Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Akcijskom planu suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2023.
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Kuća ljudskih prava Zagreb | AKCIJSKI PLAN SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2023. | Uvodno, predlažemo da se vremenski okvir provedbe ovog Akcijskog plana pomakne na razdoblje od 2023. do 2024. godine, pošto isti nije usvojen tijekom 2022. godine. | Prihvaćen | U odnosu na plansko razdoblje ističemo kako će se vremensko razdoblje trajanja akta strateškog planiranja izmijeniti na način da će naziv akta biti Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027., a pripadajući akcijski planovi donijet će se za 2023. Ističemo kako će se tijekom 2023. pristupiti izradi novih akcijskih planova koji se odnose na razdoblje od 2024. do 2025. |
| 2 | Centar za mirovne studije | AKCIJSKI PLAN SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2023. | Smatramo da je potrebno pomaknuti razdoblje provedbe s 2022. na 2023. godinu (do 2024. godine) iz očitih razloga - ovo savjetovanje je i dalje otvoreno u siječnju 2023. što znači da se Akcijski plan nije primjenjivao u 2022. godini. | Prihvaćen | U odnosu na plansko razdoblje ističemo kako će se vremensko razdoblje trajanja akta strateškog planiranja izmijeniti na način da će naziv akta biti Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027., a pripadajući akcijski planovi donijet će se za 2023. Ističemo kako će se tijekom 2023. pristupiti izradi novih akcijskih planova koji se odnose na razdoblje od 2024. do 2025. |
| 3 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | AKCIJSKI PLAN SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2023. | Uvodno, Pravobraniteljica ističe načelnu primjedbu na okolnost da se kao početno razdoblje primjene Nacionalnog plana i pratećih akcijskih planova navodi 2022.g. koja će isteći prije nego što je dokument uopće donesen. Bez obzira na eventualne formalističke razloge zadržavanja takvog naziva, neminovno je da se navedeni akti neće primjenjivati niti dana u 2022.g. niti može imati ikakav retroaktivni učinak, te se na taj način naknadno stvara pogrešan dojam da su se na razini nacionalne strategije provodile mjere zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije u 2022.g. Ista primjedba se odnosi i na prateće akcijske planove. Pravobraniteljica pregledom nacrta Nacionalnog plana te popratnih akcijskih planova nije identificirala konkretna rješenja vezana za specifične izazove i probleme LGBTIQ osoba. Premda se u Nacionalnom planu na više mjesta ukazuje na pojavnost diskriminacije po osnovi spolne orijentacije, na razini realizacije definiran je tek minimum mjera koje su specifično usmjerene na zaštitu te kategorije ranjive skupine, tako da strateška politika u tom segmentu pretežito ostaje na načelnom spomenu na deklaratornoj razini. Iako su Nacionalnim planom i provedbenim akcijskim planovima adresirana pitanja suzbijanja zločina iz mržnje i diskriminacije prema spolnim i rodnim manjinama te osnivanje Radne skupine za uklanjanje prepreka i unapređenje ostvarenja prava transrodnih osoba, što Pravobraniteljica pozdravlja, Pravobraniteljica smatra važnim istaknuti kako su brojni izazovi LGBTIQ osoba i dalje ostali neadresirani, poput različitog tretmana transrodnih osoba po pitanju prava na dostupnost zdravstvenih usluga. S tim u vezi je Nacionalnim planom predviđeno da će se provoditi mjere usmjerene na senzibilizaciju zdravstvenih radnika za potrebe češće diskriminiranih skupina, ujednačavanje dostupnosti javnih zdravstvenih usluga češće diskriminiranim skupinama te podizanje razine svijesti relevantnih dionika u ostvarivanju prava u zdravstvu za češće diskriminirane skupine, poput transrodnih osoba, no provedbenim akcijskim planovima takve mjere nisu predviđene. Konkretno, u sklopu mjere 5.6. Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2023. navodi se izobrazba zdravstvenih radnika vezana za prava i specifične potrebe osoba s invaliditetom, no ne i transrodnih osoba. Uz navedeno, Nacionalnim niti akcijskim planovima nisu predviđena rješenja vezana uz nedostatak sustavne izobrazbe te kampanja senzibiliziranja javnosti za promicanje tolerancije prema LGBTIQ osobama u društvu, a što je nužno za ostvarenje za ravnopravnog prihvaćanja i detabuizaciju LGBTIQ osoba na svim društvenim razinama. Detaljniji osvrt na ovu problematiku iznesen je u općem komentaru Pravobraniteljice na uvodni dio Nacrta Nacionalnog plana promicanja i zaštite ljudskih prava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. U odnosu na plansko razdoblje ističemo kako će se vremensko razdoblje trajanja akta strateškog planiranja izmijeniti na način da će naziv akta biti Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027., a pripadajući akcijski planovi donijet će se za 2023. Ističemo kako će se tijekom 2023. pristupiti izradi novih akcijskih planova koji se odnose na razdoblje od 2024. do 2025. U odnosu na komentare koji se tiču prevencije diskriminacije prema LGBTIQ osoba kao i mjera usmjerenih na podizanje svijesti i senizibilizaciju javnosti za promicanje tolerancije prema LGBTIQ osobama u društvu ističemo kako su za 2023. u ovaj predmetni akt uključene sljedeće aktivnosti koje se tiču LGBTIQ osoba: - Mjera 5.2. Stvaranje preduvjeta za provedbu projekta „Podrška jednakosti kroz snažniji sustav i planiranje“ - Mjera 5.3. Podržati razvoj sustava podrške žrtvama diskriminacije - Mjera 5.5. Povećati svijest poslovne zajednice o zabrani diskriminacije skupina koje štiti Zakon o suzbijanju diskriminacije i Zakon o ravnopravnosti spolova - Mjera 5.6. Prevencija nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti s posebnim naglaskom na skupine koje štiti Zakon o suzbijanju diskriminacije - Mjera 6.2. Unaprijediti prevenciju zločina iz mržnje i govora mržnje Naime ističemo kako, čak i kada nisu izrijekom spomenute, budući da se koriste skupni izrazi poput „češće diskriminiranih skupina“, LGBTIQ osobe su među ciljnim skupinama mjera koje će se provoditi, s obzirom da se prepoznaju kao jedna od skupina u riziku od diskriminacije. |
| 4 | Centar za mirovne studije | AKCIJSKI PLAN SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2023., UVOD | Nažalost, u mjerama ovog akcijskog plana ne odražava se nastojanje da se njime podupire provedba EU strateškog okvira tj. Akcijskog plana za borbu protiv rasizma. EU Akcijski plan za borbu protiv rasizma uvodno pojašnjava i navodi različite oblike rasizma i diskriminacije raširene u Europi koji ciljaju različite skupine poput osoba druge boje kože, Roma, Muslimana, Židova, te preporuča intersekcionalni pristup u rješavanju problematike rasizma. Istovjetni opisi oblika rasizma povezani s povijesnim i trenutnim okolnostima koji postoje u Hrvatskoj nedostaju u ovom Akcijskom planu. Također, EU Akcijski plan razlučuje između nekoliko razina rasizma i diskriminacije – pa tako donosi mjere koje se bave rješavanjem problema individualnog rasizma i diskriminacije unutar društva (posebice govoreći o četiri glavna područja – zapošljavanja, zdravstva, obrazovanja i stanovanja) dok to ovaj Akcijski plan prati, ali ne u potpunosti (nedostaju mjere vezane uz pristup obrazovanju i diskriminaciju i rasizam unutar obrazovnog sustava, a mjere i aktivnosti u ostala tri područja nisu dovoljne da obuhvatno odgovore na probleme diskriminacije s kojima se susreću racijalizirane manjine). EU akcijski plan također stavlja veliki naglasak (dapače, cijelo poglavlje) posvećeno osvještavanju postojanja i mjerama borbe protiv kako općenito pojavnosti strukturnog rasizma, tako i specifično diskriminacije koje provode upravo državne službe poput policije. Navedeno ne postoji u ovom Akcijskom planu. Govoreći tako na primjer o diskriminaciji koju provodi policija, EU Akcijski plan preporuča mjere koje se bave problematikom poput nezakonitog policijskog profiliranja na osnovu rase i etničke pripadnosti, zatim mjere koje tematiziraju rizik od diskriminacije sadržane u novim informacijskim tehnologijama, mjere koje potiču prijavljivanje rasno motiviranih zločina zbog niskog povjerenja racijaliziranih manjina u institucije poput policije i slično. Gotovo ništa u tom duhu ne postoji u ovom Akcijskom planu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Svjesni smo da Akcijski plan suzbijanja diskriminacije za 2023. ne adresira sve teme zastupljene u EU-ovog Akcijskom planu antirasizma 2020.-2025. no pritom je potrebno uzeti u obzir: o nije nužno osigurati zastupljenost svih tema iz EU-ovog Akcijskog plana antirasizma 2020.-2025. već je potrebno razviti mjere koje su najpotrebnije u nacionalnom kontekstu o mjere koje su komplementarne sa smjernicama EU Akcijskog plana antirasizma 2020.-2025. u Republici Hrvatskoj zastupljene su u više nacionalnih planova. Kako bi bile vidljivije javnosti, kao prilog Akcijskom planu suzbijanja diskriminacije za 2023. izradit će se i popis svim usvojenih mjera iz važećih nacionalnih planova koje su komplementarne sa smjernicama EU Akcijskog plana antirasizma 2020.-2025. o aktivnosti koje se tiču područja obrazovanja zastupljene su u Akcijskom planu suzbijanja diskriminacije za 2023. na razini aktivnosti i u okviru više provedbenih mjera, a riječ je o sljedećim aktivnostima: 1. Osposobljavanje i usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika usmjereno na ljudska prava, prevenciju diskriminacije i nasilja (Mjera 5.1.) 2. Provedba edukacija za učenike na temu prevencije nasilja motiviranog predrasudama ili mržnjom (Mjera 6.1) 3. Organiziranje učeničkih posjeta Spomen području Jasenovac te drugim mjestima stradavanja, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja (Mjera 6.3.) U razdoblja od 2022. do 2023. planirane su pripremne aktivnosti za provedbu projekta „Podrška jednakosti kroz snažniji sustav i planiranje“ (vidi: mjera 5.2.), dok će se u razdoblju od 2025. do 2027. u okviru planiranog projekta provoditi trening trenera (učitelja i profesora) za obrazovanje za ljudska prava i nediskriminaciju po školama, na razini županije. Treninzima će prethoditi analiza potreba i izrada sadržaja za treninge. Spomenute projektne aktivnosti bit će sastavni dio akcijskih planova za razdoblje od 2024. do 2027. |
| 5 | Ured pučke pravobraniteljice | AKCIJSKI PLAN SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2023., UVOD | Uvodno, želimo naglasiti činjenicu da je prvi dio razdoblja predviđene provedbe ovoga dokumenta već protekao, a uzevši u obzir rok zatvaranja javnoga savjetovanja zakazan za 31. prosinca 2022. te kako se njegovo usvajanje, u skladu s raspravom održanom na Savjetu za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, predviđa u prvom kvartalu 2023., nužno je kao rok početka primjene dokumenta staviti 2023. godinu. Kako njegova provedba ne bi bila upitna, jer period provedbe mjera bi bio svega 9 mjeseci, predlažemo definiranje trajanja za razdoblje od 2023. do 2024. godine. Dodatno, napominjemo i kako predmetni dokument sadrži svega dva cilja koji u nedovoljnoj mjeri adresiraju identificirane probleme i potrebe, a nedostaje i konkretnih aktivnosti, pri čemu se one koje su uvrštene primarno odnose na edukacije i podizanje svijesti dionika/ca. U odnosu na posebne ciljeve, mjere i aktivnosti predviđene ovim Nacrtom, želimo naglasiti sljedeće. Sukladno prijedlogu iz našega mišljenja na tekst Nacrta Nacionalnoga plana za zaštitu i promicanje ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije 2022.-2027. da se u Nacionalni plan zaštite i promicanje ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2027. godine uključi problem isključivo romskih ili dominantno romskih razreda, predlažemo i to da se u ovaj Akcijski plan uvrste konkretne mjere u odnosu na ovo. Konačno, za identificiranje skupina koje se štite ovim strateškim dokumentom predlažemo koristiti termin „češće diskriminirane skupine“ koji je uveden i pojašnjen u Nacionalnom planu zaštite i promicanje ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije, kako bi terminologija bila usklađena. Također, kako smo ranije istaknuli, u odnosu na cijeli Akcijski plan predlažemo navesti izvore za pokazatelje ishoda, npr. što je izvor za provjeru vrijednosti pokazatelja „Udio ispitanika koji su se osobno osjećali diskriminiranim ili uznemiravanim u proteklih 12 mjeseci“ ili „Percepcija javnosti o raširenosti diskriminacije temeljem etničke pripadnosti“. Za kraj, u odnosu na Nacionalni plan i oba provedbena dokumenta predlažemo tekst lektorirati te ujednačiti upotrebu izraza koji se ponavljaju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na očitovanju. Vremensko razdoblje trajanja akta strateškog planiranja biti će i dokument će se odnositi na razdoblje od 2023. do 2027. dok će se akcijski planovi donijeti za jednogodišnje razdoblje (2023.) pri čemu će se sve planirane mjere i provesti. Tijekom 2023. ujedno će započeti proces izrade novih akcijskih planova za razdoblje od 2024. do 2025. Vezano za posebne ciljeve, ističemo da je riječ i izrazito širokim i horizontalnim ciljevima te da broj definiranih ciljeva ni na koji način ne ograničava strateško djelovanje u tom području. Naime, Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. ne definiran uske ciljeve usmjerene potrebe pojedinih skupina već je riječ horizontalnim ciljevima. Vezano za problematiku isključivo romskih razreda, prije svega ističemo kako, budući da su Romi jedna od najranjivijih društvenih skupina u riziku od socijalne isključenosti, postoji zaseban akt strateškog planiranja koji definira provedbene mjere posebno za ovu ranjivu skupinu. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina svjestan je problema te ga adresira kroz Nacionalni plan za uključivanje Roma gdje je postavljen cilj da se do 2030. godine postotak romske djece u Međimurskoj županiji koja pohađaju razrede u kojima je većina ili su svi učenici Romi smanji na maksimalno 20%. U Akcijskom planu u području obrazovanja je uvedena aktivnost sufinanciranje namjenskog prijevoza od kuće do vrtića/škole za djecu i učenike pripadnike romske nacionalne manjine koja žive u izoliranim, segregiranim naseljima, međutim prema Izvješću o provedbi Akcijskog plana NPUR-a za 2021. godinu Ministarstvo znanosti i obrazovanja je izvijestilo kako kroz 2021.godinu nije zaprimilo zahtjeve za osiguravanjem prijevoza. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je prilikom izrade nacionalnog plana za uključivanje Roma naveo kako planira dva otvorena poziva financirana kroz ESF+. Pilot projekt Centara u zajednici obuhvaća četiri lokaliteta u Međimurskoj županiji (čiji prostorni kapaciteti zadovoljavaju uvjete, a izgrađeni su u okviru Testiranja Jamstva za svako dijete u RH), a koji za cilj ima kontinuirani rad u zajednici sa stručnim timom i lokalnim stanovništvom što će u konačnici doprinijeti kvalitetnijoj integraciji pripadnika romske nacionalne manjine (veća uključenost djece u predškolski odgoj, smanjenje romskih razreda, veći broj upisanih u srednjoškolsko obrazovanje, veći broj romskih studenata, povećanje razine zdravstvene zaštite i prevencije ranih trudnoća i brakova, rad s mladima koji se ne obrazuju i ne rade, smanjenje stope siromaštva u naseljima, a u konačnici i prostorna desegregacija). Uz pilot projekt, Ured radi i na programiranju otvorenog poziva usmjerenog jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i organizacijama civilnog društva kojim će se financijski podržati: - aktivnosti koje naglašavaju integraciju i osnažuju socijalnu koheziju (poput provedbe kreativnih, sportskih i edukativnih aktivnosti (uključujući i aktivnosti jačanja osobnih vještina poput učenja stranih jezika, informatičke, financijske, građanske pismenosti i sl.), opremu, materijal i ljudske resurse potrebne za provedbu navedenih aktivnosti uz uvjet da se iste provedbe u integriranim odraslim i/ili dječjim skupinama u kojima od 45-50% čine pripadnici romske nacionalne manjine; aktivnosti poput zimskih i ljetnih integriranih kampova za djecu; - aktivnosti izrade lokalnih komunikacijskih strategija za promicanje pozitivnih ponašanja i adresiranje negativnih socijalnih normi i ponašanja - aktivnosti kojima se potiče pozitivan govor o Romima i dobri primjeri - aktivnosti kojima se promiču multikulturalne vrijednosti uključujući i kampanje za podizanje svijesti na regionalnoj i lokalnoj razini Povrh navedenog, Ministarstvo znanosti i obrazovanja kroz Nacionalni plan za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine te kroz prijedlog Akcijskog plana za uključivanje Roma, za razdoblje 2023.-2025. predložilo je dodatne aktivnosti s ciljem smanjivanja broja razrednih odjela koje pohađaju samo učenici pripadnici romske nacionalne manjine. U prijedlogu Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje 2023.-2025., a imajući u vidu kompleksnost tematike, predviđena je mjera izrade analize te plana za smanjivanje udjela romske djece koja pohađaju osnovnoškolsko obrazovanje u skupinama u kojima je većina ili su sva djeca Romi. Navedena aktivnost uključuje redovite sastanke sa svim dionicima s ciljem definiranja i usuglašavanja polazišnih točaka, ciljeva te rješenja na svim razinama, od lokalne do nacionalne, uključujući predstavnike romske nacionalne manjine, s posebnim naglaskom na integraciju kao dvosmjerni proces koji obuhvaća aktivno sudjelovanje kako romske tako i većinske zajednice. |
| 6 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | AKCIJSKI PLAN SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2023., POSEBNI CILJ 5. UNAPRJEĐENJE PREVENCIJE DISKRIMINACIJE I PRUŽANJE PODRŠKE ŽRTVAMA DISKRIMINACIJE | U odnosu na Akcijski plan suzbijanja diskriminacije, posebni cilj 5. Unaprjeđenje prevencije diskriminacije i pružanje podrške žrtvama diskriminacije, Pravobraniteljica ukazuje da povećanje pritužbi ne mora biti indikator unaprjeđenja sustava, već realno može biti rezultat faktičnog porasta diskriminacije, osobito u kriznim vremenima koja dodatno naglašavaju postojeće neravnopravnosti, kao što se pokazalo i u okviru trenutne epidemije bolesti Covid-19. Stoga je potrebno dodatno pojasniti zašto je ciljana vrijednost povećanje broja pritužbi u kojima su postupale pravobraniteljske institucije. Ako je navedena ciljana vrijednost vezana uz povećanje informiranosti građana o mogućnosti obraćanja pravobraniteljskim institucijama radi pružanja zaštite od diskriminacije, Pravobraniteljica smatra da bi bilo važno u tekstu dodatno pojasniti tu okolnost i dodatno precizirati pokazatelje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na očitovanju. Ističemo kako su svi pokazatelji ishoda uvršteni u Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. odobreni od strane Koordinacijskog tijela za strateškog planiranje i razvoj RH prije uvrštavanja u tzv. Biblioteku pokazatelja, a taj proces je uključivao i detaljno metodološko obrazloženje odabranih pokazatelja. Ističemo kako će u razdoblju do kraja 2027. većina aktivnosti vezanih za poseban cilj 5. biti usmjerena: a) podizanju svijesti opće javnosti, ciljanih skupina/stručne javnosti i edukaciji predstavnika ključnih dionika u prevenciji diskriminacije i b) jačanju preventivnog djelovanja institucija u suzbijanju diskriminacije. Kao ishod provedenih aktivnosti očekujemo veću razinu svijesti i informiranosti skupina u riziku od diskriminacije, opće i stručne javnosti o diskriminaciji i mogućnostima prijavljivanja diskriminacije zbog čega smo za indikator odabrali praćenje broja pritužbi pravobraniteljskim institucijama. Kao ishod očekujemo i smanjenje predrasuda prema društvenim skupinama u riziku od diskriminacije zbog čega će se pratiti udio ispitanika koji su se osobno osjećali diskriminiranim ili uznemiravanim u proteklih 12 mjeseci. Kako bi se osiguralo praćenje pokazatelja ishoda iz godine u godinu, Ured će osigurati prikupljanje podataka putem anketnog upitnika u razdoblju od 2023. do 2028. |
| 7 | Centar za mirovne studije | POSEBNI CILJ 5. UNAPRJEĐENJE PREVENCIJE DISKRIMINACIJE I PRUŽANJE PODRŠKE ŽRTVAMA DISKRIMINACIJE , Mjera 5.1. Unaprijediti kompetencije javnih i državnih službenika za djelovanje u području suzbijanja diskriminacije | Uključivanje sadržaja koji se odnosi na suzbijanje diskriminacije te zakonsko uređenje je poželjno ne samo za nove službenike već i za službenike koji već rade unutar sustave državne uprave dužni niz godina. Navedeni sadržaj je nužno uključiti ne samo sa formalno-pravnim pitanjima, već naročito sa zadacima raspoznavanja diskriminacije u situacijama povezivim sa radnim zadacima koji službenici obavljaju. U tom smislu povrh uključivanja u program državnog ispita potrebno je osmisliti zasebni edukativni modul te redovite cikluse edukacije službenika. Također, potrebno je nadodati aktivnosti koje će ciljano raditi na obrazovanju državnih i javnih službenika o temama strukturnog rasizma, s posebnim naglaskom na policijske službenike i sve zaposlenike u državnim i javnim službama koji rade sa strancima u Hrvatskoj (centri za socijalnu skrb, HZZ, itd.), zatim specifične tematske radionice ponovno za policijske službenike oko npr. nedopustivosti profiliranja na osnovi rasne, etničke ili nacionalne pripadnosti. Također, smatramo da je potrebno nadodati mjere sankcioniranja službenika koji krše Zakon o suzbijanju diskriminacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Edukacije o nediskriminaciji za državne službenike u većem opsegu su planirane u razdoblju od 2024. do 2027. Prilikom programiranja izravne dodjele Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina iz Europskog socijalnog fonda plus predvidjet će se niz edukativno-informativnih aktivnosti koje za ciljnu skupinu imaju upravo državne službenike. Slijedom navedenoga, planirane aktivnosti biti će sastavni dio akcijskih planova za razdoblje od 2024. do 2025. i 2026. do 2027. |
| 8 | Ured pučke pravobraniteljice | POSEBNI CILJ 5. UNAPRJEĐENJE PREVENCIJE DISKRIMINACIJE I PRUŽANJE PODRŠKE ŽRTVAMA DISKRIMINACIJE , Mjera 5.1. Unaprijediti kompetencije javnih i državnih službenika za djelovanje u području suzbijanja diskriminacije | Vezano uz Mjeru 5.1., kao jedan od njenih nositelja navodi se i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, pri čemu nije jasno u kojem aspektu provođenja mjere sudjeluje ovo državno tijelo, kao i zašto nisu uključena i dodatna, poput Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Nadalje, u edukacije čija je provedba predviđena kroz aktivnosti mjere nije uključena pučka pravobraniteljica iako je središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije u RH. Dodatno, jedna od aktivnosti koju navedena mjera predviđa jest i „Provedba online seminara za socijalne radnike o nediskriminaciji i zaštiti prava posebno ranjivih skupina“. Pritom, a uzevši u obzir činjenicu da mnogo više osoba različitih struka zaposlenih u javnim službama dolazi u kontakt s ranjivim skupinama, nije razvidno zbog čega se aktivnost odnosi isključivo na socijalne radnike, a primjerice kod aktivnosti br. 6. unutar Mjere 6.2. odnosi se, između ostaloga, na “djelatnike ustanova socijalne skrbi”. I konačno, ukoliko službenici/e u državnim tijelima, ali i na lokalnoj/regionalnoj razini koriste sustave temeljene na novim tehnologijama, tada i službenici/e koji/e koriste, održavaju ili uvode takve sustave moraju imati barem osnovne kompetencije i svijest o potencijalnoj diskriminaciji ranjivih skupina. Stoga smatramo da aktivnosti trebaju obuhvatiti širi krug adresata. | Djelomično prihvaćen | Kao nositelji provedbe navode se tijela koja u razdoblju od 2022. do 2023. provode ili planiraju provoditi edukacije s ciljem prevencije nejednakog postupanja ili podizanja razine znanja o diskriminaciji. Ministarstvo obrane RH e omaškom naveden u mjeru 5.1. stoga će biti isključen s popisa nositelja ove mjere. Vezano za dio komentara koji se odnosi na edukaciju socijalnih radnika ističemo kako će do 2027. planirano usavršavanje niza stručnjaka koji rade s posebno ranjivim skupinama građana te mladima i stoga u najvećoj mjeri mogu pridonijeti prevenciji nejednakog postupanja. Socijalni radnici su jedna od ciljnih skupina - odnosno skupina stručnjaka koji će biti uključeni u edukacije. Primjerice, tijekom razdoblja od 2024. do 2027. planirane su edukacije i usavršavanja za djelatnike zdravstvenih institucija, odgojno-obrazovne stručnjake, pravnike, službenike koji rade u tijelima državne uprave i tijelima jedinica lokalne samouprave, policijske službenike i slično. Stoga je potrebno sagledati sve aktivnosti i mjere koje su usmjerene na usavršavanje državnih i javnih službenika u oba akcijska plana, te uzeti u obzir da je plansko razdoblje Nacionalnog plana do 2027. te će se dio aktivnosti, a za koje je planirano financiranje iz Europskog socijalnog fonda plus, provoditi u razdoblju od 2024. do 2027. |
| 9 | Ljiljana Antolović | POSEBNI CILJ 5. UNAPRJEĐENJE PREVENCIJE DISKRIMINACIJE I PRUŽANJE PODRŠKE ŽRTVAMA DISKRIMINACIJE , Mjera 5.1. Unaprijediti kompetencije javnih i državnih službenika za djelovanje u području suzbijanja diskriminacije | Kod definiranja aktivnosti, između ostalog, izdvojene su dvije skupine službenika (socijalni radnici i odgojno-obrazovoni radnici), a izostavljeni su ostali državni, odnosno javni službenici. Koji su kriteiji bili odlučujući za to? Mišljenja sam da ove dvije skupine tijekom svoje bazične edukacije dobivaju dovoljno znanja i vještina, a koje ih u dovoljnoj mjeri senzibiliziraju za rad s ranjivim skupinama. | Primljeno na znanje | Vezano za dio komentara koji se odnosi na edukaciju socijalnih radnika ističemo kako je do 2027. planirano usavršavanje niza stručnjaka koji rade s posebno ranjivim skupinama građana i mladima te svojim znanjem stoga u najvećoj mjeri mogu pridonijeti prevenciji nejednakog postupanja, informiranju potencijalnih žrtava diskriminatornog postupanja. Socijalni radnici su među skupinama stručnjaka koji će biti uključeni u edukacije. Tijekom razdoblja od 2024. do 2027. planirane su edukacije i usavršavanja za djelatnike zdravstvenih institucija, odgojno-obrazovne stručnjake, pravnike, službenike koji rade u tijelima državne uprave i tijelima jedinica lokalne samouprave, policijske službenike i slično. Stoga je potrebno sagledati sve aktivnosti i mjere koje su usmjerene na usavršavanje državnih i javnih službenika u oba akcijska plana, te uzeti u obzir da je trajanje Nacionalnog plana do 2027. te će se veći dio aktivnosti, za koje je planirano financiranje iz Europskog socijalnog fonda plus, provoditi nakon 2024., dok će se pripremne aktivnosti provoditi tijekom 2023. (vidi mjera: 5.2. Mjera 5.2. Stvaranje preduvjeta za provedbu projekta „Podrška jednakosti kroz snažniji sustav i planiranje“). |
| 10 | Ured pučke pravobraniteljice | POSEBNI CILJ 5. UNAPRJEĐENJE PREVENCIJE DISKRIMINACIJE I PRUŽANJE PODRŠKE ŽRTVAMA DISKRIMINACIJE , Mjera 5.4. Uspostava sustava za prikupljanje podataka o jednakosti | Glede aktivnosti predviđenih Mjerom 5.4. Uspostava sustava za prikupljanje podataka o jednakosti, a vezano uz prikupljanje osjetljivih podataka koji su relevantni za praćenje jednakosti, predlažemo da se Akcijskim planom predvidi i uspostava suradnje s Agencijom za zaštitu osobnih podataka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina će u mrežu institucionalnih koordinatora za podatke o jednakosti uključiti predstavnika Agencije za zaštitu osobnih podataka. |
| 11 | Centar za mirovne studije | POSEBNI CILJ 5. UNAPRJEĐENJE PREVENCIJE DISKRIMINACIJE I PRUŽANJE PODRŠKE ŽRTVAMA DISKRIMINACIJE , Mjera 5.5. Povećati svijest poslovne zajednice o zabrani diskriminacije skupina koje štiti Zakon o suzbijanju diskriminacije i Zakon o ravnopravnosti spolova | Potrebno je kvantificirati i konkretizirati pokazatelje rezultata ove mjere, odnosno odrediti koliko broj edukacija će se održati i koliko će sudionika iz svake od navedenih skupina sudjelovati na edukacijama, Također, smatramo da je u skladu s opisom aktivnostima i potrebama u ovome području, potrebno u pokazatelje rezultata dodati i poslodavce, s obzirom da nemaju svi poslodavci stručnjake u području upravljanja ljudskim resursima u svojim redovima. Također, smatramo da je potrebno uključiti i aktivnosti s ciljem uklanjanja diskriminacije tražitelja azila i osoba pod međunarodnom zaštitom prilikom otvaranja osnovnog bankovnog računa odnosno izmjena postojećeg pravnog okvira kako bi se uklonila diskriminacija ove skupine. Iz tog razloga predlažemo i aktivnosti edukativnih radionica za bankovni sektor. Dodatno, smatramo da su planirana sredstva u iznosu od 30.000,00 kuna nedovoljna da se provede broj edukacija i uključi broj ciljnih skupina koji bi bio dovoljan da se doprinese definiranom cilju. I dalje smatramo da je kao sunositelje mjere (ili partnere na provedbi mjere) potrebno uključiti i Hrvatsku udrugu poslodavaca i sindikalne središnjice. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujem na ukazanom i ističemo kako će među pokazatelje rezultata uvrstiti i poslodavci. Ističemo i kako se tijekom 2022. (u trajanju od 12 mjeseci) provodila edukacija u formatu e-tečaja. Svi zainteresirani sudionici mogli su pristupiti sadržaju putem platforme e-kongres, a više informacija dostupno je ovdje: https://ljudskaprava.gov.hr/vijesti/obavijest-o-provedbi-online-edukacija-o-nediskriminaciji/1053 Ističemo kako je ovaj e-tečaj zatvoren u prosincu 2022., a potvrdnicu o sudjelovanju dobilo je 164 osobe (stručnjaci u području razvoja ljudskih resursa, rukovoditelji u privatnim poduzećima i radnički predstavnici te pravni savjetnici zaposleni u sindikatima). Tijekom 2023. planirana je organizacija edukacije u formatu webinara/ili seminara uživo za poslodavce za što je predviđen iznos do 3,981 EUR. Ujedno ističemo kako je veći broj aktivnosti usmjerenih povećanju svijesti poslodavaca planiran za razdoblje od 2024. do 2027. |
| 12 | Ured pučke pravobraniteljice | POSEBNI CILJ 5. UNAPRJEĐENJE PREVENCIJE DISKRIMINACIJE I PRUŽANJE PODRŠKE ŽRTVAMA DISKRIMINACIJE , Mjera 5.5. Povećati svijest poslovne zajednice o zabrani diskriminacije skupina koje štiti Zakon o suzbijanju diskriminacije i Zakon o ravnopravnosti spolova | U okviru Mjere 5.5. Povećati svijest poslovne zajednice o zabrani diskriminacije skupina koje štiti Zakon o suzbijanju diskriminacije i Zakon o ravnopravnosti spolova planira se provedba tečajeva i edukacija, no nije jasno koja je razlika između ova dva tipa aktivnosti. Dodatno, u provedbu edukacija, a ni tečajeva također nije uključena pučka pravobraniteljica, koja je u pravnom poretku RH središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije. Nadalje, kao jedna od ciljanih skupina za provedbu aktivnosti 1. ove mjere navode se i „predstavnici radnika“, pri čemu nije sasvim jasno radi li se ovdje o osobama za zaštitu dostojanstva radnika kod poslodavca gdje su te osobe imenovane ili nekoj drugoj kategoriji dionika. Konačno, u vezi s Poglavljem 3.4. Jednakost prilika na tržištu rada i zaštita prava radnika Nacrta Nacionalnoga plana za zaštitu i promicanje ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije 2022.-2027. zamijetili smo oskudnost planiranih mjera i aktivnosti. Tako se u Nacrtu Nacionalnoga plana navodi samo da će se dizati razina svijesti poslodavaca o osjetljivim skupinama izloženim diskriminaciji, a u Akcijskom planu da će se educirati poslodavci i predstavnici radnika, pri čemu taj iznos sredstava koji je predviđen za mjeru ne ostavlja prostora za financiranje drugih prijedloga i aktivnosti. Također, ne uočavamo prepoznavanje platformskih radnica/ka kao jedne od skupina radnika/ca u nepovoljnijem položaju. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru i sugestiji da se pučka pravobraniteljica istakne kao suradnik u provedbi mjere. Sukladno prijedlogu dodat ćemo Ured pučke pravobraniteljice kao suradnika u provedbu, a budući da su stručnjakinje iz Ureda pučke pravobraniteljice predavačice na provedenom e-tečaju o nediskriminaciji. Tijekom 2022. provedena je edukativna aktivnost koja ima format e-tečaja za stručnjake u području upravljanja ljudskim potencijalima stoga nije korišten generički pojam edukacija, kao u sljedećoj aktivnosti. Tijekom 2023. godine predviđena je edukativna aktivnost za rukovoditelje u privatnom sektoru za koju još nije definiran točan format (online webinar ili radionica koja će se održati uživo). Ističemo i kako će se u sklopu Nacionalnog plana zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. edukacije za poslodavce u većem opsegu provoditi u razdoblju od 2024. do 2027. Ujedno ukazujemo kako je 2021. godine donesen Nacionalni plan za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine i prateći akcijski plan za razdoblje od 2021. do 2024. koji sadrže mjere uključuju i ciljane edukacije radnika i poslodavaca. Unaprjeđenje radnih uvjeta kod rada putem digitalnih radnih platformi sastavni je dio Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine i pratećeg akcijskog plana za razdoblje od 2021. do 2024. zbog čega, u skladu sa smjernicama za izradu akata strateškog planiranja, ne može biti dio i ovog strateškog dokumenta. Predviđene mjere osobito su usmjerene na zaštitu vezanu uz način izvođenja rada dostavljača i vozača, osiguravanje naknade za korištenje sredstava rada te uspostavu preduvjeta za praćenje rada putem digitalnih platformi. Izmjenama i dopunama Zakona o radu uređuje se rad koji se obavlja putem digitalnih radnih platformi, a u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026. Dopuna Zakona o radu u ovom dijelu stupit će na snagu 1. siječnja 2024. godine. |
| 13 | Centar za mirovne studije | POSEBNI CILJ 5. UNAPRJEĐENJE PREVENCIJE DISKRIMINACIJE I PRUŽANJE PODRŠKE ŽRTVAMA DISKRIMINACIJE , Mjera 5.6. Prevencija nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti s posebnim naglaskom na skupine koje štiti Zakon o suzbijanju diskriminacije | Smatramo da ishodi navedenih aktivnosti (kurikulumi izobrazbe, rezultati provedene evaluacije po završetku izobrazbe, kompetencije voditelja edukacija), moraju biti javno dostupni podaci kao i što i poziv za sudjelovanje u Radnu skupinu te informacija o članovima/cama Radne skupine moraju biti javno objavljeni. Također, među pokazateljima rezultata, analiza prepreka za transrodne osobe s preporukama i mjerama za unaprjeđenje stanja treba biti javno dostupna. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na prijedlogu. Planirana je javna objava analiza prepreka za transrodne osobe s preporukama i mjerama za unaprjeđenje stanja. Vezano za članstvo u planiranoj radnoj skupini, ističemo kako će se odabir predstavnika organizacija civilnoga društva provesti od strane Savjeta za razvoj civilnoga društva. Informacije o sastavu ove radne skupine biti će objavljene na stranicama Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. |
| 14 | Centar za mirovne studije | POSEBNI CILJ 5. UNAPRJEĐENJE PREVENCIJE DISKRIMINACIJE I PRUŽANJE PODRŠKE ŽRTVAMA DISKRIMINACIJE , Mjera 5.6. Prevencija nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti s posebnim naglaskom na skupine koje štiti Zakon o suzbijanju diskriminacije | Smatramo da nedostaju aktivnosti koje su vezane uz npr. edukacije zdravstvenih radnika za prava tražitelja azila, osoba pod međunarodnom zaštitom, kao i drugih migranata u sustavu zdravstvene skrbi u Hrvatskoj. U duhu EU Akcijskog plana - nedostaju mjere koje rješavaju strukturne prepreke u ostvarivanju zdravstvene skrbi za strance različitih statusa u Hrvatskoj npr. upisivanje osoba pod međunarodnom zaštitom u sustav jednako kao i svih drugih državljana RH, rješavanje problematike plaćanja visokih cijeni zdravstvenog osiguranja za strance, te plaćanje godinu unatrag od boravka stranaca u Hrvatskoj. U tom smislu, smatramo da bi jedna od aktivnosti trebala biti izrada normativnog plana za poboljšanje i olakšavanje pristupa uslugama u zdravstvenom sektoru za državljane trećih zemalja u okviru koje će se ujedno i identificirati zakoni, pravilnici i drugi propisi koji se moraju izmijeniti kako bi se uklonila diskriminacija ili nejednako postupanje u odnosu na državljane trećih zemalja pod međunarodnom ili privremenom zaštitom te državljane trećih zemalja sa reguliranim boravkom na području RH. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Napominjemo kako je u izradi kratkoročni akt strateškog planiranja za integraciju osoba pod međunarodnom zaštitom, stoga će većina mjera usmjerenih na ovu društvenu skupinu biti sastavni dio spomenutog akta. Međutim, pozivamo vas da prijedloge vezane za prevenciju diskriminacije migranata dostavite i prilikom izrade akcijskog plana suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2024. – 2025., čija izrada će započeti tijekom 2023. Ističemo kako su u nacionalnom kontekstu mjere koje adresiraju teme zastupljene u EU-ovom Akcijskom planu antirasizma 2020. do 2025. raspoređene u više akata strateškog planiranja zbog čega će se kao prilog Akcijskom planu suzbijanja diskriminacije za 2023. izraditi i popis svim usvojenih mjera Vlade RH koje odgovaraju na potrebe iskazane u EU Akcijskom planu antirasizma za 2020.-2025., a kako bi se dobila cjelovita slika aktivnosti koje se provode na nacionalnoj razini. |
| 15 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | POSEBNI CILJ 5. UNAPRJEĐENJE PREVENCIJE DISKRIMINACIJE I PRUŽANJE PODRŠKE ŽRTVAMA DISKRIMINACIJE , Mjera 5.6. Prevencija nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti s posebnim naglaskom na skupine koje štiti Zakon o suzbijanju diskriminacije | U sklopu mjere 5.6. Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2023. navodi se izobrazba zdravstvenih radnika vezana za prava i specifične potrebe osoba s invaliditetom, no ne i transrodnih osoba. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Tijekom 2023. planirano je osnivanje Radne skupine za uklanjanje prepreka i unaprjeđenje ostvarenja prava transrodnih osoba. Radna skupina ujedno će raditi na analizi prepreka za ostvarenje prava transrodnih osoba temeljem čega će se jasnije definirati i potrebe za edukacijama zdravstvenih radnika o ovoj temi, a eventualne edukacije zdravstvenih radnika provoditi u razdoblju od 2024. do 2027. |
| 16 | Ured pučke pravobraniteljice | POSEBNI CILJ 5. UNAPRJEĐENJE PREVENCIJE DISKRIMINACIJE I PRUŽANJE PODRŠKE ŽRTVAMA DISKRIMINACIJE , Mjera 5.6. Prevencija nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti s posebnim naglaskom na skupine koje štiti Zakon o suzbijanju diskriminacije | U odnosu na Mjeru 5.6. Prevencija nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti s posebnim naglaskom na skupine koje štiti Zakon o suzbijanju diskriminacije i planiranu aktivnost 2. Provedba kontinuirane izobrazbe zdravstvenih radnika o pravima i specifičnim potrebama osoba s invaliditetom smatramo potrebnim proširiti fokus ove izobrazbe na sve druge skupine koje su češće izložene diskriminaciji. Dodatno, kao svrha ove mjere navodi se i poticanje na razvoj procedura i preporuka kroz koje bi se preveniralo nejednako postupanje u pristupu zdravstvenoj zaštiti. Svrsishodnijom smatramo mjeru kojom bi se dodatno osnažila primjena procedura i preporuka za prevenciju nejednakog postupanja u pristupu zdravstvenoj zaštiti. Konačno, s obzirom na to da do nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti ne dolazi isključivo zbog needuciranosti zdravstvenih radnika/ca nego je ona u brojnim situacijama i posljedica manjkavosti samog zdravstvenog sustava, kao što je to npr. nepopunjenost mreže, preduge liste čekanja, nedostupnost adekvatne terapije u medicinski opravdanom roku i sl., ključno je adekvatno adresirati navedene manjkavosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima i ukazivanju na izazove vezane za nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti. U razdoblju nakon 2024. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina planira u projektne aktivnosti (financirane iz Europskog socijalnog fonda plus) značajnije uključiti temu nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti. |
| 17 | Centar za mirovne studije | POSEBNI CILJ 5. UNAPRJEĐENJE PREVENCIJE DISKRIMINACIJE I PRUŽANJE PODRŠKE ŽRTVAMA DISKRIMINACIJE , Mjera 5.7. Unaprijediti uvjete za ostvarenje prava na stanovanje za skupine u riziku od diskriminacije u stambenim politikama | Ponavljamo komentar iz internog javnog savjetovanja članova Radne skupine za izradu ovog dokumenta: RH nema strateški dokument kojim se definira stambena politika, a Zakon o najmu stanova zastario je dokument koji ne štiti prava najmoprimaca, pa su oni ranjivi na diskriminaciju i druge oblike kršenja prava od strane najmodavaca. Stanovanje je uvelike ostavljeno tržištu, što čini skupine u riziku od diskriminacije još ranjivijima. Potrebno je u ove mjere uključiti i mjere koje se tiču informiranja stanodavaca o njihovim obvezama i zabrani diskriminacije u području stanovanja. Također, jedina navedena aktivnost ove mjere je „stavljanje u funkciju slobodnih stanova u vlasništvu Republike Hrvatske za osobe sa potresom pogođenih područja i drugim korisnicima stambenog zbrinjavanja“ što je nedovoljno jasno elaborirano u odnosu na svrhu i opis doprinosa (u kojima se govori o "ostvarenju prava na stanovanje za skupine u riziku od diskriminacije"). Na ovaj način kako je navedeno (da se aktivnost odnosi prvenstveno na osobe s potresom pogođenih područja i zatim "drugih korisnika stambenog zbrinjavanja") stvara dojam da su osobe u riziku od diskriminacije u području ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje zapravo sekundarni korisnici ove mjere. Što se sunositelja mjera tiče, smatramo da bi i JL(R)S trebale biti navedene zbog mnoštva sporova oko vlasništva, ali i udjela u vlasništvu i sl. situacija. | Primljeno na znanje | U tijeku su pripremne aktivnosti na području stanovanja za potrebe daljnjeg rada i razvoja stambene politike te je izrađena Analiza stanja stambenog fonda u Republici Hrvatskoj koja je dio aktivnosti na izradi krovnog dokumenta Stambene strategije, a nastavno na dokument Nacionalne razvojne strategije do 2030. u kojem je uvedena nadležnost Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine da izradi strateški akt: „Strategija stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine“ kojom se uvode mjere za rješavanje stambenog pitanja građana RH, a jedna od predviđenih mjera je izgradnja stanova za dugoročni najam po pristupačnijim cijenama od tržišnih. U planu za 2023.-u godinu je izrada Analize sustava stanovanja članica EU, Analize sustava stanovanja i stambenog fonda u odnosu na popis stanovništva u RH, Izrada smjernica i potrebnog sadržaja Plana sustava i modela stanovanja te Izrada Plana sustava i modela stanovanja u RH. |
| 18 | Centar za mirovne studije | POSEBNI CILJ 5. UNAPRJEĐENJE PREVENCIJE DISKRIMINACIJE I PRUŽANJE PODRŠKE ŽRTVAMA DISKRIMINACIJE , Mjera 5.7. Unaprijediti uvjete za ostvarenje prava na stanovanje za skupine u riziku od diskriminacije u stambenim politikama | Potrebno je raditi na informiranju i kampanji usmjerenoj na privatne iznajmljivače kako bih ih se senzibiliziralo i informiralo o nedopuštenosti diskriminacije temeljem rase, etniciteta, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, bračnog i obiteljskog statusa i drugih osnova definiranih Zakonom o suzbijanju diskriminacije. Stoga predlažemo da se uvrsti takva aktivnost. | Primljeno na znanje | Ističemo kako se Nacionalni plan odnosi se na razdoblje do kraja 2027., stoga mjere koje će se provoditi u okviru ovoga akcijskog plana do kraja 2023. ne predstavljaju cjelokupan popis planiranih mjera i aktivnosti. Do završetka planskog razdoblja predviđena je implementacija sveobuhvatnog istraživanja o pristupu dobrima i uslugama u okviru kojeg bi se istražio i pristup stanovanju za skupine u riziku od diskriminacije. U razdoblju do kraja 2023. predviđena je izrada informativnog e-letka o usmjerenog na privatne iznajmljivače s osnovnim informacijama o diskriminaciji u području stanovanja. |
| 19 | Ured pučke pravobraniteljice | POSEBNI CILJ 5. UNAPRJEĐENJE PREVENCIJE DISKRIMINACIJE I PRUŽANJE PODRŠKE ŽRTVAMA DISKRIMINACIJE , Mjera 5.7. Unaprijediti uvjete za ostvarenje prava na stanovanje za skupine u riziku od diskriminacije u stambenim politikama | U odnosu na Mjeru 5.7. Unaprijediti uvjete za ostvarenje prava na stanovanje za skupine u riziku od diskriminacije u stambenim politikama, napominjemo kako je planirana aktivnost dio nadležnosti i redovite djelatnosti Središnjega državnoga ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje temeljem pozitivnih propisa i ne predstavlja nadogradnju već ionako primjenjivih propisa, te se kao takva ne može smatrati posebnom mjerom Akcijskoga plana. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Sukladno postojećim propisima u području strateškog planiranja potrebno je osigurati povezanost svih aktivnosti tijela državne uprave, pa tako i onih koje se provode u okviru redovnog rada tijela državne uprave, s posebnim ciljevima akata strateškog planiranja. |
| 20 | Kuća ljudskih prava Zagreb | AKCIJSKI PLAN SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2023., POSEBNI CILJ 6. UNAPRJEĐENJE MEHANIZAMA SUZBIJANJA ZLOČINA IZ MRŽNJE TE JAČANJE SVIJESTI O VAŽNOSTI BORBE PROTIV RASIZMA, KSENOFOBIJE I OSTALIH OBLIKA NESNOŠLJIVOSTI TE POTICANJE KULTURE SJEĆANJA NA ŽRTVE GENOCIDA | Predlažemo redefinirati ciljanu vrijednost smanjenja slučajeva zločina iz mržnje za 20%, ukoliko se pokazatelj odnosi na službenu statistiku koju prikuplja Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Naime, uzevši u obzir problem nedovoljnog prijavljivanja (underreporting) i neprepoznavanja motiva zločina iz mržnje od strane tijela istrage i progona, smanjenja slučajeva zločina iz mržnje u ovom kontekstu vrlo vjerojatno neće značiti i pozitivan pomak u stvarnom smanjivanju zločina iz mržnje. Naprotiv, smanjenje zabilježenih slučajeva zločina iz mržnje može biti pokazatelj nastavka trenda neprijavljivanja i neprepoznavanja motiva mržnje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Ističemo kako su svi pokazatelji ishoda uvršteni u Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. odobreni od strane Koordinacijskog tijela za strateškog planiranje i razvoj RH prije uvrštavanja u tzv. Biblioteku pokazatelja, a taj proces je uključivao i detaljno metodološko obrazloženje odabranih pokazatelja. Ističemo kako će u razdoblju do kraja 2027. većina aktivnosti vezanih za poseban cilj 6. biti usmjerena: a) podizanju svijesti opće javnosti, ciljanih skupina/stručne javnosti i edukaciji predstavnika ključnih dionika u prevenciji zločina iz mržnje. Kao ishod provedenih aktivnosti očekujemo veću razinu informiranosti opće i stručne javnosti o ovoj problematici, te smanjenje predrasuda prema društvenim skupinama u riziku od diskriminacije odnosno zločina iz mržnje. Sve navedeno dugoročno bi trebalo utjecati na smanjenje pojavnosti zločina iz mržnje kao manifesnog oblika diskriminacije. Kroz druge vrste istraživačko-analitičkih aktivnost istražit će se raskorak između prijavljenih slučajeva zločina iz mržnje i broja osoba koje izjavljuju/percipiraju da su doživjele osobno iskustvo nasilja motiviranog predrasudama ili mržnjom. |
| 21 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | AKCIJSKI PLAN SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2023., POSEBNI CILJ 6. UNAPRJEĐENJE MEHANIZAMA SUZBIJANJA ZLOČINA IZ MRŽNJE TE JAČANJE SVIJESTI O VAŽNOSTI BORBE PROTIV RASIZMA, KSENOFOBIJE I OSTALIH OBLIKA NESNOŠLJIVOSTI TE POTICANJE KULTURE SJEĆANJA NA ŽRTVE GENOCIDA | Pravobraniteljica pozdravlja mjere vezane za prevenciju i suzbijanje zločina iz mržnje i govora mržnje, a s obzirom na zabilježeni porast govora mržnje i zločina iz mržnje po osnovi spolne orijentacije u posljednjem izvještajnom razdoblju. Navedeno se prije svega odnosi na mjere prikupljanja i objavljivanja polugodišnjih podataka o slučajevima zločina iz mržnje počinjenih zbog spola, spolnog opredjeljenja i rodnog identiteta druge osobe, zatim provedbu istraživačko-analitičkih aktivnosti u okviru projekta „Podrška jednakosti kroz snažniji sustav i planiranje“ kojim se osigurava podrška postojećem sustava suzbijanja govora mržnje i zločina mržnje temeljem spola, spolne orijentacije i rodnog identiteta te aktivnosti vezane za edukaciju pravosudnih dužnosnika, sudskih i državnoodvjetničkih savjetnika i policijskih službenika o kaznenopravnom aspektu zločina iz mržnje i govora mržnje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na iskazanoj podršci za provedbu planiranih aktivnosti. |
| 22 | Kuća ljudskih prava Zagreb | POSEBNI CILJ 6. UNAPRJEĐENJE MEHANIZAMA SUZBIJANJA ZLOČINA IZ MRŽNJE TE JAČANJE SVIJESTI O VAŽNOSTI BORBE PROTIV RASIZMA, KSENOFOBIJE I OSTALIH OBLIKA NESNOŠLJIVOSTI TE POTICANJE KULTURE SJEĆANJA NA ŽRTVE GENOCIDA, Mjera 6.1. Učinkovita koordinacija međuresorne suradnje, praćenje i analiza pojavnosti zločina iz mržnje | U odnosu na mjeru 6.1., predlažemo da se doda aktivnost održavanja javnog događaja u formatu okruglog stola ili sl. koji bi se organizirao po objavi podataka o slučajevima zločina iz mržnje i koji bi okupio sve relevantne dionike iz institucija, civilnog društva, akademije, medija i dr. u cilju rasprave o pojavnostima i oblicima zločina iz mržnje, njihove povezanosti s podacima o govoru mržnje, diskriminaciji i sličnim podacima te oblikovali zaključci i preporuke za daljnje unapređivanje institucionalnih praksi i javnih politika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu. Ističemo kako se o slučajevima zločina iz mržnje i objavljenim podacima raspravlja u okviru Radne skupina za praćenje zločina iz mržnje koja okuplja relevantna tijela državne uprave, organizacije civilnoga društva i stručnjake. |
| 23 | Centar za mirovne studije | POSEBNI CILJ 6. UNAPRJEĐENJE MEHANIZAMA SUZBIJANJA ZLOČINA IZ MRŽNJE TE JAČANJE SVIJESTI O VAŽNOSTI BORBE PROTIV RASIZMA, KSENOFOBIJE I OSTALIH OBLIKA NESNOŠLJIVOSTI TE POTICANJE KULTURE SJEĆANJA NA ŽRTVE GENOCIDA, Mjera 6.1. Učinkovita koordinacija međuresorne suradnje, praćenje i analiza pojavnosti zločina iz mržnje | U dijelu navedenih aktivnosti, predlažemo dodatno raščlanjivanje karakteristika odnosno, osnova diskriminacije pa time i osnova za zločine iz mržnje u segmentu rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, a kako bi se znalo o kojim točno manjinskim skupinama je riječ (Romi, osobe crne boje kože, Arapi, muslimani i dr.). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Napominjemo kako se planirane aktivnosti odnose na objavu podataka na način definiran Protokolom o postupanju u slučaju zločina iz mržnje. Međutim razmotrit će se prijedlog za objavu dodatnih podataka koji nisu propisani Protokolom te uključivanje dodatnih aktivnosti u mjeru 6.1. u okviru akcijskih planova koji će se izrađivati za razdoblje od 2024. do 2025. |
| 24 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | POSEBNI CILJ 6. UNAPRJEĐENJE MEHANIZAMA SUZBIJANJA ZLOČINA IZ MRŽNJE TE JAČANJE SVIJESTI O VAŽNOSTI BORBE PROTIV RASIZMA, KSENOFOBIJE I OSTALIH OBLIKA NESNOŠLJIVOSTI TE POTICANJE KULTURE SJEĆANJA NA ŽRTVE GENOCIDA, Mjera 6.1. Učinkovita koordinacija međuresorne suradnje, praćenje i analiza pojavnosti zločina iz mržnje | Pravobraniteljica osobito pozdravlja mjeru 6.1. Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2023. u sklopu koje je predviđeno kontinuirano održavanje sastanaka Radne skupine za zločin iz mržnje, a što je u skladu s preporukom Pravobraniteljice iz Izvješća o radu za 2021. godinu vezanu potrebu intenziviranja djelovanja Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na iskazanoj podršci za provedbu aktivnosti koje se tiču praćenja pojavnih oblika diskriminacije i suzbijanja ovog negativnog fenomena u društvu. |
| 25 | Kuća ljudskih prava Zagreb | POSEBNI CILJ 6. UNAPRJEĐENJE MEHANIZAMA SUZBIJANJA ZLOČINA IZ MRŽNJE TE JAČANJE SVIJESTI O VAŽNOSTI BORBE PROTIV RASIZMA, KSENOFOBIJE I OSTALIH OBLIKA NESNOŠLJIVOSTI TE POTICANJE KULTURE SJEĆANJA NA ŽRTVE GENOCIDA, Mjera 6.2. Unaprijediti prevenciju zločina iz mržnje i govora mržnje | U odnosu na aktivnost provedbe edukacija za učenike, pošto iz opisa aktivnosti nije jasno, molimo pojašnjenje da li će se edukacije provoditi kao dio formalnog obrazovnog programa ili neformalnog kojeg provode organizacije civilnog društva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na postavljenom upitu. Ministarstvo znanosti i obrazovanja provest će natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava /financijske potpore udrugama koje djeluju u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja te planiraju provesti projekte , odnosno učinkovite i održive aktivnosti /edukacija sa svrhom prevencija nasilja motiviranog predrasudama ili mržnjom. |
| 26 | Centar za mirovne studije | POSEBNI CILJ 6. UNAPRJEĐENJE MEHANIZAMA SUZBIJANJA ZLOČINA IZ MRŽNJE TE JAČANJE SVIJESTI O VAŽNOSTI BORBE PROTIV RASIZMA, KSENOFOBIJE I OSTALIH OBLIKA NESNOŠLJIVOSTI TE POTICANJE KULTURE SJEĆANJA NA ŽRTVE GENOCIDA, Mjera 6.2. Unaprijediti prevenciju zločina iz mržnje i govora mržnje | Smatramo da je među navedene aktivnosti potrebno dodati i sljedeće: - učiniti javno dostupnim anonimizirane pravomoćne presude za kaznena i prekršajna djela u ovom području, radi mogućnosti istraživačkog rada, komparativne analize i stvaranja materijala za praktični rad na povezanim aktivnostima unutar ove mjere (između ostalog). - u aktivnosti 2) navedene dvije MUP-ove kampanje imaju zaista nisku vidljivost na nacionalnoj razini i mogu i dalje biti financirane sredstvima iz državnog proračuna na razdjelu namijenjenom MUP-u. U kontekstu kreiranja dodatnih mjera za suzbijanje nasilja motiviranog mržnjom, potrebno je graditi nove kampanje na kojima surađuje više aktera (uključujući primjerice i medije), a kako bi se zaista osigurala vidljivost ove teme i osigurao učinak. - aktivnosti 3) i 4) - pohvalno je da se planira uključiti teme vezane za ljudska prava u kurikulume, bilo je i vrijeme. Potrebno je također kurikulume učiniti javno dostupnim za potrebe istraživačkog rada i izvještavanja prema međunarodnim institucijama (primjerice, Agenciji EU za temeljna prava i dr.). Dodatno, smatramo da je potrebno provoditi i periodične radionice s osobama koje već jesu policijski službenici, a kao dio cjeloživotnog i stručnog usavršavanja - o već navedenim temama, kao i temama rasnog profiliranja, interkulturalne medijacije i strukturnom rasizmu. - aktivnost 6) – smatramo da su dvije godine predugo za samu procjenu potreba, a bez djelovanja. Predlaže se dodavanje aktivnosti 6.1) provedba aktivnosti usavršavanja sudaca, državnih odvjetnika itd. u skladu s provedenom procjenom potreba. Dodatno, kurikulumi usavršavanja trebaju biti učinjeni javno dostupnima. - aktivnost 7) - provedba edukacija za učenike na temu prevencije zločina iz mržnje – smatramo da je potrebno ublažiti ovaj pojam ukoliko se želi raditi s učenicima i općenito mladima. Kazneno djelo se zove zločin iz mržnje, ali ono, dok ga policija i/ili pravosuđe tako ne definira putem provedenog ispitnog postupka, egzistira kao nasilje motivirano predrasudama ili mržnjom pa bi ipak bilo primjerenije da se o ovoj temi s mlađom populacijom (ali i općom) govori na razumljiviji način, ne koristeći riječ "zločin" koja ima vrlo težak prizvuk. Mladi i opća populacija mahom nisu pravnici, policajci, suci ili drugi stručnjaci u ovom području i u njihovom slučaju naglasak treba staviti ne na terminu već na sadržaju: mržnji, predrasudama, poticanju i nasilju. Dodatno, u ovu (ili kao novu) aktivnost treba dodati i govor mržnje tj. javno izražavanje kojim se širi mržnja i potiče na nasilje budući da je to puno rašireniji oblik nasilja među mladima od fizičkog nasilja motiviranog mržnjom i predrasudama (tj. kaznenog djela zločina iz mržnje kako to govori Kazneni zakon). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlozima. U odnosu na prijedlog da se provode kampanje na kojima surađuje više aktera kako bi se osigurala vidljivost i učinak, ističemo kako su informativne kampanje sa svrhom prevencije i podizanja svijesti o svim oblicima diskriminacije, uključujući i pojavne oblike kao što su zločin iz mržnje i govor mržnje, planirane u razdoblju od 2025.-2027. Kroz planirane projekte koji će se financirati iz Europskog socijalnog fonda plus osigurat će se sredstva za sveobuhvatnije kampanje i zahvaljujemo na prijedlogu da se uključi širi krug aktera u pripremu i implementaciju ovakve vrste aktivnosti. U odnosu na dostupnost kurikuluma koji sadrže temu zaštite ljudskih prava, diskriminacije i zločina iz mržnje ističemo kako je za iste potrebno uputiti upit Visokoj policijskoj školi i policijskoj školi „Josip Jović“, a navedeno ne smatramo potrebnim uključivati kao zasebnu aktivnost u plan. U odnosu na prijedlog da se provode edukacije za državne službenike, ističemo kako je do kraja 2027. Planiran niz edukacija od kojih će se veći dio financirati kroz planirani ESF+ projekt usmjeren na jačanje sustava za zaštitu od diskriminacije u razdoblju od 2025. Do 2027. Tijekom 2022. Ured je prikupio podatke i napravljvio analiza potreba za budućim edukacijama, a kratki izvještaj s opisom rezultata bit će dostupan u 2023. Ističemo i kako smo u ranijoj fazi konzultacija, a budući da su predstavnici Centra za mirovne studije uključeni u sastav Radne skupine za izradu Nacionalnog plana zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije do 2027., prihvatili prijedlog da se u edukacija za mlade ne koristi riječ „zločin“ te da naglasak bude na predrasudama i poticanju na nasilje, a ne kaznenom djelu zločina iz mržnje. |
| 27 | Centar za mirovne studije | POSEBNI CILJ 6. UNAPRJEĐENJE MEHANIZAMA SUZBIJANJA ZLOČINA IZ MRŽNJE TE JAČANJE SVIJESTI O VAŽNOSTI BORBE PROTIV RASIZMA, KSENOFOBIJE I OSTALIH OBLIKA NESNOŠLJIVOSTI TE POTICANJE KULTURE SJEĆANJA NA ŽRTVE GENOCIDA, Mjera 6.3. Jačati svijest o žrtvama genocida (uključujući holokaust i samudaripen) | Što se tiče aktivnog sudjelovanja u radu Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA), smatramo da treba s oprezom pristupiti IHRA definiciji antisemitizma, kao što je to nedavno opetovano istaknulo više od stotinjak znanstvenika, akademika, a koji se upravo bave antisemitizmom, studijama Holokausta te modernom židovskom poviješću, i koji su upozorili protiv politički motiviranih napora za instrumentalizaciju borbe protiv antisemitizma u druge svrhe (članak: https://euobserver.com/world/156375#:~:text=Some%20128%20scholars%20of%20Jewish,and%20weaponised%20definition%20of%20antisemitism%22. i otvoreno pismo: https://media.euobserver.com/9e86df02ddf67c6046d190b65e4380df.pdf). Dodatno, predlažemo da se u opis aktivnosti 2) navedu i spomenuta "druga mjesta stradavanja" kako se u samoj provedbi ne bi zaboravilo na njih. Predlažemo navođenje: Romski memorijalni centar Uštica, Sabirni logor Jadovno (logorski kompleks Jadovno - Velebit - Pag), Sabirni logor Danica (Koprivnica) i logori Slana i Metajna (otok Pag). | Djelomično prihvaćen | IHRA radna definicija antisemitizma nije pravno obvezujuća niti je inkorporirana u hrvatsko zakonodavstvo, već se koristi u obrazovnom programu RH. RH će s dužnom pažnjom tijekom svog predsjedanja IHRA-om obilježiti mjesta stradanja na navedenim lokacijama te se prijedlog navođenja drugih konkretnih mjesta stradanja može podržati. |