Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Ažuriranom Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti Ministartsva zdravstva za 2023. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku OBRAZAC AŽURIRANOG PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2023. GODINU Poštovani, Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku u nekoliko je navrata ukazivalo Ministarstvu zdravstva na diskriminaciju medicinskih fizičara zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u smislu neadekvatnog i nepravednog vrednovanja njihovog rada iskazanog kroz koeficijente složenosti poslova propisanih Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN 25/13, 72/13, 151/13, 9/14, 40/14, 51/14, 77/14, 83/14, 87/14, 120/14, 147/14, 151/14, 11/15, 32/15, 38/15, 60/15, 83/15, 112/15, 122/15, 10/17, 39/17, 40/17, 74/17, 122/17, 9/18,57/18, 59/19, 79/19, 119/19, 50/20, 128/20, 141/20, 17/21, 26/21, 78/21, 138/21, 9/22, 31/22, 72/22, 82/22) (u daljnjem tekstu: Uredba), no dosad, nažalost, bez odgovora i rezultata. Pučka pravobraniteljica je također upozoravala Ministarstvo zdravstva na diskriminaciju i po navedenom pitanju u tri dopisa (19.2.2020., 2.7.2020. i 20.7.2020. godine) tražila očitovanje. Uvažavajući sve probleme i napore s kojima se Ministarstvo zdravstva susreće u ovo vrijeme pandemije COVID-19, a obzirom na to da je u tijeku izrada prijedloga izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/2018), želimo još jednom ukazati na neadekvatno i nepravedno vrednovanje složenosti poslova medicinskih fizičara u zdravstvenim ustanovama. Medicinski fizičari su osobe sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem prirodne struke polje fizika, zaposleni u zdravstvu. Sukladno članku 155. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/2018), medicinski fizičari su priznati kao zdravstveni radnici koji neposredno pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, i pri tome slijede pravila zdravstvene struke tako da svojim postupcima ne ugroze život i zdravlje ljudi. Mišljenja smo da Uredba mora pratiti Zakon o zdravstvenoj zaštiti na način da se u slučaju radnih mjesta I. vrste koeficijente navedenih sveučilišno obrazovanih VSS struka u zdravstvu izjednači s ostalim VSS zdravstvenim radnicima (npr. medicinskim biokemičarima). Stoga ovim putem predlažemo da Ministarstvo zdravstva u plan zakonodavnih aktivnosti za 2023. uvrsti prijedlog sljedećih izmjena Uredbe: 1. Uvođenje koeficijenta za radno mjesto „medicinski fizičar“ koji bi bio izjednačen sa sličnim sveučilišnim visokoobrazovanim zdravstvenim strukama na radnim mjestima I. vrste u zdravstvenim ustanovama. 2. Uvođenje koeficijenta za stručnjaka za medicinsku fiziku s koeficijentom složenosti poslova izjednačenim sa specijalistima VSS zdravstvenih struka, primjerice medicinskih biokemičara, magistara farmacije; obrazloženje ovog prijedloga dostavljamo u prilogu. 3. Razdiobu koeficijenata prema znanstvenom stupnju jer prema sadašnjoj Uredbi svi medicinski fizičari imaju koeficijent 1,571 čime su diskriminirani u odnosu na ostale sveučilišne VSS zdravstvene struke za koje ta razdioba postoji, primjerice za magistre farmacije ili medicinske biokemičare. Slijedom navedenog, a imajući u vidu da medicinski fizičari obavljaju vrlo složene i odgovorne poslove koji značajno utječu na kvalitetu zdravstvene zaštite u zdravstvenim ustanovama, kao i dodatne posebne uvjete za osobe koje ih smiju obavljati, mišljenja smo da je Uredbu potrebno izmijeniti na predloženi način kako bi se dokinula dosadašnja diskriminacija medicinskih fizičara po pitanju vrednovanja njihovog rada u odnosu na slične visokoobrazovane zdravstvene struke. OBRAZLOŽENJE: Direktiva Europske Unije 2013/59/Euratom, transponirana u hrvatsko zakonodavstvo, definira stručnjaka za medicinsku fiziku (članak 4. točka 49.), propisuje obvezu uspostave sustava obrazovanja, osposobljavanja i ponovnog osposobljavanja te obvezu utvrđivanja kriterija za priznavanje stručnjaka za medicinsku fiziku (članak 14. stavak 2., članak 59. i članak 79.). U članku 83. opisani su poslovi i odgovornosti stručnjaka za medicinsku fiziku te je istaknuta njegova specijalistička provedbena i savjetodavna uloga što ukazuje na izjednačenost odgovornosti i složenosti poslova sa specijalistima drugih zdravstvenih djelatnosti. Zakonom o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (NN 141/13, 39/15, 130/17, 118/18, 21/22, 114/22) i pravilnicima koji iz njega proizlaze, implementirane su ove odredbe navedene EU direktive, definiran je pojam medicinskog fizičara i stručnjaka za medicinsku fiziku, i propisani su uvjeti kojima stručnjak za medicinsku fiziku mora udovoljavati. Također, propisana je obveza osnivanja samostalne unutarnje ustrojstvene jedinice medicinske fizike u kojoj mora biti zaposlen barem jedan stručnjak za medicinsku fiziku, u onim zdravstvenim ustanovama koje provode dijagnostičke, intervencijske i terapijske postupke rendgenskim uređajima, akceleratorima i radioaktivnim izvorima te su specificirane dodatne kategorije složenosti poslova medicinskih fizičara. Detaljniji opis specifičnih obveza, odnosno poslova stručnjaka za medicinsku fiziku za koje je potrebna odgovarajuća edukacija, osposobljavanje i priznanje nalazi se u sljedećim člancima i prilozima navedenog zakona i pravilnika: 1. Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (NN 141/13, 39/15, 130/17, 118/18, 21/22, 114/22)  članak 27.b 2. Pravilnik o uvjetima za primjenu izvora ionizirajućeg zračenja u svrhu medicinskog i nemedicinskog ozračenja (NN 42/18, 8/22)  članak 1.,  članak 9. stavak 6.,  članak 12. stavak 1.,  članak 17.,  članak 21.,  članak 23. stavak 3.,  članak 24. stavak 3.,  članak 27. stavak 3.,  članak 28. stavak7.,  članak 30.,  članak 31. stavak 6.,  članak 34. stavak 2.,  članak 41. stavak 2. 3. Pravilnik o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja (NN 53/18, 6/22)  Članak 13.,  članak 17. stavci 2., 3. i 4.,  Prilog 15. točka 3.2. S poštovanjem Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku OBRAZAC AŽURIRANOG PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2023. GODINU Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu (HDBUZ) i Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku (HDMF) prilažu zajednički prijedlog Ministarstvu zdravstva s ciljem dopune plana normativnih aktivnosti za 2023. Iako su biolozi u zdravstvu i medicinski fizičari temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, dalje ZZZ) dobili status zdravstvenih djelatnika, usklađivanje zakonskih propisa te regulacija statusa biologa u zdravstvu i medicinskih fizičara te definiranje ovih profesija kao zdravstvenih djelatnosti od interesa za RH, poglavito u kontekstu donošenja odgovarajućeg Zakona o djelatnosti, osnivanja komore, licenciranja te uključivanja u specijalističko obrazovanje, još uvijek nisu provedeni. Stoga HDBUZ i HDMF zajednički predlažu Ministarstvu zdravstva da u plan normativnih aktivnosti za 2023. uključi: - Donošenje zajedničkog Zakona o djelatnosti biologije u zdravstvu i medicinske fizike - Osnivanje zajedničke Komore biologa u zdravstvu i medicinskih fizičara - Donošenje Pravilnika o specijalističkom usavršavanju iz biologije u zdravstvu - Donošenje Pravilnika o specijalističkom usavršavanju iz medicinske fizike - Uvrštenje specijalizacije iz biologije u zdravstvu te specijalizacije iz medicinske fizike u Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja za razdoblje 2025-2029 OBRAZLOŽENJE: HDBUZ i HDMF intenzivno surađuju s ciljem reguliranja ovih profesija od interesa za RH, posebno uzevši u obzir sve negativne posljedice za hrvatsko zdravstvo, koje su rezultat višegodinjeg zanemarivanja statusa ovih profesija te smatraju da će ovakav zajednički prijedlog ubrzati i olakšati rješavanje problema reguliranja ovih dviju profesija. S poštovanjem za Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu, izv.prof.dr.sc. Snježana Židovec Lepej (Predsjednica) za Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku, dr.sc.Hrvoje Hršak (Predsjednik) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu OBRAZAC AŽURIRANOG PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2023. GODINU Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu (HDBUZ) i Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku (HDMF) prilažu zajednički prijedlog Ministarstvu zdravstva s ciljem dopune plana normativnih aktivnosti za 2023. Iako su biolozi u zdravstvu i medicinski fizičari temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, dalje ZZZ) dobili status zdravstvenih djelatnika, usklađivanje zakonskih propisa te regulacija statusa biologa u zdravstvu i medicinskih fizičara i definiranja ovih profesija kao zdravstvenih djelatnosti od interesa za RH, poglavito u kontekstu donošenja odgovarajućeg Zakona o djelatnosti, osnivanja komore, licenciranja te uključivanja u specijalističko obrazovanje, još uvijek nije provedeno. Stoga HDBUZ i HDMF zajednički predlažu Ministarstvu zdravstva da u plan normativnih aktivnosti za 2023. uključi: - Donošenje zajedničkog Zakona o djelatnosti biologije u zdravstvu i medicinske fizike - Osnivanje zajedničke Komore biologa u zdravstvu i medicinskih fizičara - Donošenje Pravilnika o specijalističkom usavršavanju iz biologije u zdravstvu - Donošenje Pravilnika o specijalističkom usavršavanju medicinske fizike - Uvrštenje specijalizacije iz biologije u zdravstvu te specijalizacije iz medicinske fizike u Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja za razdoblje 2025-2029 OBRAZLOŽENJE: HDBUZ i HDMF intenzivno surađuju s ciljem reguliranja ovih profesija od interesa za RH, posebno uzevši u obzir sve negativne posljedice za hrvatsko zdravstvo, koje su rezultat višegodišnjeg zanemarivanja statusa ovih profesija te smatraju da će ovakav zajednički prijedlog ubrzati i olakšati rješavanje problema reguliranja ovih dviju profesija. S poštovanjem za Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu, izv.prof.dr.sc. Snježana Židovec Lepej (Predsjednica) za Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku, dr.sc.Hrvoje Hršak (Predsjednik) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Hrvatsko društvo za biomedicinsko inženjerstvo i medicinsku fiziku OBRAZAC AŽURIRANOG PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2023. GODINU Sekcija za kliničko inženjerstvo PRIJEDLOG Uvrstiti 1) Zakone o djelatnostima biomedicinskog inženjerstva i medicinske fizike, 2) Pravilnike o specijalističkom usavršavanju biomedicinskih inženjera i medicinskih fizičara i 3) Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (zdravstvo) u plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2023. godinu. OBRAZLOŽENJE Biomedicinski inženjeri i medicinski fizičari su zdravstveni radnici [Zakon o zdravstvenoj zaštiti (2018.), Nacionalna klasifikacija zanimanja (2010.)]. Djelatnosti svih hrvatskih zdravstvenih radnika moraju biti regulirane zdravstvenim strukovnim zakonima, uključivo i specijalističko usavršavanje (specijalizacija, uža specijalizacija), a rad svih hrvatskih zdravstvenih radnika mora biti argumentirano i pravedno vrednovan. Biomedicinsko inženjerstvo je inženjerstvo u biologiji i medicini, a kao takvo je krovni pojam svekolikog inženjerstva i u hrvatskoj biomedicini i zdravstvu. Kliničko inženjerstvo je pak biomedicinsko inženjerstvo u kliničkom okružju. Biomedicinsko inženjerstvo nije samo dio suvremene medicine, već suvremena medicina ponajviše i napreduje upravo temeljem i pomoću biomedicinskog inženjerstva, pričem je kliničko inženjerstvo u zdravstvenim ustanovama jedna od glavnih djelatnosti koja zahtijeva specijaliste biomedicinskog inženjerstva [Službeni list Europske unije (2015.)]. Najsvježiji primjer i razvidni dokaz tome su i svekolika događanja vezana uz covid-19. No, u Republici Hrvatskoj nikako da zaživi službeni i sveobuhvatan sustav nomenklature medicinskih uređaja, popisivanja i održavanja medicinskih uređaja, sustavan ustroj upravljanja, osiguravanja i kontrole kvalitete medicinskih uređaja, procjene i upravljanja zdravstvenim tehnologijama kao niti pripadajuća programska podrška i dr. [Svjetski atlas medicinskih uređaja Svjetske zdravstvene organizacije (2022.)]. Posljedično tome u Hrvatskoj se točno ne zna niti broj, niti stanje, niti načini upravljanja i uporabe medicinskih uređaja u javnom i privatnom sektoru zdravstva, pa se tako već duže vrijeme evidentira i 50-ak tisuća slučajeva morbiditeta zbog vanjskih uzroka godišnje tj. slučajeva bolničkog pobola u stacionarnom dijelu bolnica [Hrvatski zavod za javno zdravstvo (2021.-)]. Medicinska je pogreška, naime, treći najčešći uzrok smrti, odnosno uzrok 1 od 10 smrti (SAD) [British Medical Journal (2016.)]. Uz to, postoji mnogo stručnih i znanstvenih radova u kojima se spominje pojam medicinska pogreška uz pojmove zdravstvena tehnologija ili medicinski uređaj [PubMed, itd. (2022.)]. Nedvojbeno je stoga kako su zdravstvene tehnologije, ključne suvremene sastavnice dobrobiti bolesnika, ujedno i značajne odrednice narušavanja zdravlja i gubitaka života bolesnika kroz neočekivane i neželjene događaje, a upravo je biomedicinsko inženjerstvo imanentna sastavnica i čimbenik kvalitete svake faze životnog ciklusa tih i takvih tehnologija, osobito medicinskih uređaja (primjerice anestezioloških, kirurških ili ultrazvučnih uređaja, elektrokardiografa, defibrilatora, dijalizatora, inkubatora, respiratora, infuzora, oslikavajućih sustava i mnogih drugih važnih medicinskih uređaja i sustava). Biomedicinski inženjeri i medicinski fizičari su stručnjaci 7. i 8. razine sveučilišnog obrazovanja iz područja prirodnih, tehničkih, biotehničkih i interdisciplinarnih znanost djelatni već desetljećima u području hrvatske biomedicine i zdravstva. Oni izravno i aktivno sudjeluju u provođenju zdravstvenih postupaka rabeći nerijetko najsloženije i najskuplje zdravstvene tehnologije, no već su dvadesetak godina na osobito diskriminirajući način na samom dnu skale koeficijenata složenosti poslova radnih mjesta I. vrste u zdravstvu te stupnja reguliranosti struke. Samo na gore predloženi bi se način, uvažavanjem i žurnim ostvarenjem navedenih prijedloga, postigla sigurnost, sljedivost, učinkovitost, djelotvornost te menadžment, osiguranje i kontrola kvalitete zdravstvenih tehnologija i zdravstvene zaštite pučanstva primjerene 21. stoljeću te na najveću moguću dobrobit bolesnika i njihovih obitelji, bolničkog osoblja, kliničkih ustanova, zdravstvenog sustava i hrvatskog društva u cjelini. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu OBRAZAC AŽURIRANOG PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2023. GODINU Primjedba Hrvatskog društva biologa u zdravstvu (HDBUZ): prijedlog dopune plana normativnih aktivnosti za 2023. za stručnog nositelja Ministarstvo zdravstva: Republika Hrvatska je preuzimanjem pravne stečevine EU dužna ulaskom u Europsku uniju prilagoditi svoj zdravstveni sustav Direktivi 2005/36/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. godine o priznavanja stručnih kvalifikacija što predstavlja pravni temelj za slobodno kretanje stručnjaka u EU. Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnim stručnih kvalifikacija (NN 124/09, N 45/11, NN 74/14) što nije adekvatno učinjeno. Navedenim je magistrima biologije koji rade kao visoko obrazovani laboratorijski stručnjaci u zdravstvu (u području transplantacije organa i stanične terapije, reproduktivne medicine, molekularne genetike, citogenetike, laboratorijske imunologije, metaboličkih bolesti te drugim područjima laboratorijske medicine) onemogućena regulacija profesije, daljnja edukacija i specijalističko usavršavanje. Nereguliranjem navedenog statusa biologa u zdravstvu se indirektno utječe i na prava i sigurnost pacijenata u pogledu pružanja sigurne, kvalitetne, učinkovite i količinski zadovoljavajuće zdravstvene zaštite građanima na svojem državnom području (Direktiva 2011/24/EU o Primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi) iz svih područja zdravstvene zaštite u kojima sudjeluju biolozi u zdravstvu. Slijedom navedenog, predlaže se Ministarstvu zdravstva, kao stručnom nositelju da u prijedlog plana normativnih aktivnosti za 2023.g. uključi i prijedlog Zakona o biološkoj djelatnosti u zdravstvu, a kojim bi se biološka struka u zdravstvu u svim gore navedenim segmentima regulirala u nacionalnom zakonodavstvu. Napominjemo da se HDBUZ aktivno uključivao u sva dostupna e-savjetovanja o Prijedlozima dopuna plana normativnih aktivnosti Ministarstva zdravstva od 2016. do danas no naši prijedlozi nisu uvaženi. Slijedom navedenog, a duboko uvažavajući pravne postupke koje je poduzelo Ministarstvo zdravstva, predlaže se kao stručnom nositelju da u prijedlog plana normativnih aktivnosti za 2023.g. uključi i prijedlog Zakona o biološkoj djelatnosti u zdravstvu, a kojim bi se biološka struka u zdravstvu u svim gore navedenim segmentima regulirala u nacionalnom zakonodavstvu. Obzirom na iznimno dugi vremenski period u kojem ovo pitanje nije riješeno, ljubazno molimo što hitnije postupanje u ovom predmetu. za Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu, izv.prof.dr.sc. Snježana Židovec Lepej (Predsjednica) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 IVAN ZIDAREVIĆ OBRAZAC AŽURIRANOG PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2023. GODINU Ovim putem ističem kako je Republika Hrvatska jedna od par zemlja Evropske unije (jedna od tri) koja i dalje ima trajnu zabranu darivanja krvi za muškarce homoseksualce koji se tako i izjasne. Prilikom postupka potencijalnog darivanja krvi popunjava se "Izjava darivatelja krvi" koja navodi da osobe koje nikada ne mogu davati krv jesu i "muškarci koji su imali spolni odnos s drugim muškarcem". Ovim putem bih istakao kako je od 2014. godine u Republici Hrvatskoj na snazi organski Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola koji je istopolne životne zajednice imenovao porodičnim zajednicama (čl. 2 ZoŽP). U porodičnim zajednicama, koje su jednako monogamne kao i heteroseksualne zajednice, očekivano je da partneri imaju intimne odnose bez da zbog toga budu sankcionisani trajnom zabranom darivanja krvi. Zakon o ravnopravnosti spolova zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije prema seksualnoj orijentaciji i porodičnom statusu (čl. 6 ZoRS). Zakon o suzbijanju diskriminacije zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije prema seksualnoj orijentaciji i porodičnom statusu (čl. 1 ZoSD). Tokom prošlog meseca Evropski sud za ljudska prava doneo je važnu presudu u predmetu Drelon v. France koja govori o kršenju članka 8. EKLJP u vezi prikupljanja ličnih podataka od strane Francuske službe za davalaštvo krvi (EFS). Upravo je ova presuda obavezujuća i u postupanju HZTM prema potencijalnim darivateljima krvi koji su homoseksualne orijentacije i koji samo ako se izjasne da su homoseksualci trajno ne mogu da daruju krv. Imajući u vidu čl. 8., čl. 14. te Protokol 12., čl 1. Evropske konvencije za ljudska prava, te moguće tužbe pred Evropskim sudom za ljudska prava zbog trajne zabrane darivanja krvi homoseksualnim osobama, samo koje se tako i izjasne prilikom postupka darivanja krvi, među kojima su mnogi i u formalnim i neformalnim životnim partnerstvima - porodičnim zajednicama (čl. 2 ZoŽP), molim Ministarstvo zdravstva da pod hitno pokrene postupak izmene Pravilnika o darivanju krvi i prestane sa diskriminacijom homoseksualaca zbog njihovih nepromenjivih karakteristika (rodjenjem). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.