Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu pravilnika o uvjetima i načinu pristupa i korištenja povjerljivih statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku za znanstvene svrhe

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Stjepan Srhoj PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU PRISTUPA I KORIŠTENJA POVJERLJIVIH STATISTIČKIH PODATAKA DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU ZA ZNANSTVENE SVRHE Znanstveno društvo ekonomista okuplja brojne sveučilišne profesore i znanstvenike iz područja ekonomije. Članovi našeg društva aktivni su korisnici statističkih podatka o kojima je riječ u nacrtu novog pravilnika Državnog zavoda za statistiku (DZS). Povjerljivi statistički podaci često predstavljaju krucijalan izvor informacija koji našim članovima omogućava empirijsku analizu različitih ekonomskih mehanizama, kao i evaluacije učinkovitosti javnih politika. Smatramo kako je jedan od osnovnih razloga omogućavanja pristupa povjerljivim statističkim podacima od strane DZS upravo da ih znanstvenici koriste kako bi njihovim tumačenjem pružili nove i preciznije spoznaje o načinu funkcioniranju gospodarstva i javnih politika, te tako omogućili donošenje boljih ekonomskih odluka na dobrobit svih građana Republike Hrvatske. Shodno tome, nalazimo se pozvanim u ime Znanstvenog društva ekonomista i Sekcije za evaluaciju javnih politika uputiti komentare na nacrt novog pravilnika i prijedloge za njegovo poboljšanje. Svi prijedlozi su upućeni u dobroj vjeri. Zajednički cilj svih prijedloga je smanjenje/ubrzavanje/olakšavanje nužnih procedura pristupa povjerljivim statističkim podacima DZS-a bez narušavanja sigurnosnih standarda, kako bi se ovi podaci u konačnici učinili lakše dostupnima znanstvenim istraživačima s ciljem njihova češćeg korištenja. Sve predložene promjene su navedene kronološki po točkama, uz kratka obrazloženja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Stjepan Srhoj UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2., 3., 4. i 5. U članku 2, stavku 1, točki 5 ovog pravilnika definira se pojam „istraživački projekt“ kao razlog/temelj za traženje pristupa povjerljivim statističkim podacima DZS-a. Iz navedene definicije nije međutim razvidno traži li se od podnositelja zahtjev bude temeljen na formalnom istraživačkom projektu (npr. Istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost i sl.) ili to može biti i neformalni (slobodni) istraživački projekt na kojem podnositelj zahtjeva radi. Naime, tijekom svoje karijere istraživači uobičajeno rade na brojnim istraživanjima od kojih se neka provode pod „kapom“ formalnih istraživačkih projekata, a neka u formi „slobodnih“ individualnih ili grupnih istraživanja. Mišljenja smo stoga kako pristup podacima ne bi trebalo ograničavati samo na formalne istraživačke projekte. Kako bi se smanjile formalne zapreke i olakšao pristup podacima DZS-a koje naši istraživači koriste (ili samo otklonile iznesene nedoumice po ovom pitanju) predlažemo da se u članku 2, stavak 1, točka 5 izraz „istraživački projekt“ zamjeni s izrazom „znanstveno istraživanje“. Ova promjena implicira potrebu izmjene članaka 3., 4. i 5. u kojima bi izraz istraživački projekt također trebalo zamijeniti s izrazom znanstveno istraživanje. Nije prihvaćen Istraživački projekt definiran je kao vremenski ograničena znanstveno-istraživačka aktivnost koju provode istraživači pri istraživačkom subjektu odnosno doktorandi, s jasno definiranom znanstvenom svrhom istraživanja, voditeljem istraživanja, suradnicima na istraživanju (ako ih ima), metodama statističke analize, opisom očekivanih rezultata i načinom njihove objave. Definicija istraživačkog projekta sadrži obilježja i značajke koje karakteriziraju znanstveno-istraživačku aktivnost, a pojam ujedno upućuje na to da je riječ o vremenski ograničenoj aktivnosti i posebnoj organizacijskoj strukturi.
3 Stjepan Srhoj UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2. i 3. Iz trenutne verzije prijedloga pravilnika proizlazi kako subjekt koji može tražiti pristup povjerljivim podacima DZS jest pravna osoba koja obavlja znanstveno-istraživačku djelatnost ili znanstveno-istraživačka jedinica (odjel i sl) unutar pravne osobe (Članak 2, stavak 1, točka 2 i 4). Mišljenja smo kako se ovakvom formulacijom u odnos između krajnjeg korisnika (istraživača pri istraživačkom subjektu) i pružatelja usluge (DZS) nepotrebno uvodi dodatni dionik u vidu znanstveno-istraživačke institucije (pravna osoba). Ovo će po našem mišljenu u praksi povećati administrativno opterećenje istraživača i produžiti vrijeme potrebno za ostvarivanje pristupa podacima DZS-a. Naime, ovakva formulacija implicira kako će istraživač (fizička osoba) za pristup podacima DZS morati podnosit zahtjev i tražiti odobrenje od znanstveno-istraživačke institucije na kojoj je zaposlen. Kako bi ta ista institucija u njegovo ime od DZS-a zatražila pristup povjerljivim statističkim podacima. Mišljenja smo kako će u uvjetima ograničenih administrativnih kapaciteta naših znanstveno-istraživačkih institucija ovo značajno produžiti i otežati pristup podacima onima koji u konačnici te podatke upotrebljavaju u svojim istraživanjima, a to su istraživači pri istraživačkom subjektu (fizičke osobe). Shodno tome predlažemo da se članak 2, stavak 1, točka 4 izmijeni tako da se u postojeći tekst kao subjekt koji može tražiti pristup povjerljivim podacima doda „istraživač pri istraživačkom subjektu“ iz točke 3. Preciznije, predlažemo da članak 2, stavak 1, točka 4 glasi: „subjekt koji traži pristup“ jest istraživački subjekt iz točke 2. i točke 3. ovoga članka koji traži pristup povjerljivim statističkim podacima. Ova promjena implicira potrebu izmjene i članka 3 ovog pravilnika, te bi slijedeći istu logiku, prema našem prijedlogu, članak 3 trebao glasiti: Subjekt koji traži pristup mora ispunjavati sljedeće uvjete : - imati status istraživačkog subjekta iz članka 2. točke 2. i točke 3. ovog Pravilnika … Nije prihvaćen Propisivanjem kako se zahtjev za pristup povjerljivim statističkim podacima u znanstvene svrhe može odobriti samo pravnoj osobi koja obavlja znanstveno-istraživačku djelatnost (ili samostalnoj i neovisnoj znanstveno-istraživačkoj jedinici unutar pravne osobe), s kojom se u konačnici i sklapa ugovor o korištenju povjerljivih statističkih podataka, i nadalje se osigurava korištenje povjerljivih statističkih podataka u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN; 25/20) i odredbom članka 23. Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici. Naime, u skladu sa navedenim odredbama, povjerljivim statističkim podacima koji omogućuju samo neizravnu identifikaciju statističke jedinice iznimno se može omogućiti pristup za provedbu statističkih analiza isključivo u znanstvene svrhe. Istraživači pri istraživačkom subjektu, kao fizičke osobe formalno su (kao zaposlenici, doktorandi i sl.) povezani s pravnom osobom u kojoj obavljaju znanstveno-istraživački rad, stoga i ta pravna osoba na ovaj način pruža dodatno jamstvo da će osobe koje kod njih rade ili su s njome povezane, poštivati zahtjeve povjerljivosti i uvjete korištenja povjerljivih statističkih podataka. Uzimajući u obzir dosadašnja iskustva i broj podnesenih zahtjeva, nisu uočena značajna administrativna opterećenja.
4 Stjepan Srhoj PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU PRISTUPA I KORIŠTENJA POVJERLJIVIH STATISTIČKIH PODATAKA DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU ZA ZNANSTVENE SVRHE, DIO DRUGI DIO DRUGI (članci 3., 4. i 5.) Pod naslovom DIO DRUGI nacrt pravilnika navodi uvjete za pristup povjerljivim statističkim podacima a znanstvene svrhe. U člancima 3. 4. i 5. se navode uvjeti koje subjekt koji traži prijedlog i istraživački projekt moraju zadovoljavati. Mišljenja smo kako su uvjeti navedeni u ovim člancima primjereni. Ono što bi po našem mišljenju trebalo dodati ovom dijelu pravilnika je članak koji precizira kriterije prema kojim odbor za statističku povjerljivost (definiran u članku 12.) donosi odluku o odobravanju ili ne odobravanju pristupa traženim povjerljivim statističkim podacima. Nije prihvaćen Nije potrebno propisivati dodatne kriterije jer su jasno propisani uvjeti koje mora ispunjavati subjekt koji traži pristup povjerljivim statističkim podacima, kao i dokazi o ispunjavanju uvjeta za odobravanje zahtjeva, koje je uz zahtjev dužan priložiti. Također, pravilnik jasno definira što prijedlog istraživačkog projekta za koji se traži pristup podacima mora sadržavati.
5 Stjepan Srhoj NAČIN PRISTUPA POVJERLJIVIM STATISTIČKIM PODACIMA ZA ZNANSTVENE SVRHE, Članak 6. Članak 6. Prijedlog pravilnika u članku 6. navodi kako DZS-u može omogućiti pristup povjerljivim statističkim podacima za znanstvene svrhe na jedan od sljedećih načina: a) u „sigurnoj sobi“ b) „na daljinu“ c) na prijenosnome mediju za pohranu podataka. Pitanje načina pristupa povjerljivim podacima je vrlo bitno, jer uvelike utječe na produktivnost istraživača koja je zbog različitih formalnih i neformalnih „prepreka“ u radu manja kad se podaci koriste u „sigurnoj sobi“. Korištenje podataka u „sigurnoj sobi“ značajno djeluje i na troškove istraživanja, pogotovo za naše istraživače koji žive i rade izvan glavnog grada Republike Hrvatske, jer traži od istraživača da snose troškove putovanja i smještaja Zagrebu, te traže odobrenje za izbivaju s posla. Shodno tome, predlažemo dvije dopune članka 6 ili uvrštavanje dodatnih članaka u tekst. Ukoliko je moguće trebalo bi navesti kriterije po kojima odbor za statističku povjerljivost (definiran u članku 12.) donosi odluku na koji način istraživač može pristupiti podacima (u „sigurnoj sobi“, „na daljinu“ ili putem prijenosnog medija za pohranu podataka). Drugo, temeljem prakse koja postoji u Sjedinjenim Američkim Državama i nekim zemljama Europske Unije, predlažemo da se pravilnikom otvori mogućnost da znanstveno-istraživačke institucije izvan Zagreba, ako to žele i ispunjavaju sigurnosne uvjete DZS-a, u suradnji s DZS-om uspostave sigurne sobe u svojim prostorima. Primjerice, da Ekonomski fakultet Split, za svoje potrebe, ili potrebe cijele Dalmacije, osigura prostor pod videonadzorom u kojem će biti sigurna soba. Djelomično prihvaćen Prihvaćen je prijedlog da se navedu kriteriji po kojima Odbor za statističku povjerljivost donosi odluku o načinu na koji istraživač može pristupiti podacima. Radi nomotehničkih razloga je umjesto članka 6., dopunjen članak 11. stavak 5. Pravilnika riječima: „vodeći računa o detaljnosti i osjetljivosti podataka kojima se traži pristup“. Vezano uz prijedlog da se pravilnikom otvori mogućnost da znanstveno-istraživačke institucije izvan Zagreba, ako to žele i ispunjavaju sigurnosne uvjete uspostave sigurne sobe u svojim prostorima, napominjemo kako Državni zavod za statistiku kontinuirano radi na unapređenju načina pristupa povjerljivim statističkim podacima za znanstvene svrhe te će u dogledno vrijeme analizirati mogućnosti daljnjeg unapređenja. Također, ističemo kako Pravilnik, osim u „sigurnoj sobi“ omogućava pristup povjerljivim statističkim podacima u znanstvene svrhe i na druge načine: „na daljinu“ i na prijenosnom mediju za pohranu podataka. Propisivanjem triju načina pristupa, Pravilnik je omogućio različite mogućnosti pristupa povjerljivim statističkim podacima, koje zadovoljavaju i načelo statističke povjerljivosti i načelo ekonomičnosti.
6 Stjepan Srhoj Troškovi, Članak 21. Članak 21. Pravilnik u ovom članku navodi kako troškove pristupa, pripreme, obrade i kontrole traženih podataka snosi istraživački subjekt koji traži pristup podacima, prema cjeniku Zavoda. Prema iskustvu članova Znanstvenog društva ekonomista novčani iznosi za pokrivanje gore navedenih troškova DZS-u mogu biti značajni. Ovo uvelike umanjuje potražnju za ovim tipom podataka i vjerojatnost realizacije znanstvenih istraživanja za koje su ovakvi podaci nužni, pogotovo u slučaju provođenja znanstvenih istraživanja koja nisu „pokrivena“ formalnim znanstvenim projektima. Kako bi olakšali pristup, potakli potražnju i korištenje ovog tipa podataka, te tako pridonijeli razvoju znanosti u Republici Hrvatskoj predlažemo da se za neprofitna znanstvena istraživanja istraživača iz Republike Hrvatske troškovi pristupa, pripreme, obrade i kontrole podataka ukinu ili barem svedu na nužni minimum. Primljeno na znanje Državni zavod za statistiku će prilikom izrade akta kojim se propisuje visina naknada za usluge statističke obrade podataka analizirati visinu svih naknada, vodeći računa o tome da se u ovim slučajevima troškovi svedu na minimum.
7 Stjepan Srhoj PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 25. Svi komentari objavljeni pod korisničkim imenom "Stjepan Srhoj" napisani su od voditelja Sekcije za evaluaciju javnih politika, Znanstvenog društva ekonomista, izv. prof. dr. sc Bruna Ćorića i doc. dr. sc Stjepana Srhoja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.