja i interesa na području županija, gradova i općina ne predstavlja povredu odredaba ni zakona ni Ustava. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Državni plan prostornog razvoja se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 20 | Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Poštovani, Podržavamo sve primjedbena Prijedlog Zakona koje se odnose na njegove učinke koji se odnose na rušenje sustava prostornog planiranja i negiranja načela integralnog planiranja prostora te na neopravdano skraćeni rok savjetovanja s javnošću! Kao znanstveno nastavna ustanova posebno podržavamo i u cijelosti iskazujemo sve dostavljene Vam primjedbe Hrvatske komore arhitekata! Osim toga posebno ističemo opasnosti koje proizlaze iz planiranja agrosolarnih elektana na predloženi način, s mogućnosšću gradnje istih na bilo kojim poljoprivrednim površinama, bili to nasadi ili poljoprivredni kompleksi, bez ikakvih kriterija, ograničenja ili kontrole. Velika je razlika u postavljanju solarnih panela na različite tipove poljoprivrednih površina, poljoprivredne nasade (gdje mogu u većoj Ili manjoj mjeri utjecati na poljoprivrednu proizvodnju) ili na poljoprivredne objekte gdje mogu uglavnom stvoriti pozitivne učinke. Obzirom na različite mogućnosti postavljanja solarnih panela na poljoprivrednim površinama, te na potrebu izgradnje prateće infrastrukture (prometne i energetske) smatramo nužnim određivanje jasnog skupa kriterija planiranja i uvjeta za izgradnju kojima će se uvjetovati lociranje svakog pojavnog oblika agrovjetroelektana u prostoru. Osim potencijalno negativnih posljedica za poljoprivrednu proizvodnju smatramo bitnim istaknuti i estetske i ekološke aspekte vanplanske izgradnje (bez kriterija i uvjeta) većih ili manjih područja solarnih elektrana u raznolikim ruralnim područjima RH. Neracionalno i nerazumno bi bilo kroz razvoj jednog (energetika) umanjiti razvoj drugih resursa (poljoprivreda, turizam,…). Smatramo da treba biti vrlo oprezan u prepuštanju vrijednog resursa za proizvodnju hrane - poljoprivrednih površina, još ovoj namjeni bez dodatno utvrđenih kriterija planiranja. Ukratko smatramo da se planiranje razvoja agrovjetroelektrana te ostalih Zakonom predloženih zahvata mora provoditi kao i planiranje svih ostali prostornih zahvata kroz sustav prostornih planova! | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 2., odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Nadalje, provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. Državni plan prostornog razvoja se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 21 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Vezano uz čl. 132 i 134 ZPU, koji nisu tema ovih izmjena čl. 132 Brisati. Članak je u suprotnosti je sa Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 111/21) čl. 134 Dodati stavak (3) Obavijest iz stavka (1) sastavni je dio idejnog projekta na temelju koje idejni projekt mora biti izrađen. | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 22 | Luka Krstulović | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | U općem smislu, predložene izmjene i dopune sporne su iz više razloga: - prije svega, predložene izmjene vezane uz nadležnost donošenja Državnog plana prostornog razvoja te planiranje pojedinih zahvata (solarne elektrane i sl.) mimo prostornih planova su protuustavne i protuzakonite, jer dodatno narušavaju Ustavom zajamčeno pravo lokalne i područne samouprave kao teritorijalnim jedinicama da planriaju svoj prostor - navedene izmjene su nestručne - što je rezultat isključivanja stručne javnosti iz radnih skupina za izmjenu zakonodavnog okvira, unatoč svim prijedlozima koje su strukovne institucije davale u proteklom periodu na temelju svojeg znanja i iskustva (a osobito Teza za izmjenu zakonodavnog okvira iz područja prostornog uređenja i gradnje HKA iz 2021.) - predložene izmjene uzrokovat će višegodišnji zastoj u izradi i donošenju prostornih planova, s obzirom na to da predviđaju prelazak na sustav ePlanovi koji nije testiran, te rad u novom pravilniku o prostornim planovima koji nije donesen niti poznat široj struci, nositeljima izrade i drugim dionicima sustava prostornog uređenja - u konačnosti, predložen je i niz drugih problematičnih izmjena koje zahtijevaju ozbiljnu stručnu i širu javnu raspravu, a navedeno obrazloženje ne daje opravdane razloge zbog kojih bi se ove izmjene trebale donijeti u hitnom postupku | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba o nadležnosti za donošenje Državnog plana prostornog razvoja neće se mijenjati kroz ovaj Prijedlog Zakona te će nadležnost i dalje ostati u rukama Sabora. Pravo na prostorno i urbanističko planiranje koje prema odredbama Ustava imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije neograničeno, već je uređeno važećim Zakonom: županijski prostorni planovi uređuju građevine i površine županijskog značaja dok se lokalni prostorni planovi bave lokalnim značajem. Prema tome, određivanje građevina i površina državnog značaja i interesa na području županija, gradova i općina ne predstavlja povredu odredaba ni zakona ni Ustava. S obzirom na Zaključak Vlade od 8. rujna 2022. (NN 104/22) koji obvezuje ovo Ministarstvo te Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na poduzimanje mjera za suzbijanje posljedica energetske krize, ovo Ministarstvo je u skladu s uputama Vlade u cilju stvaranja energetske neovisnosti RH propisalo zakonske odredba temeljem kojih se stvaraju uvjeti brže realizacije izgradnje solarnih elektrana na površinama koje su pretežito planirane za infrastrukturne sustave, u cilju obrane nacionalnih interesa. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. Neće se dogoditi zastoj u donošenju i izmjeni prostornih planova jer će se prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Također, dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor je testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. Ova izmjena zakona u postupku izrade nije uključivala stručnu javnost, osim u dijelu koji se odnosio na izradu pilot projekata digitalne transformacije prostornih planova, iz razloga što izmjena zakona nije sveobuhvatna već se odnosi na postizanje 3 ključna cilja: postizanje ciljeva iz NPOO-a, sprečavanje posljedica energetske krize te stvaranja uvjeta za što bržu realizaciju infrastrukturnih projekata državnog značaja (prije svega željezničke infrastrukture) radi iskorištavnja namjenskih sredstava iz fondova EU radi njihove vremenske ograničenosti. U planu zakonodavnih aktivnosti za sljedeću godinu Ministarstvo je planiralo sveobuhvatniju izmjenu Zopu-a u kojoj se planira značajan doprinos struke u zakonodavnim rješenjima. |
| 23 | A1 Hrvatska d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Poštovani, A1 Hrvatska d.o.o. ovim putem podnosi komentare na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostorno uređenju te predlaže izmjene kako slijedi: Uredbom o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (dalje: Uredba), propisani su uvjeti i način planiranja elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI) u dokumentima prostornog uređenja. Međutim, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (JL(R)S) svojim dokumentima prostornog uređenja ograničavaju postavljanje i razvoj EKI protivno odredbama Uredbe te inzistiraju na ograničavajućim odredbama glede izgradnje antenskih prihvata i stupova koje, na razini pojedinih gradova i općina, u potpunosti onemogućavaju ne samo daljnju gradnju nove EKI nego i održavanje postojeće EKI. Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, NN 74/22 (dalje: Pravilnik), unesena je iznimka od projektiranja i gradnje EKI sukladno dokumentima prostornog uređenja, međutim u praksi i dalje nailazimo na poteškoće u primjeni izmjena Pravilnika budući da nadležna tijela u domeni gradnje i prostornog planiranja smatraju da predmetni podzakonski propis nije primjenjiv budući da nije usklađen sa Zakonom o gradnji i Zakonom o prostornom uređenju. Također, iako je u članku 59. stavku 13. novog Zakona o elektroničkim komunikacijama, NN 76/22 (dalje: ZEK), propisano da se u slučaju neusklađenosti dokumenata prostornog uređenja s Uredbom primjenjuju odredbe Uredbe, nužno je ustrajati u izmjeni propisa iz domene gradnje i prostornog planiranja, a s obzirom da nadležna tijela smatraju da se jedino zakonima iz domene prostornog planiranja i gradnje može uređivati prostorno planiranje i gradnja, a ne ZEK-om. Nadalje, donošenjem Pravilnika je pravni okvir za izgradnju EKI u većoj mjeri dereguliran, međutim slučaj „dodavanja radijske opreme na građevini elektroničke komunikacijske infrastrukture (antenski stup) kojim se ne utječe na temeljne i druge zahtjeve za građevinu“ u Pravilniku uopće nije reguliran te se, stoga, strogo formalnim tumačenjem na isti primjenjuje odredba o izradi glavnog projekta i pribavi potvrda na glavni projekt te ishođenju uporabne dozvole. Navedeno tumačenje predstavlja višu regulaciju od regulacije prije donošenja Pravilnika budući se na takav slučaj ranije primjenjivao Zakon o gradnji na način da za isti nije bila potrebna izrada glavnog projekta i pribava potvrda na glavni projekt jer se ne radi o rekonstrukciji (dodavanjem opreme se ne utječe na temeljne zahtjeve za građevinu). Stoga, budući da je namjera donošenja Pravilnika bila deregulacija postojećeg pravnog okvira, a za konkretni slučaj je isti zapravo dodatno reguliran, predlažemo u Zakonu o prostornom uređenju (do izmjena Zakona o gradnji i novih izmjena Pravilnika) dodati odredbu kojom bi se navedena regulacija uskladila s tumačenjem prije donošenja Pravilnika. Također, predlažemo da se nove odredbe o dokazu pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole usklade s odredbama o dokazu pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole temeljem Zakona o gradnji. Sukladno navedenom, predlažemo sljedeće izmjene: 1./ u čl.61. dodati st.5.: čl.61. (1) Prostorni plan mora biti u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona. (2) Prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine. (3) Prostorni plan užega područja mora biti usklađen s prostornim planom širega područja iste razine. (4) Prostorni planovi iste razine moraju biti međusobno usklađeni. (5) U slučaju neusklađenosti prostornih planova s posebnim propisima iz područja elektroničkih komunikacija u dijelu koji se odnosi na prostorno uređenje, a u vezi s projektiranjem i izgradnjom elektroničke komunikacijske infrastrukture i s njom povezane opreme primjenjuju se odredbe posebnih propisa. 2./ u čl.114. ubaciti st.2.: Čl.114. (1) Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s prostornim planom, odnosno u skladu s aktom za provedbu prostornog plana i posebnim propisima, ako ovim Zakonom ili propisima kojima se uređuje gradnja nije propisano drukčije. (2) U slučaju neusklađenosti prostornih planova s posebnim propisima iz područja elektroničkih komunikacija u dijelu koji se odnosi na prostorno uređenje, a u vezi s projektiranjem i izgradnjom elektroničke komunikacijske infrastrukture i s njom povezane opreme, primjenjuju se odredbe posebnih propisa. (3) Prostorni planovi se provode izdavanjem lokacijske dozvole, dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine, rješenja o utvrđivanju građevne čestice, potvrde parcelacijskog elaborata (u daljnjem tekstu: akti za provedbu prostornih planova) te građevinske dozvole na temelju posebnog zakona.) 3./ u čl.122. dodati novi st. 6. i 7.: čl.122. (6) Iznimno od stavaka 1. i 4. ovoga članka, neovisno o odredbama prostornog plana mogu se izvoditi radovi na: 1. građevini elektroničke komunikacijske infrastrukture kojima se vrši zamjena ili dodavanje postojeće radijske opreme radi održavanja iste i/ili zamjene postojeće s opremom novije tehnologije i/ili dodavanja nove opreme i to bez građevinske dozvole i glavnog projekta ukoliko se zamjenom ili dodavanjem ne utječe na temeljne i druge zahtjeve za građevinu; 2. antenskim prihvatima kojima se zamjenjuje ili dodaje radijska oprema i to bez građevinske dozvole i glavnog projekta ukoliko se zamjenom ili dodavanjem ne utječe na temeljne i druge zahtjeve za građevinu. (7) Iznimno od stavka 1. i 4. ovoga članka, elektronička komunikacijska infrastruktura i s njom povezana oprema, kontrolne mjerne postaje s kontrolno-mjernim sustavom pasivnih antena namijenjenih zaštiti i kontroli radiofrekvencijskog spektra Republike Hrvatske, što uključuje skup pojmova iz posebnih propisa iz područja elektroničkih komunikacija može se graditi i sukladno propisima iz područja elektroničke komunikacijske infrastrukture u dijelu koji se odnosi na prostorno uređenje. 4./ u novo predloženi čl.127.a ubaciti st. 5.: Članak 42. Iza članka 127. dodaju se naslov i članak 127.a koji glase: „Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole Članak 127.a (1) Dokazom pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za zahvate u prostoru za koje je posebnim propisom propisano tko može provoditi zahvat u prostoru smatra se: 1. odluka, rješenje ili drugi akt nadležnog tijela kojom je podnositelj zahtjeva sukladno posebnom propisu odabran kao osoba koja može provoditi zahvat u prostoru 2. poziv na odredbu posebnog zakona kojom je propisano tko može provoditi zahvat u prostoru. (2) Dokazom pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za zahvate u prostoru za koje posebnim propisom nije propisano tko može provoditi zahvat u prostoru smatra se: 1. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je podnositelj zahtjeva vlasnik, nositelj prava građenja ili prava služnosti na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava provoditi zahvat u prostoru 2. ugovor na temelju kojeg je podnositelj zahtjeva stekao pravo vlasništva, pravo građenja, pravo služnosti, zakupa ili korištenja 3. odluka nadležne vlasti na temelju koje je podnositelj zahtjeva stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti 4. ugovor o ortaštvu sklopljen s vlasnikom nekretnine čiji je cilj zajedničko provođenje zahvata u prostoru 5. suglasnost vlasnika zemljišta i/ili građevine na kojima se planira provođenje zahvata u prostoru. (3) Potpis vlasnika nekretnine, odnosno nositelja prava građenja na ugovoru, odnosno suglasnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora biti ovjeren od javnog bilježnika. (4) Dokazom pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole u pogledu nekretnine na kojoj stjecanje stvarnih prava nije moguće, a pravo provođenja zahvata u prostoru se stječe koncesijom prema posebnom zakonu kojim se uređuju koncesije, smatra se ovlaštenje davatelja koncesije, a jedinica lokalne samouprave svoj pravni interes za građenje dokazuje planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu ili drugim aktom određenim posebnim zakonom. (5) Dokazom pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole smatra se i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu posebnog zakona kojom je utvrđen interes Republike Hrvatske za gradnju ako je investitor podnio zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu, građevinama ili drugim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave. (6) Dokazom pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za provođenje zahvata u prostoru koji je u interesu Republike Hrvatske na javnoj cesti, nerazvrstanoj cesti, željezničkoj infrastrukturi i javnom vodnom dobru smatra se suglasnost osobe, odnosno tijela koje upravlja tom cestom, željezničkom infrastrukturom, odnosno javnim vodnim dobrom. (7) Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za građevine za proizvodnju i/ili skladištenje električne energije je energetsko odobrenje izdano prema posebnim propisima iz područja energetike.“. S poštovanjem, A1 Hrvatska d.o.o. | Primljeno na znanje | Isto tako, postojeći zakonodavni okvir kroz članak 114. Zakona o prostornom uređenju propisuje da se za ove vrste građevina akt za provedbu prostornog plana izdaje i na temelju propisa iz područja gradnje (Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima). |
| 24 | Tihomir Jukić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | OPĆI KOMENTAR; Očitovao sam se u pojedinim stavcima Izmjena i dopuna ZPU-a, a mislim da je svakako bitno neovisno o tome, dati stav stručnjaka - profesora koji predaje urbanizam i prostorno planiranje gotovo četiri desetljeća i koji se bavi i teorijom i praksom urbanističkog i prostornog planiranja. Obrazloženje: Budući da je prijedlog izmjene i dopune ZPU u direktnoj suprotnosti s načelima integralnog planiranja prostora i da ZPU omogućava provedbe u nekim dijelovima suprotne prostornim planovima ili provedbe direktno iz Zakona, a ne prema prostornim planovima donesenim demokratskom procedurom – hitno ga treba povući iz procedure jer šteti budućoj zaštiti i razvoju prostora, onog najvrjednijeg, uz ljude, što imamo u našoj državi. Ova izmjena ZPU direktno utječe na urušavanja sustava prostornog planiranja Republike Hrvatske. Postoje i političke reperkusije. Državni plan prostornog razvoja, budući da je od interesa za RH može donijeti jedino Sabor RH, a nikako samo Vlada, kako se predlaže izmjenama ZPU. Često je Vlada politički jednostranačna i ne bi trebala donositi odluku u ime svih. Što znači kada se promijeni vlada, onda će druga stranka na vlasti odmah ići mijenjati državni prostorni plan, a što je štetno i nedopustivo i nosi nesagledive moguće posljedice za prostor. Prof.dr.sc. Tihomir Jukić, Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažno uređenje | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Načela prostornog uređenja proklamirana važećim Zakonom kroz ovaj su Prijedlog zakona poštivana u najvećoj mogućoj mjeri u odnosu na svrhu koja se Prijedlogom želi postići, te se primjenom načela namjeravaju postići ciljevi prostornog uređenja iz članka 6. važećeg Zakona, s posebnim naglaskom na ostvarenje ciljeva nacionalne sigurnosti i obrane Države te zaštite od prirodnih i drugih nesreća, prostorne održivosti u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora, prostornih uvjeta za razvoj održivog gospodarstva i dr. Također, odredbe kojima je omogućena provedba zahvata solarnih elektrana neposredno na temelju Zakona odnose se prije svega na površine industrijske i komunalno-servisne namjene te površine infrastrukturnih sustava na kojima je uobičajena praksa planiranja ovih vrsta građevina. Članak 2., odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Nadalje, provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. Intencija zakonodavca bila je i omogućiti izdavanje akata na prostorima planiranim za ovu namjenu na kojima se često puta neselektivno planiraju ograničenja snage pojedinih solarnih elektrana, kao i situacija međusobne neusklađenosti planova regionalne i lokalne razine u pogledu planiranja ove vrste građevina. Državni plan prostornog razvoja se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 25 | Telemach Hrvatska d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Uredbom o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (dalje: Uredba), propisani su uvjeti i način planiranja elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI) u dokumentima prostornog uređenja. Međutim, neke jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (JL(R)S) svojim dokumentima prostornog uređenja ograničavaju postavljanje i razvoj EKI, što nije sukladno odredbama Uredbe, te se takvim ograničavajućim odredbama glede izgradnje antenskih prihvata i stupova onemogućava ne samo daljnja gradnja nove EKI nego i održavanje postojeće EKI. Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, NN 74/22 (dalje: Pravilnik), unesena je iznimka od projektiranja i gradnje EKI sukladno dokumentima prostornog uređenja, međutim u praksi i dalje nailazimo na poteškoće u primjeni izmjena Pravilnika budući da nadležna tijela u domeni gradnje i prostornog planiranja smatraju da predmetni podzakonski propis nije primjenjiv jer nije usklađen sa Zakonom o gradnji i Zakonom o prostornom uređenju. Također, iako je u članku 59. stavku 13. novog Zakona o elektroničkim komunikacijama, NN 76/22 (dalje: ZEK), propisano da se u slučaju neusklađenosti dokumenata prostornog uređenja s Uredbom primjenjuju odredbe Uredbe, smatramo nužnim mijenjati i propise iz domene gradnje i prostornog planiranja, a s obzirom da su nadležna tijela stava da se jedino zakonima iz domene prostornog planiranja i gradnje može uređivati prostorno planiranje i gradnja, a ne ZEK-om. Nadalje, donošenjem Pravilnika je pravni okvir za izgradnju EKI u većoj mjeri dereguliran, međutim slučaj „dodavanja radijske opreme na građevini elektroničke komunikacijske infrastrukture (antenski stup) kojim se ne utječe na temeljne i druge zahtjeve za građevinu“ u Pravilniku uopće nije reguliran te se, stoga, strogo formalnim tumačenjem na isti primjenjuje odredba o izradi glavnog projekta i ishođenju potvrda na glavni projekt te ishođenju uporabne dozvole. Navedeno tumačenje predstavlja višu regulaciju od regulacije prije donošenja Pravilnika budući da se na takav slučaj ranije primjenjivao Zakon o gradnji na način da za isti nije bila potrebna izrada glavnog projekta i ishođenje potvrda na glavni projekt jer se ne radi o rekonstrukciji (dodavanjem opreme se ne utječe na temeljne zahtjeve za građevinu). Stoga, budući da je namjera donošenja Pravilnika bila deregulacija postojećeg pravnog okvira, a za konkretni slučaj je isti zapravo dodatno reguliran, predlažemo u Zakonu o prostornom uređenju (do izmjena Zakona o gradnji i novih izmjena Pravilnika) dodati odredbu kojom bi se navedena regulacija uskladila s tumačenjem prije donošenja Pravilnika. Također, predlažemo da se nove odredbe o dokazu pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole usklade s odredbama o dokazu pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole temeljem Zakona o gradnji. Sukladno navedenom, predlažemo sljedeće izmjene: 1./ u čl.61. dodati st.5.: čl.61. (1) Prostorni plan mora biti u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona. (2) Prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine. (3) Prostorni plan užega područja mora biti usklađen s prostornim planom širega područja iste razine. (4) Prostorni planovi iste razine moraju biti međusobno usklađeni. (5) U slučaju neusklađenosti prostornih planova s posebnim propisima iz područja elektroničkih komunikacija u dijelu koji se odnosi na prostorno uređenje, a u vezi s projektiranjem i izgradnjom elektroničke komunikacijske infrastrukture i s njom povezane opreme primjenjuju se odredbe posebnih propisa. 2./ u čl.114. ubaciti st.2.: Čl.114. (1) Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s prostornim planom, odnosno u skladu s aktom za provedbu prostornog plana i posebnim propisima, ako ovim Zakonom ili propisima kojima se uređuje gradnja nije propisano drukčije. (2) U slučaju neusklađenosti prostornih planova s posebnim propisima iz područja elektroničkih komunikacija u dijelu koji se odnosi na prostorno uređenje, a u vezi s projektiranjem i izgradnjom elektroničke komunikacijske infrastrukture i s njom povezane opreme, primjenjuju se odredbe posebnih propisa. (3) Prostorni planovi se provode izdavanjem lokacijske dozvole, dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine, rješenja o utvrđivanju građevne čestice, potvrde parcelacijskog elaborata (u daljnjem tekstu: akti za provedbu prostornih planova) te građevinske dozvole na temelju posebnog zakona.) 3./ u čl.122. dodati novi st. 6. i 7.: čl.122. (6) Iznimno od stavaka 1. i 4. ovoga članka, neovisno o odredbama prostornog plana mogu se izvoditi radovi na: 1. građevini elektroničke komunikacijske infrastrukture kojima se vrši zamjena ili dodavanje postojeće radijske opreme radi održavanja iste i/ili zamjene postojeće s opremom novije tehnologije i/ili dodavanja nove opreme i to bez građevinske dozvole i glavnog projekta ukoliko se zamjenom ili dodavanjem ne utječe na temeljne i druge zahtjeve za građevinu; 2. antenskim prihvatima kojima se zamjenjuje ili dodaje radijska oprema i to bez građevinske dozvole i glavnog projekta ukoliko se zamjenom ili dodavanjem ne utječe na temeljne i druge zahtjeve za građevinu. (7) Iznimno od stavka 1. i 4. ovoga članka, elektronička komunikacijska infrastruktura i s njom povezana oprema, kontrolne mjerne postaje s kontrolno-mjernim sustavom pasivnih antena namijenjenih zaštiti i kontroli radiofrekvencijskog spektra Republike Hrvatske, što uključuje skup pojmova iz posebnih propisa iz područja elektroničkih komunikacija može se graditi i sukladno propisima iz područja elektroničke komunikacijske infrastrukture u dijelu koji se odnosi na prostorno uređenje. 4./ u novo predloženi čl.127.a ubaciti st. 5.: Članak 42. Iza članka 127. dodaju se naslov i članak 127.a koji glase: „Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole Članak 127.a (1) Dokazom pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za zahvate u prostoru za koje je posebnim propisom propisano tko može provoditi zahvat u prostoru smatra se: 1. odluka, rješenje ili drugi akt nadležnog tijela kojom je podnositelj zahtjeva sukladno posebnom propisu odabran kao osoba koja može provoditi zahvat u prostoru 2. poziv na odredbu posebnog zakona kojom je propisano tko može provoditi zahvat u prostoru. (2) Dokazom pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za zahvate u prostoru za koje posebnim propisom nije propisano tko može provoditi zahvat u prostoru smatra se: 1. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je podnositelj zahtjeva vlasnik, nositelj prava građenja ili prava služnosti na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava provoditi zahvat u prostoru 2. ugovor na temelju kojeg je podnositelj zahtjeva stekao pravo vlasništva, pravo građenja, pravo služnosti, zakupa ili korištenja 3. odluka nadležne vlasti na temelju koje je podnositelj zahtjeva stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti 4. ugovor o ortaštvu sklopljen s vlasnikom nekretnine čiji je cilj zajedničko provođenje zahvata u prostoru 5. suglasnost vlasnika zemljišta i/ili građevine na kojima se planira provođenje zahvata u prostoru. (3) Potpis vlasnika nekretnine, odnosno nositelja prava građenja na ugovoru, odnosno suglasnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora biti ovjeren od javnog bilježnika. (4) Dokazom pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole u pogledu nekretnine na kojoj stjecanje stvarnih prava nije moguće, a pravo provođenja zahvata u prostoru se stječe koncesijom prema posebnom zakonu kojim se uređuju koncesije, smatra se ovlaštenje davatelja koncesije, a jedinica lokalne samouprave svoj pravni interes za građenje dokazuje planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu ili drugim aktom određenim posebnim zakonom. (5) Dokazom pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole smatra se i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu posebnog zakona kojom je utvrđen interes Republike Hrvatske za gradnju ako je investitor podnio zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu, građevinama ili drugim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave. (6) Dokazom pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za provođenje zahvata u prostoru koji je u interesu Republike Hrvatske na javnoj cesti, nerazvrstanoj cesti, željezničkoj infrastrukturi i javnom vodnom dobru smatra se suglasnost osobe, odnosno tijela koje upravlja tom cestom, željezničkom infrastrukturom, odnosno javnim vodnim dobrom. (7) Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za građevine za proizvodnju i/ili skladištenje električne energije je energetsko odobrenje izdano prema posebnim propisima iz područja energetike.“. | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. Isto tako, postojeći zakonodavni okvir kroz članak 114. Zakona o prostornom uređenju propisuje da se za ove vrste građevina akt za provedbu prostornog plana izdaje i na temelju propisa iz područja gradnje (Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima). |
| 26 | Jelena Borota | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Navodim neke opće primjedbe: 1. Predložene izmjene suprotna su načelima prostornog planiranja (mogućnost parcijalnog donošenja DPPR u odnosu na osnovno načelo (pod brojem 1. čl. 7. ZPU) integralnog pristupa u prostornom planiranju i dr.). 2. Predložene izmjene nisu u skladu sa Ustavom RH (npr. prijedlog da umjesto Sabora vlada donosi DPPR). 3. Predložene izmjene nisu obrazložene, nisu dati razlozi predloženih izmjena, već su one samo opisane ili, kao u brojnim slučajevima, samo ponovljene. 4. Predložene izmjene donose daljnju devastaciju prostora (gradnja izvan GP). 5. Pravi učinak predloženih izmjena nemoguće je sagledati bez uvida u novi Pravilnik o kojem ovise. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Načela prostornog uređenja proklamirana važećim Zakonom kroz ovaj su Prijedlog zakona poštivana u najvećoj mogućoj mjeri u odnosu na svrhu koja se Prijedlogom želi postići, te se primjenom načela namjeravaju postići ciljevi prostornog uređenja iz članka 6. važećeg Zakona, s posebnim naglaskom na ostvarenje ciljeva nacionalne sigurnosti i obrane Države te zaštite od prirodnih i drugih nesreća, prostorne održivosti u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora, prostornih uvjeta za razvoj održivog gospodarstva i dr. Smatramo kako su odredbe Prijedloga u dovoljnoj mjeri obrazložene. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. Neće se dogoditi zastoj u donošenju i izmjeni prostornih planova jer će se prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Također, dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor je testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. |
| 27 | Vladi Bralić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Članak 2., stavak 1., točka 37 Da li je odredba koja omogućava gradnju građevine za palijativnu skrb izvan građevinskog područja predložena kao svojevrsni ustupak nama nepoznatom investitoru? | Prihvaćen | Praksa prostornog planiranja Europske unije također smješta građevine zdravstvene zaštite i građevina za palijativnu skrb na prostorima izvan građevinskih područja što je bila i praksa u našoj zemlji u prijašnjim zakonskim rješenjima iz područja prostornog uređenju no navedene odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi. |
| 28 | Hrvatski Telekom d.d. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Uredbom o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (dalje: Uredba), propisani su uvjeti i način planiranja elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI) u dokumentima prostornog uređenja. Međutim, neke jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (JL(R)S) svojim dokumentima prostornog uređenja ograničavaju postavljanje i razvoj EKI, što nije sukladno odredbama Uredbe, te se takvim ograničavajućim odredbama glede izgradnje antenskih prihvata i stupova onemogućava ne samo daljnja gradnja nove EKI nego i održavanje postojeće EKI. Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, NN 74/22 (dalje: Pravilnik), unesena je iznimka od projektiranja i gradnje EKI sukladno dokumentima prostornog uređenja, međutim u praksi i dalje nailazimo na poteškoće u primjeni izmjena Pravilnika budući da nadležna tijela u domeni gradnje i prostornog planiranja smatraju da predmetni podzakonski propis nije primjenjiv jer nije usklađen sa Zakonom o gradnji i Zakonom o prostornom uređenju. Također, iako je u članku 59. stavku 13. novog Zakona o elektroničkim komunikacijama, NN 76/22 (dalje: ZEK), propisano da se u slučaju neusklađenosti dokumenata prostornog uređenja s Uredbom primjenjuju odredbe Uredbe, smatramo nužnim mijenjati i propise iz domene gradnje i prostornog planiranja, a s obzirom da su nadležna tijela stava da se jedino zakonima iz domene prostornog planiranja i gradnje može uređivati prostorno planiranje i gradnja, a ne ZEK-om. Nadalje, donošenjem Pravilnika je pravni okvir za izgradnju EKI u većoj mjeri dereguliran, međutim slučaj „dodavanja radijske opreme na građevini elektroničke komunikacijske infrastrukture (antenski stup) kojim se ne utječe na temeljne i druge zahtjeve za građevinu“ u Pravilniku uopće nije reguliran te se, stoga, strogo formalnim tumačenjem na isti primjenjuje odredba o izradi glavnog projekta i ishođenju potvrda na glavni projekt te ishođenju uporabne dozvole. Navedeno tumačenje predstavlja višu regulaciju od regulacije prije donošenja Pravilnika budući da se na takav slučaj ranije primjenjivao Zakon o gradnji na način da za isti nije bila potrebna izrada glavnog projekta i ishođenje potvrda na glavni projekt jer se ne radi o rekonstrukciji (dodavanjem opreme se ne utječe na temeljne zahtjeve za građevinu). Stoga, budući da je namjera donošenja Pravilnika bila deregulacija postojećeg pravnog okvira, a za konkretni slučaj je isti zapravo dodatno reguliran, predlažemo u Zakonu o prostornom uređenju (do izmjena Zakona o gradnji i novih izmjena Pravilnika) dodati odredbu kojom bi se navedena regulacija uskladila s tumačenjem prije donošenja Pravilnika. Također, predlažemo da se nove odredbe o dokazu pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole usklade s odredbama o dokazu pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole temeljem Zakona o gradnji. Sukladno navedenom, predlažemo sljedeće izmjene: 1./ u čl.61. dodati st.5.: čl.61. (1) Prostorni plan mora biti u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona. (2) Prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine. (3) Prostorni plan užega područja mora biti usklađen s prostornim planom širega područja iste razine. (4) Prostorni planovi iste razine moraju biti međusobno usklađeni. (5) U slučaju neusklađenosti prostornih planova s posebnim propisima iz područja elektroničkih komunikacija u dijelu koji se odnosi na prostorno uređenje, a u vezi s projektiranjem i izgradnjom elektroničke komunikacijske infrastrukture i s njom povezane opreme primjenjuju se odredbe posebnih propisa. 2./ u čl.114. ubaciti st.2.: Čl.114. (1) Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s prostornim planom, odnosno u skladu s aktom za provedbu prostornog plana i posebnim propisima, ako ovim Zakonom ili propisima kojima se uređuje gradnja nije propisano drukčije. (2) U slučaju neusklađenosti prostornih planova s posebnim propisima iz područja elektroničkih komunikacija u dijelu koji se odnosi na prostorno uređenje, a u vezi s projektiranjem i izgradnjom elektroničke komunikacijske infrastrukture i s njom povezane opreme, primjenjuju se odredbe posebnih propisa. (3) Prostorni planovi se provode izdavanjem lokacijske dozvole, dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine, rješenja o utvrđivanju građevne čestice, potvrde parcelacijskog elaborata (u daljnjem tekstu: akti za provedbu prostornih planova) te građevinske dozvole na temelju posebnog zakona.) 3./ u čl.122. dodati novi st. 6. i 7.: čl.122. (6) Iznimno od stavaka 1. i 4. ovoga članka, neovisno o odredbama prostornog plana mogu se izvoditi radovi na: 1. građevini elektroničke komunikacijske infrastrukture kojima se vrši zamjena ili dodavanje postojeće radijske opreme radi održavanja iste i/ili zamjene postojeće s opremom novije tehnologije i/ili dodavanja nove opreme i to bez građevinske dozvole i glavnog projekta ukoliko se zamjenom ili dodavanjem ne utječe na temeljne i druge zahtjeve za građevinu; 2. antenskim prihvatima kojima se zamjenjuje ili dodaje radijska oprema i to bez građevinske dozvole i glavnog projekta ukoliko se zamjenom ili dodavanjem ne utječe na temeljne i druge zahtjeve za građevinu. (7) Iznimno od stavka 1. i 4. ovoga članka, elektronička komunikacijska infrastruktura i s njom povezana oprema, kontrolne mjerne postaje s kontrolno-mjernim sustavom pasivnih antena namijenjenih zaštiti i kontroli radiofrekvencijskog spektra Republike Hrvatske, što uključuje skup pojmova iz posebnih propisa iz područja elektroničkih komunikacija može se graditi i sukladno propisima iz područja elektroničke komunikacijske infrastrukture u dijelu koji se odnosi na prostorno uređenje. 4./ u novo predloženi čl.127.a ubaciti st. 5.: Članak 42. Iza članka 127. dodaju se naslov i članak 127.a koji glase: „Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole Članak 127.a (1) Dokazom pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za zahvate u prostoru za koje je posebnim propisom propisano tko može provoditi zahvat u prostoru smatra se: 1. odluka, rješenje ili drugi akt nadležnog tijela kojom je podnositelj zahtjeva sukladno posebnom propisu odabran kao osoba koja može provoditi zahvat u prostoru 2. poziv na odredbu posebnog zakona kojom je propisano tko može provoditi zahvat u prostoru. (2) Dokazom pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za zahvate u prostoru za koje posebnim propisom nije propisano tko može provoditi zahvat u prostoru smatra se: 1. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je podnositelj zahtjeva vlasnik, nositelj prava građenja ili prava služnosti na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava provoditi zahvat u prostoru 2. ugovor na temelju kojeg je podnositelj zahtjeva stekao pravo vlasništva, pravo građenja, pravo služnosti, zakupa ili korištenja 3. odluka nadležne vlasti na temelju koje je podnositelj zahtjeva stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti 4. ugovor o ortaštvu sklopljen s vlasnikom nekretnine čiji je cilj zajedničko provođenje zahvata u prostoru 5. suglasnost vlasnika zemljišta i/ili građevine na kojima se planira provođenje zahvata u prostoru. (3) Potpis vlasnika nekretnine, odnosno nositelja prava građenja na ugovoru, odnosno suglasnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora biti ovjeren od javnog bilježnika. (4) Dokazom pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole u pogledu nekretnine na kojoj stjecanje stvarnih prava nije moguće, a pravo provođenja zahvata u prostoru se stječe koncesijom prema posebnom zakonu kojim se uređuju koncesije, smatra se ovlaštenje davatelja koncesije, a jedinica lokalne samouprave svoj pravni interes za građenje dokazuje planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu ili drugim aktom određenim posebnim zakonom. (5) Dokazom pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole smatra se i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu posebnog zakona kojom je utvrđen interes Republike Hrvatske za gradnju ako je investitor podnio zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu, građevinama ili drugim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave. (6) Dokazom pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za provođenje zahvata u prostoru koji je u interesu Republike Hrvatske na javnoj cesti, nerazvrstanoj cesti, željezničkoj infrastrukturi i javnom vodnom dobru smatra se suglasnost osobe, odnosno tijela koje upravlja tom cestom, željezničkom infrastrukturom, odnosno javnim vodnim dobrom. (7) Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za građevine za proizvodnju i/ili skladištenje električne energije je energetsko odobrenje izdano prema posebnim propisima iz područja energetike.“. | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. Isto tako, postojeći zakonodavni okvir kroz članak 114. Zakona o prostornom uređenju propisuje da se za ove vrste građevina akt za provedbu prostornog plana izdaje i na temelju propisa iz područja gradnje (Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima). |
| 29 | URBANISTICA d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Osim stručnih stavova koje su kolege već prethodno iznijeli, kao stručni izrađivači moramo istaknuti sljedeće primjedbe na temu transformacije i sustava „ePlanovi“: Sukladno prijedlozima Zakona, postupak izrade i donošenja kao i postupak transformacije prostornog plana vodi se u elektroničkom sustavu „ePlanovi“, koji još uvijek nije uspostavljen niti testiran. Postupak transformacije, sukladno predloženoj točki 44. Članka 3., je proces prelaska iz analognog u digitalni oblik važećih prostornih planova sa svojstvima i sadržajima pridruženih sukladno pravilniku iz članka 56. stavka 3. Zakona – premda navedeni pravilnik još uvijek nije donesen niti su objavljeni rezultati njegovog testiranja. Bez ulaženja u sadržaj novog pravilnika, iznimno je važno naglasiti da će pridruživanje bilo kojih svojstava ili sadržaja sukladno novom pravilniku značiti sadržajno odnosno svojstveno mijenjanje prostornih planova, što znači da sama „transformacija“ (kao prelazak iz analognog u digitalno) nije moguća – već je riječ o izmjenama i dopunama tih planova. Upitan je smisao predloženog novog članka 113.a koji je potpuno neprovediv, jer niti jedan važeći plan nije izrađen u skladu s novim pravilnikom (koji još nije donesen), a prava „transformacija“ dogoditi će se pokretanjem izmjena i dopuna planova sukladno novom stavku 5. članka 86. Proces prelaska iz analognog u digitalne oblike planova je nužan korak naprijed, no ne može ga se provesti bez uvažavanja stručnih znanja i principa na kojima se temelji prostorno i urbanističko planiranje. U tom smislu, predlažemo da se uvaže prijedlozi struke koja kontinuirano ukazuje na manjkavosti trenutnog zakonodavnog okvira, te da se transformacija, odnosno izrada planova nove generacije provede tek nakon što se uspostavi kvalitetan koncepcijski i metodološki okvir za planove nove generacije, te nakon što isti bude adekvatno testiran i dokazan. U protivnom transformacija neće biti moguća, a izmjene i dopune važećih planova u elektroničkom sustavu „ePlanovi“ dovesti će do potpune blokade u procesu izrade planova i nemjerljivih posljedica za prostor i društvo. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor je testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje pravilnika o izradi prostornih planova nove generacije. Digitalnom transformacijom prostornih planova, odnosno njihovom pretvorbom iz analognog u digitalni oblik, neće ni u kojem slučaju doći do promjene stručnih rješenja iz prostornih planova koja bi imala karakter izmjene i dopune plana. Ako se pak kod provođenja postupka transformacije ukaže potreba za izmjenom ili dopunom pojedinog plana, isti će biti upućen na redoviti postupak izrade i donošenja prostornih planova iz članaka 81.-113. Zakona. Neće se dogoditi zastoj u donošenju i izmjeni prostornih planova jer će se prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). |
| 30 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju ne bi trebalo donijeti kako su predložene jer otvaraju teme koje zadiru u samu bit Zakona i prostornog planiranja te u ustavne ovlasti jedinica lokalne samouprave i Sabora. 1. Ni jačanje energetske samodostatnosti RH, ni uspostavljanje interoperabilnosti, ni ubrzana realizacija investicija nisu dovoljni razlozi da se, daljnjim centraliziranjem sustava prostornog planiranja, negira demokratsko načelo supsidijarnosti i ustavno pravo lokalne samouprave da donosi prostorne planove za svoje administrativno područje. Prijedlogom da se temeljem Zakona, poduzimaju zahvati gradnje i uređenja koji nisu i ne trebaju biti planirani važećim dokumentima prostornog uređenja lokalne razine, jednim potezom pera se jedinicama lokalne samouprave ukidaju stvarne nadležnosti prostornog i urbanističkog planiranja, propisane Ustavom (članak 129.a*). Time se posredno građanima RH ukida pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, zajamčeno člankom 128. Ustava RH, jer to pravo postaje samo formalnost. 2. Prijedlogom da se zahvati u prostoru provode, ne samo neposrednom provedbom strateških dokumenata prostornog uređenja, veći i neposrednom provedbom Zakona, samim Zakonom se sustav prostornog uređenja totalno derogira. Čemu planovi i planiranje, ako se može graditi temeljem Zakona, bez obzira što se važećim prostornim planom to ne planira ili se planira drugačije. 3. Donošenje Državnog plana prostornog razvoja po pojedinačnim cjelinama u potpunoj je suprotnosti s ozakonjenim načelima prostornog uređenja, posebno s načelom integralnog pristupa u prostornom planiranju. Donošenje niti jednog prostornog plana, pa tako ni državnog, nije moguće po pojedinačnim cjelinama, jer planiranje prije svega znači i podrazumijeva integralno sagledavanje svih tih „pojedinačnih cjelina“. Donošenje Državnog plana prostornog razvoja od strane Vlade još je jedan prijedlog kojim se zadire u ustavna i demokratska prava. Prema Ustavu RH (članak 2.) Sabor odlučuje o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njime, a to ujedno znači da Donosi državni plan prostornog razvoja. 4. Transformacija prostornih planova - prelazak važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik bez obzira što se pokušava sugerirati da je to čisto tehnički zahvat, neminovno će uključivati interpretaciju planskih rješenja, posebno jer se predviđa putem striktno propisanih alata. Sve osim doslovnog precrtavanja i prepisivanja dokumenata plana je njegova interpretacija, a ne transformacija, čak i u slučaju kad plan „transformira“ planer koji ga je izradio. Za takav je interpretiran plan ipak nužno provesti javnu raspravu i neki oblik revizije. Drugo pitanje je tko će taj posao odraditi, imamo li ih dovoljno ovlaštenih planera i za te radove, tko će postupak nadzirati??? Dok nemamo pravilnik, teško je predvidjeti što će transformacija sve uključivati, a pravilnik se, ne bez razloga, priprema već godinama, upravo zbog kompleksnosti problematike koju treba riješiti. Prije svega, kako planska rješenja kojima treba postići očuvanje prostornih posebnosti ukalupiti u unificirane i vrlo detaljne planske okvire koji se predlažu propisati. 5. Neprihvatljivo je, bez suvislog obrazloženja, predlagati neke potpuno bizarne zahvate kao što je primjerice mogućnost izgradnje hospicija izvan građevinskog područja, iz čega može slijediti jedino zaključak da se izmjene predlažu kako bi se ispunili pojedinačni interesi nekih, nama nepoznatih aktera. 6. U Obrazloženju većine točaka opisane su, prepričane, izmjene članaka, a ne navode se razlozi za konkretan prijedlog izmjene i dopune. Osnovni dojam ovih izmjena i dopuna Zakona je da se Zakonom o prostornom uređenju nastoji zaobići Zakon o prostornom uređenju, za pojedine slučajeve građenja. U tom smislu njihovo donošenje u predloženom sadržaju predstavljalo bi eroziju sustava prostornog uređenja i apsolutno se ne smije ostvariti. Ideja prenošenja ovlasti prostornog planiranja vlastitog teritorija s jedinica lokalne samouprave na Vladu u potpunosti je neprihvatljiva, dapače i protuustavna. Sramotno je da se predlažu Izmjene i dopune Zakona koje vode u suprotnom smjeru od toliko potrebne demokratizacije upravljanja prostorom. Na pojedine odredbe dane su i pojedinačne primjedbe, budući da su neprihvatljive odredbe članaka 2., stavka (5), članka 4., 5., 6., osobito 14., 19., osobito 29., osobito 31., 35., osobito 36., 37., 38., osobito 39., te 61. Neke izmjene i dopune na koje uglavnom nisu dane pojedinačne primjedbe su prihvatljive, odnose se na usklađenja, bolje formulacije i neka sadržajna poboljšanja (kao uključivanje peloida (članak 6., dopuna članka 48.), inicijativa za izradu županijskih planova (članak 23., dopuna članka 85.), npr.), međutim nisu vrijedne donošenja ovakvih Izmjena i dopuna Zakona. Dodajemo da se također slažemo i podržavamo sve primjedbe koje je na prijedlog izmjena i dopuna Zakona dala HKA – Hrvatska komora arhitekata. Tatjana Rakovac, dipl.ing.arh., ovlaštena arhitektica urbanistica i ovlaštena arhitektica Mara Kučan, dipl.ing.arh., ovlaštena arhitektica urbanistica i ovlaštena arhitektica Ana Brusić Batistić, mag.inž.arh., ovlaštena arhitektica urbanistica | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Pravo na prostorno i urbanističko planiranje koje prema odredbama Ustava imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije neograničeno, već je uređeno važećim Zakonom: županijski prostorni planovi uređuju građevine i površine županijskog značaja dok se lokalni prostorni planovi bave lokalnim značajem. Prema tome, određivanje građevina i površina državnog značaja i interesa na području županija, gradova i općina ne predstavlja povredu odredaba ni zakona ni Ustava. Površine za smještaj solarnih elektrana određene ovim Prijedlogom zakona odnose se prije svega na površine industrijske i komunalno-servisne namjene te površine infrastrukturnih sustava na kojima je uobičajena praksa planiranja ovih vrsta građevina. Na ovaj se način ne zauzimaju nove površine a predlagatelj Zakona na temelju ovog Prijedloga poduzima hitne mjere u cilju suzbijanja štetnih posljedica energetske krize. Nadalje, članak 2., odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Načela prostornog uređenja proklamirana važećim Zakonom kroz ovaj su Prijedlog zakona poštivana u najvećoj mogućoj mjeri u odnosu na svrhu koja se Prijedlogom želi postići, te se primjenom načela namjeravaju postići ciljevi prostornog uređenja iz članka 6. važećeg Zakona, s posebnim naglaskom na ostvarenje ciljeva nacionalne sigurnosti i obrane Države te zaštite od prirodnih i drugih nesreća, prostorne održivosti u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora, prostornih uvjeta za razvoj održivog gospodarstva i dr. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. Odredba o nadležnosti za donošenje Državnog plana prostornog razvoja neće se mijenjati kroz ovaj Prijedlog Zakona te će nadležnost i dalje ostati u rukama Sabora. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. Neće se dogoditi zastoj u donošenju i izmjeni prostornih planova jer će se prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Također, dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor je testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. Digitalnom transformacijom prostornih planova, odnosno njihovom pretvorbom iz analognog u digitalni oblik, neće ni u kojem slučaju doći do promjene stručnih rješenja iz prostornih planova koja bi imala karakter izmjene i dopune plana. Ako se pak kod provođenja postupka transformacije ukaže potreba za izmjenom ili dopunom pojedinog plana, isti će biti upućen na redoviti postupak izrade i donošenja prostornih planova iz članaka 81.-113. Zakona. |
| 31 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Hrvatska komora inženjera građevinarstva ne slaže se sa prijedlogom Udruženja hrvatskih arhitekata da se briše članak 132. važećeg Zakona. U suprotnom ako ta odredba u nekom narednom prijedlogu izmjena Zakona o prostornom bude mijenjana, predlažemo da se propiše formulacija kao u članku 75. Zakona o gradnji tako da glasi: „Autorska prava na zahvatu u prostoru projektiranom idejnim projektom i provedenom zahvatu u prostoru u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu, ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta.“ Obrazloženje za to sadržano je u Odluci Ustavnog suda Broj: U-I-1232/2016 od 21. studenoga 2017. na str. 6. točka 11. | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 32 | Eko Reciklažni Park d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Odredbama prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju se, između ostalog, uvode i novi pojmovi kojima se nastoji osigurati preduvjete za širenje područja na kojem je dozvoljeno postavljanje solarnih elektrana, odnosno olakšati i ubrzati instalaciju solarnih elektrana na površinama planiranim za tu namjenu u prostornim planovima, ali i na površinama na kojima to prostornim planovima nije izrijekom zabranjeno, a sve u svrhu omogućavanja ubrzane realizacije investicija. Istovjetno predloženim odredbama za solarne elektrane, nužno je definirati i područja za postrojenja za skladištenje energije te za postrojenja za proizvodnju i skladištenje vodika. Skladištenje energije i vodik su pojmovi koji su, u kontekstu novonastale situacije na energetskom tržištu i dekarbonizacije energetskog sektora, prepoznati u svim smjernicama i mjerama na europskoj razini te zajedno sa solarnim elektranama ostvaruju sinergijski učinak i značajan doprinos smanjenju ovisnosti o uvozu energenata i zelenoj energetskoj tranziciji. | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 33 | Vladi Bralić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Članak 2, stavak 1., točka 34. Gradnja solarnih elektrana definira se bez osnovnih planerskih kriterija što može prouzročiti vrlo štetan utjecaj tih infrastrukturnih građevina u prostoru. Potrebno je uzeti u obzir kako suvremena tehnologija sunčanih elektrana (osobito elektrana veće instalirane snage) često podrazumijeva i gradnju pripadajućih građevina znatnih tlocrtnih i visinskih gabarita za skladištenje proizvedene električne energije. Međutim, o tim građevinama u prijedlogu Izmjene i dopune zakona nema niti jedne riječi. | Prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 2., odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona Nadalje, provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. |
| 34 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije Primjedbe i prijedlozi: ● Članak 2. ID Zakona - odnosi se na članak 3. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju (NN br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19 - u daljnjem tekstu: Zakon) - nova točka 34. alineja 2 – smatra se neracionalnim omogućiti smještavanje solarnih elektrana bez ograničenja u građevinsko područje namijenjeno za gospodarsku i poslovnu namjenu, osobito ukoliko je zona za navedene namjene komunalno uređena ili je u tijeku njeno uređenje na način koji nije odgovarajući za solarnu elektranu. Ujedno nije potpuno jasno kako će se izdavati akti za provedbu za solarne elektrane na takvim površinama – prema članku 38. ID Zakona (odnosno članku 122. Zakona) nije jasno da li prema prostornom planu ili/i direktno prema ID Zakona. U tom smislu potrebno je dopuniti i članak 122. Zakona novi stavak 6, dio vezan na određenje izdavanje akata za provedbu na površinama određenim člankom 3. stavkom 1. točkama 34., 35., 36. i 37. Smatramo da bi površina ipak trebala biti planirana prostornim planom ili kroz isti propisani uvjeti za smještaj te namjene, u protivnom bi se županijama, odnosno gradovima i općinama nametala ova namjena iako je predstavnička tijela nisu prihvatila niti omogućila na tim prostorima kroz donošenje prostornih planova. Time bi se ujedno zadiralo u ustavna prava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vezano uz prostorno i urbanističko planiranje. Isto se odnosi i na druge namjene navedene u članku 2. ID Zakona, tj, novim točkama 35, 36 i 37 članka 3. Zakona. - nova točka 34. alineja 3. – „sve površine u neposrednom kontaktu“ je preširok pojam vezano uz veličinu na kojoj bi se mogla izgraditi solarna elektrana, pa bi taj pojam trebalo jasnije definirati. Smatramo nužnim uvažavati i možebitna ograničenja i potrebu zaštite u kontaktnom prostoru temeljem drugih posebnih propisa (npr. vezano uz poljoprivredno zemljište – P1 i P2, zaštićena područja prirodne i kulturne baštine i dr.), te u tom smislu dopuniti odredbu, kako se mogući investitori ne bi doveli u zabludu da se solarne elektrane mogu graditi baš svugdje uz svaku gospodarsku zonu. – nije jasno koji su krajnji korisnici električne energije, tj. na čije se potrebe odnosi ova odredba – da li je to cijela zona ili samo pojedini investitor/i? - nova točka 34. alineja 4. – upitno je istovremeno korištenje jezera za eksploataciju mineralne sirovine (ako je pod koncesijom) i za smještavanje solarne elektrane, - nova točka 34. alineja 7. – nije primjereno omogućiti smještaj solarnih elektrana unutar planiranih infrastrukturnih koridora s obzirom da se kod koridora još ne znaju točne trase infrastrukture, pa se predlaže da se to ne dozvoli. Ukoliko bi se ipak dozvolilo takvo korištenje planiranih infrastrukturnih koridora potrebno je jasno navesti da smještavanje solarnih elektrana unutar tih koridora može biti samo privremeno, do privođenja planiranoj namjeni. - nova točka 35. – predlaže se dodati obveza uvažavanja možebitnih ograničenja i zaštite prostora temeljem drugih posebnih propisa (zaštićena područja prirodne i kulturne baštine i dr.)“ - nova točka 37. – nije jasan cilj planiranja takve namjene izvan građevinskog područja (građevine za pružanje palijativne skrbi – javna i društvena – zdravstvena namjena), primjerenije je planiranje konkretne namjene u građevinskim područjima s obzirom na njen karakter koji predstavlja izgradnju za koju nije nužno korištenje ostalih neizgrađenih površina (poljoprivrednih, šumskih, vodenih) - ujedno se postavlja pitanje da li površine navedene namjene kada se smještava izvan građevinskog područja moraju biti planirane prostornim planovima, tj. određene i prikazane u kartografskom prikazu namjena površina (karti 1.) ? - analogno ovakvoj zakonskoj mogućnosti, izvan građevinskog područja u buduće bi se mogla zakonski omogućiti i bilo koja druga namjena/izgradnja koja se odnosi na potrebe razvoja naselja. Takve zakonske mogućnosti ne bi bile u skladu s ciljevima prostornog razvoja iz Zakona, kao što je „razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje prirode, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja“. ● Članak 5. ID Zakona - odnosi se na članak 44. Zakona - stavak 1. - općenito - nije promijenjeno ovim ID Zakona, ali se postavlja pitanje da li planiranje navedene izgradnje izvan građevinskog područja znači određivanje površina/lokacije u grafičkom dijelu plana (plohom, simbolom)? - stavak 1. - točka 8. – bilo bi svrhovito pojasniti pojam „prateće zgrade“ koje bi se mogle graditi uz golf igrališta i druga sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom, a u cilju osiguranja ujednačenog planiranja - predlaže se uz riječ „igrališta“ dodati i riječ „površina“ - smatramo logičnim da bi se i uz druge sportsko-rekreacijske površine na otvorenom koje nisu igrališta trebala dati mogućnost gradnje „pratećih zgrada“ (primjerice sportsko-rekreacijske vodene površine) - stavak 1. - točka 12. – predlaže se izgradnja posjetiteljske infrastrukture omogućiti i na područjima zaštićenim prema posebnom zakonu kojim se uređuje kulturna baština (osobito vezano uz arheološka područja), te u tom smislu dopuniti točku - stavak 2. – predlaže se zadržati odredbu o istraživanju ugljikovodika izvan građevinskog područja, jer proizlazi da bi se isto u suprotnom trebalo planirati u građevinskom području ● Članak 14. ID Zakona - odnosi se na članak 66. Zakona - stavak 2. – smatra se neprihvatljivim omogućiti izradu i donošenje Državnog plana prostornog razvoja (dalje u tekstu: DPPR) po pojedinačnim cjelinama, s obzirom na značaj prostora i površina koje isti obrađuje i određuje, kao i s obzirom na daljnju izradu prostornih planova županijske i lokalne razine, odnosno na uspostavu propisanog sustava prostornog uređenja. - Postavlja se pitanje kako će se osigurati hijerarhija prostornih planova propisana Zakonom, tj. koji će se prostori/građevine/zahvati od državnog značaja preuzeti/odrediti u novim planovima regionalne i lokalne razine kako bi se znalo da se na istima ne smiju planirati prostori/građevine/zahvati županijskog i lokalnog značaja? - Da li će državni značaj, do izrade DPPR-a i po izradi DPPR po pojedinačnim cjelinama, u novom sustavu prostornog uređenja i nadalje određivati prostorni planovi županija (u daljnjem tekstu: PPŽ), kao i dosad? Ako da, onda bi se to Zakonom trebalo odrediti za prijelazno razdoblje koje može trajati dulje vremensko razdoblje (u prijelaznim odredbama isto je navedeno za nove prostorne planove općina i gradova preuzimajući planska rješenja iz PPŽ-ova). ● Članak 15. ID Zakona - odnosi se na članak 67. Zakona - stavak 2. – nije jasno iz važećeg Zakona hoće li se DPPR-om određivati uvjeti provedbe zahvata državnog značaja koji se nalaze u građevinskom području naselja (npr. posebnih građevina - zatvor, vojne građevine, građevine MUP-a ili drugo) ili će se ti uvjeti određivati planom lokalne razine u čijoj je nadležnosti određivanje uvjeta provedbe zahvata u građevinskom području naselja (prema članku 76. Zakona). - Ista dvojba se odnosi i na članak 19. ID Zakona – odnosi se na članak 72. Zakona, a koji se odnosi na prostorni plan županije (u daljnjem tekstu: PPŽ). ● Članak 18. ID Zakona - odnosi se na članak 70.a Zakona - stavak 2. – predlaže se brisati - Obzirom na navedeno u članku 66. st. 2 (vezano uz izradu i donošenje DPPR po pojedinačnim cjelinama), kao i na činjenicu da DPPR nije izrađen, te da se zahvati državne razine planiraju i provode po PPŽ-ovima, nejasna je namjera predložena u ovom stavku. - Napominje se da županijski zavodi sudjeluju u izradi DPPR-a s obzirom da za potrebe izrade DPPR-a kontinuirano, već više godina obrađuju podatke iz prostornih planova županija i JLS-a, te da županijski zavodi također mogu izrađivati i prostorne planove državnog značaja kako je određeno člankom 27. stavkom 2. Zakona (prostorni planovi područja posebnih obilježja i urbanistički planovi od značaja za Državu), te bi se temeljem navedenog predložena odredba trebala primjenjivati i na zaposlenike županijskih zavoda ukoliko izrađuju i te vrste prostornih planova. - Nadalje, izdavanje suglasnosti na planove kojima su planirani zahvati od značaja za Državu, od strane službenika i namještenika, odnosi se samo na prijelazno razdoblje i to zato što isti još nisu planirani DPPR-om, pa moraju biti planirani PPŽ-ovima koje izrađuju županijski zavodi, odnosno novim prostornim planovima općina i gradova. - Usto je ovim Prijedlogom ID Zakona županijskim zavodima povećan obuhvat poslova s obzirom da bi trebali izdavati mišljenja i na sve urbanističke planove uređenja, i to ne samo o njihovoj usklađenosti s PPŽ-om već i sa Zakonom i propisima na temelju Zakona, što je sigurno od značaja za Državu (pri tome je upitno da li su županijski zavodi mjerodavni tumačiti usklađenost planova sa Zakonom i propisima – veza: primjedba vezana uz članak 107. Zakona). ● Članak 19. ID Zakona - odnosi se na članak 72. Zakona - stavak 2. – predlaže se dopuniti s novom točkom kojom bi se omogućilo da se PPŽ-ovima određuju generalne smjernice i uvjeti za planiranje i razvoj područja Županije u planovima lokalne razine, a u cilju osiguranja prepoznatljivog identiteta i ujednačenog razvoja prostora Županije, tj. u cilju njegovanja i razvijanja regionalnim prostornih osobitosti kao što određuje Zakon. Često su pojedine smjernice ili čak i uvjeti određeni u provedenim postupcima strateške procjene utjecaja na okoliš i glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu provedene u okviru izrade PPŽ-a, odnosno njegovih izmjena i dopunu, a isto se i nadalje može očekivati. Navedeno se predlaže još od vremena pripreme Zakona iz 2013. godine, kao i kod svake izmjene i dopune Zakona, ali isto nikada nije razmotreno i uvaženo, niti je na prijedlog odgovoreno. ● Članak 30. ID Zakona - odnosi se na članak 107. Zakona - stavak 1 – upitna je svrhovitost izdavanja mišljenja o usklađenosti urbanističkih planova uređenja (u daljnjem tekstu: UPU) lokane razine s PPŽ-om, s obzirom da se ti planovi odnose na građevinska područja lokalne razine, koja se ne definiraju PPŽ-om niti se PPŽ-om propisuju uvjeti za njihovo uređenje i korištenje, već se isto određuje i propisuje PPUO/G-ovima (premda smatramo nužnim određivanje barem generalnih smjernica za njihovo planiranje u PPUO/G-ovima i korištenje – veza: prethodni prijedlog na članak 72. Zakona). S obzirom da županijski zavodi izdaju mišljenje o usklađenosti PPUO/G-ova s PPŽ-om, trebala bi se kontrolirati usklađenost UPU-a u odnosu na PPUO/G-ove, što bi smatramo trebala biti nadležnost nositelja izrade UPU-a i stručnog izrađivača. - Isto tako je upitno da li su županijski zavodi mjerodavni tumačiti usklađenost planova sa Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona. - Ukoliko se zadrži predloženo zakonsko rješenje tj. izdavanja mišljenja županijskih zavoda o usklađenosti prostornih planova sa Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona smatramo nužnim izmijeniti i stavak 2. članka 107. Zakona na način da se produži rok za izdavanje mišljenja. ● Članak 31. ID Zakona - odnosi se na članak 109. Zakona - stavak 1 – smatramo da bi DPPR, kao najznačajniji i krovni prostorni plan Republike Hrvatske trebao donositi Sabor, kao predstavničko tijelo RH, a analogno propisanoj obvezi donošenja prostornih planova županijske i lokalne razine od strane predstavničkih tijela jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave. Mišljenja smo da obrazloženje ID Zakona „time bi se postiglo skraćenje trajanja postupka izrade i donošenja prostornih planova državne razine“ ne stoji. ● Članak 35. ID Zakona - odnosi se na novi članak 113.a Zakona - Postavlja se pitanje - Hoće li prostorni planovi regionalne i lokalne razine transformirani u postupku transformacije, koji će vjerojatno prethoditi izradi novih planova i koji će koristiti podatke iz starih planova, uključivo i podatke za zahvate i građevine od državnog značaja, biti vjerodostojni? - S obzirom da se nema uvid u novi propis o izradi prostornih planova županijske i lokalne razine, postavlja se pitanje da li će biti moguće podatke iz starih planova odgovarajuće transformirati u novi sustav prostornog planiranja bez njihove izmjene i koliko će ti postupci trajati? To se osobito odnosi na PPŽ-ove, koji su u dosadašnjem sustavu prostornog uređenja iz kojeg bi se isti trebali transformirati imali karakter strateških i usmjeravajućih dokumenata. ● Članak 40. ID Zakona - odnosi se na novi članak 125. Zakona - stavak 1 – upitna je usklađenost prijedloga sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina trajnim odlaganjem otpada s propisima o gospodarenju otpadom Prijelazne i završne odredbe ID Zakona ● Članak 58. ID Zakona - Smatramo da bi se odredba ovog članka trebala odnositi i na postupke započetih izmjena i dopuna prostornih planova, a što nije navedeno u tom članku. Predlaže se dodati odredba da se pod postupcima izrade prostornih planova, odnosno njihovih izmjena i dopuna, započetim prema Zakonu o prostorom uređenju (NN br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) podrazumijevaju i započeti prethodni obvezni postupci (propisani Zakonom prije samog donošenja Odluke o izradi), odnosno postupci kojima su temeljem pripremljenog Nacrta Odluke o izradi zatražena prethodna mišljenja prema propisima o zaštiti okoliša i prirode (za županijsku razinu) ili je upućeno Izvješće o zaprimljenim inicijativama predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave (za lokalnu razinu). Naime, izrađenim Nacrtom Odluke o izradi prostornog plana ili izmjena i dopuna plana već su određene konkretne potrebe, ciljevi i razlozi za pokretanje postupka izrade tih planova, kao i ostali konkretni elementi bitni za izradu ili izmjene i dopune prostornog plana. Smatramo da bi trebalo respektirati tako određene potrebe, ciljeve i razloge, a možebitno i već provedene postupke prema propisima o zaštiti okoliša i prirode ili postupke u tijeku. Takvih slučajeva ne bi trebalo biti mnogo i provodili bi se samo u prijelaznom razdoblju, te smatramo da se time ne bi bitno utjecalo na sveukupnost pokretanja i oživotvorenja Zakonom propisanog novog sustava prostornog uređenja i planiranja. ● Članak 61. ID Zakona - stavci 1. i 2. - Nisu potpuno jasne prijelazne odredbe, odnosno na koji način i po kojim odredbama Zakona bi se izrađivale i donosile takve izmjene i dopune važećih planova, odnosno novih planova općina i gradova, pa bi odredbe ID Zakona trebalo jasnije odrediti ili dodatno protumačiti. - Mogućnost provedbe odredbe stavka 2. ovog članka trebalo bi osigurati i kroz novi propis o izradi prostornih planova lokalne razine (za prikaz i propisivanje uvjeta provedbe zahvata u prostoru državnog i županijskog značaja u prostornom planu općine i grada nove generacije ?). Da li se takav novi PPUO/G može smatrati prostornim planom nove generacije, s obzirom da preuzima planska rješenja i propisuje uvjete koji nisu lokalne razine. - Postavlja se pitanje kakvim planovima bi se smatrali planovi (odnosno izmjene i dopune starih planova) izrađeni i doneseni prema tim prijelaznim odredbama, s obzirom da je istima moguće planirati samo infrastrukturu državnog i županijskog značaja, ali ne i ostala planska rješenja? ● Prijedlog za novi članak ID Zakona - Smatramo da početak primjene ovih ID Zakona treba vezati za početak primjene novog propisa o izradi prostornih planova županijske i lokalne razine i to treba obuhvatiti prijelaznim odredbama, s obzirom da u periodu od donošenja Izmjena i dopuna Zakona i donošenja tog propisa, odnosno realne mogućnosti njegove primjene, neće biti moguće pokretati izradu, odnosno izrađivati prostorne planove, niti izmjene i dopune planova, pa je moguć zastoj u ovim aktivnostima. Prijelazne i završne odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju iz 2017. godine (NN br. 65/17) ● Članak 61. - Postavlja se pitanje treba li u Prijelaznim i završnim odredbama ostati navedeni rok za izradu DPPR-a, od nosno odredba: „Državni plan prostornog razvoja donijet će se najkasnije do 31. prosinca 2019.“? Komentari i napomene: ● Konstatira se da iz Obrazloženja danog uz Prijedlog, odnosno Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju nisu vidljivi razlozi i suština pojedinih prijedloga izmjena i dopuna Zakona, s obzirom da se Obrazloženjem ne obrazlažu već prepisuju predložene odredbe izmjena i dopuna Zakona. ● Smatramo da bi se nakon donošenja ovog Zakona i izmjenama i dopunama Zakona trebao izraditi i objaviti pročišćeni tekst Zakona, u cilju lakšeg snalaženja i primjene, a analogno propisanoj obvezi izrade pročišćenih tekstova i grafike prostornih planova nakon svake izmjene i dopune. ● Svakako podržavamo unaprjeđenje sustava prostornog planiranja putem uspostave odgovarajućeg i cjelovitog informacijskog sustava, digitalnu transformaciju i modernizaciju procesa izrade prostornih planova, kao i informatičku i topološku obradu, odnosno digitalizaciju i verifikaciju samih planova i dokumenata, podataka i procedura za pripremu, izradu i provedbu pojedinih prostornih planova. Međutim, transformirani prostori planovi, kao niti novi prostorni planovi općina i gradova izrađeni prije novih PPŽ-ova, odnosno novi PPŽ-ovi izrađeni prije cjelovitog DPPR-a, u suštini nisu planovi izrađeni prema novom sustavu prostornog uređenja propisanom Zakonom, odnosno nisu prostorni planovi nove generacije. Postoji bojazan da će provedba ovih ID Zakona izazivati određene poteškoće u izradi prostornih planova i njihovoj provedbi, sve do stvarne uspostave propisanog sustava prostornog uređenja, a što bi s obzirom na predloženo moglo potrajati duže vremensko razdoblje. ● Izražavamo nezadovoljstvo samim načinom predlaganja ovih ID Zakona i izostanak uključivanja županijskih zavoda za prostorno uređenje (a i ostale stručne javnosti) u izradu pojedinih zakonskih rješenja, a koja prvi puta vidimo kao Konačni prijedlog ID Zakona u ovom skraćenom postupku e-Savjetovanja u trajanju od samo 15 dana. To tim više što su županijski zavodi za prostorno uređenje značajni subjekti prostornog uređenja prema Zakonu, koji bi trebali osiguravati učinkovitost i stručnost u sustavu prostornog uređenja u RH, i koji kontinuirano sudjeluju u izradi i pripremi podataka za potrebe izrade DPPR-a i vođenje ISPU-a, te obavljaju i druge poslove za Državu prema nalozima ministra, a u cilju unaprjeđenja sustava prostornog uređenja. Slijedom navedenog, iskazujemo žaljenje da se sada predlaže donošenje ID Zakona po hitnom postupku (radi drugih „osobito opravdanih razloga“) unatoč višegodišnjem ukazivanju o potrebi izmjena i dopuna Zakona, kao i donošenja pratećeg propisa o izradi prostornih planova uz prethodni probni rok njegove primjene, te da o konkretnim zakonskim rješenjima nisu prethodno informirani (niti u njih uključivani) svi županijski zavodi, kao i drugi sudionici prostornog uređenja u RH, a koji bi ove propise, odnosno predložena zakonska rješenja, trebali i provoditi, te zajedno s Ministarstvom i državnim zavodom za prostorni razvoj uspostaviti novi propisani sustav prostornog uređenja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 2. ID Zakona Ovim se Prijedlogom zakona daje mogućnost da se u pojedina građevinska područja gospodarske namjene smjeste i solarne elektrane, a čija realizacija ovisi o propisima iz područja energetike, zaštite okoliša, imovinskopravnih odnosa i slično. Ova zakonska odredba ni na koji način neće onemogućiti realizaciju gospodarskih zona u njihovoj planiranoj namjeni jer davanje akata za provedbu prostornih planova predstavlja kompleksan pravni sustav koji u sebi sadrži čitav niz procedura određenih drugim propisima. Solarne elektrane određene ovim zakonom predstavljaju sekundarne namjene na primarnim namjenama određene prostornim planovima te iste predstavljaju građevine i infrastrukturne i gospodarske namjene. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Pravo na prostorno i urbanističko planiranje koje prema odredbama Ustava imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije neograničeno, već je uređeno važećim Zakonom: županijski prostorni planovi uređuju građevine i površine županijskog značaja dok se lokalni prostorni planovi bave lokalnim značajem. Prema tome, određivanje građevina i površina državnog značaja i interesa na području županija, gradova i općina ne predstavlja povredu odredaba ni zakona ni Ustava. Površine za smještaj solarnih elektrana određene ovim Prijedlogom zakona odnose se prije svega na površine industrijske i komunalno-servisne namjene te površine infrastrukturnih sustava na kojima je uobičajena praksa planiranja ovih vrsta građevina. Na ovaj se način ne zauzimaju nove površine a predlagatelj Zakona na temelju ovog Prijedloga poduzima hitne mjere u cilju suzbijanja štetnih posljedica energetske krize. Članak 5. ID Zakona Stavak 1 - Općenito izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja prema ovom članku, a koja se prikazuje u grafičkom dijelu prostornih planova. stavak 1. - točka 8. – Ne prihvaća se. stavak 1. - točka 12 navedena tematika kulturne baštine nije predmet ovog Prijedloga zakona. Stavak 2 koji je ovdje brisan definiran je u članku 36. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: „ (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na svim prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu može se provoditi zahvat istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode, te zahvat skladištenja ugljikovodika u geološkim strukturama na prostoru postojećih eksploatacijskih polja na kojima je završena eksploatacija. Članak 14. ID Zakona DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Za područja na kojima nije donesen DPPR, na snazi će biti postojeći sustav prostornog planiranja, odnosno svi važeći prostorni planovi okolnog područja. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. Članak 15. ID Zakona Državni plan prostornog razvoja imat će provedbeni karakter za sve zahvate u prostoru od državnog značaja koji će njime biti određeni. Članak 18. ID Zakona Prihvaća se djelomično. Odredba o plaćama izostavljena je iz Prijedloga zakona. Članak 19. ID Zakona Navedeno nije predmet ovog Prijedloga zakona. Članak 30. ID Zakona Sukladno članku 27. važećeg Zakona koji propisuje djelatnosti zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, ne radi se o povećanju obima posla jer su i do sada zavodi pored mogućnosti same izrade PPUO/G-ova, pružali stručnu savjetodavnu pomoć u izradi prostornih planova lokalne razine te obavljali i druge poslove u skladu s ovim Zakonom te po traženju Ministarstva obavljali stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja. Rok se produžuje na 30 dana. Članak 31. ID Zakona Odredba o nadležnosti za donošenje Državnog plana prostornog razvoja neće se mijenjati kroz ovaj Prijedlog Zakona te će nadležnost i dalje ostati u rukama Sabora. Članak 35. ID Zakona Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. Digitalnom transformacijom prostornih planova, odnosno njihovom pretvorbom iz analognog u digitalni oblik, neće ni u kojem slučaju doći do promjene stručnih rješenja iz prostornih planova koja bi imala karakter izmjene i dopune plana. Ako se pak kod provođenja postupka transformacije ukaže potreba za izmjenom ili dopunom pojedinog plana, isti će biti upućen na redoviti postupak izrade i donošenja prostornih planova iz članaka 81.-113. Zakona. Članak 40. ID Zakona Primljeno na znanje. Članak 34. ID Zakona, određuje da se odredbe ovog Zakona kojima je uređena izrada i donošenje prostornih planova na odgovarajući način primjenjuju na izradu i donošenje izmjena i dopuna prostornih planova te njihovo zasebno stavljanje izvan snage, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Članak 61. ID Zakona Postupak izrade i donošenja prostornih planova određen je člancima 81. – 113. važećeg Zakona i sam postupak nije predmet izmjene Zakona. Izmjenom Zakona određeno je da se postupak izrade provodi kroz digitalizirani proces putem sustava ePlanovi što će biti moguće kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima nove generacije, a do tada je moguće izrađivati izmjene i dopune prostornih planova u skladu s važećim Pravilnikom sukladno člancima 197. i 198. Zakona. Prijelaznim odredbama Prijedloga zakona će se propisati da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Postupak izrade prijedloga zakona propisan je odredbama Poslovnika Vlade Republike Hrvatske (NN 154/11, 121/12, 7/13, 61/15, 99/16, 57/17, 87/19 i 88/20) i Poslovnika Hrvatskoga sabora (NN 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20 i 123/20), koje su pri izradi ovog Prijedloga zakona poštivane u potpunosti. Ovaj Prijedlog zakona u postupku izrade nije uključivao stručnu javnost, osim u dijelu koji se odnosio na izradu pilot projekata digitalne transformacije prostornih planova, iz razloga što ova izmjena zakona nije sveobuhvatna već se odnosi na postizanje 3 ključna cilja: postizanje ciljeva iz NPOO-a, sprečavanje posljedica energetske krize te stvaranja uvjeta za što bržu realizaciju infrastrukturnih projekata državnog značaja (prije svega željezničke infrastrukture) radi iskorištavanja namjenskih sredstava iz fondova EU radi njihove vremenske ograničenosti. U planu zakonodavnih aktivnosti za sljedeću godinu Ministarstvo je planiralo sveobuhvatniju izmjenu Zakona u kojoj se planira značajan doprinos struke u zakonodavnim rješenjima. |
| 35 | Suzana Dobrić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Članak 96. Potrebno je vratiti u tekst Zakona obavezu objave javne rasprave najmanje 8 dana prije njezinog početka. | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 36 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Primjedba na donošenje Zakona u hitnom postupku s obrazloženjem da je hitnost opravdana iz osobito opravdanih razloga. U obrazloženju se navodi da će se Nacionalnim planom oporavka i otpornosti kroz komponentu Javna uprava, pravosuđe i državna imovina, podkomponentu C2.3. Digitalna tranzicija društva i gospodarstva, odnosno investiciju C2.3.R3-I7 Unaprjeđenje sustava prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kroz digitalizaciju, provesti povezivanje temeljnih registara i baza podataka uspostavom središnjeg sustava interoperabilnosti te uspostava preduvjeta za ubrzani razvoj e-usluga na temelju dostupnih podataka. Nadalje, da je radi provedbe navedene komponente Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, te provedbe Zaključka Vlade Republike Hrvatske u vezi s poticanjem ulaganja u solarne elektrane s ciljem jačanja energetske samodostatnosti Republike Hrvatske i poticanja ulaganja u obnovljive izvore energije potrebno donijeti ovaj Zakon po hitnom postupku. Člankom 204. Poslovnika Hrvatskog sabora propisano je da se zakon može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi. Člankom 206. istog Poslovnika propisano je da se po hitnom postupku donose zakoni koji se usklađuju s dokumentima Europske unije ako to zatraži predlagatelj. Uvidom u NPOO, komponentu Javna uprava, pravosuđe i državna imovina, podkomponentu C2.3. Digitalna tranzicija društva i gospodarstva, odnosno investiciju C2.3.R3-I7 Unaprjeđenje sustava prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, razvidno je da je razdoblje provedbe svih predviđenih komponenti za realizaciju ove investicije predviđeno od 6/2021. – 2/2026. Nadalje, Zaključkom Vlade Republike Hrvatske u vezi s poticanjem ulaganja u solarne elektrane koju je Vlada donijela na sjednici održanoj 8. rujna 2022. godine, u točki 1. Zaključka zaduženo je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine da predloži izmjene zakonskih i podzakonskih propisa, prvenstveno Zakona o prostornom uređenju, kako bi se olakšalo i ubrzalo gradnju, odnosno postavljanje solarnih elektrana na površinama planiranim za tu namjenu prostornim planovima, ali i omogućilo gradnju, odnosno postavljanje solarnih elektrana na površinama na kojima to prostornim planovima nije izrijekom zabranjeno, u svrhu omogućavanja ubrzane realizacije investicija u sunčane elektrane. Točkom 2. zadužuje se Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da, u suradnji s Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom, HEP d.d. i Hrvatskim operatorom prijenosnog sustava d.o.o. poduzme potrebne radnje i aktivnosti u cilju ubrzanja realizacije investicija u sunčane elektrane, kroz prilagodbu postupaka ishođenja potrebnih dozvola, suglasnosti i sl., odnosno pojednostavljivanje i ubrzanje postupaka, a što će rezultirati izmjenama i dopunama zakonodavnog okvira iz nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, kao i prilagodbom podzakonskih akata. Za koordinaciju svih aktivnosti vezanih za provedbu ovog Zaključka određuje se Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Iz naprijed navedenog proizlazi da nije propisan nikakav skori rok koji bi trebalo ispoštovati niti kroz NPOO niti kroz Zaključak Vlade RH donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju po hitnom postupku. Činjenica je da se Zaključkom Vlade cilja na ubrzanje i olakšanje realizacija investicija u sunčane elektrane. No niti predviđeni rokovi provedbe iz NPOO-a niti Zaključak Vlade ne predstavljaju osobito opravdane razloge zbog kojih se ove izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju ne bi trebale donijeti u redovnom postupku. Nastavno, ovim izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju predložena je puno šira izmjena samih odredbi, od onih navedenih u obrazloženju opravdanosti hitnosti postupka donošenja zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Razlozi za donošenje zakona (ispunjavanje uvjeta iz REPowerEU plana Europske komisije, Uredbe za ubrzavanje razvoja obnovljivih izvora energije Europske komisije, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te provedba Zaključka Vlade RH u vezi s poticanjem ulaganja u solarne elektrane s ciljem jačanja energetske samodostatnosti RH) predstavljaju osobito opravdane razloge o kojima govori odredba članka 204. Poslovnika Hrvatskog sabora koja uređuje hitni postupak. |
| 37 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Primjedba na donošenje Zakona u hitnom postupku s obrazloženjem da je hitnost opravdana iz osobito opravdanih razloga. U obrazloženju se navodi da će se Nacionalnim planom oporavka i otpornosti kroz komponentu Javna uprava, pravosuđe i državna imovina, podkomponentu C2.3. Digitalna tranzicija društva i gospodarstva, odnosno investiciju C2.3.R3-I7 Unaprjeđenje sustava prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kroz digitalizaciju, provesti povezivanje temeljnih registara i baza podataka uspostavom središnjeg sustava interoperabilnosti te uspostava preduvjeta za ubrzani razvoj e-usluga na temelju dostupnih podataka. Nadalje, da je radi provedbe navedene komponente Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, te provedbe Zaključka Vlade Republike Hrvatske u vezi s poticanjem ulaganja u solarne elektrane s ciljem jačanja energetske samodostatnosti Republike Hrvatske i poticanja ulaganja u obnovljive izvore energije potrebno donijeti ovaj Zakon po hitnom postupku. Člankom 204. Poslovnika Hrvatskog sabora propisano je da se zakon može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi. Člankom 206. istog Poslovnika propisano je da se po hitnom postupku donose zakoni koji se usklađuju s dokumentima Europske unije ako to zatraži predlagatelj. Uvidom u NPOO, komponentu Javna uprava, pravosuđe i državna imovina, podkomponentu C2.3. Digitalna tranzicija društva i gospodarstva, odnosno investiciju C2.3.R3-I7 Unaprjeđenje sustava prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, razvidno je da je razdoblje provedbe svih predviđenih komponenti za realizaciju ove investicije predviđeno od 6/2021. – 2/2026. Nadalje, Zaključkom Vlade Republike Hrvatske u vezi s poticanjem ulaganja u solarne elektrane koju je Vlada donijela na sjednici održanoj 8. rujna 2022. godine, u točki 1. Zaključka zaduženo je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine da predloži izmjene zakonskih i podzakonskih propisa, prvenstveno Zakona o prostornom uređenju, kako bi se olakšalo i ubrzalo gradnju, odnosno postavljanje solarnih elektrana na površinama planiranim za tu namjenu prostornim planovima, ali i omogućilo gradnju, odnosno postavljanje solarnih elektrana na površinama na kojima to prostornim planovima nije izrijekom zabranjeno, u svrhu omogućavanja ubrzane realizacije investicija u sunčane elektrane. Točkom 2. zadužuje se Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da, u suradnji s Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom, HEP d.d. i Hrvatskim operatorom prijenosnog sustava d.o.o. poduzme potrebne radnje i aktivnosti u cilju ubrzanja realizacije investicija u sunčane elektrane, kroz prilagodbu postupaka ishođenja potrebnih dozvola, suglasnosti i sl., odnosno pojednostavljivanje i ubrzanje postupaka, a što će rezultirati izmjenama i dopunama zakonodavnog okvira iz nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, kao i prilagodbom podzakonskih akata. Za koordinaciju svih aktivnosti vezanih za provedbu ovog Zaključka određuje se Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Iz naprijed navedenog proizlazi da nije propisan nikakav skori rok koji bi trebalo ispoštovati niti kroz NPOO niti kroz Zaključak Vlade RH donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju po hitnom postupku. Činjenica je da se Zaključkom Vlade cilja na ubrzanje i olakšanje realizacija investicija u sunčane elektrane. No niti predviđeni rokovi provedbe iz NPOO-a niti Zaključak Vlade ne predstavljaju osobito opravdane razloge zbog kojih se ove izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju ne bi trebale donijeti u redovnom postupku. Nastavno, ovim izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju predložena je puno šira izmjena samih odredbi, od onih navedenih u obrazloženju opravdanosti hitnosti postupka donošenja zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Razlozi za donošenje zakona (ispunjavanje uvjeta iz REPowerEU plana Europske komisije, Uredbe za ubrzavanje razvoja obnovljivih izvora energije Europske komisije, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te provedba Zaključka Vlade RH u vezi s poticanjem ulaganja u solarne elektrane s ciljem jačanja energetske samodostatnosti RH) predstavljaju osobito opravdane razloge o kojima govori odredba članka 204. Poslovnika Hrvatskog sabora koja uređuje hitni postupak. |
| 38 | GRAD ZAGREB | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20 i 123/20) s obrazloženjem da je hitnost opravdana iz osobito opravdanih razloga. U nastavku se obrazlaže da će se Nacionalnim planom oporavka i otpornosti kroz komponentu Javna uprava, pravosuđe i državna imovina, podkomponentu C2.3. Digitalna tranzicija društva i gospodarstva, odnosno investiciju C2.3.R3-I7 Unaprjeđenje sustava prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kroz digitalizaciju, provesti povezivanje temeljnih registara i baza podataka uspostavom središnjeg sustava interoperabilnosti te uspostava preduvjeta za ubrzani razvoj e-usluga na temelju dostupnih podataka. Nadalje, da je radi provedbe navedene komponente Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, te provedbe Zaključka Vlade Republike Hrvatske u vezi s poticanjem ulaganja u solarne elektrane s ciljem jačanja energetske samodostatnosti Republike Hrvatske i poticanja ulaganja u obnovljive izvore energije potrebno donijeti ovaj Zakon po hitnom postupku. Člankom 204. Poslovnika Hrvatskog sabora propisano je da se zakon može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi. Člankom 206. istog Poslovnika propisano je da se po hitnom postupku donose zakoni koji se usklađuju s dokumentima Europske unije ako to zatraži predlagatelj. Uvidom u NPOO, komponentu Javna uprava, pravosuđe i državna imovina, podkomponentu C2.3. Digitalna tranzicija društva i gospodarstva, odnosno investiciju C2.3.R3-I7 Unaprjeđenje sustava prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, razvidno je da je razdoblje provedbe svih predviđenih komponenti za realizaciju ove investicije predviđeno od 6/2021. – 2/2026. Nadalje, Zaključkom Vlade Republike Hrvatske u vezi s poticanjem ulaganja u solarne elektrane koju je Vlada donijela na sjednici održanoj 8. rujna 2022. godine, u točki 1. Zaključka zaduženo je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine da predloži izmjene zakonskih i podzakonskih propisa, prvenstveno Zakona o prostornom uređenju, kako bi se olakšalo i ubrzalo gradnju, odnosno postavljanje solarnih elektrana na površinama planiranim za tu namjenu prostornim planovima, ali i omogućilo gradnju, odnosno postavljanje solarnih elektrana na površinama na kojima to prostornim planovima nije izrijekom zabranjeno, u svrhu omogućavanja ubrzane realizacije investicija u sunčane elektrane. Točkom 2. zadužuje se Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da, u suradnji s Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom, HEP d.d. i Hrvatskim operatorom prijenosnog sustava d.o.o. poduzme potrebne radnje i aktivnosti u cilju ubrzanja realizacije investicija u sunčane elektrane, kroz prilagodbu postupaka ishođenja potrebnih dozvola, suglasnosti i sl., odnosno pojednostavljivanje i ubrzanje postupaka, a što će rezultirati izmjenama i dopunama zakonodavnog okvira iz nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, kao i prilagodbom podzakonskih akata. Za koordinaciju svih aktivnosti vezanih za provedbu ovog Zaključka određuje se Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Iz naprijed navedenog proizlazi da nije propisan nikakav skori rok koji bi trebalo ispoštovati niti kroz NPOO niti kroz Zaključak Vlade RH donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju po hitnom postupku. Činjenica je da se Zaključkom Vlade cilja na ubrzanje i olakšanje realizacija investicija u sunčane elektrane. No niti predviđeni rokovi provedbe iz NPOO-a niti Zaključak Vlade ne predstavljaju osobito opravdane razloge zbog kojih se ove izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju ne bi trebale donijeti u redovnom postupku. Nastavno, ovim izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju predložena je puno šira izmjena samih odredbi, od onih navedenih u obrazloženju opravdanosti hitnosti postupka donošenja zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Razlozi za donošenje zakona (ispunjavanje uvjeta iz REPowerEU plana Europske komisije, Uredbe za ubrzavanje razvoja obnovljivih izvora energije Europske komisije, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te provedba Zaključka Vlade RH u vezi s poticanjem ulaganja u solarne elektrane s ciljem jačanja energetske samodostatnosti RH) predstavljaju osobito opravdane razloge o kojima govori odredba članka 204. Poslovnika Hrvatskog sabora koja uređuje hitni postupak. |
| 39 | Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Članak 41. Zakona ovim prijedlogom nije mijenjan. Stavkom 2. navedenog članka propisuje se obveza jednicama lokalne i područne (regionalne) samouprave dostava izvješća o stanju u prostoru Državnom zavodu. Jedinice lokalne samouprave trebale bi izvješće o stanju u prostoru obavezno dostavljati i nadležnim županijskim zavodima, kojima je Ministar naložio objavu istih u ISPU-u (dopis Ministra od 30. ožujka 2022. godine, KLASA: 350-01/22-01/44; URBROJ: 531-08-02-01/04-22-1). Informacijski sustav prostornog uređenja županijski zavodi vode u okviru svojih ovlasti u skladu s člankom 27. Zakona. | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 40 | Aspect Croatia Kft | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Komentar na članak 5. Stupanjem na snagu Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (Narodne novine, broj 52/18, 52/19 i 30/21) jasno su pojmovno od čvrstih mineralnih sirovina odvojeni ugljikovodici, geotermalne vode, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida. Navedena potreba terminološkog usklađenja pravilno je prepoznata u članku 15. izmjena i dopuna (kojima se u članku 67. stavku 1. iza podstavka 4. dodaje se novi podstavak 5.). Stoga je radi distinkcije s postojećim podstavkom 6. u Zakonu, koji se odnosi samo na mineralne sirovine, potrebno dodati novi podstavak 14. koji glasi: „14. istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i geotermalnih voda, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida“. Napominjemo i da je nužno jezično ispraviti sve podstavke u stavku 1. članka 44. Zakona, obzirom da podstavci istovremeno nabrajaju i imenice i glagole (primjerice: (1) Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja: 1. infrastrukture … 6. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina), a navedeno se nomotehnički može postići premještanjem riječi “izgradnja” iz stavka 1. u sve odgovarajuće podstavke koji počinju imenicom. Komentar na članak 36. Istražna područja ugljikovodika sukladno Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (Narodne novine, broj 52/18, 52/19 i 30/21) određuju se donošenjem odluke Vlade o provođenju nadmetanja, putem Ministarstva nadležnog za ugljikovodike, a po prethodno dobivenom mišljenju ministarstva nadležnog za prostorno uređenje, a sve sukladno Okvirnom planu i programu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu. Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (Narodne novine, broj 52/18, 52/19 i 30/21) kao lex specialis regulira intervencije u prostoru koje proizlaze iz obavljanja djelatnosti naftnog rudarstva i izgradnje naftno-rudarskih objekata i postrojenja za obavljanje naftno-rudarskih radova koji su od interesa za Republiku Hrvatsku. Obzirom da je i za istraživanje i za eksploataciju ugljikovodika (koja se logikom stvari provodi na užem području od onog predviđenog za istraživanja) izrađen Okvirni plan i program za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, a za koji je provedena Strateška studija utjecaja na okoliš, sukladno postojećem rješenju za istraživanje, treba omogućiti i eksploataciju na svim prostorima na kojima nema zapreka u prostornim planovima. Slijedom navedenog predlažemo da se u članku 36. kojim se mijenja članak 114. Zakona na način da se dodaju stavci 3. i 4., tekst predloženog stavka 3. izmijeni te da glasi: „(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na svim prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu može se provoditi zahvat istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalne vode, te zahvat skladištenja podzemnog skladištenja plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida u geološkim strukturama na prostoru postojećih eksploatacijskih polja.“ Dodatno, kako Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (Narodne novine, broj 52/18, 52/19 i 30/21) omogućuje preklapanje novih istražnih prostora i eksploatacijskih polja s postojećima, a kada se prostor dodjeljuje za svrhu koja je različita od svrhe za koju je već izdana relevantna dozvola za istraživanje i/ili eksploataciju potrebno je brisati dio rečenice koji upućuje da postojeća eksploatacijska polja mora biti završena. Konačno, nužno je i terminološko usklađivanje, jer se ne radi o zahvatu skladištenja ugljikovodika, već podzemnom skladištenju plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida, a kako te pojmove određuje poseban zakon. Komentar na članak 38. Nastavno na izmjenu predloženu uz članak 36. (predložene izmjene članka 114. Zakona i predloženi tekst stavka 3.), radi potpunosti provedbe potrebno je u članku 122. Zakona dodati novi stavak 7. koji glasi: „(7) Akt za provedbu prostornog plana za zahvate podzemnog skladištenja plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida u geološkim strukturama i za građevine energetskog transportnog sustava izdaje se u skladu s prostornim planom odnosno na prostoru ili koridoru iz članka 114. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.“ Komentar na članak 39. Izmjenama i dopunama nije predviđena izmjena članka 124. postojećeg Zakona. Radi terminološkog usklađenja sa Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (Narodne novine, broj 52/18, 52/19 i 30/21) potrebno je izmijeniti članak 124. stavak 2. tako da glasi: „(2) Odluka o provedbi javnog nadmetanja za odabir najpovoljnijeg ponuditelja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika ili geotermalnih voda iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, podzemnog skladištenja plina i za trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida radi davanja dozvola za eksploataciju može se donijeti za sve prostore na kojima ne postoje zapreke u dokumentima prostornog uređenja za njihovo istraživanje i eksploataciju.“ Sukladno posebnom Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (Narodne novine, broj 52/18, 52/19 i 30/21), nadmetanje se provodi za odabir najpovoljnijeg ponuditelja za istraživanje i eksploataciju, a ne samo za istraživanje, a pojmovno se ne daju koncesije već izdaju dozvole. Komentar na članak 40. U izmjenama članka 125. Zakona potrebno razdvojiti ugljikovodike, geotermalne vode, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida od čvrstih mineralnih sirovina te jasnije naznačiti da za eksploatacijsko polje ugljikovodika, ili geotermalne vode za energetske svrhe, ili podzemno skladištenje plina ili trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida ne izdaje lokacijska dozvola. Utvrđivanje eksploatacijskog polja nije zahvat u prostoru u smislu Zakona, već projekcija ležišta na površini te u tom smislu samo polje ne predstavlja ograničenje u prostoru za razliku od samih naftno-rudarskih objekata i postrojenja. Osim toga, samo utvrđivanje eksploatacijskog polja ne ovlašćuje nositelja da obavlja naftno-rudarske radove eksploatacije već mu temeljem istog ima pravni interes za izradu i provjeru projekta razrade i eksploatacije a koji predstavlja temelj za izdavanje dozvole za pridobivanje koja omogućava eksploataciju, podložno ishođenju građevinske i uporabne dozvole prema posebnom propisu. Također, pojmovno je netočno spominjati „rudarske“ objekte i postrojenja za eksploataciju ugljikovodika, kada se radi o „naftno-rudarskim“ objektima i postrojenjima. U tom smislu predlažemo da članak 125. glasi: „(1) Lokacijska dozvola izdaje se za: 1. eksploatacijsko polje mineralnih sirovina, građenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvođenja rudarskih radova, 2. sanaciju neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (npr. trajnim odlaganjem otpada i sl.), osim osnovne tehničke sanacije u cilju provedbe mjere osiguranja radi sprječavanja nastanka opasnosti za ljude, imovinu, prirodu i okoliš 3. naftno-rudarske objekte i postrojenja za eksploataciju ugljikovodika, geotermalne vode za energetske svrhe, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida u skladu s prostornim planom na eksploatacijskom polju određenom na temelju posebnog zakona kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika 4. određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina 5. zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem 6. etapno i/ili fazno građenje građevine 7. složeni zahvat u prostoru 8. građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose, a za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja 9. zahvate u prostoru na pomorskom dobru za koje se sukladno posebnom propisu kojim se uređuju koncesije daje koncesija za građenje građevina i/ili postavljanje pomorskih objekata 10. građenje građevina ako to stranka zatraži.“. Stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Za eksploatacijsko polje ugljikovodika i geotermalne vode za energetske svrhe ne izdaje se lokacijska dozvola, već se određuje na način propisan posebnim propisom kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda.“ Dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Zahvat iz stavka 1. podtočke 3. mora biti u skladu s prostornim planom što se utvrđuje potvrdom o usklađenosti. Dodaje se novi stavak 4. koji glasi: „(4) Za potrebe stavka 3. ovog članka potvrda o usklađenosti je akt kojim se potvrđuje da u prostornim planovima ne postoje zapreke za eksploataciju ugljikovodika, geotermalnih voda, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida uz poštivanje odredbi za provođenje prostornih planova.“ Postojeći stavak 3 postaje stavkom 5. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. |
| 41 | Ivan Pržulj | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Predlažemo da se Prijedlogom izmjena Zakona o prostornom uređenju riješi i problematika koja se događa u praksi kada se za ishođenje elektroenergetske suglasnosti za izgradnju nove građevine, koja predviđa i izgradnju integrirane sunčane elektrane namijenjene prvenstveno zadovoljenju energetskih potreba te građevine, zahtijeva da se prethodno provede postupak ishođenja energetskog odobrenja sukladno Zakonu o tržištu električnom energijom (NN 111/2021). S obzirom da se u takvim slučajevima integrirane sunčane elektrane prvenstveno koriste za samoopskrbu novih građevina, da njihova izgradnja doprinosi postizanju ciljeva energetske tranzicije, da su iste u nekim slučajevima i nužnost postizanju nZEB standarda gradnje sukladn Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti (NN 102/2020), sunčane elektrane kao postrojenja predviđena za opskrbu postojećih ili budućih građevina ne bi smjele biti tretirane na jednak način kao i sunčane elektrane izgrađene s namjerom predaje električne energije u mrežu (građevine osnovne namjene). Naime, da bi se riješila ova problematika, bilo bi poželjno definirati izmjenama Zakona o prostornom uređenju da se dopušta izgradnja sunčanih elektrana kao pomoćnih građevina namijenjenih samoopskrbi novih i postojećih građevina te da se u tom slučaju ne primjenjuju odredbe odredbe članka 16. Zakona o tržištu električne energije (NN 111/2021), odnosno da za izgradnju istih nije potrebno ishoditi energetsko odobrenje MGOR-a. Pod sunčanim elektranama kao pomoćnim građevinama potrebno je pretpostaviti integrirane sunčane elektrane koje se smještaju na samim građevinama, kao i neintegrirane sunčane elektrane koje se smještaju na istim katastarskim česticama kao i građevina koju elektrane opskrbljuju energijom (spajaju se na obračunsko mjerno mjesto građevine). | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 42 | JOSIP MAROHNIĆ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | U Uvodu - Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom, koji sada glasi: "- omogućavanje zahvata istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode te skladištenja ugljikovodika na prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu" potrebno je pojmovno usklađenje sa Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (Narodne novine, broj 52/18, 52/19 i 30/21), na način da glasi: "- omogućavanje istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda, podzemnog skladištenja plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida na prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu." Skladištenje ugljikovodika je neispravan pojam. Također, drugi komentari koji istraživanje "mineralnih sirovina" vežu uz ugljikovodike su također pojmovno neispravni i netočni. Zahvati vezani uz ugljikovodike, geotermalne vode, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida pojmovno _jasno odvojeni_ i različiti od čvrstih mineralnih sirovina, koje su predmet Zakona o rudarstvu (članak 201. st. 2. Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (Narodne novine, broj 52/18, 52/19 i 30/21). | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. |
| 43 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | _Opće primjedbe - uvodno Hrvatska komora arhitekata osnovana je temeljem Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (danas Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje) te je krovna stručna organizacija koja čuva ugled arhitektonske struke i s time povezane struke prostornih planera, prati i proučava odnose i pojave koji su od interesa za kvalitetu izgrađenog okoliša te inicira donošenje propisa i daje stručna mišljenja na propise iz područja arhitekture, prostornog uređenja i gradnje u proceduri donošenja tih propisa. Hrvatska komora arhitekata najoštrije se protivi predloženim izmjenama Zakona o prostornom uređenju za koje je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine dana 16. studenoga 2022. preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavilo skraćeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u trajanju od 15 dana. _ Problematika opravdanosti donošenja izmjena i dopuna Zakona u hitnom postupku Prema Planu zakonodavnih aktivnosti koji je donesen na sjednici Vlade RH u prosincu 2020. godine provođenje savjetovanja s javnošću za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju planirano je u trećem tromjesečju 2021. godine. Nakon nikad obrazloženog kašnjenja donošenje izmjena i dopuna Zakona sada se isto predlaže po hitnom postupku s obrazloženjem da je hitnost opravdana iz osobito opravdanih razloga. Navodi se da hitnost proizlazi iz činjenice da će se Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) kroz digitalizaciju provesti povezivanje temeljnih registara i baza podataka uspostavom središnjeg sustava interoperabilnosti te uspostava preduvjeta za ubrzani razvoj e-usluga na temelju dostupnih podataka. Nadalje, navodi se da je radi provedbe navedene komponente NPOO-a te provedbe Zaključka Vlade Republike Hrvatske u vezi s poticanjem ulaganja u solarne elektrane s ciljem jačanja energetske samodostatnosti Republike Hrvatske i poticanja ulaganja u obnovljive izvore energije potrebno donijeti ovaj Zakon po hitnom postupku. Uvidom u predmetnu komponentu NPOO-a razvidno je da je razdoblje provedbe svih predviđenih komponenti za realizaciju ove investicije predviđeno od 6./2021. – 2./2026. Nadalje, Zaključkom Vlade Republike Hrvatske u vezi s poticanjem ulaganja u solarne elektrane cilja se na ubrzanje i olakšanje realizacija investicija u sunčane elektrane ali Zaključkom nije propisan nikakav skori rok koji bi trebalo ispoštovati. Stoga smatramo kako predviđeni rokovi provedbe iz NPOO-a niti Zaključak Vlade ne predstavljaju osobito opravdane razloge zbog kojih se ove izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju ne bi trebale donijeti u redovnom postupku. _ Problematika opsega izmjena Zakona u hitnom postupku Pored razloga koji su navedeni u obrazloženju hitnosti postupka (digitalna tranzicija i solarne elektrane), ovim se izmjenama i dopunama Zakona predlažu i izmjene i dopune zakona koje nemaju veze s navedenim razlozima. Zakonom se tako predviđa mijenjanje odredbi vezanih na mogućnost gradnje geotermalnih bušotina, građevina za pružanje palijativne skrbi, građevina posjetiteljske infrastrukture, eksploataciju peloida, gradnju u prostoru ograničenja, planiranje morskog područja, mogućnost suštinske izmjene karaktera Državnog plana prostornog razvoja (DPPR-a) omogućavanjem donošenja "po pojedinačnim cjelinama ili podcjelinama", opsezi izrade DPPR-a, PPŽ-a, PPGZ-a, PPUG/O-a, UPU-a državnog i županijskog značaja, visina plaća djelatnika Ministarstva, iniciranje izrade PPŽ-a, razlozi ponavljanja javne rasprave, opseg provjere usklađenosti prostornih planova kroz mišljenja županijskih zavoda, nadležnost donošenja DPPR-a, provedba zahvata istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode kao i zahvata skladištenja ugljikovodika te mogućnost gradnje energetskih transportnih sustava i uvođenja drugih goriva neovisno o njihovoj snazi, ukidanje teške povrede službene dužnosti službene osobe koja je izdala dozvolu uvjetima za provedbu zahvata u prostoru, postupanja u slučaju protivnosti u okviru prostornog plana, opseg izdavanja lokacijske dozvole, sastavni dijelovi zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole, sastavni dio idejnog projekta za lokacijsku dozvolu, postupak utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja te isto kada lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo, važenje lokacijskih uvjeta u slučaju promjena koordinata lomnih točaka izrađenih u GML formatu, važenje lokacijske dozvole, potvrda parcelacijskog elaborata, mogućnost izmjena i/ili dopuna PPŽ-a na način da se njime s detaljnošću neposredne provedbe planiraju i zahvati u prostoru i građevine infrastrukturne namjene državnog i županijskog značaja, mogućnost izmjena i/ili dopuna PPUG/O-a na način da propisuje uvjete provedbe zahvata u prostoru i građevina državnog i županijskog značaja preuzimajući planska rješenja iz važećeg PPŽ-a, PPŽ kao temelj za izdavanje akta za provedbu prostornog plana za zahvate u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja do donošenja DPPR-a. Smatramo kako navedene teme zahtijevaju ozbiljnu stručnu i širu javnu raspravu koja nije moguća u predloženoj proceduri donošenja izmjena i dopuna Zakona po hitnom postupku. _ Problematika donošenja važnih izmjena i dopuna zakona bez uključivanja stručne javnosti Zakonom o prostornom uređenju, koji je stupio na snagu 2014. godine, predloženo je uvođenje novog sustava prostornog uređenja u Hrvatskoj temeljenog na novoj generaciji prostornih planova. Za ostvarenje navedenog je do travnja 2014. godine trebalo donijeti novi pravilnik o standardu prostornih planova, a do 2016. godine trebalo je donijeti novi Državni plan prostornog razvoja. Ni jedan ni drugi dokument nisu doneseni na što je Hrvatska komora arhitekata opetovano upozoravala. Uzimajući u obzir nezadovoljavajuće stanje u zakonodavnom području prostornog uređenja i gradnje Hrvatska komora arhitekata se aktivno uključila u predlaganje izmjena i dopuna postojeće zakonske regulative te je u srpnju 2021. i službeno nadležnom Ministarstvu predala Teze za izmjenu zakonodavnog okvira iz područja prostornog uređenja i gradnje. Nažalost, navedeno nije rezultiralo otvaranjem dijaloga s nadležnim Ministarstvom. Naši opetovani pozivi za formiranje šire stručne radne skupine za izmjenu zakonodavnog okvira iz područja prostornog uređenja i gradnje odbijani su bez jasnog obrazloženja. Navodimo kako ovo nije bio izolirani slučaj ignoriranja stručne javnosti. Članovi Savjeta za prostorni razvoj Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u listopadu 2022. godine dali su ostavke kojom prilikom su kao razloge naveli loše stanje u prostoru, nagomilane probleme u Hrvatskoj oko prostornog planiranja i nekvalitetnih zakona koji se na njega odnose. Osobito su naglasili slabu komunikaciju s Ministarstvom te činjenicu da im nije bio dopušten uvid u nacrte izmjena i dopuna zakona i provođenje stručne rasprave. _ Problematika donošenja važnih izmjena i dopuna zakona unatoč glasnom protivljenju stručne javnosti Predloženim izmjenama i dopunama Zakona predviđa se uvođenje novog sustava prostornog uređenja izradom "planova nove generacije" odnosno provođenjem postupka "transformacije" postojećih prostornih planova. Zastarjelost postojećeg Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, koji datira iz 1998. godine s jednim većim izmjenama iz 2004. godine, prepoznata je kao jedan od većih problema u postupcima izrade prostornih planova što je i navedeno u Tezama Hrvatske komore arhitekata za izmjenu zakonodavnog okvira iz područja prostornog planiranja i gradnje. I zakonodavac je prepoznao nužnost izrade nove generacije prostornih planova te je Zakonom o prostornom uređenju kojega je Hrvatski sabor usvojio 2013. godine propisao obvezu donošenja novog Pravilnika o standardu prostornih planova. Odlukom od 14. rujna 2017. godine tadašnjeg Ministra graditeljstva i prostornoga uređenja osnovana je Stručna radna skupina (SRS) za koordinaciju i praćenje normativnih i operativnih aktivnosti vezanih za izradu nacrta Pravilnika o prostornim planovima. Hrvatska komora arhitekata imala je dvije predstavnice u navedenom SRS-u što je omogućavalo praćenje izrade nacrta novog pravilnika o standardu prostornih planova. Zadnja sjednica SRS-a održana je 10. srpnja 2020. godine. U međuvremenu su se u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodila testiranja navedenog nacrta Pravilnika, međutim bez mogućnosti sudjelovanja predstavnika stručnih institucija i udruga. Članovi Hrvatske komore arhitekata imali su ozbiljne primjedbe na prijedlog navedenog Pravilnika. U svibnju 2022. godine održana je i tematska sjednica Odbora za urbanizam Hrvatske komore arhitekata posvećenu Pravilniku o standardu prostornih planova na kojoj je predstavnicima Ministarstva izražena zabrinutost oko načina vođenja procesa i neuključivanja stavova stručnjaka. Postupak "digitalizacije" koji se pokreće izmjenama ovoga Zakona počiva na primjeni navedenog Pravilnika, koji nije stavljen na javno savjetovanje niti je postojala mogućnost stručne rasprave o istome. Bez uvida u navedeni Pravilnik nemoguće je procijeniti efekt predloženih izmjena Zakona. Imajući u vidu da bi obrazloženje konačnog prijedloga izmjena i dopuna Zakona moralo sadržavati sve okolnosti od važnosti za pitanja koja se uređuju zakonom neophodno je istovremeno dostaviti na uvid i Pravilnik iz članka 56. stavka 3. Zakona - koji je ključan za postupak digitalizacije i transformacije prostornih planova koji se uvode ovim predloženim izmjenama Zakona - kako bi se mogla procijeniti opravdanost i eventualna korist predloženih izmjena. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Razlozi za donošenje zakona (ispunjavanje uvjeta iz REPowerEU plana Europske komisije, Uredbe za ubrzavanje razvoja obnovljivih izvora energije Europske komisije, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te provedba Zaključka Vlade RH u vezi s poticanjem ulaganja u solarne elektrane s ciljem jačanja energetske samodostatnosti RH) predstavljaju osobito opravdane razloge o kojima govori odredba članka 204. Poslovnika Hrvatskog sabora koja uređuje hitni postupak. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. Neće se dogoditi zastoj u donošenju i izmjeni prostornih planova jer će se prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Također, dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor je testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. |
| 44 | Dragan Krasić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Predlažem da u Uvodu - Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom, koji sada glasi: "- omogućavanje zahvata istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode te skladištenja ugljikovodika na prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu" izmijeni na način da glasi: - omogućavanje zahvata istraživanja mineralnih sirovina te skladištenja ugljikovodika na prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Termin „mineralne sirovine“ podrazumijeva čvrstu mineralnu sirovinu za koju traženi modaliteti istraživanja nisu predviđeni Strategijom prostornog razvoja RH (NN br. 106/17) i Programom prostornog uređenja RH (NN br. 50/99 i 84/13). |
| 45 | ENERGIJA AGRO D.O.O | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Prijedlog zakona o prostornom uređenju baca fokus samo na solarne elektrane, a zanemaruje što se tiče prostorno planskog uređenja ostale obnovljive izvore energije, te bi bilo realno da se u zakon o prostornom uređenju uvrsti da se i ostale elektrane za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora mogu graditi odnosno instalirati na područjima gdje prostornim planovima to nije predviđeno ukoliko tim istim planom nije izrijekom zabranjeno. | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 46 | Dragan Vidić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Predlažem da u Uvodu - Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom, koji sada glasi: "- omogućavanje zahvata istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode te skladištenja ugljikovodika na prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu" izmijeni na način da glasi: - omogućavanje zahvata istraživanja mineralnih sirovina te skladištenja ugljikovodika na prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Termin „mineralne sirovine“ podrazumijeva čvrstu mineralnu sirovinu za koju traženi modaliteti istraživanja nisu predviđeni Strategijom prostornog razvoja RH (NN br. 106/17) i Programom prostornog uređenja RH (NN br. 50/99 i 84/13). |
| 47 | MLADEN MAROS | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Predlažem da u Uvodu - Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom, koji sada glasi: "- omogućavanje zahvata istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode te skladištenja ugljikovodika na prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu" izmijeni na način da glasi: - omogućavanje zahvata istraživanja mineralnih sirovina te skladištenja ugljikovodika na prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Termin „mineralne sirovine“ podrazumijeva čvrstu mineralnu sirovinu za koju traženi modaliteti istraživanja nisu predviđeni Strategijom prostornog razvoja RH (NN br. 106/17) i Programom prostornog uređenja RH (NN br. 50/99 i 84/13). |
| 48 | MARIO SVRTAN | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Predlažem da u Uvodu - Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom, koji sada glasi: "- omogućavanje zahvata istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode te skladištenja ugljikovodika na prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu" izmijeni na način da glasi: - omogućavanje zahvata istraživanja mineralnih sirovina te skladištenja ugljikovodika na prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Termin „mineralne sirovine“ podrazumijeva čvrstu mineralnu sirovinu za koju traženi modaliteti istraživanja nisu predviđeni Strategijom prostornog razvoja RH (NN br. 106/17) i Programom prostornog uređenja RH (NN br. 50/99 i 84/13). |
| 49 | Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima NN 111/2021 iz listopada 2021. godine donosi niz novosti vezanih uz reguliranje autorskih prava iz područja autorskog djela arhitekture, a čime doprinosi i unaprjeđenju kulture građenja. S obzirom na novosti koje nosi novi zakon iz područja autorskog prava naslonjen na Bernsku konvenciju i europske direktive potrebno je harmonizirati pojedine članke Zakona o prostornom uređenju, s propisima koji reguliraju zaštitu intelektualnog vlasništva i autorsko pravna pitanja. Sukladno navedenom potrebno je brisati članke 58. i 132. ZoPU. Obrazloženje za brisanje članka 58.: Predmetni članak potrebno je ukinuti jer se u pogledu svih autorskopravnih pitanja na prostornim planovima, njihovim nacrtima i planskim rješenjima primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju autorsko pravo i srodna prava. Obrazloženje za brisanje članka 132. Predmetni članak potrebno je ukinuti jer se na sve o autorstvu, autorskim djelima, autorskom pravu, autorskopravnim ugovorima i drugim autorskopravnim pitanjima u odnosu na zahvat u prostoru projektiranom idejnim projektom i provedenom zahvatu u prostoru u skladu s tim projektom te druge pojmove, sadržaje i odnose koji se propisuju ovim Zakonom primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju autorsko pravo i srodna prava. | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 50 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, s Konačnim prijedlogom zakona (u nastavku: Prijedlog) smatramo još jednim korakom u postizanju ciljeva zelene tranzicije i odgovora na energetsku krizu. Slijedeći odredbe koje osiguravaju aktivno promicanje energije iz obnovljivih izvora, a u cilju sigurne i tržišno konkurentne opskrbe niskougljičnom energijom u RH, ključno je percipirati da energija iz obnovljivih izvora ima trostruke koristi za RH: proizvodnja iz OIE ima manje troškove, osigurava se stabilnost opskrbe potrošača i manji su utjecaji na prostor i pojedine sastavnice okoliša na svim razinama. U nastavku je pozornost usmjerena na prilagodbe predmetnog zakonodavnog okvira kojim bi se nužno osigurao prihvat i omogućila primjena niskougljičnih tehnologija (osobito OIE) u predstojećem razdoblju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 51 | Vanja Skopljak Štulić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Parcelacijski elaborat kao pojam ne postoji u važećem Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina dok se isti u predmetnom Zakonu navodi više puta. Mišljenja sam da Zakoni međusobno trebaju biti usklađeni pa predlažem da se u predmetnom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju pojam „parcelacijski elaborat“ izmijeni pojmom „geodetski elaborat“, a koji može biti izrađen u više različitih svrha, sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18, 39/22) te Pravilnikom o geodetskim elaboratima (NN 59/2018). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Sukladno Pravilniku o geodetskim elaboratima (NN 59/2018), „parcelacijski elaborat je geodetski elaborat na temelju kojega se prema propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina vrši dioba ili spajanje katastarskih čestica“. Pojam parcelacijski elaborat koristi se i u Pravilniku o obveznom sadržaju idejnog projekta i definiran je kao geodetski elaborat prema propisima kojima se uređuje državna izmjera i katastar. |
| 52 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Ovaj je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju u suprotnosti s Ustavom RH i samim Zakonom o prostornom uređenju. Ustavom je zajamčeno pravo na lokalnu i područnu samoupravu i određen je samoupravni djelokrug područne i regionalne samouprave. Među ostalim, to obuhvaća i pravo lokalne i područne samouprave na obavljanje poslova prostornog i urbanističkog planiranja. Prijedlogom Zakona oduzima se pravo jedinicama područne i lokalne samouprave da odlučuju o svom prostoru, te se tako ograničavaju Ustavom zajamčena prava. Naime, Zakon nije i ne može biti akt za provedbu, već su to isključivo prostorni planovi. Ovim se Prijedlogom dopušta izdavanje akata za provedbu za građevine određene u čl.122 st.6 neposredno temeljem odredbi Zakona i to primjenom pojmovnika iz članka 3., pri tom u potpunosti zanemarujući važeće prostorne planove i namjene površina i njima određene režime korištenja. Uz to, ne poštuju se Zakonom o prostornom uređenju određena načela prostornog uređenja, a koja kao pravna norma određuju temeljne pravne standarde u sustavu prostornog uređenja. Ovim se Prijedlogom narušava hijerarhija donošenja prostornih planova državne razine. Odluku o izradi i odluku o donošenju prostornog plana područne i lokalne razine donosi predstavničko tijelo jedinica područne odnosno lokalne samouprave, dok se za prostorne planove državne razine to pravilo ne poštuje. Tako je predloženo da odluku o izradi prostornog plana državne razine donosi ministar, znači ni predstavničko ni izvršno tijelo, već čelnik tijela državne uprave, a državni plan prostornog razvoja kao prostorni plan najviše razine donosi Vlada. Hrvatskom saboru je ostavljena nadležnost za donošenje prostornih planova područja posebnih obilježja i prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa RH. Posredno se na ovaj način dovodi u pitanje poštivanje i drugih odredbi Zakona kojima se uređuje postupak izrade i donošenja prostornih planova. Uz to i postupak transformacije prostornih planova, koji je već sam po sebi upitan i nejasan, ne predviđa javnu raspravu o prijedlogu transformiranog plana, već samo njegovu objavu. Zanemaruje se činjenica da se ne radi o usklađenju prostornog plana, već zapravo o izmjeni važećeg plana koji stupanjem na snagu transformiranog plana prestaje važiti. Ovim se postupkom isključuje javnost u postupku donošenja, čime se postupa protivno Ustavu i samom Zakonu o prostornom uređenju. Uz sve navedeno, razlozi nabrojeni u obrazloženju nisu takve naravi da zahtijevaju hitnost sukladno Poslovniku Hrvatskog sabora, stoga ne postoje opravdani razlozi za donošenje ovih Izmjena i dopuna Zakona po hitnom postupku. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Pravo na prostorno i urbanističko planiranje koje prema odredbama Ustava imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije neograničeno, već je uređeno važećim Zakonom: županijski prostorni planovi uređuju građevine i površine županijskog značaja dok se lokalni prostorni planovi bave lokalnim značajem. Prema tome, određivanje građevina i površina državnog značaja i interesa na području županija, gradova i općina ne predstavlja povredu odredaba ni zakona ni Ustava. Površine za smještaj solarnih elektrana određene ovim Prijedlogom zakona odnose se prije svega na površine industrijske i komunalno-servisne namjene te površine infrastrukturnih sustava na kojima je uobičajena praksa planiranja ovih vrsta građevina. Na ovaj se način ne zauzimaju nove površine a predlagatelj Zakona na temelju ovog Prijedloga poduzima hitne mjere u cilju suzbijanja štetnih posljedica energetske krize. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Načela prostornog uređenja proklamirana važećim Zakonom kroz ovaj su Prijedlog zakona poštivana u najvećoj mogućoj mjeri u odnosu na svrhu koja se Prijedlogom želi postići, te se primjenom načela namjeravaju postići ciljevi prostornog uređenja iz članka 6. važećeg Zakona, s posebnim naglaskom na ostvarenje ciljeva nacionalne sigurnosti i obrane Države te zaštite od prirodnih i drugih nesreća, prostorne održivosti u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora, prostornih uvjeta za razvoj održivog gospodarstva i dr. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Odredba o nadležnosti za donošenje Državnog plana prostornog razvoja neće se mijenjati kroz ovaj Prijedlog Zakona te će nadležnost i dalje ostati u rukama Sabora. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. Neće se dogoditi zastoj u donošenju i izmjeni prostornih planova jer će se prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Također, dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor je testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. Razlozi za donošenje zakona (ispunjavanje uvjeta iz REPowerEU plana Europske komisije, Uredbe za ubrzavanje razvoja obnovljivih izvora energije Europske komisije, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te provedba Zaključka Vlade RH u vezi s poticanjem ulaganja u solarne elektrane s ciljem jačanja energetske samodostatnosti RH) predstavljaju osobito opravdane razloge o kojima govori odredba članka 204. Poslovnika Hrvatskog sabora koja uređuje hitni postupak. |
| 53 | Primorsko-goranska županija | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Prijedlog za članak 142. sada važećeg Zakona - uvid u spis predmeta: predlaže se izmijeniti predmetni članak na način da se u stavku 1. tekst „koji neposredno graniči s više od deset nekretnina“ zamijeni tekstom „koji neposredno graniči s nekretninama koje imaju više od deset vlasnika/suvlasnika“, a u stavku 2. tekst „koji neposredno graniči s deset nekretnina ili manje“ zamijeni tekstom „koji neposredno graniči s nekretninama koje imaju deset ili manje vlasnika/suvlasnika“. Na ovaj način bi se izbjeglo da se šalje više od 10 osobnih poziva za uvid u spis predmeta. Primjenom sadašnjeg čl. 142. dolazi do situacije da zahvat neposredno graniči sa više od 10 nekretnina koje imaju ukupno 4,5 ili 6 vlasnika te se oni na uvid u spis pozivaju javnim pozivom, dok sa druge strane ima slučajeva da zahvat graniči sa manje od 10 nekretnina, ali na njima ima ukupno više od 50, 60, pa čak i preko 100 vlasnika/suvlasnika koje onda pozivaju osobnim pozivom na uvid u spis. Prijedlog za članak 158. sada važećeg Zakona: predlaže se dodati stavak 3. u kojem bi se točnije odredilo što predstavlja pravni interes u postupku utvrđivanja građevne čestice te tko su sve stranke u postupku. Također, kako bi se izbjegle nejasnoće, bilo bi oportuno utvrdi i tko izrađuje prijedlog čestice na kopiji plana budući da se u praksi pojavljuju neujednačeni podnesci. Mišljenja smo da to trebaju izrađivati ovlašteni geodeti, a možda bi bilo dobro odrediti da se prijedlog izrađuje na geodetskoj podlozi zbog točnosti i kasnije provedbe | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 54 | Udruga Biom | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Navedeno obrazloženje za skraćeno savjetovanje s javnošću nije u skladu sa zakonom. Stoga tražimo da savjetovanje traje minimalno 30 dana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 55 | Filip Margan | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Cijelim dokumentom ne spominje se vodik. U trenutnom zakonodavnom okviru se proizvodnja vodika smatra proizvodnjom tehničkih plinova koju su dozvoljeni samo u gospodarskim područjima, što čini jako veliko ograničenje. Poput prijedloga za solarne elektrane, potrebno osigurati preduvjete za širenje područja na kojem je dozvoljeno postavljanje infrastrukture vodika te je također potrebno pojednostaviti procedure vezane uz dobivanje svih potrebnih dozvola za postavljanje sustava za proizvodnju, skladištenje i distribuciju čistog vodika. Predlažem da se na površinama predviđenim za samostojeće solarne elektrane, dozvoljava postavljanje elektrolizatora i skladišta za pohranu vodika. To je nužno za ostvarenje Hrvatske strategije za vodik i Europskog Zelenog plana. | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 56 | Tomislav Dekalic | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Predlažem da se ponovno (bilo je moguće do zadnje izmjene zakona) dozvoli nova gradnja na područjima gdje postoji obveza donošenja Urbanstičkih planova uređenja do donošenja istih. Tu mislim isključivo na novu gradnju na rubnim građevinskim česticama, koje imaju direktan pristup na već izgrađenu komunalnu i prometnu infrastrukturu, ne blokiraju budući razvoj unutrašnjosti lokacije unutar obuhvata Urbanističkog plana, za istu se mogu ishoditi pozitivni posebni uvjeti javno pravnih tijela. Zadnja izmjena Zakona je izbacila tu odredbu, te je za posljedicu imala da su brojne mlade obitelji diljem Hrvatske onemogućene graditi stambene obiteljske kuće/stanove na vlastitoj zemlji za koju je to bilo moguće zakonski do prije 2 godine. Ministarstvo je dobilo na stotine zahtjeva na tu temu. Gradovi godinama sustavno ne donose Urbanističke planove za područja stambene namjene (donose za komercijalne projekte, jer tu imaju više koristi), a obični građani nisu u mogućnosti financirati donošenje planova zbog velikih iznosa. Molim da usvojite navedeno. Napravite nešto korisno za malog čovjeka. Usrećili bi brojne mlade obitelji. Predloženom proširenom formulacijom prostor bi ostao zaštićen. | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 57 | DRAŽEN LOKMER | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Ovaj prijedlog je prilikom unošenja u konačnu verziju Zakona podložan jezičnoj (sintaktičkoj i semantičkoj) provjeri i promjeni, na način da se ne izgubi njegov osnovni smisao. Vezano uz usklađenost planova članak 61. stavak (2) i (3), te članak 62.), koji nisu obuhvaćeni ovim prijedlogom promjena: Prijedlog „Planovi užih područja (nižeg reda) trebaju biti usklađeni s Planovima širih područja (višeg reda) u pogledu područja obuhvata, namjene površina, oblika korištenja, definiranih područja posebne namjene, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite, te infrastrukturnih i prometnih koridora.“ I eventualno dodati: „Za sve ostale urbanističke parametre (minimalna površina i širina, te maksimalna površina i dubina građevinskih čestica, maksimalni koeficijent izgrađenosti, maksimalni koeficijent iskoristivosti, maksimalna GBP, minimalni prirodni teren, minimalna udaljenost od građevinskog pravca i susjednih međa, potreban broj parkirališnih mjesta, maksimalna visina građevina, maksimalna ukupna visina građevina i maksimalna dubina ukapanja u teren i sl.) vrijede odredbe Planova užih područja (nižeg reda), ako su doneseni.“ Obrazloženje Pitanje je, čemu se uopće Planovi užeg područja (nižeg reda) donose osim ako treba primijeniti „strože“ odredbe? Vjerujemo da se, kada se donosi Plan užeg područja (nižeg reda), sagledava situacija na nekom manjem (mikro) području, napr. da li je zona (površina, područje) bliže centru naselja ili na nekoj udaljenijoj lokaciji, o kakvoj zoni (području, površini) se radi i sl., i skladu s time se donose odredbe i parametri koji se nisu niti mogli sagledati u planu šireg područja (višeg reda). Na kraju krajeva, ti planovi nižeg reda (užeg područja) su prošli proceduru i odobreni su od Ministarstva (kao „usklađeni“) iako imaju često različite (strože i blaže) parametre. Projektanti bi trebali prilikom projektiranja pregledati plan najnižeg reda (najužeg područja), te onda ako eventualno koji parametar nije propisan tim planom, primjenjivati odredbe plana višeg reda (šireg područja). To bi uveliko olakšalo projektiranje u skladu s PP i otklonilo nedoumice. | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 58 | GRGA KOSTELAC | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Kvalitetni planovi kao podloga na kojoj se izrađuju prostorni planovi (uglavnom katastarski planovi, HOK i DTK25) te njihovo ispravno interpretiranje su osnov bez kojeg se ne može kvalitetno urediti prostorno uređenje. Nažalost trenutni propisi ne predviđaju sudjelovanje geodeta u prostornom planiranju, što ima za rezultat pogrešno pozicioniranje sadržaja, granica namjena itd. Npr. izgrađena građevinska područja se pozicioniraju desetke pa i stotine metara od njihovog stvarnog položaja jer izrađivači koriste pogrešne projekcije ili ne prepoznaju sadržaj na planovima. U ovom prijedlogu izmjene zakona se ističu problemi neujednačenosti kvalitete i sadržaja prostornih planova, te nezadovoljavajuću točnost (u naravi većina prostornih ne zadovoljava te osnovne standarde), ali ne navodi se kako su ti problemi posljedica izostanka (u njihovoj izradi) jedinih stručnih osoba za izradu planova i karata - ovl. inž. geodezije. Sukladno navedenom - potrebno je propisati obvezu sudjelovanja ovl. inž. geod. u izradi prostornih planova, a koji bi odgovarali za položajnu točnost sadržaja i kvalitetu prikaza sadržaja prostornih planova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 59 | Nikola Pletikosa | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Podstavak 34. je potrebno uskladiti sa Zakonom o tržištu električne energije budući da je čl. 17 ZOTEE određeno da je za energetsko odobrenje potrebno, između ostalog, priložiti "dokaz da se lokacija za koju je iskazan interes nalazi u prostornom planu odnosno lokacijske informacije". Za devastirane površine predlaže se definirati i brownfield područja budući da su ista već predložena od strane Europske komisije kao go-to područja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 60 | Saša Križ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Članak 2 Kp id Zakona, odnosno članak 3. podstavak 34. Zakona Načelno Zbog razloga navedenih u uvodnom komentaru, stavljanje van snage ili izmjenu pojedinih odredbi važećeg PP trebalo bi provesti donošenjem odluke po tijelu koje je člankom 109. Zakona određeno kao nadležno za donošenje PP, a postupak donošenja iste utvrditi Zakonom o id Zakona. Točka 1. i 2. Da li se unutar površina određenih PP lokalne razine može ishoditi dozvola odnosno izgraditi solarna elektrana područnog (regionalnog) ili državnog značaja? Točka 3. Da li se odredba odnosi i na površine u neposrednom kontaktu (građevinska područja stambene ili druge namjene) unutar kojih odredbama PP nije dopušteno građenje solarnih elektrana? Članak 2 Kp id Zakona, odnosno članak 3. podstavak 35. Zakona Pojmove „agrosolarne elektrane“ i „nasadi“ bi trebalo detaljnije definirati, te provjeriti usklađenost odredbe sa posebnim zakonom. Zbog čega ne i na kojima su PP planirani poljoprivredni kompleksi? Članak 2 Kp id Zakona, odnosno članak 3. podstavak 36. Zakona Zbog čega ne i za potrebe PP planiranih poljoprivrednih kompleksa? Članak 2 Kp id Zakona, odnosno članak 3. podstavak 44. Zakona Transformaciju PP bit će vrlo teško provesti, a dijelom bi (zbog prilagodbe digitalnog oblika u kojem su izrađivani mjerilu analognog oblika u kojem su donošeni) mogla imati i učinak izmjena PP. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. Digitalnom transformacijom prostornih planova, odnosno njihovom pretvorbom iz analognog u digitalni oblik, neće ni u kojem slučaju doći do promjene stručnih rješenja iz prostornih planova koja bi imala karakter izmjene i dopune plana. Ako se pak kod provođenja postupka transformacije ukaže potreba za izmjenom ili dopunom pojedinog plana, isti će biti upućen na redoviti postupak izrade i donošenja prostornih planova iz članaka 81.-113. Zakona. Neće se dogoditi zastoj u donošenju i izmjeni prostornih planova jer će se prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Također, dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor je testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. |
| 61 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Specifični komentari: - točka 44. - S obzirom na to da pravilnik iz članka 56. stavka 3. još uvijek nije donesen uopće nisu sagledive posljedice na prostor odnosno planiranje prostora temeljem ove odredbe! Odredba je stoga vrlo netransparentna pa time nije ni podložna kritičkom osvrtu na prijedlog transformacije koji se utvrđuje ovim zakonom u tijeku ovog javnog savjetovanja. Temeljem navedenog kontradiktorna je i članku 14. ovog zakona. Što će novi pravilnik utvrđivati još uvijek nikome nije poznato jer još nije donesen (niti je o njemu provedeno javno savjetovanje), a iz dosadašnjih naznaka (sudjelovanja u radnoj skupini kao i testiranja na malom dijelu planova) neminovno je da će se transformacijom utjecati na planska rješenja utvrđena važećim prostornim planovima, odnosno da će se u konačnici raditi o izmjenama i dopunama prostornih planova koji se „transformiraju“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. Digitalnom transformacijom prostornih planova, odnosno njihovom pretvorbom iz analognog u digitalni oblik, neće ni u kojem slučaju doći do promjene stručnih rješenja iz prostornih planova koja bi imala karakter izmjene i dopune plana. Ako se pak kod provođenja postupka transformacije ukaže potreba za izmjenom ili dopunom pojedinog plana, isti će biti upućen na redoviti postupak izrade i donošenja prostornih planova iz članaka 81.-113. Zakona. |
| 62 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Specifični komentari: - točka 34., alineje 1 i 2 - Planom se ne propisuju ograničenja bez razloga, stoga ako je ograničenje propisano treba ga se uvažavati - točka 34., alineja 2 - pojedine zone gospodarske namjene imaju izrađene urbanističke planove uređenja; ishođenjem akta za građenje direktno temeljem ovog zakona “ruši” se urbanistički plan uređenja koji je planirao cjelovito predmetnu zonu, a JLS je u svojoj nadležnosti takav plan donijela - točka 34., alineja 3 - „sve površine koje su u neposrednom kontaktu s građevinskim područjima gospodarskih i poslovnih namjena“ – ovako sročena odredba bez ikakvih dodatnih kriterija može imati značajne negativne posljedice u prostoru - neposredno uz GP gospodarske/poslovne namjene može biti i GP naselja ili GP drugih namjena... (te opet unutar ili dijelom unutar već donesenog UPU-a za to neposredno područje), što itekako može narušiti sastavnice okoliša te prirodne, kulturno-povijesne i ambijentalne vrijednosti itd. - točka 34., alineja 5. - „devastirane površine poput odlagališta otpada, eksploatacijskih polja ... napušteni kopovi nastali eksploatacijom mineralne sirovine“ – znači li to da prestaje obveza sanacije takvih područja (kad je u brzom postupku temeljem zakona moguće ishoditi akt za građenje) - točka 34., alineja 7 – potpuno neprihvatljivo jer znači da se onemogućuje gradnja planirane linijske infrastrukture zbog koje se godinama čuvao taj koridor. Planirani infrastrukturni koridori se čuvaju s razlogom. Očekivani vijek solarne elektrane je 30 godina, što znači da u tom razdoblju koridor neće biti priveden svrsi. Planirane koridore javnopravna tijela svakako trebaju preispitati, ali prije toga gradnja se u njima ne smije dopustiti. - točka 35. Agrosolarne elektrane – ponovno bez uvjeta gradnje, opravdanosti, udjela u poljoprivrednoj površini, maksimalne površine same elektrane. Najveći dio poljoprivrednih usjeva nije moguće uzgajati u sjeni solarnih elektrana. - točka 37. Planirati gradnju građevina za pružanje palijativne skrbi izvan građevinskog područja (i to čak i protivno prostornom planu temeljem prijedloga dopune članka 122.), bez suvislog obrazloženja za ovakvu odredbu kao i bez ikakvih kriterija i uvjeta gradnje za područje cijele RH – je potpuno neopravdano i štetno za prostor! Naime, od zadnjeg popisa izgubili smo 237 000 stanovnika, u manje od 10 godina RH je izgubila više od 5% populacije. Ovim izmjenama omogućava se dodatna izgradnja izvan građevinskog područja umjesto njihovog smanjenja. Važno je napomenuti da je min. standard za broj postelja za palijativnu medicinu 80 postelja na milijun stanovnika prema Nacionalnom programu razvoja palijativne skrbi u RH 2017. - 2020. Ako imamo u vidu da je jedan od ciljeva palijativne skrbi da se neizlječivim bolesnicima omogući njega u vlastitom domu do posljednjeg dana, a da su postojeći kapaciteti RH preko 200 postelja nerazumno je, nepotrebno i štetno omogućavati gradnju građevina za pružanje palijativne skrbi izvan GP-a. Nadalje, dozvoljavanjem ovakve mogućnosti gradnje temeljem zakona pitanje je temeljem kojih uvjeta će se izdavati akti za provedbu takvog zahvata? Konačno pitanje je zbog čijeg pojedinačnog interesa se zakon mijenja na ovaj način? (Ako se ovakva gradnja izvan građevinskog područja i dopusti onda to mora biti planirano isključivo prostornim planom te obvezno na zemljištu u vlasništvu JLS-a, JP(R)S-a ili RH, ta građevina mora biti isključivo javne namjene i bez mogućnosti promjene u privatno vlasništvo i bez mogućnosti prenamjene u bilo koju drugu namjenu dozvoljenu izvan građevinskog područja te bez mogućnosti gradnje pratećih sadržaja kao i pomoćnih sadržaja koji nisu primarno vezani isključivo uz palijativnu skrb). | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Ova zakonska odredba ni na koji način neće onemogućiti realizaciju gospodarskih zona u njihovoj planiranoj namjeni jer davanje akata za provedbu prostornih planova predstavlja kompleksan pravni sustav koji u sebi sadrži čitav niz procedura određenih drugim propisima. Solarne elektrane određene ovim zakonom predstavljaju sekundarne namjene na primarnim namjenama određene prostornim planovima te iste predstavljaju građevine i infrastrukturne i gospodarske namjene. Površine za smještaj solarnih elektrana određene ovim Prijedlogom zakona odnose se prije svega na površine industrijske i komunalno-servisne namjene te površine infrastrukturnih sustava na kojima je uobičajena praksa planiranja ovih vrsta građevina. Na ovaj se način ne zauzimaju nove površine a predlagatelj Zakona na temelju ovog Prijedloga poduzima hitne mjere u cilju suzbijanja štetnih posljedica energetske krize. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. |
| 63 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Vezano uz točku 13., Komora ističe da je ostao nejasan status one infrastrukture koja je izgrađena, te koja pruža javnu uslugu a koja nije evidentirana u katastru infrastrukture odnosno katastarskom operatu. Posebice se isto ističe kako je potrebno razjasniti da li će u navedenim slučajevima biti prepreka prilikom priključenja na takvu infrastrukturu u vidu posebnih uvjeta i uvjeta priključenja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Infrastrukturu koja je izgrađena, te koja pruža javnu uslugu a koja nije evidentirana u katastru infrastrukture odnosno katastarskom operatu, potrebno je evidentirati u istoj. |
| 64 | Dragutin Domitrović | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | U podstavak 36. treba, osim poljoprivredne svrhe, dodati i industrijske te toplinarske (zgradarske) svrhe, jer nema razloga da takve primjene geotermalnog toplinarstva budu zanemarene u odnosu na poljoprivredu. Također treba omogućiti i bušenje dvije ili više geotermalnih bušotina (minimalno jedne proizvodne i jedne utisne) jer nije nemoguće da se i u plićim geotermalnim akviferima srednje temperature naiđe na geotermalnu vodu visokog saliniteta, koju nakon korištenja topline zbog slanosti neće biti moguće ispuštati u okoliš, što će bez postojanja utisne bušotine za vraćanje slane vode natrag u geotermalni akvifer onemogućiti korištenje topline iz tog ležišta. Osim toga, na istom prostoru (površini) moguć je s više bušotina zahvat u jedno ili više geotermalnih ležišta kojima se može povećati ekstrakcija toplinske energije i dodatno intenzivirati gospodarski razvoj i dodatno smanjiti korištenje fosilnih energenata. Predlaže se da podstavak 36. glasi: "36. površine za gradnju geotermalnih bušotina za svrhe grijanja u poljoprivredi, industriji i zgradarstvu su površine na kojima je za potrebe postojećih poljoprivrednih kompleksa (farme, staklenici i sl.), industrijskih pogona te stambenih i ostalih zgrada moguće graditi jednu ili više geotermalnih bušotina s pripadajućim postrojenjem za vlastite potrebe, uz uvjet korištenja geotermalne vode u cilju razvoja poljoprivredne djelatnosti, industrijske djelatnosti ili grijanja zgrada." | Primljeno na znanje | Navedeno nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 65 | HGK | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Udruženje OIE HGK predlaže u dijelu gdje se spominju devastirane površine dodati sljedeće: Površine napuštenih gospodarskih i vojnih objekata koji više nisu u primarnoj funkciji, napuštenih farmi, napuštenih tvornica, zapuštena zemljišta na kojima su nekada postojali ili još uvijek postoje ostaci gospodarskih objekata neovisno o prethodnoj namjeni. | Primljeno na znanje | Navedeno nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 66 | HGK | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Udruženje OIE HGK predlaže u dijelu površine na kojima se mogu graditi solarne elektrane nadopuniti sa sljedećim: 1.Površinama koje prema Zakonu o cestama treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima - punionice za električna vozila i druga alternativna goriva koja će kao sastavni dio pogonske opreme koristiti energiju iz solara, i na koja će se moći instalirati spremnici za električnu energiju (baterije). Za razvoj e-mobilnosti i infrastrukture u RH, implementacija i mogućnost izgradnje solara na građevnim česticama uz ovakve objekte je nužna. 2.Površinama koje se nalaze uz prometnice, a prema Zakonu o cestama služe za pružanje usluge vozačima i putnicima - objekti za održavanje cesta, parking površine, odmorišta, zelene površine, ugibališta, kao i neiskorišteno zemljište uz ceste, uz prethodnu suglasnost HC ili HAC i prethodno definirane posebne uvjete 3.Svim površinama za parkiranje vozila. 4.Izgradnja solarnih elektrana na građevnoj čestici postojeće građevine (gospodarske, stambene i poslovne), bez građevinske dozvole (prema glavnom projektu i potvrdi na GP izdanoj od strane HEP ODS-a) za potrebe tog objekta prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima uz mogućnost ugradnje opreme za pohranu električne energije, maksimalne izlazne snage koja je potrebna za potrebe tog objekta. Bez ovoga energetske zajednice nemaju smisla ni budućnost, a tvrtke koje imaju veliku potrošnju energije, a ograničene su krovnom površinom diskriminirane su u odnosu na ostale u mogućnosti ostvarivanja ušteda u primarnoj potrošnji 5.Izgradnja solarnih elektrana na građevnoj čestici postojeće građevine (gospodarske, stambene i poslovne), bez građevinske dozvole (prema glavnom projektu i potvrdi na GP izdanoj od strane HEP ODS-a), prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima uz mogućnost ugradnje opreme za pohranu električne energije do maksimalne izlazne snage fotonaponskog sustava na izlazu prema elektroenergetskoj mreži do 300 kW. | Primljeno na znanje | Navedeno nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 67 | DAŠA GAZDE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Zakonski prijedlog da se mimo prostornih planova, a direktno na temelju Zakona o prostornom uređenju utvrđuje mogućnost realizacije solarnih elektrana (ishođenjem akta za građenje solarne elektrane bilo koje snage bez ikakvih kriterija i ograničenja,a protivno prostornom planu donesenim od strane predstavničkih tijela JP(R)S-a ili JLS-a temeljem prijedloga dopune članka 122.) protuustavan jer se upliće u nadležnost jedinica područne (regionalne) te jedinica lokalne samouprave u planiranju svoga prostora. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Pravo na prostorno i urbanističko planiranje koje prema odredbama Ustava imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije neograničeno, već je uređeno važećim Zakonom: županijski prostorni planovi uređuju građevine i površine županijskog značaja dok se lokalni prostorni planovi bave lokalnim značajem. Prema tome, određivanje građevina i površina državnog značaja i interesa na području županija, gradova i općina ne predstavlja povredu odredaba ni zakona ni Ustava. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona Površine za smještaj solarnih elektrana određene ovim Prijedlogom zakona odnose se prije svega na površine industrijske i komunalno-servisne namjene te površine infrastrukturnih sustava na kojima je uobičajena praksa planiranja ovih vrsta građevina. Na ovaj se način ne zauzimaju nove površine a predlagatelj Zakona na temelju ovog Prijedloga poduzima hitne mjere u cilju suzbijanja štetnih posljedica energetske krize. |
| 68 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Prijedlog izmjena podstavka 34. i 35. Predlaže se u podstavku 34. alineja 4. površine proširiti vodnim građevinama na način da se dodaju akumulacijska jezera te se briše riječ “umjetni”. Podstavak 34. alineja 4. treba glasiti: Površine koje se smatraju postojećim vodnim građevinama, uključujući ribnjake, akumulacijska jezera, kao i jezera nastala eksploatacijom mineralnih sirovina, uz suglasnost davatelja koncesije ako je riječ o području pod koncesijom; Predlaže se u podstavku 35. brisati dio rečenice “upisani u evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD)” i na kraju paragrafa izmijeniti cilj izgradnje agrosolarnih elektrana. Izmijenjena podstavak 35. treba glasiti: 35. površine za gradnju agrosolarnih elektrana su površine koje su prostornim planom bilo koje razine određene kao poljoprivredne površine, a na kojima su uspostavljeni poljoprivredni nasadi ili izgrađeni poljoprivredni kompleksi (farme i sl.), uz uvjet da se agrosolarne elektrane grade u cilju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora uz istodobno očuvanje poljoprivredne namjene površina. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredbe članka čl. 2. Prijedloga zakona o površinama namijenjenima izgradnji solarnih elektrana će se preciznije urediti. Članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. |
| 69 | Gorana Ljubičić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | 13. „izgrađena infrastruktura“ – (obrazloženje izmjena i dopuna glasi: „radi korištenja istog pri budućem uređenju tematike izgrađene infrastrukture u zakonskim i podzakonskim propisima, te iz razloga što je isti relevantan za postupak izrade prostornih planova s obzirom na to da se planovi ne izrađuju samo prema infrastrukturnim građevinama koje se prema propisima iz područja gradnje smatraju postojećima, već i prema infrastrukturnim građevinama koje postoje u naravi“) – iz obrazloženja proizlazi da se i nezakonito izgrađena infrastruktura smatra „izgrađenom infrastrukturom“, a što je protivno osnovi ovog zakona (članku 114. zakona na snazi), a time i članku 3. stavku 1. točki 23. Zakona o gradnji. „Izgrađena” infrastruktura treba biti samo ona koja je izgrađena temeljem akta za građenje i za koju je izdana uporabna dozvola. A ovim prijedlogom se nezakonito izgrađenim infrastrukturama (kao i onima za koje još nije izdana uporabna dozvola) daje legitimitet, a posljedično i onima koje će se nezakonito tek izgraditi!, što je najproblematičnije i stručno neprihvatljivo. Zbog protivnosti odredbama Zakona o prostornom uređenju kao i Zakona o gradnji te pravne neutemeljenosti ovakve odredbe predlažem izmijeniti odredbu: „Izgrađena infrastruktura“ je ona koja je izgrađena temeljem akta za građenje i za koju je izdana uporabna dozvola. točke 34. – 37. – Utvrđivati površine za gradnju solarnih i agrosolarnih elektrana, geotermalnih bušotina za poljoprivredne svrhe te građevina za pružanje palijativne skrbi (?!?) temeljem kojih je ovim izmjenama i dopunama zakona moguća njihova neposredna provedba ishođenjem akta za građenje direktno temeljem zakona predstavlja presedan u sustavu prostornog uređenja RH, negirajući i derogirajući u tom dijelu prostorne planove na snazi svih razina. Sukladno predloženoj dopuni članka 122. neposredna provedba ovih zahvata je omogućena bilo kome, na bilo kojem području (pojedine unutar građevinskih, a pojedine i izvan građevinskih područja), bez planerskih kriterija te bez propisanih uvjeta gradnje (temeljem kojih se utvrđuju lokacijski uvjeti sukladno članku 140. zakona) što je stručno potpuno neopravdano. Stoga predlažem dopunjene točke 34. – 37. odbaciti kao i sve predložene odredbe koje su u vezi ovim zahvatima. 44. „transformacija prostornih planova“ – (obrazloženje izmjena i dopuna zakona glasi: „radi ubrzanja postupka digitalizacije“?!?) – Obrazloženje je potpuno neosnovano i u krajnju ruku neozbiljno. Potreba za centralnom digitalizacijom prostornih planova je neupitna, ali njena spora provedba rezultat je zakonom nesuvislo utvrđenog sustava prostornog uređenja (razdvajanje prostornog planiranja po značaju (državni, županijski, lokalni) te njegova svođenja isključivo na neposrednu provedivost prostornih planova, a ne razdvajanje na strateško i provedbeno prostorno planiranje i po hijerarhiji administrativnog ustroja) i to protivno dugogodišnjim upozorenjima stručne javnosti o negativnim posljedicama i neprovedivosti takvog sustava. Ujedno, ako se uzme u obzir da je zakonom propisana obveza da će se pravilnik donijeti još 1. 4. 2014.!, a još uvijek nije donesen, nije li vrijeme da se preispita ovako postavljen sustav koji je toliko kompleksno zamišljen da rezultira kašnjenjem donošenja pravilnika cijelo desetljeće! Stoga je upitno što je to potrebno „ubrzavati„ kada još nema pravilnika temeljem kojega se „transformacija“ mora provoditi. Bez prethodno donesenog pravilnika, a temeljem kojega će se vršiti ova „transformacija“, nemoguće je uopće sagledati posljedice ovakve odredbe zbog čega je ovaj prijedlog dopuna zakona potpuno netransparentan. Posljedice će vjerojatno biti iznimno složene – (među ostalim) uzrokovat će vremensko i financijsko opterećenje i stručnih izrađivača i nositelja izrade prostornih planova te neusklađenost prostornih planova na različitim razinama (zbog potpuno različitog sustava prostornog uređenja prostornih planova stare i nove generacije), a time i stvaranje pravne nesigurnosti – za građane, nositelje izrade i stručne izrađivače prostornih planova, javnopravna tijela... Problemi će se dodatno generirati zbog nedostatno obrađenih podataka u Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (posebno postojećih linijskih infrastruktura!), problem neusklađenih kartografskih podloga Državne geodetske uprave, problem derogiranja pojedinih dijelova prostornih planova nižih razina donošenjem prostornih planova viših razina „za dijelove“ i u „pojedinačnim podcjelinama“ itd. Zbog navedenog predlažem da se svi prijedlozi izmjena i dopuna o „transformaciji prostornih planova“ odbace, barem dok se ne donese novi pravilnik o prostornim planovima (a za koji je, s obzirom na kompleksnost, nužno provesti barem javno savjetovanje) ili, stručno jedino ispravno, dok se ponovno ne usustavi strateško i provedbeno prostorno planiranje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Pojam „izgrađena infrastruktura“ se ne odnosi na “postojeće” građevine iz Zakona o gradnji i ne znači ozakonjenje izgrađene infrastrukture već je potreban za evidenciju iste u prostoru kroz propise i dokumente prostornog uređenja. Članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona Provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. Neće se dogoditi zastoj u donošenju i izmjeni prostornih planova jer će se prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Također, dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor je testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 70 | Istarska županija - Regione Istriana | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Komentar na Članak 2. i Članak 38.: Pojmovnik je potrebno dopuniti sa definiranjem pojma ,,agrosolar'' (solarna elektrana u funkciji poljoprivredne i/ili stočne proizvodnje u smislu osiguranja električne energije iz OIE ili solarna elektrana kao konstrukcija koja se gradi na način da se u njenom okruženju, ispod nje, nesmetano odvija poljoprivredna i/ili stočna proizvodnja, ili još bolje, propisati da moraju biti zadovoljena oba uvjeta) i pobližim definiranjem pojma ,,površine za gradnju agrosolarnih elektrana'' (prema kojim kriterijima će i tko utvrđivati da se agrosolarne elektrane grade u cilju razvoja poljoprivredne djelatnosti?). Također je potrebno definirati na koji način će tijela graditeljstva utvrđivati urednost predanih zahtjeva (temeljem kojih uvjeta??). | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredbe članka čl. 2. Prijedloga zakona o površinama namijenjenima izgradnji solarnih elektrana će se preciznije urediti. Članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona |
| 71 | Udruga hrvatskih urbanista | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | točke 34.-36. Zaključkom Vlade RH u vezi s poticanjem ulaganja u solarne elektrane (NN 104/22) propisano da se omogući gradnja solarnih panela tamo gdje to nije prostornim planovima izrijekom zabranjeno. Nadalje u istom zaključku navodi se da je potrebno poduzeti i potrebne radnje u suradnji s HEP-om i HOPS-om u cilju realizacije investicija. Nakon donošenja navedenog Zaključka u postupku izrade planova koji su u tijeku stručni izrađivači prostornih planova zaprimili su i očitovanja HOPS-a kojim se pozivaju na Uredbu o izdavanju energetskih suglasnosti i utvrđivanju uvjeta i rokova priključenja na elektroenergetsku mrežu (NN 7/18) te navode sljedeće: „..... Povezivanje, odnosno priključak planiranog obnovljivog izvora energije (vjetroelektrane / sunčane elektrane) na elektroenergetsku mrežu, sastoji se od pripadajuće trafostanice smještene u granicama obuhvata planirane vjetroelektrane/sunčane elektrane i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu. Točno definiranje trase priključnog dalekovoda/kabela biti će ostvarivo samo u PPUO/G, po dobivenim pozitivnim uvjetima od strane Ovlaštenog elektroprivrednog poduzeća/tvrtke (Hrvatski operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava), a na osnovi nadležnosti mjestu priključka (DV i TS) visokog ili srednjeg napona i prihvaćenog Elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja na mrežu.“ Nastavno na navedeno još jednom naglašavamo da je cjelovito sagledavanje prostora moguće samo u prostornim planovima (u ovom slučaju PPUO/G) i da je istim potrebno ne samo propisivati zabrane gdje nije moguća izgradnja OIE, već i na koji način će se planirana solarna elektrana (i drugi obnovljivi izvori energije) priključiti na elektroenergetsku mrežu (kako je i navedeno u očitovanju HOPS-a) i da li je to povezivanje uopće moguće. Također, potrebno je propisati i druge elemente koji su nužni za utvrđivanje lokacijskih uvjeta u postupku ishođenja akta za provedbu prostornog plana, a koji ne utječu negativno na druge planirane namjene te vrijedna i zaštićena područja. Točka 37. Građevine palijativne skrbi su građevine javne i društvene namjene sukladno točki 7. istog članka (građevine zdravstva i socijalne skrbi). Građevine javne i društvene namjene je prema točki 11. istog članka moguće planirati kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja stoga smatramo da je potpuno neopravdano izdvajati jednu od javnih i društvenih namjena, a posebice bez propisivanja uvjeta gradnje te svih elemenata koji su nužni za izdavanja akata za provedbu prostornog plana. Temeljem čega će se izdavati ti akti? Može li ta građevina imati, primjerice 10 etaža i istovremeno se nalaziti unutar zaštićenog područja? Ovu mogućnost treba brisati iz prijedloga izmjena Zakona! | Djelomično prihvaćen | Primljeno na znanje i djelomično se prihvaća. Članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona |
| 72 | Istarska županija - Regione Istriana | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Komentar na Članak 2., Članak 5. i Članka 38.: Nije jasna potreba za neposrednu provedbu izgradnje ,,zgrada za palijativnu skrb'' (niti zgrada bilo koje druge namjene) izvan građevinskog područja, niti na koji način će tijela graditeljstva utvrđivati urednost predanih zahtjeva (temeljem kojih lokacijskih, urbanističkih uvjeta??). U svakom slučaju prostor izvan građevinskog područja valja, u najmanjoj mjeri, zaštiti od dodatnog opterećenja i potencijalne prenamjene budućih ,,zgrada za palijativnu skrb'', kao i ograničiti tko može biti investitor (npr. javne zdravstvene ustanove). | Prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi, već se razmatra mogućnost njihovog planiranja izvan građevinskog područja u skladu s praksom Europske unije te praksom prijašnjih zakona iz područja prostornog uređenja. |
| 73 | Vana Rodin Kružić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | PODSTAVAK 13: Ovakav prijedlog Zakona za posljedicu ima „legalizaciju“ bespravnih infrastrukturnih građevina. Izgrađena infrastruktura je infrastruktura koja postoji u naravi, ali mora biti izgrađena temeljem akta za građenje i ima uporabnu dozvolu. PODSTAVCI 34 - 37: Ovakav prijedlog Zakona kojim se omogućava graditi građevine sukladno odredbama Zakona, umjesto sukladno uvjetima danim u prostornom planu, u suprotnosti je s osnovnim načelima prostornog uređenja i osnovnim sustavom planiranja prostora. Osim što se akti za građenje mogu izdati bez uvjeta iz prostornih planova, javnost je isključena, jer za takve zahvate u prostoru nije provedena javna rasprava. Nije jasno na kako se ovim Zakonom štiti poljoprivredno zemljište koje je „dobro od interesa za RH i ima njezinu osobitu zaštitu“. Ovime se dozvoljava da se na svim poljoprivrednim površinama bez ikakvih kriterija, ograničenja i drugih uvjeta postavljaju „agrosolarne elektrane“. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Pojam „izgrađena infrastruktura“ se ne odnosi na “postojeće” građevine iz Zakona o gradnji i ne znači ozakonjenje izgrađene infrastrukture već je potreban za evidenciju iste u prostoru kroz propise i dokumente prostornog uređenja. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. |
| 74 | Sanja Turk | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Potrebno je brisati predložene mogućnosti gradnje protivno prostornim planovima i izvan građevinskih područja direktno provedbom Zakona. "Planiranje" prostora kroz pojmovnik Zakona u suprotnosti je sa svim načelima prostornog uređenja iz čl.7. ovog Zakona. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Načela prostornog uređenja proklamirana važećim Zakonom kroz ovaj su Prijedlog zakona poštivana u najvećoj mogućoj mjeri u odnosu na svrhu koja se Prijedlogom želi postići, te se primjenom načela namjeravaju postići ciljevi prostornog uređenja iz članka 6. važećeg Zakona, s posebnim naglaskom na ostvarenje ciljeva nacionalne sigurnosti i obrane Države te zaštite od prirodnih i drugih nesreća, prostorne održivosti u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora, prostornih uvjeta za razvoj održivog gospodarstva i dr. |
| 75 | Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | stavak 34. alineja 1 - Potrebno je ograničiti površine koje bi se na taj način zauzele prvenstveno najvrijednije poljoprivredno zemljište – izuzev agrosolarnih elektrana. alineja 2 - Mišljenja smo da je ovo u suprotnosti s Uredbom o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja odnosno člancima 67. i 56.ovoga Zakona. Ukoliko prostornim planom nije predviđena mogućnost gradnje solarnih elektrana onda se i ne mogu graditi-inače prostorni plan nema smisla. alineja 3 – U neposrednom kontaktu mogu biti i planirana građevinska područja drugih namjena, kao i osobito vrijedno (P1) i vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište (P2), koje se prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu ne može koristiti u nepoljoprivredne svrhe. Na koji način će se kontrolirati za što se koristi proizvedena električna energija? Što će biti sa solarnom elektranom u slučaju da gospodarski subjekt ode u stečaj (kroz godinu, dvije, 5…)? Ako se već omogućava takvo širenje, zašto se odredba odnosi samo na gradnju elektrana za opskrbu postojećih gospodarskih i poslovnih građevina. Zbog čega se ne omogući istovremeno planiranje i gradnja gospodarske/poslovne građevine i solarne elektrane koja bi proizvodila električnu energiju za njene potrebe? Po kojim uvjetima će se izdavati dozvole ako u prostornom planu nisu predviđene solarne elektrane. stavak 37. Površine izvan građevinskog područja ne mogu biti označene kao površine javne i društvene – zdravstvene namjene. Nejasno opisan pojam i cilj koji se želi postići. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Površine za smještaj solarnih elektrana određene ovim Prijedlogom zakona odnose se prije svega na površine industrijske i komunalno-servisne namjene te površine infrastrukturnih sustava na kojima je uobičajena praksa planiranja ovih vrsta građevina. Na ovaj se način ne zauzimaju nove površine a predlagatelj Zakona na temelju ovog Prijedloga poduzima hitne mjere u cilju suzbijanja štetnih posljedica energetske krize. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. |
| 76 | Jelena Borota | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Potrebno je brisati predložene izmjene mogućnosti gradnje izvan GP. Obrazloženje: Uz već naglašenu suprotnost ovakvih izmjena s načelima prostornog planiranja navodim i sljedeće podatke kao ilustraciju apsurdnosti predložene gradnje građevina za pružanje palijativne skrbi izvan GP: Od 2011. do 2021. godine, u manje od 10 godina RH je izgubila 237 000 stanovnika, dakle više od 5% populacije. Umjesto smanjenja građevinskih područja koja su bila prevelika i prije alarmantnog smanjenja broja stanovnika ovim izmjenama omogućava se dodatna izgradnja izvan građevinskog područja. Minimalni standard za broj postelja za palijativnu medicinu 80 postelja na milijun stanovnika prema Nacionalnom programu razvoja palijativne skrbi u RH 2017. – 2020, dakle oko 250 postelja za cijelu RH. Ako imamo u vidu da supostojeći kapaciteti RH preko 200 postelja nerazumno je, nepotrebno i štetno omogućavati gradnju građevina za pružanje palijativne skrbi izvan GP-a. | Prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe u vezi palijativne skrbi će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi, već se razmatra mogućnost njihovog planiranja izvan građevinskog područja u skladu s praksom Europske unije te praksom prijašnjih zakona iz područja prostornog uređenja. |
| 77 | Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | stavak 34. Ne bi se smjelo na površinama gospodarske i poslovne namjene omogućiti smještanje samostojećih solarnih elektrana neovisno od prostornog plana (UPU-a) bez ikakvih ograničenja. Trebalo bi poticati u tim zonama solarne panele na građevinama i natkritim parkiralištima, pomoćnim zgradamna i slično, a ne pretvarati gospodarske zone u solarne elektrane. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. |
| 78 | Tihomir Jukić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Čl.3 stavak 1. točka 34. U prvoj i drugoj alineji brisati “ne primjenjuju ograničenja snage solarne elektrane propisana prostornim planom“ Obrazloženje: primjer urušavanje sustava prostornog planiranja. Zakon omogućava provedbu suprotnu elementima prostornog plana, tj provedba direktno iz Zakona. Sve suprotno sustavu planiranja prostora i odredbama Zakona kojima se uređuje provedba prostornih planova, pa bi se tako akti za provedbu prostornog plana izdavali bez prostornog plana. U trećoj alineji brisati „sve površine koje su u neposrednom kontaktu s građevinskim područjima gospodarskih i poslovnih namjena uz uvjet da se dobivena električna energija koristi za potrebe postojećih gospodarskih i poslovnih građevina investitora u solarnu elektranu“. Obrazloženje: vidi prethodno obrazloženje. Upitno je tko će u provedbi i eksploataciji kontrolirati „koristi za potrebe postojećih gospodarskih i poslovnih građevina investitora“. Omogućava se manipulacija i zlouporaba. Šest i sedma alineja – sve brisati jer je u suprotnosti sa sustavom planiranja prostora Čl.3 stavak 1. točka 35. Brisati stavak jer nije jasno tko će kontrolirati provedbu da se „agrosolarne elektrane grade u cilju razvoja poljoprivredne djelatnosti“. Na način kako je sročen tekst moguće je manipuliranje prilikom izdavanja dozvola i zloupotreba u postupku korištenja. Čl.3 stavak 1. točka 37. Nije jasno zašto bi se samo za pružanje palijativne skrbi omogućila gradnja van građevinskih područja (od svih društvenih i socijalnih sadržaja) omogućila „gradnju građevina za pružanje palijativne skrbi…. kao i površine izvan građevinskog područja, osim osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta…….“. Braisati tekst koji se odnosi na „gradnju građevina za pružanje palijativne skrbi“. Obrazloženje: pogodovanje samo jednoj namjeni, a u suprotnosti sa sustavom planiranja, tim više što se radi o specifičnoj javnoj (zdravstvenoj) namjeni koja je funkcionalno vitalno vezana za servise naselja i drugih zdravstvenih ustanova, mogućnost posjećivanja itd. pa je smještaj izvan građevinskog područja naselja apsolutno neprihvatljiv. Čl.3 stavak 1. točka 44. Upitan je postupak transformacije „transformacija prostornih planova je proces prelaska iz analognog u digitalni oblik važećih prostornih planova ….. sukladno pravilniku iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona“ prema pravilniku koji ne postoji i koji će Ministar donijeti (upitno kada, bez obzira na rokove, jer niti prošli pravilnik o sadržajima planova nijed donesen od 2014.) i na koji struka i građani neće moći utjecati. Tako je upitan i cijeli postupak transformacije planova koji su izrađeni prema prethodnom Zakonu do 2014.g. Čl.3 stavak 1. točka 48. Brisati cijelu točku 48. Urbanistički plan uređenje UPU je provedbeni plan i nikako ne može biti „urbanistički plan uređenja državnog značaja, urbanistički plan uređenja županijskog značaja“ jer ti planovi nisu provedbeni. To je suprotno načelima prostornog planiranja jer se državni plan prostornog razvoja pretvara u provedbeni, a kako bi se izdavale dozvole za građevine i zahvati od državnog značaja. Potpuno je poremećen sustav planiranja, razine planiranja i provedbe planova. Ako je nešto od državnog značaja u provedbi ne sudjeluje lokalna zajednica za čiji se prostor donosi takav UPU i to je također suprotno osnovnim načelima planiranja i participacije građana. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. Neće se dogoditi zastoj u donošenju i izmjeni prostornih planova jer će se prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Također, dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor je testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. |
| 79 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Članak 2. stavak (5) Izmjena i dopuna Članak 3. 34. površine za gradnju solarnih elektrana U pojmovniku se definiraju površine za gradnju solarnih elektrana na način da se ignoriraju i negiraju prostorni planovi što je nedopustivo. Apsurdno je da Zakon o prostornom uređenju negira prostorne planove koji su osnovni alat prostornog planiranja tj. provedbe tog istog Zakona. Ne može se u pojmovniku zakona planirati namjena prostora. Ograničenja snage propisana prostornim planom propisana su iz nekog ili bolje reći iz niza razloga, koji su razrađeni tijekom izrade plana i argumentirani u Obrazloženju, i ne mogu se ovako proizvoljno ukidati. Isto vrijedi i za planiranje površina: ne može se Zakonom proglasiti tipove površina na kojima se mogu graditi solarne elektrane bez da se iste kroz proces prostornog planiranja analiziraju i odrede koje su pogodne ili nisu za tu namjenu, koje su potrebne za druge namjene, odredi osjetljivost prostora i tako dalje. Ovo je apsurdno zaobilaženje procesa prostornog planiranja, koje u prostoru rezultira narušavanjem. 37. površine za gradnju građevina za pružanje palijativne skrbi Slično kao za solarne elektrane, ne može se pojmovnikom Zakona odrediti građenje ovih građevina izvan građevinskog područja opet negirajući djelatnost prostornog planiranja kao takvu. Opet građevine imaju svoj utjecaj na prostor i okoliš, i opet postoji osjetljivost i cijeli drugi niz karakteristika prostora koji omogućuju ili onemogućuju pojedinu namjenu, radi čega se prostorni planovi i rade: da bi se omogućio održivi, a ne nasumični razvoj. Nema razumnog razloga da bi se građevine palijativne skrbi posebno izdvajale na ovaj način od ostalih građevina društvene infrastrukture. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. |
| 80 | Eko Reciklažni Park d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Člankom je definiran pojam „površine za gradnju solarnih elektrana“ kao površine na kojima je u skladu s odredbama ovog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju moguće graditi infrastrukturne građevine solarne elektrane. Iz ovako definirane odredbe nije jasno koju konkretno infrastrukturu i opremu podrazumijevaju „infrastrukturne građevine solarne elektrane“. Uvažavajući činjenicu kako je za instalaciju i pogon solarnih elektrana neminovna i priključna elektroenergetska infrastruktura, predlažemo izmjenu odredbe „34. površine za gradnju solarnih elektrana su površine na kojima je sukladno odredbama ovoga Zakona moguće graditi infrastrukturne građevine solarne elektrane , i to:“ na slijedeći način: „34. površine za gradnju solarnih elektrana su površine na kojima je sukladno odredbama ovoga Zakona moguće graditi infrastrukturne građevine solarne elektrane, uključujući i infrastrukturu za priključenje na elektroenergetsku mrežu (priključni vodovi i transformatorske stanice), i to:“ Jasnim definiranjem obuhvata prostora za gradnju solarnih elektrana, a koji uključuje i priključnu infrastrukturu na elektroenergetsku mrežu, nedvojbeno se doprinosi mogućnosti realizacije projekata izgradnje solarnih elektrana i puštanju predmetnih postrojenja u trajni pogon koje je u konačnici krajnji cilj investicije. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredbe članka čl. 2. Prijedloga zakona o površinama namijenjenima izgradnji solarnih elektrana će se preciznije urediti. Članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. |
| 81 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Članak 2. ID Zakona - odnosi se na članak 3. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju (NN br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19 - u daljnjem tekstu: Zakon) - nova točka 34. alineja 2 – smatra se neracionalnim omogućiti smještavanje solarnih elektrana bez ograničenja u građevinsko područje namijenjeno za gospodarsku i poslovnu namjenu, osobito ukoliko je zona za navedene namjene komunalno uređena ili je u tijeku njeno uređenje na način koji nije odgovarajući za solarnu elektranu. Ujedno nije potpuno jasno kako će se izdavati akti za provedbu za solarne elektrane na takvim površinama – prema članku 38. ID Zakona (odnosno članku 122. Zakona) nije jasno da li prema prostornom planu ili/i direktno prema ID Zakona. U tom smislu potrebno je dopuniti i članak 122. Zakona novi stavak 6, dio vezan na određenje izdavanje akata za provedbu na površinama određenim člankom 3. stavkom 1. točkama 34., 35., 36. i 37. Smatramo da bi površina ipak trebala biti planirana prostornim planom ili kroz isti propisani uvjeti za smještaj te namjene, u protivnom bi se županijama, odnosno gradovima i općinama nametala ova namjena iako je predstavnička tijela nisu prihvatila niti omogućila na tim prostorima kroz donošenje prostornih planova. Time bi se ujedno zadiralo u ustavna prava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vezano uz prostorno i urbanističko planiranje. Isto se odnosi i na druge namjene navedene u članku 2. ID Zakona, tj, novim točkama 35, 36 i 37 članka 3. Zakona. - nova točka 34. alineja 3. – „sve površine u neposrednom kontaktu“ je preširok pojam vezano uz veličinu na kojoj bi se mogla izgraditi solarna elektrana, pa bi taj pojam trebalo jasnije definirati. Smatramo nužnim uvažavati i možebitna ograničenja i potrebu zaštite u kontaktnom prostoru temeljem drugih posebnih propisa (npr. vezano uz poljoprivredno zemljište – P1 i P2, zaštićena područja prirodne i kulturne baštine i dr.), te u tom smislu dopuniti odredbu, kako se mogući investitori ne bi doveli u zabludu da se solarne elektrane mogu graditi baš svugdje uz svaku gospodarsku zonu. – nije jasno koji su krajnji korisnici električne energije, tj. na čije se potrebe odnosi ova odredba – da li je to cijela zona ili samo pojedini investitor/i? - nova točka 34. alineja 4. – upitno je istovremeno korištenje jezera za eksploataciju mineralne sirovine (ako je pod koncesijom) i za smještavanje solarne elektrane, - nova točka 34. alineja 7. – nije primjereno omogućiti smještaj solarnih elektrana unutar planiranih infrastrukturnih koridora s obzirom da se kod koridora još ne znaju točne trase infrastrukture, pa se predlaže da se to ne dozvoli. Ukoliko bi se ipak dozvolilo takvo korištenje planiranih infrastrukturnih koridora potrebno je jasno navesti da smještavanje solarnih elektrana unutar tih koridora može biti samo privremeno, do privođenja planiranoj namjeni. - nova točka 35. – predlaže se dodati obveza uvažavanja možebitnih ograničenja i zaštite prostora temeljem drugih posebnih propisa (zaštićena područja prirodne i kulturne baštine i dr.)“ - nova točka 37. – nije jasan cilj planiranja takve namjene izvan građevinskog područja (građevine za pružanje palijativne skrbi – javna i društvena – zdravstvena namjena), primjerenije je planiranje konkretne namjene u građevinskim područjima s obzirom na njen karakter koji predstavlja izgradnju za koju nije nužno korištenje ostalih neizgrađenih površina (poljoprivrednih, šumskih, vodenih) - ujedno se postavlja pitanje da li površine navedene namjene kada se smještava izvan građevinskog područja moraju biti planirane prostornim planovima, tj. određene i prikazane u kartografskom prikazu namjena površina (karti 1.) ? - analogno ovakvoj zakonskoj mogućnosti, izvan građevinskog područja u buduće bi se mogla zakonski omogućiti i bilo koja druga namjena/izgradnja koja se odnosi na potrebe razvoja naselja. Takve zakonske mogućnosti ne bi bile u skladu s ciljevima prostornog razvoja iz Zakona, kao što je „razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje prirode, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja“. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 2. ID Zakona Članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Ovim se Prijedlogom zakona daje mogućnost da se u pojedina građevinska područja gospodarske namjene smjeste i solarne elektrane, a čija realizacija ovisi o propisima iz područja energetike, zaštite okoliša, imovinskopravnih odnosa i slično. Ova zakonska odredba ni na koji način neće onemogućiti realizaciju gospodarskih zona u njihovoj planiranoj namjeni jer davanje akata za provedbu prostornih planova predstavlja kompleksan pravni sustav koji u sebi sadrži čitav niz procedura određenih drugim propisima. Solarne elektrane određene ovim zakonom predstavljaju sekundarne namjene na primarnim namjenama određene prostornim planovima te iste predstavljaju građevine i infrastrukturne i gospodarske namjene. Pravo na prostorno i urbanističko planiranje koje prema odredbama Ustava imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije neograničeno, već je uređeno važećim Zakonom: županijski prostorni planovi uređuju građevine i površine županijskog značaja dok se lokalni prostorni planovi bave lokalnim značajem. Prema tome, određivanje građevina i površina državnog značaja i interesa na području županija, gradova i općina ne predstavlja povredu odredaba ni zakona ni Ustava. Površine za smještaj solarnih elektrana određene ovim Prijedlogom zakona odnose se prije svega na površine industrijske i komunalno-servisne namjene te površine infrastrukturnih sustava na kojima je uobičajena praksa planiranja ovih vrsta građevina. Na ovaj se način ne zauzimaju nove površine a predlagatelj Zakona na temelju ovog Prijedloga poduzima hitne mjere u cilju suzbijanja štetnih posljedica energetske krize. |
| 82 | Mario Mesarić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Podstavak 37. Pohvalno je što se po prvi put u zakonodavnom okviru definira pojam površine za gradnju agrosolarnih elektrana, s obzirom da dosad ovaj koncept nije prepoznat kao relevantan u dijelu razvoja energetike i poljoprivredne proizvodnje. Međutim, isto tako je potrebno pobliže definirati uvjete razvoja ovakvih projekata kako bi se osiguralo da se razvoj obnovljivih izvora energetike (koji je u velikom zamahu posljednjih godina) ne odvija na uštrb razvoja poljoprivredne proizvodnje kao jedne od temeljnih gospodarskih grana. Smatram da je žurno potrebno pristupiti izradi zakonske regulative (Pravilnik, Uredba…) kojom će se detaljnije definirati uvjeti razvoja ovakvih projekata, a do tada predlažem da se ovaj podstavak dopuni na sljedeći način: (1) na površinama za gradnju agrosolarnih elektrana minimalno 60% površine treba biti u funkciji poljoprivredne proizvodnje. (2) tip poljoprivredne proizvodnje treba biti istovjetan ili sličan zatečenom tipu poljoprivredne proizvodnje na površini (npr. stočarstvo ne može zamijeniti biljnu proizvodnju). Ako na površini za gradnju agrosolarnih elektrana nije postojala poljoprivredna proizvodnja, ona se mora predvidjeti u skladu sa agropedoklimatskim uvjetima regije. (3) Stvaranje preduvjeta za ispunjavanje cilja razvoja poljoprivredne djelatnosti kroz gradnju agrosolarnih elektrana utvrđuje nadležno tijelo za poljoprivredu na državnoj, odnosno regionalnoj razini, ovisno o veličini i snazi agrosolarne elektrane u postupcima davanja suglasnosti na projekt. Stručna podloga temeljem koje će se ishoditi uvjeti javnopravnih tijela mora biti izrađena od strane nezavisnog pravnog subjekta koji posjeduje potrebno ovlaštenje nadležnih tijela za takve poslove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 83 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Upitna je usklađenost prijedloga izmjena s Ustavom Republike Hrvatske. Člankom 135. Ustava, između ostalog, utvrđeno je kako jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje. Nadalje, utvrđeno je kako jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na prostorno i urbanističko planiranje. Stoga je zakonski prijedlog da se mimo prostornih planova, a direktno na temelju Zakona o prostornom uređenju utvrđuje mogućnost realizacije solarnih elektrana (ishođenjem akta za građenje solarne elektrane bilo koje snage bez ikakvih kriterija i ograničenja, a protivno prostornom planu donesenim od strane predstavničkih tijela JP(R)S-a ili JLS-a temeljem prijedloga dopune članka 122.) problematična jer se upliće u nadležnost jedinica područne (regionalne) te jedinica lokalne samouprave u planiranju svoga prostora. Ovaj je prijedlog izmjena Zakona u direktnoj suprotnosti i s nekim odredbama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (Narodne novine 138/21), kojima se u članku 21. st. 5, članku 24. st. 4. i članku 36. st. 7. nedvojbeno utvrđuje, ne samo potreba usklađenja s dokumentima prostornog uređenja, već se navodi i usklađenje s raspoloživim prostornim resursima - što je jedna od osnovnih zadaća svakog prostornog plana. Nastavno na navedeno napominje se kako ne može jedna vrsta građevine imati primat za građenje neovisno o ciljevima i načelima prostornog uređenja. Ovim odredbama ruše se temelji prostornog uređenja. - točka 37. Planirati gradnju građevina za pružanje palijativne skrbi izvan građevinskog područja (i to čak i protivno prostornom planu temeljem prijedloga dopune članka 122.), bez suvislog obrazloženja za ovakvu odredbu kao i bez ikakvih kriterija i uvjeta gradnje za područje cijele RH – je potpuno neopravdano i štetno za prostor! - točka 44. S obzirom na to da pravilnik iz članka 56. stavka 3. još uvijek nije donesen uopće nisu sagledive posljedice na prostor odnosno planiranje prostora temeljem ove odredbe. Odredba je stoga vrlo netransparentna pa time nije ni podložna kritičkom osvrtu na prijedlog transformacije koji se utvrđuje ovim zakonom u tijeku ovog javnog savjetovanja. Temeljem navedenog kontradiktorna je i članku 14. ovog zakona. Što će novi pravilnik utvrđivati još uvijek nikome nije poznato jer još nije donesen (niti je o njemu provedeno javno savjetovanje), a iz dosadašnjih naznaka (sudjelovanja u radnoj skupini kao i testiranja na malom dijelu planova) neminovno je da će se transformacijom utjecati na planska rješenja utvrđena važećim prostornim planovima, odnosno da će se u konačnici raditi o izmjenama i dopunama prostornih planova koji se „transformiraju“. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Pravo na prostorno i urbanističko planiranje koje prema odredbama Ustava imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije neograničeno, već je uređeno važećim Zakonom: županijski prostorni planovi uređuju građevine i površine županijskog značaja dok se lokalni prostorni planovi bave lokalnim značajem. Prema tome, određivanje građevina i površina državnog značaja i interesa na području županija, gradova i općina ne predstavlja povredu odredaba ni zakona ni Ustava. Površine za smještaj solarnih elektrana određene ovim Prijedlogom zakona odnose se prije svega na površine industrijske i komunalno-servisne namjene te površine infrastrukturnih sustava na kojima je uobičajena praksa planiranja ovih vrsta građevina. Na ovaj se način ne zauzimaju nove površine a predlagatelj Zakona na temelju ovog Prijedloga poduzima hitne mjere u cilju suzbijanja štetnih posljedica energetske krize. Članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. Neće se dogoditi zastoj u donošenju i izmjeni prostornih planova jer će se prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Također, dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor je testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. |
| 84 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | stavak 1. točka 13. Izgrađena infrastruktura treba biti samo ona koja je izgrađena temeljem akta za građenje i za koju je izdana uporabna dozvola. točke 34.-37. Općeniti komentar: Ustavom RH je u članku 135. je među ostalim utvrđeno da jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje. Nadalje utvrđeno je da jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na prostorno i urbanističko planiranje. Ujedno Uredbom o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja (NN 37/14, 154/14, 30/21, 75/22) utvrđeno je da su elektrane instalirane snage 20 MW i veće s pripadajućim građevinama - građevine državnog značaja (a one instalirane snage od 10 MW do 20 MW s pripadajućim građevinama – građevine područnog (regionalnog) značaja). S druge strane, ni jednim zakonom nije propisano da je gradnja solarnih elektrana od posebnog interesa za RH, kao i to da su solarne elektrane snage manje od 20 MW od značaja za RH. Stoga je zakonski prijedlog da se mimo prostornih planova, a direktno na temelju Zakona o prostornom uređenju utvrđuje mogućnost realizacije solarnih elektrana (ishođenjem akta za građenje solarne elektrane bilo koje snage bez ikakvih kriterija i ograničenja,a protivno prostornom planu donesenim od strane predstavničkih tijela JP(R)S-a ili JLS-a temeljem prijedloga dopune članka 122.) protuustavan jer se upliće u nadležnost jedinica područne (regionalne) te jedinica lokalne samouprave u planiranju svoga prostora. Nadalje, i Zaključkom Vlade RH u vezi s poticanjem ulaganja u solarne elektrane (NN 104/22) navodi se, u cilju olakšanja i ubrzanja gradnje, gradnja solarnih panela odnosno postavljanje solarnih panela na površinama planiranim za tu namjenu prostornim planovima. Dodaje se, doduše i mogućnost gradnje na površinama na kojima to prostornim planovima nije izrijekom zabranjeno. Koliko znamo, takvih prostornih planova u RH nema. Ovaj je prijedlog izmjena Zakona u direktnoj suprotnosti i s nekim odredbama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 138/21), kojima se u članku 21. st. 5, članku 24. st. 4. i članku 36. st. 7. nedvojbeno utvrđuje, ne samo potreba usklađenja s dokumentima prostornog uređenja, već se navodi i usklađenje s raspoloživim prostornim resursima - što je jedna od osnovnih zadaća svakog prostornog plana. Stoga se ovakvim zakonskim odredbama (na temelju kojih se zahvati u prostoru provode direktno temeljem Zakona, a ne prostornog plana) ukida planiranje prostornog uređenja, a što je u koliziji s temeljnim odredbama Zakona - člankom 2., točkom 30. članka 3. stavka 1. kao i člancima 6., 7., 8., 9, 10, 12. i 13. Pitanje je i tko utvrđuje granične uvjete za gradnju tih građevina. Naime, vrsta, odnosno namjena građevine i njena snaga te površine na kojima se mogu smjestiti nisu elementi dostatni za utvrđivanje lokacijskih uvjeta u postupku ishođenja akta za građenje! Konačno – ovakvim prijedlogom zakonskih odredbi proizlazi da će se provoditi gradnja solarnih elektrana bez ikakvih kriterija: a) razmještaja u prostoru (u odnosu na druge planirane namjene i u međusobnom odnosu) i broja solarnih elektrana b) ocjene najpogodnijih lokacija za gradnju solarne elektrane te c) stvarnih potreba zadovoljenja proizvodnje električne, a pri tome će svatko, pa i privatne osobe, moći krenuti u gradnju solarne elektrane bez ikakve planerske osnove. Ne može jedna vrsta građevine imati primat za građenje neovisno o ciljevima i načelima prostornog uređenja. Ovim odredbama ruše se temelji prostornog uređenja: ciljevi i načela prostornog uređenja od kojih se ni pod koju cijenu ne smije odustajati te ih ovakvim paušalnim rješenjima trenutnih potreba zatirati! | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Pojam „izgrađena infrastruktura“ se ne odnosi na “postojeće” građevine iz Zakona o gradnji i ne znači ozakonjenje izgrađene infrastrukture već je potreban za evidenciju iste u prostoru kroz propise i dokumente prostornog uređenja. Pravo na prostorno i urbanističko planiranje koje prema odredbama Ustava imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije neograničeno, već je uređeno važećim Zakonom: županijski prostorni planovi uređuju građevine i površine županijskog značaja dok se lokalni prostorni planovi bave lokalnim značajem. Prema tome, određivanje građevina i površina državnog značaja i interesa na području županija, gradova i općina ne predstavlja povredu odredaba ni zakona ni Ustava. Površine za smještaj solarnih elektrana određene ovim Prijedlogom zakona odnose se prije svega na površine industrijske i komunalno-servisne namjene te površine infrastrukturnih sustava na kojima je uobičajena praksa planiranja ovih vrsta građevina.Na ovaj se način ne zauzimaju nove površine a predlagatelj Zakona na temelju ovog Prijedloga poduzima hitne mjere u cilju suzbijanja štetnih posljedica energetske krize. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. |
| 85 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Opći komentar: Kada se zahvati u prostoru provode direktno temeljem Zakona, a ne prostornog plana, ukida se planiranje prostornog uređenja, a što je u koliziji s temeljnim odredbama Zakona - člankom 2., točkom 30. članka 3. stavka 1. kao i člancima 6., 7., 8., 9, 10, 12. i 13. Ovakvim odredbama Zakona također nije definirano kojim se dokumentom utvrđuju lokacijski uvjeti uređenja i gradnje građevina kojima se ovim Zakonom omogućava gradnja u suprotnosti sa prostornim planom. Naime, vrsta, odnosno namjena građevine i njena snaga te površine na kojima se mogu smjestiti nisu elementi dostatni za utvrđivanje lokacijskih uvjeta u postupku ishođenja akta za provedbu prostornog plana! U slučaju da nije tako, sam pojam "akt za provedbu plana" postaje besmislen!, a da se ne spominje da neke građevine i zahvati imaju prioritet - koji je razlog ne uključivanja ostalih OIE (npr. vjetroelektrana koje, u pravilu, manje devastiraju prostor od sunčanih). Nije jasno ni u kojem će se postupku provesti ocjena o potrebi ili strateška procjena utjecaja na okoliš za takve zahvate. Očito je da osim dosadašnje intencije da planovi svih razina budu neposredno provedivi, sada postoji i ozbiljna namjera da Zakon postane „neposredno provediv“ za pojedine zahvate koje, iz ovih ili onih razloga treba „hitno realizirati“. Gradnjom građevina palijativne skrbi i bilo kojih drugih građevina, koje nisu do sada mogle biti izgrađene izvan građevinskog područja, ovim je izmjenama "otvorilo vrata" novoj devastaciji prostora, budući da je za očekivati da neće biti potrebe za velikim brojem takvih građevina, njihov kapacitet nitko neće moći kontrolirati, a postoji realna mogućnost da će se posebnim propisima omogućiti i kategorizacija takvih građevina. Apsurdno je da se azil za napuštene životinje mora graditi u GP, a ove građevine ne! Zakon je potrebno dopuniti definicijama za zamjensku građevinu i dijelove građevine (podrum, suteren, prizemlje, kat i slično), kao i definicijom „visine građevine“, kao što je to bilo definirano Zakonom o prostornom uređenju i gradnji. Posebni komentari: - točka 13. Treba dodati da se izgrađenom infrastrukturom smatra samo ona koja je izgrađena temeljem akta za provedbu prostornog plana i/ili građevinske dozvole i za koju je izdana uporabna dozvola. - točka 34. - Načelno, sve građevine za proizvodnju električne energije su građevine proizvodne, a ne infrastrukturne namjene! (dalekovodi i ostala distributivna mreža, rasklopna i transformatorska postrojenja su infrastruktura) i kao takve se trebaju planirati u GP, kako je, između ostalog, i bilo tumačenje nadležnog Ministarstva. *Alineja 3. - Ova odredba može imati značajne negativne posljedice u prostoru - neposredno uz GP gospodarske/poslovne namjene može biti i GP naselja ili GP drugih namjena te prirodne, kulturno-povijesne i ambijentalne vrijednosti, vrlo vrijedno poljoprivredno i šumsko zemljište...Nema ni ograničenja u površini i kapacitetu zahvata koji se grade u neposrednom kontaktu! *Alineja 4. - prekriti jezero ili ribnjak solarnim panelima? Nema nikakvih uvjeta, treba omogućiti biljnom i životinjskom svijetu da živi i obavlja svoju funciju da bi ribnjak ostao ribnjak i jezero - jezero. *alineja 5.- aktivno odlagalište otpada nije devastirana površina! *Alineja 7. – potpuno neprihvatljivo, jer znači da se onemogućuje gradnja planirane linijske infrastrukture zbog je isti i planiran. - točka 35. Agrosolarne elektrane – nema definicije što je uopće agrosolarna elektrana te ponovno bez uvjeta gradnje, opravdanosti, udjela u poljoprivrednoj površini, maksimalne površine same elektrane. Najveći dio poljoprivrednih usjeva nije moguće uzgajati u sjeni solarnih elektrana. - točka 44. - S obzirom na to da pravilnik iz članka 56. stavka 3. još uvijek nije donesen uopće nisu sagledive posljedice na prostor odnosno planiranje prostora temeljem ove odredbe! Potpuno je nejasan pojam transformacije prostornih planova. Transformacija ni na koji način nije moguća bez izmjena i dopuna prostornog plana koje iziskuju ponovnu javnu raspravu i ponovljeni postupak donošenja istoga, na način kako je to propisano Zakonom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. Ova zakonska odredba ni na koji način neće onemogućiti realizaciju gospodarskih zona u njihovoj planiranoj namjeni jer davanje akata za provedbu prostornih planova predstavlja kompleksan pravni sustav koji u sebi sadrži čitav niz procedura određenih drugim propisima. Solarne elektrane određene ovim zakonom predstavljaju sekundarne namjene na primarnim namjenama određene prostornim planovima te iste predstavljaju građevine i infrastrukturne i gospodarske namjene. Pojam „izgrađena infrastruktura“ se ne odnosi na “postojeće” građevine iz Zakona o gradnji i ne znači ozakonjenje izgrađene infrastrukture već je potreban za evidenciju iste u prostoru kroz propise i dokumente prostornog uređenja. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. Digitalnom transformacijom prostornih planova, odnosno njihovom pretvorbom iz analognog u digitalni oblik, neće ni u kojem slučaju doći do promjene stručnih rješenja iz prostornih planova koja bi imala karakter izmjene i dopune plana. Ako se pak kod provođenja postupka transformacije ukaže potreba za izmjenom ili dopunom pojedinog plana, isti će biti upućen na redoviti postupak izrade i donošenja prostornih planova iz članaka 81.-113. Zakona. Neće se dogoditi zastoj u donošenju i izmjeni prostornih planova jer će se prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Također, dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor je testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. |
| 86 | Vladi Bralić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Članak 2., stavak 1., točka 13 Ovom odredbom ozakonjuju se nezakonito izgrađene infrastrukture (npr. ceste izgrađene protivno urbanističkim uvjetima uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja) što predstavlja potencijalnu opasnost za nekontroliranu bespravnu gradnja uz te prometnice. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pojam „izgrađena infrastruktura“ se ne odnosi na “postojeće” građevine iz Zakona o gradnji i ne znači ozakonjenje izgrađene infrastrukture već je potreban za evidenciju iste u prostoru kroz propise i dokumente prostornog uređenja. |
| 87 | Zavod za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Postojeći prijedlog zamjeniti novim. U članku 3. stavku 1. iza podstavka 12. dodaje se novi podstavak 13. koji glasi: "13. izgrađena infrastruktura je infrastruktura koja postoji u naravi, koja pruža javnu uslugu, izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta koja je prema posebnom zakonu s njom izjednačena i koja je evidentirana u katastru infrastrukture, odnosno katastarskom operatu Obrazloženje: Predložena odredba u suprotnosti s člankom 3. stavkom 1. točkom 23. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) te se predlaže nova odredba. Prema Prijedlogu Zakona doći će do „legalizacije“ bespravnih infrastrukturnih građevina (a naročito na pomorskom dobru /privez, pristan, "mul"/). Primjedba na novi podstavak 34. Predloženim zakonskim odredbama kojima se zahvati u prostoru provode direktno (?) temeljem Zakona, a ne prostornog plana) derogira se planiranje prostora i prostorno uređenje, a što je u suprotnosti s temeljnim odredbama Zakona. Ovim podstavkom navode se površine za građenje, a ne površine na kojima se mogu planirati predmetne građevine (SE). Zar nije suština Zakona kojima se mogu planirati određene građevine - ali u/prema prostornim planovima. Prijedlog: novi podstavak 34. koji glasi: "34. Površine za solane elektrane su površine na kojima je sukladno odredbama ovoga Zakona planiraju infrastrukturne građevine solarne elektrane". Obrazloženje; Prijedlogom predlagatelja da se predloženim površinama za gradnju SE (novi podstavak 34.), omogućuje osim na površinama određenim za tu namjenu i gradnja na: površinama unutar i izvan građevinskog područja, unutar IS koridora, vodnim građevinama i sl. što neposredno omogućuje prenamjenu prostora izvan izrade izmjena prostornog plana. Ovakvom prenamjenom bez utvrđivanja namjene kroz prostorno plansku dokumentaciju gubi se smisao prostornog planiranja bez provedenog postupka javne rasprave. Predložene alineje u podstavku 34. treba brisati. U novom podstavku 37. riječi: "kao i površine izvan građevinskog područja, osim osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta, uz uvjet opremljenosti površine osnovnom infrastrukturom“- treba brisati. Obrazloženje: Čemu gradnja građevina za pružanje palijativne skrbi izvan građevinskog područja? | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Pojam „izgrađena infrastruktura“ se ne odnosi na “postojeće” građevine iz Zakona o gradnji i ne znači ozakonjenje izgrađene infrastrukture već je potreban za evidenciju iste u prostoru kroz propise i dokumente prostornog uređenja. Članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. Površine za smještaj solarnih elektrana određene ovim Prijedlogom zakona odnose se prije svega na površine industrijske i komunalno-servisne namjene te površine infrastrukturnih sustava na kojima je uobičajena praksa planiranja ovih vrsta građevina. Na ovaj se način ne zauzimaju nove površine a predlagatelj Zakona na temelju ovog Prijedloga poduzima hitne mjere u cilju suzbijanja štetnih posljedica energetske krize. |
| 88 | GRAD ZAGREB | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | OPĆENITO Ustavom Republike Hrvatske, člankom 135., između ostalog, utvrđeno je kako jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje. Nadalje, utvrđeno je kako jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na prostorno i urbanističko planiranje. Ujedno Uredbom o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja (Narodne novine 37/14, 154/14, 30/21, 75/22) utvrđeno je da su elektrane instalirane snage 20 MW i veće s pripadajućim građevinama - građevine državnog značaja (a one instalirane snage od 10 MW do 20 MW s pripadajućim građevinama – građevine područnog (regionalnog) značaja). S druge strane, ni jednim zakonom nije propisano da je gradnja solarnih elektrana od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, kao i to da su solarne elektrane snage manje od 20 MW od značaja za Republiku Hrvatsku. Stoga je zakonski prijedlog da se mimo prostornih planova, a direktno na temelju Zakona o prostornom uređenju utvrđuje mogućnost realizacije solarnih elektrana (ishođenjem akta za građenje solarne elektrane bilo koje snage bez ikakvih kriterija i ograničenja,a protivno prostornom planu donesenim od strane predstavničkih tijela JP(R)S-a ili JLS-a temeljem prijedloga dopune članka 122.) protuustavan jer se upliće u nadležnost jedinica područne (regionalne) te jedinica lokalne samouprave u planiranju svoga prostora. Nadalje, i Zaključkom Vlade RH u vezi s poticanjem ulaganja u solarne elektrane (Narodne novine 104/22) navodi se, u cilju olakšanja i ubrzanja gradnje, gradnja solarnih panela odnosno postavljanje solarnih panela na površinama planiranim za tu namjenu prostornim planovima. Dodaje se, doduše i mogućnost gradnje na površinama na kojima to prostornim planovima nije izrijekom zabranjeno. Koliko znamo, takvih prostornih planova u Republici Hrvatskoj nema. Ovaj je prijedlog izmjena Zakona u direktnoj suprotnosti i s nekim odredbama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (Narodne novine 138/21), kojima se u članku 21. st. 5, članku 24. st. 4. i članku 36. st. 7. nedvojbeno utvrđuje, ne samo potreba usklađenja s dokumentima prostornog uređenja, već se navodi i usklađenje s raspoloživim prostornim resursima - što je jedna od osnovnih zadaća svakog prostornog plana. Stoga se prijedlogom ovakovih zakonskih odredbi (na temelju kojih se zahvati u prostoru provode direktno temeljem Zakona, a ne prostornog plana) ukida planiranje prostornog uređenja, a što je u koliziji s temeljnim odredbama Zakona - člankom 2., točkom 30. članka 3. stavka 1. kao i člancima 6., 7., 8., 9, 10, 12. i 13. Pitanje je i tko utvrđuje granične uvjete za gradnju tih građevina. Naime, vrsta, odnosno namjena građevine i njena snaga te površine na kojima se mogu smjestiti nisu elementi dostatni za utvrđivanje lokacijskih uvjeta u postupku ishođenja akta za građenje. Konačno – ovakvim prijedlogom zakonskih odredbi proizlazi da će se provoditi gradnja solarnih elektrana bez ikakvih kriterija: a) razmještaja u prostoru (u odnosu na druge planirane namjene i u međusobnom odnosu) i broja solarnih elektrana b) ocjene najpogodnijih lokacija za gradnju solarne elektrane te c) stvarnih potreba zadovoljenja proizvodnje električne, a pri tome će svatko, pa i privatne osobe, moći krenuti u gradnju solarne elektrane bez ikakve planerske osnove. Nastavno na navedeno napominje se kako ne može jedna vrsta građevine imati primat za građenje neovisno o ciljevima i načelima prostornog uređenja. Ovim odredbama ruše se temelji prostornog uređenja: ciljevi i načela prostornog uređenja od kojih se ni pod koju cijenu ne smije odustajati te ih ovakvim paušalnim rješenjima trenutnih potreba zatirati. POJEDINAČNO PO TOČKAMA: - točka 34., alineje 1. i 2. - Planom se ne propisuju ograničenja bez razloga, stoga ako je ograničenje propisano treba ga se uvažavati - točka 34., alineja 2. - pojedine zone gospodarske namjene imaju izrađene urbanističke planove uređenja; ishođenjem akta za građenje direktno temeljem ovog zakona “ruši” se urbanistički plan uređenja koji je planirao cjelovito predmetnu zonu, a JLS je u svojoj nadležnosti takav plan donijela - točka 34., alineja 3. - „sve površine koje su u neposrednom kontaktu s građevinskim područjima gospodarskih i poslovnih namjena“ – ovako sročena odredba bez ikakvih dodatnih kriterija može imati značajne negativne posljedice u prostoru - neposredno uz GP gospodarske/poslovne namjene može biti i GP naselja ili GP drugih namjena... (te opet unutar ili dijelom unutar već donesenog UPU-a za to neposredno područje), što itekako može narušiti sastavnice okoliša te prirodne, kulturno-povijesne i ambijentalne vrijednosti itd. - točka 34., alineja 5. - „devastirane površine poput odlagališta otpada, eksploatacijskih polja ... napušteni kopovi nastali eksploatacijom mineralne sirovine“ – znači li to da prestaje obveza sanacije takvih područja (kad je u brzom postupku temeljem zakona moguće ishoditi akt za građenje)? - točka 34., alineja 7. – potpuno neprihvatljivo jer znači da se onemogućuje gradnja planirane linijske infrastrukture zbog koje se godinama čuvao taj koridor. Planirani infrastrukturni koridori se čuvaju s razlogom. Očekivani vijek solarne elektrane je 30 godina, što znači da u tom razdoblju koridor neće biti priveden svrsi. Planirane koridore javnopravna tijela svakako trebaju preispitati, ali prije toga gradnja se u njima ne smije dopustiti. - točka 35. Agrosolarne elektrane – ponovno bez uvjeta gradnje, opravdanosti, udjela u poljoprivrednoj površini, maksimalne površine same elektrane. Najveći dio poljoprivrednih usjeva nije moguće uzgajati u sjeni solarnih elektrana. - točka 37. Planirati gradnju građevina za pružanje palijativne skrbi izvan građevinskog područja (i to čak i protivno prostornom planu temeljem prijedloga dopune članka 122.), bez suvislog obrazloženja za ovakvu odredbu kao i bez ikakvih kriterija i uvjeta gradnje za područje cijele RH – je potpuno neopravdano i štetno za prostor! Naime, od zadnjeg popisa izgubili smo 237 000 stanovnika, u manje od 10 godina RH je izgubila više od 5% populacije. Ovim izmjenama omogućava se dodatna izgradnja izvan građevinskog područja umjesto njihovog smanjenja. Važno je napomenuti da je min. standard za broj postelja za palijativnu medicinu 80 postelja na milijun stanovnika prema Nacionalnom programu razvoja palijativne skrbi u RH 2017. - 2020. Ako imamo u vidu da je jedan od ciljeva palijativne skrbi da se neizlječivim bolesnicima omogući njega u vlastitom domu do posljednjeg dana, a da su postojeći kapaciteti RH preko 200 postelja nerazumno je, nepotrebno i štetno omogućavati gradnju građevina za pružanje palijativne skrbi izvan GP-a. Nadalje, dozvoljavanjem ovakve mogućnosti gradnje temeljem zakona pitanje je temeljem kojih uvjeta će se izdavati akti za provedbu takvog zahvata? Konačno pitanje je zbog čijeg pojedinačnog interesa se zakon mijenja na ovaj način? (Ako se ovakva gradnja izvan građevinskog područja i dopusti onda to mora biti planirano isključivo prostornim planom te obvezno na zemljištu u vlasništvu JLS-a, JP(R)S-a ili RH, ta građevina mora biti isključivo javne namjene i bez mogućnosti promjene u privatno vlasništvo i bez mogućnosti prenamjene u bilo koju drugu namjenu dozvoljenu izvan građevinskog područja te bez mogućnosti gradnje pratećih sadržaja kao i pomoćnih sadržaja koji nisu primarno vezani isključivo uz palijativnu skrb). - točka 44. S obzirom na to da pravilnik iz članka 56. stavka 3. još uvijek nije donesen uopće nisu sagledive posljedice na prostor odnosno planiranje prostora temeljem ove odredbe. Odredba je stoga vrlo netransparentna pa time nije ni podložna kritičkom osvrtu na prijedlog transformacije koji se utvrđuje ovim zakonom u tijeku ovog javnog savjetovanja. Temeljem navedenog kontradiktorna je i članku 14. ovog zakona. Što će novi pravilnik utvrđivati još uvijek nikome nije poznato jer još nije donesen (niti je o njemu provedeno javno savjetovanje), a iz dosadašnjih naznaka (sudjelovanja u radnoj skupini kao i testiranja na malom dijelu planova) neminovno je da će se transformacijom utjecati na planska rješenja utvrđena važećim prostornim planovima, odnosno da će se u konačnici raditi o izmjenama i dopunama prostornih planova koji se „transformiraju“. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Pravo na prostorno i urbanističko planiranje koje prema odredbama Ustava imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije neograničeno, već je uređeno važećim Zakonom: županijski prostorni planovi uređuju građevine i površine županijskog značaja dok se lokalni prostorni planovi bave lokalnim značajem. Prema tome, određivanje građevina i površina državnog značaja i interesa na području županija, gradova i općina ne predstavlja povredu odredaba ni zakona ni Ustava. Površine za smještaj solarnih elektrana određene ovim Prijedlogom zakona odnose se prije svega na površine industrijske i komunalno-servisne namjene te površine infrastrukturnih sustava na kojima je uobičajena praksa planiranja ovih vrsta građevina. Na ovaj se način ne zauzimaju nove površine a predlagatelj Zakona na temelju ovog Prijedloga poduzima hitne mjere u cilju suzbijanja štetnih posljedica energetske krize. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. Ova zakonska odredba ni na koji način neće onemogućiti realizaciju gospodarskih zona u njihovoj planiranoj namjeni jer davanje akata za provedbu prostornih planova predstavlja kompleksan pravni sustav koji u sebi sadrži čitav niz procedura određenih drugim propisima. Solarne elektrane određene ovim zakonom predstavljaju sekundarne namjene na primarnim namjenama određene prostornim planovima te iste predstavljaju građevine i infrastrukturne i gospodarske namjene. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. Digitalnom transformacijom prostornih planova, odnosno njihovom pretvorbom iz analognog u digitalni oblik, neće ni u kojem slučaju doći do promjene stručnih rješenja iz prostornih planova koja bi imala karakter izmjene i dopune plana. Ako se pak kod provođenja postupka transformacije ukaže potreba za izmjenom ili dopunom pojedinog plana, isti će biti upućen na redoviti postupak izrade i donošenja prostornih planova iz članaka 81.-113. Zakona. Neće se dogoditi zastoj u donošenju i izmjeni prostornih planova jer će se prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Također, dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor je testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. |
| 89 | Blaženka Veselinović | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Za točku 44. Nejasan je pojam transformacije prostornih planova. Koji se važeći prostorni planovi trensformiraju. Što je transformacija prostornih planova, ako je to usklađenje sa Zakonom taj pojam već postoji u Zakonu i propisana je procedura izrade i donošenja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Provođenje postupka transformacije prostornih planova predviđeno je na temelju novog pravilnika o izradi prostornih planova te se Prijedlogom zakona postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. |
| 90 | Mara Matijašić Paladin | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | točka 44. - S obzirom na to da pravilnik iz članka 56. stavka 3. još uvijek nije donesen uopće nisu sagledive posljedice na prostor odnosno planiranje prostora temeljem ove odredbe! Odredba je stoga vrlo netransparentna pa time nije ni podložna kritičkom osvrtu na prijedlog transformacije koji se utvrđuje ovim zakonom u tijeku ovog javnog savjetovanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Provođenje postupka transformacije prostornih planova predviđeno je na temelju novog pravilnika o izradi prostornih planova te se Prijedlogom zakona postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. |
| 91 | Mara Matijašić Paladin | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | točka 37: Planirati gradnju građevina za pružanje palijativne skrbi izvan građevinskog područja (i to čak i protivno prostornom planu (članak 122.)), bez suvislog obrazloženja za ovakvu odredbu kao i bez ikakvih kriterija i uvjeta gradnje za područje cijele RH – je potpuno neopravdano i štetno za prostor. | Prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe u vezi palijativne skrbi će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi, već se razmatra mogućnost njihovog planiranja izvan građevinskog područja u skladu s praksom Europske unije te praksom prijašnjih zakona iz područja prostornog uređenja. |
| 92 | Mara Matijašić Paladin | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Stavci 34.-37.: Prijedlog da se mimo prostornih planova, a direktno na temelju Zakona utvrđuje mogućnost realizacije solarnih elektrana protuustavan jer se upliće u nadležnost jedinica područne (regionalne) te jedinica lokalne samouprave u planiranju svoga prostora. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Pravo na prostorno i urbanističko planiranje koje prema odredbama Ustava imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije neograničeno, već je uređeno važećim Zakonom: županijski prostorni planovi uređuju građevine i površine županijskog značaja dok se lokalni prostorni planovi bave lokalnim značajem. Prema tome, određivanje građevina i površina državnog značaja i interesa na području županija, gradova i općina ne predstavlja povredu odredaba ni zakona ni Ustava. Površine za smještaj solarnih elektrana određene ovim Prijedlogom zakona odnose se prije svega na površine industrijske i komunalno-servisne namjene te površine infrastrukturnih sustava na kojima je uobičajena praksa planiranja ovih vrsta građevina. Na ovaj se način ne zauzimaju nove površine a predlagatelj Zakona na temelju ovog Prijedloga poduzima hitne mjere u cilju suzbijanja štetnih posljedica energetske krize. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. |
| 93 | Blaženka Veselinović | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Nove točke pojmovnika 34 do 37. u naravi nisu pojmovi koje se objašnjava u tekstu navedenih točaka , Teme točke od 34 do 37 predstavljaju jedan vid energetike odnosno jedan vid namjene javnog sadržaja.Sadržaj koji bi ih kao trebao pojasniti u naravi ih ne objašnjava već planira iste sadržaje u prostoru preuzimajući ulogu prostornog plana i smatram da je u suprotnosti s temeljnim odredbama Zakona o prostornom uređenju posebice čl. 53 Predlaže se ove pojmove izbaciti iz pojmovnika i donijeti prateći Pravilnik za izradu prostornih planova, u kojem bi pored ovih tema bile zastupljene i sve druge namjene i detaljnije se propisivao način izrade prostornih planova definiranih Zakonom koji nije izrađen od 2014 godine iako je rok bio 90 dana | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća Članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. |
| 94 | Mara Matijašić Paladin | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | članak 2. st. 1. : Izgrađena infrastruktura se tako legalizira? Treba biti samo ona koja je izgrađena temeljem akta za građenje i za koju je izdana uporabna dozvola. Ovaj podstavak vodi ka novim nelegalnim naseljima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pojam „izgrađena infrastruktura“ se ne odnosi na “postojeće” građevine iz Zakona o gradnji i ne znači ozakonjenje izgrađene infrastrukture već je potreban za evidenciju iste u prostoru kroz propise i dokumente prostornog uređenja. |
| 95 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | stavak 1. točka 13. Izgrađena infrastruktura treba biti samo ona koja je izgrađena temeljem akta za građenje i za koju je izdana uporabna dozvola. točke 34.-37. Općeniti komentar: Ustavom RH je u članku 135. je među ostalim utvrđeno da jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje. Nadalje utvrđeno je da jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na prostorno i urbanističko planiranje. Ujedno Uredbom o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja (NN 37/14, 154/14, 30/21, 75/22) utvrđeno je da su elektrane instalirane snage 20 MW i veće s pripadajućim građevinama - građevine državnog značaja (a one instalirane snage od 10 MW do 20 MW s pripadajućim građevinama – građevine područnog (regionalnog) značaja). S druge strane, ni jednim zakonom nije propisano da je gradnja solarnih elektrana od posebnog interesa za RH, kao i to da su solarne elektrane snage manje od 20 MW od značaja za RH. Stoga je zakonski prijedlog da se mimo prostornih planova, a direktno na temelju Zakona o prostornom uređenju utvrđuje mogućnost realizacije solarnih elektrana (ishođenjem akta za građenje solarne elektrane bilo koje snage bez ikakvih kriterija i ograničenja,a protivno prostornom planu donesenim od strane predstavničkih tijela JP(R)S-a ili JLS-a temeljem prijedloga dopune članka 122.) protuustavan jer se upliće u nadležnost jedinica područne (regionalne) te jedinica lokalne samouprave u planiranju svoga prostora. Nadalje, i Zaključkom Vlade RH u vezi s poticanjem ulaganja u solarne elektrane (NN 104/22) navodi se, u cilju olakšanja i ubrzanja gradnje, gradnja solarnih panela odnosno postavljanje solarnih panela na površinama planiranim za tu namjenu prostornim planovima. Dodaje se, doduše i mogućnost gradnje na površinama na kojima to prostornim planovima nije izrijekom zabranjeno. Koliko znamo, takvih prostornih planova u RH nema. Ovaj je prijedlog izmjena Zakona u direktnoj suprotnosti i s nekim odredbama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 138/21), kojima se u članku 21. st. 5, članku 24. st. 4. i članku 36. st. 7. nedvojbeno utvrđuje, ne samo potreba usklađenja s dokumentima prostornog uređenja, već se navodi i usklađenje s raspoloživim prostornim resursima - što je jedna od osnovnih zadaća svakog prostornog plana. Stoga se ovakvim zakonskim odredbama (na temelju kojih se zahvati u prostoru provode direktno temeljem Zakona, a ne prostornog plana) ukida planiranje prostornog uređenja, a što je u koliziji s temeljnim odredbama Zakona - člankom 2., točkom 30. članka 3. stavka 1. kao i člancima 6., 7., 8., 9, 10, 12. i 13. Pitanje je i tko utvrđuje granične uvjete za gradnju tih građevina. Naime, vrsta, odnosno namjena građevine i njena snaga te površine na kojima se mogu smjestiti nisu elementi dostatni za utvrđivanje lokacijskih uvjeta u postupku ishođenja akta za građenje! Konačno – ovakvim prijedlogom zakonskih odredbi proizlazi da će se provoditi gradnja solarnih elektrana bez ikakvih kriterija: a) razmještaja u prostoru (u odnosu na druge planirane namjene i u međusobnom odnosu) i broja solarnih elektrana b) ocjene najpogodnijih lokacija za gradnju solarne elektrane te c) stvarnih potreba zadovoljenja proizvodnje električne energije d) opsega utjecaja na okoliš i ekološku mrežu a pri tome će svatko, pa i privatne osobe, moći krenuti u gradnju solarne elektrane bez ikakve planerske osnove. Ne može jedna vrsta građevine imati primat za građenje neovisno o ciljevima i načelima prostornog uređenja. Ovim odredbama ruše se temelji prostornog uređenja: ciljevi i načela prostornog uređenja od kojih se ni pod koju cijenu ne smije odustajati te ih ovakvim paušalnim rješenjima trenutnih potreba zatirati! Specifični komentari: - točka 34., alineje 1 i 2 - Planom se ne propisuju ograničenja bez razloga, stoga ako je ograničenje propisano treba ga se uvažavati - točka 34., alineja 2 - pojedine zone gospodarske namjene imaju izrađene urbanističke planove uređenja; ishođenjem akta za građenje direktno temeljem ovog zakona “ruši” se urbanistički plan uređenja koji je planirao cjelovito predmetnu zonu, a JLS je u svojoj nadležnosti takav plan donijela - točka 34., alineja 3 - „sve površine koje su u neposrednom kontaktu s građevinskim područjima gospodarskih i poslovnih namjena“ – ovako sročena odredba bez ikakvih dodatnih kriterija može imati značajne negativne posljedice u prostoru - neposredno uz GP gospodarske/poslovne namjene može biti i GP naselja ili GP drugih namjena... (te opet unutar ili dijelom unutar već donesenog UPU-a za to neposredno područje), što itekako može narušiti sastavnice okoliša te prirodne, kulturno-povijesne i ambijentalne vrijednosti itd. - točka 34., alineja 5. - „devastirane površine poput odlagališta otpada, eksploatacijskih polja ... napušteni kopovi nastali eksploatacijom mineralne sirovine“ – znači li to da prestaje obveza sanacije takvih područja (kad je u brzom postupku temeljem zakona moguće ishoditi akt za građenje) - točka 34., alineja 7 – potpuno neprihvatljivo jer znači da se onemogućuje gradnja planirane linijske infrastrukture zbog koje se godinama čuvao taj koridor. Planirani infrastrukturni koridori se čuvaju s razlogom. Očekivani vijek solarne elektrane je 30 godina, što znači da u tom razdoblju koridor neće biti priveden svrsi. Planirane koridore javnopravna tijela svakako trebaju preispitati, ali prije toga gradnja se u njima ne smije dopustiti. - točka 35. Agrosolarne elektrane – ponovno bez uvjeta gradnje, opravdanosti, udjela u poljoprivrednoj površini, maksimalne površine same elektrane. Najveći dio poljoprivrednih usjeva nije moguće uzgajati u sjeni solarnih elektrana. - točka 37. Planirati gradnju građevina za pružanje palijativne skrbi izvan građevinskog područja (i to čak i protivno prostornom planu temeljem prijedloga dopune članka 122.), bez suvislog obrazloženja za ovakvu odredbu kao i bez ikakvih kriterija i uvjeta gradnje za područje cijele RH – je potpuno neopravdano i štetno za prostor! Naime, od zadnjeg popisa izgubili smo 237 000 stanovnika, u manje od 10 godina RH je izgubila više od 5% populacije. Ovim izmjenama omogućava se dodatna izgradnja izvan građevinskog područja umjesto njihovog smanjenja. Važno je napomenuti da je min. standard za broj postelja za palijativnu medicinu 80 postelja na milijun stanovnika prema Nacionalnom programu razvoja palijativne skrbi u RH 2017. - 2020. Ako imamo u vidu da je jedan od ciljeva palijativne skrbi da se neizlječivim bolesnicima omogući njega u vlastitom domu do posljednjeg dana, a da su postojeći kapaciteti RH preko 200 postelja nerazumno je, nepotrebno i štetno omogućavati gradnju građevina za pružanje palijativne skrbi izvan GP-a. Nadalje, dozvoljavanjem ovakve mogućnosti gradnje temeljem zakona pitanje je temeljem kojih uvjeta će se izdavati akti za provedbu takvog zahvata? Konačno pitanje je zbog čijeg pojedinačnog interesa se zakon mijenja na ovaj način? (Ako se ovakva gradnja izvan građevinskog područja i dopusti onda to mora biti planirano isključivo prostornim planom te obvezno na zemljištu u vlasništvu JLS-a, JP(R)S-a ili RH, ta građevina mora biti isključivo javne namjene i bez mogućnosti promjene u privatno vlasništvo i bez mogućnosti prenamjene u bilo koju drugu namjenu dozvoljenu izvan građevinskog područja te bez mogućnosti gradnje pratećih sadržaja kao i pomoćnih sadržaja koji nisu primarno vezani isključivo uz palijativnu skrb). - točka 44. - S obzirom na to da pravilnik iz članka 56. stavka 3. još uvijek nije donesen uopće nisu sagledive posljedice na prostor odnosno planiranje prostora temeljem ove odredbe! Odredba je stoga vrlo netransparentna pa time nije ni podložna kritičkom osvrtu na prijedlog transformacije koji se utvrđuje ovim zakonom u tijeku ovog javnog savjetovanja. Temeljem navedenog kontradiktorna je i članku 14. ovog zakona. Što će novi pravilnik utvrđivati još uvijek nikome nije poznato jer još nije donesen (niti je o njemu provedeno javno savjetovanje), a iz dosadašnjih naznaka (sudjelovanja u radnoj skupini kao i testiranja na malom dijelu planova) neminovno je da će se transformacijom utjecati na planska rješenja utvrđena važećim prostornim planovima, odnosno da će se u konačnici raditi o izmjenama i dopunama prostornih planova koji se „transformiraju“. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Pravo na prostorno i urbanističko planiranje koje prema odredbama Ustava imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije neograničeno, već je uređeno važećim Zakonom: županijski prostorni planovi uređuju građevine i površine županijskog značaja dok se lokalni prostorni planovi bave lokalnim značajem. Prema tome, određivanje građevina i površina državnog značaja i interesa na području županija, gradova i općina ne predstavlja povredu odredaba ni zakona ni Ustava. Površine za smještaj solarnih elektrana određene ovim Prijedlogom zakona odnose se prije svega na površine industrijske i komunalno-servisne namjene te površine infrastrukturnih sustava na kojima je uobičajena praksa planiranja ovih vrsta građevina.Na ovaj se način ne zauzimaju nove površine a predlagatelj Zakona na temelju ovog Prijedloga poduzima hitne mjere u cilju suzbijanja štetnih posljedica energetske krize. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. Ova zakonska odredba ni na koji način neće onemogućiti realizaciju gospodarskih zona u njihovoj planiranoj namjeni jer davanje akata za provedbu prostornih planova predstavlja kompleksan pravni sustav koji u sebi sadrži čitav niz procedura određenih drugim propisima. Solarne elektrane određene ovim zakonom predstavljaju sekundarne namjene na primarnim namjenama određene prostornim planovima te iste predstavljaju građevine i infrastrukturne i gospodarske namjene. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. Digitalnom transformacijom prostornih planova, odnosno njihovom pretvorbom iz analognog u digitalni oblik, neće ni u kojem slučaju doći do promjene stručnih rješenja iz prostornih planova koja bi imala karakter izmjene i dopune plana. Ako se pak kod provođenja postupka transformacije ukaže potreba za izmjenom ili dopunom pojedinog plana, isti će biti upućen na redoviti postupak izrade i donošenja prostornih planova iz članaka 81.-113. Zakona. Neće se dogoditi zastoj u donošenju i izmjeni prostornih planova jer će se prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Također, dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor je testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. |
| 96 | Dragan Krasić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Predlažem da se u članku 2. točci "34. površine za gradnju solarnih elektrana su površine na kojima je sukladno odredbama ovoga Zakona moguće graditi infrastrukturne građevine solarne elektrane, koji sada glasi: - devastirane površine poput odlagališta otpada, eksploatacijskih polja uz suglasnost davatelja koncesije ako je riječ o području pod koncesijom, te napušteni kopovi nastali eksploatacijom mineralne sirovine brisani iz registra eksploatacijskih polja sukladno posebnim propisima iz područja rudarstva" izmijeniti na način da glasi: - devastirane površine poput odlagališta otpada, napušteni površinski kopovi te površine eksploatacijskih polja mineralnih sirovina brisanih iz registra eksploatacijskih polja mineralnih sirovina - površine aktivnih i neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, uz suglasnost tijela nadležnog za rudarstvo sukladno posebnim propisima iz područja rudarstva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe članka čl. 2. Prijedloga zakona o površinama namijenjenima izgradnji solarnih elektrana će se preciznije urediti. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. |
| 97 | ENERGIJA AGRO D.O.O | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Prijedlog zakona o prostornom uređenju baca fokus samo na solarne elektrane, a zanemaruje što se tiče prostorno planskog uređenja ostale obnovljive izvore energije, te bi bilo realno da se u zakon o prostornom uređenju uvrsti da se i ostale elektrane za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora mogu graditi odnosno instalirati na područjima gdje prostornim planovima to nije predviđeno ukoliko tim istim planom nije izrijekom zabranjeno. | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 98 | Dragan Vidić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Predlažem da se u članku 2. točci "34. površine za gradnju solarnih elektrana su površine na kojima je sukladno odredbama ovoga Zakona moguće graditi infrastrukturne građevine solarne elektrane, koji sada glasi: - devastirane površine poput odlagališta otpada, eksploatacijskih polja uz suglasnost davatelja koncesije ako je riječ o području pod koncesijom, te napušteni kopovi nastali eksploatacijom mineralne sirovine brisani iz registra eksploatacijskih polja sukladno posebnim propisima iz područja rudarstva" izmijeniti na način da glasi: - devastirane površine poput odlagališta otpada, napušteni površinski kopovi te površine eksploatacijskih polja mineralnih sirovina brisanih iz registra eksploatacijskih polja mineralnih sirovina - površine aktivnih i neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, uz suglasnost tijela nadležnog za rudarstvo sukladno posebnim propisima iz područja rudarstva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe članka čl. 2. Prijedloga zakona o površinama namijenjenima izgradnji solarnih elektrana će se preciznije urediti. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. |
| 99 | MLADEN MAROS | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Predlažem da se u članku 2. točci "34. površine za gradnju solarnih elektrana su površine na kojima je sukladno odredbama ovoga Zakona moguće graditi infrastrukturne građevine solarne elektrane, koji sada glasi: - devastirane površine poput odlagališta otpada, eksploatacijskih polja uz suglasnost davatelja koncesije ako je riječ o području pod koncesijom, te napušteni kopovi nastali eksploatacijom mineralne sirovine brisani iz registra eksploatacijskih polja sukladno posebnim propisima iz područja rudarstva" izmijeniti na način da glasi: - devastirane površine poput odlagališta otpada, napušteni površinski kopovi te površine eksploatacijskih polja mineralnih sirovina brisanih iz registra eksploatacijskih polja mineralnih sirovina - površine aktivnih i neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, uz suglasnost tijela nadležnog za rudarstvo sukladno posebnim propisima iz područja rudarstva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe članka čl. 2. Prijedloga zakona o površinama namijenjenima izgradnji solarnih elektrana će se preciznije urediti. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. |
| 100 | MARIO SVRTAN | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Predlažem da se u članku 2. točci "34. površine za gradnju solarnih elektrana su površine na kojima je sukladno odredbama ovoga Zakona moguće graditi infrastrukturne građevine solarne elektrane, koji sada glasi: - devastirane površine poput odlagališta otpada, eksploatacijskih polja uz suglasnost davatelja koncesije ako je riječ o području pod koncesijom, te napušteni kopovi nastali eksploatacijom mineralne sirovine brisani iz registra eksploatacijskih polja sukladno posebnim propisima iz područja rudarstva" izmijeniti na način da glasi: - devastirane površine poput odlagališta otpada, napušteni površinski kopovi te površine eksploatacijskih polja mineralnih sirovina brisanih iz registra eksploatacijskih polja mineralnih sirovina - površine aktivnih i neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, uz suglasnost tijela nadležnog za rudarstvo sukladno posebnim propisima iz područja rudarstva | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredbe članka čl. 2. Prijedloga zakona o površinama namijenjenima izgradnji solarnih elektrana će se preciznije urediti. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. |
| 101 | Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Podstavak 36. Predlažemo da se isto omogući i za nove poljoprivredne komplekse uz uvjet paralelne izgradnje. | Prihvaćen | Prihvaća se. Izmjena na način da se površine za gradnju geotermalnih bušotina za poljoprivredne svrhe osim za potrebe postojećih omogući i za nove poljoprivredne komplekse sukladno postojećim propisima koji reguliraju izgradnju poljoprivrednih kompleksa |
| 102 | Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Podstavak 34., točka 5. Poništava li ova definicija zabranu gradnje na saniranim površinama određenim posebnim propisima? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ova definicija ne poništava zabranu gradnje na saniranim površinama uređene posebnim propisima već definira uvjete gradnje solarnih elektrana na devastiranim površinama |
| 103 | Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Podstavak 34., točka 3. Odnosi li se to i na visokovrijedno poljoprivredno tlo (P1)? Predlažemo da se gradnja solarnih elektrana izvan građevinskog područja uvjetuje prethodnim iskorištavanjem svih pogodnih krovnih ploha postojećih građevina i površinama unutar građevinskog područja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe. |
| 104 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Iz odredbi ovog članka i izmijenjenog članka 122. važećeg Zakona (izmijenjen kroz čl.38. ovog prijedloga izmjene Zakona) proizlazi da se u ovome članku ovdje doista definiraju površine za građenje, a ne površine na kojima se mogu planirati predmetne građevine. Logično bi bilo da se sukladno odredbama Zakona mogu planirati određene građevine i zahvati u prostornim planovima. Zakonitost ovakvog normiranja upitna je u odnosu na Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i pravo JLS da planira svoj prostor. Eventualno pozivanje na izuzetak da država može regulirati svoj interes bez obzira na navedeno pravo JLS-a upitno je jer se ove odredbe o mogućnosti građenja elektrana odnose na sve razine građevina (državni, županijski i lokalni značaj). Ovakvim zakonskim odredbama (prema kojima se zahvati u prostoru provode direktno temeljem Zakona, a ne prostornog plana) ukida se planiranje prostora i prostorno uređenje, a što je u koliziji s temeljnim odredbama samoga zakona - člankom 2., točkom 30. članka 3. stavka 1. kao i člancima 6., 7., 8., 9, 10, 12. i 13. važećeg Zakona! Konačno – ovakvim prijedlogom zakonskih odredbi proizlazi da će se bez ikakvih kriterija a) razmještaja b) ocjene najpogodnijih lokacija za gradnju solarne elektrane te c) stvarnih potreba zadovoljenja proizvodnje električne energije provoditi gradnja solarnih elektrana, te će svatko, pa i privatne osobe, moći krenuti u gradnju solarne elektrane bez ikakve planske osnove. Upitno je zašto se ovaj egzemplar propisuje samo za ovu namjenu. Možda bi se na ovaj način moglo omogućiti i gradnju ostalih energetskih građevina, poput hidroelektrana, termoelektrana, atomskih centrala i sl. Na taj način bi se sigurno otklonile sve „birokratske“ prepreke koje stoje na putu realizaciji ciljeva razvoja energetskog sustava. Očito je da osim dosadašnje intencije predlagača da planovi svih razina budu neposredno provedivi, sada postoji i ozbiljna namjera da Zakon postane „neposredno provediv“ za pojedine zahvate koje, iz ovih ili onih razloga treba „hitno realizirati“. Ne može jedna vrsta građevina imati primat za građenje neovisno o ciljevima i načelima prostornog uređenja. Ovim odredbama ruše se temelji prostornog uređenja: ciljevi i načela prostornog uređenja od kojih ni pod koju cijenu ne smijemo odustajati te ih ovakvim rješenjima trenutnih potreba zatirati. primjedba na novi podstavak 13.: - Izgrađena infrastruktura je infrastruktura koja postoji u naravi, ali je izgrađena temeljem akta za građenje i ima uporabnu dozvolu. primjedba na novi podstavak 34.: - „sve površine koje su u neposrednom kontaktu s građevinskim područjima gospodarskih i poslovnih namjena“ – Iz odredbe proizlazi da se elektrane mogu graditi po obodu građevinskih područja gospodarske namjene, dakle izvan građevinskih područja, bez obzira na namjenu tih površina i režime njihova korištenja. Ovako sročena odredba bez ikakvih dodatnih kriterija može imati značajne negativne posljedice u prostoru. U neposrednom kontaktu s građevinskim područjima gospodarskih namjena mogu biti i građevinska područja naselja, osjetljivi dijelovi okoliša te prirodne, kulturno-povijesne i ambijentalne vrijednosti... Nisu određena nikakva ograničenja niti uvjeti, na ovaj način cijelo područje neke JLS može se pretvoriti u solarnu elektranu? - Upitno je i tko će i na koji način provjeravati uvjet da se „dobivena električna energija koristi za potrebe postojećih gospodarskih i poslovnih građevina investitora u solarnu elektranu“ ? Ako je namjera korištenje električne energije za potrebe radne zone, logično bi bilo da se i elektrana gradi u građevinskom području, za koje je prostornim planom već „dokazana“ mogućnost njegova formiranja, a ne izvan njega. - „površine koje su u prostornom planu bilo koje razine određene kao površine gospodarske i poslovne namjene (I i K) te se kod…“ - Planom je za te površine već određena djelatnost koja se unutar njih može odvijati. Moguće je da je u pojedinim zonama dopušteno i smještanje ovog tipa elektrana, ali to i ne mora biti slučaj. Ova bi se odredba mogla čitati i na način da se Zakonom, osim odredbi o snazi već planiranih elektrana, derogiraju i odredbe plana u pogledu osnovne namjene površina. Proizlazi da je, samo iz razloga pojave potencijalnog investitora, moguće „zaboraviti“ sve planske odredbe i ranije planirane gospodarske aktivnosti i u cijeloj zoni izgraditi elektranu i to temeljem odredbi zakona koje su svedene na definiciju „površine za izgradnju solarne elektrane“. Da li se ova odredba odnosi i na površine gospodarske i poslovne namjene određene urbanističkim planom unutar nekog naselja? - „devastirane površine poput odlagališta otpada…“ - Što je sa propisanom sanacijom ovih površina. Ili se ovakva gradnja ima smatrati sanacijom? - „površine koje se nalaze unutar planiranih infrastrukturnih koridora…“ Infrastrukturni koridori planiraju se sa ciljem da se rezervira prostor za smještaj određene infrastrukturne građevine. Gradnja energetske građevine u takvom koridoru, prije smještanja same infrastrukturne građevine, nedopustiva je. Naročito na način kako je to zamišljeno ovim prijedlogom (ne definiraju se nikakvi uvjeti i smjernice) primjedba na novi podstavak 35.: - Ranije navedene primjedbe za solarne elektrane se na isti način odnose se i na „agrosolarne elektrane“. - Na koji način se ovim Zakonom štiti poljoprivredno zemljište koje je „dobro od interesa za RH i ima njezinu osobitu zaštitu“? Ovime se dozvoljava da se na svim poljoprivrednim površinama bez ikakvih kriterija, ograničenja i drugih uvjeta postavljaju „agrosolarne elektrane“. Nedostaje definicija što je uopće „agrosolarna elektrana“? - Ukoliko se i dalje želi omogućiti gradnju ovih građevine treba barem definirati da su to „površine na kojima je pod određenim uvjetima moguća gradnja agrosolarnih elektrana“. Najveći dio poljoprivrednih usjeva nije moguće uzgajati u sjeni solarnih elektrana. - Koliki je udio površina nekog poljoprivrednog zemljišta zauzet solarima u odnosu na površine nasada? Kolike su maksimalne površine takvih solarnih elektrana? Ništa od toga nije ovim Zakonom definirano? Tko će i na koji način utvrđivati da li je ispunjen uvjet da se agrosolarne elektrane „grade u cilju razvoja poljoprivredne djelatnosti“? primjedba na novi podstavak 37.: - „površine za gradnju građevina za pružanje palijativne skrbi“ - Nejasno zbog čega se za jednu vrstu građevina javne i društvene namjene dozvoljava gradnja izvan građevinskog područja i to bez planiranja kroz prostorne planove? Da li je opravdano da se to omogućava bez ikakvih kriterija i za razinu cijele RH? - Ukoliko se i dalje želi omogućiti gradnja izvan građevinskog područja, potrebno je svesti isključivo na javnu namjenu (u mreži javnih zdravstvenih ustanova), a nikako i za eventualno privatno vlasništvo – zdravstvene djelatnosti za pružanje palijativne skrbi u privatnom vlasništvu. - Ako se ovakva gradnja izvan građevinskog područja i dopusti onda se predlaže da se dozvoljava isključivo na zemljištu u vlasništvu JLS-a, JP(R)S-a ili RH, te gradnja građevine isključivo javne namjene, bez mogućnosti promjene u privatno vlasništvo, bez mogućnosti prenamjene u bilo koju drugu namjenu dozvoljenu izvan građevinskog područja). I u tom slučaju, navedeno treba planirati kroz prostorne planove, a ne graditi mimo cijelog sustava planiranja, direktno temeljem Zakona primjedba na novi podstavak 44.: - Čemu provoditi proces transformacije planova izrađenih u okviru „zastarjelog analognog? sustava“ u moderan „digitalni“ sustav, koji počiva na Pravilniku iz članka 56. , kada je ionako potrebno izraditi „planove nove generacije“, temeljene na novim spoznajama iz Državnog plana prostornog razvoja? - Transformacija ni na koji način nije moguća bez izmjena i dopuna plana koje iziskuju ponovnu javnu raspravu i ponovljeni postupak donošenja plana, na način kako je to propisano Zakonom. Usput, i važeći planovi izrađeni su u digitalnom obliku, pa je i sama definicija transformacije, prema kojoj se transformiraju „analogni“ planovi, pogrešna. - Osim toga, Pravilnik nije još uvijek donesen, stoga uopće nisu sagledive posljedice na prostor temeljem ove odredbe. Odredba je stoga vrlo netransparentna pa time nije ni podložna kritičkom osvrtu u tijeku javnog savjetovanja! Temeljem navedenog kontradiktorna je članku 14. važećeg zakona. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Pravo na prostorno i urbanističko planiranje koje prema odredbama Ustava imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije neograničeno, već je uređeno važećim Zakonom: županijski prostorni planovi uređuju građevine i površine županijskog značaja dok se lokalni prostorni planovi bave lokalnim značajem. Prema tome, određivanje građevina i površina državnog značaja i interesa na području županija, gradova i općina ne predstavlja povredu odredaba ni zakona ni Ustava. Površine za smještaj solarnih elektrana određene ovim Prijedlogom zakona odnose se prije svega na površine industrijske i komunalno-servisne namjene te površine infrastrukturnih sustava na kojima je uobičajena praksa planiranja ovih vrsta građevina. Na ovaj se način ne zauzimaju nove površine a predlagatelj Zakona na temelju ovog Prijedloga poduzima hitne mjere u cilju suzbijanja štetnih posljedica energetske krize. Načela prostornog uređenja proklamirana važećim Zakonom kroz ovaj su Prijedlog zakona poštivana u najvećoj mogućoj mjeri u odnosu na svrhu koja se Prijedlogom želi postići, te se primjenom načela namjeravaju postići ciljevi prostornog uređenja iz članka 6. važećeg Zakona, s posebnim naglaskom na ostvarenje ciljeva nacionalne sigurnosti i obrane Države te zaštite od prirodnih i drugih nesreća, prostorne održivosti u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora, prostornih uvjeta za razvoj održivog gospodarstva i dr. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat .solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. Uvjet za gradnju agrosolarne elektrane je razvoj poljoprivredne djelatnosti. Primjedbe će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi, već se razmatra mogućnost njihovog planiranja izvan građevinskog područja u skladu s praksom Europske unije te praksom prijašnjih zakona iz područja prostornog uređenja. Digitalnom transformacijom prostornih planova, odnosno njihovom pretvorbom iz analognog u digitalni oblik, neće ni u kojem slučaju doći do promjene stručnih rješenja iz prostornih planova koja bi imala karakter izmjene i dopune plana. Ako se pak kod provođenja postupka transformacije ukaže potreba za izmjenom ili dopunom pojedinog plana, isti će biti upućen na redoviti postupak izrade i donošenja prostornih planova iz članaka 81.-113. Zakona. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. Neće se dogoditi zastoj u donošenju i izmjeni prostornih planova jer će se prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Također, dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor je testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. |
| 105 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Molimo izmjenu na način da glasi: Iza dosadašnjeg podstavka 32. koji postaje podstavak 33. dodaju se novi podstavci 34., 35., 36. i 37. koji glase: „34. površine za gradnju solarnih elektrana su površine na kojima je sukladno odredbama ovoga Zakona moguće graditi infrastrukturne građevine solarne elektrane, i to: - površine koje su u prostornom planu bilo koje razine određene kao površine namjene za izgradnju solarnih elektrana, neovisno o tome jesu li unutar ili izvan građevinskog područja te se kod takvih površina ne primjenjuju ograničenja snage solarne elektrane propisana prostornim planom - površine koje su u prostornom planu bilo koje razine određene kao površine gospodarske i poslovne namjene (I i K) te se kod takvih površina ne primjenjuju ograničenja snage solarne elektrane propisana prostornim planom - sve površine koje su u neposrednom kontaktu s građevinskim područjima gospodarskih i poslovnih namjena uz uvjet da se dobivena električna energija koristi za potrebe postojećih gospodarskih i poslovnih građevina investitora u solarnu elektranu - površine koje se smatraju postojećim vodnim građevinama, uz suglasnost davatelja koncesije ako je riječ o području pod koncesijom - devastirane površine poput odlagališta otpada, eksploatacijskih polja uz suglasnost davatelja koncesije ako je riječ o području pod koncesijom, te napušteni kopovi nastali eksploatacijom mineralne sirovine brisani iz registra eksploatacijskih polja sukladno posebnim propisima iz područja rudarstva - površine koje se nalaze unutar građevnih čestica postojećih infrastrukturnih i vodnih građevina uz suglasnost tijela koje upravlja predmetnim infrastrukturnim sustavom i građevinom i - površine koje se nalaze unutar planiranih infrastrukturnih koridora uz suglasnost tijela nadležnog za upravljanje planiranim infrastrukturnim sustavom i građevinama…“ | Prihvaćen | Primjedba odgovara odredbi izmjene zakona. |
| 106 | Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Definicijom površina za gradnju solarnih elektrana (novi podstavak 34.), alinejom 1. omogućuje se i gradnja na površinama određenim za tu namjenu izvan građevinskog područja. Prema ranijim Uputama resornog Ministarstva solarne elektrane planirane su isključivo unutar građevinskog područja i to, u velikom broju planova, unutar gospodarske namjene. Pretpostavljamo da se ovom definicijom podrazumijeva utvrđivanje namjene IS za smještaj solarnih elektrana, što omogućuje prenamjenu kroz postupak izrade prostornog plana. Međutim, definicijama iz alineja 3. do 7., podrazumijeva se izravna provedba na prostoru koji prostornim planom nije namijenjen smještaju solarne elektrane, dakle na poljoprivrednom zemljištu, umjetnim ribnjacima, jezerima (definiranim kao vodne građevine?) i dr. Ovakvom prenamjenom bez utvrđivanja kroz prostorno plansku dokumentaciju gubi se smisao multidisciplinarnog planiranja sadržaja u prostoru i omogućuje prenamjena desetaka hektara poljoprivrednog (ili nekog drugog) zemljišta bez provedenog postupka javne rasprave. Predlažemo da se navedene alineje brišu. Isto tako, podstavak 35. koji definira površine za gradnju agrosolarnih elektrana kao „površine koje su prostornim planom bilo koje razine određene kao poljoprivredne površine, a na kojima su uspostavljeni poljoprivredni nasadi (…) ili na kojima su postojeći poljoprivredni kompleksi (farme i sl.), uz uvjet da se agrosolarne elektrane grade u cilju razvoja poljoprivredne djelatnosti“ otvara niz pitanja: od izostanka zaštite najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta, nepostojanja ograničenja veličine i snage, nejasne definicije na razvoj koje djelatnosti se odnosi odnosno hoće li elektrana služiti isključivo tom kompleksu ili će višak struje davati u sustav…, pa do najvažnijeg pitanja za prostorne planere - kako se u prostoru može izgraditi postrojenje veličine nekoliko desetaka hektara bez utvrđivanja njegove namjene u prostornom planu bilo koje razine. Predlažemo da se tekst „određene kao poljoprivredne površine“ zamijeni tekstom: „određene kao površine namijenjene izgradnji agrosolarnih elektrana“ i da se navedene površine za njihovu namjenu također određuju prostornim planom. U podstavku 37. navodi se mogućnost izgradnje građevina za pružanje palijativne skrbi izvan građevinskog područja. Nije jasna namjera ovog presedana jer se samo kroz utvrđivanje građevinskog područja za navedenu namjenu u prostornom planu može osigurati potreban standard ovoj važnoj djelatnosti i sva potrebna infrastruktura do građevne čestice, a time bi i ovaj zahvat prošao kroz redovitu proceduru donošenja plana. Predlažemo da se dio teksta koji se odnosi na izgradnju izvan građevinskog područja briše. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Površine za smještaj solarnih elektrana određene ovim Prijedlogom zakona odnose se prije svega na površine industrijske i komunalno-servisne namjene te površine infrastrukturnih sustava na kojima je uobičajena praksa planiranja ovih vrsta građevina. Na ovaj se način ne zauzimaju nove površine a predlagatelj Zakona na temelju ovog Prijedloga poduzima hitne mjere u cilju suzbijanja štetnih posljedica energetske krize. Načela prostornog uređenja proklamirana važećim Zakonom kroz ovaj su Prijedlog zakona poštivana u najvećoj mogućoj mjeri u odnosu na svrhu koja se Prijedlogom želi postići, te se primjenom načela namjeravaju postići ciljevi prostornog uređenja iz članka 6. važećeg Zakona, s posebnim naglaskom na ostvarenje ciljeva nacionalne sigurnosti i obrane Države te zaštite od prirodnih i drugih nesreća, prostorne održivosti u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora, prostornih uvjeta za razvoj održivog gospodarstva i dr. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. Uvjet za gradnju agrosolarne elektrane je razvoj poljoprivredne djelatnosti. |
| 107 | Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | U podstavku 34. na kraju alineje 5. dodati: "nakon izvršene sanacije sukladno zakonskoj regulativi." tako da navedena alineja glasi: "- devastirane površine poput odlagališta otpada, eksploatacijskih polja uz suglasnost davatelja koncesije ako je riječ o području pod koncesijom, te napušteni kopovi nastali eksploatacijom mineralne sirovine brisani iz registra eksploatacijskih polja sukladno posebnim propisima iz područja rudarstva nakon izvršene sanacije sukladno zakonskoj regulativi." | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 108 | Primorsko-goranska županija | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Zakon je potrebno dopuniti definicijama za zamjensku građevinu i dijelove građevine (podrum, suteren, prizemlje, kat, kis, kig i slično) kao što je to bilo definirano Zakonom o prostornom uređenju koji je prestao važiti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Definicije su izmjenjene sukladno novim izričajem u Izmjenama Zakona. |
| 109 | Ivan Pržulj | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Neophodno je dopuniti prijedlog izmjena i dopuna članka 2. na način: Iza dosadašnjeg podstavka 32. koji postaje podstavak 33. dodaju se novi podstavci 34., 35., 36. i 37. koji glase: „34. površine za gradnju solarnih elektrana su površine na kojima je sukladno odredbama ovoga Zakona moguće graditi infrastrukturne građevine solarne elektrane, i to: - površine koje su u prostornom planu bilo koje razine određene kao površine namjene za izgradnju solarnih elektrana, neovisno o tome jesu li unutar ili izvan građevinskog područja te se kod takvih površina ne primjenjuju ograničenja snage solarne elektrane propisana prostornim planom kao ni ograničenja veličine čestice na kojima se planira solarna elektrana | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovim podstavkom se definiraju površine za gradnju solarnih elektrana, veličine čestica na kojima se planira solarna elektrana nije predmet ovog članka kao ni uvjeti gradnje. |
| 110 | Ivan Pržulj | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Neophodno je dodatno proširiti članak 2 podstavku 35. u svrhu jasnijeg definiranja površina za gradnju sunčanih elektrana te u svrhu ubrzanja provedbe postupaka definiranih Zakonom o tržištu električne energije (NN 111/2021), na način da se na ukupni opis podstavka dopiše sljedeće: - neintegrirane agrosolarne elektrane izgrađene u svrhu opskrbe postojećih legalnih građevina infrastrukturne, ili gospodarske namjene (poljoprivredni kompleksi, farme, staklenici i sl.), a izgrađene na istoj katastarskoj čestici na kojoj se nalazi građevina ili u njezinoj neposrednoj blizini (susjedna katastarska čestica kojom ista graniči) smatraju se građevinama jednostavne namjene čija se gradnja regulira Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/2017) te se ne primjenjuju odredbe članka 16. Zakona o tržištu električne energije (NN 111/2021), odnosno za iste investitor nije dužan ishoditi energetsko odobrenje za integriranu ili neintegriranu agrosolarnu elektranu. | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. Ovim podstavkom se definiraju površine za gradnju solarnih elektrana, veličine čestica na kojima se planira solarna elektrana nije predmet ovog članka kao ni uvjeti gradnje. |
| 111 | Ivan Pržulj | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Sugeriramo izmjenu pojma "solarna elektrana" sa "sunčana elektrana" u svrhu usklađenja sa pojmovnicima Zakona o tržištu električne energije (NN 111/2021) i Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 138/2021) | Prihvaćen | Prihvaća se. Izmjena izraza "solarna elektrana" u "sunčana elektrana". |
| 112 | Ivan Pržulj | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Neophodno je dodatno proširiti članak 2 podstavku 34. u svrhu jasnijeg definiranja površina za gradnju sunčanih elektrana te u svrhu ubrzanja provedbe postupaka definiranih Zakonom o tržištu električne energije (NN 111/2021), na način da se na ukupni opis podstavka dopiše sljedeće: Iza dosadašnjeg podstavka 32. koji postaje podstavak 33. dodaju se novi podstavci 34., 35., 36. i 37. koji glase: „34. površine za gradnju solarnih elektrana su površine na kojima je sukladno odredbama ovoga Zakona moguće graditi infrastrukturne građevine solarne elektrane, i to: ..... - površine koje su u prostornom planu bilo koje razine određene kao površine građevinske namjene, neovisno o tome jesu li unutar ili izvan građevinskog područja, a u slučaju kada se solarne elektrane grade kao građevine pomoćne namjene u svrhu opskrbe postojećeg obračunskog mjernog mjesta legalne građevine infrastrukturne, gospodarske, stambene ili mješovite namjene uz uvjet da se solarna elektrana gradi na istoj katastarskoj čestici na kojoj se nalazi građevina ili u njezinoj neposrednoj blizini (susjedna katastarska čestica kojom ista graniči), kod takvih površina ne primjenjuju ograničenja snage solarne elektrane propisana prostornim planom. U slučaju izgradnje integriranih ili neintegriranih solarnih elektrana u svrhu opskrbe postojećih legalnih građevina infrastrukturne, gospodarske, stambene ili mješovite ne primjenjuju se odredbe članka 16. Zakona o tržištu električne energije (NN 111/2021), odnosno za iste investitor nije dužan ishoditi energetsko odobrenje za integriranu ili neintegriranu solarnu elektranu. - Integrirane i neintegrirane solarne elektrane izgrađene u svrhu opskrbe postojećih legalnih građevina infrastrukturne, gospodarske, stambene ili mješovite namjene, a izgrađene na istoj katastarskoj čestici na kojoj se nalazi građevina ili u njezinoj neposrednoj blizini (susjedna katastarska čestica kojom ista graniči) smatraju se građevinama jednostavne namjene čija se gradnja regulira Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/2017). | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. Ovim podstavkom se definiraju površine za gradnju solarnih elektrana, veličine čestica na kojima se planira solarna elektrana nije predmet ovog članka kao ni uvjeti gradnje. |
| 113 | Blanka Bobetko Majstorović | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. | Članka 2 stavak 35. što se smatra u smislu ovog članka "cilj razvoja poljoprivredne djelatnosti". Ostavlja li se službeniku na volju da odluči da je određena agrosolarna elektrana u cilju razvoja poljoprivredne djelatnosti ili ne. Da li to znači da se proizvedena energije ne smije predavati u sustav već isključivo koristiti za potrebe farme/staklenika. | Primljeno na znanje | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. Izgradnja agrosolarnih elektrana i utvrđivanje doprinosa razvoju poljoprivredne djelatnosti definirane su propisima o obnovljivim izvorima energije. |
| 114 | Gorana Ljubičić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. | Predložene dopune članka su nepotrebne jer ponavljaju ono što je već utvrđeno posebnim propisima. Predlažem odbaciti predložene dopune članka. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovim člankom definirana su materijalna i ostala prava iz radnog odnosa u skladu s općim aktima javne ustanove. Ostala prava i obveze definirana su posebnim zakonom kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa. |
| 115 | Marina Ninic | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. | stavci 6. i 7. Upitno je jesu li ovi prijedlozi odredbi predmet ovog zakona. Navedeno je već utvrđeno posebnim propisima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovim člankom definirana su materijalna i ostala prava iz radnog odnosa u skladu s općim aktima javne ustanove. Ostala prava i obveze definirana su posebnim zakonom kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa. |
| 116 | DAŠA GAZDE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. | Nije predmet ovog zakona - uvođenjem ovih stavaka komplicira se provedba zakona koji su namijenjeni zapošljavanju državnih službenika | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovim člankom definirana su materijalna i ostala prava iz radnog odnosa u skladu s općim aktima javne ustanove. Ostala prava i obveze definirana su posebnim zakonom kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa. |
| 117 | Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. | Zakon nije i ne može biti akt za provedbu, već su to isključivo prostorni planovi. Ovim se Prijedlogom dopušta izdavanje akata za provedbu za građevine određene u čl.122 st.6 neposredno temeljem odredbi Zakona i to primjenom pojmovnika iz članka 3., pri tom u potpunosti zanemarujući važeće prostorne planove i namjene površina i njima određene režime korištenja. Takvom se odredbom ukida planiranje prostornog uređenja, a što je u koliziji s temeljnim određenjem Zakona o prostornom uređenje odnosno ciljevima i načelima prostornog uređenja, a također je u suprotnosti je i s Uredbom o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća Načela prostornog uređenja proklamirana važećim Zakonom kroz ovaj su Prijedlog zakona poštivana u najvećoj mogućoj mjeri u odnosu na svrhu koja se Prijedlogom želi postići, te se primjenom načela namjeravaju postići ciljevi prostornog uređenja iz članka 6. važećeg Zakona, s posebnim naglaskom na ostvarenje ciljeva nacionalne sigurnosti i obrane Države te zaštite od prirodnih i drugih nesreća, prostorne održivosti u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora, prostornih uvjeta za razvoj održivog gospodarstva i dr. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. |
| 118 | Tihomir Jukić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. | Brisati stavke 6. i 7. – nisu predmet ovoga Zakona, a ti ljudi ni do sada nisu volontirali. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovim člankom definirana su materijalna i ostala prava iz radnog odnosa u skladu s općim aktima javne ustanove. Ostala prava i obveze definirana su posebnim zakonom kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa. |
| 119 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. | stavci 6. i 7. Upitno je jesu li ovi prijedlozi odredbi predmet ovog zakona. Navedeno je već utvrđeno posebnim propisima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovim člankom definirana su materijalna i ostala prava iz radnog odnosa u skladu s općim aktima javne ustanove. Ostala prava i obveze definirana su posebnim zakonom kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa. |
| 120 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. | stavci 6. i 7. Upitno je jesu li ovi prijedlozi odredbi predmet ovog zakona. Navedeno je već utvrđeno posebnim propisima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovim člankom definirana su materijalna i ostala prava iz radnog odnosa u skladu s općim aktima javne ustanove. Ostala prava i obveze definirana su posebnim zakonom kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa. |
| 121 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. | - Nije, odnosno ne bi trebao biti predmet Zakona, osobito stavak 7. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovim člankom definirana su materijalna i ostala prava iz radnog odnosa u skladu s općim aktima javne ustanove. Ostala prava i obveze definirana su posebnim zakonom kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa. |
| 122 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 3. | Iz navedenih predloženih odredbi nije u potpunosti jasno da li izraz „u prostornom planu bilo koje razine“ te izraz „se kod takvih površina ne primjenjuju ograničenja snage solarne elektrane propisana prostornim planom“ znači da se prostornim planom grada ili općine mogu definirati i građevine solarne elektrane državnog ili županijskog značaja, bez da su iste unijete u prostorni plan županije. Kako bi navedeni prijedlog bio nedvosmislen i pojednostavnio procedure dobivanja akata za gradnju solarnih elektrana, predlažemo da se temeljem navedenih odredbi iz članka 3. usklade i važeće odredbe iz članka 61. stavka 2. te stavka 3, kao i članak 62. važećeg Zakona o prostornom uređenju, na slijedeći način: Čl. 61. st. 2. i 3. predlažemo proširiti: (2) Prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine, osim u dijelu koji se odnosi na površine određene člankom 3. stavkom 1. podstavcima 34., 35., 36. i 37. ovoga Zakona. (3) Prostorni plan užeg područja mora biti usklađen s prostornim planom šireg područja iste razine, osim u dijelu koji se odnosi na površine određene člankom 3. stavkom 1. podstavcima 34., 35., 36. i 37. ovoga Zakona. Čl. 62. predlažemo proširiti: Prostornim planom lokalne razine užeg područja mogu se propisati stroži kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru, odnosno viši prostorni standardi od onih propisanim prostornim planom lokalne razine šireg područja, te se njime ne moraju planirati sve namjene prostora određene prostornim planom širega područja kao mogućnost, ako takvih ima, osim u dijelu koji se odnosi na površine određene člankom 3. stavkom 1. podstavcima 34., 35., 36. i 37. ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Na izradu novih prostornih planova te na izmjenu i/ili dopunu postojećih uvijek se primjenjuju odredbe važećeg Zakona koje uređuju međusobni odnos prostornih planova dok su površine za izgradnju solarnih elektrana određene člankom 3. stavkom 1. podstavkom 34. Zakona. |
| 123 | Marina Ninic | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. | stavci 4. i 5. Polazna osnova za izradu prostornog plana je izgrađenost prostora (postojeće stanje), u postupku izrade prostornog plana vrednuju se i ranija planska rješenja, a temeljem vrednovanja se pojedini GP-ovi mogu i zadržati kako su planirani u dosadašnjem prostornom planu. Stoga su ove predložene odredbe suvišne jer se navedeno podrazumijeva samo po sebi. Ujedno izraz „na temelju zakona i podzakonskih propisa donesenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona“ - ovako sročeno proizlazi da će se trebati referirati na GP-ove utvrđene temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji (koji je van snage), a ne na GP-ove koji su sada utvrđeni u svim prostornim planovima na snazi (u vrijeme važenja ovog zakona od 2014.). Naime, određena građevinska područja su se mijenjala, odnosno utvrđivala i u tijeku važenja ovog zakona. Također, ovako predložena odredba je onda i u koliziji s člankom 43. stavkom 6. ovog zakona. (Ujedno: što su „postojeća i planirana“ građevinska područja? – ovim zakonom prepoznaju se samo izgrađena i neizgrađena građevinska područja, a sva su planirana prostornim planom.) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Kroz postupak izrade i donošenja novih prostornih planova prema ovome Zakonu obvezno je osigurati kontinuitet prostornog uređenja, na način da važeći prostorni planovi predstavljaju programska polazišta za prostorno planska rješenja prostornih planova prema ovome Zakonu Sva građevinska područja određena prostornim planovima na temelju zakona i podzakonskih propisa donesenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona, mogu se, u ovisnosti o razini i značaju, zadržati odnosno planirati kod izrade i donošenja prostornih planova na temelju ovoga Zakona Ovdje se misli i na građevinska područja koja su se mijenjala odnosno utvrđivala i u tijeku važenja Zakona od 2014 i koja su utvrđena u svim prostornim planovima na snazi, a koja se mogu, zadržati odnosno planirati kod izrade i donošenja prostornih planova na temelju ovoga Zakona (u donošenju) Polazna osnova za utvrđivanje izgrađenih dijelova građevinskih područja u (novom) prostornom planu je analiza postojećeg stanja pa se na taj način uzimaju u obzir i pojedina građevinska područja koja su se mijenjala, ukidala ili utvrđivala temeljem kriterija utvrđenih zakonom na snazi (sukladno člancima 43. i 47.) Članak definira polazišta za određivanje građevinskih područja u novim prostornim planovima. Pod “postojeća” se podrazumijeva postojeće stanje izgrađenih dijelova građevinskih područja, a pod “planirana” građevinska područja smatraju se građevinska područja određena prostornim planovima |
| 124 | DAŠA GAZDE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. | Ponovo se uvode pojomovi koji nisu definirani zakon(ima) „postojeća i planirana“ građevinska područja ne postoje– ovim zakonom prepoznaju se samo izgrađena i neizgrađena građevinska područja, a sva su planirana prostornim planom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Članak definira polazišta za određivanje građevinskih područja u novim prostornim planovima. Pod “postojeća” se podrazumijeva postojeće stanje izgrađenih dijelova građevinskih područja, a pod “planirana” građevinska područja smatraju se građevinska područja određena prostornim planovima |
| 125 | Gorana Ljubičić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. | Polazna osnova za utvrđivanje izgrađenih dijelova građevinskih područja u (novom) prostornom planu je analiza postojećeg stanja, a planiranje daljnjeg razvoja građevinskih područja utvrđivanjem njihovih neizgrađenih dijelova je predmet planerskog procesa (u okviru kojega se, među ostalim, uvijek vrednuju i prethodna planska rješenja). Primjenom ovog prijedloga dopune zakona nema uopće prostornog planiranja nego samo zadržavanja istih prostornih rješenja (i to prostornih rješenja u prostornim planovima sada na snazi koji su zbog nedonesenog pravilnika i posljedično blokade izrade novih prostornih planova zadnjih deset godina već zastarjeli i neprilagođeni stvarnim potrebama). Stoga je obrazloženje za prijedlog dopune zakona „osigurati zadržavanje kontinuiteta prostornog planiranja“ nesuvislo i stručno neutemeljeno. Ujedno, pojedina građevinska područja su se mijenjala te su se pojedina ukidala ili utvrđivala nova i temeljem kriterija utvrđenih i ovim zakonom na snazi (sukladno člancima 43. i 47.) stoga je neutemeljeno referiranje na građevinska područja utvrđena sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. Stoga predlažem da se prijedlozi dopuna ovog članka odbace. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Kroz postupak izrade i donošenja novih prostornih planova prema ovome Zakonu obvezno je osigurati kontinuitet prostornog uređenja, na način da važeći prostorni planovi predstavljaju programska polazišta za prostorno planska rješenja prostornih planova prema ovome Zakonu. Odluka o izradi prostornog plana donosi se na temelju važećeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji Polazna osnova za utvrđivanje izgrađenih dijelova građevinskih područja u (novom) prostornom planu je i analiza postojećeg stanja gdje se uzimaju u obzir i pojedina građevinska područja koja su se mijenjala, ukidala ili utvrđivala temeljem kriterija utvrđenih zakonom na snazi (sukladno člancima 43. i 47.) |
| 126 | GRAD ZAGREB | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. | Članak 42. U dosadašnjem stavku 5. članka 42. koji ovom izmjenom Zakona postaje stavak 7. istog članka potrebno je brisati riječi „i od županijskog značaja“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Županijski prostorni planovi uređuju građevine i površine županijskog značaja. |
| 127 | Tihomir Jukić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. | Članak 42. stavak 4. U stavku 4. brisati „postojeća“ jer prostorni plan ne određuje postojeća i planirana građevinska područja nego samo planirana. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Članak definira polazišta za određivanje građevinskih područja u novim prostornim planovima. Pod “postojeća” se podrazumijeva postojeće stanje izgrađenih dijelova građevinskih područja, a pod “planirana” građevinska područja smatraju se građevinska područja određena prostornim planovima. |
| 128 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. | Članak 4. Izmjena i dopuna Članak 42. Stavak (4) i (5) Nije nužno opterećivati tekst zakona s ovime, budući da važeći planovi uvijek jesu informacija koja se uzima u obzir za izradu novog plana, kao i postojeće stanje. Istovremeno, nema baš smisla raditi novi plan, ako će se zadržavati sve iz staroga. Osim toga, ovo je navedeno također u članku 53., stavku (2) i izrečeno na bolji način. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Važeći prostorni planovi predstavljaju programska polazišta za prostorno planska rješenja prostornih planova prema ovome Zakonu. |
| 129 | Sanja Turk | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. | Što su „postojeća i planirana“ građevinska područja? – ovim zakonom prepoznaju se samo izgrađena i neizgrađena građevinska područja, a sva su planirana prostornim planom. Polazna osnova za izradu prostornog plana je izgrađenost prostora (postojeće stanje), u postupku izrade prostornog plana vrednuju se i ranija planska rješenja, a temeljem vrednovanja se pojedini GP-ovi mogu i zadržati kako su planirani u dosadašnjem prostornom planu. Stoga su ove predložene odredbe suvišne jer se navedeno podrazumijeva samo po sebi. Ujedno izraz „na temelju zakona i podzakonskih propisa donesenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona“ - ovako sročeno proizlazi da će se trebati referirati na GP-ove utvrđene temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji (koji je van snage), a ne na GP-ove koji su sada utvrđeni u svim prostornim planovima na snazi (u vrijeme važenja ovog zakona od 2014.). Naime, određena građevinska područja su se mijenjala, odnosno utvrđivala i u tijeku važenja ovog zakona. Također, ovako predložena odredba je onda i u koliziji s člankom 43. stavkom 6. ovog zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Članak definira polazišta za određivanje građevinskih područja u novim prostornim planovima. Pod “postojeća” se podrazumijeva postojeće stanje izgrađenih dijelova građevinskih područja, a pod “planirana” građevinska područja smatraju se građevinska područja određena prostornim planovima Polazna osnova za utvrđivanje izgrađenih dijelova građevinskih područja u (novom) prostornom planu je i analiza postojećeg stanja gdje se uzimaju u obzir i pojedina građevinska područja koja su se mijenjala, ukidala ili utvrđivala temeljem kriterija utvrđenih zakonom na snazi (sukladno člancima 43. i 47.) |
| 130 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. | stavci 4. i 5. Polazna osnova za izradu prostornog plana je izgrađenost prostora (postojeće stanje), u postupku izrade prostornog plana vrednuju se i ranija planska rješenja, a temeljem vrednovanja se pojedini GP-ovi mogu i zadržati kako su planirani u dosadašnjem prostornom planu. Stoga su ove predložene odredbe suvišne jer se navedeno podrazumijeva samo po sebi. Ujedno izraz „na temelju zakona i podzakonskih propisa donesenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona“ - ovako sročeno proizlazi da će se trebati referirati na GP-ove utvrđene temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji (koji je van snage), a ne na GP-ove koji su sada utvrđeni u svim prostornim planovima na snazi (u vrijeme važenja ovog zakona od 2014.). Naime, određena građevinska područja su se mijenjala, odnosno utvrđivala i u tijeku važenja ovog zakona. Također, ovako predložena odredba je onda i u koliziji s člankom 43. stavkom 6. ovog zakona. (Ujedno: što su „postojeća i planirana“ građevinska područja? – ovim zakonom prepoznaju se samo izgrađena i neizgrađena građevinska područja, a sva su planirana prostornim planom.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sva građevinska područja određena prostornim planovima na temelju zakona i podzakonskih propisa donesenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona, mogu se, u ovisnosti o razini i značaju, zadržati odnosno planirati kod izrade i donošenja prostornih planova na temelju ovoga Zakona Ovdje se misli i na građevinska područja koja su se mijenjala odnosno utvrđivala i u tijeku važenja Zakona od 2014 i koja su utvrđena u svim prostornim planovima na snazi, a koja se mogu, zadržati odnosno planirati kod izrade i donošenja prostornih planova na temelju ovoga Zakona (u donošenju) Polazna osnova za utvrđivanje izgrađenih dijelova građevinskih područja u (novom) prostornom planu je i analiza postojećeg stanja gdje se uzimaju u obzir i pojedina građevinska područja koja su se mijenjala, ukidala ili utvrđivala temeljem kriterija utvrđenih zakonom na snazi (sukladno člancima 43. i 47.) Članak definira polazišta za određivanje građevinskih područja u novim prostornim planovima. Pod “postojeća” se podrazumijeva postojeće stanje izgrađenih dijelova građevinskih područja, a pod “planirana” građevinska područja smatraju se građevinska područja određena prostornim planovima. |
| 131 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. | - stavak 4. - Nepotreban, jer se navedeno podrazumijeva samo po sebi te je ovako predložena odredba je u koliziji s člankom 43. stavkom 6. Zakona. Sva GP se planiraju prostornim planom, a kako nema obaveze prikazivanja postojećeg stanja kao sastavnog dijela grafičkog dijela plana, i postojeća i planirana GP su izjednačena, jer se smatraju "planiranim" . - stavak 5. - treba dodati "osim onih iz članka 43, stavak 6.", koja više nisu GP po sili Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sva građevinska područja određena prostornim planovima na temelju zakona i podzakonskih propisa donesenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona, mogu se, u ovisnosti o razini i značaju, zadržati odnosno planirati kod izrade i donošenja prostornih planova na temelju ovoga Zakona Ovdje se misli i na građevinska područja koja su se mijenjala odnosno utvrđivala i u tijeku važenja Zakona od 2014 i koja su utvrđena u svim prostornim planovima na snazi, a koja se mogu, zadržati odnosno planirati kod izrade i donošenja prostornih planova na temelju ovoga Zakona (u donošenju) Polazna osnova za utvrđivanje izgrađenih dijelova građevinskih područja u (novom) prostornom planu je i analiza postojećeg stanja gdje se uzimaju u obzir i pojedina građevinska područja koja su se mijenjala, ukidala ili utvrđivala temeljem kriterija utvrđenih zakonom na snazi (sukladno člancima 43. i 47.) Članak definira polazišta za određivanje građevinskih područja u novim prostornim planovima. Pod “postojeća” se podrazumijeva postojeće stanje izgrađenih dijelova građevinskih područja, a pod “planirana” građevinska područja smatraju se građevinska područja određena prostornim planovima. |
| 132 | Mara Matijašić Paladin | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. | stavak 4. : što su „postojeća i planirana“ građevinska područja? – ovim zakonom prepoznaju se samo izgrađena i neizgrađena građevinska područja, a sva su planirana prostornim planom | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Članak definira polazišta za određivanje građevinskih područja u novim prostornim planovima. Pod “postojeća” se podrazumijeva postojeće stanje izgrađenih dijelova građevinskih područja, a pod “planirana” građevinska područja smatraju se građevinska područja određena prostornim planovima |
| 133 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. | stavci 4. i 5. Polazna osnova za izradu prostornog plana je izgrađenost prostora (postojeće stanje), u postupku izrade prostornog plana vrednuju se i ranija planska rješenja, a temeljem vrednovanja se pojedini GP-ovi mogu i zadržati kako su planirani u dosadašnjem prostornom planu. Stoga su ove predložene odredbe suvišne jer se navedeno podrazumijeva samo po sebi. Ujedno izraz „na temelju zakona i podzakonskih propisa donesenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona“ - ovako sročeno proizlazi da će se trebati referirati na GP-ove utvrđene temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji (koji je van snage), a ne na GP-ove koji su sada utvrđeni u svim prostornim planovima na snazi (u vrijeme važenja ovog zakona od 2014.). Naime, određena građevinska područja su se mijenjala, odnosno utvrđivala i u tijeku važenja ovog zakona. Također, ovako predložena odredba je onda i u koliziji s člankom 43. stavkom 6. ovog zakona. (Ujedno: što su „postojeća i planirana“ građevinska područja? – ovim zakonom prepoznaju se samo izgrađena i neizgrađena građevinska područja, a sva su planirana prostornim planom.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sva građevinska područja određena prostornim planovima na temelju zakona i podzakonskih propisa donesenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona, mogu se, u ovisnosti o razini i značaju, zadržati odnosno planirati kod izrade i donošenja prostornih planova na temelju ovoga Zakona Ovdje se misli i na građevinska područja koja su se mijenjala odnosno utvrđivala i u tijeku važenja Zakona od 2014 i koja su utvrđena u svim prostornim planovima na snazi, a koja se mogu, zadržati odnosno planirati kod izrade i donošenja prostornih planova na temelju ovoga Zakona (u donošenju) Polazna osnova za utvrđivanje izgrađenih dijelova građevinskih područja u (novom) prostornom planu je i analiza postojećeg stanja gdje se uzimaju u obzir i pojedina građevinska područja koja su se mijenjala, ukidala ili utvrđivala temeljem kriterija utvrđenih zakonom na snazi (sukladno člancima 43. i 47.) Članak definira polazišta za određivanje građevinskih područja u novim prostornim planovima. Pod “postojeća” se podrazumijeva postojeće stanje izgrađenih dijelova građevinskih područja, a pod “planirana” građevinska područja smatraju se građevinska područja određena prostornim planovima. |
| 134 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. | - Iz ovako sročene odredbe proizlazi da će se trebati referirati na GP-ove utvrđene temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji, a ne na GP-ove koji su sada utvrđeni u svim prostornim planovima na snazi - Nejasno je koja je svrha ove odredbe. Polazna osnova za izradu plana je izgrađenost prostora, a logično je da se kroz postupak valoriziraju i ranija planska rješenja. - Što su „postojeća i planirana“ građevinska područja? – ovim zakonom prepoznaju se samo izgrađena i neizgrađena, a sva su planirana prostornim planom. - stavak 5. - Predložena odredba je i u koliziji s člankom 43. stavkom 6. važećeg zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovdje se misli i na građevinska područja koja su se mijenjala odnosno utvrđivala i u tijeku važenja Zakona od 2014 i koja su utvrđena u svim prostornim planovima na snazi, a koja se mogu, zadržati odnosno planirati kod izrade i donošenja prostornih planova na temelju ovoga Zakona (u donošenju) Polazna osnova za utvrđivanje izgrađenih dijelova građevinskih područja u (novom) prostornom planu je i analiza postojećeg stanja gdje se uzimaju u obzir i pojedina građevinska područja koja su se mijenjala, ukidala ili utvrđivala temeljem kriterija utvrđenih zakonom na snazi (sukladno člancima 43. i 47.) Članak definira polazišta za određivanje građevinskih područja u novim prostornim planovima. Pod “postojeća” se podrazumijeva postojeće stanje izgrađenih dijelova građevinskih područja, a pod “planirana” građevinska područja smatraju se građevinska područja određena prostornim planovima. |
| 135 | Marina Ninic | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. | stavak 1. točka 13. Neosnovana namjera (jer nema obrazloženja za takvu dopunu zakona) da se dopušta gradnja samo ove vrste građevine zdravstvene namjene izvan građevinskog područja i to mimo prostornog plana te bez kriterija (uvjeti zbog kojih je tu građevinu potrebno smjestiti izvan građevinskog područja?). | Prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi, već se razmatra mogućnost njihovog planiranja izvan građevinskog područja u skladu s praksom Europske unije te praksom prijašnjih zakona iz područja prostornog uređenja. |
| 136 | DAŠA GAZDE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. | Zašto se došpuša gradnja građevine zdravstvene namjene izvan građevinskog područja i to mimo prostornog plana te bez kriterija, pogotovo jer je za nju nužna komplatna infrastruktura koje uglavnom NEMA izvan građevinskog područja? | Prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi, već se razmatra mogućnost njihovog planiranja izvan građevinskog područja u skladu s praksom Europske unije te praksom prijašnjih zakona iz područja prostornog uređenja. |
| 137 | Romana DI Giusto | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. | Nejasno je po kojem kriteriju se upravo građevine za pružanje palijativne skrbi izdvajaju u smislu mogućnosti gradnje izvan građevinskog područja kad ova vrsta građevine ne zahtijeva drugačije prostorne uvjete od npr. doma za starije i sličnih društvenih, socijalnih ili zdravstvenih građevina za koje se isto ne dopušta? S obzirom da je slične vrste građevina moguće graditi samo unutar građevinskog područja, smatram da bi isto trebalo vrijediti i za građevinu za pružanje palijativne skrbi. Predlažem brisanje podstavka 13. | Prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi, već se razmatra mogućnost njihovog planiranja izvan građevinskog područja u skladu s praksom Europske unije te praksom prijašnjih zakona iz područja prostornog uređenja. |
| 138 | Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. | Neprihvatljivo je predlagati izgradnju građevine za palijativnu skrb izvan granica građevinskog područja i to mimo prostornog plana. | Prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi, već se razmatra mogućnost njihovog planiranja izvan građevinskog područja u skladu s praksom Europske unije te praksom prijašnjih zakona iz područja prostornog uređenja. |
| 139 | Gorana Ljubičić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. | Predložena dopuna točkom 13. - Obrazloženje izmjena i dopuna zakona glasi: „Odredbom se propisuje da se izvan građevinskog područja može planirati ... građevina za pružanje palijativne skrbi“) – ovo NIJE obrazloženje, nije dan nijedan argument zašto se na ovaj način dozvoljava gradnja građevina za pružanje palijativne skrbi (a čak se ne radi o građevini od posebnog interesa za RH ili građevini državnog značaja). U obrazloženju nije naveden niti jedan (strateški) dokument RH kojim se ovakva dopuna zakona opravdava! Naime, ova dopuna u suprotnosti je s Nacionalnim programom razvoja palijativne skrbi u RH 2017. – 2020. kojim je broj potrebnih palijativnih postelja u Republici Hrvatskoj procijenjen u rasponu između 349 i 429! Nadalje, ne postoji ni jedan stručno opravdani argument zašto je građevinu palijativne skrbi, s obzirom na njenu funkciju, potrebno smještati izvan građevinskog područja. Stoga je prijedlog da se dopusti gradnja građevina za pružanje palijativne skrbi IZVAN građevinskog područja potpuno neopravdano te predlažem da se predložena dopuna odbaci. | Prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi, već se razmatra mogućnost njihovog planiranja izvan građevinskog područja u skladu s praksom Europske unije te praksom prijašnjih zakona iz područja prostornog uređenja. |
| 140 | Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. | Čl. 44. stavak 13. Nije opravdano izvan građevinskog područja planirati ovako specificirane društvene sadržaje, zašto se ne može bolnica planirati izvan građevinskog područja, veće su potrebe za tim ... | Prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi, već se razmatra mogućnost njihovog planiranja izvan građevinskog područja u skladu s praksom Europske unije te praksom prijašnjih zakona iz područja prostornog uređenja. |
| 141 | Tihomir Jukić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. | Čl. 44. stavak 12. U zaštićenim područjima nije u potpunosti gradnja sadržaja „građevina posjetiteljske infrastrukture“. Između ostalog navodi se „i sl.“. Da li to slično „i sl.“ omogućava gradnju restorana, ugostiteljskih i sličnih sadržaja?? Postoji mogućnost različitog tumačenja. Čl. 44. stavak 13. Brisati cijeli stavak „građevina za pružanje palijativne skrbi“. Zašto bi se izvan građevinskog područja omogućio samo jedan tip društvenih ili socijalnih sadržaja. Može se shvatiti kao pogodovanje određenoj investitorskoj grupi. Drugo je pitanje, a zašto bi se omogućila gradnja van građevinskog područja, a suprotno planu??? | Prihvaćen | Prihvaća se. Građevina posjetiteljske infrastrukture predviđena je u skladu s prostornim planom. Primjedbe će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi, već se razmatra mogućnost njihovog planiranja izvan građevinskog područja u skladu s praksom Europske unije te praksom prijašnjih zakona iz područja prostornog uređenja. |
| 142 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. | Članak 5. Izmjena i dopuna Članak 44. Stavak (1) točka 13. Dok je logično da se ne mora formirati građevinsko područje za posjetiteljsku infrastrukturu u zaštićenim područjima kao što je dopunjeno u točki 12., nije logično da se na ovaj način izdvaja palijativna skrb. Za sve ostale vrste građevina navedene u stavku izdvojeni smještaj u skladu je s njihovom funkcijom, dok se za palijativnu skrb to ne može reći. Ako stavimo na stranu dojam nehumanosti koji se čita iz ideje da se nemoćne dakle nepotrebne fizički izdvoji iz društva, jer tko bi ih uopće i posjećivao, ostaje u fokusu neracionalno gospodarenje zemljištem na ovaj način, tj. trošenje prostornih resursa. Širenje građevinskih područja i gradnja izvan njih nisu bez razloga ograničeni Zakonom i prostornim planovima, te iznimka za zgrade većih dimenzija kao što su ove nije opravdana i nije u cilju zaštite prostora. | Prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi, već se razmatra mogućnost njihovog planiranja izvan građevinskog područja u skladu s praksom Europske unije te praksom prijašnjih zakona iz područja prostornog uređenja. |
| 143 | Sanja Turk | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. | - podstavak 12. – o kojoj namjeni se radi? - podstavak 13. - Potpuno je nejasno i neobrazloženo zbog čega je važno dopustiti izgradnju ove vrste zdravstveno-socijalne namjene na prirodnim područjima i to bez da se takva građevina planira dokumentom prostornog uređenja. Istovremeno izvan građevinskog područja prostornim planom nije moguće planirati lječilište koje je usko vezano sa prirodnim obilježjima prostora? Predlaže se brisanje ovog stavka. | Prihvaćen | Prihvaća se. Građevina posjetiteljske infrastrukture predviđena je u skladu s prostornim planom. Primjedbe će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi, već se razmatra mogućnost njihovog planiranja izvan građevinskog područja u skladu s praksom Europske unije te praksom prijašnjih zakona iz područja prostornog uređenja. |
| 144 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. | Članak 5. ID Zakona - odnosi se na članak 44. Zakona - stavak 1. - općenito - nije promijenjeno ovim ID Zakona, ali se postavlja pitanje da li planiranje navedene izgradnje izvan građevinskog područja znači određivanje površina/lokacije u grafičkom dijelu plana (plohom, simbolom)? - stavak 1. - točka 8. – bilo bi svrhovito pojasniti pojam „prateće zgrade“ koje bi se mogle graditi uz golf igrališta i druga sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom, a u cilju osiguranja ujednačenog planiranja - predlaže se uz riječ „igrališta“ dodati i riječ „površina“ - smatramo logičnim da bi se i uz druge sportsko-rekreacijske površine na otvorenom koje nisu igrališta trebala dati mogućnost gradnje „pratećih zgrada“ (primjerice sportsko-rekreacijske vodene površine) - stavak 1. - točka 12. – predlaže se izgradnja posjetiteljske infrastrukture omogućiti i na područjima zaštićenim prema posebnom zakonu kojim se uređuje kulturna baština (osobito vezano uz arheološka područja), te u tom smislu dopuniti točku - stavak 2. – predlaže se zadržati odredbu o istraživanju ugljikovodika izvan građevinskog područja, jer proizlazi da bi se isto u suprotnom trebalo planirati u građevinskom području | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Stavak 1 - Općenito izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja prema ovom članku, a koja se prikazuje u grafičkom dijelu prostornih planova. Stavak 1. - točka 8. - Ne prihvaća se. Stavak 1. - točka 12 navedena tematika kulturne baštine nije predmet ovog Prijedloga zakona. Stavak 2 koji je ovdje brisan definiran je u članku 36. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: „ (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na svim prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu može se provoditi zahvat istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode, te zahvat skladištenja ugljikovodika u geološkim strukturama na prostoru postojećih eksploatacijskih polja na kojima je završena eksploatacija. |
| 145 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. | Nejasno je obrazloženje zašto bi se dopuštala gradnja samo ove vrste građevine zdravstvene namjene (građevina za pružanje palijativne skrbi) izvan građevinskog područja i to mimo prostornog plana te bez kriterija. | Prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi, već se razmatra mogućnost njihovog planiranja izvan građevinskog područja u skladu s praksom Europske unije te praksom prijašnjih zakona iz područja prostornog uređenja. |
| 146 | Alpheus Public Affairs | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. | Važno je istaknuti činjenicu kako su od stupanja na snagu Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (NN, broj 52/18, 52/19 i 30/21) pojmovno - od čvrstih mineralnih sirovina - odvojeni ugljikovodici, geotermalne vode, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida. I sami prepoznajete potrebu terminološkog usklađenja u članku 15. izmjena i dopuna (kojima se u članku 67. stavku 1. iza podstavka 4. dodaje se novi podstavak 5.). Stoga je radi distinkcije s postojećim podstavkom 6. u Zakonu, koji se odnosi samo na mineralne sirovine, potrebno dodati novi podstavak 14. koji glasi: „14. istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i geotermalnih voda, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida“. Napominjemo i da je nužno jezično ispraviti sve podstavke u stavku 1. članka 44. Zakona, obzirom da podstavci istovremeno nabrajaju i imenice i glagole (primjerice: (1) Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja: 1. infrastrukture … 6. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina), a navedeno se nomotehnički može postići premještanjem riječi “izgradnja” iz stavka 1. u sve odgovarajuće podstavke koji počinju imenicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Stavak 2 koji je ovdje brisan definiran je u članku 36. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: „ (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na svim prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu može se provoditi zahvat istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode, te zahvat skladištenja ugljikovodika u geološkim strukturama na prostoru postojećih eksploatacijskih polja na kojima je završena eksploatacija. |
| 147 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. | - stavak 1. točka 12. Pojam "posjetiteljska infrastruktura" nije definiran ovim Zakonom, treba utvrditi i da se ne može planirati gradnja građevina za čije je građenje potrebna građevinska dozvola! - stavak 1. točka 13. Takve se građevine, nažalost, ne mogu realizirati niti u GP, treba propisati obavezu da svako središnje naselje mora imati građevinu za pružanje palijativne skrbi, a ne da se grade izvan GP-a i to mimo prostornog plana te bez kriterija (uvjeti zbog kojih je tu građevinu potrebno smjestiti izvan građevinskog područja!). | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Stavkom 44. planira se izgradnja izvan građevinskog područja koje se neće provoditi bez uvjeta gradnje uz zakonom propisane procedure. Primjedbe će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi, već se razmatra mogućnost njihovog planiranja izvan građevinskog područja u skladu s praksom Europske unije te praksom prijašnjih zakona iz područja prostornog uređenja. |
| 148 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. | stavak 1. točka 13. Neosnovana namjera (jer nema obrazloženja za takvu dopunu zakona) da se dopušta gradnja samo ove vrste građevine zdravstvene namjene izvan građevinskog područja i to mimo prostornog plana te bez kriterija (uvjeti zbog kojih je tu građevinu potrebno smjestiti izvan građevinskog područja?). | Prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi, već se razmatra mogućnost njihovog planiranja izvan građevinskog područja u skladu s praksom Europske unije te praksom prijašnjih zakona iz područja prostornog uređenja. |
| 149 | Zavod za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. | Prijedlog: Brisati novi podstavak 13. kojim se utvrđuje mogućnost da se izvan građevinskog područja grade građevine za pružanje palijativne skrbi Obrazloženje: Čemu gradnja ovih građevina izvan građevinskog područja – nema nijednog opravdanog razloga?. Već se da naslutiti, da će primjenom ove odredbe doći će do masovne gradnje ovih građevina izvan građevinskog područja naročito u obalnim JLS, koje će se jako brzo nakon izgradnje i osnovne namjene pretvoriti u građevine zdravstvenog turizma i konačno turističkih smještajnih kapaciteta iz skupine hoteli. | Prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi, već se razmatra mogućnost njihovog planiranja izvan građevinskog područja u skladu s praksom Europske unije te praksom prijašnjih zakona iz područja prostornog uređenja. |
| 150 | GRAD ZAGREB | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. | Neosnovana namjera (jer nema obrazloženja za takvu dopunu zakona) da se dopušta gradnja samo ove vrste građevine zdravstvene namjene izvan građevinskog područja i to mimo prostornog plana te bez kriterija (uvjeti zbog kojih je tu građevinu potrebno smjestiti izvan građevinskog područja?). | Prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi, već se razmatra mogućnost njihovog planiranja izvan građevinskog područja u skladu s praksom Europske unije te praksom prijašnjih zakona iz područja prostornog uređenja. |
| 151 | Kata Marunica | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. | stavak 1. točka 13. Neosnovana namjera (jer nema obrazloženja za takvu dopunu zakona) da se dopušta gradnja samo ove vrste građevine zdravstvene namjene izvan građevinskog područja i to mimo prostornog plana te bez kriterija (uvjeti zbog kojih je tu građevinu potrebno smjestiti izvan građevinskog područja?). | Prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi, već se razmatra mogućnost njihovog planiranja izvan građevinskog područja u skladu s praksom Europske unije te praksom prijašnjih zakona iz područja prostornog uređenja. |
| 152 | Blaženka Veselinović | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. | Brisati točku 13. Pitanje za zakonodavca zašto se palijativna skrb ciljano izdvaja izvan građevinskog područja unutar poljoprivrednog zemljišta koje u naravi ima svoju temeljnu funkciju, a za navedeni javni sadržaj nema mjesta unutar građevinskog područja javne i društvene namjene . Da li će to područji po izgradnji i dalje ostati poljoprivredno zemljište . | Prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi, već se razmatra mogućnost njihovog planiranja izvan građevinskog područja u skladu s praksom Europske unije te praksom prijašnjih zakona iz područja prostornog uređenja. |
| 153 | JOSIP MAROHNIĆ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. | Stupanjem na snagu Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (Narodne novine, broj 52/18, 52/19 i 30/21) jasno su pojmovno od čvrstih mineralnih sirovina odvojeni ugljikovodici, geotermalne vode, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida. Navedena potreba terminološkog usklađenja pravilno je već prepoznata u članku 15. izmjena i dopuna (kojima se u članku 67. stavku 1. iza podstavka 4. dodaje se novi podstavak 5.). Stoga je radi distinkcije s postojećim podstavkom 6. u Zakonu, koji se odnosi samo na mineralne sirovine, nužno dodati novi podstavak 14. koji glasi: „14. istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i geotermalnih voda, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida“. Nužno je i jezično ispraviti sve podstavke u stavku 1. članka 44. Zakona, obzirom da podstavci istovremeno nabrajaju i imenice i glagole (primjerice: (1) Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja: 1. infrastrukture … 6. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina). Navedeno se nomotehnički može postići premještanjem riječi “izgradnja” iz stavka 1. u sve odgovarajuće podstavke koji počinju imenicom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća u dijelu pojmovnog usklađenja. |
| 154 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. | stavak 1. točka 13. Neosnovana namjera (jer nema obrazloženja za takvu dopunu zakona) da se dopušta gradnja samo ove vrste građevine zdravstvene namjene izvan građevinskog područja i to mimo prostornog plana te bez kriterija (uvjeti zbog kojih je tu građevinu potrebno smjestiti izvan građevinskog područja?). | Prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi, već se razmatra mogućnost njihovog planiranja izvan građevinskog područja u skladu s praksom Europske unije te praksom prijašnjih zakona iz područja prostornog uređenja. |
| 155 | Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. | Članak 5. U članku 44. Zakona, stavku 1., predlažemo brisati riječ "izgradnja", budući da se sve navedeno ne smatra građenjem. Stavak 2. Znači li da se brisanjem stavka 2., a neuvrštavanjem u stavak 1. istraživanje ugljikovodika i geotermalnih voda ne može planirati izvan građevinskog područja? Što je s eksploatacijom istih? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika i geotermalne vode uredit će se odredbama stavka 1. članka 44. Zakona. |
| 156 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. | - podstavak 12. – o kojoj namjeni se radi? potrebno je onda definirati ju u pojmovniku - podstavak 13. - Zbog čega je važno dopustiti izgradnju ove vrste zdravstveno-socijalne namjene na prirodnim područjima i to bez da se takva građevina planira dokumentom prostornog uređenja, a istovremeno izvan građevinskog područja prostornim planom nije moguće planirati lječilište koje je usko vezano sa prirodnim obilježjima prostora? | Prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi, već se razmatra mogućnost njihovog planiranja izvan građevinskog područja u skladu s praksom Europske unije te praksom prijašnjih zakona iz područja prostornog uređenja. |
| 157 | Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. | Predlaže se brisanje novog podstavka 13. kojim se utvrđuje mogućnost izgradnje građevina za pružanje palijativne skrbi izvan građevinskog područja. Obrazloženo u komentarima na članak 2. podstavak 37. | Prihvaćen | Prihvaća se. Primjedbe će se prihvatiti i odredbe će se izmijeniti na način da neće sadržavati građevine palijativne skrbi, već se razmatra mogućnost njihovog planiranja izvan građevinskog područja u skladu s praksom Europske unije te praksom prijašnjih zakona iz područja prostornog uređenja. |
| 158 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 6. | Članak 6. Izmjena i dopuna Članak 48. Stavak (2) točka 2. Eksploatacija peloida konačno je spomenuta u Zakonu nakon dugo vremena bez određenja, iako imamo više pogodnih lokacija za razvoj ovog tipa terapije. Kod eksploatacije je nužno obratiti pažnju na uvjete stroge kontrole količina koje se vade u odnosu na prirodno obnavljanje, te na recikliranje, odnosno vraćanja peloida u ležišta radi obnove, kako bi eksploatacija ostala održiva. Nije jasan instrument preko kojeg će se to osigurati. | Primljeno na znanje | Nije predmet ovih ID Zakona. |
| 159 | Zavod za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 6. | Prijedlog: Dopuniti članak 6. U članku 48. stavku 2. točku 8. brisati. Obrazloženje: Točka 8. stavka 2., članka 48. važećeg Zakona (8. građevine namijenjene za privez plovila koja prevoze turiste na nenaseljenim otocima i otočićima) u suprotnosti je s drugim odredbama Zakona jer je privez moguć samo unutar građevinskog područja (stavak 1. točka 6. istog članka) I čemu privez na nenaseljenom otoku, izvan građevinskog područja? Nadalje, što turisti trebaju raditi na nenaseljenim otocima bez infrastrukture (da ostave otpad)? | Primljeno na znanje | Nije predmet ovih ID Zakona. |
| 160 | OPĆINA SALI | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 6. | Iz odredbe članka 48. Zakona treba brisati točku 5. u stavku 1. koja izrijekom navodi spremišta za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl. kao namjenske građevine za vlastite gospodarske potrebe koje se ne mogu planirati u prostoru ograničenja. Pod prostorom ograničenja smatra se prostor zaštićenog obalnog područja mora (ZOP) u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora od 300 m od obalne crte. Budući da neke jedinice lokalne samouprave u obalnom području - zbog svojih geografskih obilježja - spadaju u prostor ograničenja čitavom površinom ili većinom površine teritorija (npr. otočne JLS), ovako koncipirana odredba onemogućuje razvoj poljoprivredne djelatnosti na područjima istih. Ukoliko se točka 5. ne izbriše, predlažem da se u stavku 2. članka 48. Zakona unese izuzetak u odnosu na otoke koji čitavom površinom ili pretežitim dijelom površine spadaju u prostor ograničenja unutar ZOP-a. Ako se mogao unijeti izuzetak u odnosu na građevine namijenjene za privez plovila u svrhu uzgoja marikulture (članak 48. stavak 2. točka 7. Zakona), onda se može unijeti izuzetak i za spremišta za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl. Razumijem namjeru zakonodavca pri donošenju Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora iz 2004., kao i pri davanju Izjave prilikom polaganja isprave o ratifikaciji Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja, vezane uz članak 3. stavak 2. Protokola (zemljopisno područje primjene Protokola), ali sve to treba uskladiti sa lokalnim specifičnostima koje postoje na hrvatskoj obali. Želja da se zaustavi divlja izgradnja na obali, kao i legalna predimenzionirana izgradnja na obali, ne smije štetiti razvoju malih obiteljskih gospodarstava na tradicionalnim principima otočke poljoprivrede. Zakonodavac treba omogućiti planiranje spremišta za alat u ZOP-i i onda provoditi kontrolu na terenu, kao i edukaciju poljoprivrednika o poželjnim načinima planiranja i gradnje, ovisno o mikrolokaciji. Zabrana planiranja građevina namijenjenih za vlastite gospodarske potrebe u prostoru ograničenja unutar ZOP-a na otocima više govori o nedostatku vizije tog prostora nego o volji da se isti zaštiti. Otoci i obala nisu samo mjesto rekreacije, na njima se istovremeno i živi i radi i skup tih različitih djelatnosti zajedno oblikuje taj prostor. Vladimir Radulić, dipl.iur., pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Sali | Primljeno na znanje | Nije predmet ovih ID Zakona. |
| 161 | Tihomir Jukić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 7. | Čl. 48.a točka 1. Umjesto teksta „jedne jedinice lokalne samouprave“ treba stajati „najviše dvije jedinice lokalne samouprave ako se zemljište nastavlja u kontinuitetu na područje susjedne jedinice lokalne samouprave“. Ovo je osobito važno za velike otoke koji su podijeljeni na više JLS. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Svaka JLS uređuje prostor unutar svojih granica. |
| 162 | Suzana Dobrić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 7. | U članku 48.a obavezno propisati maksimalni dozvoljeni postotak sadržaja koji se planiraju u svrhu pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga. U praksi se pokazalo da se ova odredba zloupotrebljava i da se umjesto zgrada obiteljskog gospodarstva grade luksuzne vile isključivo turističke namjene. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovih ID Zakona. |
| 163 | OPĆINA SALI | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 7. | U odredbu članka 48.a Zakona treba dodati točku koja će omogućiti planiranje gradnje i rekonstrukcije spremišta za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl. kao namjenskih građevina za vlastite gospodarske potrebe koje se mogu planirati u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja naselja u slučaju otoka koji čitavom površinom ili pretežitim dijelom površine spadaju u prostor ograničenja unutar ZOP-a. Pod prostorom ograničenja smatra se prostor zaštićenog obalnog područja mora (ZOP) u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora od 300 m od obalne crte. Budući da neke obalne jedinice lokalne samouprave - zbog svojih geografskih obilježja - spadaju u prostor ograničenja čitavom površinom teritorija (npr. otočne JLS), zabrana iz stavka 1. članka 48. Zakona onemogućuje razvoj poljoprivredne djelatnosti na područjima istih. Razumijem namjeru zakonodavca pri donošenju Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora iz 2004., kao i pri davanju Izjave prilikom polaganja isprave o ratifikaciji Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja, vezane uz članak 3. stavak 2. Protokola (zemljopisno područje primjene Protokola), ali sve to treba uskladiti sa lokalnim specifičnostima koje postoje na hrvatskoj obali. Želja da se zaustavi divlja izgradnja na obali, kao i legalna predimenzionirana izgradnja na obali, ne smije štetiti razvoju malih obiteljskih gospodarstava na tradicionalnim principima otočke poljoprivrede. Zakonodavac treba omogućiti gradnju i rekonstrukciju spremišta za alat u prostoru ograničenja ZOP-a i onda omogućiti efikasnu kontrolu na terenu, kao i edukaciju poljoprivrednika o poželjnim načinima gradnje i rekonstrukcije. Zabrana planiranja spremišta za alat u prostoru ograničenja unutar ZOP-a na otocima više govori o nedostatku vizije tog prostora nego o volji da se isti zaštiti. Obala i otoci nisu samo mjesta za rekreaciju i mjesta za povremeno ili sekundarno stanovanje, već i mjesta za stalno stanovanje i rad te svi ovi sadržaji zajedno oblikuju obalni prostor. Ako u članku 48.a već postoji točka 4. koja omogućuje planiranje gradnje zgrada namijenjenih uzgoju marikulture na pomorskom dobru, onda treba dodati i točku koja će omogućiti planiranje gradnje i rekonstrukcije spremišta za alat u prostoru ograničenja ZOP- na otocima, kao građevina za vlastite gospodarske potrebe. Vladimir Radulić, dipl.iur., pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Sali | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Nije predmet ovih ID Zakona. |
| 164 | Zavod za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 8. | Prijedlog: Dopuniti članak 8. U članku 49. stavku 1. podstavak 7. mijenja se i glasi: "7. broj vezova privezišta iznosi najviše 10% ukupnog broja smještajnih jedinica." Obrazloženje: Prijedlog da se smanji više privezišta unutar zone i % broja vezova Prosječna izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, ovisno o površini imaju oko 500 pa čak i do 1000 smještajnih jedinica (Smještajna jedinica definirana je Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli – što znači da bi 20% od toga broja bilo 100 – 200 vezova unutar zone. U tom slučaju ne bi se radilo o privezu/privezištu već o Luci nautičkog turizma -a luke nautičkog turizma se planiraju prema drugim kriterijima unutar građ. područja kao i u izdvojenim građ. područjima izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovih ID Zakona. |
| 165 | Marina Ninic | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 9. | Morsko područje planira se svakim prostornim planom čijim obuhvatom je ono obuhvaćeno stoga je nabrajanje svih prostornih planova kojim ono može biti obuhvaćeno nepotrebno (a time je nepotrebno i cijelo poglavlje „Planiranje morskog područja“; stavak 2. je također nepotreban jer je sve već utvrđeno u članku 53., jasno je samo po sebi). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovih ID Zakona. |
| 166 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 9. | Članak 9. Izmjena i dopuna Članak 49.a Stavak (1) Radi lakšeg snalaženja, ovdje se nije morao mijenjati cijeli stavak, nego samo one točke koja se zaista mijenjaju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovih ID Zakona. |
| 167 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 9. | Opći komentar: Nije moguće planirati morsko područje dok se ne odrede službene granice između jedinica lokalne i regionalne samouprave na moru. Morsko područje planira se svakim prostornim planom čijim obuhvatom je ono obuhvaćeno stoga je nabrajanje svih prostornih planova kojim ono može biti obuhvaćeno nepotrebno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovih ID Zakona. |
| 168 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 9. | Morsko područje planira se svakim prostornim planom čijim obuhvatom je ono obuhvaćeno stoga je nabrajanje svih prostornih planova kojim ono može biti obuhvaćeno nepotrebno (a time je nepotrebno i cijelo poglavlje „Planiranje morskog područja“; stavak 2. je također nepotreban jer je sve već utvrđeno u članku 53., jasno je samo po sebi). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovih ID Zakona. |
| 169 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 9. | Morsko područje planira se svakim prostornim planom čijim obuhvatom je ono obuhvaćeno stoga je nabrajanje svih prostornih planova kojim ono može biti obuhvaćeno nepotrebno (a time je nepotrebno i cijelo poglavlje „Planiranje morskog područja“; stavak 2. je također nepotreban jer je sve već utvrđeno u članku 53., jasno je samo po sebi). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovih ID Zakona. |
| 170 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 9. | - Morsko područje planira se svakim prostornim planom čijim obuhvatom je ono obuhvaćeno stoga je nabrajanje svih prostornih planova kojim ono može biti obuhvaćeno nepotrebno (a time je nepotrebno i cijelo poglavlje „Planiranje morskog područja“); - stavak 2. izmijenjenog članka je također nepotreban jer je sve već utvrđeno u članku 53., jasno je samo po sebi). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovih ID Zakona. |
| 171 | Marina Ninic | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 10. | Prostorni planovi na snazi mogu se vrednovati prilikom pripreme programskih polazišta za izradu novog prostornog plana, ali ne da su oni programska polazišta, jer u protivnom nema kontinuiranog planiranja već samo zadržavanja istih prostornih rješenja. Ujedno u pripremi programskih polazišta za izradu prostornih planova temelj im trebaju biti i izvješća o stanju u prostoru, odnosno IV. poglavlje iz izvješća o stanju u prostoru! (zašto ih je u protivnom obvezno izrađivati svake četiri godine ako ne postoji obveza njihove primjene?) i to iz izvješća o stanju u prostoru iste i viših razina (a ne samo ono izrađivano za obuhvat predmetnog područja za koje se i prostorni plan izrađuje). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ova odredba odnosi se samo na postupak izrade i donošenja prostornih planova nove generacije i kroz ovu odredbu se za izradu prostornih planova nove generacije, osigurava kontinuitet prostornog uređenja. |
| 172 | Suzana Dobrić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 10. | Nejasno je što se želi postići ovom odredbom. Donošenje novog prostornog plana podrazumijeva reviziju važećih ciljeva i programskih polazišta, nebitno po kojem se zakonu radi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ova odredba odnosi se samo na postupak izrade i donošenja prostornih planova nove generacije i kroz ovu odredbu se za izradu prostornih planova nove generacije, osigurava kontinuitet prostornog uređenja. |
| 173 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 10. | Prostorni planovi na snazi ne mogu biti programsko polazište za nove prostorne planove! Postojeća prostorna rješenja potrebno je vrednovati prilikom pripreme programskih polazišta za izradu novog prostornog plana, ali ne da su oni programska polazišta, jer u protivnom nema kontinuiranog planiranja već samo zadržavanja istih prostornih rješenja. Ujedno u pripremi programskih polazišta za izradu prostornih planova temelj im trebaju biti i izvješća o stanju u prostoru, odnosno IV. poglavlje iz izvješća o stanju u prostoru. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ova odredba odnosi se samo na postupak izrade i donošenja prostornih planova nove generacije i kroz ovu odredbu se za izradu prostornih planova nove generacije, osigurava kontinuitet prostornog uređenja. |
| 174 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 10. | - stavak 2. Važeći planovi mogu se valorizirati u postupku pripreme programskih polazišta, kao jedan od elemenata, ali ne mogu predstavljati programska polazišta za izradu novog plana. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ova odredba odnosi se samo na postupak izrade i donošenja prostornih planova nove generacije i kroz ovu odredbu se za izradu prostornih planova nove generacije, osigurava kontinuitet prostornog uređenja. |
| 175 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 10. | stavak 2. Prostorni planovi na snazi mogu se vrednovati prilikom pripreme programskih polazišta za izradu novog prostornog plana, ali ne da su oni programska polazišta, jer u protivnom nema kontinuiranog planiranja već samo zadržavanja istih prostornih rješenja. Ujedno u pripremi programskih polazišta za izradu prostornih planova temelj im trebaju biti i izvješća o stanju u prostoru, odnosno IV. poglavlje iz izvješća o stanju u prostoru! (zašto ih je u protivnom obvezno izrađivati svake četiri godine ako ne postoji obveza njihove primjene?) i to iz izvješća o stanju u prostoru iste i viših razina (a ne samo ono izrađivano za obuhvat predmetnog područja za koje se i prostorni plan izrađuje). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ova odredba odnosi se samo na postupak izrade i donošenja prostornih planova nove generacije i kroz ovu odredbu se za izradu prostornih planova nove generacije, osigurava kontinuitet prostornog uređenja. |
| 176 | GRAD ZAGREB | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 10. | Prostorni planovi na snazi mogu se vrednovati prilikom pripreme programskih polazišta za izradu novog prostornog plana, ali ne da su oni programska polazišta, jer u protivnom nema kontinuiranog planiranja već samo zadržavanja istih prostornih rješenja. Ujedno u pripremi programskih polazišta za izradu prostornih planova temelj im trebaju biti i izvješća o stanju u prostoru, odnosno IV. poglavlje iz izvješća o stanju u prostoru. (zašto ih je u protivnom obvezno izrađivati svake četiri godine ako ne postoji obveza njihove primjene?) i to iz izvješća o stanju u prostoru iste i viših razina (a ne samo ono izrađivano za obuhvat predmetnog područja za koje se i prostorni plan izrađuje). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ova odredba odnosi se samo na postupak izrade i donošenja prostornih planova nove generacije i kroz ovu odredbu se za izradu prostornih planova nove generacije, osigurava kontinuitet prostornog uređenja. |
| 177 | Kata Marunica | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 10. | stavak 2. Prostorni planovi na snazi mogu se vrednovati prilikom pripreme programskih polazišta za izradu novog prostornog plana, ali ne da su oni programska polazišta, jer u protivnom nema kontinuiranog planiranja već samo zadržavanja istih prostornih rješenja. Ujedno u pripremi programskih polazišta za izradu prostornih planova temelj im trebaju biti i izvješća o stanju u prostoru, odnosno IV. poglavlje iz izvješća o stanju u prostoru! (zašto ih je u protivnom obvezno izrađivati svake četiri godine ako ne postoji obveza njihove primjene?) i to iz izvješća o stanju u prostoru iste i viših razina (a ne samo ono izrađivano za obuhvat predmetnog područja za koje se i prostorni plan izrađuje). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ova odredba odnosi se samo na postupak izrade i donošenja prostornih planova nove generacije i kroz ovu odredbu se za izradu prostornih planova nove generacije, osigurava kontinuitet prostornog uređenja. |
| 178 | Mara Matijašić Paladin | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 10. | st. 2.- Prostorni planovi nisu programska polazišta, jer u protivnom nema kontinuiranog planiranja već samo zadržavanja istih prostornih rješenja, ali se mogu vrednovati prilikom pripreme programskih polazišta za izradu novog prostornog plana. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ova odredba odnosi se samo na postupak izrade i donošenja prostornih planova nove generacije i kroz ovu odredbu se za izradu prostornih planova nove generacije, osigurava kontinuitet prostornog uređenja. |
| 179 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 10. | stavak 2. Prostorni planovi na snazi mogu se vrednovati prilikom pripreme programskih polazišta za izradu novog prostornog plana, ali ne da su oni programska polazišta, jer u protivnom nema kontinuiranog planiranja već samo zadržavanja istih prostornih rješenja. Ujedno u pripremi programskih polazišta za izradu prostornih planova temelj im trebaju biti i izvješća o stanju u prostoru, odnosno IV. poglavlje iz izvješća o stanju u prostoru! (zašto ih je u protivnom obvezno izrađivati svake četiri godine ako ne postoji obveza njihove primjene?) i to iz izvješća o stanju u prostoru iste i viših razina (a ne samo ono izrađivano za obuhvat predmetnog područja za koje se i prostorni plan izrađuje). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ova odredba odnosi se samo na postupak izrade i donošenja prostornih planova nove generacije i kroz ovu odredbu se za izradu prostornih planova nove generacije, osigurava kontinuitet prostornog uređenja. |
| 180 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 10. | - važeći planovi mogu se valorizirati u postupku pripreme programskih polazišta, kao jedan od elemenata, ali ne mogu predstavljati programska polazišta za izradu novog plana. Ovime se ne osigurava kontinuitet planiranja, već zadržava status quo. - Programska polazišta za izradu prostornih planova trebaju biti i izvješća o stanju u prostoru, odnosno IV. poglavlje iz izvješća o stanju u prostoru (zbog čega ih je u protivnom obvezno izrađivati svake četiri godine ako ne postoji obveza njihove primjene?) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ova odredba odnosi se samo na postupak izrade i donošenja prostornih planova nove generacije i kroz ovu odredbu se za izradu prostornih planova nove generacije, osigurava kontinuitet prostornog uređenja. |
| 181 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 11. | Arhitektonsko-urbanistički natječaji su najbolji je i najstručniji način za dobivanje najkvalitetnijeg rješenja te je ujedno posebno važan instrument kod artikulacije javnih prostora. Također, cijena natječajne faze, u cijelom procesu planiranja, projektiranja i izvođenja/uređenja ciljanog prostora i/li građevina je zanemarivo mali dio troška nasprama ukupno investiciji, dok u društvenom, moralnom i stručnom pogledu ne postoji prihvatljivije ponašanje odgovorne vlasti od provođenja natječaja. Ograničavanje ovog procesa je samo korak unazad tj okretanje planiranju prostora kroz najeftiniju ponudu. Članak i prateće članke koji se vežu na ovaj potrebno je oblikovati da omogućuju provedbu javnog natječaja iz područja urbanizma, arhitekture i uređenja krajobraza za odabir idejnog rješenja za građevine i druge zahvate u prostoru javne i društvene namjene te za zahvate u prostoru na zemljištu u javnom vlasništvu te iz područja urbanizma, arhitekture i uređenja krajobraza za odabir idejnog rješenja za područja urbane preobrazbe, neuređenog dijela građevinskog područja te za druga područja, građevine i zahvate u prostoru od posebnog interesa za jedinicu lokalne samouprave. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Predmetni javni natječaj će se ograničiti samo u smislu da se ne provodi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. |
| 182 | Marina Ninic | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 11. | Zašto se ukida mogućnost da jedinica lokalne samouprave odlučuje o obvezi provedbe javnog arhitektonskog natječaja za zahvate koji nisu javne i društvene namjene, a grade se na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave? Navedenom odredbom do sada je dana samo takva mogućnost, ne i obveza, a sada se ona i kao mogućnost ukida?!? Predložena izmjena predstavlja nazadovanje u težnji za postizanjem arhitektonske vrsnoće izgrađenog prostora, kao i u odnosu na dosadašnje zahtjeve arhitektonske struke. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Predmetni javni natječaj će se ograničiti samo u smislu da se ne provodi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. |
| 183 | DAŠA GAZDE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 11. | Arhitektonsko-urbanistički natječaji su najbolji je i najstručniji način za dobivanje najkvalitetnijeg rješenja te je ujedno posebno važan instrument kod artikulacije javnih prostora. Također, cijena natječajne faze, u cijelom procesu planiranja, projektiranja i izvođenja/uređenja ciljanog prostora i/li građevina je zanemarivo mali dio troška nasprama ukupno investiciji, dok u društvenom, moralnom i stručnom pogledu ne postoji prihvatljivije ponašanje odgovorne vlasti od provođenja natječaja. Ograničavanje ovog procesa je samo korak unazad tj okretanje planiranju prostora kroz najeftiniju ponudu. Članak i prateće članke koji se vežu na ovaj potrebno je oblikovati da omogućuju provedbu javnog natječaja iz područja urbanizma, arhitekture i uređenja krajobraza za odabir idejnog rješenja za građevine i druge zahvate u prostoru javne i društvene namjene te za zahvate u prostoru na zemljištu u javnom vlasništvu te iz područja urbanizma, arhitekture i uređenja krajobraza za odabir idejnog rješenja za područja urbane preobrazbe, neuređenog dijela građevinskog područja te za druga područja, građevine i zahvate u prostoru od posebnog interesa za jedinicu lokalne samouprave. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Predmetni javni natječaj će se ograničiti samo u smislu da se ne provodi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. |
| 184 | Sanja Turk | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 11. | Zašto se ukida mogućnost da jedinica lokalne samouprave odlučuje o obvezi provedbe javnog arhitektonskog natječaja za zahvate koji nisu javne i društvene namjene, a grade se na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave? Predložena izmjena predstavlja nazadovanje u težnji za postizanjem arhitektonske vrsnoće izgrađenog prostora, kao i u odnosu na dosadašnje zahtjeve arhitektonske struke. Predlaže se da članak ostane neizmijenjen. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Predmetni javni natječaj će se ograničiti samo u smislu da se ne provodi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. |
| 185 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 11. | - stavak 1. - Nije jasno zašto se to brisalo - možda iz razloga da ne bi građevine palijativne skrbi trebale na natječaj? Također, zašto se mogućnost da jedinica lokalne samouprave odlučuje o obvezi provedbe javnog arhitektonskog natječaja za zgrade javne i društvene namjene ograničava samo na zemljište u njezinom vlasništvu? Građevine palijativne skrbi namjene su javni interes i (kao pitanje uređenja prostora) u zakonskoj je nadležnosti jedinice lokalne samouprave (Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, čl. 19). | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Predmetni javni natječaj će se ograničiti samo u smislu da se ne provodi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. |
| 186 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 11. | Problematično je ukidanje mogućnosti da jedinica lokalne samouprave odlučuje o obvezi provedbe javnog arhitektonskog natječaja za zahvate koji bitno utječu na prostor, a nisu javne i društvene namjene, odnosno na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave? Navedenom odredbom do sada je dana samo takva mogućnost, ne i obveza, a sada se ona i kao mogućnost ukida? Predložena izmjena predstavlja nazadovanje u težnji za postizanjem arhitektonske vrsnoće izgrađenog prostora, kao i u odnosu na dosadašnje zahtjeve arhitektonske struke. Također, zašto se mogućnost da jedinica lokalne samouprave odlučuje o obvezi provedbe javnog arhitektonskog natječaja za zgrade javne i društvene namjene ograničava samo na zemljište u njezinom vlasništvu? I ovdje vrijedi gornji argument, jer se predloženom izmjenom praktički odustaje od obveze iznalaženja kvalitetnih rješenja za uređenje prostora, a što je javni interes i (kao pitanje uređenja prostora) u zakonskoj je nadležnosti jedinice lokalne samouprave (Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, čl. 19). | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Predmetni javni natječaj će se ograničiti samo u smislu da se ne provodi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. |
| 187 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 11. | Zašto se ukida mogućnost da jedinica lokalne samouprave odlučuje o obvezi provedbe javnog arhitektonskog natječaja za zahvate koji nisu javne i društvene namjene, a grade se na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave? Navedenom odredbom do sada je dana samo takva mogućnost, ne i obveza, a sada se ona i kao mogućnost ukida?!? Predložena izmjena predstavlja nazadovanje u težnji za postizanjem arhitektonske vrsnoće izgrađenog prostora, kao i u odnosu na dosadašnje zahtjeve arhitektonske struke. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Predmetni javni natječaj će se ograničiti samo u smislu da se ne provodi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. |
| 188 | GRAD ZAGREB | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 11. | Zašto se ukida mogućnost da jedinica lokalne samouprave odlučuje o obvezi provedbe javnog arhitektonskog natječaja za zahvate koji nisu javne i društvene namjene, a grade se na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave? Navedenom odredbom do sada je dana samo takva mogućnost, ne i obveza, a sada se ona i kao mogućnost ukida? Predložena izmjena predstavlja nazadovanje u težnji za postizanjem arhitektonske vrsnoće izgrađenog prostora, kao i u odnosu na dosadašnje zahtjeve arhitektonske struke. Također, zašto se mogućnost da jedinica lokalne samouprave odlučuje o obvezi provedbe javnog arhitektonskog natječaja za zgrade javne i društvene namjene ograničava samo na zemljište u njezinom vlasništvu? I ovdje vrijedi gornji argument, jer se predloženom izmjenom praktički odustaje od obveze iznalaženja kvalitetnih rješenja za uređenje prostora, a što je javni interes i (kao pitanje uređenja prostora) u zakonskoj je nadležnosti jedinice lokalne samouprave (Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, čl. 19). | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Predmetni javni natječaj će se ograničiti samo u smislu da se ne provodi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. |
| 189 | Kata Marunica | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 11. | Zašto se ukida mogućnost da jedinica lokalne samouprave odlučuje o obvezi provedbe javnog arhitektonskog natječaja za zahvate koji nisu javne i društvene namjene, a grade se na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave? Navedenom odredbom do sada je dana samo takva mogućnost, ne i obveza, a sada se ona i kao mogućnost ukida?!? Predložena izmjena predstavlja nazadovanje u težnji za postizanjem arhitektonske vrsnoće izgrađenog prostora, kao i u odnosu na dosadašnje zahtjeve arhitektonske struke. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Predmetni javni natječaj će se ograničiti samo u smislu da se ne provodi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. |
| 190 | Blaženka Veselinović | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 11. | 1) Odredbama za provedbu prostornog plana lokalne razine propisuje se, po potrebi, obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja za odabir idejnog rješenja za zgrade i druge zahvate u prostoru javne i društvene namjene te za zahvate u prostoru na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave ili za zahvate na površinama određenim važećim prostornim planovima . (2) vjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje nadležno predstavničko tijelo posebnom odlukom, a u skladu sa strukovnim pravilnikom koji uređuje područje provedbe natječaja iz područja urbanizma, arhitekture i uređenja krajobraza. (3) Pravilnik iz prethodnog stavka donosi Ministar na prijedlog Hrvatske komore arhitekata i uz suglasnost Udruženja hrvatskih arhitekata." | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Predmetni javni natječaj će se ograničiti samo u smislu da se ne provodi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. |
| 191 | Mara Matijašić Paladin | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 11. | Zašto se ukida mogućnost da jedinica lokalne samouprave odlučuje o obvezi provedbe javnog arhitektonskog natječaja za zahvate koji nisu javne i društvene namjene? | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Predmetni javni natječaj će se ograničiti samo u smislu da se ne provodi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. |
| 192 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 11. | Zašto se ukida mogućnost da jedinica lokalne samouprave odlučuje o obvezi provedbe javnog arhitektonskog natječaja za zahvate koji nisu javne i društvene namjene, a grade se na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave? Navedenom odredbom do sada je dana samo takva mogućnost, ne i obveza, a sada se ona i kao mogućnost ukida?!? Predložena izmjena predstavlja nazadovanje u težnji za postizanjem arhitektonske vrsnoće izgrađenog prostora, kao i u odnosu na dosadašnje zahtjeve arhitektonske struke. Republika Hrvatska preuzela je obveze Deklaracije iz Davosa, te ih kroz ZOPU (čl. 3, st. 1, točka 5) i Nacionalnu razvojnu strategiju implementirala u strateške dokumente razvoja RH. Smanjenjem mogućnosti lokalnim samoupravama za provođenjem arhitektonskih natječaja na zemljištu u vlasništvu JLS onemogućava se ustavno pravo JLS-a da sami odlučuju na koji način će upravljati prostorom u svojem vlasništvu, te se umanjuje mogućnost održivog planiranja prostorom, podizanja vrsnoće izgrađenog prostora i kulture građenja. Arhitektonsko urbanistički natječaji su metoda kojom se, kroz pozitivnu konkurenciju, omogućava odabir najboljeg idejnog rješenja, potiče raznolikost pristupa i ideja, kreativnosti i inovacije, s ciljem ostvarenja visoke kvalitete izgrađenog prostora. Model odabira najkvalitetnijega arhitektonskog, urbanističkog i krajobraznog rješenja kroz proceduru natječaja, osnova je demokratskog i transparentnog procesa upravljanja prostorom, a koji uključuje participaciju zainteresirane javnosti od faze utvrđivanja natječajnog programa do javne rasprave i izložbe radova.. Sukladno svemu navedenom članak 55 ZoPU treba glasiti: "(1) Prostornim planom propisuje se, po potrebi, obveza provedbe javnog natječaja iz područja urbanizma, arhitekture i uređenja krajobraza za odabir idejnog rješenja za građevine i druge zahvate u prostoru javne i društvene namjene te za zahvate u prostoru na zemljištu u javnom vlasništvu. Osim navedenog, prostornim planom lokalne razine propisuje se, po potrebi, i obveza provedba javnog natječaja iz područja urbanizma, arhitekture i uređenja krajobraza za odabir idejnog rješenja za područja urbane preobrazbe, neuređenog dijela građevinskog područja te za druga područja, građevine i zahvate u prostoru od posebnog interesa za jedinicu lokalne samouprave. (2) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje nadležno predstavničko tijelo posebnom odlukom, a u skladu sa strukovnim pravilnikom koji uređuje područje provedbe natječaja iz područja urbanizma, arhitekture i uređenja krajobraza. (3) Pravilnik iz prethodnog stavka donosi Ministar na prijedlog Hrvatske komore arhitekata i uz suglasnost Udruženja hrvatskih arhitekata." U prijelazne i završne odredbe potrebno je dodati: "Do donošenja Pravilnika iz članka 55. primjenjuje se važeći Pravilnik o natječajima s područja arhitekture, urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza." Posljedično potrebno je izmijeniti i članak 93 ZoPU koji treba glasiti: "(1) Stručna rješenja prostornog plana lokalne razine mogu se pribaviti izradom više varijantnih rješenja koja može izraditi jedan ili više različitih stručnih izrađivača tako da se mogu međusobno usporediti. (2) Nositelj izrade može za stručna rješenja prostornog plana provesti natječaj sukladno članku 55. Odabrano natječajno rješenje ili više različitih rješenja predstavljaju pritom stručnu podlogu za izradu nacrta prijedloga plana." | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Predmetni javni natječaj će se ograničiti samo u smislu da se ne provodi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. |
| 193 | Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 11. | Članak 11. Smatramo izmjenu nepotrebnom jer se jedinicama lokalne samouprave smanjuje mogućnost kvalitetnog planiranja prostora. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Predmetni javni natječaj će se ograničiti samo u smislu da se ne provodi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. |
| 194 | Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 11. | Članak 55 "(1) Prostornim planom propisuje se, po potrebi, obveza provedbe javnog natječaja iz područja urbanizma, arhitekture i uređenja krajobraza za odabir idejnog rješenja za građevine i druge zahvate u prostoru javne i društvene namjene te za zahvate u prostoru na zemljištu u javnom vlasništvu. Osim navedenog, prostornim planom lokalne razine propisuje se, po potrebi, i obveza provedba javnog natječaja iz područja urbanizma, arhitekture i uređenja krajobraza za odabir idejnog rješenja za područja urbane preobrazbe, neuređenog dijela građevinskog područja te za druga područja, građevine i zahvate u prostoru od posebnog interesa za jedinicu lokalne samouprave. (2) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje nadležno predstavničko tijelo posebnom odlukom, a u skladu sa strukovnim pravilnikom koji uređuje područje provedbe natječaja iz područja urbanizma, arhitekture i uređenja krajobraza. (3) Pravilnik iz prethodnog stavka donosi Ministar na prijedlog Hrvatske komore arhitekata i uz suglasnost Udruženja hrvatskih arhitekata." U prijelazne i završne odredbe potrebno je dodati: "Do donošenja Pravilnika iz članka 55. primjenjuje se važeći Pravilnik o natječajima s područja arhitekture, urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza." | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Predmetni javni natječaj će se ograničiti samo u smislu da se ne provodi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. |
| 195 | Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 11. | Arhitektonsko urbanistički natječaji su metoda kojom se, kroz pozitivnu konkurenciju, omogućava odabir najboljeg idejnog rješenja, potiče raznolikost pristupa i ideja, kreativnosti i inovacije, s ciljem ostvarenja visoke kvalitete izgrađenog prostora. Model odabira najkvalitetnijega arhitektonskog, urbanističkog i krajobraznog rješenja kroz proceduru natječaja, osnova je demokratskog i transparentnog procesa upravljanja prostorom, a koji uključuje participaciju zainteresirane javnosti od faze utvrđivanja natječajnog programa do javne rasprave i izložbe radova. Takav pristup uvelike doprinosi podizanju društvene svijesti o važnosti izgrađenog prostora. Model razvoja prostora zasnovan na arhitektonsko urbanističkim natječajima uporište ima u : - Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. - Deklaraciji u Davosu - visokokvalitetna kultura građenja - Baukultur - za Europu iz 2018. - Deklaraciji o ključnim alatima za osiguravanje kvalitete izgrađenog okoliša iz 2019. S obzirom na sve navedeno, potrebno je unaprijediti i uskladiti zakonodavni okvir koji regulira kulturu građenja na području Republike Hrvatske s usvojenim strateškim dokumentima i vrijednostima koje baštini europski i svjetski civilizacijski krug. Sukladno svemu navedenom članak 55 ZoPU treba glasiti: "(1) Prostornim planom propisuje se, po potrebi, obveza provedbe javnog natječaja iz područja urbanizma, arhitekture i uređenja krajobraza za odabir idejnog rješenja za građevine i druge zahvate u prostoru javne i društvene namjene te za zahvate u prostoru na zemljištu u javnom vlasništvu. Osim navedenog, prostornim planom lokalne razine propisuje se, po potrebi, i obveza provedba javnog natječaja iz područja urbanizma, arhitekture i uređenja krajobraza za odabir idejnog rješenja za područja urbane preobrazbe, neuređenog dijela građevinskog područja te za druga područja, građevine i zahvate u prostoru od posebnog interesa za jedinicu lokalne samouprave. (2) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje nadležno predstavničko tijelo posebnom odlukom, a u skladu sa strukovnim pravilnikom koji uređuje područje provedbe natječaja iz područja urbanizma, arhitekture i uređenja krajobraza. (3) Pravilnik iz prethodnog stavka donosi Ministar na prijedlog Hrvatske komore arhitekata i uz suglasnost Udruženja hrvatskih arhitekata." U prijelazne i završne odredbe potrebno je dodati: "Do donošenja Pravilnika iz članka 55. primjenjuje se važeći Pravilnik o natječajima s područja arhitekture, urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza." Posljedično potrebno je izmijeniti i članak 93 ZoPU koji treba glasiti: "(1) Stručna rješenja prostornog plana lokalne razine mogu se pribaviti izradom više varijantnih rješenja koja može izraditi jedan ili više različitih stručnih izrađivača tako da se mogu međusobno usporediti. (2) Nositelj izrade može za stručna rješenja prostornog plana provesti natječaj sukladno članku 55. Odabrano natječajno rješenje ili više različitih rješenja predstavljaju pritom stručnu podlogu za izradu nacrta prijedloga plana." Obrazloženje traženih izmjena: Dosadašnje odredbe Zakona o prostornom uređenju određuju isključivu mogućnost propisivanja obveze provedbe arhitektonsko-urbanističkih natječaja za zgrade i druge zahvate u prostoru javne i društvene namjene te za zahvate u prostoru na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Prijedlogom izmjena i dopuna ZoPU dodatno se umanjuje mogućnost kontrole kvalitete razvoja prostora što nije u skladu s temeljnim načelima održivog planiranja. Izmjenama i dopunama potrebno je osigurati mogućnost provedbe natječaja i u prostorima od posebnog interesa jedinica lokalne samouprave. Prostori posebnog interesa mogu obuhvatiti zone svih namjena određenih prostornim planom bez obzira na vlasničku strukturu, a koje predstavljaju ključne točke za razvoj prostora jedinica lokalne i regionalne samouprave. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Predmetni javni natječaj će se ograničiti samo u smislu da se ne provodi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. |
| 196 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 11. | - Zašto se ukida mogućnost da jedinica lokalne samouprave odlučuje o obvezi provedbe javnog arhitektonskog natječaja za zahvate koji nisu javne i društvene namjene, a grade se na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave? - Navedenom odredbom do sada je dana samo takva mogućnost, ne i obveza, a sada se ona i kao mogućnost ukida. Predložena izmjena predstavlja nazadovanje u težnji za postizanjem arhitektonske vrsnoće izgrađenog prostora. Slijedom navedenog odredbu treba zadržati neizmijenjenu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Predmetni javni natječaj će se ograničiti samo u smislu da se ne provodi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. |
| 197 | Dragutin Domitrović | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 12. | U čl. 56. Zakona o prostornom uređenju i/ili u pripadajuće podzakonske akte treba unijeti iznimku kojom će se ukloniti obveza da se u prostornim planovima kartografski prikazuju eksploatacijska polja ugljikovodika, geotermalne vode, podzemnih skladišta plina ili struktura za trajno zbrinjavanje ugljikovog dioksida, definiranih sukladno Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Naime, eksploatacijsko polje je u tim slučajevima samo površinska projekcija dubokih ležišta u kojima se nalaze ugljikovodici, geotermalna voda, uskladišteni prirodni plin ili trajno zbrinuti ugljikov dioksid, a na površini se eksploatacija odvija pomoću točkasto razmještenih objekata i postrojenja, čije je ukupno zauzeće prostora najviše nekoliko postotaka ukupne površine eksploatacijskog polja - i za svaki se takav objekt ili postrojenje zasebno mora ishoditi lokacijska i građevinska dozvola, čemu prethodi ocjena utjecaja na okoliš. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nije predmet ovih ID Zakona niti općenito Zakona o prostornom uređenju već podzakonskih propisa, odnosno pravilnika. |
| 198 | Marina Ninic | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. | Prostorni plan rezultat je prostornog planiranja (vrlo šturo značenje pojma „prostorno planiranje“ utvrđeno je u članku 3. stavku 1. točki 30. ovog zakona). Ako je „Državni plan prostornog razvoja“ usmjeren samo na pojedinačne zahvate u prostoru od državnog značaja, odnosno samo na djeliće cjelovitog prostora Republike Hrvatske onda se uopće ne radi o „prostornom planu“ niti o razmatranju prostornog razvoja cjelovitog područja Republike Hrvatske, već samo o odredbama odnosno uvjetima gradnje pojedinačnih zahvata u prostoru od državnog značaja, odnosno „planiraju“ se mali fragmenti unutar države, a koji se uopće ne sagledavaju integralno u odnosu na cjeloviti prostor. Stoga su odredbe kojim se utvrđuje što se ovim „prostornim planom“ određuje (čl. 67.) kao i odredbe kojim se utvrđuje što se njime propisuje (čl. 68.) kontradiktorne temeljnim odredbama ovog zakona: članku 2., članku 3. stavku 1. točki 30. te člancima 6., 7., 8., 9, 10, 12. i 13.! A slijedom navedenog uopće nije osnovano ovaj dokument nazivati „Državnim planom prostornog razvoja“. Nadalje, dodatno rastakanje tog plana u još manje dijelove – „cjeline i podcjeline“ dovodi do potpunog izostanka prostornog planiranja! – stavak 2. je dodatno kontradiktoran temeljnim odradbama ovog zakona: članku 2., članku 3. stavku 1. točki 30. te člancima 6., 7., 8., 9, 10, 12. i 13. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Dok se ne donese DPPR, na snazi će biti postojeći sustav prostornog planiranja, odnosno svi važeći prostorni planovi okolnog područja. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 199 | HGK | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. | Udruženje OIE HGK predlaže na odgovarajućem mjestu u članku 14. 15. i 16. prijedloga Zakona dodati sljedeću odredbu: Do donošenja Državnog plana prostornog razvoja kao provedbeni plan smatrati će se Prostorni plan županije ukoliko isti nije u suprotnosti sa Strategijom prostornog razvoja Republike Hrvatske i Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske. Obrazloženje: Elektroenergetski objekti prijenosne mreže linijskog su karaktera, u prostoru su prisutni (vidljivi) kao nadzemni visokonaponski dalekovodi čija je duljina nekoliko desetaka, pa i stotina kilometara, te kao transformatorske stanice na njihovim krajevima koje s pripadajućom infrastrukturom mogu zauzimati površine od nekoliko hektara. Manji dio infrastrukture izveden je podzemno (visokonaponski energetski kabeli). Zbog specifičnog zemljopisnog oblika Republike Hrvatske i teritorijalno-upravnog uređenja takve građevine nalaze se/protežu se u prostorima dvije ili više Županija i prostorima velikog broja Općina i Gradova. Za HOPS-ove razvojne interese, pripremu izgradnje i izgradnju objekata prijenosne mreže dugoročno bi bio najkorisniji Državni plan prostornog razvoja (dalje u tekstu: Državni plan) koji bi svom karakteru trebao biti provedbeni dokument prostornog uređenja, na temelju kojeg bi se mogli pokrenuti postupci pribavljanja rješenja o zaštiti okoliša i prirode, ishoditi lokacijska dozvola i građevinska dozvola upravo za one građevine (dalekovode 400, 220, 110 kV) koje su kao linijski objekti smješteni u prostorima više zemljopisnih područja odnosno u prostorima više jedinica lokalne i regionalne samouprave. Obzirom da je donošenje Državnog plana više godina u zastoju, HOPS se za potrebe pripreme izgradnje i realizacije projekata morao opredijeliti za strategiju iniciranja, pokretanja i sudjelovanja u izmjenama i dopunama prostornih planova Županija, tj. da se na temelju takvih prostornih planova (''s direktnom provedbom'') mogu ishoditi lokacijske dozvole i građevinske dozvole za elektroenergetske objekte. | Prihvaćen | Prihvaćeno ovim ID Zakona. Članak 62. st. 3. ovih ID Zakona. |
| 200 | Gorana Ljubičić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. | Stručno je potpuno neutemeljeno da se DPPR donosi po pojedinačnim „cjelinama“ pa čak i „podcjelinama“ (što god to bilo!), a ne kao cjeloviti dokument, a posebno jer je navedeno u koliziji s člancima 8., 12. i 13. samoga zakona. Ove dopune samo dokazuju nesposobnost Ministarstva da izradi Državni plan prostornog razvoja, a na način kako su ga zamislili još 2013. u okviru „novog“ sustava prostornog uređenja – neposredno provediv za sve zahvate od državnog značaja. I umjesto da se sukladno opetovanim apelima struke odustane od ovakvog neprovedivog i stručno potpuno neutemeljenog sustava prostornog uređenja ovim prijedlogom dopuna zakona predlaže se donositi najznačajniji prostorni plan države po nekim nesuvislim dijelovima. Poražavajuće za krovno tijelo nadležno za prostorno uređenje. Izmjenama zakonskog okvira treba se unaprijediti prostorno uređenje, a ne suprotno, stvarati još veći kaos (jer se u biti predlaže sektorsko a ne prostorno planiranje) i zatirući temeljne odredbe ovoga zakona – ciljeve i načela prostornog uređenja. S obzirom na to da je prijedlog dopune članka u koliziji s temeljnim odredbama zakona predlažem odbaciti predložene dopune. Ujedno, kako se desetljeće nakon donošenja zakona još uopće nije ni pokrenuo taj novi sustav prostornog uređenja, a izgledno je da će konačno privođenje svih prostornih planova u RH tom sustavu trajati neizmjerno dugo (desetljećima) predlažem pokrenuti izradu novog zakonodavnog okvira o prostornom uređenju te vraćanje na „stari“, stručno opravdan sustav prostornog uređenja – strateško i provedbeno planiranje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 201 | Udruga hrvatskih urbanista | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. | UHU je tijekom ovih 9 godine opetovano ponavljala da se DPPR može izraditi samo ukoliko su predmetne namjene/trase državnog značaja već istražene i/ili utvrđene temeljem već izrađenih detaljnijih istraživanja (studije, planovi, programi) ili pak ukoliko su te lokacije već određene u važećim planovima. Međutim, što je s pojedinim zahvatima od interesa za državu koje je potrebno planirati, jer za to postoji potreba koja se utvrđuje u tijeku planiranja/izrade plana, a za propisivanje detaljnih lokacijskih uvjeta u vrijeme izrade pojedinog plana nisu ostvareni preduvjeti koji su ranije spomenuti. Ovako segmentirano, bez strateške razine prostornih planova, nije moguće cjelovito planiranje područja Republike Hrvatske, te čuvanje prostora za neka od budućih planskih razdoblja koja danas ne možemo sagledati, a za koje je potrebno dugoročno zaštititi prostor kao osnovu zajedničke dobrobiti (kako je navedeno u članku 10. Zakona). | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 202 | Vana Rodin Kružić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. | Državni plan prostornog razvoja je prvenstveno prostorni plan koji se mora izraditi sukladno ciljevima i načelima prostornog uređenja koja su definirana Zakonom o prostornom uređenju! Ako je prvi cilj ravnomjeran prostorni razvoj, kako se on može postići razmatranjem "pojedinačnih cjelina". Isto tako kada je riječ o integralnom pristupu prostornom planiranju, kako se navedeno načelo može ostvariti ako se plan izrađuje kao "sektorski dokument". Sakako bi stavak 2 trebalo brisati. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 203 | Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. | stavak 2. Radi se zapravo o sektorskom planiranju, a ne prostornom planiranju kojega je cilj integrirati sve sektorske planove u manjem ili većem dijelu kroz jedinstvenu proceduru donošenja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 204 | Tihomir Jukić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. | Čl. 66. stavak 2. Obavezno brisati: „iznimno se može donositi po pojedinačnim cjelinama određenim podstavcima stavka 1. članka 67. ovoga Zakona, te njihovim podcjelinama“. Ovaj članak je suprotan načelima integralnog planiranja prostora i urušava sustav planiranja prostora RH. Suprotan je i osnovnim postavkama prostornog uređenja (članak 7. Zakona) koji daje načela prostornog uređenja koje se temelji na „integralnom pristupu u prostornom planiranju“ . Suprotan je i načelima iz članka 8 Zakona: „Prostorno planiranje temelji se na sveobuhvatnom sagledavanju korištenja i zaštite prostora …….. i poštivanje načela integralnog upravljanja obalnim područjem.“ Uz sve ovo nedefinirani su pojmovi „pojedinačne cjeline“ i „podcjeline“. Da li će se državni plan raditi za jednu prometnicu ili samo za jednu infrastrukturu, a bez utjecaja na sve ostale činitelje i aktere u prostoru. Ako da, to je porazno za sustav planiranja. Ovo je iznimno štetna i razorna odredba po prostorno planiranje uopće jer se time otvaraju vrata sektorskom planiranju na državnoj i svim ostalim razinama. Integralni pristup u prostornom planiranju čini najveću kvalitetu i snagu naših prostornih planova. | Djelomično prihvaćen | DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 205 | Jelena Borota | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. | Parcijalno donošenje Državnog plana prostornog razvoja u suprotnosti je s načelima prostornog planiranja koje ovaj Zakon propisuje, a posebno s točkom 1. članka 7. načelu integranog pristupa prostornom planiranju. Osim toga suprotno je načelima struke i zdravom razumu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 206 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. | Članak 14. Izmjena i dopuna Članak 66. Stavak (2) Državni plan prostornog razvoja uveden je ovim Zakonom od NN 153/13, koji vrijedi od 1.1.2014. U preko 8 godina Državni plan nije donesen, i sada bi se ovim stavkom omogućilo da ga se donosi na komade. Katastrofalno. Hoće li njegovi dijelovi na ovaj način biti uopće međusobno usklađeni? Za pretpostaviti je da mogu biti usklađeni samo ako je već sagledana cjelina, a ako je sagledana, nema razloga da se plan ne dovrši u cijelosti. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 207 | Sanja Turk | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. | Stručno je upitno, zakonski i logički neopravdano da se Državni plan prostornog razvoja donosi po pojedinačnim cjelinama te njihovim podcjelinama, a ne kao cjeloviti dokument. U suprotnosti je s načelima i odredbama ovoga Zakona. Unatoč svim postavljenim rokovima za izradu Državnog plana prostornog razvoja, do sada nije izrađen niti nacrt prijedloga tog plana (8 godina od stupanja na snagu ovog Zakona). Ovim prijedlogom izmjene Zakona i omogućavanjem da se Državni plan prostornog razvoja izrađuje u dijelovima, direktno se potvrđuje ono na što struka godinama pokušava ukazati - da nije moguće upostaviti sustav kakav je bio zamišljen u zakonu koji je stupio na snagu 2014.g. Potrebno je preispitati i temeljito izmijeniti zamišljene postavke "novog" sustava prostornog uređenja i "planova nove generacije", a ne ovakvim izmjenama krpati ideju koja je krivo postavljena u samom početku. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 208 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. | Članak 14. ID Zakona - odnosi se na članak 66. Zakona - stavak 2. – smatra se neprihvatljivim omogućiti izradu i donošenje Državnog plana prostornog razvoja (dalje u tekstu: DPPR) po pojedinačnim cjelinama, s obzirom na značaj prostora i površina koje isti obrađuje i određuje, kao i s obzirom na daljnju izradu prostornih planova županijske i lokalne razine, odnosno na uspostavu propisanog sustava prostornog uređenja. - Postavlja se pitanje kako će se osigurati hijerarhija prostornih planova propisana Zakonom, tj. koji će se prostori/građevine/zahvati od državnog značaja preuzeti/odrediti u novim planovima regionalne i lokalne razine kako bi se znalo da se na istima ne smiju planirati prostori/građevine/zahvati županijskog i lokalnog značaja? - Da li će državni značaj, do izrade DPPR-a i po izradi DPPR po pojedinačnim cjelinama, u novom sustavu prostornog uređenja i nadalje određivati prostorni planovi županija (u daljnjem tekstu: PPŽ), kao i dosad? Ako da, onda bi se to Zakonom trebalo odrediti za prijelazno razdoblje koje može trajati dulje vremensko razdoblje (u prijelaznim odredbama isto je navedeno za nove prostorne planove općina i gradova preuzimajući planska rješenja iz PPŽ-ova). | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 209 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. | Stručno je upitno, zakonski i logički neopravdano da se Državni plan prostornog razvoja donosi po pojedinačnim cjelinama te njihovim podcjelinama, a ne kao cjeloviti dokument. Ukoliko se donosi na ovaj način, na koji način stupa na snagu, po pojedinačnim cjelinama odnosno podcjelinama, ili nakon donošenja svih pojedinačnih cjelina odnosno podcjelina koje će činiti cjeloviti Državni plan prostornog razvoja? Kako će se onda cjeloviti županijski prostorni planovi moći donijeti, ako nema cjelovitog Državnog plana? Sustav prostornog uređenja koji smo imali do 2014. srušen je zbog potpuno neutemeljene ideje da će država utvrditi neposrednu provedbu za sve građevine državnog značaja kroz propisivanje detaljnih uvjeta gradnje za njih. Temeljem članka 196. ovog Zakona utvrđeno je da će se takav DPPR donijeti u roku od dvije godine od stupanja na snagu zakona (znači rok za donošenje je bio 1. siječnja 2016. - sramotno da se ne poštuje rok koji je Ministarstvo zakonom samo zadalo te da se nakon toga još sedam godina ignorira.). Unatoč roku Odluka o izradi DPPR-a donesena je tek u travnju 2018. Do danas nije izrađen ni nacrt prijedloga! A sada se taj krajnje krnji sustav dodatno usitnjava izradom DPPR-a u dijelovima!? Osnovno je pitanje u kojem roku Ministarstvo takvim izradama DPPR-a u dijelovima namjerava donijeti cjeloviti DPPR? | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 210 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. | Stručno je upitno a zakonski i logički neopravdano da se Državni plan prostornog razvoja donosi po pojedinačnim cjelinama te njihovim podcjelinama, a ne kao cjeloviti dokument. Nastavno, postavlja se pitanje, ukoliko se donosi na ovaj način, na koji način stupa na snagu, po pojedinačnim cjelinama odnosno podcjelinama, ili nakon donošenja svih pojedinačnih cjelina odnosno podcjelina koje će činiti cjeloviti Državni plan prostornog razvoja? Ovo se posebno ističe zbog kolizije s načelima prostornog uređenja iz članka 8., 12. i 13. Zakona, koja podrazumijevaju sveobuhvatno planiranje pojedinih gospodarskih i upravnih područja radi postizanja uravnotežene prostorne održivosti. Donošenjem Državnog plana prostornog razvoja po pojedinačnim cjelinama te podcjelinama zapravo se prostorno uređuju zasebna gospodarska i upravna područja te isključuje mogućnost suradnje, sinteze i usuglašavanja međusobnih utjecaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba o nadležnosti za donošenje Državnog plana prostornog razvoja neće se mijenjati kroz ovaj Prijedlog Zakona te će nadležnost i dalje ostati u rukama Sabora. |
| 211 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. | Prostorni plan rezultat je prostornog planiranja (vrlo šturo značenje pojma „prostorno planiranje“ utvrđeno je u članku 3. stavku 1. točki 30. ovog zakona). Ako je „Državni plan prostornog razvoja“ usmjeren samo na pojedinačne zahvate u prostoru od državnog značaja, odnosno samo na djeliće cjelovitog prostora Republike Hrvatske onda se uopće ne radi o „prostornom planu“ niti o razmatranju prostornog razvoja cjelovitog područja Republike Hrvatske, već samo o odredbama odnosno uvjetima gradnje pojedinačnih zahvata u prostoru od državnog značaja, odnosno „planiraju“ se mali fragmenti unutar države, a koji se uopće ne sagledavaju integralno u odnosu na cjeloviti prostor. Stoga su odredbe kojim se utvrđuje što se ovim „prostornim planom“ određuje (čl. 67.) kao i odredbe kojim se utvrđuje što se njime propisuje (čl. 68.) kontradiktorne temeljnim odredbama ovog zakona: članku 2., članku 3. stavku 1. točki 30. te člancima 6., 7., 8., 9, 10, 12. i 13.! A slijedom navedenog uopće nije osnovano ovaj dokument nazivati „Državnim planom prostornog razvoja“. Nadalje, dodatno rastakanje tog plana u još manje dijelove – „cjeline i podcjeline“ dovodi do potpunog izostanka prostornog planiranja! – stavak 2. je dodatno kontradiktoran temeljnim odradbama ovog zakona: članku 2., članku 3. stavku 1. točki 30. te člancima 6., 7., 8., 9, 10, 12. i 13. Sustav prostornog uređenja koji smo imali do 2014. srušen je zbog potpuno neutemeljene ideje da će država utvrditi neposrednu provedbu za sve građevine državnog značaja kroz propisivanje detaljnih uvjeta gradnje za njih. Temeljem članka 196. ovog Zakona utvrđeno je da će se takav DPPR donijeti u roku od dvije godine od stupanja na snagu zakona (znači rok za donošenje je bio 1. siječnja 2016. - sramotno da se ne poštuje rok koji je Ministarstvo zakonom samo zadalo te da se nakon toga još sedam godina ignorira.). Unatoč roku Odluka o izradi DPPR-a donesena je tek u travnju 2018. Do danas nije izrađen ni nacrt prijedloga! A sada se taj krajnje krnji sustav dodatno usitnjava izradom DPPR-a u dijelovima!? Osnovno je pitanje u kojem roku Ministarstvo takvim izradama DPPR-a u dijelovima namjerava donijeti cjeloviti DPPR? A rok je istekao 1. siječnja 2016.! | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 212 | GRAD ZAGREB | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. | Je li zakonski i logički opravdano da se Državni plan prostornog razvoja donosi po pojedinačnim cjelinama te njihovim podcjelinama, a ne kao cjeloviti dokument, te nastavno, ukoliko se donosi na ovaj način, na koji način stupa na snagu, po pojedinačnim cjelinama odnosno podcjelinama, ili nakon donošenja svih pojedinačnih cjelina odnosno podcjelina koje će činiti cjeloviti Državni plan prostornog razvoja? Ovo se posebno ističe zbog kolizije s načelima prostornog uređenja iz članka 8., 12. i 13. Zakona, koja podrazumijevaju sveobuhvatno planiranje pojedinih gospodarskih i upravnih područja radi postizanja uravnotežene prostorne održivosti. Donošenjem Državnog plana prostornog razvoja po pojedinačnim cjelinama te podcjelinama zapravo se prostorno uređuju zasebna gospodarska i upravna područja te isključuje mogućnost suradnje, sinteze i usuglašavanja međusobnih utjecaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 213 | Blaženka Veselinović | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. | Državni plan prostornog razvoja“ usmjeren samo na pojedinačne zahvate u prostoru od državnog značaja, odnosno samo na djeliće cjelovitog prostora Republike Hrvatske onda se uopće ne radi o „prostornom planu“ niti o razmatranju prostornog razvoja cjelovitog područja Republike Hrvatske, već samo o odredbama odnosno uvjetima gradnje pojedinačnih zahvata u prostoru od državnog značaja, odnosno „planiraju“ se mali fragmenti unutar države, a koji se uopće ne sagledavaju integralno u odnosu na cjeloviti prostor. Stoga su odredbe kojim se utvrđuje što se ovim „prostornim planom“ određuje (čl. 67.) kao i odredbe kojim se utvrđuje što se njime propisuje (čl. 68.) kontradiktorne temeljnim odredbama ovog zakona: članku 2., članku 3. stavku 1. točki 30. te člancima 6., 7., 8., 9, 10, 12. i 13.! Probleme planiranja provedbene razine kroz DPPR za sve zahvate državne razine predstavlja zai za perid koji plan treba pokriti iskazana je i prilikom donošenja izvornika Zakona, a što je protok vremena i dokazao. Cijepanje DDPPR na segmente ne može više predstavljati DPPR . Zašto ne napraviti kompletnu reviziju ovog Zakona i vratiti se ralnim okvirima. Ne može se nešto zvati prostornim planom ako ne sadržava sve sastavnice i nije sukladan načelima Zakona. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba o nadležnosti za donošenje Državnog plana prostornog razvoja neće se mijenjati kroz ovaj Prijedlog Zakona te će nadležnost i dalje ostati u rukama Sabora. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 214 | Mara Matijašić Paladin | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. | Temeljem članka 196. ovog Zakona utvrđeno je da će se takav DPPR donijeti u roku od dvije godine od stupanja na snagu zakona (rok za donošenje je bio 1. siječnja 2016.). Unatoč roku Odluka o izradi DPPR-a donesena je tek u travnju 2018. Do danas nije izrađen ni nacrt prijedloga! A sada se taj krajnje krnji sustav dodatno usitnjava izradom DPPR-a u dijelovima!? Osnovno je pitanje u kojem roku Ministarstvo takvim izradama DPPR-a u dijelovima namjerava donijeti cjeloviti DPPR? A rok je istekao 1. siječnja 2016. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 215 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. | Prostorni plan rezultat je prostornog planiranja (vrlo šturo značenje pojma „prostorno planiranje“ utvrđeno je u članku 3. stavku 1. točki 30. ovog zakona). Ako je „Državni plan prostornog razvoja“ usmjeren samo na pojedinačne zahvate u prostoru od državnog značaja, odnosno samo na djeliće cjelovitog prostora Republike Hrvatske onda se uopće ne radi o „prostornom planu“ niti o razmatranju prostornog razvoja cjelovitog područja Republike Hrvatske, već samo o odredbama odnosno uvjetima gradnje pojedinačnih zahvata u prostoru od državnog značaja, odnosno „planiraju“ se mali fragmenti unutar države, a koji se uopće ne sagledavaju integralno u odnosu na cjeloviti prostor. Stoga su odredbe kojim se utvrđuje što se ovim „prostornim planom“ određuje (čl. 67.) kao i odredbe kojim se utvrđuje što se njime propisuje (čl. 68.) kontradiktorne temeljnim odredbama ovog zakona: članku 2., članku 3. stavku 1. točki 30. te člancima 6., 7., 8., 9, 10, 12. i 13.! A slijedom navedenog uopće nije osnovano ovaj dokument nazivati „Državnim planom prostornog razvoja“. Nadalje, dodatno rastakanje tog plana u još manje dijelove – „cjeline i podcjeline“ dovodi do potpunog izostanka prostornog planiranja! – stavak 2. je dodatno kontradiktoran temeljnim odradbama ovog zakona: članku 2., članku 3. stavku 1. točki 30. te člancima 6., 7., 8., 9, 10, 12. i 13. Sustav prostornog uređenja koji smo imali do 2014. srušen je zbog potpuno neutemeljene ideje da će država utvrditi neposrednu provedbu za sve građevine državnog značaja kroz propisivanje detaljnih uvjeta gradnje za njih. Temeljem članka 196. ovog Zakona utvrđeno je da će se takav DPPR donijeti u roku od dvije godine od stupanja na snagu zakona (znači rok za donošenje je bio 1. siječnja 2016. - sramotno da se ne poštuje rok koji je Ministarstvo zakonom samo zadalo te da se nakon toga još sedam godina ignorira.). Unatoč roku Odluka o izradi DPPR-a donesena je tek u travnju 2018. Do danas nije izrađen ni nacrt prijedloga! A sada se taj krajnje krnji sustav dodatno usitnjava izradom DPPR-a u dijelovima!? Osnovno je pitanje u kojem roku Ministarstvo takvim izradama DPPR-a u dijelovima namjerava donijeti cjeloviti DPPR? A rok je istekao 1. siječnja 2016.! | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 216 | Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. | Članak 14. Stavak 2. u suprotnosti je s člancima 7. i 8. Zakona o prostornom uređenju. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 217 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 14. | - Državni plan prostornog razvoja je prvenstveno prostorni plan. On, kao i svaki drugi prostorni plan, mora biti cjelovit dokument koji usklađuje način i režime korištenja prostora/površina u cijelom svom obuhvatu. On ima formu i snagu podzakonskog akta, pa ga tako treba i donositi. Kako je moguće propis donositi u dijelovima, fazama ili po različitim temema? | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 218 | Dragutin Domitrović | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 15. | U predloženi tekst podstavka 5. treba dodati i istraživanje, tako da glasi: "5. zone namijenjene istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, geotermalne vode, podzemnom skladištenju plina i trajnom zbrinjavanju ugljikova dioksida u geološkim strukturama". | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Istraživanje zona namjene je uređeno Odlukama Vlade Republike Hrvatske. |
| 219 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 15. | Članak 15. ID Zakona - odnosi se na članak 67. Zakona - stavak 2. – nije jasno iz važećeg Zakona hoće li se DPPR-om određivati uvjeti provedbe zahvata državnog značaja koji se nalaze u građevinskom području naselja (npr. posebnih građevina - zatvor, vojne građevine, građevine MUP-a ili drugo) ili će se ti uvjeti određivati planom lokalne razine u čijoj je nadležnosti određivanje uvjeta provedbe zahvata u građevinskom području naselja (prema članku 76. Zakona). - Ista dvojba se odnosi i na članak 19. ID Zakona – odnosi se na članak 72. Zakona, a koji se odnosi na prostorni plan županije (u daljnjem tekstu: PPŽ). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženom izmjenom se ne mijenja što pojedine razine prostornih planova određuju. |
| 220 | Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 15. | Članak 15., stavak1., podstavak 5. Nedostaju zone namijenjene istraživanju ugljikovodika. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zone istraživanja su uređene Odlukama Vlade Republike Hrvatske. |
| 221 | Tihomir Jukić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 17. | Članak 70.a stavak 1. i 2. Predlaže se brisati oba stavka 1. i 2. i ostaviti važeći stavak 1. Nedopustivo je i moralno upitno reguliranje primanja zaposlenika Ministarstva putem Zakona o prostornom uređenja. ZPU se bavi prostorom RH, zaštitom i razvojem prostora, a ne zaposlenicima Ministarstva i njihovim primanjima. To se mora regulirati drugim propisima ili internim aktima. Ne vidim po čemu je značajni posao nekog tko izdaje određene akte od onog tko sveobuhvatno izrađuje prostorne planove (i to još s niskim iznosima po postupku javne nabave) | Prihvaćen | Prihvaća se. Članak je brisan. |
| 222 | Gorana Ljubičić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 18. | Predložene izzmjene članka neosnovane su ili nisu predmet ovog zakona, niti su predmet poglavlja "Urbanistički plan uređenja državnog značaja". Predlažem odbaciti predložene izmjene članka. | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o plaćama izostavljena je iz Prijedloga zakona. |
| 223 | Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 18. | stavak 2 Diskriminacija ostalih službenika i namještenika. Znači li to da ostali zaposlenici obavljaju neodgovoran i nezahtjevan posao? Nadalje, s obzirom da se ovim izmjenama zakona utvrđuje da se do donošenja DPPR zahvati i građevine od državnog značaja planiraju kroz planove regionalne i lokalne razine, da se izmjenama zakona omogućuje izrada prostornih planova državne razine po cjelinama i podcjelinama i da su se i do sada zahvati od državnog značaja, isto tako po cjelinama i podcjelinama, planirali kroz prostorne planove regionalne razine (Uputa Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: 350-01/20-01/500, UR.BROJ: 531-06-1-2-20-1, od 20.listopada 2020), pitanje je može li se u tom slučaju stavak (2) primijeniti i na zaposlenike županijskih Zavoda, koji taj posao odgovorno obavljaju već godinama? | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba o plaćama izostavljena je iz Prijedloga zakona. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. Sukladno članku 52.a. prijedloga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva donijet Arhitektonske politike RH, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja za srednjoročno razdoblje kojima će se razraditi ciljevi i smjernice za unapređenje kvalitete i kulture građenja te kvalitete arhitekture i cjelokupnog izgrađenog prostora. |
| 224 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 18. | Članak 18. Izmjena i dopuna Članak 70.a Ovakvim odredbama nije mjesto u Zakonu o prostornom uređenju, nego valjda u nekim pravilnicima o plaćama državnih službenika ili sl. A komentar može biti i ovakav: Baš pohvalno da se shvatilo koliko je posao planera zahtjevan i složen, da je od interesa za RH i da zaslužuje nagradu od 20% na osnovnu plaću, ali samo kad se radi o državnim službenicima, međutim taj je posao jednako ili više zahtjevan kad se radi o planerima na slobodnom tržištu, jasno da se nama ne može dati nagrada, ali se sigurno mogu dati porezne olakšice ili slične stimulacije, pa predlažem da se to u istom članku predvidi ovim izmjenama i dopunama zakona. | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o plaćama izostavljena je iz Prijedloga zakona. |
| 225 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 18. | Članak 18. ID Zakona - odnosi se na članak 70.a Zakona - stavak 2. – predlaže se brisati - Obzirom na navedeno u članku 66. st. 2 (vezano uz izradu i donošenje DPPR po pojedinačnim cjelinama), kao i na činjenicu da DPPR nije izrađen, te da se zahvati državne razine planiraju i provode po PPŽ-ovima, nejasna je namjera predložena u ovom stavku. - Napominje se da županijski zavodi sudjeluju u izradi DPPR-a s obzirom da za potrebe izrade DPPR-a kontinuirano, već više godina obrađuju podatke iz prostornih planova županija i JLS-a, te da županijski zavodi također mogu izrađivati i prostorne planove državnog značaja kako je određeno člankom 27. stavkom 2. Zakona (prostorni planovi područja posebnih obilježja i urbanistički planovi od značaja za Državu), te bi se temeljem navedenog predložena odredba trebala primjenjivati i na zaposlenike županijskih zavoda ukoliko izrađuju i te vrste prostornih planova. - Nadalje, izdavanje suglasnosti na planove kojima su planirani zahvati od značaja za Državu, od strane službenika i namještenika, odnosi se samo na prijelazno razdoblje i to zato što isti još nisu planirani DPPR-om, pa moraju biti planirani PPŽ-ovima koje izrađuju županijski zavodi, odnosno novim prostornim planovima općina i gradova. - Usto je ovim Prijedlogom ID Zakona županijskim zavodima povećan obuhvat poslova s obzirom da bi trebali izdavati mišljenja i na sve urbanističke planove uređenja, i to ne samo o njihovoj usklađenosti s PPŽ-om već i sa Zakonom i propisima na temelju Zakona, što je sigurno od značaja za Državu (pri tome je upitno da li su županijski zavodi mjerodavni tumačiti usklađenost planova sa Zakonom i propisima – veza: primjedba vezana uz članak 107. Zakona). | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o plaćama izostavljena je iz Prijedloga zakona. |
| 226 | Suzana Dobrić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 18. | Čitav članak 18. treba ukloniti. Državni službenici i namještenici koji sudjeluju u izradi prostornih planova bilo koje razine imaju posebne uvjete rada i rade težak i odgovoran posao, jer su pogreške napravljene prilikom izrade prostornih planova dugoročne i teško ispravljive i stoga nije jasno zašto bi se izdvojila jedna kategorija. Nadalje, podrazumijeva se da svi državni službenici i namještenici, neovisno koji konkretan posao obavljaju, svoj posao trebaju raditi najbolje što mogu, odgovorno i u svrhu zaštite javnog interesa. Ovakva odredba imala bi smisla samo kada bi postojala kaznena ili krivična odgovornost za loše izrađen plan, a također otvara prostor za netransparentnost i trgovanje utjecajem unutar javnog sektora. | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o plaćama izostavljena je iz Prijedloga zakona. |
| 227 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 18. | - stavak 1. i 2. - Odredbe ovog članka uopće nisu predmet potpoglavlja „Urbanistički plan uređenja državnog značaja“ - stavak 2. - Nije predmet ovog Zakona, a pogotovo ovog potpoglavlja! Načelno, radi se razlika između stručnjaka iste razine, ovisno o radnom mjestu što je potpuno neprihvatljivo. | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o plaćama izostavljena je iz Prijedloga zakona. |
| 228 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 18. | stavak 1 U svim prostornim planovima jedinica lokalne samouprave (ili u gotovo svim) planirani su zahvati u prostoru državnog značaja – kako onda izrada tih prostornih planova nije od posebnog interesa za RH, a izdavanje suglasnosti na njih je? Ujedno člankom 61. ovog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju utvrđuje se da se do donošenja DPPR-a mogu i: 1. izmjenama i/ili dopunama PPŽ-a s detaljnošću neposredne provedbe planirati i zahvati u prostoru i građevine infrastrukturne namjene državnog značaja te 2. izmjenama i/ili dopunama PPUG/O-a propisati i uvjete provedbe zahvata u prostoru i građevina državnog značaja (preuzimajući planska rješenja iz važećeg PPŽ-a) Kako onda izrada izmjena i/ili dopuna tih prostornih planova nije od posebnog interesa za RH, a kada se te građevine planiraju u Ministarstvu onda je? Stoga, utvrđivanje posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koji se isključivo odnosi na poslove koji se obavljaju u Ministarstvu, a ne na poslove kojima se planira cjelokupni prostor Republike Hrvatske, a u skladu s temeljnim odredbama ovoga Zakona – ciljevima i načelima prostornog uređenja, u potpunosti je neosnovana i nelogična. (Ujedno, odredbe ovog članka uopće nisu predmet poglavlja „Urbanistički plan uređenja državnog značaja“.) stavak 2. Nije predmet ovog Zakona. | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o plaćama izostavljena je iz Prijedloga zakona. |
| 229 | Mara Matijašić Paladin | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 18. | stavak 1. - odredbe ovog stavka nisu predmet poglavlja „Urbanistički plan uređenja državnog značaja“ | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o plaćama izostavljena je iz Prijedloga zakona. |
| 230 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 18. | stavak 1 U svim prostornim planovima jedinica lokalne samouprave (ili u gotovo svim) planirani su zahvati u prostoru državnog značaja – kako onda izrada tih prostornih planova nije od posebnog interesa za RH, a izdavanje suglasnosti na njih je? Ujedno člankom 61. ovog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju utvrđuje se da se do donošenja DPPR-a mogu i: 1. izmjenama i/ili dopunama PPŽ-a s detaljnošću neposredne provedbe planirati i zahvati u prostoru i građevine infrastrukturne namjene državnog značaja te 2. izmjenama i/ili dopunama PPUG/O-a propisati i uvjete provedbe zahvata u prostoru i građevina državnog značaja (preuzimajući planska rješenja iz važećeg PPŽ-a) Kako onda izrada izmjena i/ili dopuna tih prostornih planova nije od posebnog interesa za RH, a kada se te građevine planiraju u Ministarstvu onda je? Stoga, utvrđivanje posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koji se isključivo odnosi na poslove koji se obavljaju u Ministarstvu, a ne na poslove kojima se planira cjelokupni prostor Republike Hrvatske, a u skladu s temeljnim odredbama ovoga Zakona – ciljevima i načelima prostornog uređenja, u potpunosti je neosnovana i nelogična. (Ujedno, odredbe ovog članka uopće nisu predmet poglavlja „Urbanistički plan uređenja državnog značaja“.) stavak 2. Nije predmet ovog Zakona. | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o plaćama izostavljena je iz Prijedloga zakona. |
| 231 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 18. | - Da li su od državnog interesa samo navedeni poslovi, ili bi od državnog interesa trebali biti svi poslovi planiranja cjelokupnog prostora Republike Hrvatske, a u skladu s ciljevima i načelima prostornog uređenja, ako se već kreće u definiciju… - stavak 2. - Da li je ovo doista predmet regulacije u temeljnom propisu iz domene prostornog uređenja? To je predmet propisa kojim se uređuju plaće državnih službenika. | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o plaćama izostavljena je iz Prijedloga zakona. |
| 232 | Mara Matijašić Paladin | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 18. | Stavku 2. nije mjesto u ovom Zakonu! Znači li to da su službenici i djelatnici nestručni da trebaju dodatni poticaj? Koji su to "posebnih uvjeta rada"? Oni u kojima svaki dan urbanisti u cijeloj zemlji rade svojim uredima? | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o plaćama izostavljena je iz Prijedloga zakona. |
| 233 | HGK | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 19. | Udruženje OIE HGK predlaže na odgovarajućem mjestu u članku 19. i 20. prijedloga Zakona dodati sljedeću odredbu: Za zahvate linijskih građevina, uključujući početne, krajnje ili priključne građevine na njihovim krajevima, a koji se pojedinačno ili kao složeni zahvat nalaze u prostoru više Općina i Gradova do donošenja prostornog plana nižeg reda (Grada ili Općine) kao provedbeni plan smatrati će se Prostorni plan županije. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno ovim ID Zakona. Članak 62. st. 3. ovih ID Zakona. |
| 234 | Gorana Ljubičić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 19. | Predloženom izmjenom članka se za prostorni plan županije (kao i za DPPR) u naravi propisuje sektorsko a ne prostorno planiranje županijskog prostora (u dijelovima, s neposrednom provedbom samo za građevine od značaja za županiju), a što je protivno temeljnim odredba ovoga zakona – ciljevima i načelima prostornog uređenja. S obzirom na to da se prostornim planom županije mora sagledati županijski prostor u cjelini te temeljem toga dati okvir i smjernice razvoja pojedine jedinice lokalne samouprave, predlažem pokrenuti izradu novog zakonodavnog okvira o prostornom uređenju te vraćanje na „stari“, stručno opravdan sustav prostornog uređenja – strateško i provedbeno planiranje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženim izmjenama ne odstupa se integralnog pristupa prostornom planiranju. |
| 235 | Tihomir Jukić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 19. | Članak 72. stavak2. točka 3. Predlaže se brisanje stavka 3. „smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja na izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja područnog (regionalnog) značaja.“ Obrazloženje: Prostorni plan županije propisuje „uvjete provedbe zahvata“ u nikako ne „smjernice za izradu“ . Treba ostaviti kao što je bilo i prije u članku 72 stavak 2 u još važećem Zakonu „uvjete provedbe zahvata“. Smjernice je nešto što usmjerava ne obavezuje, niti se može kontrolirat, a upitno i prema kojim kriterijima. Smjernice se mogu tumačiti na različite načine. Ovaj je članak u suprotnosti s čl.74 st.2 Urbanistički plan uređenja županijskog značaja „propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru unutar svog obuhvata i uvjete provedbe infrastrukture izvan područja za koje se donosi urbanistički plan uređenja za potrebe tog područja. (prijedlog ostaviti postojeći članak u Zakonu) Obrazloženje: nije jasno zašto bi plan propisivao „uvjete provedbe zahvata u prostoru unutar svog obuhvata“, a davao samo smjernice izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja područnog (regionalnog) značaja kao u čl.72 st.3. Potrebno je uskladiti čl. 72 stavak 3 i čl.74 stavak 2 „trase linijskih građevina prometnog sustava“ mogu se odrediti samo kod provedbenih planova tj. urbanističkog plana uređenja jer je to posao građevinskih inženjera i razina provedbe. Posao prostornih planera nije određivanje točne trase nego planiranog koridora spajanja određenih točaka u prostoru i ispitivanja njegovih varijanti, a detaljan položaj i „trasa“ određuju se u postupku provedbe. Na razini prostornog plana ne određuje se balans iskopa i usjeka i slični elementi kako bi se odredila točna trasa, jer je to posao koji se može odraditi samo na provedbenoj razini i projektu prometnica kada se točno definira trasa. Čl.73 stavak 1, točka 8 i Čl.76 stavak 1, točka 8 Predlaže se brisanje „trase linijskih građevina prometnog sustava“ jer se iste mogu odrediti samo kod provedbenih planova tj. urbanističkog plana uređenja jer je to posao građevinskih inženjera i razina provedbe. Posao prostornih planera nije određivanje točne trase nego planiranog koridora spajanja određenih točaka u prostoru i ispitivanja njegovih varijanti, a detaljan položaj i „trasa“ određuju se u postupku provedbe. Na razini prostornog plana županije, Grada Zagreba i prostornog plan uređenja grada, odnosno općine, ne određuje se balans iskopa i usjeka i slični elementi jer je to posao koji se može odraditi samo na provedbenoj razini i projektu prometnica kada se točno definira trasa, a to nije posao prostornih planera. Predlaže se brisanje i u svim drugim člancima „trase linijskih građevina prometnog sustava“ iz gore navedenog obrazloženja. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženom izmjenom se očekuje učinkovitija primjena Zakona jer preciznije propisuje što prostorni plan županije određuje i što se istim propisuje. |
| 236 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 19. | Članak 19. Izmjena i dopuna Članak 72. Stavak (1) točka 1. U ovoj formulaciji baš nije jasno što znači: “površine svih namjena županijskog značaja (šume, poljoprivredno tlo, vode, zaštićena područja prema posebnom propisu kojim se uređuje zaštita prirode)“. Je li se mislilo „svih ostalih namjena“? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Članak 19. Izmjena i dopuna Članak 72. Stavak (1) točka 1. obuhvaća sve namjene županijskog značaja. |
| 237 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 19. | - stavak 1. točka 1. i 2. Posebni propisi ne određuju što je županijski značaj! Nije jasno tko i kako utvrđuje koje su šume, poljoprivredna tla, vode i dr. županijskog značaja? Na temelju čega se to utvrđuje? - stavak 2. Uredba o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja je nedorečena - nije uopće jasno što je državnog, a što županijskog značaja pa nije moguće bez DPPR-a planirati i propisivati uvjete provedbe zahvata županijskog značaja, a ako je Prostorni plan županije usmjeren samo na dijelove prostora županije onda se ne radi o prostornom planu, odnosno prostornom planiranju, kako je definirano ovim Zakonom. Prostorni plan županije mora sagledavati prostor cijele županije te temeljem toga dati okvir i smjernice razvoja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predložena dopuna članka propisuje preciznije definiranje prostornih planova županije. |
| 238 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 19. | Članak 19. ID Zakona - odnosi se na članak 72. Zakona - stavak 2. – predlaže se dopuniti s novom točkom kojom bi se omogućilo da se PPŽ-ovima određuju generalne smjernice i uvjeti za planiranje i razvoj područja Županije u planovima lokalne razine, a u cilju osiguranja prepoznatljivog identiteta i ujednačenog razvoja prostora Županije, tj. u cilju njegovanja i razvijanja regionalnim prostornih osobitosti kao što određuje Zakon. Često su pojedine smjernice ili čak i uvjeti određeni u provedenim postupcima strateške procjene utjecaja na okoliš i glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu provedene u okviru izrade PPŽ-a, odnosno njegovih izmjena i dopunu, a isto se i nadalje može očekivati. Navedeno se predlaže još od vremena pripreme Zakona iz 2013. godine, kao i kod svake izmjene i dopune Zakona, ali isto nikada nije razmotreno i uvaženo, niti je na prijedlog odgovoreno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smatramo trenutnu predloženu dopunu kao optimalnu sukladno trenutnim zakonskim okvirima. |
| 239 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 19. | stavak 1. točka 1. Površine županijskog značaja – tko i kako utvrđuje koje koje su šume, poljoprivredna tla, vode županijskog značaja? Na temelju čega se to utvrđuje? stavak 2. Ako je Prostorni plan županije usmjeren samo na dijelove prostora županije onda se ne radi o prostornom planu već samo o odredbama, odnosno uvjetima za provedbu pojedinačnih zahvata u prostoru od županijskog značaja odnosno planiranje prostora u fragmentima! što je opet kontradiktorno članku 2., točki 30. stavka 1. članka 3. te člancima 6., 7., 8., 9, 10, 12. i 13. samog zakona. Prostorni plan županije mora sagledavati prostor cijele županije te temeljem toga dati okvir i smjernice razvoja pojedine jedinice lokalne samouprave. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predložena dopuna članka propisuje preciznije definiranje prostornih planova županije. Smatramo da bi se predloženim izmjenama i dopunama moglo učinkovitije pristupiti prostornom planiranju sukladno i integralnom načelu. |
| 240 | Mara Matijašić Paladin | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 19. | Prostorni plan županije mora sagledavati prostor cijele županije te temeljem toga dati okvir i smjernice razvoja pojedine jedinice lokalne samouprave. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smatramo za predloženu izmjenu kao optimalnu trenutnim mogućnostima prostornog planiranja županije. |
| 241 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 19. | stavak 1. točka 1. Površine županijskog značaja – tko i kako utvrđuje koje koje su šume, poljoprivredna tla, vode županijskog značaja? Na temelju čega se to utvrđuje? stavak 2. Ako je Prostorni plan županije usmjeren samo na dijelove prostora županije onda se ne radi o prostornom planu već samo o odredbama, odnosno uvjetima za provedbu pojedinačnih zahvata u prostoru od županijskog značaja odnosno planiranje prostora u fragmentima! što je opet kontradiktorno članku 2., točki 30. stavka 1. članka 3. te člancima 6., 7., 8., 9, 10, 12. i 13. samog zakona. Prostorni plan županije mora sagledavati prostor cijele županije te temeljem toga dati okvir i smjernice razvoja pojedine jedinice lokalne samouprave. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predložena dopuna članka propisuje preciznije definiranje prostornih planova županije. |
| 242 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 19. | - Stavak 1., podstavak 1. - nepoznati pojmovi. Postoje državne i privatne šume. Koje su to županijske šume? Ako je unatoč ovoj činjenici, potrebno da ih županija „razgraniči“, po kojim će to pravilima učiniti? Isto je i sa poljoprivrednim tlom i vodama. Zaštićena područja prema posebno propisu već su određena tim propisom. - stavak 1., podstavak 2. - značaj iz predmetnog propisa u prvom redu podrazumijeva razinu provedbe. Za državni značaj akte za građenje izdaje Država, a za županijski županija. Definiranje značaja u dijelu koji se odnosi na gospodarsku, javnu i drugu namjenu nije jasan… - stavak 2., podstavak 1. - Prostorni plan županije je strateški dokument i njime bi trebali biti određeni osnovni pravci razvoja županije, a ne uvjeti za provedbu pojedinih građevina/zahvata. Ako se to ipak želi učiniti na iole stručan način potrebno je zahvat sagledati na razini provedbenog plana, pa ga vratiti u PPŽ. I tako za svaku građevinu/zahvat od županijskog značaja. Da li to ima ikakvog smisla. Ako se i uspije izraditi takav plan, koliko će trajati njegova izrada i donošenje? Koliko često će se trebati pokretati izmjene i dopune tih (strateških) planova radi izmjene lokacijskih uvjeta za pojedinačnu građevinu/zahvat? Kakve će to reperkusije imati na privredu? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predložena dopuna članka propisuje preciznije određivanje prostornih planova županije. |
| 243 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 19. | Povezano s predloženim odredbama iz članka 3., u cilju pojednostavljenja procedura vezanih uz dobivanje potrebnih dozvola za izgradnju solarnih elektrana: „- površine koje su u prostornom planu bilo koje razine određene kao površine namjene za izgradnju solarnih elektrana, neovisno o tome jesu li unutar ili izvan građevinskog područja te se kod takvih površina ne primjenjuju ograničenja snage solarne elektrane propisana prostornim planom - površine koje su u prostornom planu bilo koje razine određene kao površine gospodarske i poslovne namjene (I i K) te se kod takvih površina ne primjenjuju ograničenja snage solarne elektrane propisana prostornim planom“, predlažemo proširiti i odredbe članka 72. stavak 2. podstavka 2., na slijedeći način: 2. površine i zahvate u prostoru županijskog značaja određene uredbom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona, osim površina određenih člankom 3. stavkom 1. podstavcima 34., 35., 36. i 37. ovoga Zakona koji se mogu određivati i prostornim planovima općina odnosno gradova. Iz istog razloga predlažemo i proširiti odredbe iz stavka 2. podstavka 1. navedenog članka 72. važećeg Zakona, na slijedeći način: 1. uvjete provedbe zahvata područnog (regionalnog) značaja, osim površina određenih člankom 3. stavkom 1. podstavcima 34., 35., 36. i 37. ovoga Zakona koji se mogu određivati i prostornim planovima općina odnosno gradova. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Isto je uređeno navedenom uredbom i postojećim zakonodavnim okvirom. |
| 244 | Gorana Ljubičić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 20. | Predložena dopuna članka točkom 8. je neprovediva u postupku prostornog planiranja područja Grada Zagreba. Naime, ako se radi o planiranoj linijskoj građevini prometnog sustava tada njenu trasu u prostornom planu nije moguće odrediti ako za tu planiranu građevinu prethodno nije izrađeno idejno rješenje (što je nerealno očekivati za sve planirane prometnice), a u protivnom se uobičajeno planira infrastrukturni koridor unutar kojega će se (kroz provedbu) pozicionirati buduća trasa odnosno građevina. Ako se radi o postojećoj linijskoj građevini prometnog sustava tada je trasu moguće utvrditi samo na temelju uporabne dozvole za tu prometnicu, ili barem izdanog akta za građenje (a u tom slučaju nužno je osigurati dostupnost takvih podataka u Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka). Konačno, ako se radi o nezakonito izgrađenoj prometnici tada nije moguće prostornim planom utvrditi njenu trasu jer ne postoji dokumentacija temeljem koje se navedeno može utvrđivati. Slijedom navedenog neosnovano je i neopravdano očekivati da će prostorni planeri morati navedeno utvrđivati u prostornom planu, i to: a) za linijske građevine prometnog sustava koje u naravi postoje – ne prije nego se sustavno ne riješi problem neprikupljenih podataka o postojećim linijskim građevinama prometnog sustava (u NIPP-u) te problem nezakonito izgrađenih linijskih građevina prometnog sustava (kao i nezakonito izgrađenih svih ostalih infrastrukturnih sustava) b) za planirane linijske građevine prometnog sustava – u potpunosti neosnovano, prostornim planom utvrđuje se njihov koridor. Sukladno navedenom, a dok se ne steknu uvjeti za takvo propisivanje kao obveze u prostornom planu Grada Zagreba, predlažem da se predložena dopuna odbaci. | Prihvaćen | Navedena odredba izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 245 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 20. | - stavak 1, točka 8. - Za planirane linijske građevine trase se ne planiraju prostornim planom Grada Zagreba, već se planiraju koridori unutar kojih se planira trasa, osim kada se radi o postojećoj izgrađenoj ili projektiranoj prometnici. | Prihvaćen | Navedena odredba izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 246 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 20. | Nejasno je što se misli pod pojmom "definiranje trasa linijskih građevina prometnog sustava". Naime, da bi se definirala trasa linijske građevine prometnog sustava potrebno je sagledati tu građevinu na razini idejnog rješenja prometnice, što znači idejno projektiranje te prometnice u mjerilu i s razinom detaljnosti i podloga koje nisu dostupne niti primjerene mjerilu i detaljnosti Prostornog plana Grada Zagreba (PPGZ-a) kao prostornog plana regionalne razine. Za naglasiti je da na nižoj razini postoje i generalni urbanistički plan (GUP) te urbanistički planovi uređenja (UPU-i) kao lokalni urbanistički planovi kojima je moguće (i primjereno) planirati trase prometne infrastrukture. | Prihvaćen | Navedena odredba izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 247 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 20. | stavak 1, točka 8. Definiranje trasa linijskih građevina prometnog sustava nije predmet prostornog već urbanističkog planiranja, stoga je ovakva odredba neprihvatljiva. Naime, da bi se definirala trasa linijske građevine prometnog sustava potrebno je sagledati tu građevinu na razini idejnog rješenja prometnice, što znači idejno projektiranje te prometnice u mjerilu i s razinom detaljnosti i podloga koje nisu dostupne niti primjerene mjerilu i detaljnosti PPGZ-a kao prostornog plana regionalne razine! Za naglasiti je da na nižoj razini postoje i GUP te UPU-i kao lokalni urbanistički planovi kojima je moguće (i primjereno) planirati trase prometne infrastrukture. | Prihvaćen | Navedena odredba izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 248 | GRAD ZAGREB | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 20. | Definiranje trasa linijskih građevina prometnog sustava nije predmet prostornog već urbanističkog planiranja, stoga je ovakva odredba neprihvatljiva. Naime, da bi se definirala trasa linijske građevine prometnog sustava potrebno je sagledati tu građevinu na razini idejnog rješenja prometnice, što znači idejno projektiranje te prometnice u mjerilu i s razinom detaljnosti i podloga koje nisu dostupne niti primjerene mjerilu i detaljnosti Prostornog plana Grada Zagreba (PPGZ-a) kao prostornog plana regionalne razine. Za naglasiti je kako na nižoj razini postoje i generalni urbanistički plan (GUP) te urbanistički planovi uređenja (UPU-i) kao lokalni urbanistički planovi kojima je moguće (i primjereno) planirati trase prometne infrastrukture. | Prihvaćen | Navedena odredba izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 249 | Mara Matijašić Paladin | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 20. | stavak 1, točka 8. - Definiranje trasa linijskih građevina prometnog sustava nije predmet prostornog već urbanističkog planiranja, stoga je ovakva odredba neprihvatljiva. | Prihvaćen | Navedena odredba izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 250 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 20. | stavak 1, točka 8. Definiranje trasa linijskih građevina prometnog sustava nije predmet prostornog već urbanističkog planiranja, stoga je ovakva odredba neprihvatljiva. Naime, da bi se definirala trasa linijske građevine prometnog sustava potrebno je sagledati tu građevinu na razini idejnog rješenja prometnice, što znači idejno projektiranje te prometnice u mjerilu i s razinom detaljnosti i podloga koje nisu dostupne niti primjerene mjerilu i detaljnosti PPGZ-a kao prostornog plana regionalne razine! Za naglasiti je da na nižoj razini postoje i GUP te UPU-i kao lokalni urbanistički planovi kojima je moguće (i primjereno) planirati trase prometne infrastrukture. | Prihvaćen | Navedena odredba izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 251 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 20. | - podstavak 8. – „trase linijskih građevina prometnog sustava“ – da li se misli samo na postojeće trase? Za planirane linijske građevine trase se tek utvrđuju, a u okviru planiranog koridora. Za određivanje trasa planiranih linijskih građevina prometnog sustava treba imati idejni projekt. | Prihvaćen | Navedena odredba izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 252 | Romana DI Giusto | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 22. | Predlažem brisati novi podstavak 8. u stavku 1. ovog članka s obzirom da mjerilo i podloge na kojima se izrađuju Prostorni planovi uređenja Gradova/Općina nisu primjereni za planiranje trasa linijskih građevina prometnog sustava (moguće ih je planirati kroz idejna rješenja u detaljnijem mjerilu, na primjerenijim podlogama). Već samo mjerilo određene razine plana uvjetuje razinu detaljnosti ucrtanih planskih rješenja. | Prihvaćen | Navedena odredba izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 253 | Gorana Ljubičić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 22. | Predložena dopuna članka je neprovediva u postupku prostornog planiranja gradskog/općinskog područja. Naime, ako se radi o planiranoj linijskoj građevini prometnog sustava tada njenu trasu u prostornom planu nije moguće odrediti ako za tu planiranu građevinu prethodno nije izrađeno idejno rješenje (što je nerealno očekivati za sve planirane prometnice), a u protivnom se uobičajeno planira infrastrukturni koridor unutar kojega će se (kroz provedbu) pozicionirati buduća trasa odnosno građevina. Ako se radi o postojećoj linijskoj građevini prometnog sustava tada je trasu moguće utvrditi samo na temelju uporabne dozvole za tu prometnicu, ili barem izdanog akta za građenje (a u tom slučaju nužno je osigurati dostupnost takvih podataka u Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka). Konačno, ako se radi o nezakonito izgrađenoj prometnici tada nije moguće prostornim planom utvrditi njenu trasu jer ne postoji dokumentacija temeljem koje se navedeno može utvrđivati. Slijedom navedenog neosnovano je i neopravdano očekivati da će prostorni planeri morati navedeno utvrđivati u prostornom planu, i to: a) za linijske građevine prometnog sustava koje u naravi postoje – ne prije nego se sustavno ne riješi problem neprikupljenih podataka o postojećim linijskim građevinama prometnog sustava (u NIPP-u) te problem nezakonito izgrađenih linijskih građevina prometnog sustava (kao i nezakonito izgrađenih svih ostalih infrastrukturnih sustava) b) za planirane linijske građevine prometnog sustava – u potpunosti neosnovano, prostornim planom utvrđuje se njihov koridor Sukladno navedenom, a dok se ne steknu uvjeti za takvo propisivanje kao obveze u prostornom planu uređenja grada/općine, predlažem da se predložena dopuna odbaci. | Prihvaćen | Navedena odredba izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 254 | Istarska županija - Regione Istriana | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 22. | Člankom 22. (kojim se mijenja Članak 76. važećeg ZoPU) propisuje se mogućnost planiranja trasa linijskih građevina prometnog sustava u prostornim planovima uređenja gradova, odnosno općina: U odnosu na navedenu odredbu bilo bi nužno preispitati potrebu dopune Članka 170. (9. Imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta – Prijenos zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave) na način da se mogućnost prijenosa zemljišta u vlasništvo JLS ne ograničava samo na slučajeve postojanja UPU-a kojim se planira građenje, odnosno uređenje površine javne namjene već da se prijenos zemljišta u vlasništvo JLS omogući u slučajevima postojanja prostornih planova koji u svom grafičkom dijelu propisuju oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je planirana gradnja komunalne infrastrukture. Unatoč tome što se ovim prijedlogom ID ZoPU ne predviđaju izmijene i dopune Članaka 170. - 175. (9. Imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta – Prijenos zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave) bilo bi od važnosti precizirati, odnosno definirati pojam izgrađenosti (Članak 170. stavak 1. ZoPU), a to osobito definirati da se zemljište koje je ograđeno zidićima, živicama ili uređeno tzv. ,,terasama'' radi visinskih razlika ne smatra izgrađenim. | Prihvaćen | Navedena odredba izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 255 | Udruga hrvatskih urbanista | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 22. | stavak 1., točka 8. Trase linijskih građevina prometnog sustava moguće je planirati u PPUO/G samo temeljem već izrađenih detaljnijih istraživanja (studije, planovi, idejna rješenja) na primjerenim geodetskim podlogama i u primjerenom mjerilu koje je predmet urbanističkog planiranja, a ne prostornog. Projektiranje navedenih trasa ne samo da bi dodatno opteretilo ionako skromne proračune JLS (posebice u brdskom području), već bi i usporilo izradu PPUO/G, posebice jer i za veliki dio izgrađenih prometnica nije izrađena projektna dokumentacija ni ishođeni akti za gradnju, a da i ne spominjemo planirane trase. | Prihvaćen | Navedena odredba izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 256 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 22. | - stavak 1., točka 8. Da bi se definirala trasa linijske građevine prometnog sustava potrebno je sagledati tu građevinu na razini idejnog rješenja prometnice, što znači idejno projektiranje te prometnice u mjerilu i s razinom detaljnosti i podloga koje nisu dostupne niti primjerene mjerilu i detaljnosti prostornog plana uređenja grada ili općine. Predlaže se brisanje novog podstavka 8. i dopuna postojećeg podstavka 7. (u kojem se navode koridori) trasama linijskih građevina, kako bi se iste odnosile na cjelokupni infrastrukturni sustav. | Prihvaćen | Navedena odredba izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 257 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 22. | stavak 1., točka 8. Definiranje trasa linijskih građevina prometnog sustava nije predmet prostornog već urbanističkog planiranja, stoga ovakva odredba nije prihvatljiva. Naime, da bi se definirala trasa linijske građevine prometnog sustava potrebno je sagledati tu građevinu na razini idejnog rješenja prometnice, što znači idejno projektiranje te prometnice u mjerilu i s razinom detaljnosti i podloga koje nisu dostupne niti primjerene mjerilu i detaljnosti prostornog plana uređenja grada ili općine. Naime, PPUO/G je prostorni, a ne urbanistički plan - kojim se tema prometa sagledava na razini prometnog sustava JLS-a, koji povezuje pojedina građevinska područja odnosno funkcije u prostoru. Definiranje konkretnih trasa prometnica u mjerilu PPUO/G nije moguće jer: - nije u skladu s temeljnim načelima prostornog planiranja - ne postoje adekvatne podloge (geodetske) za trasiranje prometnica na za razini PPUO - izrada takvog prostornog plana znatno bi usporila proces prostornog planiranja te poskupila njegovu izradu (izradi bi prethodila izrada idejnog rješenja svih prometnica unutar prostora JLS-a) - takav bi prostorni plan u konačnici bio neprovediv, jer tako definirane trase ne mogu precizno sagledati problematiku u prostoru (osobito unutar građevinskih područja) Zaključno, potrebno je ostvariti predmetnu intenciju kroz jačanje detaljnog urbanističkog planiranja sukladno dosadašnjim prijedlozima struke. | Prihvaćen | Navedena odredba izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 258 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 22. | stavak 1., točka 8. Definiranje trasa linijskih građevina prometnog sustava nije predmet prostornog već urbanističkog planiranja, stoga ovakva odredba nije prihvatljiva. Naime, da bi se definirala trasa linijske građevine prometnog sustava potrebno je sagledati tu građevinu na razini idejnog rješenja prometnice, što znači idejno projektiranje te prometnice u mjerilu i s razinom detaljnosti i podloga koje nisu dostupne niti primjerene mjerilu i detaljnosti prostornog plana uređenja grada ili općine. Naime, PPUO/G je prostorni, a ne urbanistički plan - kojim se tema prometa sagledava na razini prometnog sustava JLS-a, koji povezuje pojedina građevinska područja odnosno funkcije u prostoru. Definiranje konkretnih trasa prometnica u mjerilu PPUO/G nije moguće jer: - nije u skladu s temeljnim načelima prostornog planiranja - ne postoje adekvatne podloge (geodetske) za trasiranje prometnica na za razini PPUO - izrada takvog prostornog plana znatno bi usporila proces prostornog planiranja te poskupila njegovu izradu (izradi bi prethodila izrada idejnog rješenja svih prometnica unutar prostora JLS-a) - takav bi prostorni plan u konačnici bio neprovediv, jer tako definirane trase ne mogu precizno sagledati problematiku u prostoru (osobito unutar građevinskih područja) Zaključno, potrebno je ostvariti predmetnu intenciju kroz jačanje detaljnog urbanističkog planiranja sukladno dosadašnjim prijedlozima struke. | Prihvaćen | Navedena odredba izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 259 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 22. | - podstavak 8. – „trase linijskih građevina prometnog sustava“ – da li se misli samo na postojeće trase? Za planirane linijske građevine trase se tek utvrđuju, a u okviru planiranog koridora. Za određivanje trasa planiranih linijskih građevina prometnog sustava treba imati idejni projekt | Prihvaćen | Navedena odredba izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 260 | Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 22. | Predlaže se brisanje novog podstavka 8. i dopuna postojećeg podstavka 7. (u kojem se navode koridori) trasama linijskih građevina, kako bi se iste odnosile na cjelokupni infrastrukturni sustav. | Prihvaćen | Navedena odredba izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 261 | Tomislav Dekalic | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 22. | Dopuna članka 79. 4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, akt za građenje može se izdati za rekonstrukciju postojeće građevine i za građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine, nove građevine koja ima mogućnost priključenja na već izgrađenu komunalnu i prometnu infrastrukturu, nije na koridoru buduće komunalne i prometne infrastrukture, ne blokira budući razvoj područja unutar obuhvata urbanističkog plana uređenja koji se tek treba donjeti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 262 | Tomislav Dekalic | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 22. | Predlažem da se ponovno (bilo je moguće do zadnje izmjene zakona) dozvoli nova gradnja na područjima gdje postoji obveza donošenja Urbanstičkih planova uređenja do donošenja istih. Tu mislim isključivo na novu gradnju na rubnim građevinskim česticama, koje imaju direktan pristup na već izgrađenu komunalnu i prometnu infrastrukturu, ne blokiraju budući razvoj unutrašnjosti lokacije unutar obuhvata Urbanističkog plana, za istu se mogu ishoditi pozitivni posebni uvjeti javno pravnih tijela. Zadnja izmjena Zakona je izbacila tu odredbu, te je za posljedicu imala da su brojne mlade obitelji diljem Hrvatske onemogućene graditi stambene obiteljske kuće/stanove na vlastitoj zemlji za koju je to bilo moguće zakonski do prije 2 godine. Ministarstvo je dobilo na stotine zahtjeva na tu temu. Gradovi godinama sustavno ne donose Urbanističke planove za područja stambene namjene (donose za komercijalne projekte, jer tu imaju više koristi), a obični građani nisu u mogućnosti financirati donošenje planova zbog velikih iznosa. Molim da usvojite navedeno. Napravite nešto korisno za malog čovjeka. Usrećili bi brojne mlade obitelji. Predloženom proširenom formulacijom prostor bi ostao zaštićen. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 263 | Gorana Ljubičić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 23. | Privatni interesi ne bi trebali biti temelj za iniciranja izrade županijskog prostornog plana ili njegovih izmjena i dopuna (a kojim se planiraju zahvati od značaja za županiju). Stoga predlažem da se predmetne izmjene odbace. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Izmjenom članka 85. važećeg zakona omogućuje se da, sukladno pravima koja su garantirana Ustavom Republike Hrvatske, izradu prostornog plana lokalne i regionalne razine, kao i njegove izmjene i dopune, može inicirati i privatna osoba. |
| 264 | Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 23. | Nije jasna ova dopuna, jer je ovim Zakonom utvrđeno da se županijski prostorni plan donosi samo za građevine županijskog značaja – za koje to građevine županijskog značaja će njegovu izmjenu inicirati „svatko“? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Izmjenom članka 85. važećeg zakona omogućuje se da, sukladno pravima koja su garantirana Ustavom Republike Hrvatske, izradu prostornog plana lokalne i regionalne razine, kao i njegove izmjene i dopune, može inicirati i privatna osoba. |
| 265 | Tihomir Jukić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 23. | Čl 85 Stavak 1 – brisati „i područne (regionalne) razine“ Stavak 2- brisati riječ „župan“ Obrazloženje: Ne bi se trebalo omogućiti da bilo tko iz vlastitog privatnog interesa traži izmjenu i izradu PPZ-a. Predlaže se da ostane postojeći tekst članka i da se odnosi samo na plan lokalne razine. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Izmjenom članka 85. važećeg zakona omogućuje se da, sukladno pravima koja su garantirana Ustavom Republike Hrvatske, izradu prostornog plana lokalne i regionalne razine, kao i njegove izmjene i dopune, može inicirati i privatna osoba. |
| 266 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 23. | Članak 23. Izmjena i dopuna Članak 85. U stavku (2) treba dopuniti da župan treba izvijestiti predstavničko tijelo regionalne razine, u skladu s izmjenom stavka (1). | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavak će se preformulirati. |
| 267 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 23. | - stavak 1. Odredba da inicijativu takvog plana može dati svatko, a bez informacije da je takva inicijativa i od interesa za JLS na čijem se teritoriju planira, upitna je i samo će dodatno opteretiti stručne službe u obradi zaprimljenih inicijativa. Takve inicijative koje nisu podržane od strane JLS-a, u pravilu, ili nisu opravdane ili uopće nisu predmet regulacije u ovoj vrsti plana, jer ne predstavljaju županijski interes, niti se radi o građevinama i zahvatima županijskog značaja. Postavlja se pitanje: za koje to građevine županijskog značaja će njegovu izradu inicirati „svatko“? - stavak 2. Nelogično je da župan mora izvješćivati predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Stavak.1. Izmjenom članka 85. važećeg zakona omogućuje se da, sukladno pravima koja su garantirana Ustavom Republike Hrvatske, izradu prostornog plana lokalne i regionalne razine, kao i njegove izmjene i dopune, može inicirati i privatna osoba. Od građevina županijskog značaja, tu se mogu uvrstiti npr. građevine socijalne skrbi, građevine školstva, građevine sporta i rekreacije, građevine i kompleksi za potrebe poljoprivrednih i ribarskih djelatnosti, površine za akvakulturu na kopnu za slatkovodne organizme i na moru na udaljenosti do 300 m od obalne crte mora i sl. Stavak 2. -prihvaća se i stavak će se preformulirati. |
| 268 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 23. | stavak 1. Čemu ova dopuna ako je ovim Zakonom utvrđeno da se županijski prostorni plan donosi samo za građevine županijskog značaja – za koje to građevine županijskog značaja će njegovu izradu inicirati „svatko“? stavak 2. Nelogično je da župan mora izvješćivati predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Stavak.1. Izmjenom članka 85. važećeg zakona omogućuje se da, sukladno pravima koja su garantirana Ustavom Republike Hrvatske, izradu prostornog plana lokalne i regionalne razine, kao i njegove izmjene i dopune, može inicirati i privatna osoba. Od građevina županijskog značaja, tu se mogu uvrstiti npr. građevine socijalne skrbi, građevine školstva, građevine sporta i rekreacije, građevine i kompleksi za potrebe poljoprivrednih i ribarskih djelatnosti, površine za akvakulturu na kopnu za slatkovodne organizme i na moru na udaljenosti do 300 m od obalne crte mora i sl. Stavak 2. -prihvaća se i stavak će se preformulirati. |
| 269 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 23. | stavak 1. Čemu ova dopuna ako je ovim Zakonom utvrđeno da se županijski prostorni plan donosi samo za građevine županijskog značaja – za koje to građevine županijskog značaja će njegovu izradu inicirati „svatko“? stavak 2. Nelogično je da župan mora izvješćivati predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Stavak.1. Izmjenom članka 85. važećeg zakona omogućuje se da, sukladno pravima koja su garantirana Ustavom Republike Hrvatske, izradu prostornog plana lokalne i regionalne razine, kao i njegove izmjene i dopune, može inicirati i privatna osoba. Od građevina županijskog značaja, tu se mogu uvrstiti npr. građevine socijalne skrbi, građevine školstva, građevine sporta i rekreacije, građevine i kompleksi za potrebe poljoprivrednih i ribarskih djelatnosti, površine za akvakulturu na kopnu za slatkovodne organizme i na moru na udaljenosti do 300 m od obalne crte mora i sl. Stavak 2. -prihvaća se i stavak će se preformulirati. |
| 270 | Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 23. | Članak 23. U stavku 2. iza riječi "lokalne" dodati riječi: "i područne (regionalne)". | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavak 2. će se preformulirati. |
| 271 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 23. | - Bez obzira što je „nova generacija“ planova regionalne razine neposredno provediva, bez obzira na to da li se radi o strateškom (PPŽ) ili provedbenom dokumentu (UPU), ipak su to planovi kojim bi se primarno trebao regulirati županijski, a ne privatni interes. Sukladno tome, odredba da inicijativu takvog plana može dati svatko upitna je i samo će dodatno opteretiti stručne službe u obradi zaprimljenih inicijativa, koje prema dosadašnjem iskustvu, u pravilu ili nisu opravdane ili uopće nisu predmet regulacije u ovoj vrsti plana, jer ne predstavljaju županijski interes. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Izmjenom članka 85. važećeg zakona omogućuje se da, sukladno pravima koja su garantirana Ustavom Republike Hrvatske, izradu prostornog plana lokalne i regionalne razine, kao i njegove izmjene i dopune, može inicirati i privatna osoba. Od građevina županijskog značaja, tu se mogu uvrstiti npr. građevine socijalne skrbi, građevine školstva, građevine sporta i rekreacije, građevine i kompleksi za potrebe poljoprivrednih i ribarskih djelatnosti, površine za akvakulturu na kopnu za slatkovodne organizme i na moru na udaljenosti do 300 m od obalne crte mora i sl. |
| 272 | Marina Ninic | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 24. | stavak 5. Ova odredba iznimno je opasna i potrebno ju je izbaciti iz prijedloga zakona. Obrazloženje: Prije svega, novi pravilnik o tzv “planovima nove generacije”, na kojem se temelji sustav ePlanovi, još uvijek nije donesen, odnosno do sada nije bio dostupan stručnoj javnosti. Stoga je vođenje svih budućih izrada planova (te izmjena i dopuna) u sustavu koji nije adekvatno testiran, te za koji se trenutno još uvijek ne zna kakve će posljedice imati, potpuno neodgovorno i netranspraentno. Uvođenje novog sustava ePlanovi, bez dokazivanja njegove funkcionalnosti, dovest će do blokade u postupcima izrade planova, prije svega zato što: - takav sustav nije adekvatno testiran niti je poznato kakve probleme donosi (poznato je da njegovo testiranje nije dovršeno, te da nadležno ministarstvo nije objavilo izvještaj o tom testiranju) - nositelji izrade, stručni izrađivači i drugi dionici trenutno nisu educirani za njegovu provedbu što će dovesti do zastoja na svim razinama - nije sagledana problematika izrade plana prema području i razini planiranja te način uključivanja dionika, implementiranja stručnih rješenja, komunikacija među dionicima i sl. Blokada u postupcima izrade prostornih planova ima nesagledive posljedice, od kojih su najočitije nemogućnost planiranja budućih prostornih investicija (osobito onih od javnog interesa, kao što su projekti sufinancirani sredstvima EU fondova i sl.). Prelazak iz digitalnog načina izrade prostornih planova na izradu putem modula ePlanovi (odnosno centralizacija digitalnih podataka svih prostronih planova) treba se provesti no tek kada bude dostupan kvalitetan i primjenjiv pravilnik koji će biti testiran na nekoliko razina i primjera te dokazati funkcionalnost ovakvog sustava i zakonodavnog okvira, što do sada nije bio slučaj. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati će se da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Napominjemo da je dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva, te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. |
| 273 | Romana DI Giusto | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 24. | Propisivanje odredbe (stavka 5.) kojom se određuje da se postupak izrade i donošenja prostornih planova kroz sve faze izrade i donošenja vodi u elektroničkom sustavu ePlanovi, a bez predviđenog prijelaznog razdoblja u kojem će se testirati sustav u realnom vremenu, sa realnim brojem korisnika i problemima koji mogu biti prepoznati tek na većem broju planova (stručni i tehnički) je potpuno neprihvatljivo. Za efikasno pokretanje i provođenje novog sustava potrebno je provesti edukaciju svih dionika u procesu što iziskuje određeno vrijeme. Tome u prilog ide i činjenica da npr. stručni izrađivači kao i većina ostalih dionika nisu upoznati s prijedlogom novog Pravilnika (koji još nije donesen). Također, većina dionika u ovom procesu ne može biti “na čekanju” u slučaju nefunkcioniranja ili usporenog rada sustava. Smatram da je neophodno predvidjeti prijelazno razdoblje do potpunog prelaska u novi sustav i da se tek nakon provjere da sve funkcionira u realnim okolnostima može propisati takva obaveza. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati će se da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Napominjemo da je dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva, te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. |
| 274 | Gorana Ljubičić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 24. | stavak 5. – Dok god prostorni plan na snazi nije izrađen na način da se vodi okviru novog sustava ePlanovi mora se omogućiti izrada i donošenje njegovih izmjena i dopuna sukladno Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova. Predlažem da se ovaj prijedlog dopune stavka 5. odbaci ili da se prilagodi na način da se omogući izrada izmjena i dopuna prostornih planova na snazi na način kako su do sada izrađivani. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati će se da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Napominjemo da je dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva, te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. |
| 275 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 24. | - stavak 5. Ovu odredbu je potrebno brisati ili taksativno nabrojati koje su to faze izrade i donošenja - i radne verzije? Predlažemo da se i dalje donose izmjene i dopune postojećih planova u dosadašnjem sustavu, bez obveze transformacije u novi sustav, budući da novi pravilnik o tzv “planovima nove generacije”, na kojem se temelji sustav ePlanovi, još uvijek nije donesen, niti je do sada bio dostupan stručnoj javnosti. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati će se da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Napominjemo da je dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva, te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. |
| 276 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 24. | Predlažemo razmotriti mogućnost da se i dalje donose izmjene i dopune postojećih planova u dosadašnjem sustavu, bez obveze transformacije u novi sustav. Prije svega, novi pravilnik o tzv “planovima nove generacije”, na kojem se temelji sustav ePlanovi, još uvijek nije donesen, odnosno do sada nije bio dostupan stručnoj javnosti. Stoga je vođenje svih budućih izrada planova (te izmjena i dopuna) u sustavu koji nije adekvatno testiran, te za koji se trenutno još uvijek ne zna kakve će posljedice imati, potpuno neodgovorno i netransparentno. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati će se da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Napominjemo da je dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva, te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. |
| 277 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 24. | stavak 5. Ova odredba iznimno je opasna i potrebno ju je izbaciti iz prijedloga zakona. Obrazloženje: Prije svega, novi pravilnik o tzv “planovima nove generacije”, na kojem se temelji sustav ePlanovi, još uvijek nije donesen, odnosno do sada nije bio dostupan stručnoj javnosti. Stoga je vođenje svih budućih izrada planova (te izmjena i dopuna) u sustavu koji nije adekvatno testiran, te za koji se trenutno još uvijek ne zna kakve će posljedice imati, potpuno neodgovorno i netranspraentno. Uvođenje novog sustava ePlanovi, bez dokazivanja njegove funkcionalnosti, dovest će do blokade u postupcima izrade planova, prije svega zato što: - takav sustav nije adekvatno testiran niti je poznato kakve probleme donosi (poznato je da njegovo testiranje nije dovršeno, te da nadležno ministarstvo nije objavilo izvještaj o tom testiranju) - nositelji izrade, stručni izrađivači i drugi dionici trenutno nisu educirani za njegovu provedbu što će dovesti do zastoja na svim razinama - nije sagledana problematika izrade plana prema području i razini planiranja te način uključivanja dionika, implementiranja stručnih rješenja, komunikacija među dionicima i sl. Blokada u postupcima izrade prostornih planova ima nesagledive posljedice, od kojih su najočitije nemogućnost planiranja budućih prostornih investicija (osobito onih od javnog interesa, kao što su projekti sufinancirani sredstvima EU fondova i sl.). Prelazak iz digitalnog načina izrade prostornih planova na izradu putem modula ePlanovi (odnosno centralizacija digitalnih podataka svih prostronih planova) treba se provesti no tek kada bude dostupan kvalitetan i primjenjiv pravilnik koji će biti testiran na nekoliko razina i primjera te dokazati funkcionalnost ovakvog sustava i zakonodavnog okvira, što do sada nije bio slučaj. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati će se da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Napominjemo da je dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva, te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. |
| 278 | Zavod za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 24. | Prijedlog: Dopuniti članak 24. U članku 86. stavku 3., riječi: po prethodno pribavljenom mišljenju sukladno posebnim zakonima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode", se brišu. Obrazloženje: Na što se referira prethodno pribavljeno mišljenje prije donošenja Odluke o izradi Plana? U praksi upravno tijelo zatraži "nacrt odluke" kako bi moglo izdati mišljenje, a "nacrt odluke" nije Odluka o Izradi pa se vrlo često događa da predstavničko tijelo donosi Odluku o izradi koja je drukčija o "nacrta odluke" na koju je dato prethodno mišljenje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 279 | GRAD ZAGREB | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 24. | Ova odredba iznimno je opasna i potrebno ju je izbaciti iz prijedloga zakona. Prije svega, novi pravilnik o tzv “planovima nove generacije”, na kojem se temelji sustav ePlanovi, još uvijek nije donesen, odnosno do sada nije bio dostupan stručnoj javnosti. Stoga je vođenje svih budućih izrada planova (te izmjena i dopuna) u sustavu koji nije adekvatno testiran, te za koji se trenutno još uvijek ne zna kakve će posljedice imati, potpuno neodgovorno i netransparentno. Uvođenje novog sustava ePlanovi, bez dokazivanja njegove funkcionalnosti, dovest će do blokade u postupcima izrade planova, prije svega zato što: - takav sustav nije adekvatno testiran niti je poznato kakve probleme donosi (poznato je da njegovo testiranje nije dovršeno, te da nadležno ministarstvo nije objavilo izvještaj o tom testiranju) - nositelji izrade, stručni izrađivači i drugi dionici trenutno nisu educirani za njegovu provedbu što će dovesti do zastoja na svim razinama - nije sagledana problematika izrade plana prema području i razini planiranja te način uključivanja dionika, implementiranja stručnih rješenja, komunikacija među dionicima i sl. Blokada u postupcima izrade prostornih planova ima nesagledive posljedice, od kojih su najočitije nemogućnost planiranja budućih prostornih investicija (osobito onih od javnog interesa, kao što su projekti sufinancirani sredstvima EU fondova i sl.). Prelazak iz digitalnog načina izrade prostornih planova na izradu putem modula ePlanovi (odnosno centralizacija digitalnih podataka svih prostornih planova) treba se provesti no tek kada bude dostupan kvalitetan i primjenjiv pravilnik koji će biti testiran na nekoliko razina i primjera te dokazati funkcionalnost ovakvog sustava i zakonodavnog okvira, što do sada nije bio slučaj. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati će se da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Napominjemo da je dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva, te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. |
| 280 | Kata Marunica | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 24. | stavak 5. Ova odredba iznimno je opasna i potrebno ju je izbaciti iz prijedloga zakona. Obrazloženje: Prije svega, novi pravilnik o tzv “planovima nove generacije”, na kojem se temelji sustav ePlanovi, još uvijek nije donesen, odnosno do sada nije bio dostupan stručnoj javnosti. Stoga je vođenje svih budućih izrada planova (te izmjena i dopuna) u sustavu koji nije adekvatno testiran, te za koji se trenutno još uvijek ne zna kakve će posljedice imati, potpuno neodgovorno i netranspraentno. Uvođenje novog sustava ePlanovi, bez dokazivanja njegove funkcionalnosti, dovest će do blokade u postupcima izrade planova, prije svega zato što: - takav sustav nije adekvatno testiran niti je poznato kakve probleme donosi (poznato je da njegovo testiranje nije dovršeno, te da nadležno ministarstvo nije objavilo izvještaj o tom testiranju) - nositelji izrade, stručni izrađivači i drugi dionici trenutno nisu educirani za njegovu provedbu što će dovesti do zastoja na svim razinama - nije sagledana problematika izrade plana prema području i razini planiranja te način uključivanja dionika, implementiranja stručnih rješenja, komunikacija među dionicima i sl. Blokada u postupcima izrade prostornih planova ima nesagledive posljedice, od kojih su najočitije nemogućnost planiranja budućih prostornih investicija (osobito onih od javnog interesa, kao što su projekti sufinancirani sredstvima EU fondova i sl.). Prelazak iz digitalnog načina izrade prostornih planova na izradu putem modula ePlanovi (odnosno centralizacija digitalnih podataka svih prostronih planova) treba se provesti no tek kada bude dostupan kvalitetan i primjenjiv pravilnik koji će biti testiran na nekoliko razina i primjera te dokazati funkcionalnost ovakvog sustava i zakonodavnog okvira, što do sada nije bio slučaj. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati će se da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Napominjemo da je dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva, te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. |
| 281 | Blaženka Veselinović | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 24. | Svi postojeći važeći prostorni planovi nalaze se u sustavu ISPU-i dostupni su ne samo stručnim osobama već i javnosti. Način izrade istih definiran je prije važećim nadležnim Zakonima.U sustavu se nalazi cijeli niz prostortornih planova koji su su slijedom učitani na svoje realne lokacije i moguće je preklapanje s planovima istog i višeg reda i do izrade prostornih planova nove generacije istidostupni digitalno. Prije svega, novi pravilnik o tzv “planovima nove generacije”, na kojem se temelji sustav ePlanovi, još uvijek nije donesen, odnosno do sada nije bio dostupan stručnoj javnosti. Stoga je vođenje svih budućih izrada planova (te izmjena i dopuna) u sustavu koji nije adekvatno testiran, te za koji se trenutno još uvijek ne zna kakve će posljedice imati, potpuno neodgovorno i netranspraentno, a posebice mimoilaženje propisanog postupka donošenja i ustvari pretvaranja postojećih planova u planove nove generacije. Postupak izrade i donošenja planova stvarne provedbene trazine tipa UPU-a koji u naravi donose pored planova više razine i reda značajno kvalitetu je zaustavljen i sam proces prostornog planiranja pretvoren u besmisao. Umjesto da se financiraju i i donose planovi nove generacije troše se resursi za posao koji je već napravljen. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati će se da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Napominjemo da je dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva, te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. |
| 282 | Mara Matijašić Paladin | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 24. | Prelazak iz digitalnog načina izrade prostornih planova na izradu putem modula ePlanovi (odnosno centralizacija digitalnih podataka svih prostronih planova) treba se provesti no tek kada bude dostupan kvalitetan i primjenjiv pravilnik koji će biti testiran na nekoliko razina i primjera te dokazati funkcionalnost ovakvog sustava i zakonodavnog okvira, što do sada nije učinjeno. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati će se da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Napominjemo da je dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva, te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. |
| 283 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 24. | stavak 5. Ova odredba iznimno je opasna i potrebno ju je izbaciti iz prijedloga zakona. Obrazloženje: Prije svega, novi pravilnik o tzv “planovima nove generacije”, na kojem se temelji sustav ePlanovi, još uvijek nije donesen, odnosno do sada nije bio dostupan stručnoj javnosti. Stoga je vođenje svih budućih izrada planova (te izmjena i dopuna) u sustavu koji nije adekvatno testiran, te za koji se trenutno još uvijek ne zna kakve će posljedice imati, potpuno neodgovorno i netranspraentno. Uvođenje novog sustava ePlanovi, bez dokazivanja njegove funkcionalnosti, dovest će do blokade u postupcima izrade planova, prije svega zato što: - takav sustav nije adekvatno testiran niti je poznato kakve probleme donosi (poznato je da njegovo testiranje nije dovršeno, te da nadležno ministarstvo nije objavilo izvještaj o tom testiranju) - nositelji izrade, stručni izrađivači i drugi dionici trenutno nisu educirani za njegovu provedbu što će dovesti do zastoja na svim razinama - nije sagledana problematika izrade plana prema području i razini planiranja te način uključivanja dionika, implementiranja stručnih rješenja, komunikacija među dionicima i sl. Blokada u postupcima izrade prostornih planova ima nesagledive posljedice, od kojih su najočitije nemogućnost planiranja budućih prostornih investicija (osobito onih od javnog interesa, kao što su projekti sufinancirani sredstvima EU fondova i sl.). Prelazak iz digitalnog načina izrade prostornih planova na izradu putem modula ePlanovi (odnosno centralizacija digitalnih podataka svih prostronih planova) treba se provesti no tek kada bude dostupan kvalitetan i primjenjiv pravilnik koji će biti testiran na nekoliko razina i primjera te dokazati funkcionalnost ovakvog sustava i zakonodavnog okvira, što do sada nije bio slučaj. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisati će se da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). Napominjemo da je dio sustava „ePlanovi“ koji se odnosi na Editor testiran od strane ugovorenih stručnih izrađivača prostornih planova, dok je dio sustava koji se odnosi na digitalizaciju samog postupka donošenja planova testiran unutar ovog Ministarstva, te će biti spreman za puštanje u rad u trenutku kada se za to stvore zakonske pretpostavke, a jedna od njih je i donošenje spomenutog pravilnika. Provođenje postupka transformacije prostornih planova nije predviđeno bez navedenog pravilnika već se Prijedlogom zakona upravo postavlja pravni okvir kako bi se donio pravilnik i na temelju istog proveo postupak transformacije. |
| 284 | Gorana Ljubičić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 25. | stavak 3. - Usklađeno planiranje prostora i infrastrukturnih sustava na graničnim područjima među županijama bitno je za sve županije, a ne samo za obalne. Stoga predlažem da se odbaci predloženi stavak 3. te da se doradi stavak 2 na način da se dodaju i županije. | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavak će se preformulirati na način da sve županije budu obuhvaćene, a ne samo obalne. |
| 285 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 25. | Članak 25. Izmjena i dopuna Članak 88. Stavak (3) Nema razloga da se ova obaveza ne proširi i na kopnene županije. | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavak će se preformulirati na način da sve županije budu obuhvaćene, a ne samo obalne. |
| 286 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 25. | - stavak 3. Brisati stavak 3. i preoblikovanje stavka 2. dodavanjem "i županije", jer se planska rješenja u kontaktnim zonama koordiniraju u svim razinama planova na svim područjima RH. | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavak će se preformulirati na način da sve županije budu obuhvaćene, a ne samo obalne. |
| 287 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 25. | stavak 3. Brisati stavak 3. Predlaže se dorada stavka 2. s time da se dodaju i županije. Usklađenje kontaktnih područja županija i planiranih infrastrukturnih sustava među njima bitno je za sve županije, a ne samo obalne. | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavak će se preformulirati na način da sve županije budu obuhvaćene, a ne samo obalne. |
| 288 | Mara Matijašić Paladin | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 25. | Usklađenje kontaktnih područja županija i planiranih infrastrukturnih sustava među njima bitno je za sve županije, a ne samo obalne. | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavak će se preformulirati na način da sve županije budu obuhvaćene, a ne samo obalne. |
| 289 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 25. | stavak 3. Brisati stavak 3. Predlaže se dorada stavka 2. s time da se dodaju i županije. Usklađenje kontaktnih područja županija i planiranih infrastrukturnih sustava među njima bitno je za sve županije, a ne samo obalne. | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavak će se preformulirati na način da sve županije budu obuhvaćene, a ne samo obalne. |
| 290 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 25. | - Po čemu je to usklađenje kontaktnih područja i planiranih sustava između obalnih županija bitnije od usklađenja istog između „kopnenih“ županija. Logika planiranja nameće da se planska rješenja u kontaktnim zonama koordiniraju u svim razinama planova na svim područjima RH. | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavak će se preformulirati na način da sve županije budu obuhvaćene, a ne samo obalne. |
| 291 | Gorana Ljubičić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 26. | stavak 2. - Prostornim planom se sustavno, stručno sagledava potreba izrade detaljnije urbanističke razrade nekog dijela cjelovitog prostora kroz prostorni plan užeg područja. Stoga je neosnovano da se odlukom o izradi UPU-a određuje uži obuhvat od onog kako ga je propisao prostorni plan šireg područja. Takva odluka bi bila protivna prostornom planu (koji ima snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa). Predstavničko tijelo koje donosi oduku o izradi (a sukladno sadašnjem zakonu i bez njene stručne valorizacije) nije stručno tijelo koje o tome može odlučivati. Stoga predlažem da se u predloženom stavku 2. brišu riječi: „uži ili“. | Primljeno na znanje | Nije predmet ID Zakona. Tema ID Zakona je stavak 1., odnosno točnije određivanje sadržaja Odluke o izradi prostornog plana, a sve vezano uz obvezne ciljeve NPO koji će biti propisani u ePlanovi. |
| 292 | Tihomir Jukić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 26. | Čl. 89 stavak 2. U tekstu „Odlukom o izradi urbanističkog plana uređenja može se odrediti uži ili širi obuhvat tog plana od obuhvata određenog prostornim planom lokalne razine šireg područja….“ Brisati „uži ili“. Obrazloženje: Uži obuhvat UPU-a omogućava investitorima da realiziraju samo mali dio prostora obuhvaćenog UPU-om za koji oni imaju interes i na taj se način onemogući i ne sagleda provedba cjelovitog prostora određena granicama UPU-a | Primljeno na znanje | Nije predmet ID Zakona. Tema ID Zakona je stavak 1., odnosno točnije određivanje sadržaja Odluke o izradi prostornog plana, a sve vezano uz obvezne ciljeve NPO koji će biti propisani u ePlanovi. |
| 293 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 26. | Članak 26. Izmjena i dopuna Članak 89. Radi lakšeg snalaženja, ovdje se nije morao mijenjati cijeli članak, nego samo one točke koja se zaista mijenjaju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 294 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 26. | - stavak 1. točka 2. Umjesto “donošenja” treba stajati “izrade”. - stavak 2. Ova odredba ostavlja prostor za manipulaciju, za nekontroliranu izradu velikog broja UPU-a malih površina (često za 1 katastarsku česticu) prilikom čega nije uopće moguće sagledati kumulativni utjecaj planskih rješenja više neposredno povezanih UPU-ova te ju treba bolje regulirati. Izmjena granica obuhvata plana može se dopustiti uz obrazloženje i prethodno mišljenje nadležnog zavoda za prostorno uređenje županije ili Grada Zagreba. - stavak 3. U pravilu, ova se odredba u praksi ne provodi ovako kako je definirano - naime, u jedinstvenom se postupku provodi i izrada i donošenje GUP-a i s time povezanih izmjena i dopuna PPUO/G-a, kao i stavljanje izvan snage prostornih planova užeg područja (i UPU-ova i DPU-ova i PUP-ova), kao i njihovih dijelova pa je ovu odredbu potrebno preoblikovati na način da se navede da se "istovremena izrada i donošenje, kao i stavljanje izvan snage prostornih planova užeg područja i s time povezanih izmjena i dopuna PPUO/G-a, mogu provoditi u jedinstvenom postupku, pri čemu se donosi jedna odluka o izradi te dvije ili više odluka o donošenju". Bitno je naglasiti da iako je postupak jedinstven, u kojem se slučaju mora donijeti samo jedna odluka o izradi, jer se u protivnom radi o istovremenim postupcima izrade i donošenja prostornih planova šireg i užeg područja, što nije sporno, za svaki od prostornih planova iz jedinstvene odluke o izradi (može ih biti i više od dva!), donose pojedinačne odluke o donošenju za svaki prostorni plana zasebno. | Primljeno na znanje | Nije predmet ID Zakona. Tema ID Zakona je stavak 1., odnosno točnije određivanje sadržaja Odluke o izradi prostornog plana, a sve vezano uz obvezne ciljeve NPO koji će biti propisani u ePlanovi. |
| 295 | Suzana Dobrić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 26. | stavak 2. Ova odredba ostavlja prostor za manipulaciju i treba je bolje regulirati. Izmjena granica obuhvata plana može se dopustiti uz obrazloženje i prethodno pribavljenu suglasnost nadležnog zavoda za prostorno uređenje županije ili Grada Zagreba. | Primljeno na znanje | Nije predmet ID Zakona. Tema ID Zakona je stavak 1., odnosno točnije određivanje sadržaja Odluke o izradi prostornog plana, a sve vezano uz obvezne ciljeve NPO koji će biti propisani u ePlanovi. |
| 296 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 26. | stavak 1. točka 2. - Dodati: “, a programska rješenja se moraju temeljiti na izrađenom posljednjem izvješću o stanju u prostoru kao i izvješćima o stanju u prostoru viših razina”. Umjesto “donošenja” treba stajati “izrade”. | Primljeno na znanje | Nije predmet ID Zakona. Tema ID Zakona je stavak 1., odnosno točnije određivanje sadržaja Odluke o izradi prostornog plana, a sve vezano uz obvezne ciljeve NPO koji će biti propisani u ePlanovi. |
| 297 | GRAD ZAGREB | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 26. | U ovom članku i stavku nije jasno što su to „vezane odluke“ u odnosu na zajedničku odluku o izradi iz važećeg zakona? Potrebno je pojašnjenje. | Primljeno na znanje | Izmjena stavka 1. je vezana uz obvezne ciljeve NPO koji će biti propisani u ePlanovi. |
| 298 | Blaženka Veselinović | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 26. | Povezati propisana Izvješća o stanju u prostoru s programskim rješenjima iz Odluke. | Primljeno na znanje | Nije predmet ID Zakona. Tema ID Zakona je stavak 1., odnosno točnije određivanje sadržaja Odluke o izradi prostornog plana, a sve vezano uz obvezne ciljeve NPO koji će biti propisani u ePlanovi. |
| 299 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 26. | stavak 1. točka 2. - Dodati: “, a programska rješenja se moraju temeljiti na izrađenom posljednjem izvješću o stanju u prostoru kao i izvješćima o stanju u prostoru viših razina”. Umjesto “donošenja” treba stajati “izrade”. | Primljeno na znanje | Nije predmet ID Zakona. Tema ID Zakona je stavak 1., odnosno točnije određivanje sadržaja Odluke o izradi prostornog plana, a sve vezano uz obvezne ciljeve NPO koji će biti propisani u ePlanovi. |
| 300 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 27. | Članak 27. Izmjena i dopuna Članak 91. Odlukom o izradi se ne određuje sadržaj plana. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odlukom o izradi se određuju sastavnice koje predstavljaju sadržaj prostornog plana kao što je obuhvat i sl. |
| 301 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 27. | - stavak 1. - nije jasno iz kojeg razloga zavod za prostorno uređenje ne može imati primjedbe na sadržaj odluke o izradi nekog prostornog plana, ako ista nije u skladu sa Zakonom (npr. kada na nacrt odluke nije pribavljeno prethodno mišljenje iz čl. 86. st. 3. ili ako sadržaj nije u skladu sa posebnim propisom? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženom izmjenom se očekuje učinkovitiji postupak izrade i donošenja prostornih planova. |
| 302 | Tihomir Jukić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 29. | Članak 104, stavak 1 U članku o ponovnoj javnoj raspravi predlaže se brisanje dijela teksta na kraju članka „odnosno namjena površina ili ako se promjenom utječe na vlasničke odnose“. Obrazloženje: Ako nakon prve javne rasprave na zahtjev zainteresiranih građana ili investitora ili vlasnika zemljišta dođe do minimalne promjene namjene zemljišta unutar građevinskog područja, odmah će se morati ponoviti javna rasprava. To nije potrebno, a dodatno komplicira i produžuje trajanje izrade i donošenja prostornih planova. Za PPUG i GUP-ove velikih gradova ova odredba implicira višekratne javne rasprave za svaku izmjenu i dopunu plana. Tekst „ako se promjenom utječe na vlasničke odnose“ brisati jer nije jasno na što se odnosi. Naime, tekst je preuzet iz Uredbe o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (NN 101/98) u kojoj je odredbom članka 12. stavak 1. bilo propisano: „Ako se prihvaćenim očitovanjima, prijedlozima i primjedbama u javnoj raspravi na prijedlog detaljnog plana uređenja bitno utječe na vlasničke odnose na zemljištu, nositelj izrade može ponoviti javni uvid.“ S obzirom da detaljni plan uređenja DPU više ne postoji kao vrsta plana, ova odredba nije potrebna. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smatramo da je predložena izmjena preciznije usklađuje stavove odluke o izradi prostornog plana s prijedlogom plana. |
| 303 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 29. | - stavak 1. Ponovljena javna rasprava potrebna je kada se prijedlog plana za javnu raspravu zbog prihvaćenih prijedloga, mišljenja i primjedbi značajnije promijeni, ali nije jasno koji su to "drugi razlozi"? Također nije propisano da li se javna rasprava mora ponavljati ako se Konačni prijedlog prostornog plana mijenja radi usklađenja sa primjedbama Zavoda na isti, a usklađenje za posljedicu ima npr. izmjenu granica GP? Ili su u tom slučaju primjenjivi stavci 3. i 4. članka 94. Zakona pa se javna rasprava ne provodi? Isto tako, na zakonodavcu je da propiše način na koji će se točno definirati što se smatra "značajnijom promjenom". | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cilj predložene izmjene nije izmjena postupka po ponovljenoj raspravi, već razlozi za ponavljanje. |
| 304 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 29. | Članak 29. Izmjena i dopuna Članak 104. Ponovna javna rasprava radi promjene namjene površina sukladno prihvaćenim primjedbama u praksi će dovesti ili do prečestog ponavljanja javnih rasprava, ili još gore, do učestalog neprihvaćanja primjedbi kako bi se izbjeglo ponavljanje javne rasprave. U praksi, namjena površina se najčešće mijenja na osnovu primjedbi vlasnika predmetnog zemljišta, a ne trećih osoba. Prema navedenom, predložena izmjena u ovom stavku ne bi predstavljala poboljšanje, međutim, bilo bi nužno izmijeniti formulaciju „ako se prijedlog prostornog plana zbog prihvaćenih mišljenja, prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi ili iz drugih razloga promijeni tako da nova rješenja nisu u skladu s ciljevima i sadržajima te programskim polazištima iz odluke o izradi prostornog plana“, jer nema nikakvog smisla. Naime, primjedbe koje nisu u skladu s programskim polazištima iz odluke o izradi treba odbiti. Ponovnu javnu raspravu traže promjene na osnovu primjedbi koje jesu u skladu s programskim polazištima, ali nova rješenja predstavljaju odmak od koncepta koji je prezentiran javnosti na javnoj raspravi. Nadalje, provedba javne rasprave u praksi zahtijeva modernizaciju pristupa u smjeru kvalitetnog participativnog donošenja planova. Današnji propisani minimum ne zadovoljava. Javnost je danas minimalno konzultirana, a time i neinformirana, nezainteresirana i možemo reći neobrazovana, neupućena u osnovne koncepte gospodarenja prostorom, tako da se primjedbe u javnoj raspravi većinom svode na traženje većih mogućnosti građenja za vlastito zemljište. Sadržajnijim i demokratičnijim procesima komunikacije s javnošću mogu se dobiti prijedlozi u ranijim fazama izrade plana (nasuprot današnjoj praksi dovođenja pred gotov čin), koji mogu i potvrditi i obogatiti planerska rješenja, a kod same javne rasprave o prijedlogu plana dovesti do kvalitetnijeg odgovora javnosti, odnosno dijaloga. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smatramo predloženu izmjenu za optimalnu u provedbi javne rasprave. |
| 305 | Suzana Dobrić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 29. | Članak 104. stavak 1. nije dobar niti u važećem zakonu. Planska rješenja koja nisu u skladu s ciljevima, sadržajem ili programskim polazištima plana definiranim odlukom o izradi plana ne smiju se ugrađivati u prostorni plan. Upravo zato se u praksi sadržaj ciljeva i programskih polazišta u odluci o izradi plana definira dovoljno široko da omogućuje uvođenje tema koje nisu bile poznate na početku izrade plana, ali su u skladu sa zacrtanim ciljevima. Ponovljena javna rasprava potrebna je kada se prijedlog plana za javnu raspravu zbog prihvaćenih prijedloga, mišljenja i primjedbi značajnije promijeni. Na zakonodavcu je da iznađe i propiše način na koji će se točno definirati što je „značajnija promjena“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Očekujemo da predložena izmjena preciznije usklađuje stavove odluke o izradi prostornog plana s prijedlogom plana. |
| 306 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 29. | stavak 1. - Umjesto "sadržajima" treba stajati "sadržajem". | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smatramo da je predložena formulacija terminološki ispravna. |
| 307 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 29. | stavak 1. - Umjesto "sadržajima" treba stajati "sadržajem". | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smatramo da je predložena formulacija terminološki ispravna. |
| 308 | ŽAKLINA PUL | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 29. | Ciljevi i sadržaji te programska polazišta nisu sadržana u Odluci o izradi, kako će se onda utvrditi da nova rješenja nisu u skladu s istima? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smatramo za predloženu formulaciju kao usklađenu s postupkom izrade prostornog plana. |
| 309 | Saša Križ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 30. | Članak 30. Kp id Zakona, odnosno članak 107. stavak 1. Zakona Stavak ne bi trebalo mijenjati, a obzirom da većina zavoda za prostorno uređenje županije nema zaposlenog pravnika. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smatramo da bi predložena izmjena dovela do bolje usklađenosti prostornih planova više razina. |
| 310 | Marina Ninic | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 30. | stavak 2. Rok od 15 kalendarskih dana je prekratak, potrebno je povećati rok, a s obzirom na povećanje broja prostornih planova za koji se daje mišljenje (svi UPU-i) kao i povećanje opsega provjere usklađenosti prostornog plana – osim sa županijskim prostornim planom, sada se predlaže i sa zakonom te propisima donesenim na temelju ovog zakona (uzeti u obzir da pojedini zavodi imaju tek par djelatnika...) Sukladno članku 51. stavku 3. Zakona potrebno je utvrditi i uklađenost prostornog plana sa Strategijom prostornog razvoja Republike Hrvatske (a isto je potrebno utvrditi i kod izdavanja suglasnosti Ministarstva). | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Sukladno članku 27. važećeg Zakona koji propisuje djelatnosi zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, ne radi se o povećanju obima posla jer su i do sada zavodi pored mogućnosti same izrade PPUO/G-ova, pružali stručnu savjetodavnu pomoć u izradi prostornih planova lokalne razine te obavljali i druge poslove u skladu s ovim Zakonom te po traženju Ministarstva obavljali stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja. Rok se produžuje na 30 dana. |
| 311 | Gorana Ljubičić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 30. | Županijski zavodi nisu nadležni za tumačenje odredbi Zakona i propisa donesenih na temelju Zakona (nadležno je samo Ministarstvo). Stoga nije osnovano da ih se obvezuje na davanje mišljenja o usklađenosti prostornih planova sa Zakonom i propisima donesenim na temelju tog Zakona. Predlažem da se briše zarez i riječi: "s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona“. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Sukladno članku 27. važećeg Zakona koji propisuje djelatnosi zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, ne radi se o povećanju obima posla jer su i do sada zavodi pored mogućnosti same izrade PPUO/G-ova, pružali stručnu savjetodavnu pomoć u izradi prostornih planova lokalne razine te obavljali i druge poslove u skladu s ovim Zakonom te po traženju Ministarstva obavljali stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja. Rok se produžuje na 30 dana. |
| 312 | Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 30. | Upitno je da li su županijski zavodi tijela koja mogu tumačiti zakonske odredbe, a temeljem toga i davati mišljenje o usklađenosti s tim zakonom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Sukladno članku 27. važećeg Zakona koji propisuje djelatnosi zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, ne radi se o povećanju obima posla jer su i do sada zavodi pored mogućnosti same izrade PPUO/G-ova, pružali stručnu savjetodavnu pomoć u izradi prostornih planova lokalne razine te obavljali i druge poslove u skladu s ovim Zakonom te po traženju Ministarstva obavljali stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja. Rok se produžuje na 30 dana. |
| 313 | Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 30. | Mišljenja smo da zavodi nisu mjerodavni niti nadležni tumačiti ovaj zakon već zakonodavac odnosno njegov predlagatelj u ovom slučaju Ministarstvo. S obzirom na broj primjedbi i nejasne formulacije pojedinih članaka neprovedivo. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Sukladno članku 27. važećeg Zakona koji propisuje djelatnosi zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, ne radi se o povećanju obima posla jer su i do sada zavodi pored mogućnosti same izrade PPUO/G-ova, pružali stručnu savjetodavnu pomoć u izradi prostornih planova lokalne razine te obavljali i druge poslove u skladu s ovim Zakonom te po traženju Ministarstva obavljali stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja. Rok se produžuje na 30 dana. |
| 314 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 30. | - stavak 1. Nije jasno zašto Ministarstvo, prema članku 108. daje suglasnost na usklađenost PPUO/G-a, GUP-a i/ili UPU-a sa Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona za prostorne planove koji se nalaze u prostoru ograničenja, kada treba i tako pribaviti "pozitivno mišljenje" županijskog zavoda na usklađenost sa Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona, što prejudicira da, ako je mišljenje pozitivno, znači da je plan usklađen (i onaj s obuhvatom u 1000m)? Odnosno može se desiti da zavod da pozitivno mišljenje na usklađenost plana sa Zakonom, a Ministarstvo odbije dati suglasnost, jer plan nije usklađen sa Zakonom? Nije rješenje da se "mišljenje" zavoda preimenuje u "pozitivno mišljenje", jer mišljenje je samo po sebi očitovanje, a „pozitivno mišljenje“ nije suglasnost niti je obvezujuće. U naravi imamo situaciju da s tzv. „negativnim mišljenjem“ zavoda, općine i gradovi donose Plan, kao i da nakon "negativnog mišljenja" zavoda, ministarstvo izda suglasnost na plan. I za PPUO/G-ove izvan ZOP-a treba zakonski propisati „suglasnost“, a ne „pozitivno mišljenje“. Upitna je svrhovitost izdavanja mišljenja o usklađenosti UPU-ova lokane razine s PPŽ-om, s obzirom da se ti planovi odnose na građevinska područja lokalne razine, koja se ne definiraju PPŽ-om niti se PPŽ-om propisuju uvjeti za njihovo uređenje i korištenje, već se isto određuje i propisuje PPUO/G-ovima. - stavak 2. Rok od 15 kalendarskih dana je prekratak, potrebno je povećati rok (prijedlog 60 dana, kao što je bio u Zakonu o prostornom uređenju i gradnji za suglasnost Ministarstva), a s obzirom na povećanje broja prostornih planova za koji se daje mišljenje (svi UPU-i), kao i povećanje opsega provjere usklađenosti prostornog plana (uzeti u obzir da pojedini zavodi imaju tek par djelatnika). | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Sukladno članku 27. važećeg Zakona koji propisuje djelatnosi zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, ne radi se o povećanju obima posla jer su i do sada zavodi pored mogućnosti same izrade PPUO/G-ova, pružali stručnu savjetodavnu pomoć u izradi prostornih planova lokalne razine te obavljali i druge poslove u skladu s ovim Zakonom te po traženju Ministarstva obavljali stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja. Rok se produžuje na 30 dana. |
| 315 | Zavod za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 30. | Ispred članka 107. "naslov" (Mišljenje zavoda) mijenja se i glasi: "Mišljenje i suglasnost zavoda" Prijedlog: U članku 107. novi stavak 1. predlažemo izmijeniti na način: "(1) Prije donošenja prostornog plana uređenja grada, odnosno općine unutar ZOP-a generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja koji je dijelom ili cijelim obuhvatom u pojasu od 1000 m od obalne crte, mora se pribaviti mišljenje zavoda za prostorno uređenje županije u pogledu usklađenosti tog plana s prostornim planom županije, s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona. Iza stavka 1. dodaje se novi 2. stavak koji glasi: (2) Prije donošenja prostornog plana uređenja grada, odnosno općine izvan ZOP-a, generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja koji je cijelim obuhvatom izvan pojasu od 1000 m od obalne crte, mora se pribaviti suglasnost zavoda za prostorno uređenje županije u pogledu usklađenosti tog plana s prostornim planom županije, s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona. Postojeći stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5. Obrazloženje: Kad se već županijskim zavodima nameće proširenje "ovlasti" u postupcima izdavanja mišljenja na druge prostorne planove (o čemu će pojedini zavodi imati i negativan stav), onda nije rješenje da se "mišljenje" preimenuje u "pozitivno mišljenje". Jer mišljenje samo po sebi je očitovanje o određenoj stvari. „Pozitivno mišljenje“ nije suglasnost niti je obvezujući akt. U naravi imamo situaciju da s tzv. „negativnim miščljenjem“ zavoda, općine i gradovi donose Plan. Za PPUG/O izvan ZOP-a treba zakonski propisati „suglasnost“, a ne „pozitivno mišljenje“. Kako u naravi nitko ne kontrolia UPU-e izvan prostora ograničenja, dobro je uvesti neki vid kontrole, zato je prihvatljivije propisati „suglasnost“ nego „pozitivno mišljenje“. Postavlja se pitanje, jesu li zavodi mjerodavni za izdavanje mišljenja o usklađenosti sa Zakonom i podzakonskim aktima? Odgovor je: moraju biti i jesu (jednako stručni i kompetentni kao i Ministarstvo koje izdaje suglasnost). Isto tako, odgovornost NE MOŽE preuzeti odgovorni voditelj izrade prostornog plana da je Plan u skladu sa Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona, iz razloga što odgovornost odgovornog voditelja (temeljem članka 83. Zakona) prestaje izradom Nacrta konačnog prijedloga te nemaji izravnu odgovornost na Konačni prijedlog plana (Uz opasku - po kojem kriteriju i mjerilu bi odgovorni voditelji bili stručniji i mjerodavniji od zavoda ). Odgovornost na Konačni prijedlog preuzima čelnik JLS-a. Nadalje nije potrebno ni naglašavati kako u velikom broju slučajeva Konačni prijedlozi prostornih planova (kao zajednički uradak odgovornog voditelja i nositelja izrade) dostavljenih zavodima na mišljenje i Ministarstvu na suglasnost nije u skladu s Zakonom. A posebno, niti donesenih planova za koje nije trebalo ishoditi mišljenje i suglasnost.. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Sukladno članku 27. važećeg Zakona koji propisuje djelatnosi zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, ne radi se o povećanju obima posla jer su i do sada zavodi pored mogućnosti same izrade PPUO/G-ova, pružali stručnu savjetodavnu pomoć u izradi prostornih planova lokalne razine te obavljali i druge poslove u skladu s ovim Zakonom te po traženju Ministarstva obavljali stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja. Rok se produžuje na 30 dana. |
| 316 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 30. | Članak 30. ID Zakona - odnosi se na članak 107. Zakona - stavak 1 – upitna je svrhovitost izdavanja mišljenja o usklađenosti urbanističkih planova uređenja (u daljnjem tekstu: UPU) lokane razine s PPŽ-om, s obzirom da se ti planovi odnose na građevinska područja lokalne razine, koja se ne definiraju PPŽ-om niti se PPŽ-om propisuju uvjeti za njihovo uređenje i korištenje, već se isto određuje i propisuje PPUO/G-ovima (premda smatramo nužnim određivanje barem generalnih smjernica za njihovo planiranje u PPUO/G-ovima i korištenje – veza: prethodni prijedlog na članak 72. Zakona). S obzirom da županijski zavodi izdaju mišljenje o usklađenosti PPUO/G-ova s PPŽ-om, trebala bi se kontrolirati usklađenost UPU-a u odnosu na PPUO/G-ove, što bi smatramo trebala biti nadležnost nositelja izrade UPU-a i stručnog izrađivača. - Isto tako je upitno da li su županijski zavodi mjerodavni tumačiti usklađenost planova sa Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona. - Ukoliko se zadrži predloženo zakonsko rješenje tj. izdavanja mišljenja županijskih zavoda o usklađenosti prostornih planova sa Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona smatramo nužnim izmijeniti i stavak 2. članka 107. Zakona na način da se produži rok za izdavanje mišljenja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Sukladno članku 27. važećeg Zakona koji propisuje djelatnosi zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, ne radi se o povećanju obima posla jer su i do sada zavodi pored mogućnosti same izrade PPUO/G-ova, pružali stručnu savjetodavnu pomoć u izradi prostornih planova lokalne razine te obavljali i druge poslove u skladu s ovim Zakonom te po traženju Ministarstva obavljali stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja. Rok se produžuje na 30 dana. |
| 317 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 30. | stavak 1. Treba stajati: "... u pogledu usklađenosti tog prostornog plana s prostornim planom županije i prostornim planovima posebnih obilježja." Jesu li županijski zavodi tijela koja mogu uopće tumačiti zakonske odredbe, a temeljem toga i davati mišljenje o usklađenosti s tim zakonom? Stoga nije osnovano da županijski zavodi daju mišljenja na usklađenost prostornog plana sa zakonom. Odgovornost da je u skladu sa zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona preuzima odgovorni voditelj izrade prostornog plana. stavak 2. Rok od 15 kalendarskih dana je prekratak, potrebno je povećati rok, a s obzirom na povećanje broja prostornih planova za koji se daje mišljenje (svi UPU-i) kao i povećanje opsega provjere usklađenosti prostornog plana – osim sa županijskim prostornim planom, sada se predlaže i sa zakonom te propisima donesenim na temelju ovog zakona (uzeti u obzir da pojedini zavodi imaju tek par djelatnika...) Sukladno članku 51. stavku 3. Zakona potrebno je utvrditi i uklađenost prostornog plana sa Strategijom prostornog razvoja Republike Hrvatske (a isto je potrebno utvrditi i kod izdavanja suglasnosti Ministarstva). | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Sukladno članku 27. važećeg Zakona koji propisuje djelatnosi zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, ne radi se o povećanju obima posla jer su i do sada zavodi pored mogućnosti same izrade PPUO/G-ova, pružali stručnu savjetodavnu pomoć u izradi prostornih planova lokalne razine te obavljali i druge poslove u skladu s ovim Zakonom te po traženju Ministarstva obavljali stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja. Rok se produžuje na 30 dana. |
| 318 | Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 30. | Upitno je jesu li zavodi mjerodavni za izdavanje mišljenja o usklađenosti sa Zakona i podzakonskim aktima. Izmjenom ovog stavka proširuje se obim posla županijskih zavoda zbog čega bi svakako trebalo produžiti rok za izdavanje mišljenja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Sukladno članku 27. važećeg Zakona koji propisuje djelatnosi zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, ne radi se o povećanju obima posla jer su i do sada zavodi pored mogućnosti same izrade PPUO/G-ova, pružali stručnu savjetodavnu pomoć u izradi prostornih planova lokalne razine te obavljali i druge poslove u skladu s ovim Zakonom te po traženju Ministarstva obavljali stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja. Rok se produžuje na 30 dana. |
| 319 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 30. | stavak 1. Treba stajati: "... u pogledu usklađenosti tog prostornog plana s prostornim planom županije i prostornim planovima posebnih obilježja." Jesu li županijski zavodi tijela koja mogu uopće tumačiti zakonske odredbe, a temeljem toga i davati mišljenje o usklađenosti s tim zakonom? Stoga nije osnovano da županijski zavodi daju mišljenja na usklađenost prostornog plana sa zakonom. Odgovornost da je u skladu sa zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona preuzima odgovorni voditelj izrade prostornog plana. stavak 2. Rok od 15 kalendarskih dana je prekratak, potrebno je povećati rok, a s obzirom na povećanje broja prostornih planova za koji se daje mišljenje (svi UPU-i) kao i povećanje opsega provjere usklađenosti prostornog plana – osim sa županijskim prostornim planom, sada se predlaže i sa zakonom te propisima donesenim na temelju ovog zakona (uzeti u obzir da pojedini zavodi imaju tek par djelatnika...) Sukladno članku 51. stavku 3. Zakona potrebno je utvrditi i uklađenost prostornog plana sa Strategijom prostornog razvoja Republike Hrvatske (a isto je potrebno utvrditi i kod izdavanja suglasnosti Ministarstva). | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Sukladno članku 27. važećeg Zakona koji propisuje djelatnosi zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, ne radi se o povećanju obima posla jer su i do sada zavodi pored mogućnosti same izrade PPUO/G-ova, pružali stručnu savjetodavnu pomoć u izradi prostornih planova lokalne razine te obavljali i druge poslove u skladu s ovim Zakonom te po traženju Ministarstva obavljali stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja. Rok se produžuje na 30 dana. |
| 320 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 30. | - Zavod može preuzeti ulogu „kontrolora“ u pogledu usklađenosti sa PPŽ-om, međutim kontrola u pogledu usklađenosti sa zakonom i propisima donesenim temeljem njega biti će problem. Naime, sada važeći PPŽ iz „stare generacije planova“ već će sam po sebi biti nesukladan podzakonskom aktu iz članka 56. stavak 3. (Pravilnik), a za očekivati je da će planovi izrađeni sukladno Pravilniku biti neusklađeni sa PPŽ-om, pa će izdavanje propisanog pozitivnog mišljenja biti „nemoguća misija“. - Za očekivati je situaciju u kojoj zavod u pravilu neće moći izdati pozitivno mišljenje u pogledu istovremene usklađenosti sa planom ali i sa propisima, što će pak dovesti do značajnih problema (blokade) u postupcima donošenja planova. - stavak 2. izmijenjenog članka - U dosadašnjim postupcima provjeravana je samo usklađenost sa PPŽ-om i davano je samo mišljenje, sada se od zavoda traži i provjera usklađenosti sa propisima, koja bi mogla dovesti do ranije spomenutih problema i izdavanje pozitivnog mišljenja. Dosadašnja iskustva govore da je u 15 dana zavod stizao izraditi mišljenje o usklađenosti sa PPŽ-om, ali su postupci usklađenja, odnosno izdavanja pozitivnog mišljenja, u pravilu trajali duže. U odnosu na nove odredbe rok od 15 dana je nerealan, čak i uz pretpostavku da je sve jasno u pogledu provjere usklađenosti sa Pravilnikom, koji još nije donesen, a čije bi odredbe mogle derogirati prostorno-planska rješenja važećeg PPŽ-a. - Prema navedenome, ili je potrebno ostaviti da zavod vrši ocjenu usklađenosti sa županijskim prostornim planom u roku od 15 dana ili produžiti rok na 30 dana. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Sukladno članku 27. važećeg Zakona koji propisuje djelatnosi zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, ne radi se o povećanju obima posla jer su i do sada zavodi pored mogućnosti same izrade PPUO/G-ova, pružali stručnu savjetodavnu pomoć u izradi prostornih planova lokalne razine te obavljali i druge poslove u skladu s ovim Zakonom te po traženju Ministarstva obavljali stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja. Rok se produžuje na 30 dana. |
| 321 | Mara Matijašić Paladin | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 30. | Je li Zavod primjereno tijelo za davati mišljenje o usklađenosti plana sa Zakonom? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Sukladno članku 27. važećeg Zakona koji propisuje djelatnosi zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, ne radi se o povećanju obima posla jer su i do sada zavodi pored mogućnosti same izrade PPUO/G-ova, pružali stručnu savjetodavnu pomoć u izradi prostornih planova lokalne razine te obavljali i druge poslove u skladu s ovim Zakonom te po traženju Ministarstva obavljali stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja. |
| 322 | Mara Matijašić Paladin | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 30. | Zašto se sada i za UPU morati dobiti mišljenje Zavoda o usklađenosti sa županijskim planom? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smatramo da bi predložena izmjena dovela do bolje usklađenosti prostornih planova više razina. |
| 323 | Gorana Ljubičić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | prijedlog stavka 1. – Ustav RH člankom 2. propisuje da Hrvatski sabor (ili narod neposredno), samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje (među ostalim) o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njime. S obzirom na sadržaj DPPR-a (osobito točke 1., 2., 4. i 6. utvrđene u članku 67. stavku 1. ZPU-a na snazi), a i na činjenicu da prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskih propisa (sukladno članku 58. ZPU-a) te temeljem navedene odredbe Ustava RH DPPR može donijeti samo zakonodavna vlast, odnosno Sabor RH. Predlažem spajanje 1. i 2. predloženog stavka te da se za sve navedene prostorne planove utvrdi da ih donosi Hrvatski sabor. | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o nadležnosti za donošenje Državnog plana prostornog razvoja neće se mijenjati kroz ovaj Prijedlog Zakona te će nadležnost i dalje ostati u rukama Sabora. |
| 324 | Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Ovim se Prijedlogom narušava hijerarhija donošenja prostornih planova državne razine. Odluku o izradi i odluku o donošenju prostornog plana područne i lokalne razine donosi predstavničko tijelo jedinica područne odnosno lokalne samouprave, dok se za prostorne planove državne razine to pravilo ne poštuje. Tako je predloženo da odluku o izradi prostornog plana državne razine donosi ministar, znači ni predstavničko ni izvršno tijelo, već čelnik tijela državne uprave, a državni plan prostornog razvoja kao prostorni plan najviše razine donosi Vlada. Hrvatskom saboru je ostavljena nadležnost za donošenje prostornih planova područja posebnih obilježja i prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa RH. Posredno se na ovaj način dovodi u pitanje poštivanje i drugih odredbi Zakona kojima se uređuje postupak izrade i donošenja prostornih planova. | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o nadležnosti za donošenje Državnog plana prostornog razvoja neće se mijenjati kroz ovaj Prijedlog Zakona te će nadležnost i dalje ostati u rukama Sabora. |
| 325 | Jelena Borota | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Ustav RH propisuje da Hrvatski sabor (odnosno narod neposredno) odlučuje o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva (članak 2.). Vlada ima izvršnu vlast, izvršava zakone. Obzirom na sadržaj državnog plana prostornog razvoja (osobito točke 1., 2. i 6.), a i na činjenicu da planovi imaju snagu i prirodu podzakonskih propisa (čl. 58 ZPU) ispravno je da njih donosi zakonodavna vlast, odnosno sabor. | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o nadležnosti za donošenje Državnog plana prostornog razvoja neće se mijenjati kroz ovaj Prijedlog Zakona te će nadležnost i dalje ostati u rukama Sabora. |
| 326 | Tihomir Jukić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Članak 109. Državni plan prostornog razvoja i urbanistički plan uređenja državnog značaja, budući da je od interesa za RH može donijeti jedino Hrvatski sabor , a nikako Vlada . Obavezno brisati „donosi Vlada“. Obrazloženje: Sabor RH donosi odluku o manjim zaštićenim dijelovima prirode, a ne donosi za cjelokupni prostor RH, a što je nelogično. Često je vlada politički jednostranačna i ne može donositi odluku u ime svih. Što znači kada se promijeni vlada, onda će druga stranka na vlasti odmah ići mijenjati državni prostorni plan, a što treba spriječiti jer se državni plan donosi dugoročno? Državni prostorni plan mora biti donesen konsenzusom svih u Saboru RH. | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o nadležnosti za donošenje Državnog plana prostornog razvoja neće se mijenjati kroz ovaj Prijedlog Zakona te će nadležnost i dalje ostati u rukama Sabora. |
| 327 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | - stavak 1. Brisati "Vlada", jer o donošenju DPPR-a (kao i o njegovoj izradi) treba odlučivati predstavničko tijelo svih građana - Sabor. Na svim nižim razinama prostorne planove donosi (i o njihovoj izradi odlučuje) predstavničko tijelo, a ne izvršno tijelo što je temelj za demokratsko odlučivanje o prostoru RH. | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o nadležnosti za donošenje Državnog plana prostornog razvoja neće se mijenjati kroz ovaj Prijedlog Zakona te će nadležnost i dalje ostati u rukama Sabora. |
| 328 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Članak 31. Izmjena i dopuna Članak 109. Državni plan prostornog razvoja više ne donosi Sabor nego Vlada. I to na komade. Ovo je svakako neprihvatljivi korak unazad u demokratizaciji. | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o nadležnosti za donošenje Državnog plana prostornog razvoja neće se mijenjati kroz ovaj Prijedlog Zakona te će nadležnost i dalje ostati u rukama Sabora. |
| 329 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Članak 31. ID Zakona - odnosi se na članak 109. Zakona - stavak 1 – smatramo da bi DPPR, kao najznačajniji i krovni prostorni plan Republike Hrvatske trebao donositi Sabor, kao predstavničko tijelo RH, a analogno propisanoj obvezi donošenja prostornih planova županijske i lokalne razine od strane predstavničkih tijela jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave. Mišljenja smo da obrazloženje ID Zakona „time bi se postiglo skraćenje trajanja postupka izrade i donošenja prostornih planova državne razine“ ne stoji. | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o nadležnosti za donošenje Državnog plana prostornog razvoja neće se mijenjati kroz ovaj Prijedlog Zakona te će nadležnost i dalje ostati u rukama Sabora. |
| 330 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Državni plan prostornog razvoja mora donositi Hrvatski sabor. Vlada kao izvršno tijelo nema i ne smije imati takva ovlaštenja. Na svim razinama prostorne planove donosi predstavničko tijelo, a ne izvršno odnosno provedbeno. Time se temeljni prostorni plan Države koji je podloga i osnova za dugoročni društveni i gospodarski razvitak donosi bez uključivanja demokratske javnosti zastupane putem svojih izabranih zastupnika. | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o nadležnosti za donošenje Državnog plana prostornog razvoja neće se mijenjati kroz ovaj Prijedlog Zakona te će nadležnost i dalje ostati u rukama Sabora. |
| 331 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | stavak 1. Ustavom RH u članku 2. utvrđeno da Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje (među ostalim) o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njime. S obzirom na sadržaj DPPR-a (osobito točke 1., 2., 4. i 6. utvrđene u članku 67. stavku 1. ZPU-a na snazi), a i na činjenicu da prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskih propisa (sukladno članku 58. ZPU-a) ispravno je da ih donosi zakonodavna vlast, odnosno Sabor RH. Stoga je protuustavna predložena odredba temeljem koje bi DPPR donosila Vlada RH. Npr. i na svim nižim razinama prostorne planove donosi (i o njihovoj izradi odlučuje) predstavničko tijelo, a ne izvršno tijelo što je temelj za demokratsko odlučivanje o prostoru RH. Ujedno, u javnom savjetovanju dano obrazloženje za izmjenu ove odredbe glasi: „kako bi se postiglo skraćenje trajanja postupka izrade i donošenja prostornih planova državne razine“. Pa samo DPPR se morao donijeti još 1. 1. 2016., a Odluka o izradi donesena je tek 2018. Sada, gotovo sedam godina nakon obveze donošenja DPPR-a, za njega još nije izrađen ni nacrt prijedloga plana. Po tome proizlazi da je dugotrajnost postupka izrade DPPR-a vrlo izgledna (prema zakonu planiraju se neposredni uvjeti za provedbu svih zahvata u prostoru državnog značaja!) pa je dano obrazloženje u kontekstu predloženih izmjena Zakona zanemarivo u pogledu mogućeg skraćenja toga postupka. Ovim prijedlogom se zakida demokratičan postupak u planiranju prostora države jer Vlada nije predstavničko tijelo svih građana. Izrada i donošenje prostornih planova državne razine mora se provoditi transparentno, a o donošenju DPPR-a (kao i o njegovoj izradi) treba odlučivati predstavničko tijelo svih građana - Sabor RH, sukladno Ustavu RH! | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o nadležnosti za donošenje Državnog plana prostornog razvoja neće se mijenjati kroz ovaj Prijedlog Zakona te će nadležnost i dalje ostati u rukama Sabora. |
| 332 | GRAD ZAGREB | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Državni plan prostornog razvoja mora donositi Hrvatski sabor. Vlada kao izvršno tijelo nema i ne smije imati takva ovlaštenja. Na svim razinama prostorne planove donosi predstavničko tijelo, a ne izvršno odnosno provedbeno. Time se temeljni prostorni plan Države koji je podloga i osnova za dugoročni društveni i gospodarski razvitak donosi bez uključivanja demokratske javnosti zastupane putem svojih izabranih zastupnika. | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o nadležnosti za donošenje Državnog plana prostornog razvoja neće se mijenjati kroz ovaj Prijedlog Zakona te će nadležnost i dalje ostati u rukama Sabora. |
| 333 | Mara Matijašić Paladin | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Predložena odredba temeljem koje bi DPPR donosila Vlada RH je protuustavna. I na svim nižim razinama prostorne planove donosi (i o njihovoj izradi odlučuje) predstavničko tijelo, a ne izvršno tijelo što je temelj za demokratsko odlučivanje o prostoru RH. | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o nadležnosti za donošenje Državnog plana prostornog razvoja neće se mijenjati kroz ovaj Prijedlog Zakona te će nadležnost i dalje ostati u rukama Sabora. |
| 334 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | stavak 1. Ustavom RH u članku 2. utvrđeno da Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje (među ostalim) o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njime. S obzirom na sadržaj DPPR-a (osobito točke 1., 2., 4. i 6. utvrđene u članku 67. stavku 1. ZPU-a na snazi), a i na činjenicu da prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskih propisa (sukladno članku 58. ZPU-a) ispravno je da ih donosi zakonodavna vlast, odnosno Sabor RH. Stoga je protuustavna predložena odredba temeljem koje bi DPPR donosila Vlada RH. Npr. i na svim nižim razinama prostorne planove donosi (i o njihovoj izradi odlučuje) predstavničko tijelo, a ne izvršno tijelo što je temelj za demokratsko odlučivanje o prostoru RH. Ujedno, u javnom savjetovanju dano obrazloženje za izmjenu ove odredbe glasi: „kako bi se postiglo skraćenje trajanja postupka izrade i donošenja prostornih planova državne razine“. Pa samo DPPR se morao donijeti još 1. 1. 2016., a Odluka o izradi donesena je tek 2018. Sada, gotovo sedam godina nakon obveze donošenja DPPR-a, za njega još nije izrađen ni nacrt prijedloga plana. Po tome proizlazi da je dugotrajnost postupka izrade DPPR-a vrlo izgledna (prema zakonu planiraju se neposredni uvjeti za provedbu svih zahvata u prostoru državnog značaja!) pa je dano obrazloženje u kontekstu predloženih izmjena Zakona zanemarivo u pogledu mogućeg skraćenja toga postupka. Ovim prijedlogom se zakida demokratičan postupak u planiranju prostora države jer Vlada nije predstavničko tijelo svih građana. Izrada i donošenje prostornih planova državne razine mora se provoditi transparentno, a o donošenju DPPR-a (kao i o njegovoj izradi) treba odlučivati predstavničko tijelo svih građana - Sabor RH, sukladno Ustavu RH! | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o nadležnosti za donošenje Državnog plana prostornog razvoja neće se mijenjati kroz ovaj Prijedlog Zakona te će nadležnost i dalje ostati u rukama Sabora. |
| 335 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | - Obrazloženje ovakvog rješenja opravdava se „skraćenjem trajanja postupka izrade i donošenja prostornih planova državne razine“. Postupak izrade planova državne razine složen je i dugotrajan, jer drugačiji ne može biti. Radi se o strateškim dokumentima od osobite važnosti za razvoj RH koje bi sukladno tome trebalo donositi predstavničko tijelo. Skraćenje samog postupka usvajanja u cjelokupnom postupku izrade i donošenja, zanemarivo je, pa je sukladno tome i opravdanje za ovakvo postupanje. | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o nadležnosti za donošenje Državnog plana prostornog razvoja neće se mijenjati kroz ovaj Prijedlog Zakona te će nadležnost i dalje ostati u rukama Sabora. |
| 336 | Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | U članku 109. iza stavka (6) dodaje se stavak (7) koji glasi: „(7) U slučaju izrade pojedinog urbanističkog plana uređenja državnog ili županijskog značaja iz stavka 2. i 3. ovog članka, Vlada odnosno županijska skupština, može prenijeti nadležnost za izradu i donošenje pojedinog urbanističkog plana uređenja državnog i županijskog značaja na predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predložena odredba nije u skladu s odredbom članka 81. stavak 2. Zakona koja određuje nositelje izrade prostornih planova državne, područne (regionalne) i lokalne razine, kao niti sa člankom 109. Zakona koji propisuje nadležnost za donošenje prostornih planova određene razine. Nositelj izrade urbanističkog plana uređenja županijskog značaja/razine je stručno upravno tijelo županije, a donosi ga županijska skupština, odnosno skupština Grada Zagreba. |
| 337 | Blanka Bobetko Majstorović | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 31. | Možete li mi objasniti zašto (obzirom na značenje i težinu pojedinog plana) Državni plan prostornog razvoja donosi Vlada , a prostorni plan npr. parka prirode ili nacionalnog parka Sabor. Smatram da državne planove treba donositi Sabor. | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o nadležnosti za donošenje Državnog plana prostornog razvoja neće se mijenjati kroz ovaj Prijedlog Zakona te će nadležnost i dalje ostati u rukama Sabora. |
| 338 | Tihomir Jukić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 32. | Članak 110. stavak 1. Brisati riječ „Vlada“. Obrazloženje: vidi prethodni članak. | Prihvaćen | Prihvaća se. Odredba o nadležnosti za donošenje Državnog plana prostornog razvoja neće se mijenjati kroz ovaj Prijedlog Zakona te će nadležnost i dalje ostati u rukama Sabora. |
| 339 | Romana DI Giusto | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 34. | Obveza izrade pročišćenog teksta odredbi za provedbu prostornog plana i grafičkog dijela prostornog plana kao i rok za njihovu izradu već su propisani zakonom koji je trenutno na snazi. Međutim, problem je što se ovim Izmjenama i dopunama zakona i dalje ne propisuje mehanizam kojim bi se ova obveza morala ispoštovati. Iz prakse je vidljivo da se u velikom broju slučajeva ova odredba ne provodi. Smatram da je jedan od mogućih načina da se izvrši propisana obveza, uvjetovanje pokretanja postupka izrade i donošenja novih Izmjena i dopuna plana sa izvršenom obvezom izrade pročišćenog teksta odredbi za provedbu prostornog plana i grafičkog dijela prostornog plana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, navedeno nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 340 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 34. | Članak 34. Izmjena i dopuna Članak 113. Radi lakšeg snalaženja, ovdje se nije morao mijenjati cijeli članak, nego samo dopuniti stavke (6) i (7). Nadalje, u praksi se od strane Ministarstva traži da se kod donošenja UPU-a za neko područje na kojem je važeći neki drugi UPU napravi zasebno stavljanje izvan snage za dio važećeg UPU-a, bez mogućnosti da se to isto učini odredbama novog UPU-a, a što nije čitljivo iz članka 113. Bilo bi dobro da se takva situacija prouči i bolje sroči u Zakonu kako bi se pojednostavila procedura. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, navedeno nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 341 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 34. | Potrebno je dodatno propisati mogućnost izrade izmjena i dopuna važećih prostornih planova bez obaveze korištenja modula E-planovi i transformacije istih u generaciju novih planova jer smatramo da transformacija važećih planova ne može predstavljati generaciju novih planova prema prijedlogu novog zakona. Izrada prostornih planova putem modula E-planovi moguća je samo za izradu novih planova. | Prihvaćen | Prihvaćeno već samim Prijedlogom zakona. Postupak izrade i donošenja prostornih planova određen je člancima 81. – 113. važećeg Zakona i sam postupak nije predmet izmjene Zakona. Izmjenom Zakona određeno je da se postupak izrade provodi kroz digitalizirani proces putem sustava ePlanovi što će biti moguće kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima nove generacije, a do tada je moguće izrađivati izmjene i dopune prostornih planova u skladu s važećim Pravilnikom sukladno člancima 197. i 198. Zakona, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu novog pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) i važećeg Pravilnika. |
| 342 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 34. | stavak 3. Potrebno je dodatno propisati da nije moguće donijeti novu odluku o izradi izmjena i dopuna prostornog plana (ili donijeti nove izmjene i dopune ako su se paralelno izrađivale s prethodnim izmjenama i dopunama, jer u isto vrijeme može biti više odluka o izradi izmjena i dopuna pp-a) ako još uvijek nije objavljen pročišćeni tekst prostornog plana na snazi. S obzirom na to da Vlada RH nije „predstavničko tijelo“, a temeljem ovog zakona donosi također prostorne planove, po ovoj odredbi proizlazi da Vlada RH neće biti u obvezi objavljivati pročišćeni tekst što je neprihvatljivo. stavci 5., 6. i 7.: Uskladiti sa stvarnim mogućnostima svih sudionika u izradi i donošenju prostornih planova. Npr. uzeti u obzir Izvješće o provedbi dokumenta ApolitikA 2013. – 2020. koje je donijelo Ministarstvo „...kapaciteti većine nositelja izrade prostornih planova nisu dostatni ni za korektno postavljanje projektnog zadatka ili programa za izradu prostornog plana...“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Uvođenjem sustava ePlanovi, prostorni planovi će se izrađivati kroz digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova (postupak izrade i donošenja određen člancima 81. – 113. Zakona) na čiju izradu se ne odnosi odredba stavka 3. Za izradu izmjena i dopuna prostornih planova u skladu s važećim Pravilnikom sukladno člancima 197. i 198. Zakona koji ostaje na snazi do stupanja na snagu novog Pravilnika o prostornim planovima (nove generacije) uz već postojeću obvezu objave pročišćenog teksta, nije potrebno propisivati dodatne odredbe vezane uz obvezu objave pročišćenog teksta odredbi za provedbu prostornog plana i grafičkog dijela prostornog plana. |
| 343 | GRAD ZAGREB | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 34. | Potrebno je dodatno propisati mogućnost izrade izmjena i dopuna važećih prostornih planova bez obaveze korištenja modula E-planovi i transformacije istih u generaciju novih planova jer smatramo da transformacija važećih planova ne može predstavljati generaciju novih planova prema prijedlogu novog zakona. Izrada prostornih planova putem modula E-planovi moguća je samo za izradu novih planova. | Prihvaćen | Prihvaćeno već samim Prijedlogom zakona. Postupak izrade i donošenja prostornih planova određen je člancima 81. – 113. važećeg Zakona i sam postupak nije predmet izmjene Zakona. Izmjenom Zakona određeno je da se postupak izrade provodi kroz digitalizirani proces putem sustava ePlanovi što će biti moguće kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima nove generacije, a do tada je moguće izrađivati izmjene i dopune prostornih planova u skladu s važećim Pravilnikom sukladno člancima 197. i 198. Zakona, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu novog pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) i važećeg Pravilnika. |
| 344 | Kata Marunica | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 34. | stavak 3. Potrebno je dodatno propisati da nije moguće donijeti novu odluku o izradi izmjena i dopuna prostornog plana (ili donijeti nove izmjene i dopune ako su se paralelno izrađivale s prethodnim izmjenama i dopunama, jer u isto vrijeme može biti više odluka o izradi izmjena i dopuna pp-a) ako još uvijek nije objavljen pročišćeni tekst prostornog plana na snazi. S obzirom na to da Vlada RH nije „predstavničko tijelo“, a temeljem ovog zakona donosi također prostorne planove, po ovoj odredbi proizlazi da Vlada RH neće biti u obvezi objavljivati pročišćeni tekst što je neprihvatljivo. stavci 5., 6. i 7.: Uskladiti sa stvarnim mogućnostima svih sudionika u izradi i donošenju prostornih planova. Npr. uzeti u obzir Izvješće o provedbi dokumenta ApolitikA 2013. – 2020. koje je donijelo Ministarstvo „...kapaciteti većine nositelja izrade prostornih planova nisu dostatni ni za korektno postavljanje projektnog zadatka ili programa za izradu prostornog plana...“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Uvođenjem sustava ePlanovi, prostorni planovi će se izrađivati kroz digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova (postupak izrade i donošenja određen člancima 81. – 113. Zakona) na čiju izradu se ne odnosi odredba stavka 3. Za izradu izmjena i dopuna prostornih planova u skladu s važećim Pravilnikom sukladno člancima 197. i 198. Zakona koji ostaje na snazi do stupanja na snagu novog Pravilnika o prostornim planovima (nove generacije) uz već postojeću obvezu objave pročišćenog teksta, nije potrebno propisivati dodatne odredbe vezane uz obvezu objave pročišćenog teksta odredbi za provedbu prostornog plana i grafičkog dijela prostornog plana. |
| 345 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 34. | stavak 3. Potrebno je dodatno propisati da nije moguće donijeti novu odluku o izradi izmjena i dopuna prostornog plana (ili donijeti nove izmjene i dopune ako su se paralelno izrađivale s prethodnim izmjenama i dopunama, jer u isto vrijeme može biti više odluka o izradi izmjena i dopuna pp-a) ako još uvijek nije objavljen pročišćeni tekst prostornog plana na snazi. S obzirom na to da Vlada RH nije „predstavničko tijelo“, a temeljem ovog zakona donosi također prostorne planove, po ovoj odredbi proizlazi da Vlada RH neće biti u obvezi objavljivati pročišćeni tekst što je neprihvatljivo. stavci 5., 6. i 7.: Uskladiti sa stvarnim mogućnostima svih sudionika u izradi i donošenju prostornih planova. Npr. uzeti u obzir Izvješće o provedbi dokumenta ApolitikA 2013. – 2020. koje je donijelo Ministarstvo „...kapaciteti većine nositelja izrade prostornih planova nisu dostatni ni za korektno postavljanje projektnog zadatka ili programa za izradu prostornog plana...“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Uvođenjem sustava ePlanovi, prostorni planovi će se izrađivati kroz digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova (postupak izrade i donošenja određen člancima 81. – 113. Zakona) na čiju izradu se ne odnosi odredba stavka 3. Za izradu izmjena i dopuna prostornih planova u skladu s važećim Pravilnikom sukladno člancima 197. i 198. Zakona koji ostaje na snazi do stupanja na snagu novog Pravilnika o prostornim planovima (nove generacije) uz već postojeću obvezu objave pročišćenog teksta, nije potrebno propisivati dodatne odredbe vezane uz obvezu objave pročišćenog teksta odredbi za provedbu prostornog plana i grafičkog dijela prostornog plana. |
| 346 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 34. | - „Nakon svake izmjene i/ili dopune prostornog plana predstavničko tijelo koje je donijelo…“ S obzirom da Vlada RH nije „predstavničko tijelo“ po ovoj odredbi proizlazi da Vlada RH neće biti u obvezi objavljivati pročišćeni tekst što je neprihvatljivo. - Potrebno je propisati i prekršajne odredbe u slučaju nepoštivanja odredbe stavka 3. Na primjer; propisati da nije moguće donijeti odluku o izradi izmjena i dopuna prostornog plana na snazi kao niti donijeti nove izmjene i dopune ako nije još uvijek nije objavljen pročišćeni tekst prostornog plana na snazi - Grafički dio naveden u stavku 3. nije moguće objaviti u službenom glasilu | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Uvođenjem sustava ePlanovi, prostorni planovi će se izrađivati kroz digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova (postupak izrade i donošenja određen člancima 81. – 113. Zakona) na čiju izradu se ne odnosi odredba stavka 3. Za izradu izmjena i dopuna prostornih planova u skladu s važećim Pravilnikom sukladno člancima 197. i 198. Zakona koji ostaje na snazi do stupanja na snagu novog Pravilnika o prostornim planovima (nove generacije) uz već postojeću obvezu objave pročišćenog teksta, nije potrebno propisivati dodatne odredbe vezane uz obvezu objave pročišćenog teksta odredbi za provedbu prostornog plana i grafičkog dijela prostornog plana. |
| 347 | Marina Ninic | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. | S obzirom na to da pravilnik iz članka 56. stavka 3. još uvijek nije donesen uopće nisu sagledive posljedice na prostor kao i planiranje prostora temeljem ove odredbe! Odredba je stoga vrlo netransparentna pa time nije ni podložna kritičkom osvrtu na prijedlog transformacije koji se utvrđuje ovim zakonom u tijeku ovog javnog savjetovanja! Temeljem navedenog kontradiktorna je i članku 14. ovog zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbama ovoga članka propisuje se postupak transformacije prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik u svrhu realizacije mjera koje se odnose na digitalizaciju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Transformacijom prostornih planova u digitalni oblik omogućuje se i digitalna transformacija poslovnih procesa u području prostornog uređenja što će omogućiti bolju komunikaciju svih sudionika u procesu izrade prostornih planova svih razina od zainteresirane javnosti preko stručnih izrađivača prostornih planova do javne uprave, unificirati procedure izrade prostornih planova u Republici Hrvatskoj koje se prate preko sustava, a mogućnost slučajnih ili namjernih grešaka na taj način svesti će se na minimum. Transformacija prostornih planova kao i digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova nove generacije biti će mogući kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima (nove generacije). |
| 348 | Romana DI Giusto | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. | S obzirom na propisanu proceduru provođenja procesa transformacije prostornih planova može se zaključiti da zakon tretira navedeni posao kao posao tehničkog karaktera. Problem je i nemogućnost uvida u prijedlog pravilnika iz članka 56. stavka 3. te konkretnije sagledavanje tog procesa. Međutim, izgledno je da će se u tom procesu zadirati u planska rješenja, što će zahtijevati provođenje javne rasprave s obzirom da transformacija nije samo usklađenje sa zakonom već u tom slučaju izmjena i dopuna plana. Nisu definirani rokovi izrade transformacije, a pitanje je i brzine obavljanja ovako opsežnog posla u kontekstu broja fizičkih i pravnih osoba koje su ovlaštene obavljati ga uz napomenu da se samo dio zaista bavi tim poslom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbama ovoga članka propisuje se postupak transformacije prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik u svrhu realizacije mjera koje se odnose na digitalizaciju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Transformacijom prostornih planova u digitalni oblik omogućuje se i digitalna transformacija poslovnih procesa u području prostornog uređenja što će omogućiti bolju komunikaciju svih sudionika u procesu izrade prostornih planova svih razina od zainteresirane javnosti preko stručnih izrađivača prostornih planova do javne uprave, unificirati procedure izrade prostornih planova u Republici Hrvatskoj koje se prate preko sustava, a mogućnost slučajnih ili namjernih grešaka na taj način svesti će se na minimum. Transformacija prostornih planova kao i digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova nove generacije biti će mogući kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima (nove generacije). |
| 349 | Gorana Ljubičić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. | Kako pravilnik o prostornim planovima još uvijek nije donesen uopće nisu sagledive posljedice „transformacije“ na prostor kao i planiranje prostora s jedne strane te pravne, vremenske, financijske i dr. posljedice s druge strane. Odredba je stoga vrlo netransparentna pa time nije ni podložna kritičkom osvrtu na predloženi postupak transformacije prostornih planova. Sam prijedlog provedbe postupka „transformacije“ je vrlo upitan. S obzirom na to da se radi o koncepcijski bitno različitim sustavima prostornog uređenja (a temeljem kojih su izrađeni prostorni planovi stare generacije i onih koji će se izrađivati kao prostorni planovi nove generacije), kao i vjerojatno različitim sadržajima, detaljnosti razrade, načinu prikaza i uvjetovanju definiranja samih uvjeta gradnje različito – može se zaključiti da se ne radi o pukoj prilagodbi planova iz pojedinačnog digitalnog oblika u centralni sustav ePlanovi, već o izmjenama i dopunama prostornog plana, jer će se on neminovno mijenjati, a što će vjerojatno uključivati i promjenu planskih rješenja. Samim time neosnovano je u tom postupku ne dozvoliti svima (građanima, javnopravnim tijelima) očitovanje na takav postupak „transformacije“, a u naravi izmjene/dopune prostornog plana, kroz postupak javne rasprave. Provedba ovako utvrđenog postupka „transformacije“, a bez provedbe cjelovitog postupka kao za izradu novog ili izmjena i dopuna prostornih planova na snazi, potpuno je neosnovano, neopravdano i nedemokratično te zakida javnost u pravu sudjelovanja u postupcima prostornog uređenja. Zbog navedenog predlažem da se svi prijedlozi izmjena i dopuna zakona o „transformaciji prostornih planova“ odbace, barem dok se ne donese novi pravilnik o prostornim planovima ili, stručno jedino ispravno, dok se ponovno ne usustavi strateško i provedbeno prostorno planiranje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbama ovoga članka propisuje se postupak transformacije prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik u svrhu realizacije mjera koje se odnose na digitalizaciju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Transformacijom prostornih planova u digitalni oblik omogućuje se i digitalna transformacija poslovnih procesa u području prostornog uređenja što će omogućiti bolju komunikaciju svih sudionika u procesu izrade prostornih planova svih razina od zainteresirane javnosti preko stručnih izrađivača prostornih planova do javne uprave, unificirati procedure izrade prostornih planova u Republici Hrvatskoj koje se prate preko sustava, a mogućnost slučajnih ili namjernih grešaka na taj način svesti će se na minimum. Transformacija prostornih planova kao i digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova nove generacije biti će mogući kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima (nove generacije). |
| 350 | Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. | Postupak transformacije prostornih planova, koji je već sam po sebi upitan i nejasan, ne predviđa javnu raspravu o prijedlogu transformiranog plana, već samo njegovu objavu. Zanemaruje se činjenica da se ne radi o usklađenju prostornog plana, već zapravo o izmjeni važećeg plana koji stupanjem na snagu transformiranog plana prestaje važiti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbama ovoga članka propisuje se postupak transformacije prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik u svrhu realizacije mjera koje se odnose na digitalizaciju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Transformacijom prostornih planova u digitalni oblik omogućuje se i digitalna transformacija poslovnih procesa u području prostornog uređenja što će omogućiti bolju komunikaciju svih sudionika u procesu izrade prostornih planova svih razina od zainteresirane javnosti preko stručnih izrađivača prostornih planova do javne uprave, unificirati procedure izrade prostornih planova u Republici Hrvatskoj koje se prate preko sustava, a mogućnost slučajnih ili namjernih grešaka na taj način svesti će se na minimum. Transformacija prostornih planova kao i digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova nove generacije biti će mogući kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima (nove generacije). |
| 351 | Udruga hrvatskih urbanista | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. | Kako smo već i naglašavali digitalizacija sustava je nužna, legitimna i pozitivna, ali je nužno još jednom upozoriti da planovi za koje je predviđena transformacija nisu ujednačeni, neki su i stariji od važećeg Pravilnika, a svakako nisu usklađeni s Pravilnikom iz članka 56. stavka 3. koji još uvijek nije dostupan. Prilikom izrada tako koncipirane transformacije sa sigurnošću možemo reći da će biti potrebne sadržajne izmjene planskih uz participaciju javnosti i javnopravnih tijela. Kao ovlašteni izrađivači prostornih planova, koji su i navedeni u NPOO-u kao izrađivači predložene transformacije moramo naglasiti da bi za kvalitetnu provedbu iste bilo nužno: - izmijeniti zakonodavni okvir u skladu sa prijedlozima struke (Teze za izmjenu zakonodavnog okvira HKA) - tek nakon što se ostvari prethodno, potrebno je provesti edukaciju tvrtki ovlaštenih za izradu prostornih planova te svima njima omogućiti korištenje testnog sustava jer je za istu potrebno vrijeme i nužne prilagodbe poslovanja, a broj ovlaštenih tvrtki nažalost nije velik, - provođenje javne rasprave te procedure istovjetne izradi Izmjena i dopuna Plana. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbama ovoga članka propisuje se postupak transformacije prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik u svrhu realizacije mjera koje se odnose na digitalizaciju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Transformacijom prostornih planova u digitalni oblik omogućuje se i digitalna transformacija poslovnih procesa u području prostornog uređenja što će omogućiti bolju komunikaciju svih sudionika u procesu izrade prostornih planova svih razina od zainteresirane javnosti preko stručnih izrađivača prostornih planova do javne uprave, unificirati procedure izrade prostornih planova u Republici Hrvatskoj koje se prate preko sustava, a mogućnost slučajnih ili namjernih grešaka na taj način svesti će se na minimum. Transformacija prostornih planova kao i digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova nove generacije biti će mogući kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima (nove generacije). |
| 352 | Vana Rodin Kružić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. | Transformacija se ne može smatrati usklađenjem sa Zakonom. Ona će rezultirati u potpunosti novim planom, sa potpuno drugačijim odredbama, pa je sukladno tome potrebno provesti Zakonom propisanu proceduru, osobito javnu raspravu! Iako treba naglasiti kako pravilnik još uvijek nije donesen, te uopće nisu sagledive posljedice na prostor temeljem ove odredbe. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbama ovoga članka propisuje se postupak transformacije prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik u svrhu realizacije mjera koje se odnose na digitalizaciju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Transformacijom prostornih planova u digitalni oblik omogućuje se i digitalna transformacija poslovnih procesa u području prostornog uređenja što će omogućiti bolju komunikaciju svih sudionika u procesu izrade prostornih planova svih razina od zainteresirane javnosti preko stručnih izrađivača prostornih planova do javne uprave, unificirati procedure izrade prostornih planova u Republici Hrvatskoj koje se prate preko sustava, a mogućnost slučajnih ili namjernih grešaka na taj način svesti će se na minimum. Transformacija prostornih planova kao i digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova nove generacije biti će mogući kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima (nove generacije). |
| 353 | Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. | Nejasno je u kojem trenutku se ta odluka može donijeti. Ako se neće poštovati hijerarhija prostornih planova kod uvođenja transformacija planova koji su različite kvalitete podataka biti će velikih poteškoća kod primjene. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbama ovoga članka propisuje se postupak transformacije prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik u svrhu realizacije mjera koje se odnose na digitalizaciju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Transformacijom prostornih planova u digitalni oblik omogućuje se i digitalna transformacija poslovnih procesa u području prostornog uređenja što će omogućiti bolju komunikaciju svih sudionika u procesu izrade prostornih planova svih razina od zainteresirane javnosti preko stručnih izrađivača prostornih planova do javne uprave, unificirati procedure izrade prostornih planova u Republici Hrvatskoj koje se prate preko sustava, a mogućnost slučajnih ili namjernih grešaka na taj način svesti će se na minimum. Transformacija prostornih planova kao i digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova nove generacije biti će mogući kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima (nove generacije). |
| 354 | Tihomir Jukić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. | Članak 113.a stavak 3. i 8. Predlaže se brisati riječ „Ministar“ i zamijeniti sa „Vlada“. Obrazloženje: Umjesto riječi „ministar“ mora stajati „Vlada“ ako je na razini Grada Zagreba „gradonačelnik“, a na lokalnoj razini „gradonačelnik, odnosno općinski načelnik“. Ovim člankom propisan je postupak transformacije i prestanak važenja prostornog plana za koji je provedena transformacija, bez ikakvih prijelaznih odredbi o tom koji su rokovi za transformaciju, što se provodi do transformacije prostornog plana, što ako nositelj izrade ne donese odluku o transformaciji itd? S obzirom da transformacija nije samo formalno već i sadržajno zadiranje u važeći prostorni plan, radi se o izmjeni i dopuni prostornoga plana pa je nužno provesti javnu raspravu, a ne samo javni uvid. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbama ovoga članka propisuje se postupak transformacije prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik u svrhu realizacije mjera koje se odnose na digitalizaciju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Transformacijom prostornih planova u digitalni oblik omogućuje se i digitalna transformacija poslovnih procesa u području prostornog uređenja što će omogućiti bolju komunikaciju svih sudionika u procesu izrade prostornih planova svih razina od zainteresirane javnosti preko stručnih izrađivača prostornih planova do javne uprave, unificirati procedure izrade prostornih planova u Republici Hrvatskoj koje se prate preko sustava, a mogućnost slučajnih ili namjernih grešaka na taj način svesti će se na minimum. Transformacija prostornih planova kao i digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova nove generacije biti će mogući kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima (nove generacije). |
| 355 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. | S obzirom na to da pravilnik iz članka 56. stavka 3. Zakona još uvijek nije donesen uopće nisu sagledive posljedice na prostor kao i planiranje prostora temeljem ove odredbe. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbama ovoga članka propisuje se postupak transformacije prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik u svrhu realizacije mjera koje se odnose na digitalizaciju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Transformacijom prostornih planova u digitalni oblik omogućuje se i digitalna transformacija poslovnih procesa u području prostornog uređenja što će omogućiti bolju komunikaciju svih sudionika u procesu izrade prostornih planova svih razina od zainteresirane javnosti preko stručnih izrađivača prostornih planova do javne uprave, unificirati procedure izrade prostornih planova u Republici Hrvatskoj koje se prate preko sustava, a mogućnost slučajnih ili namjernih grešaka na taj način svesti će se na minimum. Transformacija prostornih planova kao i digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova nove generacije biti će mogući kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima (nove generacije). |
| 356 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. | Članak 35. Izmjena i dopuna Članak 113.a Postupak transformacije je definiran, međutim rokovi nisu, novi Pravilnik još uvijek ne postoji, kao ni elektronički sustav ePlanovi. Kod transformacije bi bilo nužno da se osigura da su sva značenja sadržana u starim planovima (koji su dobrim dijelom doneseni po prošlom Zakonu, a dijelom i po pretprošlom) sačuvaju. Ima li ePlanovi dovoljno fleksibilnosti i širine da sve to obuhvati? Na koji način će se tretirati odredba starih planova koje nisu u skladu s nekim novijim propisom, ili eventualno planovima više razine? Moguće je da će se transformacija pokazati kao složeniji proces nego što je ovim izmjenama i dopunama zakona predviđeno. Radi toga će u praksi transformacija shvaćena kao tehnički posao koji će dobivati najjeftiniji ponuditelj na javnoj nabavi donijeti više štete nego koristi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbama ovoga članka propisuje se postupak transformacije prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik u svrhu realizacije mjera koje se odnose na digitalizaciju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Transformacijom prostornih planova u digitalni oblik omogućuje se i digitalna transformacija poslovnih procesa u području prostornog uređenja što će omogućiti bolju komunikaciju svih sudionika u procesu izrade prostornih planova svih razina od zainteresirane javnosti preko stručnih izrađivača prostornih planova do javne uprave, unificirati procedure izrade prostornih planova u Republici Hrvatskoj koje se prate preko sustava, a mogućnost slučajnih ili namjernih grešaka na taj način svesti će se na minimum. Transformacija prostornih planova kao i digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova nove generacije biti će mogući kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima (nove generacije). |
| 357 | Sanja Turk | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. | „Postupak transformacije prostornih planova“ koji su rađeni u potpuno drugačijem sustavu sa potpuno drugačijim sadržajem i načinom izrade kao i detaljnošću razrade ne može se provesti bez značajnih izmjena i zadiranja u planska rješenja. Na taj način radio bi se novi plan ili njegova izmjena i dopuna, a ne njegova „transformacija“. Provođenje ovog postupka bez provođenja cjelovitog postupka koji se provodi za izradu novih, kao i izmjene i dopune prostornih planova upitno je, netransparentno i u konačnici suprotno ovome Zakonu. Osim toga, s obzirom da Pravilnik još uvijek nije donesen, uopće nisu sagledive posljedice na prostor temeljem ove odredbe. Odredba je stoga vrlo netransparentna pa time nije ni podložna kritičkom osvrtu u tijeku javnog savjetovanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbama ovoga članka propisuje se postupak transformacije prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik u svrhu realizacije mjera koje se odnose na digitalizaciju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Transformacijom prostornih planova u digitalni oblik omogućuje se i digitalna transformacija poslovnih procesa u području prostornog uređenja što će omogućiti bolju komunikaciju svih sudionika u procesu izrade prostornih planova svih razina od zainteresirane javnosti preko stručnih izrađivača prostornih planova do javne uprave, unificirati procedure izrade prostornih planova u Republici Hrvatskoj koje se prate preko sustava, a mogućnost slučajnih ili namjernih grešaka na taj način svesti će se na minimum. Transformacija prostornih planova kao i digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova nove generacije biti će mogući kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima (nove generacije). |
| 358 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. | Članak 35. ID Zakona - odnosi se na novi članak 113.a Zakona - Postavlja se pitanje - Hoće li prostorni planovi regionalne i lokalne razine transformirani u postupku transformacije, koji će vjerojatno prethoditi izradi novih planova i koji će koristiti podatke iz starih planova, uključivo i podatke za zahvate i građevine od državnog značaja, biti vjerodostojni? - S obzirom da se nema uvid u novi propis o izradi prostornih planova županijske i lokalne razine, postavlja se pitanje da li će biti moguće podatke iz starih planova odgovarajuće transformirati u novi sustav prostornog planiranja bez njihove izmjene i koliko će ti postupci trajati? To se osobito odnosi na PPŽ-ove, koji su u dosadašnjem sustavu prostornog uređenja iz kojeg bi se isti trebali transformirati imali karakter strateških i usmjeravajućih dokumenata. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbama ovoga članka propisuje se postupak transformacije prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik u svrhu realizacije mjera koje se odnose na digitalizaciju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Transformacijom prostornih planova u digitalni oblik omogućuje se i digitalna transformacija poslovnih procesa u području prostornog uređenja što će omogućiti bolju komunikaciju svih sudionika u procesu izrade prostornih planova svih razina od zainteresirane javnosti preko stručnih izrađivača prostornih planova do javne uprave, unificirati procedure izrade prostornih planova u Republici Hrvatskoj koje se prate preko sustava, a mogućnost slučajnih ili namjernih grešaka na taj način svesti će se na minimum. Transformacija prostornih planova kao i digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova nove generacije biti će mogući kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima (nove generacije). |
| 359 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. | S obzirom na to da pravilnik iz članka 56. stavka 3. Zakona još uvijek nije donesen uopće nisu sagledive posljedice na prostor kao i planiranje prostora temeljem ove odredbe. Odredba je stoga vrlo netransparentna pa time nije ni podložna kritičkom osvrtu na prijedlog transformacije koji se utvrđuje ovim zakonom u tijeku ovog javnog savjetovanja. Temeljem navedenog kontradiktorna je i članku 14. ovog zakona. Sam prijedlog provedbe postupka „transformacije“ je vrlo upitan. S obzirom na to da se radi o bitno koncepcijski različitim sustavima prostornog uređenja (a temeljem kojih su izrađeni prostorni planovi stare generacije i onih koji će se izrađivati kao prostorni planovi nove generacije), kao i vjerojatno različitim sadržajima, detaljnosti razrade, načinu prikaza, a vjerojatno i uvjetovanju definiranja samih uvjeta gradnje različito – izgledno je da se ne radi o pukoj „transformaciji“ već o izmjenama i dopunama prostornog plana (ako ne i o koncepcijski potpuno novim planovima), jer će se on neminovno mijenjati, a što će vjerojatno uključivati i promjenu planskih rješenja. Samim time neosnovano je u tom postupku ne dozvoliti svima (građanima, javnopravnim tijelima) očitovanje na takav postupak izmjena prostornog plana kroz postupak javne rasprave. Provedba ovako utvrđenog postupka „transformacije“, a bez provedbe cjelovitog postupka kao za izradu novog ili izmjena i dopuna prostornih planova na snazi, potpuno je neosnovano, neopravdano i nedemokratično te zakida javnost u pravu sudjelovanja u postupcima prostornog uređenja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbama ovoga članka propisuje se postupak transformacije prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik u svrhu realizacije mjera koje se odnose na digitalizaciju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Transformacijom prostornih planova u digitalni oblik omogućuje se i digitalna transformacija poslovnih procesa u području prostornog uređenja što će omogućiti bolju komunikaciju svih sudionika u procesu izrade prostornih planova svih razina od zainteresirane javnosti preko stručnih izrađivača prostornih planova do javne uprave, unificirati procedure izrade prostornih planova u Republici Hrvatskoj koje se prate preko sustava, a mogućnost slučajnih ili namjernih grešaka na taj način svesti će se na minimum. Transformacija prostornih planova kao i digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova nove generacije biti će mogući kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima (nove generacije). |
| 360 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. | S obzirom na to da pravilnik iz članka 56. stavka 3. još uvijek nije donesen uopće nisu sagledive posljedice na prostor kao i planiranje prostora temeljem ove odredbe! Odredba je stoga vrlo netransparentna pa time nije ni podložna kritičkom osvrtu na prijedlog transformacije koji se utvrđuje ovim zakonom u tijeku ovog javnog savjetovanja! Temeljem navedenog kontradiktorna je i članku 14. ovog zakona. Sam prijedlog provedbe postupka „transformacije“ je vrlo upitan. S obzirom na to da se radi o bitno različitim sustavima prostornog uređenja (a temeljem kojih su izrađeni prostorni planovi stare generacije i onih koji će se izrađivati kao prostorni planovi nove generacije), kao i vjerojatno različitim sadržajima, detaljnosti razrade, načinu prikaza, a vjerojatno i uvjetovanju definiranja samih uvjeta gradnje različito – izgledno je da se ne radi o pukoj „transformaciji“ već o izmjenama i dopunama prostornog plana, jer će se on neminovno mijenjati, a što će vjerojatno uključivati i promjenu planskih rješenja. Samim time neosnovano je u tom postupku ne dozvoliti svima (građanima, javnopravnim tijelima) očitovanje na takav postupak izmjena prostornog plana kroz postupak javne rasprave. Provedba ovako utvrđenog postupka „transformacije“, a bez provedbe cjelovitog postupka kao za izradu novog ili izmjena i dopuna prostornih planova na snazi potpuno je neosnovano, neopravdano i nedemokratično te zakida javnost u pravu sudjelovanja u postupcima prostornog uređenja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbama ovoga članka propisuje se postupak transformacije prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik u svrhu realizacije mjera koje se odnose na digitalizaciju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Transformacijom prostornih planova u digitalni oblik omogućuje se i digitalna transformacija poslovnih procesa u području prostornog uređenja što će omogućiti bolju komunikaciju svih sudionika u procesu izrade prostornih planova svih razina od zainteresirane javnosti preko stručnih izrađivača prostornih planova do javne uprave, unificirati procedure izrade prostornih planova u Republici Hrvatskoj koje se prate preko sustava, a mogućnost slučajnih ili namjernih grešaka na taj način svesti će se na minimum. Transformacija prostornih planova kao i digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova nove generacije biti će mogući kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima (nove generacije). |
| 361 | GRAD ZAGREB | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. | S obzirom na to da pravilnik iz članka 56. stavka 3. Zakona još uvijek nije donesen uopće nisu sagledive posljedice na prostor kao i planiranje prostora temeljem ove odredbe. Odredba je stoga vrlo netransparentna pa time nije ni podložna kritičkom osvrtu na prijedlog transformacije koji se utvrđuje ovim zakonom u tijeku ovog javnog savjetovanja. Temeljem navedenog kontradiktorna je i članku 14. ovog zakona. Sam prijedlog provedbe postupka „transformacije“ je vrlo upitan. S obzirom na to da se radi o bitno koncepcijski različitim sustavima prostornog uređenja (a temeljem kojih su izrađeni prostorni planovi stare generacije i onih koji će se izrađivati kao prostorni planovi nove generacije), kao i vjerojatno različitim sadržajima, detaljnosti razrade, načinu prikaza, a vjerojatno i uvjetovanju definiranja samih uvjeta gradnje različito – izgledno je da se ne radi o pukoj „transformaciji“ već o izmjenama i dopunama prostornog plana (ako ne i o koncepcijski potpuno novim planovima), jer će se on neminovno mijenjati, a što će vjerojatno uključivati i promjenu planskih rješenja. Samim time neosnovano je u tom postupku ne dozvoliti svima (građanima, javnopravnim tijelima) očitovanje na takav postupak izmjena prostornog plana kroz postupak javne rasprave. Provedba ovako utvrđenog postupka „transformacije“, a bez provedbe cjelovitog postupka kao za izradu novog ili izmjena i dopuna prostornih planova na snazi potpuno je neosnovano, neopravdano i nedemokratično te zakida javnost u pravu sudjelovanja u postupcima prostornog uređenja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbama ovoga članka propisuje se postupak transformacije prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik u svrhu realizacije mjera koje se odnose na digitalizaciju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Transformacijom prostornih planova u digitalni oblik omogućuje se i digitalna transformacija poslovnih procesa u području prostornog uređenja što će omogućiti bolju komunikaciju svih sudionika u procesu izrade prostornih planova svih razina od zainteresirane javnosti preko stručnih izrađivača prostornih planova do javne uprave, unificirati procedure izrade prostornih planova u Republici Hrvatskoj koje se prate preko sustava, a mogućnost slučajnih ili namjernih grešaka na taj način svesti će se na minimum. Transformacija prostornih planova kao i digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova nove generacije biti će mogući kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima (nove generacije). |
| 362 | Mara Matijašić Paladin | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. | S obzirom na to da pravilnik iz članka 56. stavka 3. još uvijek nije donesen uopće nisu sagledive posljedice na prostor kao i planiranje prostora temeljem ove odredbe! Odredba je stoga vrlo netransparentna pa time nije ni podložna kritičkom osvrtu na prijedlog transformacije koji se utvrđuje ovim zakonom u tijeku ovog javnog savjetovanja! Temeljem navedenog kontradiktorna je i članku 14. ovog zakona. Provedba utvrđenog postupka „transformacije“, a bez provedbe cjelovitog postupka kao za izradu novog ili izmjena i dopuna prostornih planova na snazi potpuno je neosnovano, neopravdano i nedemokratično te zakida javnost u pravu sudjelovanja u postupcima prostornog uređenja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbama ovoga članka propisuje se postupak transformacije prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik u svrhu realizacije mjera koje se odnose na digitalizaciju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Transformacijom prostornih planova u digitalni oblik omogućuje se i digitalna transformacija poslovnih procesa u području prostornog uređenja što će omogućiti bolju komunikaciju svih sudionika u procesu izrade prostornih planova svih razina od zainteresirane javnosti preko stručnih izrađivača prostornih planova do javne uprave, unificirati procedure izrade prostornih planova u Republici Hrvatskoj koje se prate preko sustava, a mogućnost slučajnih ili namjernih grešaka na taj način svesti će se na minimum. Transformacija prostornih planova kao i digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova nove generacije biti će mogući kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima (nove generacije). |
| 363 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. | S obzirom na to da pravilnik iz članka 56. stavka 3. još uvijek nije donesen uopće nisu sagledive posljedice na prostor kao i planiranje prostora temeljem ove odredbe! Odredba je stoga vrlo netransparentna pa time nije ni podložna kritičkom osvrtu na prijedlog transformacije koji se utvrđuje ovim zakonom u tijeku ovog javnog savjetovanja! Temeljem navedenog kontradiktorna je i članku 14. ovog zakona. Sam prijedlog provedbe postupka „transformacije“ je vrlo upitan. S obzirom na to da se radi o bitno različitim sustavima prostornog uređenja (a temeljem kojih su izrađeni prostorni planovi stare generacije i onih koji će se izrađivati kao prostorni planovi nove generacije), kao i vjerojatno različitim sadržajima, detaljnosti razrade, načinu prikaza, a vjerojatno i uvjetovanju definiranja samih uvjeta gradnje različito – izgledno je da se ne radi o pukoj „transformaciji“ već o izmjenama i dopunama prostornog plana, jer će se on neminovno mijenjati, a što će vjerojatno uključivati i promjenu planskih rješenja. Samim time neosnovano je u tom postupku ne dozvoliti svima (građanima, javnopravnim tijelima) očitovanje na takav postupak izmjena prostornog plana kroz postupak javne rasprave. Provedba ovako utvrđenog postupka „transformacije“, a bez provedbe cjelovitog postupka kao za izradu novog ili izmjena i dopuna prostornih planova na snazi potpuno je neosnovano, neopravdano i nedemokratično te zakida javnost u pravu sudjelovanja u postupcima prostornog uređenja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbama ovoga članka propisuje se postupak transformacije prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik u svrhu realizacije mjera koje se odnose na digitalizaciju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Transformacijom prostornih planova u digitalni oblik omogućuje se i digitalna transformacija poslovnih procesa u području prostornog uređenja što će omogućiti bolju komunikaciju svih sudionika u procesu izrade prostornih planova svih razina od zainteresirane javnosti preko stručnih izrađivača prostornih planova do javne uprave, unificirati procedure izrade prostornih planova u Republici Hrvatskoj koje se prate preko sustava, a mogućnost slučajnih ili namjernih grešaka na taj način svesti će se na minimum. Transformacija prostornih planova kao i digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova nove generacije biti će mogući kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima (nove generacije). |
| 364 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. | - Kako je ranije obrazloženo, transformacija se ne može smatrati usklađenjem sa Zakonom. Ona će rezultirati u potpunosti novim planom, sa potpuno drugačijim odredbama, pa je sukladno tome potrebno provesti Zakonom propisanu proceduru. Posljedično se odnosi i na odredbe stavaka 8., 9., 10., 11.. Ujedno bespredmetno je u ovom javnom savjetovanju raspravljati o transformaciji temeljem pravilnika koji još nije donesen – ne vidi se prava posljedica ovako definirane transformacije jer se ne može kritički osvrtati na sam sadržaj pravilnika temeljem kojega se vrši transformacija | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbama ovoga članka propisuje se postupak transformacije prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik u svrhu realizacije mjera koje se odnose na digitalizaciju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Transformacijom prostornih planova u digitalni oblik omogućuje se i digitalna transformacija poslovnih procesa u području prostornog uređenja što će omogućiti bolju komunikaciju svih sudionika u procesu izrade prostornih planova svih razina od zainteresirane javnosti preko stručnih izrađivača prostornih planova do javne uprave, unificirati procedure izrade prostornih planova u Republici Hrvatskoj koje se prate preko sustava, a mogućnost slučajnih ili namjernih grešaka na taj način svesti će se na minimum. Transformacija prostornih planova kao i digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova nove generacije biti će mogući kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima (nove generacije). |
| 365 | Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. | Ovim člankom opisan je postupak transformacije prostornog plana koji započinje odlukom predstavničkog tijela o transformaciji a završava odlukom o provedenoj transformaciji koju, također, donosi predstavničko tijelo. Sam postupak transformacije nije do kraja objašnjen pa se predlaže dopuna članka podacima: kada započinju ovi postupci (po donošenju pravilnika iz članka 56.stavka 3. a prije izrade planova nove generacije?), koji su rokovi njihove izrade, koja je svrha ovog postupka i osobito, tko će kontrolirati točnost transformiranih podataka budući da se u članku navodi da nakon provedene transformacije prestaje važiti plan iz kojeg je ona provedena (?). Ako se postupak provodi na podjednak način kao donošenje prostornog plana te uključuje i javnu raspravu (za koju nije jasno kako će se digitalni plan objaviti na oglasnoj ploči) onda bi trebao uključivati i davanje mišljenja odnosno suglasnosti na konačni prijedlog transformiranog prostornog plana. U protivnom moguće je da se pri transformaciji podataka izrađenih u jednom sustavu (bez korištenja topologije, bez zatvorenih poligona, višekratno mijenjanih i dopunjavanih) potkradu greške, manje ili više očite. Također nije jasno kako se transformacija odnosi na tekstualni dio prostornog plana, odnosno hoće li on ostati sastavni dio plana po provedenoj transformaciji. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbama ovoga članka propisuje se postupak transformacije prostornih planova tj. proces prelaska važećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik u svrhu realizacije mjera koje se odnose na digitalizaciju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Transformacijom prostornih planova u digitalni oblik omogućuje se i digitalna transformacija poslovnih procesa u području prostornog uređenja što će omogućiti bolju komunikaciju svih sudionika u procesu izrade prostornih planova svih razina od zainteresirane javnosti preko stručnih izrađivača prostornih planova do javne uprave, unificirati procedure izrade prostornih planova u Republici Hrvatskoj koje se prate preko sustava, a mogućnost slučajnih ili namjernih grešaka na taj način svesti će se na minimum. Transformacija prostornih planova kao i digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova nove generacije biti će mogući kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima (nove generacije). |
| 366 | Primorsko-goranska županija | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. | Bilo bi uputno omogućiti u digitalnom prikazu kao jednu od baza podataka - karte postojeće infrastrukture. Na taj način bi se smanjili slučajevi u kojima projektanti iz neznanja i nemogućnosti provjere točnih podataka projektiraju svoja rješenja po vlastitom nahođenju te u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta (sigurnosti radi) pozivaju javnopravna tijela koja najčešće nije potrebno pozivati. | Primljeno na znanje | Navedeno nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 367 | Gorana Ljubičić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 36. | stavci 3. i 4. – Uvijek se svaki zahvat u prostoru provodio temeljem prostornog plana kao temeljnog dokumenta za odgovoran odnos prema prostoru, usklađenog s ciljevima i načelima prostornog uređenja. Prihvaćanje ovakvih prijedloga odredbi predstavljao bi presedan, a onda je pitanje vremena kada bi se zakonodavac latio „planiranja“ i drugih zahvata u prostoru kroz zakon (jer u ovom slučaju zakon preuzima ulogu prostornog plana), negirajući i derogirajući u tom dijelu prostorne planove svih razina na snazi. Predložene odredbe su protuustavne i protuzakonite, jer zakidaju Ustavom i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi zajamčeno pravo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u odlučivanju o svom administrativnom području, te su protivne ciljevima i načelima prostornog uređenja. Sukladno navedenom predlažem da se predložene dopune članka odbace. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Opće je načelo prostornog uređenja da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s prostornim planom, no prostorni plan kao podzakonski propis crpi svoju pravnu snagu iz zakona koji u nekim posebnim slučajevima kada je to nužno uvijek može učiniti iznimku od općeg načela. Navedeni stavak 3. slijedi opći strateški smjer u iskorištavanju energenata utvrđen smjernicama Strategije prostornog razvoja RH (NN br. 106/17) i Programa prostornog uređenja RH (NN br. 50/99 i 84/13) prema kojima je zahvat istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode moguć na područjima potencijalnih nalazišta bez prethodno planiranih lokacija na čitavom teritoriju RH. Odredbe koje slijede navedene strateške ideje već se nalaze u važećem Zakonu u čl. 44. st. 2. i čl. 124. U slučaju stavka 4., radi se o smještaju energetskih transportnih sustava unutar već postojećih i/ili planiranih koridora u svrhu racionalnog i učinkovitog korištenja prostora. Nadalje, pravo na prostorno i urbanističko planiranje koje prema odredbama Ustava imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije neograničeno, već je uređeno važećim Zakonom: županijski prostorni planovi uređuju građevine i površine županijskog značaja dok se lokalni prostorni planovi bave lokalnim značajem. Prema tome, određivanje građevina i površina državnog značaja i interesa na području županija, gradova i općina ne predstavlja povredu odredaba ni zakona ni Ustava. |
| 368 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 36. | U članku 36. stavku 4. iza riječi „...i/ili planiranih” koridora dodati pojašnjenje riječi koridora, ovako kako je predloženo ne zna se na koje koridore se predmetno odnosi, prijedlog je dodati riječ „infrastrukturnih“ (kao što je navedeno u čl.2. st.1. podstavku 34. - posljednja alineja). Stavak 4. članka 36. treba glasiti: (4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, neovisno o uvjetima iz prostornog plana, energetske transportne sustave moguće je graditi unutar svih postojećih i/ili planiranih infrastrukturnih koridora sukladno tehničkim zahtjevima građevine, a u postojeće elektrane/energane moguće je uvoditi i druga goriva neovisno o njihovoj snazi određenoj u prostornom planu. Objašnjenje prijedloga odredbe: S obzirom da u tekstu nije bilo jasno na koju vrstu koridora se odnosi odredba, predloženo je da se radi pojašnjenja doda riječ “infrastrukturni” tako da bi sad taj dio odredbe glasio “infrastrukturnih koridora”. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Stavak 4. odnosi se isključivo na koridore energetskih transportnih sustava. |
| 369 | Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 36. | stavak 3. Može li zakon malo preciznije odrediti koji su to „svi prostori kopnenog područja RH“? Strateškim dokumentima Okvirnim planom i programom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu i Okvirnim planom i programom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, definirani su istražni prostori ugljikovodika na kopnu i moru. Na područjima provedbe okvirnih planova i programa propisana su ograničenja i mjere zaštite okoliša, proizašle su iz okolišnih ciljeva koji su prepoznati u strateškoj studiji utjecaja okvirnog plana i programa. Odnosi li se ova odredba na te istražne prostore? Što se tiče GTV, Ministar gospodarstva i održivog razvoja donio je Odluku o izradi Plana razvoja geotermalnog potencijala Republike Hrvatske, kojim će se odrediti prostor na kojem će se istraživati, razvijati i eksploatirati geotermalni potencijal, za koji će se također izraditi Strateška studija i Glavna ocjena prihvatljivosti plana za javnu raspravu. Koja su to postojeća eksploatacijska polja na kojima je završena eksploatacija? stavak 4. To uključuje, npr. i opasni i neopasni otpad te otpad životinjskog porijekla kao i fosilna i kruta goriva, za što je obvezna procjena utjecaja zahvata na okoliš. Je li takva elektrana/energana i dalje prihvatljiva za okoliš i/ili ekološku mrežu? Hoće li i dalje biti u skladu s prostornim planom? | Primljeno na znanje | Navedeno nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 370 | Tihomir Jukić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 36. | Članak 114. stavak 3. i 4. Stavak 3.: smatra li se zaprekom činjenica da takvi zahvati nisu planirani važećim planovima? Ili je „ako je protivno prostornom planu“, tim gore po plan“? Predlaže se gradnja energetskih transportnih sustava „neovisno o uvjetima iz prostornog plana“,. Predlaže se brisanje „neovisno o uvjetima iz prostornog plana“. Obrazloženje: provedba ne bi smjela biti isključivo iz odredbe Zakona suprotna prostornom planu. Time se ruši sustav planiranja. Zakonom se postavljaju pravila i uvjeti, a prostornim planom, donesenim demokratskim putem - provedba. U istom stavku br.4 Ovim stavkom „postojeće elektrane/energane moguće je uvoditi i druga goriva neovisno o njihovoj snazi određenoj u prostornom planu“ zakon omogućava druga goriva neovisno o njihovoj snazi. Znači mijenjaju se goriva i kapaciteti i Zakon omogućava da se sve to provodi direktno iz Zakona, a suprotno prostornim planovima. Postavlja se pitanje, a čemu služe prostorni planovi i dugo vrijeme usuglašavanja svih uvjeta i interesa u prostoru ako Zakon omogućava sve suprotno u direktnoj provedbi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni stavak 3. slijedi opći strateški smjer u iskorištavanju energenata utvrđen smjernicama Strategije prostornog razvoja RH (NN br. 106/17) i Programa prostornog uređenja RH (NN br. 50/99 i 84/13) prema kojima je zahvat istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode moguć na područjima potencijalnih nalazišta bez prethodno planiranih lokacija na čitavom teritoriju RH. Odredbe koje slijede navedene strateške ideje već se nalaze u važećem Zakonu u čl. 44. st. 2. i čl. 124. Vlada RH dužna je voditi računa o jačanju energetske samodostatnosti RH u aktualnom političkom trenutku energetske krize, sukladno smjernicama iz Zaključka Vlade RH od 8. rujna 2022. (NN104/22). Opće je načelo prostornog uređenja da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s prostornim planom, no prostorni plan kao podzakonski propis crpi svoju pravnu snagu iz zakona koji u nekim posebnim slučajevima kada je to nužno uvijek može učiniti iznimku od općeg načela. |
| 371 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 36. | - stavak 3. Nije prihvatljivo planiranje u suprotnosti s prostornim planom, u protivnom će se odredbama prostornih planova definirati ne ono što se dozvoljava, nego ono što se ne dozvoljava, a sve kako bi se prostor zaštitio od neplanske gradnje. - stavak 4. - jasno definirati koja su to "druga" goriva. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Opće je načelo prostornog uređenja da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s prostornim planom, no prostorni plan kao podzakonski propis crpi svoju pravnu snagu iz zakona koji u nekim posebnim slučajevima kada je to nužno uvijek može učiniti iznimku od općeg načela. Druga goriva su sva goriva koja su ekološki prihvatljiva sukladno regulativi RH. |
| 372 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 36. | Članak 36. Izmjena i dopuna Članak 114. Opet se uvode iznimke gdje se zaobilazi kompletan sustav prostornog planiranja, suprotno od polazišta samog Zakona, rizično za prostor, okoliš i razvoj i, naravno, neprihvatljivo. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Opće je načelo prostornog uređenja da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s prostornim planom, no prostorni plan kao podzakonski propis crpi svoju pravnu snagu iz zakona koji u nekim posebnim slučajevima kada je to nužno uvijek može učiniti iznimku od općeg načela. |
| 373 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 36. | Neprimjerene odredbe koje narušavaju zakonsku strukturu te im ovdje nije mjesto. Stavkom 3. nije jasno utvrđeno što se smatra zaprekom iz prostornog plana (npr. predstavlja li zapreku činjenica da zahvat istraživanja ugljikovodika prostornim planom nije izrijekom omogućen). Odredba stavka 4. je neprihvatljiva jer omogućuje korištenje svih vrsta goriva, pa i potencijalno štetnih (npr. ugljen, otpad), i to bilo gdje postoje elektrane/energane, ne uvažavajući položaj postojećih elektrana/energana u odnosu na naselja, i sve neovisno o uvjetima iz prostornog plana! | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Opće je načelo prostornog uređenja da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s prostornim planom, no prostorni plan kao podzakonski propis crpi svoju pravnu snagu iz zakona koji u nekim posebnim slučajevima kada je to nužno uvijek može učiniti iznimku od općeg načela. Pri izdavanju akta za provedbu zahvata potrebno je utvrditi da li u važećem prostornom planu na konkretnom području postoje ograničenja odnosno zapreke za njegovu provedbu (kao npr. nekompatibilna namjena prostora, prostor koji je zaštićena posebnim propisima iz područja zaštite prirode, voda, kulturnih dobara i sl., neodgovarajuće udaljenosti od građevinskog područja naselja, kao i postojećih i planiranih infrastrukturnih koridora i sl.). Štetnost goriva za okoliš preispituje se kroz postupke procjene utjecaja na okoliš sukladno europskim direktivama i propisima RH, a koji postupci prethode postupcima izdavanja akata za provedbu prostornih planova. |
| 374 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 36. | stavci 3. i 4. Svi prostorni planovi na snazi imaju u cijelosti utvrđeno korištenje i namjenu obuhvaćenog prostora te režime korištenja odnosno ograničenja i zaštitu toga prostora, a svaka odluka protivna tome predstavlja derogiranje pojedinog prostornog plana. Ipak, prostorni plan koji je donijelo predstavničko tijelo ne može se derogirati na način da upravno tijelo koje izdaje akt za građenje arbitrarno odlučuje koji su to prostori „na kojima ne postoje zapreke u prostornom planu“, a protivno prostornom planu, kao i da izdaju akte “neovisno o uvjetima prostornog plana”, stoga je ova odredba protivna članku 135. Ustava RH kao i člancima 19., 19.a i 20. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Ujedno Zakon ne smije imati ulogu prostornog plana! Stoga su ove odredbe kontradiktorne članku 1. Zakona (kojim se utvrđuje što je predmet zakona), a s obzirom da se ovom prijedlozima odredbi zatiru i temeljni ciljevi i načela prostornog uređenja oni su kontradiktorni članku 2. kao i članku 3. stavku 1. točki 30. te člancima 6., 7., 8., 9, 10, 12. i 13. stavak 4. Ova odredba je neprihvatljiva jer omogućuje korištenje svih vrsta goriva, pa i potencijalno štetnih (npr. ugljen, otpad) svuda gdje postoje elektrane/energane ne uvažavajući položaj postojećih elektrana/energana u odnosu na naselja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Opće je načelo prostornog uređenja da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s prostornim planom, no prostorni plan kao podzakonski propis crpi svoju pravnu snagu iz zakona koji u nekim posebnim slučajevima kada je to nužno uvijek može učiniti iznimku od općeg načela. Nadalje, pravo na prostorno i urbanističko planiranje koje prema odredbama Ustava imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije neograničeno, već je uređeno važećim Zakonom: županijski prostorni planovi uređuju građevine i površine županijskog značaja dok se lokalni prostorni planovi bave lokalnim značajem. Prema tome, određivanje građevina i površina državnog značaja i interesa na području županija, gradova i općina ne predstavlja povredu odredaba ni zakona ni Ustava. Pri izdavanju akta za provedbu zahvata potrebno je utvrditi da li u važećem prostornom planu na konkretnom području postoje ograničenja odnosno zapreke za njegovu provedbu (kao npr. nekompatibilna namjena prostora, prostor koji je zaštićena posebnim propisima iz područja zaštite prirode, voda, kulturnih dobara i sl., neodgovarajuće udaljenosti od građevinskog područja naselja, kao i postojećih i planiranih infrastrukturnih koridora i sl.). Štetnost goriva za okoliš preispituje se kroz postupke procjene utjecaja na okoliš sukladno europskim direktivama i propisima RH, a koji postupci prethode postupcima izdavanja akata za provedbu prostornih planova. |
| 375 | Alpheus Public Affairs | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 36. | „(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na svim prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu može se provoditi zahvat istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalne vode, te zahvat skladištenja podzemnog skladištenja plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida u geološkim strukturama na prostoru postojećih eksploatacijskih polja.“ Naime, istražna područja ugljikovodika sukladno Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (NN, broj 52/18, 52/19 i 30/21) određuju se donošenjem odluke Vlade o provođenju nadmetanja, kroz resorno Ministarstvo, a po prethodno dobivenom mišljenju ministarstva nadležnog za prostorno uređenje, a sve sukladno Okvirnom planu i programu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu. Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika je svojevrsni lex specialis i kao takav regulira intervencije u prostoru koje proizlaze iz obavljanja djelatnosti naftnog rudarstva i izgradnje naftno-rudarskih objekata i postrojenja za obavljanje naftno-rudarskih radova – jer je riječ o interesu za RH. Vodeći se logikom da je i za istraživanje i za eksploataciju ugljikovodika (koja se mehanikom posla provodi na užem području od onog predviđenog za istraživanja) izrađen Okvirni plan i program za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, a za koji je provedena Strateška studija utjecaja na okoliš, sukladno postojećem rješenju za istraživanje, treba omogućiti i eksploataciju na svim prostorima na kojima nema zapreka u prostornim planovima. Uz zo, Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika omogućava preklapanje novih istražnih prostora i eksploatacijskih polja s postojećima, a kada se prostor dodjeljuje za svrhu koja je različita od svrhe za koju je već izdana relevantna dozvola za istraživanje i/ili eksploataciju potrebno je brisati dio rečenice koji upućuje da postojeća eksploatacijska polja mora biti završena. Konačno, nužno je i terminološko usklađivanje, jer se ne radi o zahvatu skladištenja ugljikovodika, već podzemnom skladištenju plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida, a kako te pojmove određuje poseban zakon. Slijedom toga, predlažemo gore spomenutu izmjenu | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. U kontekstu odredbe čl. 44. Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, tek po potvrđivanju obuhvata rezervi određenog ležišta ugljikovodika (koji se utvrđuju kroz postupak istraživanja ugljikovodika), ukoliko se granice budućeg eksploatacijskog polja ne nalaze unutar površina planiranih za eksploataciju u skladu s prostornim planom, Agencija za ugljikovodike je dužna inicirati postupak usklađivanja površina za eksploataciju s prostornim planom kroz odgovarajuću izmjenu prostornog plana koju je nositelj izrade prostornog plana dužan pokrenuti i provesti. |
| 376 | GRAD ZAGREB | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 36. | Neprimjerene odredbe koje narušavaju zakonsku strukturu te im ovdje nije mjesto. Stavkom 3. nije jasno utvrđeno što se smatra zaprekom iz prostornog plana (npr. predstavlja li zapreku činjenica da zahvat istraživanja ugljikovodika prostornim planom nije izrijekom omogućen). Odredba stavka 4. je neprihvatljiva, jer omogućuje korištenje svih vrsta goriva, pa i potencijalno štetnih (npr. ugljen, otpad) svuda gdje postoje elektrane/energane ne uvažavajući položaj postojećih elektrana/energana u odnosu na naselja, i sve neovisno o uvjetima iz prostornog plana! | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Opće je načelo prostornog uređenja da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s prostornim planom, no prostorni plan kao podzakonski propis crpi svoju pravnu snagu iz zakona koji u nekim posebnim slučajevima kada je to nužno uvijek može učiniti iznimku od općeg načela. Pri izdavanju akta za provedbu zahvata potrebno je utvrditi da li u važećem prostornom planu na konkretnom području postoje ograničenja odnosno zapreke za njegovu provedbu (kao npr. nekompatibilna namjena prostora, prostor koji je zaštićena posebnim propisima iz područja zaštite prirode, voda, kulturnih dobara i sl., neodgovarajuće udaljenosti od građevinskog područja naselja, kao i postojećih i planiranih infrastrukturnih koridora i sl.). Štetnost goriva za okoliš preispituje se kroz postupke procjene utjecaja na okoliš sukladno europskim direktivama i propisima RH, a koji postupci prethode postupcima izdavanja akata za provedbu prostornih planova. |
| 377 | Mara Matijašić Paladin | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 36. | stavak 4.- Ova odredba je neprihvatljiva jer omogućuje korištenje svih vrsta goriva, pa i potencijalno štetnih (npr. ugljen, otpad) svuda gdje postoje elektrane/energane ne uvažavajući položaj postojećih elektrana/energana u odnosu na naselja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Štetnost goriva za okoliš preispituje se kroz postupke procjene utjecaja na okoliš sukladno europskim direktivama i propisima RH, a koji postupci prethode postupcima izdavanja akata za provedbu prostornih planova. |
| 378 | JOSIP MAROHNIĆ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 36. | Istražna područja ugljikovodika sukladno Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (Narodne novine, broj 52/18, 52/19 i 30/21) određuju se donošenjem odluke Vlade o provođenju nadmetanja, putem Ministarstva nadležnog za ugljikovodike, a po prethodno dobivenom mišljenju ministarstva nadležnog za prostorno uređenje, a sve sukladno Okvirnom planu i programu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu. Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (Narodne novine, broj 52/18, 52/19 i 30/21) kao lex specialis regulira intervencije u prostoru koje proizlaze iz obavljanja djelatnosti naftnog rudarstva i izgradnje naftno-rudarskih objekata i postrojenja za obavljanje naftno-rudarskih radova koji su od interesa za Republiku Hrvatsku. Obzirom da je i za istraživanje i za eksploataciju ugljikovodika (koja se logikom stvari provodi na užem području od onog predviđenog za istraživanja) izrađen Okvirni plan i program za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, a za koji je provedena Strateška studija utjecaja na okoliš, sukladno postojećem rješenju za istraživanje, treba omogućiti i eksploataciju na svim prostorima na kojima nema zapreka u prostornim planovima. Dodatno, kako Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (Narodne novine, broj 52/18, 52/19 i 30/21) omogućuje preklapanje novih istražnih prostora i eksploatacijskih polja s postojećima, a kada se prostor dodjeljuje za svrhu koja je različita od svrhe za koju je već izdana relevantna dozvola za istraživanje i/ili eksploataciju potrebno je brisati dio rečenice koji upućuje da postojeća eksploatacijska polja mora biti završena. Konačno, nužno je i terminološko usklađivanje, jer se ne radi o zahvatu skladištenja ugljikovodika, već podzemnom skladištenju plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida, a kako te aktivnosti naziva poseban zakon koji ih i regulira. Slijedom navedenog predlaže se u članku 36. kojim se mijenja članak 114. Zakona na način da se dodaju stavci 3. i 4., izmijeni tekst predloženog stavka 3. tako da isti glasi: „(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na svim prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu može se provoditi zahvat istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalne vode, te zahvat skladištenja podzemnog skladištenja plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida u geološkim strukturama na prostoru postojećih eksploatacijskih polja.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. U kontekstu odredbe čl. 44. Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, tek po potvrđivanju obuhvata rezervi određenog ležišta ugljikovodika (koji se utvrđuju kroz postupak istraživanja ugljikovodika), ukoliko se granice budućeg eksploatacijskog polja ne nalaze unutar površina planiranih za eksploataciju u skladu s prostornim planom, Agencija za ugljikovodike je dužna inicirati postupak usklađivanja površina za eksploataciju s prostornim planom kroz odgovarajuću izmjenu prostornog plana koju je nositelj izrade prostornog plana dužan pokrenuti i provesti. |
| 379 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 36. | stavci 3. i 4. Svi prostorni planovi na snazi imaju u cijelosti utvrđeno korištenje i namjenu obuhvaćenog prostora te režime korištenja odnosno ograničenja i zaštitu toga prostora, a svaka odluka protivna tome predstavlja derogiranje pojedinog prostornog plana. Ipak, prostorni plan koji je donijelo predstavničko tijelo ne može se derogirati na način da upravno tijelo koje izdaje akt za građenje arbitrarno odlučuje koji su to prostori „na kojima ne postoje zapreke u prostornom planu“, a protivno prostornom planu, kao i da izdaju akte “neovisno o uvjetima prostornog plana”, stoga je ova odredba protivna članku 135. Ustava RH kao i člancima 19., 19.a i 20. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Ujedno Zakon ne smije imati ulogu prostornog plana! Stoga su ove odredbe kontradiktorne članku 1. Zakona (kojim se utvrđuje što je predmet zakona), a s obzirom da se ovom prijedlozima odredbi zatiru i temeljni ciljevi i načela prostornog uređenja oni su kontradiktorni članku 2. kao i članku 3. stavku 1. točki 30. te člancima 6., 7., 8., 9, 10, 12. i 13. stavak 4. Ova odredba je neprihvatljiva jer omogućuje korištenje svih vrsta goriva, pa i potencijalno štetnih (npr. ugljen, otpad) svuda gdje postoje elektrane/energane ne uvažavajući položaj postojećih elektrana/energana u odnosu na naselja. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Opće je načelo prostornog uređenja da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s prostornim planom, no prostorni plan kao podzakonski propis crpi svoju pravnu snagu iz zakona koji u nekim posebnim slučajevima kada je to nužno uvijek može učiniti iznimku od općeg načela. Pri izdavanju akta za provedbu zahvata potrebno je utvrditi da li u važećem prostornom planu na konkretnom području postoje ograničenja odnosno zapreke za njegovu provedbu (kao npr. nekompatibilna namjena prostora, prostor koji je zaštićena posebnim propisima iz područja zaštite prirode, voda, kulturnih dobara i sl., neodgovarajuće udaljenosti od građevinskog područja naselja, kao i postojećih i planiranih infrastrukturnih koridora i sl.). Nadalje, pravo na prostorno i urbanističko planiranje koje prema odredbama Ustava imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije neograničeno, već je uređeno važećim Zakonom: županijski prostorni planovi uređuju građevine i površine županijskog značaja dok se lokalni prostorni planovi bave lokalnim značajem. Prema tome, određivanje građevina i površina državnog značaja i interesa na području županija, gradova i općina ne predstavlja povredu odredaba ni zakona ni Ustava. Štetnost goriva za okoliš preispituje se kroz postupke procjene utjecaja na okoliš sukladno europskim direktivama i propisima RH, a koji postupci prethode postupcima izdavanja akata za provedbu prostornih planova. |
| 380 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 36. | - stavak 3. - Ponovo Zakon preuzima ulogu plana, ali se za razliku od odredbe u planu, ova (paušalna) odredba ne temelji na prethodno provedenom planskom postupku, koji uključuje provjeru mogućnosti ovakvih aktivnosti u odnosu na obilježja prostora, osjetljivost prostora, zaštitu vodonosnika, provođenje javne rasprave… - stavak 4. - Isto kao i za prethodni stavak. Ponovo se dopuštaju zahvati neovisno o odredbama prostornog plana. Lokacijski uvjeti će se određivati sukladno tehničkim zahtjevima građevine, uz svjesno i namjerno zanemarivanje svih ostalih elemenata koji je potrebno valorizirati kroz postupak izrade plana. Ova odredba osim toga, omogućuje korištenje svih vrsta goriva, pa i potencijalno štetnih (npr. ugljen, otpad) svuda gdje postoje elektrane/energane ne uvažavajući položaj postojećih elektrana/energana u odnosu na naselja. - Ukoliko se ova izmjena Zakona prihvati, bilo bi uputno revidirati ciljeve i načela prostornog planiranja koja promovira osnovni Zakon. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Opće je načelo prostornog uređenja da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s prostornim planom, no prostorni plan kao podzakonski propis crpi svoju pravnu snagu iz zakona koji u nekim posebnim slučajevima kada je to nužno uvijek može učiniti iznimku od općeg načela. Štetnost goriva za okoliš preispituje se kroz postupke procjene utjecaja na okoliš sukladno europskim direktivama i propisima RH, a koji postupci prethode postupcima izdavanja akata za provedbu prostornih planova. |
| 381 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 36. | Nije prihvatljivo da prostorni planovi definiraju snagu elektrana, već je ključno da definiraju prostor i kriterije realizacije projekata. Predmetnu činjenicu pojašnjava podatak da se prosječna instalirana snaga vjetroturbina povećala s 3,7 MW (2015. godine) na 6,3 MW (2018. godine) prvenstveno zahvaljujući kontinuitetu i doprinosima istraživanja i inovacija u području korištenja energije. Osim povećanja snage vjetroturbina, značajni tehnološki doprinosi odnose se na projektiranje potkonstrukcija vjetroturbina, razvoj infrastrukture i digitalizaciju. Prijedlog korekcije: U članku 114. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase: „ (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na svim prostorima kopnenog područja Republike Hrvatske na kojima za to ne postoje zapreke u prostornom planu može se provoditi zahvat istraživanja ugljikovodika i geotermalne vode, te zahvat skladištenja ugljikovodika u geološkim strukturama na prostoru postojećih eksploatacijskih polja na kojima je završena eksploatacija. (4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, neovisno o uvjetima iz prostornog plana, energetske transportne sustave moguće je graditi unutar svih postojećih i/ili planiranih koridora sukladno tehničkim zahtjevima građevine, a u postojeće elektrane/energane moguće je uvoditi i druga goriva te tehnologije neovisno o njihovoj snazi određenoj u prostornom planu.“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba Prijedloga zakona ne ograničava vrste tehnologija. |
| 382 | ZVONIMIR MARINOVIĆ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 36. | Smatram da je poželjno dodati: a u postojeće i buduće elektrane/energane i sve ostale tvornice s pećima koje će biti građene sukladno NRT-u moguće je uvoditi i druga goriva neovisno o njihovoj snazi određenoj u prostornom planu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Stavak će se nadopuniti. |
| 383 | ŽAKLINA PUL | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 36. | U članku 117. stavak 1. smatram da treba dodati točku "5. određene uredbom iz članka 56.stavka 2. ovoga Zakona kao građevine i drugi zahvati u prostoru regionalnog značaja." Sukladno važećem Zakonu, upravno tijelo velikog grada izdaje akte za provedbu zahvata u prostoru određene uredbom iz članka 56.stavka 2. ovoga Zakona kao građevine i drugi zahvati u prostoru regionalnog značaja. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 384 | Gorana Ljubičić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 37. | Ako su udruženo sudjelovale u korupciji s ovlaštenim arhitektima onda ne mogu službene osobe biti izuzete od teške povrede službene dužnosti. Mora postojati i odgovornost službene osobe koja izdaje akt za građenje. U protivnom ovim prijedlogom nije postignut reciprocitet za odgovornost ovlašteni arhitekt – službena osoba. Predlažem da se sve predložene izmjene članka odbace. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Kao što je navedeno u obrazloženju Prijedloga zakona, navedene odredbe pokazuju se suvišnima te nepotrebno opterećuju proces odlučivanja službenika s obzirom na to da je zaštita stranaka u upravnom postupku osigurana kroz institute pravnih lijekova, uključujući i mogućnost pokretanja upravnih sporova pred upravnim sudovima Republike Hrvatske. Bilo kakve koruptivne radnje podložne su progonu na temelju odgovarajućih posebnih propisa. |
| 385 | Tihomir Jukić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 37. | Članak 121 stavak 2 i 3 Predlaže se da se čl, 2 i 3 ne brišu i da ostanu na snazi kao i do sada. Mora postojati odgovornost onoga tko izdaje lokacijsku dozvolu, u suprotnom može se provoditi samovolja bez odgovornosti. Članak 121 stavak 4 Predlaže se da se stavak 4 ne briše nego ostane kao do sada. Obrazloženje kao i za prethodna dva stavka (2 i 3) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Kao što je navedeno u obrazloženju Prijedloga zakona, navedene odredbe pokazuju se suvišnima te nepotrebno opterećuju proces odlučivanja službenika s obzirom na to da je zaštita stranaka u upravnom postupku osigurana kroz institute pravnih lijekova, uključujući i mogućnost pokretanja upravnih sporova pred upravnim sudovima Republike Hrvatske. |
| 386 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 37. | Članak 37. Izmjena i dopuna Članak 121. Ostavlja se odredba o teškoj povredi dužnosti ovlaštenog arhitekta, a brišu se odredbe o teškoj povredi dužnosti službene osobe koja izdaje dozvolu, s obrazloženjem da postoji mogućnost pokretanja upravnog spora. Službene osobe bi trebale odgovarati za ovakve postupke i bez pokretanja upravnog spora, kako bi se spriječila korupcija. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Kao što je navedeno u obrazloženju Prijedloga zakona, navedene odredbe pokazuju se suvišnima te nepotrebno opterećuju proces odlučivanja službenika s obzirom na to da je zaštita stranaka u upravnom postupku osigurana kroz institute pravnih lijekova, uključujući i mogućnost pokretanja upravnih sporova pred upravnim sudovima Republike Hrvatske. Bilo kakve koruptivne radnje podložne su progonu na temelju odgovarajućih posebnih propisa. |
| 387 | BORIS BOŽIĆ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 38. | Ovaj stavak neophodno je dopuniti tekstom koji će naglasiti da se navedeni Akt izdaje u skladu sa odredbama zakonodavstva iz područja zaštite okoliša i prirode, kako se ne bi dogodilo zaobilaženje postupaka (strateške) procjene utjecaja na okoliš te ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. | Primljeno na znanje | Navedena tematika se ne uređuje ovim Prijedlogom zakona. |
| 388 | Marina Ninic | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 38. | Zašto u obrazloženju ovih izmjena i dopuna zakona nisu priloženi argumenti na temelju čega se kroz Zakon daje mogućnost gradnje građevina solarne elektrane, agrosolarne elektrane, geotermalne bušotine za poljoprivredne svrhe te za građevinu za pružanje palijativne skrbi i to neposrednom provedbom ovog zakona (a bez ikakvih uvjeta gradnje), čime se direktno za ta područja derogiraju svi prostorni planovi na snazi? Zakon ne može biti prostorni plan! Zahvati u prostoru trebaju se provoditi isključivo temeljem prostornog plana, a koji su izrađeni u skladu s ciljevima i načelima prostornog uređenja. Stoga se ovom odredbom, kojom se omogućuje provedba zahvata na “površinama za gradnju” koje predlaže zakon, derogiraju prostorni planovi na snazi, a time je navedeno kontradiktorno članku 2. kao i članku 3. stavku 1. točki 30. te člancima 6., 7., 8., 9, 10, 12. i 13. Dodatno, kako odredba nije usmjerena na gradnju građevina koje su samo državnog značaja, već one od značaja za sve razine, odredba je protuustavna (protivna je članku 135. Ustava RH) jer ukida nadležnost planiranja svog prostora jedinicama područne (regionalne) odnosno lokalne samouprave. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Opće je načelo prostornog uređenja da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s prostornim planom, no prostorni plan kao podzakonski propis crpi svoju pravnu snagu iz zakona koji u nekim posebnim slučajevima kada je to nužno uvijek može učiniti iznimku od općeg načela. Površine za smještaj solarnih elektrana određene ovim Prijedlogom zakona odnose se prije svega na površine industrijske i komunalno-servisne namjene te površine infrastrukturnih sustava na kojima je uobičajena praksa planiranja ovih vrsta građevina. Na ovaj se način ne zauzimaju nove površine a predlagatelj Zakona na temelju ovog Prijedloga poduzima hitne mjere u cilju suzbijanja štetnih posljedica energetske krize. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Pravo na prostorno i urbanističko planiranje koje prema odredbama Ustava imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije neograničeno, već je uređeno važećim Zakonom: županijski prostorni planovi uređuju građevine i površine županijskog značaja dok se lokalni prostorni planovi bave lokalnim značajem. Prema tome, određivanje građevina i površina državnog značaja i interesa na području županija, gradova i općina ne predstavlja povredu odredaba ni zakona ni Ustava. |
| 389 | Hidroenergetska postrojenja d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 38. | S obzirom da posebni Zakoni i/ili propisi, na koje se ovaj Zakon poziva, mogu biti u koliziji (tipičan primjer je Zakon o tržištu električne energije (NN 111/21), koji je u slučaju vodnih građevina za proizvodnju električne energije, u koliziji sa Zakonom o vodama (NN 66/19, 84/21) i Zakonom o koncesijama (NN 69/17, 107/20), budući da vodne građevine za proizvodnju električne energije pravo na gospodarko korištenje voda stječu tek koncesijom na vodama i javnom vodnom dobru, odnosno posebnim natječajnim postupkom na koji prijava nije moguća bez pravomoćne lokacijske dozvole, što znači da Zakon o tržištu električne energije (NN 111/21) uopće nije sagledao navedenu problematiku, jer samo površno navodi da natječajni postupak za izdavanje energetskog odobrenja prethodi izdavanju lokacijske dozvole, što bi značilo da ti podnositelji zahtjeva prolaze dvostruki natječajni postupak sa neizvjesnim ishodom, čime bi bili diskriminirani u odnosu na druge podnositelje zahtjeva, a što bi protivno Ustavu RH, dovelo do pravne nesigurnosti i nejednakosti svih pred zakonom), predlažemo da se u članku 122. doda novi stavak koji glasi: U slučaju kolizije dvaju posebnih Zakona i/ili propisa, izdavanje akta za provedbu prostornog plana ne može ići na štetu podnositelja zahtjeva, te se u tom slučaju primjenjuje odredba koja je za podnositelja zahtjeva povoljnija, odnosno podredno, prednost se daje onom posebnom Zakonu koji ima donesene podzakonske akte. | Primljeno na znanje | Navedena tematika se ne uređuje ovim Prijedlogom zakona. |
| 390 | Dragutin Domitrović | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 38. | Tekst predloženog stavka 6. treba izmijeniti tako da umjesto "geotermalne bušotine za poljoprivredne svrhe" bude napisano "geotermalnih bušotina za svrhe grijanja u poljoprivredi, industriji i zgradarstvu" - sukladno komentaru danom na članak 2. ovog Zakona o izmjenama i dopunama. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Tekst odredbe je izmijenjen te glasi “geotermalne bušotine za poljoprivredne i industrijske svrhe”. |
| 391 | HGK | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 38. | Udruženje OIE HGK predlaže u članku 122. dodati novi stavak koji glasi: U slučaju kolizije dvaju posebnih Zakona i/ili propisa, izdavanje akta za provedbu prostornog plana ne može ići na štetu podnositelja zahtjeva, te se u tom slučaju primjenjuje odredba koja je za podnositelja zahtjeva povoljnija, odnosno podredno, prednost se daje onom posebnom Zakonu koji ima donesene podzakonske akte. Naime, u slučaju vodnih građevina za proizvodnju električne energije, Zakon o tržištu električne energije (NN 111/21) je u koliziji sa Zakonom o vodama (NN 66/19, 84/21) i Zakonom o koncesijama (NN 69/17, 107/20), budući da vodne građevine za proizvodnju električne energije pravo na gospodarsko korištenje voda stječu koncesijom na vodama i javnom vodnom dobru, odnosno posebnim natječajnim postupkom na koji prijava nije moguća bez pravomoćne lokacijske dozvole, što znači da Zakon o tržištu električne energije (NN 111/21) uopće nije sagledao navedenu problematiku, jer samo površno navodi da natječajni postupak za izdavanje energetskog odobrenja prethodi izdavanju lokacijske dozvole, što bi značilo da ti podnositelji zahtjeva prolaze dvostruki natječajni postupak sa neizvjesnim ishodom, čime bi bili diskriminirani u odnosu na druge podnositelje zahtjeva. | Primljeno na znanje | Navedena tematika se ne uređuje ovim Prijedlogom zakona. |
| 392 | Gorana Ljubičić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 38. | Uvijek se svaki zahvat u prostoru provodio temeljem prostornog plana kao temeljnog dokumenta za odgovoran odnos prema prostoru, usklađenog s ciljevima i načelima prostornog uređenja. Prihvaćanje ovakvog prijedloga odredbe predstavljao bi presedan, a onda je pitanje vremena kada bi se zakonodavac latio „planiranja“ i drugih zahvata u prostoru kroz zakon (jer u ovom slučaju zakon preuzima ulogu prostornog plana), negirajući i derogirajući u tom dijelu prostorne planove svih razina na snazi. Ujedno izdavanjem akta za provedbu zakona (a kada navedeno nije planirano prostornim planom) pitanje je temeljem kojih uvjeta gradnje će se utvrditi lokacijski uvjeti pri izdavanju akta sukladno članku 140. zakona. Predložena odredba je protuustavna i protuzakonita, jer se njome zakida Ustavom i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi zajamčeno pravo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u odlučivanju o svom administrativnom području, te su protivne ciljevima i načelima prostornog uređenja. Sukladno navedenom predlažem da se predložene dopune članka odbace. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Opće je načelo prostornog uređenja da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s prostornim planom, no prostorni plan kao podzakonski propis crpi svoju pravnu snagu iz zakona koji u nekim posebnim slučajevima kada je to nužno uvijek može učiniti iznimku od općeg načela. Površine za smještaj solarnih elektrana određene ovim Prijedlogom zakona odnose se prije svega na površine industrijske i komunalno-servisne namjene te površine infrastrukturnih sustava na kojima je uobičajena praksa planiranja ovih vrsta građevina. Na ovaj se način ne zauzimaju nove površine a predlagatelj Zakona na temelju ovog Prijedloga poduzima hitne mjere u cilju suzbijanja štetnih posljedica energetske krize. Pravo na prostorno i urbanističko planiranje koje prema odredbama Ustava imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije neograničeno, već je uređeno važećim Zakonom: županijski prostorni planovi uređuju građevine i površine županijskog značaja dok se lokalni prostorni planovi bave lokalnim značajem. Prema tome, određivanje građevina i površina državnog značaja i interesa na području županija, gradova i općina ne predstavlja povredu odredaba ni zakona ni Ustava. |
| 393 | Vana Rodin Kružić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 38. | Potrebno je brisati stavak 6, na taj način se ne planira prostor već se samo provode "želje investitora", i to legalno temeljem Zakona; bez stručnjaka za planiranje koji bi ocijenili širi utjecaj zahvata na prostor, bez predstavnika JLS i bez javnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. |
| 394 | Tihomir Jukić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 38. | Članak 122. stavak 6. Brisati stavak 6. iz ranije obrazloženih razloga sveopće protivnosti. Čl. 122 stavak 6 U članku 6 predlaže se brisanje dijela teksta „člankom 3. stavkom 1. podstavcima 34., 35., 36. i 37. ovoga Zakona“. Obrazloženje: Za provođenje prostornog plana za građevine solarne elektrane, agrosolarne elektrane, geotermalne bušotine za poljoprivredne svrhe te za građevinu za pružanje palijativne skrbi – vrijede iste odredbe prostornog plana kao i za sve druge građevine drugih namjena. Zakon omogućava provedbu suprotnu prostornom planu, tj. direktno prema zakonu, a što predstavlja direktno urušavanje sustava planiranja RH. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Opće je načelo prostornog uređenja da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s prostornim planom, no prostorni plan kao podzakonski propis crpi svoju pravnu snagu iz zakona koji u nekim posebnim slučajevima kada je to nužno uvijek može učiniti iznimku od općeg načela. |
| 395 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 38. | - stavak 6. Ako se akt izdaje na površinama iz navedenog članka Zakona, onda se ne moraju biti planirati prostornim planom? U tom slučaju ne bi se radilo o "aktu za provedbu plana", nego o "aktu za provedbu Zakona". Temeljem čega će se odrediti lokacijski uvjeti propisani člankom 140. Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. |
| 396 | Zavod za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 38. | Ako se akt izdaje na površinama iz navedenog članka Zakona, onda se ne moraju biti planirati prostornim planom. U tom slučaju ne bi se radilo o odredbi za provedbu plana, nego o aktu za provedbu Zakona. Nadalje, temeljem čega (kada nema prostorno-planskih uvjeta) će se odrediti lokacijski uvjeti propisani člankom 140. Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. |
| 397 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 38. | Članak 38. Izmjena i dopuna Članak 122. stavak (6) „u skladu s prostornim planom odnosno na površinama određenim člankom 3…“ Znači suprotno prostornom planu? Potpuno neprihvatljiva odredba, kako je već navedeno u komentaru na izmjene i dopune članka 3., negacija samog koncepta prostornog uređenja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Opće je načelo prostornog uređenja da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s prostornim planom, no prostorni plan kao podzakonski propis crpi svoju pravnu snagu iz zakona koji u nekim posebnim slučajevima kada je to nužno uvijek može učiniti iznimku od općeg načela. |
| 398 | Udruga Biom | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 38. | Akt za provedbu prostornog plana za građevinu solarne elektrane, agrosolarne elektrane, geotermalne bušotine za poljoprivredne svrhe te za građevinu za pružanje palijativne skrbi se ne može izdati bez postupaka procjene utjecaja na okoliš, ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, odnosno ocjene o potrebi procjene. Time bi se derogirao čitav sustav zaštite okoliša i prirode s obzirom da površine za gradnju navedenih građevina obuhvaćaju i područja ekološke mreže. Direktive o prirodi propisuju obavezu provedbe postupaka kojima se ocjenjuju utjecaji na ekološku mrežu, odnosno ciljeve očuvanja za vrste i stanišne tipove od značaja za EU. Ti postupci upravo služe tome da se spriječe značajni negativni utjecaji na ekološku mrežu, odnosno da se kroz te postupke omoguće i strategije, planovi, programi i zahvati koji svoje negativne utjecaje mogu ublažiti na prihvatljivu mjeru primjenom mjera ublažavanja. Ovakvim nejasnim izričajem u Zakonu o prostornom uređenju se dodatno omogućavaju višeznačna tumačenja što nikako ne može biti kvalitetno rješenje. Smatramo neophodnim da se doda odredba iz koje će biti jasno da odredbe ovog zakona ne derogiraju odredbe kojima zakonodavstvo iz područja zaštite okoliša i prirode propisuje postupak za ocjenu utjecaja strategije, plana, programa ili zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže te postupak procjene utjecaja na okoliš, odnosno da i dalje treba uzimati u obzir propise iz područja zaštite okoliša i prirode. | Primljeno na znanje | Navedena tematika se ne uređuje ovim Prijedlogom zakona. |
| 399 | Alpheus Public Affairs | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 38. | „(7) Akt za provedbu prostornog plana za zahvate podzemnog skladištenja plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida u geološkim strukturama i za građevine energetskog transportnog sustava izdaje se u skladu s prostornim planom odnosno na prostoru ili koridoru iz članka 114. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.“ Nastavno na predloženu izmjenu čl.36; kako da bi se prijedlog u potpunosti proveo, potrebno je u člk.122 dodati novi - gore navedeni - stavak. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeno je jasno uređeno člankom 36. Prijedloga zakona. |
| 400 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 38. | Zašto u obrazloženju ovih izmjena i dopuna zakona nisu priloženi argumenti na temelju čega se kroz Zakon daje mogućnost gradnje građevina solarne elektrane, agrosolarne elektrane, geotermalne bušotine za poljoprivredne svrhe te za građevinu za pružanje palijativne skrbi i to neposrednom provedbom ovog zakona (a bez ikakvih uvjeta gradnje), čime se direktno za ta područja derogiraju svi prostorni planovi na snazi? Zakon ne može biti prostorni plan! Zahvati u prostoru trebaju se provoditi isključivo temeljem prostornog plana, a koji su izrađeni u skladu s ciljevima i načelima prostornog uređenja. Stoga se ovom odredbom, kojom se omogućuje provedba zahvata na “površinama za gradnju” koje predlaže zakon, derogiraju prostorni planovi na snazi, a time je navedeno kontradiktorno članku 2. kao i članku 3. stavku 1. točki 30. te člancima 6., 7., 8., 9, 10, 12. i 13. Dodatno, kako odredba nije usmjerena na gradnju građevina koje su samo državnog značaja, već one od značaja za sve razine, odredba je protuustavna (protivna je članku 135. Ustava RH) jer ukida nadležnost planiranja svog prostora jedinicama područne (regionalne) odnosno lokalne samouprave. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Opće je načelo prostornog uređenja da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s prostornim planom, no prostorni plan kao podzakonski propis crpi svoju pravnu snagu iz zakona koji u nekim posebnim slučajevima kada je to nužno uvijek može učiniti iznimku od općeg načela. Površine za smještaj solarnih elektrana određene ovim Prijedlogom zakona odnose se prije svega na površine industrijske i komunalno-servisne namjene te površine infrastrukturnih sustava na kojima je uobičajena praksa planiranja ovih vrsta građevina. Na ovaj se način ne zauzimaju nove površine a predlagatelj Zakona na temelju ovog Prijedloga poduzima hitne mjere u cilju suzbijanja štetnih posljedica energetske krize. Pravo na prostorno i urbanističko planiranje koje prema odredbama Ustava imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije neograničeno, već je uređeno važećim Zakonom: županijski prostorni planovi uređuju građevine i površine županijskog značaja dok se lokalni prostorni planovi bave lokalnim značajem. Prema tome, određivanje građevina i površina državnog značaja i interesa na području županija, gradova i općina ne predstavlja povredu odredaba ni zakona ni Ustava. |
| 401 | Mara Matijašić Paladin | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 38. | na temelju čega se kroz Zakon daje mogućnost gradnje građevina solarne elektrane, agrosolarne elektrane, geotermalne bušotine za poljoprivredne svrhe te za građevinu za pružanje palijativne skrbi i to neposrednom provedbom ovog zakona (a bez ikakvih uvjeta gradnje), čime se direktno za ta područja derogiraju svi prostorni planovi na snazi? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Opće je načelo prostornog uređenja da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s prostornim planom, no prostorni plan kao podzakonski propis crpi svoju pravnu snagu iz zakona koji u nekim posebnim slučajevima kada je to nužno uvijek može učiniti iznimku od općeg načela. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. |
| 402 | JOSIP MAROHNIĆ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 38. | Nastavno na izmjenu predloženu uz članak 36. (predložene izmjene članka 114. Zakona i predloženi tekst stavka 3.), radi potpunosti provedbe, potrebno je u članku 122. Zakona dodati novi stavak 7. koji glasi: „(7) Akt za provedbu prostornog plana za zahvate podzemnog skladištenja plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida u geološkim strukturama i za građevine energetskog transportnog sustava izdaje se u skladu s prostornim planom odnosno na prostoru ili koridoru iz članka 114. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeno je jasno uređeno člankom 36. Prijedloga zakona. |
| 403 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 38. | Zašto u obrazloženju ovih izmjena i dopuna zakona nisu priloženi argumenti na temelju čega se kroz Zakon daje mogućnost gradnje građevina solarne elektrane, agrosolarne elektrane, geotermalne bušotine za poljoprivredne svrhe te za građevinu za pružanje palijativne skrbi i to neposrednom provedbom ovog zakona (a bez ikakvih uvjeta gradnje), čime se direktno za ta područja derogiraju svi prostorni planovi na snazi? Zakon ne može biti prostorni plan! Zahvati u prostoru trebaju se provoditi isključivo temeljem prostornog plana, a koji su izrađeni u skladu s ciljevima i načelima prostornog uređenja. Stoga se ovom odredbom, kojom se omogućuje provedba zahvata na “površinama za gradnju” koje predlaže zakon, derogiraju prostorni planovi na snazi, a time je navedeno kontradiktorno članku 2. kao i članku 3. stavku 1. točki 30. te člancima 6., 7., 8., 9, 10, 12. i 13. Dodatno, kako odredba nije usmjerena na gradnju građevina koje su samo državnog značaja, već one od značaja za sve razine, odredba je protuustavna (protivna je članku 135. Ustava RH) jer ukida nadležnost planiranja svog prostora jedinicama područne (regionalne) odnosno lokalne samouprave. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Opće je načelo prostornog uređenja da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s prostornim planom, no prostorni plan kao podzakonski propis crpi svoju pravnu snagu iz zakona koji u nekim posebnim slučajevima kada je to nužno uvijek može učiniti iznimku od općeg načela. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Površine za smještaj solarnih elektrana određene ovim Prijedlogom zakona odnose se prije svega na površine industrijske i komunalno-servisne namjene te površine infrastrukturnih sustava na kojima je uobičajena praksa planiranja ovih vrsta građevina. Na ovaj se način ne zauzimaju nove površine a predlagatelj Zakona na temelju ovog Prijedloga poduzima hitne mjere u cilju suzbijanja štetnih posljedica energetske krize. Pravo na prostorno i urbanističko planiranje koje prema odredbama Ustava imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije neograničeno, već je uređeno važećim Zakonom: županijski prostorni planovi uređuju građevine i površine županijskog značaja dok se lokalni prostorni planovi bave lokalnim značajem. Prema tome, određivanje građevina i površina državnog značaja i interesa na području županija, gradova i općina ne predstavlja povredu odredaba ni zakona ni Ustava. |
| 404 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 38. | - Ako se akt izdaje na površinama iz navedenog članka Zakona , a one se ne planiraju prostornim planom, onda se ne radi o aktu za provedbu plana, nego o aktu za provedbu Zakona. - Upitno je temeljem kojih prostorno-planskih uvjeta se određuju lokacijski uvjeti propisani člankom 140. istog Zakona. Samo temeljem Pojmovnika? Zakon nema i ne može imati instrumentarij prostornog plana. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. Provođenje zahvata u prostoru na temelju odredaba članka 122., u vezi s člankom 3. važećeg Zakona (solarne i agrosolarne elektrane i sl.) neće se provoditi bez uvjeta gradnje, jer će se i u tim slučajevima primjenjivati odredbe o utvrđivanju posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, odredbe o izradi idejnog projekta kao i ostali tehnički propisi koji sadrže pravila odgovarajuće struke. Svaki zahvat u prostoru, pa tako i predmetni zahvat solarne elektrane, provodi se uz zakonom propisane procedure iz drugih upravnih područja poput zaštite okoliša i prirode, u kojima se također vodi računa o uvjetima i ciljevima prostornog uređenja te se ova odredba nikako ne može tumačiti na način da je smještaj navedenih građevina moguć na svim površinama predviđenim ovim Prijedlogom bez ispunjenja i drugih odgovarajućih kriterija. |
| 405 | Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 38. | U stavku 6. na kraju izbrisati točku, dodati: „ , poštivajući smjernice za planiranje utvrđene prostornim planom.“ Tako da stavak glasi: (6) Akt za provedbu prostornog plana za građevinu solarne elektrane, agrosolarne elektrane, geotermalne bušotine za poljoprivredne svrhe te za građevinu za pružanje palijativne skrbi izdaje se u skladu s prostornim planom odnosno na površinama određenim člankom 3. stavkom 1. podstavcima 34., 35., 36. i 37. ovoga Zakona, poštivajući smjernice za planiranje utvrđene prostornim planom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Opće je načelo prostornog uređenja da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s prostornim planom, no prostorni plan kao podzakonski propis crpi svoju pravnu snagu iz zakona koji u nekim posebnim slučajevima kada je to nužno uvijek može učiniti iznimku od općeg načela. Nadalje, članak 2. prijedloga, odnosno članak 3. Zakona preformuliran je na način da se u stavku 1. podstavku 34., prvoj alineji dodaje da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana moraju biti određene u grafičkom prikazu prostornog plana bilo koje razine. U podstavcima 35. i 36. istog stavka i članka preciznije se određuju predmetne površine za gradnju agrosunčanih elektrana i geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a brišu se odredbe vezane uz izgradnju građevina palijativne skrbi tako da iste neće biti sadržane u prijedlogu ovog Zakona. |
| 406 | Gorana Ljubičić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 39. | Sukladno prethodnim odredbama istog članka, kada postoji neusklađenost među prostornim planovima, uvijek se postupa po prostornom planu više razine odnosno šireg područja, a u ovom slučaju, kada se radi o neusklađenosti unutar istog prostornog plana, predlaže se primjena odredbe povoljnija za podnositelja zahtjeva (a u praksi će to uvijek biti blaža odredba) što u konačnici može biti štetnije za prostor jer stroža odredba je možda bila namjera, a blaža propust. Stoga je neprihvatljivo dozvoliti primjenu blaže odredbe. Predlažem da se prijedlog dopune članka izmjeni na način da se primjenjuje stroža odredba te da se propiše obveza obavješćivanja nositelja izrade o utvrđenoj neusklađenosti kao i rok za njeno otklanjanje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba o primjeni povoljnije prostorno-planske odredbe za stranku izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 407 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 39. | Neprihvatljivo je da se propisuje primjena odredbe koja je za podnositelja zahtjeva povoljnija u slučajevima protivnosti odredbe, odnosno dijela prostornog plana drugoj odredbi, odnosno dijelu istoga prostornog plana prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana. Radi se zapravo o kontradiktornosti odnosno neusklađenosti dvije odredbe te se u tom slučaju treba primijeniti stroža odredba ali i propisati rok za otklanjanje neusklađenosti radi sprečavanja pogodovanja investitorima. Ukoliko ostane predloženi tekst nove odredbe, moći će se dozvoliti eventualno veća katnost ili izgrađenost od one određene važećim planom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba o primjeni povoljnije prostorno-planske odredbe za stranku izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 408 | Tihomir Jukić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 39. | Čl.123 stavak3 Predlaže se brisanje dijela teksta: „odnosno dio prostornog plana koji je za podnositelja zahtjeva povoljniji“. Obrazloženje: u sustavu prostornog planiranja RH, a u slučaju neusklađenosti dijelova planova različitih razina, uvijek se postupa po planu više razine. Predloženi tekst stavka 3 čini upravo suprotno i bitnije je pogodovanje investitorima nego sustavno planiranje prostora. To je još jedan prilog urušavanju sustava planiranja koji se provodi ovim izmjenama i dopunama zakona. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba o primjeni povoljnije prostorno-planske odredbe za stranku izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 409 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 39. | - stavak 3. Neprihvatljivo je da se primjenjuje povoljnija odredba/dio prostornog plana, treba se primjenjivati stroža! | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba o primjeni povoljnije prostorno-planske odredbe za stranku izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 410 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 39. | Članak 39. Izmjena i dopuna Članak 123. stavak (3) „U slučaju protivnosti odredbe, odnosno dijela prostornog plana drugoj odredbi, odnosno dijelu istoga prostornog plana prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana primjenjuje se odredba, odnosno dio prostornog plana koji je za podnositelja zahtjeva povoljniji.“ ???? Kako je moguće da se ovako nešto našlo u prijedlogu izmjena i dopuna Zakona? Kao prvo, u slučaju protivnosti odredbe, odnosno dijela prostornog plana drugoj odredbi, odnosno dijelu istoga prostornog plana, plan očito ima grešku, koju je nužno ispraviti. Greške se mogu dogoditi, nekom planeru slučajno, a nekima se događaju sustavno jer posao ne obavljaju s potrebnom pažnjom i stručnošću. Bilo bi dobro da se ovi potonji redovito prijavljuju Komori te dobiju opomenu, kako bi u budućnosti popravili svoj rad. Greška može biti tehnička, očita, kao tipfeler i slično, koja se lako ispravlja, ili nešto značajnija (izmjene za istu stvar se unesu na nekim, a ne na svim mjestima ili slično), koja se ispravlja izmjenama i dopunama plana. Kao drugo, ovakva zakonska odredba se tako lijepo može zloupotrijebiti u praksi, npr. imamo uvjete za građevine na nekom području, a dio područja je pod nekom vrstom zaštite. Uvjeti vezani za zaštitu navedeni su u poglavlju o zaštiti, planer se nije u uvjetima pravilno pozvao na odredbe o zaštiti i netko nam protumači da može birati povoljnije uvjete. Ovakva odredba u Zakonu može biti samo štetna, i to u svakom pojedinom slučaju gdje će se primijeniti, kao i općenito za razinu osnovne tehničke kvalitete planova. Prema članku 187. se kažnjava projektanta novčano ako su pojedini dijelovi idejnog projekta međusobno neusklađeni, a u istom zakonu se predlaže ovo? | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba o primjeni povoljnije prostorno-planske odredbe za stranku izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 411 | Alpheus Public Affairs | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 39. | „(2) Odluka o provedbi javnog nadmetanja za odabir najpovoljnijeg ponuditelja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika ili geotermalnih voda iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, podzemnog skladištenja plina i za trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida radi davanja dozvola za eksploataciju može se donijeti za sve prostore na kojima ne postoje zapreke u dokumentima prostornog uređenja za njihovo istraživanje i eksploataciju.“ Potrebna izmjena radi terminološkog usklađenja sa Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. | Nije prihvaćen | Navedeno nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 412 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 39. | Neprihvatljivo je da se primjenjuje povoljnija odredba/dio prostornog plana, treba se primjenjivati stroža! Naime stroža odredba možda proizlazi iz potrebe utvrđivanja režima korištenja na određenom prostoru, odnosno ograničenja i zašite prostora uslijed očuvanja i zaštite npr. kulturno-povijesnih vrijednosti, prirodnih osobitosti, sastavnica okoliša, ambijentalnih vrijednosti i dr. Propust neusklađenosti u prostornom planu stoga ne može biti osnova za provedbu zahvata u prostoru na štetu vrijednosti prostora i da prilikom utvrđene neusklađenosti odluku o tome donosi upravno tijelo koji izdaje akt za provedbu zahvata. Ujedno kada se u provedbi prostornog plana utvrdi takva protivnost zakonom je potrebno obvezati upravno tijelo nadležno za izdavanje akta za građenje da po službenoj dužnosti obavijesti nositelja izrade prostornog plana o tome te zakonom propisati rok ili barem obvezu da se prvim sljedećim izmjenama prostornog plana utvrđena protivnost obvezno ispravi. Nositelj izrade ima pravo znati kako se na njegovom području provodi prostorni plan koji je donijelo njegovo predstavničko tijelo te obavezno čim prije ispraviti takvu protivnost (pogotovo ako je tumačenje upravnog tijela koje izdaje akt nepovoljnije u odnosu na namjeru donositelja prostornog plana kako se ovom zakonskom odredbom predlaže). | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba o primjeni povoljnije prostorno-planske odredbe za stranku izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 413 | JOSIP MAROHNIĆ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 39. | Izmjenama i dopunama nije predviđena izmjena članka 124. postojećeg Zakona. Sukladno posebnom Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (Narodne novine, broj 52/18, 52/19 i 30/21), nadmetanje se provodi za odabir najpovoljnijeg ponuditelja za istraživanje i eksploataciju, a ne samo za istraživanje, a pojmovno se ne daju koncesije već izdaju dozvole. Radi terminološkog usklađenja sa Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (Narodne novine, broj 52/18, 52/19 i 30/21) potrebno je izmijeniti članak 124. stavak 2. tako da glasi: „(2) Odluka o provedbi javnog nadmetanja za odabir najpovoljnijeg ponuditelja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika ili geotermalnih voda iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, podzemnog skladištenja plina i za trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida radi davanja dozvola za eksploataciju može se donijeti za sve prostore na kojima ne postoje zapreke u dokumentima prostornog uređenja za njihovo istraživanje i eksploataciju.“ | Nije prihvaćen | Navedeno nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 414 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 39. | Neprihvatljivo je da se primjenjuje povoljnija odredba/dio prostornog plana, treba se primjenjivati stroža! Naime stroža odredba možda proizlazi iz potrebe utvrđivanja režima korištenja na određenom prostoru, odnosno ograničenja i zašite prostora uslijed očuvanja i zaštite npr. kulturno-povijesnih vrijednosti, prirodnih osobitosti, sastavnica okoliša, ambijentalnih vrijednosti i dr. Propust neusklađenosti u prostornom planu stoga ne može biti osnova za provedbu zahvata u prostoru na štetu vrijednosti prostora i da prilikom utvrđene neusklađenosti odluku o tome donosi upravno tijelo koji izdaje akt za provedbu zahvata. Ujedno kada se u provedbi prostornog plana utvrdi takva protivnost zakonom je potrebno obvezati upravno tijelo nadležno za izdavanje akta za građenje da po službenoj dužnosti obavijesti nositelja izrade prostornog plana o tome te zakonom propisati rok ili barem obvezu da se prvim sljedećim izmjenama prostornog plana utvrđena protivnost obvezno ispravi. Nositelj izrade ima pravo znati kako se na njegovom području provodi prostorni plan koji je donijelo njegovo predstavničko tijelo te obavezno čim prije ispraviti takvu protivnost (pogotovo ako je tumačenje upravnog tijela koje izdaje akt nepovoljnije u odnosu na namjeru donositelja prostornog plana kako se ovom zakonskom odredbom predlaže). | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba o primjeni povoljnije prostorno-planske odredbe za stranku izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 415 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 39. | - Kako to da svaki prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine i posebnim propisima, a kod kontradiktornosti dvije odredbe uzima se ona koja je „blaža“ odnosno povoljnija za investitora , bez obzira što predmetna odredba može biti nepovoljnija po ostale korisnike, prostor i okoliš?! Logično bi bilo primijeniti strožu odredbu. - Ukoliko se zadrži ova odredba potrebno je da se po službenoj dužnosti mora prijaviti takav slučaj kontradiktornosti nositelju izrade te zakonom propisati rok ispravka neusklađenosti ili barem obvezati da je prvim sljedećim izmjenama potrebno je kontradiktornost ispraviti | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba o primjeni povoljnije prostorno-planske odredbe za stranku izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 416 | Mara Matijašić Paladin | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 39. | Neprihvatljivo. Jedino smisleno je da se primjeni stroža odredba. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba o primjeni povoljnije prostorno-planske odredbe za stranku izostavit će se iz ovog Prijedloga Zakona. |
| 417 | Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 40. | stavak 1. Potrebno se uskladiti s posebnim propisima koji se odnose na rudarstvo te na eksploataciju ugljikovodika i GTV i jasno razlikovati pojmove rudarski objekti i postrojenja od naftno-rudarskih objekata i postrojenja, koji proizlaze iz dva zasebna zakona. Pojam rudarski objekti i postrojenja, kao i pojam mineralne sirovine, definiran je Zakonom o rudarstvu: Rudarskim objektima i postrojenjima smatraju se svi objekti, postrojenja, oprema, alati, uređaji i instalacije koji se koriste za izvođenje rudarskih radova istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, te sanacije prostora. Pojam naftno-rudarski objekti i postrojenja odnosi se na ugljikovodike i GTV, a definiran je nadležnim Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika: „Naftno-rudarski objekti i postrojenja znače sve objekte, postrojenja, opremu, alate, uređaje i instalacije koji se koriste prilikom izvođenja istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, geotermalnih voda, kao i podzemnog skladištenja plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida“. Može li se izdati LD za naftno-rudarske objekte i postrojenja za eksploataciju ugljikovodika ili geotermalne vode na eksploatacijskom polju koje nije ucrtano, odnosno nije planirano prostornim planom? | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća u dijelu terminološkog usklađenja. |
| 418 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 40. | Članak 40., 41., 45., 54. Izmjena i dopuna Članak 125., 127., 136., 162. Radi lakšeg snalaženja, ovdje se nije morao mijenjati cijeli članak, nego samo one točke koja se zaista mijenjaju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 419 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 40. | Članak 40. ID Zakona - odnosi se na novi članak 125. Zakona - stavak 1 – upitna je usklađenost prijedloga sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina trajnim odlaganjem otpada s propisima o gospodarenju otpadom | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 420 | Alpheus Public Affairs | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 40. | Predlažemo da članak 125. glasi: „(1) Lokacijska dozvola izdaje se za: 1. eksploatacijsko polje mineralnih sirovina, građenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvođenja rudarskih radova, 2. sanaciju neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (npr. trajnim odlaganjem otpada i sl.), osim osnovne tehničke sanacije u cilju provedbe mjere osiguranja radi sprječavanja nastanka opasnosti za ljude, imovinu, prirodu i okoliš 3. naftno-rudarske objekte i postrojenja za eksploataciju ugljikovodika, geotermalne vode za energetske svrhe, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida u skladu s prostornim planom na eksploatacijskom polju određenom na temelju posebnog zakona kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika 4. određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina 5. zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem 6. etapno i/ili fazno građenje građevine 7. složeni zahvat u prostoru 8. građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose, a za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja 9. zahvate u prostoru na pomorskom dobru za koje se sukladno posebnom propisu kojim se uređuju koncesije daje koncesija za građenje građevina i/ili postavljanje pomorskih objekata 10. građenje građevina ako to stranka zatraži.“. Stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Za eksploatacijsko polje ugljikovodika i geotermalne vode za energetske svrhe ne izdaje se lokacijska dozvola, već se određuje na način propisan posebnim propisom kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda.“ Dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Zahvat iz stavka 1. podtočke 3. mora biti u skladu s prostornim planom što se utvrđuje potvrdom o usklađenosti. Dodaje se novi stavak 4. koji glasi: „(4) Za potrebe stavka 3. ovog članka potvrda o usklađenosti je akt kojim se potvrđuje da u prostornim planovima ne postoje zapreke za eksploataciju ugljikovodika, geotermalnih voda, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida uz poštivanje odredbi za provođenje prostornih planova.“ Postojeći stavak 3 postaje stavkom 5. Pojašnjenje: Utvrđivanje eksploatacijskog polja nije zahvat u prostoru u smislu Zakona, već projekcija ležišta na površini te u tom smislu samo polje ne predstavlja ograničenje u prostoru za razliku od samih naftno-rudarskih objekata i postrojenja. Osim toga, samo utvrđivanje eksploatacijskog polja ne ovlašćuje nositelja da obavlja naftno-rudarske radove eksploatacije već mu temeljem istog ima pravni interes za izradu i provjeru projekta razrade i eksploatacije a koji predstavlja temelj za izdavanje dozvole za pridobivanje koja omogućava eksploataciju, podložno ishođenju građevinske i uporabne dozvole prema posebnom propisu. Nadalje, POJMOVNO JE NETOČNO spominjati „rudarske“ objekte i postrojenja za eksploataciju ugljikovodika, kada se radi o „naftno-rudarskim“ objektima i postrojenjima. Stoga smatramo kako je u izmjenama čl. 125 potrebno razdvojiti ugljikovodike, geotermalne vode, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida od čvrstih mineralnih sirovina te jasnije naznačiti da za eksploatacijsko polje ugljikovodika, ili geotermalne vode za energetske svrhe, ili podzemno skladištenje plina ili trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida ne izdaje lokacijska dozvola. Ponavljamo, to nije zahvat u prostoru u smislu Zakona. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća u dijelu terminološkog usklađenja. |
| 421 | JOSIP MAROHNIĆ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 40. | U izmjenama članka 125. Zakona potrebno je pojmovno od čvrstih mineralnih sirovina razdvojiti ugljikovodike, geotermalne vode, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida te jasnije naznačiti da za eksploatacijsko polje ugljikovodika, ili geotermalne vode za energetske svrhe, ili podzemno skladištenje plina ili trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida ne izdaje lokacijska dozvola. Utvrđivanje eksploatacijskog polja nije zahvat u prostoru u smislu Zakona, već projekcija ležišta na površini te u tom smislu samo polje ne predstavlja ograničenje u prostoru za razliku od samih naftno-rudarskih objekata i postrojenja. Osim toga, samo utvrđivanje eksploatacijskog polja ne ovlašćuje nositelja da obavlja naftno-rudarske radove eksploatacije, već temeljem istog on ima pravni interes za izradu i provjeru projekta razrade i eksploatacije, a koji predstavlja temelj za izdavanje dozvole za pridobivanje koja omogućava eksploataciju (podložno ishođenju građevinske i uporabne dozvole prema posebnom propisu). Konačno, pojmovno je netočno spominjati „rudarske“ objekte i postrojenja za eksploataciju ugljikovodika, kada se radi o „naftno-rudarskim“ objektima i postrojenjima. U tom smislu predlažemo da izmjene članaka 125. glase: "Članak 125. (1) Lokacijska dozvola izdaje se za: (IZMJENA PODSTAVKA 1) 1. eksploatacijsko polje mineralnih sirovina, građenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvođenja rudarskih radova, 2. sanaciju neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (npr. trajnim odlaganjem otpada i sl.), osim osnovne tehničke sanacije u cilju provedbe mjere osiguranja radi sprječavanja nastanka opasnosti za ljude, imovinu, prirodu i okoliš (IZMJENA PODSTAVKA 3) 3. naftno-rudarske objekte i postrojenja za eksploataciju ugljikovodika, geotermalne vode za energetske svrhe, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida u skladu s prostornim planom na eksploatacijskom polju određenom na temelju posebnog propisa kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika i geotermalne vode, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida 4. određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina 5. zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem 6. etapno i/ili fazno građenje građevine 7. složeni zahvat u prostoru 8. građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose, a za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja 9. zahvate u prostoru na pomorskom dobru za koje se sukladno posebnom propisu kojim se uređuju koncesije daje koncesija za građenje građevina i/ili postavljanje pomorskih objekata 10. građenje građevina ako to stranka zatraži.“. Stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Za eksploatacijsko polje ugljikovodika i geotermalne vode za energetske svrhe ne izdaje se lokacijska dozvola, već se određuje na način propisan posebnim propisom kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda.“ Dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Zahvat iz stavka 1. podtočke 3. mora biti u skladu s prostornim planom što se utvrđuje potvrdom o usklađenosti. Dodaje se novi stavak 4. koji glasi: „(4) Za potrebe stavka 3. ovog članka potvrda o usklađenosti je akt kojim se potvrđuje da u prostornim planovima ne postoje zapreke za eksploataciju ugljikovodika, geotermalnih voda, podzemno skladištenje plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida uz poštivanje odredbi za provođenje prostornih planova.“ Postojeći stavak 3 postaje stavkom 5. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća u dijelu terminološkog usklađenja. |
| 422 | ENERGIJA AGRO D.O.O | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 40. | Molimo izmjenu na način da glasi: Članak 40. U članku 125. stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) Lokacijska dozvola izdaje se za: 1. eksploatacijsko polje, osim za eksploatacijsko polje ugljikovodika ili geotermalne vode za energetske svrhe, građenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvođenja rudarskih radova, skladištenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama 2. sanaciju neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (npr. trajnim odlaganjem otpada i sl.), osim osnovne tehničke sanacije u cilju provedbe mjere osiguranja radi sprječavanja nastanka opasnosti za ljude, imovinu, prirodu i okoliš 3. rudarske objekte i postrojenja za eksploataciju ugljikovodika ili geotermalne vode za energetske svrhe u skladu s prostornim planom na eksploatacijskom polju određenom na temelju posebnog zakona kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika 4. određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina 5. zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem, kao što su montažna postrojenja za proizvodnju električne energije za instaliranje kojih nisu potrebni građevinski radovi, sa njihovim priključenjima na infrastrukturu. 6. etapno i/ili fazno građenje građevine 7. složeni zahvat u prostoru 8. građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose, a za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja 9. zahvate u prostoru na pomorskom dobru za koje se sukladno posebnom propisu kojim se uređuju koncesije daje koncesija za građenje građevina i/ili postavljanje pomorskih objekata 10. građenje građevina ako to stranka zatraži.“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeno pitanje bit će obrađeno podzakonskim aktima. |
| 423 | Nikola Pletikosa | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 41. | Predlaže se da se u stavku (3) zahtjevu prilaže, kao i do sada, Elektroenergetska suglasnost u kojoj su navedeni svi bitni tehnički uvjeti priključenja planirane građevine, a koje je potrebno zadovoljiti. Ugovor o priključenju je dokument koji prethodi izdavanju elektroenergetske suglasnosti, ali je po svojoj naravi opširniji te navodi i financijske, ugovorne rokove i druge netehničke odredbe koje su podložne izmjenama, odnosno posljedično izradama dodataka ugovoru. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ova odredba Prijedloga zakona usklađena je s uvjetima iz odredaba Zakona o tržištu električne energije. |
| 424 | HGK | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 41. | Članak 127. stavak 3. Dolazi do kolizije sa Zakonom o tržištu električne energije,. Naime, svaki Ugovor pa tako i Ugovor o priključenju ima definirane ugovorne obveze i rokove za izvršenje istih. Investitor u ovom slučaju ne može potpisati Ugovor o priključenu jer osim energetskog odobrenja nema ništa drugo. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ova odredba Prijedloga zakona usklađena je s uvjetima iz odredaba Zakona o tržištu električne energije. |
| 425 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 41. | U članku 41. stavku 2. točki 4. dodati riječi „i/ili Glavne ocjene“. Članak 41. stavak 2. točka 4. treba glasiti: 4. rješenje o ocjeni potrebe procjene utjecaja na okoliš i/ili Glavne ocjene ako se radi o zahvatu u prostoru za koji postoji obveza njegova donošenja sukladno posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode. Objašnjenje prijedloga odredbe: S obzirom da se u postupku ocjene o potrebi procjene odlučuje o obvezi provedbe postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili Glavne ocjene, te se isto i navodi u izreci rješenja u odvojenim točkama, potrebno je dopuniti izričaj odredbe. Tim više što je na isti način navedeno u točki 3. ovoga članka kada se radi o rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš i/ili ekološku mrežu. Osim toga navode se propisi iz područja zaštite okoliša i prirode pa je potrebno navesti i obveze provedbe postupka koji proizlaze iz svakog od tih područja: procjena utjecaja zahvata na okoliš iz propisa o zaštiti okoliša, a Glavna ocjena iz propisa o zaštiti prirode. | Nije prihvaćen | Navedeno nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 426 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 41. | - stavak 3. To nije određeno u stavku 1. članka 125. ovog Zakona, međusobno uskladiti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedene odredbe su usklađene. |
| 427 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 41. | Predlaže se u članku 127. u stavku 2. brisati točku 6. U uvodnom dijelu u Ocjeni stanja navedeno je pored ostalog da je jedan od ciljeva koji se namjerava postići ovim izmjenama Zakona i poticanje investicija te smanjenje administrativnog tereta, međutim ponovno vraćanje dokaza pravnog interesa u postupak izdavanja lokacijske dozvole dovest će do suprotnog efekta zaustavljanja velikih infrastrukturnih projekata, produženja roka izdavanja dozvola i novih administrativnih tereta. Ova odredba imala bi nesagledivo štetne posljedice za provedbu infrastrukturnih projekata. Stoga predlažemo da se pravni interes dokazuje kao i do sada u postupku ishođenja građevinske dozvole. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole nije istovjetan onome koji se traži u postupku izdavanja građevinske dozvole. Uvodi se upravo radi zaštite prava i interesa podnositelja zahtjeva. |
| 428 | ENERGIJA AGRO D.O.O | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 41. | Molimo izmjenu na način da glasi: Članak 41. Članak 127. mijenja se i glasi: „(1) Postupak izdavanja lokacijske dozvole pokreće se na zahtjev zainteresirane stranke. (2) Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole podnositelj zahtjeva prilaže: 1. idejni projekt u elektroničkom obliku 2. ispis idejnog projekta ovjeren od projektanata 3. rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i/ili ekološku mrežu ako se radi o zahvatu u prostoru za koji postoji obveza njihova donošenja sukladno posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode 4. rješenje o ocjeni potrebe procjene utjecaja na okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji postoji obveza njegova donošenja sukladno posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode 5. potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima 6. dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole. (3) Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole za građevine i/ili postrojenja koja nisu građenje za proizvodnju i/ili skladištenje električne energije , uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka, podnositelj zahtjeva prilaže i ugovor o priključenju s operatorom sustava koji je obvezan izgraditi priključak. (4) Dokumentacija iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, osim stavka 2. podstavka 2. ovoga članka, može se podnijeti u elektroničkom obliku i elektroničkim putem.“. HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. 25.11.2022 11:590 0 Točka 6, stavka (2) Dokaz pravnog interesa, za građevine državnog značaja suvišan je u fazi zahtjeva za lokacijsku dozvolu obzirom da je isti nužan sukladno Zakonu o gradnji, članak 109. Prijedlog izmjene članka 127, stavak 2, točka 6: 6. dokaz pravnog interesa osim za provođenje zahvata u prostoru koji je u interesu Republike Hrvatske na javnoj cesti, nerazvrstanoj cesti, željezničkoj infrastrukturi i javnom vodnom dobru 6. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole nije istovjetan onome koji se traži u postupku izdavanja građevinske dozvole. |
| 429 | HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 41. | Točka 6, stavka (2) Dokaz pravnog interesa, za građevine državnog značaja suvišan je u fazi zahtjeva za lokacijsku dozvolu obzirom da je isti nužan sukladno Zakonu o gradnji, članak 109. Prijedlog izmjene članka 127, stavak 2, točka 6: 6. dokaz pravnog interesa osim za provođenje zahvata u prostoru koji je u interesu Republike Hrvatske na javnoj cesti, nerazvrstanoj cesti, željezničkoj infrastrukturi i javnom vodnom dobru 6. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole nije istovjetan onome koji se traži u postupku izdavanja građevinske dozvole. U slučaju izgradnje željezničke infrastrukture, dokaz pravnog interesa je odluka Vlade o određivanju upravitelja željezničke infrastrukture. |
| 430 | Marina Ninic | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 42. | Uvođenje dokaza pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole posljedica je prethodno predloženih promjena Zakona zbog čega se mora osigurati i dokaz pravnog interesa u neposrednoj provedbi zahvata u prostoru. Problem je što se u postupak lokacijske dozvole, koji je u najvećem broju slučajeva služio kao ispitni postupak usklađenosti s odredbama prostornog plana i posebnim uvjetima i uvjetima priključenja, a na temelju kojeg se donosila odluka o investiciji uveden dokaz pravnog interesa koji u većini slučajeva koji su obuhvaćeni lokacijskom dozvolom je dugotrajan i spor proces, ponajviše u slučajevima kada je u su/vlasništvu nekretnina Republika Hrvatska ili drugi subjekt javne vlasti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole nije istovjetan onome koji se traži u postupku izdavanja građevinske dozvole. |
| 431 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 42. | Uvođenje dokaza pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole posljedica je prethodno predloženih promjena Zakona zbog čega se mora osigurati i dokaz pravnog interesa u neposrednoj provedbi zahvata u prostoru. Problem je što se u postupak lokacijske dozvole, koji je u najvećem broju slučajeva služio kao ispitni postupak usklađenosti s odredbama prostornog plana i posebnim uvjetima i uvjetima priključenja, a na temelju kojeg se donosila odluka o investiciji uveden dokaz pravnog interesa koji u većini slučajeva koji su obuhvaćeni lokacijskom dozvolom je dugotrajan i spor proces, ponajviše u slučajevima kada je u su/vlasništvu nekretnina Republika Hrvatska ili drugi subjekt javne vlasti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole nije istovjetan onome koji se traži u postupku izdavanja građevinske dozvole. |
| 432 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 42. | Vezano uz stavke 1 i 2 ovoga članka, Komora smatra kako su navedene odredbe postrožile uvjete za dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijskih dozvola. Komora također smatra i kako će temeljem predloženih odredbi dokazivanje pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole biti bitno teže odnosno možda i potpuno onemogućeno za određene zahvate u prostoru. Trebalo bi razmotriti i druge načine dokazivanja pravnog interesa pogotovo u odnosu na objekte linijske infrastrukture za koje posebnim propisima nije propisano tko može provoditi zahvat u prostoru, u fazi prije izdavanja lokacijske dozvole propisani načini dokazivanja nisu ostvarivi. Vezano uz stavak 3 ovog članka, Komora smatra kako je u izričaju „odnosno suglasnosti iz stavaka 1. i 2.“, potrebno izbaciti riječ „1.“, obzirom da tim stavkom nije propisana nikakva suglasnost. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole nije istovjetan onome koji se traži u postupku izdavanja građevinske dozvole. |
| 433 | Hidroenergetska postrojenja d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 42. | Zbog kolizije Zakona o tržištu električne energije (NN 111/21) sa Zakonom o vodama (NN 66/19, 84/21) i Zakonom o koncesijama (NN 69/17, 107/20), budući da Zakon o tržištu električne energije vrlo površno navodi da građevine za proizvodnju i/ili skladištenje električne energije, prije podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole moraju ishoditi energetsko odobrenje, kojim rješavaju imovinsko-pravne odnose, potpuno ispuštajući iz vida činjenicu da vodne građevine za proizvodnju električne energije, riješene imovinsko-pravne odnose stječu tek po ishođenju koncesije, koju nije moguće dobiti bez pravomoćne lokacijske dozvole, predlažemo da se u članku 127.a stavak (6) izmijeni na način da glasi: (6) Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za vodne građevine za proizvodnju i/ili skladištenje električne energije, za koje se pravo provođenja zahvata u prostoru stječe koncesijom prema posebnom Zakonu o vodnom gospodarstvu i prema posebnom Zakonu kojim se uređuju koncesije, smatra se suglasnost vlasnika i/ili korisnika zemljišta, odnosno osobe ili tijela koje upravlja navedenim javnim vodnim dobrom ili javnim dobrom. Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za ostale građevine za proizvodnju i/ili skladištenje električne energije je energetsko odobrenje izdano prema posebnim propisima iz područja energetike. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ova odredba Prijedloga zakona usklađena je s uvjetima iz odredaba Zakona o tržištu električne energije. |
| 434 | HGK | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 42. | Članak 127. stavak 5. Dokaz pravnog interesa je definiran u Zakonu o energiji (NN 120/12 , 14/14 , 95/15 , 102/15 i 68/18) u članku 4. stavku 2. navodi se sljedeće: Izgradnja energetskih objekata, njihovo održavanje i korištenje te obavljanje energetskih djelatnosti od interesa su za Republiku Hrvatsku. Stavak 1. istog članka definira da su Lokacije za izgradnju energetskih objekata koje su istražene i upisane u državnim prostornim planovima od interesa za Republiku Hrvatsku. Predlažemo uskladiti sa temeljnim zakonima koji reguliraju energetske djelatnosti. U navedeno bi trebali uključiti i obveze koje proizlaze iz članka 4. stavka 6. Zakona o energiji. | Nije prihvaćen | Navedeno nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 435 | HGK | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 42. | Udruženje OIE HGK moli pojašnjenje članka 127.a odnosno odnosi li se navedeni članak na Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.d. (HOPS), odnosno smatra li se HOPS osobom koja prema posebnim propisima može provoditi zahvat u prostoru: U prilog toj činjenici citiramo: Zakon o energiji članak 4. Izgradnja energetskih objekata, njihovo održavanje i korištenje te obavljanje energetskih djelatnosti od interesa su za Republiku Hrvatsku. Zakon o tržištu električne energije članak 3. točka 72. Operator prijenosnog sustava je fizička ili pravna osoba odgovorna za pogon i vođenje, održavanje, razvoj i izgradnju prijenosne mreže. članak 86. točka 33. Operator prijenosnog sustava odgovoran je donijeti i javno objaviti, uz prethodno ishođeno odobrenje Agencije, ažuriran desetogodišnji plan razvoja prijenosne mreže U slučaju da se HOPS ne može smatrati osobom koja prema posebnim propisima može provoditi zahvat u prostoru sukladno stavku 1. tada bi HOPS pravni interes trebao dokazati na jedan od načina propisanim u stavku 2. što je gotovo nemoguće. HOPS prijenosnu mrežu ne gradi na vlastitom zemljištu, već na zemljištu u vlasništvu drugih fizičkih i pravnih osoba osnivanjem prava služnosti ili dugih prava kroz postupak izvlaštenja. Jedna od pretpostavki za pokretanje postupka izvlaštenja je pravomoćna lokacijska dozvola (Članka 26. i 30.t.6 Zakona o izvlaštenju I određivanju naknade). Ako se HOPS ne bi smatrao osobom iz stavka 1. tada bi gotovo nemoguće bilo ishoditi Lokacijsku dozvolu što bi kočilo razvoj i izgradnju mreže, te zelenu tranziciju, a na rizik HOPS-a. Zbog toga, predlažemo da se za elektroenergetsku infrastrukturu (u vlasništvu operatora distribucijskog i operatora prijenosnog sustava) jasnije definira interes Republike Hrvatske odnosno pravni interes u smislu ovog članka.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ova odredba Prijedloga zakona usklađena je s uvjetima iz odredaba Zakona o tržištu električne energije. |
| 436 | HGK | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 42. | Udruženje OIE HGK zbog kolizije Zakona o tržištu električne energije (NN 111/21) sa Zakonom o vodama (NN 66/19, 84/21) i Zakonom o koncesijama (NN 69/17, 107/20), u članku 127.a predlaže izmijeniti stavak (6) da glasi: (6) Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za vodne građevine za proizvodnju i/ili skladištenje električne energije, za koje se pravo provođenja zahvata u prostoru stječe koncesijom prema posebnom Zakonu o vodnom gospodarstvu i prema posebnom Zakonu kojim se uređuju koncesije, smatra se suglasnost vlasnika i/ili korisnika zemljišta, odnosno osobe ili tijela koje upravlja navedenim javnim vodnim dobrom ili javnim dobrom. Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za ostale građevine za proizvodnju i/ili skladištenje električne energije je energetsko odobrenje izdano prema posebnim propisima iz područja energetike. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ova odredba Prijedloga zakona usklađena je s uvjetima iz odredaba Zakona o tržištu električne energije. |
| 437 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 42. | Uvođenje dokaza pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole posljedica je prethodno predloženih promjena Zakona zbog čega se mora osigurati i dokaz pravnog interesa u neposrednoj provedbi zahvata u prostoru. Problem je što se u postupak lokacijske dozvole, koji je u najvećem broju slučajeva služio kao ispitni postupak usklađenosti s odredbama prostornog plana i posebnim uvjetima i uvjetima priključenja, a na temelju kojeg se donosila odluka o investiciji uveden dokaz pravnog interesa koji u većini slučajeva koji su obuhvaćeni lokacijskom dozvolom je dugotrajan i spor proces, ponajviše u slučajevima kada je u su/vlasništvu nekretnina Republika Hrvatska ili drugi subjekt javne vlasti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole nije istovjetan onome koji se traži u postupku izdavanja građevinske dozvole. |
| 438 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 42. | Obrazloženje kao na članak 41. (članak 127. stavak 2. točka 6.) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole nije istovjetan onome koji se traži u postupku izdavanja građevinske dozvole. Uvodi se upravo radi zaštite prava i interesa podnositelja zahtjeva. |
| 439 | ilija barišić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 42. | Potrebno je pojasniti stavak 1. jer nije jasno kako će se za linijske objekte (elektroenergetski, ceste, vode, željeznica,...) dokazati pravni interes. Republika Hrvatska ne daje suglasnost niti je moguće izvlaštenje fizičkih osoba bez lokacijske dozvole, čime se često dokazivao pravni interes za navedene objekte (čl. 109. ZOG)., navedeni objekti su od interesa RH. Ako se mislilo stavkom 1. riješiti građevine od interesa RH trebalo je jasnije napisati, te navesti tko donosi akte is stavka 1. točka 1. i na kakav zahtjev. Strah me da ćemo ponovno imati problem sa linijskim objektima od interesa za RH. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole nije istovjetan onome koji se traži u postupku izdavanja građevinske dozvole. Isto je regulirano odredbama posebnih propisa. |
| 440 | Dragan Krasić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 42. | Predlažem da se u Članku 42. doda novi stavak koji glasi: (7) Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za gradnju solarnih elektrana unutar površina eksploatacijskih polja mineralnih sirovina je suglasnost tijela nadležnog za rudarstvo izdano ovlašteniku eksploatacijskog polja mineralnih sirovina sukladno posebnim propisima iz područja rudarstva. | Prihvaćen | Prihvaća se u izmijenjenom obliku. |
| 441 | Dragan Vidić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 42. | Predlažem da se u Članku 42. doda novi stavak koji glasi: (7) Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za gradnju solarnih elektrana unutar površina eksploatacijskih polja mineralnih sirovina je suglasnost tijela nadležnog za rudarstvo izdano ovlašteniku eksploatacijskog polja mineralnih sirovina sukladno posebnim propisima iz područja rudarstva. | Prihvaćen | Prihvaća se u izmijenjenom obliku. |
| 442 | MLADEN MAROS | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 42. | Predlažem da se u Članku 42. doda novi stavak koji glasi: (7) Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za gradnju solarnih elektrana unutar površina eksploatacijskih polja mineralnih sirovina je suglasnost tijela nadležnog za rudarstvo izdano ovlašteniku eksploatacijskog polja mineralnih sirovina sukladno posebnim propisima iz područja rudarstva. | Prihvaćen | Prihvaća se u izmijenjenom obliku. |
| 443 | MARIO SVRTAN | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 42. | Predlažem da se u Članku 42. doda novi stavak koji glasi: (7) Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole za gradnju solarnih elektrana unutar površina eksploatacijskih polja mineralnih sirovina je suglasnost tijela nadležnog za rudarstvo izdano ovlašteniku eksploatacijskog polja mineralnih sirovina sukladno posebnim propisima iz područja rudarstva. | Prihvaćen | Prihvaća se u izmijenjenom obliku. |
| 444 | HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 42. | Izbaciti stavak 5 sukladno predloženoj izmjeni članka 127, stavak 2, točka 6 | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Isto se odnosi na gradnju građevina koje prolaze građevnim česticama željezničke infrastrukture. |
| 445 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 43. | Vezano uz stavak 1, Komora pozdravlja ovako propisane odredbe kojima se usklađuju Zakon i Pravilnik iz članka 133., te se nada da će nakon donošenja Zakona uslijediti i izmjene navedenog Pravilnika kojima bi se ispravili tijekom primjene uočeni određeni manji nedostaci. Vezano uz stavak 2., Komora smatra kako je ovim Zakonom potrebno istaknuti da GML datoteku izrađuje isključivo ovlašteni inženjer geodezije, jer se radi o poslovima kojima je rezultat prikaz određenog stanja u prostoru izrađen u važećem koordinatnom sustavu Republike Hrvatske sukladno posebnom propisu kojim se uređuje obavljanje geodetske djelatnosti. U dosadašnjoj primjeni su se povremeno pojavljivali stavovi kako popise koordinata i GML datoteku može izrađivati i projektant idejnog projekta, što bi bilo u suprotnosti sa Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti. Odredba trenutno važećeg Zakona, kao i ovog prijedloga ostavlja prostor za nedoumicu budući da se GML datoteka spominje kao prilog uz idejni projekt. | Prihvaćen | Vezano u stavak 1, prihvaća se. Po potrebi i prema uočenim manjim izmjenama revidirati će se i Pravilnik o obveznom sadržaju idejnog projekta. |
| 446 | Primorsko-goranska županija | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 44. | Predlaže se dodati stavak 6. koji glasi: „Ukoliko zahvat nije u skladu s prostornim planom, zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja će se odbaciti“. Naime, mišljenja smo da nema potrebe provoditi postupak utvrđivanja ako predmetni zahvat u prostoru nije u skladu s prostornim planom jer se time dovodi u zabludu investitor. Projekt izradi glavni projekt, a nadležno tijelo odbije zahtjev za izdavanje akta za gradnju. | Nije prihvaćen | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 447 | GRAD ZAGREB | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 44. | Predlažemo da čl. 44. glasi: (1) Posebni uvjeti odnosno uvjeti priključenja za zahvat u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola utvrđuju se u postupku izdavanja lokacijske dozvole elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola. (2) Ministarstvo, odnosno upravno tijelo poziva javnopravna tijela na utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja na idejni projekt najkasnije u roku od 30 dana od primitka urednog zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (3) Ministarstvo, odnosno upravno tijelo, pri ocjeni urednosti zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, a prije pokretanja postupka utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja, utvrđuje je li idejni projekt izrađen u skladu s ovim Zakonom, pravilnikom iz članka 133. ovoga Zakona i prostornim planovima. (4) Posebni uvjeti odnosno uvjeti priključenja utvrđeni na idejni projekt sastavni su dio lokacijske dozvole te prestaju važiti s danom prestanka važenja lokacijske dozvole. (5) Utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja u postupku izdavanja lokacijske dozvole provodi se i u slučaju prethodno provedenog postupka utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja u svrhu izrade glavnog projekta prema posebnim propisima koji uređuju gradnju. (6) Osim sadržaja propisanog člancima 128. do 133. ovoga Zakona, idejni projekt sadrži i podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja, te elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta. Obrazloženje: Predlažemo da se ne mijenja naslov iznad odredaba kojima se uređuje utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja s obzirom na to da se ovim Zakonom ne bi trebao niti smio propisivati poseban postupak za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje upravno tijelo, u odnosu na postupak za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo. Uvođenjem posebnog postupka utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvate u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo, smanjilo bi se administrativno opterećenje utvrđivanja uvjeta u zasebnom postupku koji prema Zakonu prethodi postupku izdavanja lokacijske dozvole, te bi se skratilo ukupno vrijeme potrebno za ishođenje dozvole, dok bi postupci utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvate u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje upravno tijelo ostali isti i ne bi se smanjilo administrativno opterećenje utvrđivanja uvjeta u zasebnom postupku koji prema Zakonu prethodi postupku izdavanja lokacijske dozvole, te se uopće ne bi skratilo ukupno vrijeme potrebno za ishođenje dozvole koju izdaje upravno tijelo. Uz to, s obzirom na to da se usklađenost zahvata u prostoru s prostornim planovima ne bi utvrđivala prije pokretanja postupka utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje upravno tijelo, ne uklanja se pravna nesigurnost u pogledu izdavanja dozvola i provedbe zahvata zbog mogućeg kasnijeg utvrđenja neusklađenosti zahvata s prostornim planovima. Odredbom ovoga članka dopunjuju se odredbe Zakona na način da se propisuje poseban postupak utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola, koji se provodi u okviru postupka izdavanja lokacijske dozvole, neovisno o tome izdaje li tu lokacijsku dozvolu Ministarstvo ili upravno tijelo. U navedenom postupku, posebni uvjeti odnosno uvjeti priključenja utvrđuju se na idejni projekt, a utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja u postupku izdavanja lokacijske dozvole provodi se i u slučaju prethodno provedenog postupka utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja u svrhu izrade glavnog projekta prema posebnim propisima koji uređuju gradnju. Uz to, javnopravna tijela u navedenom postupku, osim što su dužna dostaviti posebne uvjete odnosno uvjete priključenja na idejni projekt, dužna su i očitovati se Ministarstvu, odnosno upravnom tijelu o tome je li idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihovog djelokruga. Nadalje, Ministarstvo, odnosno upravno tijelo, pri ocjeni urednosti zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, a prije pokretanja postupka utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja utvrđuje je li idejni projekt izrađen u skladu sa Zakonom, pravilnikom iz članka 133. Zakona i prostornim planovima. Neprihvatljivo je da predlagatelj Zakona predlaže izmjene kojima se smanjuje administrativno opterećenje utvrđivanja uvjeta u zasebnom postupku, skraćuje ukupno vrijeme potrebno za ishođenje dozvole, uklanja pravna nesigurnost u pogledu izdavanja dozvola i provedbe zahvata zbog mogućeg kasnijeg utvrđenja neusklađenosti zahvata s prostornim planovima, isključivo za zahvate u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo, dok se za zahvate u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje upravno tijelo, uopće ne smanjuje administrativno opterećenje utvrđivanja uvjeta u zasebnom postupku, ne skraćuje ukupno vrijeme potrebno za ishođenje dozvole, niti se uklanja pravna nesigurnost u pogledu izdavanja dozvola i provedbe zahvata zbog mogućeg kasnijeg utvrđenja neusklađenosti zahvata s prostornim planovima. Ukoliko se prihvate primjedbe na čl. 44., 45., 46. i 47. ovih izmjena i dopuna Zakona, nije potrebno dodavati naslov i članke 139.b, 139.c, 139.d, 139.e i 139.f. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poseban postupak u slučaju zahvata u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo potreban je zbog njihove specifičnosti. Naime, radi se o zahvatima od interesa za RH, prije svega željezničke i druge infrastrukture koja nerijetko prolazi kroz više županija i jedinica lokalne samouprave, te za koje se s obzirom na financijske mehanizme iz kojih su financirani, te s obzirom na njihovu duljinu i obuhvat ne mogu dati detaljna projektna rješenja, slijedom čega ista kod projektiranja glavnog projekta imaju za posljedicu česte izmjene i dopune lokacijske dozvole sukladno sada važećim zakonodavnim okvirima. Ovakvi se problemi u provedbi u pravilu ne javljaju kod građevina regionalnog i lokalnog značaja, te bi se izdvajanjem građevina od državnog interesa u poseban postupak na ovaj način isti u velikoj mjeri izbjegli. |
| 448 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 45. | Tijekom dosadašnje primjene Zakona o prostornom uređenju uočeno je da neka javno pravna tijela protivno odredbi članka 136. stavak 2. naplaćuju izdavanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja, odnosno traže izradu drugih dokumenata i elaborata za što nema uporišta u važećim propisima. Sa takvom praksom nastavljaju i nakon pisanog upozorenja Ministarstva da je opisano postupanje protivno važećim propisima. Stoga predlažemo uvođenje prekršajnih odredbi i odgovarajućih kazni za javnopravna tijela koja postupaju na protivno odredbi članka 136. stavak 2. ZOP-a . | Nije prihvaćen | Navedena tematika nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 449 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 45. | Uskladiti rok za rješenja javnopravnih tijela od dana primitka traženja (15 dana kako je u stavku 3. čl. 136 ili 30 dana kako se navodi u čl. 139 c) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Rok za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja ovisi o tijelu nadležnom za izdavanje lokacijske dozvole. Ukoliko lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo rok je 30 dana od dana poziva, a 15 dana ukoliko se radi o zahvatu za koju lokacijsku dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo. |
| 450 | GRAD ZAGREB | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 45. | Predlažemo da čl. 45. glasi: (1) Javnopravna tijela dužna su očitovati se Ministarstvu, odnosno upravnom tijelu o tome je li idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihovog djelokruga te dostaviti posebne uvjete odnosno uvjete priključenja na idejni projekt u roku od 30 dana od dana poziva na utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja na idejni projekt. (2) Ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 1. ovoga članka ne dostavi očitovanje da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima, odnosno ne dostavi posebne uvjete i uvjete priključenja, smatra se da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima odnosno da su posebni uvjeti izdani te da se zahvat u prostoru može priključiti na infrastrukturu. (3) Javnopravno tijelo od Ministarstva, upravnog tijela, odnosno druge osobe ne može u svrhu očitovanja da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima, utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata. Obrazloženje: Ovim Zakonom ne bi se trebao niti smio propisivati poseban postupak za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje upravno tijelo, u odnosu na postupak za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo. Uvođenjem posebnog postupka utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvate u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo, smanjilo bi se administrativno opterećenje utvrđivanja uvjeta u zasebnom postupku koji prema Zakonu prethodi postupku izdavanja lokacijske dozvole, te bi se skratilo ukupno vrijeme potrebno za ishođenje dozvole, dok bi postupci utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvate u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje upravno tijelo ostali isti i ne bi se smanjilo administrativno opterećenje utvrđivanja uvjeta u zasebnom postupku koji prema Zakonu prethodi postupku izdavanja lokacijske dozvole, te se uopće ne bi skratilo ukupno vrijeme potrebno za ishođenje dozvole koju izdaje upravno tijelo. Uz to, s obzirom na to da se usklađenost zahvata u prostoru s prostornim planovima ne bi utvrđivala prije pokretanja postupka utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje upravno tijelo, ne uklanja se pravna nesigurnost u pogledu izdavanja dozvola i provedbe zahvata zbog mogućeg kasnijeg utvrđenja neusklađenosti zahvata s prostornim planovima. Odredbom ovoga članka dopunjuju se odredbe Zakona na način da se propisuje poseban postupak utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola, koji se provodi u okviru postupka izdavanja lokacijske dozvole, neovisno o tome izdaje li tu lokacijsku dozvolu Ministarstvo ili upravno tijelo. Neprihvatljivo je da predlagatelj Zakona predlaže izmjene kojima se smanjuje administrativno opterećenje utvrđivanja uvjeta u zasebnom postupku, skraćuje ukupno vrijeme potrebno za ishođenje dozvole, uklanja pravna nesigurnost u pogledu izdavanja dozvola i provedbe zahvata zbog mogućeg kasnijeg utvrđenja neusklađenosti zahvata s prostornim planovima, isključivo za zahvate u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo, dok se za zahvate u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje upravno tijelo, uopće ne smanjuje administrativno opterećenje utvrđivanja uvjeta u zasebnom postupku, ne skraćuje ukupno vrijeme potrebno za ishođenje dozvole, niti se uklanja pravna nesigurnost u pogledu izdavanja dozvola i provedbe zahvata zbog mogućeg kasnijeg utvrđenja neusklađenosti zahvata s prostornim planovima. Ukoliko se prihvate primjedbe na čl. 44., 45., 46. i 47. ovih izmjena i dopuna Zakona, nije potrebno dodavati naslov i članke 139.b, 139.c, 139.d, 139.e i 139.f. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poseban postupak u slučaju zahvata u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo potreban je zbog njihove specifičnosti. Naime, radi se o zahvatima od interesa za RH, prije svega željezničke i druge infrastrukture koja nerijetko prolazi kroz više županija i jedinica lokalne samouprave, te za koje se s obzirom na financijske mehanizme iz kojih su financirani, te s obzirom na njihovu duljinu i obuhvat ne mogu dati detaljna projektna rješenja, slijedom čega ista kod projektiranja glavnog projekta imaju za posljedicu česte izmjene i dopune lokacijske dozvole sukladno sada važećim zakonodavnim okvirima. Ovakvi se problemi u provedbi u pravilu ne javljaju kod građevina regionalnog i lokalnog značaja, te bi se izdvajanjem građevina od državnog interesa u poseban postupak na ovaj način isti u velikoj mjeri izbjegli. |
| 451 | GRAD ZAGREB | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 46. | Predlažemo da čl. 46. glasi: (1) Ako se javnopravna tijela u roku iz članka 136. stavka 1. ovoga Zakona očituju da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihovog djelokruga, dostave utvrđene posebne uvjete odnosno uvjete priključenja ili se očituju da nemaju posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja, Ministarstvo, odnosno upravno tijelo, u roku od osam dana od isteka roka iz članka 136. stavka 1. ovoga Zakona poziva stranke na uvid u spis predmeta lokacijske dozvole. (2) Ako se javnopravna tijela u roku iz članka 136. stavka 1. ovoga Zakona očituju da idejni projekt nije izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihovog djelokruga, Ministarstvo, odnosno upravno tijelo će u roku od osam dana od isteka roka iz članka 136. stavka 1. ovoga Zakona zaključkom podnositelju zahtjeva odrediti primjereni rok za ispravak idejnog projekta, a ako investitor ne postupi po tom zaključku zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole se odbija. (3) Nakon što podnositelj zahtjeva dostavi ispravljeni idejni projekt u danom roku Ministarstvo, odnosno upravno tijelo, najkasnije u roku od osam dana od dostave ispravljenog idejnog projekta ponovno poziva javnopravna tijela na utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja, u kojem se slučaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 136. ovoga Zakona. (4) Ako javnopravno tijelo u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja na ispravljeni idejni projekt ponovno utvrdi da idejni projekt nije izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihovog djelokruga, dužno je o tome izdati rješenje u upravnom postupku te ga dostaviti podnositelju zahtjeva i Ministarstvu, odnosno upravnom tijelu u roku od 30 dana od dana ponovljenog poziva na utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja. Obrazloženje: Ovim Zakonom ne bi se trebao niti smio propisivati poseban postupak za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje upravno tijelo, u odnosu na postupak za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo. Uvođenjem posebnog postupka utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvate u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo, smanjilo bi se administrativno opterećenje utvrđivanja uvjeta u zasebnom postupku koji prema Zakonu prethodi postupku izdavanja lokacijske dozvole, te bi se skratilo ukupno vrijeme potrebno za ishođenje dozvole, dok bi postupci utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvate u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje upravno tijelo ostali isti i ne bi se smanjilo administrativno opterećenje utvrđivanja uvjeta u zasebnom postupku koji prema Zakonu prethodi postupku izdavanja lokacijske dozvole, te se uopće ne bi skratilo ukupno vrijeme potrebno za ishođenje dozvole koju izdaje upravno tijelo. Uz to, s obzirom na to da se usklađenost zahvata u prostoru s prostornim planovima ne bi utvrđivala prije pokretanja postupka utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje upravno tijelo, ne uklanja se pravna nesigurnost u pogledu izdavanja dozvola i provedbe zahvata zbog mogućeg kasnijeg utvrđenja neusklađenosti zahvata s prostornim planovima. Odredbom ovoga članka dopunjuju se odredbe Zakona na način da se propisuje poseban postupak utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola, koji se provodi u okviru postupka izdavanja lokacijske dozvole, neovisno o tome izdaje li tu lokacijsku dozvolu Ministarstvo ili upravno tijelo. Neprihvatljivo je da predlagatelj Zakona predlaže izmjene kojima se smanjuje administrativno opterećenje utvrđivanja uvjeta u zasebnom postupku, skraćuje ukupno vrijeme potrebno za ishođenje dozvole, uklanja pravna nesigurnost u pogledu izdavanja dozvola i provedbe zahvata zbog mogućeg kasnijeg utvrđenja neusklađenosti zahvata s prostornim planovima, isključivo za zahvate u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo, dok se za zahvate u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje upravno tijelo, uopće ne smanjuje administrativno opterećenje utvrđivanja uvjeta u zasebnom postupku, ne skraćuje ukupno vrijeme potrebno za ishođenje dozvole, niti se uklanja pravna nesigurnost u pogledu izdavanja dozvola i provedbe zahvata zbog mogućeg kasnijeg utvrđenja neusklađenosti zahvata s prostornim planovima. Ukoliko se prihvate primjedbe na čl. 44., 45., 46. i 47. ovih izmjena i dopuna Zakon, nije potrebno dodavati naslov i članke 139.b, 139.c, 139.d, 139.e i 139.f. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poseban postupak u slučaju zahvata u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo potreban je zbog njihove specifičnosti. Naime, radi se o zahvatima od interesa za RH, prije svega željezničke i druge infrastrukture koja nerijetko prolazi kroz više županija i jedinica lokalne samouprave, te za koje se s obzirom na financijske mehanizme iz kojih su financirani, te s obzirom na njihovu duljinu i obuhvat ne mogu dati detaljna projektna rješenja, slijedom čega ista kod projektiranja glavnog projekta imaju za posljedicu česte izmjene i dopune lokacijske dozvole sukladno sada važećim zakonodavnim okvirima. Ovakvi se problemi u provedbi u pravilu ne javljaju kod građevina regionalnog i lokalnog značaja, te bi se izdvajanjem građevina od državnog interesa u poseban postupak na ovaj način isti u velikoj mjeri izbjegli. |
| 452 | GRAD ZAGREB | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 47. | Predlažemo da čl. 47. glasi: (1) Protiv rješenja javnopravnog tijela iz članka 138. stavka 4. ovoga Zakona podnositelj zahtjeva ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo tijelo državne uprave, o čemu tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi odnosno upravni sud rješava u hitnom postupku. (2) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja iz članka 138. stavka 4. ovoga Zakona podnositelj zahtjeva je dužan u roku od 30 dana od dana primitka tog rješenja dostaviti Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja lokacijske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (3) Ako podnositelj zahtjeva ne postupi u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole se odbija. (4) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi odnosno upravni sud dužni su Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi odnosno tužbi. Obrazloženje: Ovim Zakonom ne bi se trebao niti smio propisivati poseban postupak za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje upravno tijelo, u odnosu na postupak za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo. Uvođenjem posebnog postupka utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvate u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo, smanjilo bi se administrativno opterećenje utvrđivanja uvjeta u zasebnom postupku koji prema Zakonu prethodi postupku izdavanja lokacijske dozvole, te bi se skratilo ukupno vrijeme potrebno za ishođenje dozvole, dok bi postupci utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvate u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje upravno tijelo ostali isti i ne bi se smanjilo administrativno opterećenje utvrđivanja uvjeta u zasebnom postupku koji prema Zakonu prethodi postupku izdavanja lokacijske dozvole, te se uopće ne bi skratilo ukupno vrijeme potrebno za ishođenje dozvole koju izdaje upravno tijelo. Uz to, s obzirom na to da se usklađenost zahvata u prostoru s prostornim planovima ne bi utvrđivala prije pokretanja postupka utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje upravno tijelo, ne uklanja se pravna nesigurnost u pogledu izdavanja dozvola i provedbe zahvata zbog mogućeg kasnijeg utvrđenja neusklađenosti zahvata s prostornim planovima. Odredbom ovoga članka dopunjuju se odredbe Zakona na način da se propisuje poseban postupak utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvat u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola, koji se provodi u okviru postupka izdavanja lokacijske dozvole, neovisno o tome izdaje li tu lokacijsku dozvolu Ministarstvo ili upravno tijelo. Neprihvatljivo je da predlagatelj Zakona predlaže izmjene kojima se smanjuje administrativno opterećenje utvrđivanja uvjeta u zasebnom postupku, skraćuje ukupno vrijeme potrebno za ishođenje dozvole, uklanja pravna nesigurnost u pogledu izdavanja dozvola i provedbe zahvata zbog mogućeg kasnijeg utvrđenja neusklađenosti zahvata s prostornim planovima, isključivo za zahvate u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo, dok se za zahvate u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje upravno tijelo, uopće ne smanjuje administrativno opterećenje utvrđivanja uvjeta u zasebnom postupku, ne skraćuje ukupno vrijeme potrebno za ishođenje dozvole, niti se uklanja pravna nesigurnost u pogledu izdavanja dozvola i provedbe zahvata zbog mogućeg kasnijeg utvrđenja neusklađenosti zahvata s prostornim planovima. Ukoliko se prihvate primjedbe na čl. 44., 45., 46. i 47. ovih izmjena i dopuna Zakona, nije potrebno dodavati naslov i članke 139.b, 139.c, 139.d, 139.e i 139.f. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poseban postupak u slučaju zahvata u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo potreban je zbog njihove specifičnosti. Naime, radi se o zahvatima od interesa za RH, prije svega željezničke i druge infrastrukture koja nerijetko prolazi kroz više županija i jedinica lokalne samouprave, te za koje se s obzirom na financijske mehanizme iz kojih su financirani, te s obzirom na njihovu duljinu i obuhvat ne mogu dati detaljna projektna rješenja, slijedom čega ista kod projektiranja glavnog projekta imaju za posljedicu česte izmjene i dopune lokacijske dozvole sukladno sada važećim zakonodavnim okvirima. Ovakvi se problemi u provedbi u pravilu ne javljaju kod građevina regionalnog i lokalnog značaja, te bi se izdvajanjem građevina od državnog interesa u poseban postupak na ovaj način isti u velikoj mjeri izbjegli. |
| 453 | GRAD ZAGREB | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 48. | Predlažemo brisati ovaj članak jer iz čl. 139.a stavka 1. iza riječi: „upravno tijelo“ ne treba brisati zarez i riječi: „Ministarstvo“ iz razloga obrazloženih primjedbama na čl. 44., 45., 46. i 47. ovih izmjena i dopuna Zakona. Također, budući da Ministarstvo i upravno tijelo trebaju izdavati, odnosno izdaju lokacijske dozvole primjenom istog elektroničkog programa eDozvola, ne može postojati razlog iz kojega bi to isto Ministarstvo mijenjalo elektronički program na način da se vode različiti postupci izdavanja lokacijske dozvole ovisno o nadležnosti, pri čemu isti Zakon ovlašćuje Ministarstvo da može prenijeti nadležnost na upravno tijelo. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poseban postupak u slučaju zahvata u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo potreban je zbog njihove specifičnosti. Naime, radi se o zahvatima od interesa za RH, prije svega željezničke i druge infrastrukture koja nerijetko prolazi kroz više županija i jedinica lokalne samouprave, te za koje se s obzirom na financijske mehanizme iz kojih su financirani, te s obzirom na njihovu duljinu i obuhvat ne mogu dati detaljna projektna rješenja, slijedom čega ista kod projektiranja glavnog projekta imaju za posljedicu česte izmjene i dopune lokacijske dozvole sukladno sada važećim zakonodavnim okvirima. Ovakvi se problemi u provedbi u pravilu ne javljaju kod građevina regionalnog i lokalnog značaja, te bi se izdvajanjem građevina od državnog interesa u poseban postupak na ovaj način isti u velikoj mjeri izbjegli. |
| 454 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 49. | Posljedica ove izmjene je potreba za izmjenom Pravilnika o sadržaju Idejnog projekta koji jasno traži da su sastavni dio Idejnog projekta posebni uvjeti odnosno uvjeti priključenja, a dokaz o usklađenosti s istima mora biti sadržana u idejnom projektu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 455 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 49. | Posljedica ove izmjene je potreba za izmjenom Pravilnika o sadržaju Idejnog projekta koji jasno traži da su sastavni dio Idejnog projekta posebni uvjeti odnosno uvjeti priključenja, a dokaz o usklađenosti s istima mora biti sadržana u idejnom projektu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 456 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 49. | Izdvajanje utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za zahvate u prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u poseban postupak koji se provodi u okviru postupka izdavanja lokacijske dozvole također predstavlja vraćanje na neka stara zakonodavna rješenja. Ako bi ovakva odredba bila usvojena tada u znatnoj mjeri treba mijenjati Pravilnik o obveznom sadržaju idejnog projekta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 457 | GRAD ZAGREB | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 49. | Predlažemo brisati ovaj članak iz razloga obrazloženih primjedbama na čl. 44., 45., 46., 47. i 48. ovih izmjena i dopuna Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poseban postupak u slučaju zahvata u prostoru za koji lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo potreban je zbog njihove specifičnosti. Naime, radi se o zahvatima od interesa za RH, prije svega željezničke i druge infrastrukture koja nerijetko prolazi kroz više županija i jedinica lokalne samouprave, te za koje se s obzirom na financijske mehanizme iz kojih su financirani, te s obzirom na njihovu duljinu i obuhvat ne mogu dati detaljna projektna rješenja, slijedom čega ista kod projektiranja glavnog projekta imaju za posljedicu česte izmjene i dopune lokacijske dozvole sukladno sada važećim zakonodavnim okvirima. Ovakvi se problemi u provedbi u pravilu ne javljaju kod građevina regionalnog i lokalnog značaja, te bi se izdvajanjem građevina od državnog interesa u poseban postupak na ovaj način isti u velikoj mjeri izbjegli. |
| 458 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 50. | Stavak 1, točka 2 Zbog prethodne odluke da se u postupcima dozvole koju izdaje Ministarstvo posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđuju tek nakon podnesenog zahtjeva za Lokacijsku dozvolu je i ova promjena koja mora rezultirati i promjenom Pravilnika o sadržaju Idejnog projekta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 459 | Tihomir Jukić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 50. | Članak 146. stavak 2. točka 3. Brisati odredbu točke 3. jer je protivan ovom Zakonu i prostornim planovima, a proizvodi veliki broj konflikata u postupku izdavanja akata za provedbu plana. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Isto predstavlja osnovnu infrastrukturu građevne čestice. |
| 460 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 50. | Stavak 1, točka 2 Zbog prethodne odluke da se u postupcima dozvole koju izdaje Ministarstvo posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđuju tek nakon podnesenog zahtjeva za Lokacijsku dozvolu je i ova promjena koja mora rezultirati i promjenom Pravilnika o sadržaju Idejnog projekta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 461 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 51. | Vezano uz stavak 1, Komora smatra da izmjena samo GML datoteke neće riješiti probleme koji su se pojavljivali sa homogenizacijom katastarskih planova, ili zbog promjena u postupcima održavanja katastarskog operata. Prije svega treba imati na umu da GML datoteka nužno prati projektno rješenje. Izmjene GML datoteke bez izmjene prateće tehničke dokumentacije, odnosno projekta rezultirati će neusklađenosti između tih komponenti. U opisanom slučaju bi nakon izmjene, GML datoteka zbog već navedenih provedenih procesa homogenizacije pratila izmijenjeni digitalni katastarski plan, međutim ostaje činjenica da će daljnji postupak građenja provoditi na poziciji iz idejnog projekta koja više neće odgovarati poziciji u prostoru definiranom GML datotekom. Što će se događati sa GML datotekama glavnog projekta, sa snimkom izvedenog stanja građevine, i u konačnici, kakva je pravna sigurnost ovakvog postupka ako je „na papiru“ zadržan jedan niz katastarskih čestica, ali stanje u prostoru se izmijenilo i predstavlja sada druge katastarske čestice? Vezano uz stavak 2, Komora smatra kako je potrebno razjasniti kojom potvrdom nadležnog katastarskog ureda bi investitor dokazao kako promjene u katastarskom operatu iz članka 1. navedenog stavka ne utječu na vlasništvo i druga stvarna prava. | Djelomično prihvaćen | Vezano uz stavak 1, ne prihvaća se. U slučaju promjene koordinata lomnih točaka građevne čestice iz stavka 1. ovoga članka, podnositelj zahtjeva odnosno, investitor dostavlja potvrdu iz stavka 2. ovoga članka te novu GML datoteku upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi izmjene GML datoteke u informacijskom sustavu te će se izmijenjena GML datoteka koristiti kod daljnjeg postupka građenja i izrade glavnog projekta. Vezano uz stavak 2, prihvaća se. Odredba je izmijenjena na način da navedenu potvrdu izdaje ovlašteni inženjer geodezije koji je izradio GML datoteku. |
| 462 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 52. | Vezano uz stavak 1, Komora smatra kako je potrebno propisati kako u slučaju fazne ili etapne gradnje, lokacijska dozvola neće prestati važiti ukoliko je podnesen zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za barem jednu od faza odnosno etapa, te da takva lokacijska dozvola neće prestati važiti ukoliko su podneseni zahtjevi za izdavanje dozvole ili su izdane građevinske dozvole za ostale faze ili etape predviđene lokacijskom dozvolom bez obzira što je važenje jedne od građevinskih dozvola završilo, a ostalih nije. | Prihvaćen | Prihvaća se. U stavku 1., lokacijska dozvola prestaje važiti ako se u roku od četiri godine od dana pravomoćnosti lokacijske dozvole ne podnese zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, dodaje se “za barem jednu od faza odnosno etapa”. U stavku 3., lokacijska dozvola u skladu s kojom je izdana građevinska dozvola prestaje važiti s danom prestanka važenja dodaje se “građevinskih dozvola za sve faze odnosno etape”. |
| 463 | Tomislav Gulić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 53. | U članku 161. dodati stavak da se parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta može provoditi u skladu s urbanističkim planom uređenja u slučaju kad je on donesen tj. u skladu sa prostornim planom i sa urbanističkim planom uređenja. Razlog je taj da uredi za graditeljstvo tumače da se na području gdje je donesen urbanistički plan uređenja može parcelirati samo po iscrtanim linijama prometnica. Posljedica toga je da se otežava kupoprodaja građevinskih parcela jer kupci uglavnom žele kupiti već formiranu građevinsku parcelu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta može se provoditi sukladno članku 161. i u skladu s urbanističkim planom uređenja ili prostornim planom područja posebnih obilježja koji u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice odnosno zone pojedine namjene u mjerilu 1:1000 ili 1:2000. |
| 464 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 54. | Vezano uz stavak 1, Komora smatra kako je potrebno uskladiti izričaj na način da se riječi „Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta izrađen“ zamijeni riječima „Parcelacija građevinskog zemljišta izrađena “. Vezano uz stavak 2., Komora smatra kako upravno tijelo, odnosno Ministarstvo i u slučaju iz stavka 1, kao i u slučaju iz stavka 2 treba izdavati potvrdu da je grafički dio parcelacijskog elaborata odnosno elaborata nepotpunog izvlaštenja usklađen s aktom, odnosno planom u skladu s kojim je izrađen. Daljnji propisi kojima se uređuje izrada geodetskih elaborata uvjetuju međusobnu usklađenost svih sastavnih dijelova geodetskog elaborata, te samim time nema potrebe da upravno tijelo, odnosno Ministarstvo opterećuje svoj sustav kontrolom usklađenosti ostalih sastavnih dijelova budući će to svakako utvrđivati nadležni katastarski ured. Moguće je da je predlagatelj namjeravao izuzetkom ukazati na potvrđivanje elaborata nepotpunog izvlaštenja što nažalost onda nije ovdje ispravno učinjeno i svakako bi trebalo izmijeniti izričaj. Vezano uz stavak 3., Komora ističe kako postoje određene situacije kada propisano nije moguće, primjerice kada se zahvati protežu kroz više katastarskih općina. Propisima kojima se uređuje izrada geodetskih elaborata nije moguće izraditi jedan geodetski elaborat za one zahvate u prostoru koji se protežu kroz više katastarskih općina, te smatra da bi isto trebalo uzeti u obzir prilikom propisivanja ovakvih odredbi. Vezano uz stavak 5., Komora predlaže uskladiti izričaj sukladno predloženim promjenama u članku 53. ovog Prijedloga. Komora predlaže slijedeći izričaj: (5) Geodetski elaborat parcelacije građevinskog zemljišta izrađen u skladu s rješenjem, odnosno presudom iz članka 161. ovoga Zakona provodi se u katastru prema posebnom propisu kojim se uređuje katastar nekretnina nakon provedbe u zemljišnoj knjizi, ako je izrađen u skladu s tim rješenjem, odnosno presudom, a što utvrđuje katastarski ured sukladno posebnom propisu. Također, Komora smatra nužnim istaknuti jednu situaciju koja povremeno dovodi do različitih stavova u postupku primjene ovih propisa, a odnosi se na činjenicu da od 2018.godine u pravilu nije moguće izraditi jedan parcelacijski elaborat kojim se namjerava napraviti dioba a zatim i spajanje katastarskih čestica, već je potrebno izraditi dva zasebna geodetska elaborata. Prvi, za diobu, te nakon njegove provedbe drugi za spajanje katastarskih čestica, uz važnu napomenu da katastarski ured ne može potvrditi drugi geodetski elaborat (spajanja) sve dok se prvi geodetski elaborat ne provede i u katastru i zemljišnoj knjizi. Imajući u vidu da se ovim člankom uređuje postupak izdavanja potvrde o usklađenosti parcelacijskog elaborata sa aktom prostornog uređenja ili prostornim planom, dolazi se do zapravo nerješive situacije prilikom traženja potvrde o usklađenosti prvog parcelacijskog elaborata – diobe. Stoga Komora predlaže da se u okviru ovog članka propiše, odnosno pojasni da nije protivno propisu izdati potvrdu parcelacijskog elaborata kojim se provodi prva faza-dioba katastarskih čestica sukladno aktu prostornog uređenja, odnosno prostornom planu. | Djelomično prihvaćen | Vezano uz stavak 1., prihvaća se. Promjena izričaja: „Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta izrađen“ mijenja se riječima „Parcelacija građevinskog zemljišta izrađena“. Vezano uz stavak 2., ne prihvaća se. Izuzetak opisuje potvrđivanje parcelacijskih elaborata i elaborata nepotpunog izvlaštenja s aktom odnosno planom u skladu s kojim je izrađen za zahvate u prostoru linijske infrastrukture. Vezano uz stavak 3., prihvaća se. Stavak 3. članka 54. odnosi se na jedan ili više parcelacijskih elaborata koji se izrađuju za cjeloviti zahvat u prostoru i predaju se kao cjelina na potvrđivanje. Izričaj stavka 3. se mijenja u “parcelacijski elaborati”. Vezano uz stavak 5., prihvaća se. Promjena izričaja: “Parcelacija građevinskog zemljišta izrađena u skladu s rješenjem, odnosno presudom iz članka 161. ovoga Zakona provodi se u katastru prema posebnom propisu kojim se uređuje katastar nekretnina nakon provedbe u zemljišnoj knjizi, ako je izrađen u skladu s tim rješenjem, odnosno presudom, a što utvrđuje katastarski ured sukladno posebnom propisu”. Objašnjenje: Potvrda parcelacijskog elaborata izdaje se za oba odvojena postupka budući da se parcelacijski elaborat izrađuje za prvi dio koji predstavlja diobu katastarskih čestica i drugi dio koji predstavlja spajanje, obje sukladno aktu prostornog uređenja, odnosno prostornom planu. |
| 465 | Tihomir Nikolić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 54. | Članak 54. (3) Parcelacijski elaborat za zahvate iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se za cjeloviti zahvat u prostoru. Nejasno je na šta se ova odredba odnosi, naime ukoliko se obuhvat prostire na više katastarskih općina nije moguće napraviti jedan elaborat. Također unutar obuvata može biti više građevina te je logično da svaka pojedina građevina ima svoj zasebni parcelacijski elaborat. Navedene procedure su prilično dobro opisane u Pravilniku o obveznom sadržaju idejnog projekta, članak 11. Ukoliko ove izmjene zakona imaju reperkusije na predmetni pravilnik bilo bi korektno da se paralelno sa savjetovenjem zakona objave i eventualne izmjene pravilnika kako bi se dobio bolji uvid na šta predložene izmjene imaju konkretan učinak. | Prihvaćen | Prihvaća se. Članak 54. kojim se mijenja članak 162. Stavak 3. mijenja se i glasi: (3) Parcelacijski elaborati za zahvate linijske infrastrukture iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se i potvrđuju za cjeloviti zahvat. Za zahvate linijske infrastrukture može se istovremeno predati više parcelacijskih elaborata, no odlučujuće je da se isti za cjeloviti zahvat predaju istovremeno na ovjeru. Ista odredba ne utječe na postojeći Pravilnik o obveznom sadržaju idejnog projekta. |
| 466 | Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 57. | U članku 198. iza stavka (6) dodaje se stavak (7) koji glasi: „(7) Do izrade prostornih planova nove generacije županijska skupština može prenijeti nadležnost izrade i donošenja pojedinog urbanističkog plana uređenja županijskog značaja iz članka 109. stavka 3. na predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predložena odredba nije u skladu s odredbom članka 81. stavak 2. Zakona koja određue nositelje izrade prostornih planova državne, područne (regionalne) i lokalne razine, kao niti sa člankom 109. Zakona koji propisuje nadležnost za donošenje prostornih planova određene razine. Nositelj izrade urbanističkog plana uređenja županijskog značaja/razine je stručno upravno tijelo županije, a donosi ga županijska skupština, odnosno skupština Grada Zagreba. |
| 467 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 58. | - stavak 1. Odredba ovog članka treba se odnositi i na postupke započetih izmjena i dopuna prostornih planova, a što nije navedeno u tom članku. | Prihvaćen | Prihvaćeno samim Zakonom. Članak 34. ID Zakona, određuje da se odredbe ovog Zakona kojima je uređena izrada i donošenje prostornih planova na odgovarajući način primjenjuju na izradu i donošenje izmjena i dopuna prostornih planova te njihovo zasebno stavljanje izvan snage, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije |
| 468 | Zavod za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 58. | Pretpostavlja se, da se odredba ovog članka odnosi i na postupke započetih izmjena i dopuna prostornih planova. Međutim, a što nije spomenuto u postupku e-savjetovanja, niti je predlagatelj vidio problem da se: brisanjem stavka 2. i 3. članka 87. iz Zakona (NN 153/13) kroz ID ZPU-a (NN 65/17 i 39/19), otvorila mogućnost da pojedine JLS imaju više Odluka o izradi ID prostornih planova (čak neke JLS i do 6 važećih Odluka). Bilo bi dobro vratiti Odredbe stavka 2. i 3. iz temeljnog Zakona (153/13), ili ograničiti najviše dvije važeće Odluke u izradi ID prostornog plana. Sukladno tome treba mijenjati članak 87. Zakona. Razlog je jasan. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Članak 34. ID Zakona, određuje da se odredbe ovog Zakona kojima je uređena izrada i donošenje prostornih planova na odgovarajući način primjenjuju na izradu i donošenje izmjena i dopuna prostornih planova te njihovo zasebno stavljanje izvan snage, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. S obzirom na nadležnost JLS, ne samo u području prostornog uređenja nego i u ostalim područjima, iste moraju imati dovoljno pravnog znanja u pogledu donošenja odluka te nije potrebno sve propisati ovim Zakonom. |
| 469 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 58. | Članak 58. ID Zakona - Smatramo da bi se odredba ovog članka trebala odnositi i na postupke započetih izmjena i dopuna prostornih planova, a što nije navedeno u tom članku. Predlaže se dodati odredba da se pod postupcima izrade prostornih planova, odnosno njihovih izmjena i dopuna, započetim prema Zakonu o prostorom uređenju (NN br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) podrazumijevaju i započeti prethodni obvezni postupci (propisani Zakonom prije samog donošenja Odluke o izradi), odnosno postupci kojima su temeljem pripremljenog Nacrta Odluke o izradi zatražena prethodna mišljenja prema propisima o zaštiti okoliša i prirode (za županijsku razinu) ili je upućeno Izvješće o zaprimljenim inicijativama predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave (za lokalnu razinu). Naime, izrađenim Nacrtom Odluke o izradi prostornog plana ili izmjena i dopuna plana već su određene konkretne potrebe, ciljevi i razlozi za pokretanje postupka izrade tih planova, kao i ostali konkretni elementi bitni za izradu ili izmjene i dopune prostornog plana. Smatramo da bi trebalo respektirati tako određene potrebe, ciljeve i razloge, a možebitno i već provedene postupke prema propisima o zaštiti okoliša i prirode ili postupke u tijeku. Takvih slučajeva ne bi trebalo biti mnogo i provodili bi se samo u prijelaznom razdoblju, te smatramo da se time ne bi bitno utjecalo na sveukupnost pokretanja i oživotvorenja Zakonom propisanog novog sustava prostornog uređenja i planiranja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Članak 34. ID Zakona, određuje da se odredbe ovog Zakona kojima je uređena izrada i donošenje prostornih planova na odgovarajući način primjenjuju na izradu i donošenje izmjena i dopuna prostornih planova te njihovo zasebno stavljanje izvan snage, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. |
| 470 | Hidroenergetska postrojenja d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 59. | Zbog kolizije Zakona o tržištu električne energije (NN 111/21) sa Zakonom o vodama (NN 66/19, 84/21) i Zakonom o koncesijama (NN 69/17, 107/20), budući da Zakon o tržištu električne energije vrlo površno navodi da građevine za proizvodnju i/ili skladištenje električne energije, prije podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole moraju ishoditi energetsko odobrenje, kojim rješavaju imovinsko-pravne odnose, potpuno ispuštajući iz vida činjenicu da vodne građevine za proizvodnju električne energije, riješene imovinsko-pravne odnose stječu tek po ishođenju koncesije, koju nije moguće dobiti bez pravomoćne lokacijske dozvole, predlažemo da se u članku 59. doda novi stavak (3) koji glasi: (3) Postupci izdavanja lokacijskih dozvola za vodne građevine za proizvodnju i/ili skladištenje električne energije, za koje se pravo provođenja zahvata u prostoru stječe koncesijom na vodama i javnom vodnom dobru za gospodarsko korištenje voda, započeti po Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama tog Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona, a navedene lokacijske dozvole moći će se izdati ukoliko je podnositelj zahtjeva uz svu dokumentaciju predviđenu navedenim Zakonom, dostavio i suglasnost vlasnika i/ili korisnika zemljišta, odnosno osobe ili tijela koje upravlja navedenim javnim vodnim dobrom ili javnim dobrom. Umjesto navedene suglasnosti može se dostaviti bilo koji dokaz stečenog prava na predmetnom obuhvatu zahvata u prostoru. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pitanje dokaza pravnog interesa koji je reguliran propisima iz područja vodnog gospodarstva i tržišta električnom energijom ne može se regulirati propisima iz područja prostornoga uređenja. |
| 471 | HGK | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 59. | Udruženje OIE HGK zbog kolizije Zakona o tržištu električne energije (NN 111/21) sa Zakonom o vodama (NN 66/19, 84/21) i Zakonom o koncesijama (NN 69/17, 107/20), u članku 59. - Prijelazne i završne odredbe predlaže dodati novi stavak (3) koji glasi: (3) Postupci izdavanja lokacijskih dozvola za vodne građevine za proizvodnju i/ili skladištenje električne energije, za koje se pravo provođenja zahvata u prostoru stječe koncesijom na vodama i javnom vodnom dobru za gospodarsko korištenje voda, započeti po Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama tog Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona, a navedene lokacijske dozvole moći će se izdati ukoliko je podnositelj zahtjeva uz svu dokumentaciju predviđenu navedenim Zakonom, dostavio i suglasnost vlasnika i/ili korisnika zemljišta, odnosno osobe ili tijela koje upravlja navedenim javnim vodnim dobrom ili javnim dobrom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pitanje dokaza pravnog interesa koji je reguliran propisima iz područja vodnog gospodarstva i tržišta električnom energijom ne može se regulirati propisima iz područja prostornoga uređenja. |
| 472 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 59. | - stavak 2. - Ovom se odredbom generalno dopušta retroaktivna primjena propisa po želji stranke, a što je protivno Ustavu. Ustav u čl.90 st.4 izrijekom je propisao da zakoni i drugi propisi ne mogu imati povratno djelovanje, a u st.5 istog članka kaže da samo u izuzetno opravdanim slučajevima pojedine odredbe mogu imati povratno djelovanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovdje se radi o uređenju prijelaznog razdoblja od samo šest mjeseci od dana stupanja na snagu zakona, koje ni po čemu ne predstavlja povredu ustavnog načela zabrane retroaktivne primjene propisa jer prijelazne odredbe zakona upravo služe tome da u prijelaznom razdoblju osiguraju učinkovito i neprekidno vođenje postupaka kojima se određeni zakon bavi. |
| 473 | Gorana Ljubičić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 61. | stavak 3. – Svi županijski prostorni planovi na snazi izrađivani su temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji kao "strateški", a kao takvi nisu propisivali detaljne uvjete gradnje za pojedini zahvat u prostor već su strateški određivali smjer razvoja županijskog prostora (a tako su i zbog mjerila prikaza 1:100 000 linijske infrastrukture, pa i one državnog značaja, prikazane prije kao shema nego s njihovom konačnom pozicijom u prostoru). Stoga je neosnovano da se ovim prijedlogom odredbe za "zahvate u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja" nalaže direktna “provedba županijskog prostornog plana”, koji uopće nisu dostatni za utvrđivanje lokacijskih uvjeta u postupku ishođenja akta za građenje, te se direktno derogiraju prostorni planovi lokalne razine u dijelu kojim se planiraju zahvati u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja kao i propisani uvjeti gradnje za njih. Stoga je provedbu predmetnih zahvata potrebno provoditi, kao i do sada, temeljem prostornih planova lokalne razine. Sukladno navedenom predlažem predloženi stavak 3. odbaciti. članak 61. – nejasna je primjena odredbi u odnosu na izraz „Do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja“ – sukladno (potpuno štetnom) prijedlogu dopune članka 66. zakona (donošenje DPPR-a po „pojedinačnim cjelinama“ ili „podcjelinama“) nije jasno što se može smatrati „stupanjem na snagu DPPR-a“ – kada se donese samo jedna podcjelina ili cjelovito DPPR. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Osnovni cilj predmetne odredbe je postizanje što brže i učinkovitije provedbe zahvata linijske infrastrukture koji se financiraju namjenskim sredstvima iz fondova EU. Nadalje, za ove zahvate u prostoru obvezni su postupci procjene utjcaja zahvata na okoliš sukladno propisima iz područja zaštite okoliša u kojima se, kroz Studiju utjecaja na okoliš analizira usklađenost zahvata sa svim postojećim i planiranim zahvatima a što konkretno znači usklađenost zahvata s prostornim planovima i županijske i lokalne razine u kojima sudjeluju predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave. Sagledavajući cjelovitost postupka, ovom zakonskom odredbom ne derogiraju se prostorni planovi lokalne razine. Ovom odredbom pravno je regulirano donošenje prostornih planova svih razina u prijelaznom periodu, sve do donošenja Državnog plana prostornog razvoja za cjelovito područje RH. |
| 474 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 61. | - stavak 3. Neprihvatljivo je nalagati neposrednu “provedbu županijskog prostornog plana” neovisno o planskim rješenjima važećih prostornih planova lokalne razine u dijelu kojim se planiraju zahvati u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Osnovni cilj predmetne odredbe je postizanje što brže i učinkovitije provedbe zahvata linijske infrastrukture koji se financiraju namjenskim sredstvima iz fondova EU. Nadalje, za ove zahvate u prostoru obvezni su postupci procjene utjecaja zahvata na okoliš sukladno propisima iz područja zaštite okoliša u kojima se, kroz Studiju utjecaja na okoliš analizira usklađenost zahvata sa svim postojećim i planiranim zahvatima a što konkretno znači usklađenost zahvata s prostornim planovima i županijske i lokalne razine u kojima sudjeluju predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave. Sagledavajući cjelovitost postupka, ovom zakonskom odredbom ne derogiraju se prostorni planovi lokalne razine. |
| 475 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 61. | Prijelazne i završne odredbe čl. 61. Iz odredbe proizlazi da se županijski planovi mogu mijenjati samo da bi se s detaljnošću neposredne provedbe planirali zahvati u prostoru i infrastruktura državnog i županijskog značaja. Ako je to bila i intencija, nije dobro, između ostaloga i jer se zapravo ne zna kada će Državni plan biti donesen. Također se ne zna što znači „do stupanja na snagu Državnog plana“, ako se on donosi na komade (što je već u komentaru na članak 14. ocijenjeno kao katastrofalno). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovom odredbom pravno je regulirano donošenje prostornih planova svih razina u prijelaznom periodu, sve do donošenja Državnog plana prostornog razvoja za cjelovito područje RH. |
| 476 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 61. | Prijedlog za novi članak ID Zakona - Smatramo da početak primjene ovih ID Zakona treba vezati za početak primjene novog propisa o izradi prostornih planova županijske i lokalne razine i to treba obuhvatiti prijelaznim odredbama, s obzirom da u periodu od donošenja Izmjena i dopuna Zakona i donošenja tog propisa, odnosno realne mogućnosti njegove primjene, neće biti moguće pokretati izradu, odnosno izrađivati prostorne planove, niti izmjene i dopune planova, pa je moguć zastoj u ovim aktivnostima. Prijelazne i završne odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju iz 2017. godine (NN br. 65/17) ● Članak 61. - Postavlja se pitanje treba li u Prijelaznim i završnim odredbama ostati navedeni rok za izradu DPPR-a, od nosno odredba: „Državni plan prostornog razvoja donijet će se najkasnije do 31. prosinca 2019.“? | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prijelaznim odredbama Prijedloga zakona propisat će se da elektronički sustav „ePlanovi“ stupa na snagu tek nakon donošenja novog pravilnika o izradi prostornih planova, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu novog pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) i važećeg Pravilnika. |
| 477 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 61. | Članak 61. ID Zakona - stavci 1. i 2. - Nisu potpuno jasne prijelazne odredbe, odnosno na koji način i po kojim odredbama Zakona bi se izrađivale i donosile takve izmjene i dopune važećih planova, odnosno novih planova općina i gradova, pa bi odredbe ID Zakona trebalo jasnije odrediti ili dodatno protumačiti. - Mogućnost provedbe odredbe stavka 2. ovog članka trebalo bi osigurati i kroz novi propis o izradi prostornih planova lokalne razine (za prikaz i propisivanje uvjeta provedbe zahvata u prostoru državnog i županijskog značaja u prostornom planu općine i grada nove generacije ?). Da li se takav novi PPUO/G može smatrati prostornim planom nove generacije, s obzirom da preuzima planska rješenja i propisuje uvjete koji nisu lokalne razine. - Postavlja se pitanje kakvim planovima bi se smatrali planovi (odnosno izmjene i dopune starih planova) izrađeni i doneseni prema tim prijelaznim odredbama, s obzirom da je istima moguće planirati samo infrastrukturu državnog i županijskog značaja, ali ne i ostala planska rješenja? | Prihvaćen | Prihvaćeno samim Zakonom. Postupak izrade i donošenja prostornih planova određen je člancima 81. – 113. važećeg Zakona i sam postupak nije predmet izmjene Zakona. Izmjenom Zakona određeno je da se postupak izrade provodi kroz digitalizirani proces putem sustava ePlanovi što će biti moguće kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima nove generacije, a do tada je moguće izrađivati izmjene i dopune prostornih planova u skladu s važećim Pravilnikom sukladno člancima 197. i 198. Zakona, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu novog pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) i važećeg Pravilnika. |
| 478 | Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 61. | Stavkom 2. onemogućena je izrada izmjena i dopuna važećih prostornih planova uređenja grada odnosno općine, čime se potencijalno onemogućuje daljnji razvoj i planiranje vlastitog prostora u jedinicima lokalne samouprave. Smatramo da je potrebno omogućiti izmjene i dopune postojećih prostornih planova općina i gradova do izrade planova nove generacije, a za koje još uvijek nemamo definiran način izrade. Osim toga, nije dana mogućnost izrade izmjena i dopuna ostalih planova lokalne razine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje i prihvaćeno već samim Zakonom. Postupak izrade i donošenja prostornih planova određen je člancima 81. – 113. važećeg Zakona i sam postupak nije predmet izmjene Zakona. Izmjenom Zakona određeno je da se postupak izrade provodi kroz digitalizirani proces putem sustava ePlanovi što će biti moguće kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima nove generacije, a do tada je moguće izrađivati izmjene i dopune prostornih planova u skladu s važećim Pravilnikom sukladno člancima 197. i 198. Zakona, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu novog pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) i važećeg Pravilnika. |
| 479 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 61. | U odnosu na mogućnost predloženu člankom 14. da se Državni plan prostornog razvoja može donositi po pojedinačnim cjelinama nejasna je odredba na koji način DPPR stupa na snagu? Da li stupa na snagu po pojedinačnim cjelinama odnosno podcjelinama, ili nakon donošenja svih pojedinačnih cjelina odnosno podcjelina koje će činiti cjeloviti Državni plan prostornog razvoja? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. DPPR se neće donositi po pojedinim cjelinama i podcjelinama već je u članku 66. stavkom 2. prijedloga Zakona određeno da se DPPR donosi kao cjelina, a samo iznimno za jednu ili više građevina ili površina državnog značaja iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona. |
| 480 | Kristina Perkov | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 61. | U sustavu prostornih planova stare generacije uvjeti gradnje za sve zahvate u prostoru (pa tako i za zahvate od državnog značaja) propisivali su se prostornim planovima lokalne razine (najčešće prostornim planovima uređenja gradova i općina, a ponekad posredno urbanističkim planovima uređenja), a koji su bili "provedbeni" sukladno članku 56. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38,09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 80,13, 78/15). S druge strane, županijski prostorni planovi su temeljem istog članka Zakona o prostornom uređenju i gradnji utvrđeni kao "strateški", a kao takvi nisu propisivali detaljne uvjete gradnje za pojedini zahvat u prostor već su strateški određivali smjer razvoja županijskog prostora (a tako su i zbog mjerila prikaza 1:100 000 linijske infrastrukture, pa i one državnog značaja, prikazane prije kao shema nego s njihovom konačnom pozicijom u prostoru). Stoga je neosnovano da se ovim prijedlogom odredbe za "zahvate u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja" nalaže direktna “provedba županijskog prostornog plana”, koji uopće nisu dostatni za utvrđivanje lokacijskih uvjeta u postupku ishođenja akta za građenje, te se direktno derogiraju prostorni planovi lokalne razine u dijelu kojim se planiraju zahvati u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja kao i propisani uvjeti gradnje za njih. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Osnovni cilj predmetne odredbe je postizanje što brže i učinkovitije provedbe zahvata linijske infrastrukture koji se financiraju namjenskim sredstvima iz fondova EU. Nadalje, za ove zahvate u prostoru obvezni su postupci procjene utjcaja zahvata na okoliš sukladno propisima iz područja zaštite okoliša u kojima se, kroz Studiju utjecaja na okoliš analizira usklađenost zahvata sa svim postojećim i planiranim zahvatima a što konkretno znači usklađenost zahvata s prostornim planovima i županijske i lokalne razine u kojima sudjeluju predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave. Sagledavajući cjelovitost postupka, ovom zakonskom odredbom ne derogiraju se prostorni planovi lokalne razine. |
| 481 | Kata Marunica | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 61. | U sustavu prostornih planova stare generacije uvjeti gradnje za sve zahvate u prostoru (pa tako i za zahvate od državnog značaja) propisivali su se prostornim planovima lokalne razine (najčešće prostornim planovima uređenja gradova i općina, a ponekad posredno urbanističkim planovima uređenja), a koji su bili "provedbeni" sukladno članku 56. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38,09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 80,13, 78/15). S druge strane, županijski prostorni planovi su temeljem istog članka Zakona o prostornom uređenju i gradnji utvrđeni kao "strateški", a kao takvi nisu propisivali detaljne uvjete gradnje za pojedini zahvat u prostor već su strateški određivali smjer razvoja županijskog prostora (a tako su i zbog mjerila prikaza 1:100 000 linijske infrastrukture, pa i one državnog značaja, prikazane prije kao shema nego s njihovom konačnom pozicijom u prostoru). Stoga je neosnovano da se ovim prijedlogom odredbe za "zahvate u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja" nalaže direktna “provedba županijskog prostornog plana”, koji uopće nisu dostatni za utvrđivanje lokacijskih uvjeta u postupku ishođenja akta za građenje, te se direktno derogiraju prostorni planovi lokalne razine u dijelu kojim se planiraju zahvati u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja kao i propisani uvjeti gradnje za njih. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Osnovni cilj predmetne odredbe je postizanje što brže i učinkovitije provedbe zahvata linijske infrastrukture koji se financiraju namjenskim sredstvima iz fondova EU. Nadalje, za ove zahvate u prostoru obvezni su postupci procjene utjecaja zahvata na okoliš sukladno propisima iz područja zaštite okoliša u kojima se, kroz Studiju utjecaja na okoliš analizira usklađenost zahvata sa svim postojećim i planiranim zahvatima a što konkretno znači usklađenost zahvata s prostornim planovima i županijske i lokalne razine u kojima sudjeluju predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave. Sagledavajući cjelovitost postupka, ovom zakonskom odredbom ne derogiraju se prostorni planovi lokalne razine. |
| 482 | Mara Matijašić Paladin | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 61. | neosnovano je da se ovim prijedlogom odredbe za "zahvate u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja" nalaže direktna “provedba županijskog prostornog plana”, koji uopće nisu dostatni za utvrđivanje lokacijskih uvjeta u postupku ishođenja akta za građenje, te se direktno derogiraju prostorni planovi lokalne razine u dijelu kojim se planiraju zahvati u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja kao i propisani uvjeti gradnje za njih. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Osnovni cilj predmetne odredbe je postizanje što brže i učinkovitije provedbe zahvata linijske infrastrukture koji se financiraju namjenskim sredstvima iz fondova EU. Nadalje, za ove zahvate u prostoru obvezni su postupci procjene utjecaja zahvata na okoliš sukladno propisima iz područja zaštite okoliša u kojima se, kroz Studiju utjecaja na okoliš analizira usklađenost zahvata sa svim postojećim i planiranim zahvatima a što konkretno znači usklađenost zahvata s prostornim planovima i županijske i lokalne razine u kojima sudjeluju predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave. Sagledavajući cjelovitost postupka, ovom zakonskom odredbom ne derogiraju se prostorni planovi lokalne razine. |
| 483 | Hrvatska komora arhitekata | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 61. | U sustavu prostornih planova stare generacije uvjeti gradnje za sve zahvate u prostoru (pa tako i za zahvate od državnog značaja) propisivali su se prostornim planovima lokalne razine (najčešće prostornim planovima uređenja gradova i općina, a ponekad posredno urbanističkim planovima uređenja), a koji su bili "provedbeni" sukladno članku 56. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38,09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 80,13, 78/15). S druge strane, županijski prostorni planovi su temeljem istog članka Zakona o prostornom uređenju i gradnji utvrđeni kao "strateški", a kao takvi nisu propisivali detaljne uvjete gradnje za pojedini zahvat u prostor već su strateški određivali smjer razvoja županijskog prostora (a tako su i zbog mjerila prikaza 1:100 000 linijske infrastrukture, pa i one državnog značaja, prikazane prije kao shema nego s njihovom konačnom pozicijom u prostoru). Stoga je neosnovano da se ovim prijedlogom odredbe za "zahvate u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja" nalaže direktna “provedba županijskog prostornog plana”, koji uopće nisu dostatni za utvrđivanje lokacijskih uvjeta u postupku ishođenja akta za građenje, te se direktno derogiraju prostorni planovi lokalne razine u dijelu kojim se planiraju zahvati u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja kao i propisani uvjeti gradnje za njih. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Osnovni cilj predmetne odredbe je postizanje što brže i učinkovitije provedbe zahvata linijske infrastrukture koji se financiraju namjenskim sredstvima iz fondova EU. Nadalje, za ove zahvate u prostoru obvezni su postupci procjene utjecaja zahvata na okoliš sukladno propisima iz područja zaštite okoliša u kojima se, kroz Studiju utjecaja na okoliš analizira usklađenost zahvata sa svim postojećim i planiranim zahvatima a što konkretno znači usklađenost zahvata s prostornim planovima i županijske i lokalne razine u kojima sudjeluju predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave. Sagledavajući cjelovitost postupka, ovom zakonskom odredbom ne derogiraju se prostorni planovi lokalne razine. |
| 484 | Dragan Krasić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 61. | Predlažem da članak 61. stavak 3. koji sada glasi: (3) Do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja, akt za provedbu prostornog plana za zahvate u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja izdaje se na temelju prostornog plana županije. izmijeniti na način da glasi: (3) Do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja, akt za provedbu prostornog plana za zahvate u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja i eksploatacijskih polja mineralnih sirovina izdaje se na temelju prostornog plana županije. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Osnovni cilj predmetne odredbe je postizanje što brže i učinkovitije provedbe zahvata linijske infrastrukture koji se financiraju namjenskim sredstvima iz fondova EU. |
| 485 | Dragan Vidić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 61. | Predlažem da članak 61. stavak 3. koji sada glasi: (3) Do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja, akt za provedbu prostornog plana za zahvate u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja izdaje se na temelju prostornog plana županije. izmijeniti na način da glasi: (3) Do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja, akt za provedbu prostornog plana za zahvate u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja i eksploatacijskih polja mineralnih sirovina izdaje se na temelju prostornog plana županije. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Osnovni cilj predmetne odredbe je postizanje što brže i učinkovitije provedbe zahvata linijske infrastrukture koji se financiraju namjenskim sredstvima iz fondova EU. |
| 486 | MLADEN MAROS | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 61. | Predlažem da članak 61. stavak 3. koji sada glasi: (3) Do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja, akt za provedbu prostornog plana za zahvate u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja izdaje se na temelju prostornog plana županije. izmijeniti na način da glasi: (3) Do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja, akt za provedbu prostornog plana za zahvate u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja i eksploatacijskih polja mineralnih sirovina izdaje se na temelju prostornog plana županije. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Osnovni cilj predmetne odredbe je postizanje što brže i učinkovitije provedbe zahvata linijske infrastrukture koji se financiraju namjenskim sredstvima iz fondova EU. |
| 487 | MARIO SVRTAN | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 61. | Predlažem da članak 61. stavak 3. koji sada glasi: (3) Do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja, akt za provedbu prostornog plana za zahvate u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja izdaje se na temelju prostornog plana županije. izmijeniti na način da glasi: (3) Do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja, akt za provedbu prostornog plana za zahvate u prostoru linijske infrastrukture državnog značaja i eksploatacijskih polja mineralnih sirovina izdaje se na temelju prostornog plana županije. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Osnovni cilj predmetne odredbe je postizanje što brže i učinkovitije provedbe zahvata linijske infrastrukture koji se financiraju namjenskim sredstvima iz fondova EU. |
| 488 | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 61. | - Prostorni plan Primorsko-goranske županije bazira se isključivo na posrednoj provedbi, putem planova užeg područja. Iznimka su zahvati koji su bili prethodno pripremljeni na razini provedbenog dokumenta. Ovakav način izmjene, u kojem bi se državne i županijske građevine normirale na traženi način, bio bi dugotrajan i složen (provjereno na normiranju golf igrališta Matalda), i u bitnome bi poremetio osnovnu strukturu ovog strateškog dokumenta. Izmjena i dopuna je svakako moguća, ali u okviru osnovne strukture plana koji se oslanja na posrednu provedbu putem PPUO/G-a. - stavak 2. - Kako će Zavodi izrađivati mišljenja o usklađenosti ovih planova sa PPŽ-om, kada su oni sami rezultat sasvim drugačijeg planerskog postupka temeljenog na odredbama prethodnih propisa? U kojem je odnosu budući državni plan prostornog razvoja na planska rješenja i uvjete koji se odrede u planovima nove generacije lokalne ili županijske razine? Da li ih je dužan preuzeti ili ima slobodu planiranja neovisno o već utvrđenim planskim rješenjima? - stavak 3. - Moguće, ali ako su njime određeni elementi za određivanje lokacijskih uvjeta. Što ako nisu? Sva linijska infrastruktura provodit će se temeljem županijskih planova na način kako se provode solarne elektrane temeljem odredbe članka 3. ovog prijedloga? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Primjedba se odnosi na neposrednu provedbu koja je kao mogućnost dana već važećim Zakonom, a obveza određivanja neposredne provedbe će doći s donošenjem novog Pravilnika o prostornim planovima nove generacije. Od stupanja na snagu predmetnog Pravilnika, a do stupanja na snagu DPPR-a, županijski prostorni planovi preuzet će obvezu da s detaljnošću neposredne provedbe planiraju i zahvate u prostoru i građevine infrastrukturne namjene i državnog značaja, a ne samo županijskog značaja. Postupak izrade i donošenja prostornih planova određen je člancima 81. – 113. važećeg Zakona i sam postupak nije predmet izmjene Zakona. Izmjenom Zakona određeno je da se postupak izrade provodi kroz digitalizirani proces putem sustava ePlanovi što će biti moguće kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje Pravilnika o prostornim planovima nove generacije, a do tada je moguće izrađivati izmjene i dopune prostornih planova u skladu s važećim Pravilnikom sukladno člancima 197. i 198. Zakona, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu novog pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) i važećeg Pravilnika. |
| 489 | Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 61. | Nije jasan stavak 2. ovog članka kojim se navodi da se „do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja i prostornih planova županija prema ovom Zakonu, mogu donositi prostorni planovi uređenja grada odnosno općine (kao planovi nove generacije)…“ Prema kojim kriterijima će se isti izrađivati? Na koji će način propisivati uvjete zahvata u prostoru i građevina državnog i županijskog značaja? Tko će davati suglasnost odnosno kontrolirati uvjete koji se odnose na zahvate od državnog i županijskog značaja? U stavku 3. predlažemo dopunu ili brisanje riječi „linijske“ budući da linijska infrastruktura ne obuhvaća cjeloviti sustav obrane od poplava, hidroelektrane s akumulacijom i dr. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prostorni planovi uređenja gradova, odnosno općina (kao planovi nove generacije) izrađivat će se kroz sustav ePlanovi, odnosno kroz digitalizirani proces postupka izrade i donošenja prostornih planova (postupak izrade i donošenja određen člancima 81. – 113. Zakona), a isto će biti moguće kad se stvore zakonske pretpostavke od kojih je jedna donošenje pravilnika o izradi prostornih planova nove generacije, a do tada je moguće izrađivati izmjene i dopune prostornih planova u skladu s važećim Pravilnikom sukladno člancima 197. i 198. Zakona, uz što će se propisati i prijelazno razdoblje u kojem će se, nakon stupanja na snagu novog pravilnika, izmjene i/ili dopune prostornih planova moći provoditi i po odredbama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) i važećeg Pravilnika. |
| 490 | Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 61. | U Prijelaznim i završnim odredbama Prijedloga izmjena i dopuna, u članku 61. dodati novi stavak 4. koji glasi: "(4) Do stupanja na snagu prostornih planova županija prema ovom Zakonu, predstavničko tijelo regionalne samouprave može prenijeti nadležnost izrade i donošenja urbanističkih planova uređenja županijskog značaja na predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, preuzimajući obuhvat i smjernice za izradu iz važećih prostornih planova županija, uz uvjet poštivanja odredbi ovoga Zakona kojima su određeni uvjeti planiranja prostora.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predložena odredba nije u skladu s odredbom članka 81. stavak 2. Zakona koja određuje nositelje izrade prostornih planova državne, područne (regionalne) i lokalne razine, kao niti sa člankom 109. Zakona koji propisuje nadležnost za donošenje prostornih planova određene razine. Nositelj izrade urbanističkog plana uređenja županijskog značaja/razine je stručno upravno tijelo županije, a donosi ga županijska skupština, odnosno skupština Grada Zagreba. |