Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKA UDRUGA BANAKA ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 8. U slučaju utuženja skupine trgovaca zbog promicanja protupravnog postupanja ili postupanja kojima se promiče korištenje nepoštene poslovne prakse, potrebno je određeno predvidjeti da se istom predstavničkom tužbom može tužiti skupina trgovaca koja promiče ISTU nepoštenu poslovnu praksu. Naime, priroda i svrha predstavničke tužbe odnosi se na aktivno legitimiranu stranu uzimajući u obzir broj potencijalno pogođenih potrošača, dok bi utuženje skupine trgovaca bilo opravdano ukoliko se radi o istim nepoštenim poslovnim praksama kojima su potrošači pogođeni. U protivnom, bilo bi potrebno ponijeti zasebnu predstavničku tužbu radi lakšeg postupka dokazivanja, budući da bi u suprotnom (veliki broj tužitelja i veći broj tuženika s nužnošću dokazivanja činjenica koje se odnose na korištenje različitih nepoštenih poslovnih praksi) ovakvi postupci bili iznimno složeni u pogledu dokaznog postupka. Stoga u slučaju utuženja skupine trgovaca u okviru pojedine predstavničke tužbe treba dokazati postojanje ISTE nepoštene poslovne prakse, u odnosu na sve tužene trgovce. Teret ovog dokaza je na tužiteljima i oni bi trebali dokazati osnovanost tužbe u odnosu na SVE tužene trgovce. Na sudu je da ocijeni dokaze postojanja ovakve prakse u odnosu na SVAKOG pojedinog tuženog trgovca u okviru pojedine predstavničke tužbe. Nije prihvaćen Dopuna članka 8. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona riječju "ista" ispred riječi "nepoštena poslovna praksa" nije prihvaćena iz razloga što je nemoguće da različiti trgovci čine "istu povredu poslovne prakse". Naime, predmetno bi zahtijevalo da se radi o povredi koja je činjenično istovjetna, što, među ostalim, zahtjeva da i obuhvaća iste subjekte. Stoga bi predmetna izmjena pravno bila neprimjenjiva te je potrebno zadržati izričaj primijenjen u važećem Zakonu o zaštiti potrošača kako bi se omogućilo podnošenje tužbe protiv skupine trgovaca radi osiguranja ostvarenja načela ekonomičnosti, racionalnog obavljanja procesnih radnji i ujednačene primjene zakona.
2 HRVATSKA UDRUGA BANAKA ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 10. U stavku 2. trebalo bi izrijekom predvidjeti da se tijelo koje bi bilo prikladno za alternativno rješavanje sporova odabire na temelju suglasnosti obiju strana. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća, budući da odabir tijela za alternativno rješavanje sporova na temelju suglasnosti obiju strana proizlazi iz naravi medijacije, ali i iz posebnih propisa kojima je medijacija uređena (primjerice, iz Zakona o mirenju), a koji se primjenjuju na postupak medijacije, kao što je i navedeno u članku 10. stavku 3. Nacrta prijedloga zakona.
3 HRVATSKA UDRUGA BANAKA ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 10. Nejasno je zašto se u stavku 1. definira mogućnost podnošenja prijedloga za rješavanje spora putem medijacije samo u slučaju podnošenja predstavničke tužbe za naknadu štete. Dodatno, smatramo da je potrebno odrediti rok do kojeg potrošači mogu izjaviti da žele biti obvezani nagodbom ili se izuzeti iz nagodbe, sukladno odredbama Direktive, mora dati mogućnost izričitog izjašnjavanja oko nagodbe. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća, budući da je samo pitanje naknade štete predmet dispozicije stranaka u postupku. Nadalje, vezano za primjedbu o potrebi propisivanja roka, ista se također ne prihvaća, budući da će se rok za očitovanje određivati ovisno o okolnostima konkretnog slučaja, te bi određivanje roka u navedenom članku predstavljalo isuviše ograničavajući faktor.
4 HRVATSKA UDRUGA BANAKA ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 11. Stavak 3. - predlažemo brisati jer je isto propisano kao obveza po čl. 3. st. 3. ZPP- St. 5. U slučaju sklapanja sudske nagodbe, sud može naložiti tuženiku da se sadržaj nagodbe u cijelosti ili djelomično objavi u obliku koji sud smatra prikladnim ili da se objavi izjava koja sadržava ispravak. Odredba st. 5. smatra se suprotnom odredbama čl. 14. Zakona o mirenju o povjerljivosti postupka te čl. 186.e st. 3. ZPP-a koji se primjenjuju na sklapanje sudske nagodbe.predlažemo da se objava presude i nagodbe od strane tuženika određuje samo ukoliko je isto tužitelj zatražio predstavničkom tužbom. Naime, ove informacije su tužitelji ionako obvezni objavljivati sukladno članku 31. Nacrta prijedloga zakona, a sukladno točki 62 Preambule Direktive ne bi trebalo obvezati tuženika na objavu informacija koje su ionako dostupne na drugi način. Ukoliko se ostane pri mogućnosti da sud po službenoj dužnosti naloži tuženiku objavu presude i/ili nagodbe donesene po predstavničkoj tužbi, onda treba za tuženika omogućiti istu iznimku kao i za tužitelja (Obveza iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuje se ako su oštećenici na drugi način obaviješteni o pravomoćnoj presudi ili odobrenoj nagodbi - članak 24. st.4.). Djelomično prihvaćen Prijedlog za brisanjem stavka 3. predmetnog članka se ne prihvaća, budući da se radi o sadržajno različitim odredbama od onih propisanih člankom 3. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku. Naime, kao što je razvidno iz članka 11. stavka 3. Nacrta prijedloga zakona, prije potpisivanja zapisnika o nagodbi, sud će ispitati jesu li raspolaganja stranaka suprotna prisilnim propisima i pravilima javnog morala te jesu li pravična. Drugim riječima, u odnosu na spomenutu odredbu Zakona o parničnom postupku, predmetni je članak proširen na ispitivanje jesu li raspolaganja pravična. Vezano za primjedbu koja se odnosi na stavak 5. predmetnog članka, ista se prihvaća.
5 HRVATSKA UDRUGA BANAKA ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 11. Nejasno je zašto se u stavku 1. ograničava samo na slučajeve predstavničke tužbe za naknadu štete Primljeno na znanje Stavak 1. predmetnog članka Nacrta prijedloga zakona ograničava se samo za predstavničke tužbe za naknadu štete upravo iz razloga što je naknada štete, za razliku od ostalih pitanja koja mogu biti predmet predstavničke tužbe, predmet dispozicije.
6 HRVATSKA UDRUGA BANAKA ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 12. U stavku 3. potrebno je predvidjeti pretpostavke pod kojima bi se takvo javnopravno tijelo uvrštavalo na Popis ovlaštenih tužitelja. Predlaže se brisati odredbu st. 4 ovog članka, jer ostavlja prostora za preveliku arbitrarnost. Odredba, da nadležni sud pred kojim se vodi postupak, za taj konkretni postupak, može priznati svojstvo tužitelja i drugom tijelu koje nije prethodno uvršteno na Popis ovlaštenih tijela smatramo da može dovesti do pravne nesigurnosti budući da je intencija samog Zakona da Ministarstvo nadležno za zaštitu potrošača u Popis uvrštava isključivo tijela koja ispunjavaju detaljno utvrđene pretpostavke čl. 13. Zakona. Slijedom navedenog, predlažemo radi pravne sigurnosti navedenu odredbu brisati.Osim navedenog, predlažemo predmetni članak uskladiti (dopuniti) sa člankom 5. Direktive (EU) 2020/1828 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2020. o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača i stavljanju izvan snage Direktive 2009/22/EZ (dalje u tekstu: Direktiva) kojim je propisano da trgovac tuženik ima pravo u okviru predstavničke tužbe sudu ili upravnom tijelu izraziti opravdanu zabrinutost u odnosu na usklađenost kvalificiranog subjekta s kriterijima navedenima u članku 4. stavku 3. Skreće se pozornost da se navedena odredba odnosi i na ovlaštene osobe (tijela) na Popisu. Predlaže se navesti da se „ad hoc“ imenovanje kvalificiranog subjekta odnosi samo na domaću predstavničku tužbu, sukladno odredbi 28 Preambule Direktive. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog koji se odnosi na propisivanje pretpostavki (kriterija) za uvrštavanje javnopravnih tijela na Popis ovlaštenih tijela. Naime, s obzirom na prirodu navedenih kriterija (financijska transparentnost, pravna osnova i djelokrug rada, neovisnost o trgovcima, financijska samodostatnost i dr.), nije oportuno propisivati navedene kriterije za javnopravna tijela, budući da takva tijela navedenim kriterijima već moraju udovoljavati sukladno postojećim propisima (primjerice, po Zakonu o sustavu državne uprave (NN br. 66/19), Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN br. 25/13, 85/15, 69/22), Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN br. 85/20), statutima agencija i dr.). Štoviše, i sam članak 4. stavak 7. Direktive o predstavničkim tužbama govori u prilog toga da kriteriji koji su predviđeni Direktivom o predstavničkim tužbama nisu primjenjivi na javna tijela. Prijedlog za brisanjem odredbe stavka 4. ovoga članka Nacrta prijedloga zakona se ne prihvaća, budući da će upravo osiguravanje mogućnosti ad hoc priznavanja svojstva tužitelja nekom drugom tijelu koje nije uvršteno na Popis ovlaštenih tijela osigurati višu razinu zaštite potrošača, budući da će na opisani način određenim tijelima koja posjeduju specifična znanja vezano za konkretni predmet spora, biti omogućeno da štite kolektivne interese potrošača u tom konkretnom sporu. Također skrećemo pozornost da, sukladno istom stavku članka 12. Nacrta prijedloga zakona, i takva tijela moraju udovoljavati pretpostavkama iz članka 13. Nacrta prijedloga zakona, čime se postiže pravna sigurnost. Prijedlog koji se odnosi na propisivanje opravdane zabrinutosti se ne prihvaća budući da je navedena mogućnost (osporavanje aktivne procesnopravne legitimacije) već predviđena u Zakonu o parničnom postupku, te istu nije potrebno dodatno navoditi u ovom Nacrtu prijedloga zakona. Međutim, kako smo prihvatili Vašu primjedbu na članak 28. Nacrta prijedloga zakona u dijelu u kojem se predlaže da se na pitanje ispunjavanje pretpostavaka aktivne legitimacije pazi do pravomoćnosti presude, navodimo kako posljedično, nova odredba članka 12. stavka 6. Nacrta prijedloga zakona pripisuje da sud na postojanje aktivne legitimacije pazi do pravomoćnosti po službenoj dužnosti ili na prigovor tuženika, odnosno tuženik i žalbom može osporavati nepostojanje aktivne legitimacije tužitelja. Osim navedenog, mogućnost izražavanje opravdane zabrinutosti i drugim zainteresiranim osobama predviđena je i u samom Nacrtu prijedloga zakona, i to člankom 16. Vezano za prijedlog koji se odnosi na propisivanje da se „ad hoc“ imenovanje kvalificiranog subjekta odnosi samo na domaću predstavničku tužbu, isti se prihvaća.
7 HRVATSKA UDRUGA BANAKA ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 13. Pretpostavku osiguranja dokaza o neovisnosti djelovanja i nepostojanju utjecaja osoba koje nisu potrošači, osobito trgovaca, a koje imaju ekonomski interes za podnošenje određenih tužbi potrebno je precizirati jer nije jasno kako bi se ovo dokazivalo. U pogledu pretpostavke za redovito objavljivanje informacija iz ovoga stavka na mrežnim stranicama Ministarstva potrebno je precizirati što znači redovito…da li kvartalno, godišnje, te predvidjeti što u slučaju kršenja te obveze? Hoće li popis iz odluke iz st. 4. ovog članka biti svakodobno dostupan i hoće li se osvježavati te kada će se osvježavati? U pogledu obveze iz st. 5. ovog članka smatramo potrebnim propisati i kraći rok za provjeru i procjenu usklađenosti, budući da navedena odredba Direktive koja se prenosi u tekst ovog zakona propisuje minimum te da nacionalno zakonodavstvo može propisati i strože uvjete.   U slučaju brisanja tijela s Popisa ovlaštenih tijela u st. 6. potrebno je definirati i pravnu sudbinu predstavničke tužbe u slučaju prestanka ovlaštenog tužitelja. Nije prihvaćen Prijedlog dodatnog preciziranja pretpostavke koja se odnosi na neovisnost djelovanja i nepostojanje utjecaja se ne prihvaća, budući da je predmetna pretpostavka dovoljno precizna da obuhvati sve najvažnije aspekte koji se zahtijevaju Direktivom o predstavničkim tužbama, dok će načini na koje će se dokazivati ispunjenje navedene pretpostavke ovisiti o okolnostima slučaja. Primjerice, jedan od načina dokazivanja ispunjenja navedene pretpostavke je davanje izjave o nepostojanju utjecaja na organizacije civilnog društva od strane trgovaca, a što će biti precizirano postupkom odabira ovlaštenih tijela, odnosno javnim pozivom ili natječajem koji će se provesti u svrhu odabira ovlaštenih udruga ili drugog oblika udruživanja udruga. Osim navedenog, detaljnije razjašnjavanje neovisnosti udruga za zaštitu potrošača od strane trgovaca predviđeno je i drugim propisima, kao što je Zakon o zaštiti potrošača (u članku 135.). Prijedlog za preciziranjem redovitog objavljivanja informacija se ne prihvaća, budući da dinamika objavljivanja ovisi i o određenim obvezama koje proizlaze iz drugih posebnih propisa, projekata i slično, te se ne može adekvatno uopćiti na način na koji traži predlagatelj. Vezano za ažuriranost popisa, kao što je u članku i naglašeno, isti će biti dostupan na mrežnim stranicama, što podrazumijeva da će svakodobno biti dostupan, a ažurirat će se po potrebi, odnosno u situacijama kada Nacrt prijedloga zakona isto propisuje. Nadalje, vezano za potrebu propisivanja kraćeg roka za provjeru i procjenu usklađenosti, prijedlog se ne prihvaća, budući da sama formulacija odredbe stavka 5. predmetnog članka („najmanje jednom u pet godina“) daje ovlast Ministarstvu da, po potrebi, izvrši procjenu usklađenosti i u kraćim vremenskim intervalima od propisanog. Vezano za propisivanje pravne sudbine predstavničke tužbe u slučaju prestanka ovlaštenog tužitelja, prijedlog se ne prihvaća, budući da je prestanak aktivne legitimacije uređen posebnim propisima, odnosno Zakonom o parničnom postupku.
8 Razvojna organizacija zaštite potrošača ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 13. Stavak 2. t.1. mijenja se i glasi: - biti upisana u Registar udruga Republike Hrvatske kao savez udruga za zaštitu potrošača i u Registar neprofitnih organizacija Obrazloženje: Nema opravdanja da 232 udruge za zaštitu potrošača (imaju upisanu djelatnost 7.7. Zaštita prava potrošača) koliko je upisano u Registra udruga mogu konkurirati da budu ovlaštene udruge. Nužno je da se poštuje načelo supsidijarnosti, pa ako udruge žele dobiti ovlast neka se udruže u savez. Stavak 2. t.3. mijenja se i glasi: - aktivno djelovati najmanje 5 godina prije podnošenja predstavničke tužbe Obrazloženje: Nema opravdanosti da se udruzi koje djeluje godinu dana da ovlast, jer je u prvoj godini od osnivanja ne može javiti niti na javne natječaje za sredstva, niti ima dokaza o transparentnom financijskom poslovanju, niti izvješća o radu. Premalo je imputa za ocjenu kvalitete i mogućnosti nakon godinu dana postojanja. Stavak 2. t.8. riječ "osoba" zamijeniti s riječi "osobe" Obrazloženje: Savez pa i udruge u načelu imaju više ovlaštenih osoba, da treba stajati „osoba ovlaštenih“, kako ne bi bilo nedoumice, da se odnosi na sve ovlaštene osobe. Stavak 2. t.12. mijenja se i glasi: - na zasebnoj subdomeni svojih mrežnih stranica redovito objavljivati informacije iz ovog stavka, zajedno s informacijama o izvorima financiranja, svojoj organizacijskoj i upravljačkoj strukturi članstva. Obrazloženje: To je i obaveza prema Uredbi o financiranju iz javnih izvora, pa radi malo tko. No kako u pravili donatori ugovorom nalažu da se informacije projekta stavljaju na mrežnu stranicu udruge. Tako da se Statutarne zadaće udruge nemaju gdje objaviti, a niti sadržaji informiranja, edukacije i savjetovanja potrošača. Stavak 3. definirati preciznije Obrazloženje: Ovo je jako nedefinirano i prejudicira mogućnost manipulacija. Predlažemo da se definira na način da Ministar u nekom roku propiše Pravilnik o ocjenjivanju ispunjavaju li tijela pretpostavke iz zakona. Stavak 4. teksta "na mrežnim stranicama Ministarstva" zamijeni s "u Narodnim novinama" Obrazloženje: Ovo je ZAKON pa se i Odluke koje proizlaze iz njega moraju objavljivati na istom mjestu, a ne na skrivenom poddomenama nekih mrežnih stranica. Stavak 5. da se tekst "pet godina" zamijeni s "godinu dana" Obrazloženje: Pet godina je predugačak period, to je duže od mandata Ministara. Ako želimo ozbiljan i kvalitetan rad onda je uz izvješće nužno procijeniti usklađenosti ovlaštenih tijela s Popisa ovlaštenih tijela s pretpostavkama iz stavka 2. ovoga članka. Djelomično prihvaćen Prijedlog za propisivanjem odredbe kojom se samo savezima udruga za zaštitu potrošača dopušta uvrštavanje na Popis ovlaštenih tijela se ne prihvaća, budući da bi se istim znatno ograničila mogućnost organizacija civilnog društva da sudjeluju u postupku kolektivne pravne zaštite, što ne bi bilo u skladu s ciljem Direktive o predstavničkim tužbama, koja u članku točci 24. i članku 4. stavku 3. stavlja poseban naglasak na sudjelovanje organizacija za zaštitu potrošača te navodi kako bi iste trebale imati aktivnu ulogu kada je riječ o osiguravanju usklađenosti s relevantnim odredbama prava Unije. S tim u vezi, a posebice uzimajući u obzir sadržaj i različitu prirodu pravnih propisa koji čine potrošački acquis i koji su uvršteni u Prilog I. ovoga Zakona, smatramo oportunim pružiti priliku da se na Popis ovlaštenih tijela uvrsti što više zainteresiranih organizacija civilnog društva, kako bi iste, s obzirom na specifična znanja koja imaju, mogle potrošačima koji su pogođeni protupravnim postupanjem trgovca pružiti adekvatnu zaštitu u predstavničkim tužbama. Prijedlog za izmjenom članka 13. stavka 2. točke 3. i točke 12. Nacrta prijedloga zakona se ne prihvaća, budući da je navedeni kriterij izrijekom propisan člankom 4. stavkom 3. točkom a) Direktive o predstavničkim tužbama, koji je potrebno transponirati u nacionalni propis onako kako glasi. Prijedlog za izmjenom članka 13. stavka 2. točke 8. Nacrta prijedloga zakona se prihvaća. Prijedlog za preciznijim definiranjem članka 13. stavka 3. Nacrta prijedloga zakona se ne prihvaća, budući da isto ne bi doprinijelo većem stupnju transparentnosti prilikom odabira ovlaštenih tijela – udruga za zaštitu potrošača. Naime, prikladnijom se smatra procjena ispunjavanja kriterija od strane ovlaštenih tijela putem postupka koji će biti određen temeljem Javnog poziva za odabir ovlaštenih tijela ili putem javnog natječaja koji će provesti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kako bi se propisali adekvatni specifični uvjeti koji se podzakonskim propisom ne bi mogli na odgovarajući način urediti, kao što je, primjerice, davanje dodatnog prikladnog roka za razjašnjenje određenih stavki koji može varirati, ovisno o okolnostima konkretnog slučaja. Naime, kao što je prethodno objašnjeno, svrha odabira ovlaštenih tijela jest obuhvatiti što više organizacija civilnog društva kako bi se obuhvatio što šire područje potrošačkih sektora kojima se određene udruge, sukladno svojim dosadašnjim aktivnostima, najviše i bave, a posebno uzimajući u obzir širinu potrošačkog acquisa koji je sadržan u Prilogu ovoga Zakona. Prijedlog izmjene članka 13. stavka 4. Nacrta prijedloga zakonase ne prihvaća, budući da se odluke o odabiru udruga za zaštitu potrošača već dugi niz godina objavljuju upravo na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a budući da su udruge već naviknute na takvu praksu, izmjena ne bi doprinijela transparentnosti osiguravanja informacija. Nadalje, vezano za potrebu propisivanja roka od godine dana umjesto roka od 5 godina za provjeru i procjenu usklađenosti, prijedlog se ne prihvaća, budući da sama formulacija odredbe stavka 5. predmetnog članka („najmanje jednom u pet godina“), koji je rezultat transpozicije članka 5. stavka 3. Direktive o predstavničkim tužbama, daje ovlast Ministarstvu da, po potrebi, izvrši procjenu usklađenosti i u kraćim vremenskim intervalima od propisanog.
9 HRVATSKA UDRUGA BANAKA ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 14. Bilo bi potrebno propisati koliko često će se ažurirati Popis ovlaštenih tijela koji je Ministarstvo dužno objaviti. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je već člankom 13. predmetnog Nacrta prijedloga zakona uređena dostupnost Popisa ovlaštenih tijela javnosti putem mrežnih stranica Ministarstva, a Popis će se ažurirati prema potrebi.
10 HRVATSKA UDRUGA BANAKA ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 16. Potrebno je propisati tko je sve ovlašten podnijeti predstavku. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Svaka zainteresirana osoba može podnijeti predstavku, a Ministarstvo je to koje će procjenjivati odnosno rješavati o osnovanosti podnesenog zahtjeva.
11 HRVATSKA UDRUGA BANAKA ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 17. Navedena odredba je suviše općenita i otegotna za tuženika. Privremena mjera zabrane na ovaj način nije dovoljno regulirana. Predlažemo unijeti vremensko ograničenje privremene mjere (npr. najdulje trajanje) kao i predvidjeti pravila o eventualnom ukidanju mjere ili uputiti na odgovarajuću primjenu odredbi Ovršnog zakona o privremenim mjerama. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća, budući da je već člankom 3. Nacrta prijedloga zakona određeno kako će se u postupcima povodom predstavničkih tužbi na odgovarajući način primijeniti pravila parničnog postupka (u ovom slučaju članka 502.g Zakona o parničnom postupku).
12 Razvojna organizacija zaštite potrošača ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 18. Čl. 18. st. 3. Koji su bitni razlozi za prekoračenje rokova. Kada stoji kao u predloženom članka radi bitnih razloga, a ne navode koji su to bitni razlozi, to može svašta značiti Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća budući da nije moguće taksativno navesti sve potencijalne bitne razloge. Radi toga, sud će navedene razloge procjenjivati s obzirom na okolnosti svakog slučaja.
13 HRVATSKA UDRUGA BANAKA ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 18. U stavku 1. potrebno je precizno naznačiti rok za podnošenje odgovora na tužbu, budući da je ovakva odredba u suprotnosti sa čl. 285. st. 1. ZPP-a te će primjena ove odredbe dovesti do učestalih odgađanja ročišta zbog onemogućavanja prava na očitovanje u roku od 8 dana. Da li ovakva odredba znači da tuženik treba dati odgovor na tužbu na pripremnom ročištu? U odnosu na st. 5. rok od 30 dana za donošenje odluke u drugostupanjskom postupku je prekratak i nerealan te će ići na štetu kvalitete odlučivanja. Predstavničke tužbe potencijalno mogu biti vrlo složene, po broju oštećenika (posebno kada se radi o tužbama za naknadu štete), dok kod tužbi za zabranu postupanja može se raditi o pravno vrlo složenim pitanjima, te bi propisivanje takvog roka moglo ići na štetu kvalitete odlučivanja. Bolji bi kriterij bio "dužnost žurnog odlučivanja u razumnom roku", koji doduše proizlazi već iz uvodnih odredbi čl. 4. prijedloga zakona kojim je predviđena hitnost u postupku po predstavničkim tužbama. Djelomično prihvaćen Vezano uz stavak 1. i 2. primjedba je prihvaćena te će se članak 18. stavak 1. i 2. Nacrta prijedloga Zakona izmijeniti. Vezano uz stavak 5. navodimo kako se predložena formulacija „dužnost žurnog odlučivanja u razumnom roku“ ne prihvaća. Naime, u navedenom članku ne radi se o odluci koja je donesena u postupku u kojem se odlučuje o predstavničkoj tužbi za naknadu štete, već se radi o postupcima u kojima se odlučuje o predstavničkoj tužbi za utvrđenje i zabranu protupravnog postupanja trgovca. Navedeni rok od 30 dana propisan je jer se u tužbama za zabranu postupanja radi o situacijama u kojima je bitno da u presuda bude donesena i postane pravomoćna u čim kraćem roku. Također, navedeno je bitno i radi usklađenja poslovanja trgovca sa prisilnim propisima.
14 HRVATSKA UDRUGA BANAKA ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 19. Odredba o popisu oštećenika koja predviđa davanje izjava volje za zastupanjem i visinu štete koja im pripada trebala bi biti određenija u interesu pravne sigurnosti bilo bi potrebno propisati formu Izjave volje (ovjera kod javnog bilježnika) i sadržaj podataka (ime prezime, OIB, i sl.). Također nužno je od strane tužitelja odrediti i dostaviti dokaz o skupini ili najmanjem broju potrošača na koje se tužba odnosi, kao i učiniti vjerojatnim sličnost pojedinih zahtjeva, a sukladno odredbi 12 Preambule Direktive. Trebalo bi precizirati na koji način će se (objektivizirano) određivati visina štete. Djelomično prihvaćen Navedeni prijedlog da se propiše oblik Izjave volje za zastupanjem djelomično se prihvaća te se članak 19. Nacrta prijedloga zakona dopunjava novim stavkom 4. kojim se zahtjeva da se izjava volje podnese u pisanom obliku te da je ista vlastoručno potpisana. Dodatni zahtjevi vezano za sam sadržaj nisu potrebni kako bi izjava volje oštećenika imala obvezujući pravni učinak. Mišljenja smo da bi isuviše formalan oblik izjave volje (kao što je ovjera kod javnog bilježnika) predstavljao odvraćajući faktor za potrošače u smislu njihovog uključivanja, odnosno davanja ovlasti ovlaštenom tijelu za zastupanjem u predstavničkoj tužbi. Naime, sudjelovanje dovoljnog broja potrošača posebice je relevantno upravo za tzv. „opt in“ sustave (gdje je potrebna izričita izjava potencijalno oštećenih potrošača) koji je uređen Nacrtom prijedloga zakona te bi propisivanje dodatnih formalnih uvjeta kojima potrošači moraju udovoljiti kako bi se njihova izjava volje smatrala pravovaljanom, moglo rezultirati nemogućnošću podnošenja predstavničke tužbe zbog nedovoljnog broja potrošača koji su istom obuhvaćeni. Vezano uz primjedbu da je od strane tužitelja nužno odrediti i dostaviti dokaz o skupini ili najmanjem broju potrošača na koje se tužba odnosi, navodimo kako je ta odredba predviđena za opt-out sustav, dok se predlagatelj opredjelio za opt-in sustav te ta odredba stoga nije primjenjiva. Također, vezano uz objektivizirano određivanje visine štete navodimo kako se u parnicama vezanim za zabranu protupravnog postupanja ili propuštanja trgovca, nije potrebno navesti štetu koju su pretrpjeli oštećenici, uzimajući u obzir da navedeno nije relevantno za predmetnu vrstu postupaka.
15 HRVATSKA UDRUGA BANAKA ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 21. U interesu pravne sigurnosti bilo bi potrebno propisati formu Izjave volje koju oštećenici daju ovlaštenom tužitelju za zastupanje (ovjera kod javnog bilježnika) te sadržaj podataka (ime prezime, OIB, i sl.). Također je potrebno odrediti rok ili stadij postupka do kojeg potrošači mogu pristupiti tužbi da bi ona imala na njih izravan učinak. Nije prihvaćen Vezano uz oblik Izjave volje za zastupanje upućujemo vas na odgovor vezan uz članak 19. Nacrta prijedloga Zakona. Također, vezano uz propisivanje roka ili stadija postupka do kojeg potrošači mogu pristupiti tužbi, upućujemo vas na članak 22. Nacrta prijedloga zakona, odnosno navedeno je moguće do zaključenja glavne rasprave.
16 HRVATSKA UDRUGA BANAKA ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 23. Predlaže se predvidjeti i zabranu res iduicata za pojedine potrošače na koje se presuda u postupku po predstavničkoj tužbi za mjere naknade štete odnosi, budući da istom stječu neposredno pravo na naplatu u konkretnim iznosima. Navedeno se ne odnosi na materijalna prava potrošača koja nisu predmet predstavničke tužbe. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća, budući da je pitanje koje se odnosi na posljedice res iudicate uređeno posebnim propisom, odnosno Zakonom o parničnom postupku.
17 HRVATSKA UDRUGA BANAKA ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 24. Predlažemo predvidjeti mogućnost i uvjete za suspenziju izvršenja odluke, sukladno odredbi 19 Preambule Direktive. Smatramo da odredbe Ovršnog zakona o izravnoj naplati ne bi trebale biti primjenjive na izvršenje odluke donesene po predstavničkoj tužbi s obzirom na razmjer činidbe koja se odlukama nalaže. U odnosu na stavak 2. koji propisuje da sud može naložiti tuženiku objavu odluke/presude na prikladan način, predlaže se, već u tekstu Zakona preciznije odrediti što se smatra prikladnim oblikom objave. Prijedlog je da to bude internetska stranica trgovca tuženika (kako bi se postigla ravnopravnost iz čl. 13. st. 1. Direktive u odnosu na ovlaštenog tužitelja koji informacije objavljuje na internetskim stranicama).Također se, predlaže odredba uskladiti s člankom 13. stavkom 3. Direktive koji propisuje da se obveza ne primjenjuje ako su dotični potrošači na drugi način obaviješteni o pravomoćnoj odluci ili odobrenoj nagodbi. Definiranjem na predloženi način ujedno će se postići ravnopravnost u odredbama Zakona između tužitelja i tuženika jer je predložena odredba unesena kada se radi o ovlaštenom tužitelju (stavak 4. Zakona). Nije prihvaćen Pravo na djelotvoran pravni lijek ne uređuje se posebno ovim Nacrtom prijedloga zakona već se na isto, sukladno članku 3. Nacrta prijedloga zakona primjenjuje važeći Zakon o parničnom postupku. Slijedom navedenog, i na suspenzivan karakter žalbe primjenjuju se opća načela procesnog prava. Vezano za odredbe o izravnoj naplati uređene Ovršnim zakonom, potrebno je istaknuti da se kolektivna zaštita potrošačkih prava može zahtijevati i u slučaju kada je visina naknade štete koja se potražuje za pojedinog oštećenika niske vrijednosti stoga su navedene odredbe primjenjive i prikladne. Međutim, i u slučaju kada je naknada štete koja se ima ovršiti i veće vrijednosti ovršitelj bi trebao imati mogućnost brze provedbe ovrhe. Vezano za primjedbu na stavak 2. ovog članka ovog Nacrta prijedloga zakona, Nacrtom prijedloga zakona nije moguće unaprijed propisati način objave presude koji bi bio prikladan za sve potencijalne parnice koje bi se vodile sukladno odredbama ovog Nacrta prijedloga zakona. Sud je dužan ocijeniti najprikladniji način objave presude uzimajući u obzir samu povredu, a osobito oblik sklapanja ugovora (primjerice da li je ugovor sklopljen putem interneta). Predmetna odluka suda također mora biti proporcionalna i ne smije biti oblik dodatnog kažnjavanja trgovca, međutim prvenstveni cilj objave presude jest odgovarajuće obavještavanje javnosti ( u ovom slučaju oštećenika obuhvaćenih presudom i drugih zainteresiranih potrošača). Uzimajući u obzir sve okolnosti i činjenice koje se moraju uzeti u obzir pri ocjeni najprikladnijeg načina objave presude, isključivo sud može donijeti takvu odluku. Vezano za primjedbu na stavak 4. ovog članka ovog Nacrta prijedloga zakona, potrebno je naglasiti kako se istim žele smanjiti troškovi dodatnog obavještavanja oštećenika, odnosno obavještavanja različitog od objave presude. Stoga se izuzetak uređen stavkom 4. ovog članka ne može proširiti i na odredbu iz stavka 2. ovoga članka.
18 HRVATSKA UDRUGA BANAKA ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 26. Budući da je cilj donošenja ovog Zakona da se donese provedbeni akt (pravila postupka na temelju kojih sud raspravlja i odlučuje u pravilima postupka) predlaže se da se u isti odmah propišu odredbe o novčanim kaznama, a koje će biti sukladne pojedinoj propisanoj povredi. Smatramo da kazne propisane Ovršnim zakonom nisu primjenjive (10.000,00 do 100.000,00 kuna za pravnu osobu). Nije prihvaćen Postojeći pravni okvir sankcija uređen Ovršnim zakonom ("Narodne novine" br. 12/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20) osigurava proporcionalno kažnjavanje u slučaju neizvršenja sudske presude i visine zapriječenih kazni imaju dovoljan odvraćajući učinak te ovim Nacrtom prijedloga zakona nije potrebno uređivati novi sustav.
19 HRVATSKA UDRUGA BANAKA ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 27. Ovom bi članku više odgovarao podnaslov iz odgovarajućeg članka 15. Direktive 'Učinci pravomoćnih odluka' umjesto „Dokazna snage presude za ostale sudove“, jer ovakva presuda nema stvarno dokaznu snagu, već proizvodi određeni učinak koji odgovara međupresudi u našem procesnom pravu, i u konkretnom slučaju smatra se da se takvom presudom rješava o prethodnom pitanju povrede propisa, odnosno o osnovi tužbenog zahtjeva, kako bi se na temelju toga odlučilo o daljnjem postavljenom kondemnacijskom zahtjevu. Ono što bi se u ovom smislu odnosilo na dokaznu snagu i ocjenjivanje u skladu s nacionalnim pravom o ocjeni dokaza (a u našem pravu je prihvaćena slobodna ocjena dokaza), obuhvaćalo bi slobodu suda da samostalno procijeni koja se vrsta dokaza odnosi na dokazivanje u postupku po kolektivnoj tužbi, a koja u postupku po pojedinačnim tužbama. U članku 15. Direktive je jasno određeno da je odredbu o učincima pravomoćnih odluka potrebno implementirati u skladu s nacionalnim pravom o ocjeni dokaza, slijedom čega smatramo kako navedena odredba nije primjenjiva sukladno nacionalnom pravu budući da presuda u parničnom postupku ne predstavlja dokaz Nadalje, propisanom odredbom tuženiku se uskraćuje pravo na raspravljanje, na sudu u pojedinačnim predmetima, s pravom na podnošenje dokaza o činjenicama koje su u konkretnim pojedinačnim predmetima drukčije od činjenica utvrđenih povodom predstavničke tužbe (protiv istog trgovca za istu praksu). Nije prihvaćen Kako je istaknuto i u obrazloženju ove odredbe, odredba članka 27. Nacrta prijedloga zakona ne uređuje posljedice subjektivne i objektivne pravomoćnosti izreke presude. Na navedeno pitanje se i dalje primjenjuju odredbe važećeg Zakona o parničnom postupku. Međutim, vezano za utvrđenja navedena u obrazloženju presude, stranke postupka mogu se pozivati na ista u drugim tužbama za naknadu štete protiv istog trgovca za istu praksu, međutim u tim parnicama sud ocjenjuje ta utvrđenja sukladno načelu slobodne ocjene dokaza.
20 HRVATSKA UDRUGA BANAKA ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 28. Predlaže se odredbu dopuniti na način da je ovlašteni tužitelj dužan odmah prilikom podnošenja tužbe navesti da je financiran od strane treće osobe i koje, a kako bi sud mogao izvršiti provjere navedene u Zakonu (npr. sukob interesa). Također, predlaže se odredba dopuniti/uskladiti s odredbom Direktive u kojoj je jasno određeno da je sud ovlašten poduzeti odgovarajuće mjere, kao što je zahtijevanje od ovlaštenog tužitelja da odbije ili promijeni relevantno financiranje od strane treće osobe i, ako je nužno, ima pravo odbiti aktivnu postupovnu legitimaciju ovlaštenom tužitelju u određenoj predstavničkoj tužbi. Naime, na ovaj način sudu bi se dala ovlast provesti propisanu normu koja je trenutno nepotpuna. Predlaže se predvidjeti da se na ispunjavanje kriterija kvalificiranog subjekta za vođenje parnice pazi sve do donošenja pravomoćne odluke. Djelomično prihvaćen Postojanje aktivne legitimacije tužitelja je jedna od okolnosti na koju sud pazi po službenoj dužnosti i, jednako kao i vezano za ostale okolnosti, sud samostalno ocjenjuje na koji će se način ista utvrđivati. Stoga se člankom 28. stavkom 5. Nacrta prijedloga zakona uređuje kako će tužitelj tek na zahtjev suda dostaviti financijski pregled s popisom izvora sredstava korištenih za potporu predstavničkoj tužbi za naknadu štete. Međutim, prijedlog se prihvaća u dijelu u kojem se predlaže da sud na predmetnu pretpostavku na strani tužitelja pazi do pravomoćnosti odluke.
21 Razvojna organizacija zaštite potrošača ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 29. Članak 29. stoji na ovlašteni tužitelj može primiti naknadu, to je sporno, jer ta naknada nije donacija, a ovo je obavljanje poslova, što znači da bi ta udruga trebala imati gospodarsku djelatnost prijavljenu, ako će za to primati naknadu. Primljeno na znanje Vezano za opasku da bi se u slučaju primjerene naknade radilo o gospodarskoj djelatnosti sukladno članku 31. Zakona o udrugama, skrećemo pažnju i na prethodni članak (članak 30.) istog Zakona, kojim je propisana mogućnost da imovinu udruge, među ostalim, čine i „i druga novčana sredstva stečena u skladu sa zakonom“, što je ovdje i slučaj.
22 HRVATSKA UDRUGA BANAKA ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 30. U stavku 1. nejasno je tko su oštećenici (uz stranke) koji su obuhvaćeni predstavničkom tužbom. Odredba st. 2. je nejasna zbog upotrijebljene terminologije. Istovremeno se navodi (predstavnička) tužba za naknadu štete i individualni restitucijskih zahtjevi, što sve predstavlja kondemnatorni zahtjev radi popravljanja štete. Smatramo da je odredba nejasna i proturječna, te da je ovakvo zakonsko rješenje dvojbeno i nepotpuno. Dodatno, postavlja se pitanje duljine roka za podnošenje individualnih tužbi nakon pravomoćnosti presude donesene u postupku po predstavničkoj tužbi. Djelomično prihvaćen Vezano za primjedbu na članak 30. stavak 1. Nacrta prijedloga zakona, potrebno je pojasniti kako oštećenici nisu stranke postupka. Stranke postupka su tužitelj (primjerice udruga koja bi prethodno bila imenovana ovlaštenim tužiteljem) i tuženik (trgovca protiv kojeg se vodi spor). Stoga se predmetnom odredbom uređuje prekid zastare za same stranke, ali i oštećenike koji su obuhvaćeni predstavničkom tužbom (za koje se tvrdi da su pretrpjeli povredu prava), odnosno čija prava se zastupaju tom predstavničkom tužbom. Primjedba na stavka 2. ovoga članka ovoga Nacrta prijedloga zakona se prihvaća i predmetni stavak će biti brisan.
23 HRVATSKA UDRUGA BANAKA ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 31. Smatramo da st. 2. i 3. treba izbaciti, jer ne proizlazi iz obveza prema odredbama Direktive. Tuženik može biti obvezan obavijestiti o pravomoćnoj odluci donesenoj u određenoj stvari iz njegovog područja poslovanja, ali nametanje ove obveze samom tuženiku već u trenutku podnošenja tužbe jest kao da sam sebi određuje privremenu mjeru (imajući na umu da se može raditi i o postupno neosnovanoj ili obijesnoj tužbi). Prije donošenja odluke, obavijesti o spornim poslovnim praksama trebali bi davati ovlašteni tužitelji kako je propisano ili bi to trebalo biti oglašeno putem sredstava javnog priopćavanja, ali ne može biti nametnuto kao dužnost tuženiku, kada još ne postoji nikakva odluka o osnovanosti tužbenog zahtjeva. Smatramo da odredba kojom se obvezuje tuženika da je dužan obavijestiti zainteresirane potrošače o podnesenoj predstavničkoj tužbi za naknadu štete koja se vodi protiv njega i to na način koji će osigurati da obavijest prispije do svih povrijeđenih potrošača, nije provediva jer u trenutku podnošenja tužbe trgovcu tuženiku ne mora biti poznato tko su zainteresirani potrošači. Smatramo da navedena odredba dovodi do pravne nesigurnosti zbog nedostatnog uređenja tko su zainteresirani potrošači. Nadalje, nije definirano koji bi to bio način koji će osigurati da obavijest prispije do svih povrijeđenih potrošača. Smatramo da bi obveza obavještavanja trebala biti na strani ovlaštenog tužitelja, koji bi trebao znati koji su potrošači zainteresirani.Osim navedenog, nije jasan pojam povrijeđeni potrošač budući da se u trenutku podnošenja tužbe ne može presumirati je li i koji je potrošač povrijeđen. Djelomično prihvaćen Člankom 13. stavkom 2. Direktive (EU) 2020/1828 uređuje se obveza država članica utvrditi pravila kojima se osigurava da se potrošačima na koje se odnosi predstavnička tužba za mjere popravljanja štete koja je u tijeku pravodobno i primjerenim sredstvima pružaju informacije o predstavničkoj tužbi kako bi se tim potrošačima omogućilo da izričito ili prešutno izraze svoju volju da ih se zastupa u toj predstavničkoj tužbi. Uzimajući u obzir kako najviše informacija o potencijalno povrijeđenim potrošačima ima upravo trgovac, na trgovcu bi trebala biti obveza obavijestiti sve zainteresirane potrošače o postupku koji se vodi protiv njega o povredi za koju se tvrdi da im je učinio. Time se trgovcu omogućava i da sporazumno riješi spor s potrošačima koji nisu obuhvaćeni tom parnicom. Primjedba koja se odnosi na neprikladnost izričaja u stavku 3. prihvaćena je.
24 HRVATSKA UDRUGA BANAKA ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 32. Smatramo potrebnim precizirati rokove kada i koliko često će se vršiti ažuriranje. Nije prihvaćen Odredbom članka 32. stavka 1. ovog Nacrta prijedloga zakona uređuje se obveza Ministarstva redovito objavljivati informacije na mrežnim stranicama Ministarstva, odnosno Ministarstvo je dužno svaku informaciju objaviti bez odgađanja. Informacije će se mijenjati po potrebi, primjerice nakon zaprimanja zahtjeva za imenovanjem određene udruge, nakon okončanja postupka rješavanja zaprimljene predstavke o imenovanom tijelu, nakon zaprimanje informacije o podnošenju predstavničke tužbe i dr..
25 HRVATSKA UDRUGA BANAKA ZAKON O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA, Članak 34. Potrebno je izričito uskladiti sa prijelaznim odredbama iz čl. 22. Direktive kako ne bi izazivalo dvojbe kod tumačenja i primjene: 1. Države članice primjenjuju zakone i druge propise kojima se prenosi ova Direktiva na predstavničke tužbe podnesene 25. lipnja 2023. ili nakon toga datuma. 2. Države članice primjenjuju zakone i druge propise kojima se prenosi Direktiva 2009/22/EZ na predstavničke tužbe podnesene prije 25. lipnja 2023. 3. Države članice osiguravaju da se zakoni i drugi propisi o zastoju ili prekidu rokova zastare kojima se prenosi članak 16. (o rokovima zastare) primjenjuju samo na zahtjeve za pravnu zaštitu koji se odnose na povrede kako su navedene u članku 2. stavku 1. koje su se dogodile 25. lipnja 2023. ili nakon tog datuma. Time se ne sprječava primjena nacionalnih odredaba o zastoju ili prekidu rokova zastare koji su se primjenjivali prije 25. lipnja 2023. na zahtjeve za pravnu zaštitu koji se odnose na povrede kako su navedene u članku 2. stavku 1. koje su se dogodile prije tog datuma. Nije prihvaćen Preuzimanje članka 22. Direktive (EU) 2020/1828 nije moguće na predložen način jer navedeno nije u skladu s nomotehničkim pravilima uređenima Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor ("Narodne novine" br. 74/15). Transpozicija predmetne odredbe osigurana je prijelaznim i završnim odredbama ovog Nacrta prijedloga zakona i odredbama o prekidu/zastoju postupka uređenima važećim Zakonom o parničnom postupku.