Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu nacrta Strategije pametne specijalizacije do 2029.
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Miroslav Policki | Općeprihvaćena i raširena kratica za pojam "umjetna inteligencija" je AI, od engleskog "artificial intelligence", a kratica UI znači "korisničko sučelje", od engleskog "user interface" te predlažem da se tekst Prijedloga promijeni u skladu s tim. Općeprihvaćena i raširena kratica za pojam "informacijsko-komunikacijska tehnologija" je ICT, od engleskog "information and communications technology" te predlažem da se tekst Prijedloga promijeni u skladu s tim. | Djelomično prihvaćen | Umjesto kratice UI u tekstu će se koristiti termin „umjetna inteligencija“. IKT će se zadržati kao kratica jer je već uobičajena u hrvatskom jeziku. | |
| 2 | Miroslav Policki | Predlažem da se u svim navođenjima Eurostata kao izvora podataka napiše i kod skupa podataka na koji se poziva radi jasnoće i nedvosmislenosti. Također, u istu svrhu predlažem i ekvivalentno navođenje identifikatora izvora podataka kod pozivanja na bilo koji drugi izvor podataka. | Primljeno na znanje | Predlagatelj smatra da je dostatno navođenje izvora podataka kao što je trenutno u nacrtu dokumenta | |
| 3 | Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu | Komentar 1. Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu nije niti jednom spomenut u dokumentu Strategije, dok drugi fakulteti jesu. S obzirom na iznadprosječne rezultate Fakulteta kroz pripremu i pokretanje novih studijskih programa Strojarstvo, Brodogradnja, Zrakoplovno inženjerstvo i svemirska tehnika te Mehatronika i robotika, kao i na znanstvenu izvrsnost i suradnju s gospodarstvom (trenutno je na Fakultetu aktivno 118 projekata), smatramo da Fakultet strojarstva i brodogradnje svakako treba biti zastupljen u dokumentu u istoj mjeri koliko i drugi tehnički fakulteti Sveučilišta u Zagrebu. Komentar 2. Projekt CRTA spomenut je pod poglavljem 5.7.2. bez reference da se radi o centru Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Prijedlog je da se tekst izmijeni na način da glasi: „Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije (CRTA) djeluje na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu kao referentni centar za istraživačke, razvojne i edukativne aktivnosti u području robotike i umjetne inteligencije.“ Komentar 3. U poglavljima vezano uz kapacitete, nisu navedeni značajni kapaciteti koji su raspoloživi i/ili su u fazi osnivanja na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Radi o kapacitetima koji imaju veliki potencijal u kontekstu pametne specijalizacije, ali i značajnog unapređenja industrije te su definirani u dokumentu „Plan razvoja istraživačke infrastrukture u Reublici Hrvatskoj 2022. - 2028.“ (trenutno u fazi esavjetovanja). Stoga smatramo da je bitno definirati ih i u ovom dokumentu. Predlaže se u poglavlje 5.2.2. dodati tekst: Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu u tijeku je provedba tri infrastrukturna projekata povezanih s TPP Energija i održivi okoliš. Specifično, „Centar izvrsnosti za napredne proizvodne sustave“ osigurati će unaprjeđenje istraživanja vezanih uz razvoj novih specijaliziranih strojeva, opreme i softvera visoke dodane vrijednosti s primjenom u potpuno digitaliziranoj proizvodnji i medicini. Projektom „Infrastrukturno jačanje IRI kapaciteta u području energetike i transporta“ planirano je unapređenje infrastrukture za otvaranje novih pravaca vrhunskih znanstvenih istraživanja koja odgovaraju potrebama gospodarstva. Također, „Centar za napredne materijale i prevlake“ omogućiti će dizajniranje, izradu i ispitivanje naprednih materijala i prevlaka, čime će se omogućiti istraživanja vrhunske kvalitete na području inženjerstva materijala. Predlaže se u poglavlje 5.3.2. dodati tekst: Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu u tijeku je provedba tri infrastrukturna projekata povezana s TPP Promet i mobilnost. Specifično, „Nacionalni referentni laboratorij za emisije iz motora s unutarnjim izgaranjem za necestovne pokretne strojeve“ omogućiti će istraživanje i razvoj u području u području motora s unutarnjim izgaranjem i posebice smanjivanje njihovih emisija.“ „Laboratorij za emisije i energetsku učinkovitost vozila“ omogućiti će istraživanje i razvoj u području energetske učinkovitosti čitavog vozila, neovisno o vrsti pogonskog sustava. Također na FSB-u djeluje i „Regionalni centar za laboratorijska ispitivanja u hidromehanici“ kao poligon za razvoj učinkovitih i inovativnih plovnih objekata te rješavanje problema pučinskih i marikulturnih objekata, u okviru kojeg se nalazi novoopremljeni bazen za modelska ispitivanja na mirnoj vodi i valovima. Komentar 4. Slika 5.7 preuzeta je iz literature Svjetska banka (2018e) i kao takva se naravno ne može mijenjati, no navedeni prikaz ima brojne nedostatke. Primjerice, na slici certifikacijska tijela nisu povezana ni sa čim, pa tako niti sa blokovima u karici Sastavljanje, iako se bez odobrenja nadležnog registra brodova za brod (kao i za sve brodske sustave) ne može odobriti plovidbenost broda. Nije navedeno niti da su certifikacijska tijela/registri jedan o ključnih problema (ili prilika za poboljšanje) u implementaciji novih tehnologija poput vodika ili biopolimera te da bi se trebalo definirati ciljane aktivnosti, a koje bi rezultirale ubrzanim usvajanjem novih propisa za takve tehnologije od strane domaćih certifikacijskih tijela. U suprotnom se nove tehnologije razvijene od strane poduzetnika neće moći primijeniti bez obzira na sve uložene investicije u razvoj takvih proizvoda. Na slici također nedostaje spominjanje istraživačkih organizacija koja su bila, ali moraju i ostati, jedno od najaktivnijih potpornih tijela u prikazanom lancu vrijednosti. Na slici nema niti centara za transfer tehnologija koji bi trebali dodatno pospješiti transfer rezultata istraživanja istraživačke zajednice u implementirana rješenja u gospodarskom sektoru. Zbog toga predlažemo da se umjesto preuzetog dijagrama izradi novi koji bio otklonio uočene nedostatke. Nadalje, u zadnjoj točki nabrajanja iznad Slike 5.7 „razvoj vještina i znanja za jačanje kapaciteta u električnim/hibridnim/alternativnim sustavima goriva i postavljanje temelja za pametne, povezane brodove“ nedostaje spominjanje autonomnih brodova. Predlaže se izmjena navedene točke nabrajanja u: „razvoj vještina i znanja za jačanje kapaciteta u električnim/hibridnim/alternativnim sustavima goriva i postavljanje temelja za pametne, autonomne i povezane brodove“ Komentar 5. Termin „Pametna i čista energija“ nije u duhu hrvatskog stručnog pojmovlja te nije jasno na što se „Pametna energija“ odnosi. Čak i u svjetskim razmjerima „Smart energy“ nije pojam koji se koristi , npr. postoji svjetski poznat znanstveni časopis „Smart Energy“, no u opisu časopisa se jasno i nedvosmisleno ukazuje na što se Smart energy odnosi, „Smart Energy is an international, multidisciplinary journal with a focus on smart energy systems design, analysis, planning and modelling…“ (https://www.sciencedirect.com/journal/smart-energyno). Dakle, radi se o časopisu koji se fokusira na analizu, planiranje, konstruiranje, razvoj i modeliranje „pametnih energetskih sustava“. Pametni energetski sustavi su pojam koji je opisan u velikom broju znanstvenih radova i poprilično je jasno na što se razvoj takvih sustava odnosi. Kako bi bilo jasno da se pojam „pametna energija“ odnosi na razvoj „pametnih energetskih sustava u Republici Hrvatskoj „ to bi trebalo jasno naglasiti i opisati u samom dokumentu. Iako granice pametnog energetskog sustava idu i dalje od samih energetskih mreža jer uključuju i transport, pametne zgrade, napredno upravljanje vodovodnim mrežama i sustavima mogu se u užem smislu opisati na sljedeći način: Pametni energetski sustav definiran je kao pristup u kojemu se pametne električne, toplinske i plinske mreže kombiniraju i koordiniraju kako bi se identificirale sinergije između njih te kako bi se postiglo optimalno rješenje za svaki pojedinačni sektor, kao i za cjelokupni energetski sustav. Pametne električne mreže predstavljaju elektroenergetsku infrastrukturu u koju se mogu inteligentno integrirati radnje svih korisnika koji su na nju povezani – proizvođača, potrošača i onih koji čine oboje, a kako bi učinkovito osigurali održivu, ekonomičnu i sigurnu opskrbu električnom energijom. Pametne toplinske mreže predstavljaju mreže cjevovoda koji povezuju zgrade u četvrti, gradskom središtu ili cijelom gradu, na način da se mogu opsluživati iz centraliziranih postrojenja kao i iz brojnih distribuiranih proizvodnih jedinica za grijanje ili hlađenje, uključujući pojedinačne doprinose proizvodnji i skladištenju energije iz povezanih zgrada. Pametne plinske mreže predstavljaju plinsku infrastrukturu koja može inteligentno integrirati radnje svih korisnika koji su na nju povezani – proizvođača i potrošača i onih koji čine oboje, a kako bi se učinkovito pružila održiva, ekonomična i sigurna opskrba i skladištenje plina. | Prihvaćen | U teksta Strategije uključuje se dodatni tekst. U tekst Strategije uvrštava se predložena dopuna. U tekst Strategije uključuje se dodatni tekst, uz napomenu da se u tekstu Strategije ne možemo pozivati na dokumente koji su još u fazi izrade (Plan razvoja istraživačke infrastrukture u Republici Hrvatskoj 2022. – 2028.)-djelomično prihvaćen Sliku preuzetu iz literature Svjetske banke nije moguće mijenjati. Zadnja točka iznad slike mijenja se kako je predloženo.-djelomično prihvaćen U tekst Strategije uključuje se dodatno pojašnjenje termina. | |
| 4 | Milko Jaksic | Umjesto postojećeg teksta o CERIC-ERICu, u poglavlju 3.2. predlažem nadopune i promjenu u sljedeći tekst: Srednjoeuropski konzorcij za istraživačke infrastrukture (CERIC-ERIC) – CERIC-ERIC povezuje najbolje multidisciplinarne istraživačke infrastrukture 8 zemalja regije (Austrija, Češka, Hrvatska, Italija, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovenija). Pokriva širok raspon istraživačkih područja znanosti o materijalima i nanotehnologijama što uključuje interdisciplinarni pristup fizici, kemiji, informatici, primijenjenoj matematici i strojarstvu), uključujući veze s biomaterijalima i strukturnom biologijom. Jedinstvenim pristupom instrumentaciji konzorcija, sa sjedištem u Italiji (Elettra Sincrotrone Trieste), istraživači nakon prethodne recenzije provode strukturna istraživanja, analizu i sintezu materijala pomoću fotona, elektrona, neutrona i iona, s pedesetak različitih metoda. Istraživanja time omogućuju inovativna rješenja za društvene izazove u područjima energije, zdravlja, hrane, kulturne baštine itd. Predstavnik Hrvatske u CERIC-ERICu je akceleratorska infrastruktura Instituta Ruđer Bošković | Prihvaćen | Predložene izmjene i dopune uključuju se u tekst Strategije | |
| 5 | Miroslav Policki | 3Izazovi i prilike, 3.2Učinkovitost istraživanja i inovacija | "Iako je Hrvatska napravila pozitivan pomak na DESI ljestvici za 2020. godinu u području integracije digitalnih tehnologija, samo 16 % poduzeća koristi društvene mreže [...]" Smatram da korištenje društvenih mreža nije relevantan prediktor uspješnosti poduzeća. Ako predlagatelj zna za studije koje pokazuju suprotno, predlažem da se one spomenu u tekstu Prijedloga, a u suprotnom predlažem da se podatak o korištenju društvenih mreža izbaci iz teksta Prijedloga. | Nije prihvaćen | Korištenje društvenih mreža ne mora nužno biti povezano s uspješnošću poduzeća, ali tekst Strategije ostaje u skladu s inicijalnim s obzirom da je riječ o uobičajenom načinu mjerenja uspješnosti poduzeća kada je u pitanju integracija digitalne tehnologije |
| 6 | Miroslav Policki | 3Izazovi i prilike, 3.2Učinkovitost istraživanja i inovacija | "Hrvatska je među državama s boljim rezultatima po udjelu žena među doktorima znanosti s 54 % u usporedbi s 48,1 % u EU-28 (Europska komisija, 2021b)." Citirana rečenica implicira da je veće odstupanje od jednake proporcije spolova (50%) među doktorima znanosti bolje od manjeg odstupanja. Zašto predlagatelj smatra da treba biti više doktorica znanosti od doktora znanosti? Budući da ne vidim razumnu osnovu za takav stav, predlažem da se citirana rečenica promijeni na način da ne implicira da je veće odstupanje od jednake proporcije spolova među doktorima znanosti bolje od manjeg odstupanja. | Nije prihvaćen | Predlagatelj navedenim podatkom ne implicira zaključke navedene u komentaru već navodi podatke o zastupljenosti žena u pojedinim područjima u Republici Hrvatskoj, a u odnosu na druge zemlje članice EU. Podatci se navode u cilju podržavanja rodne ravnopravnosti, odnosno politika Europske unije. |
| 7 | Miroslav Policki | 3Izazovi i prilike, 3.2Učinkovitost istraživanja i inovacija | "Rodna neravnopravnost u istraživanju i inovacijama i dalje je prisutna u nekim područjima i na vodećim pozicijama. Hrvatska je među državama s boljim rezultatima po udjelu žena među doktorima znanosti s 54 % u usporedbi s 48,1 % u EU-28 (Europska komisija, 2021b). Broj znanstvenica zaposlenih u javnim istraživačkim organizacijama također je prilično uravnotežen (Svjetska banka, 2019) . No, kao i drugdje u Europi, žene su podzastupljene među doktorima znanosti u tehničkim područjima, posebice u IKT-u (22 %) i inženjerstvu, proizvodnji i građevini (33 %). Nadalje, čini se da su žene podzastupljene kao voditelji istraživačkih projekata (Svjetska banka, 2021a) . Žene su također podzastupljene u poduzetničkim aktivnostima, gdje je ta razlika veća od prosjeka EU-a (Svjetska banka, 2019) ." Prva rečenica u citiranom tekstu spominje rodnu neravnopravnost, a ostatak teksta spominje nejednake proporcije spolova u nekim područjima ljudske aktivnosti. Ova dva koncepta nisu jednaka; neravnopravnost znači nejednaka prava, a nejednake proporcije spolova u nekim područjima ljudske aktivnosti ne impliciraju da osobe različitih spolova imaju različita prava. Predlažem da se citirani tekst promijeni na način da ne sadrži ovu implikaciju. | Prihvaćen | Predloženi tekst je u skladu s EU politikama gdje se podzastupljenost žena u nekim područjima podvlači pod termin rodne neravnopravnosti no, u skladu s prijedlogom tekst Strategije je izmijenjen na način da se koristi isključivo termin rodne neravnopravnosti. |
| 8 | Lea Perinić (Sveučilište u Rijeci - Sveučilišni centar za istraživanje i inovacije) | 3Izazovi i prilike, 3.2Učinkovitost istraživanja i inovacija | (Sveučilište u Rijeci – Sveučilišni centar za istraživanje i inovacije) Predlažemo umjesto “transfera tehnologije” koristiti širi pojam “valorizacije znanja” koji je sve prisutniji u EU politikama, ili minimalno – “transfera znanja”, što je širi pojam koji u sebi obuhvaća i transfer tehnologije. | Djelomično prihvaćen | U tekstu Strategije, tamo gdje je primjenjivo, izmjenjuje se postojeći tekst u „transfer tehnologije i znanja“ |
| 9 | Lea Perinić (Sveučilište u Rijeci - Sveučilišni centar za istraživanje i inovacije) | 4.2S3 Ciljevi i intervencije, 4.2.1Posebni cilj 1: Poboljšanje znanstvene izvrsnosti | (Sveučilište u Rijeci – Sveučilišni centar za istraživanje i inovacije) U pogledu poboljšanja znanstvene izvrsnosti, dodatno naglasiti prednosti i važnost internacionalizacije na svim razinama (zajednički studiji, dolazna i odlazna mobilnost, priljev mozgova, suradnja na kompetitivnim EU projektima i sl.). | Nije prihvaćen | Važnost internacionalizacije je u odgovarajućoj mjeri propisana u tekstu. |
| 10 | Lea Perinić (Sveučilište u Rijeci - Sveučilišni centar za istraživanje i inovacije) | 4.2S3 Ciljevi i intervencije, 4.2.1Posebni cilj 1: Poboljšanje znanstvene izvrsnosti | (Sveučilište u Rijeci – Sveučilišni centar za istraživanje i inovacije) U pokazateljima za posebni pod-cilj 1.2: Razvijanje kapaciteta mladih istraživača koristi se sintagma “podržani mladi istraživači”, bez jasnog definiranja na koji se oblik podrške misli, vjerojatno se to odnosi na doktorande kojima plaća dolazi iz COP-a, odnosno državnog proračuna, no ne bi bilo naodmet jasnije definirati. | Nije prihvaćen | Pokazatelji će se detaljnije propisati u Pozivima za dodjelu bespovratnih sredstava |
| 11 | Lea Perinić (Sveučilište u Rijeci - Sveučilišni centar za istraživanje i inovacije) | 4.2S3 Ciljevi i intervencije, 4.2.1Posebni cilj 1: Poboljšanje znanstvene izvrsnosti | (Sveučilište u Rijeci – Sveučilišni centar za istraživanje i inovacije) U pokazateljima za poboljšanje znanstvene izvrsnosti naglasak je na produkciji znanstvenih članaka, indeksima citiranosti i sl., a ne i na ostalim aspektima vrednovanja znanstvenog rada, što je suprotno smjeru kojem se trenutno ide na razini ERA-e (v. The Agreement on Reforming Research Assessment, koalicija COARA i sl.). | Djelomično prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 12 | Lea Perinić (Sveučilište u Rijeci - Sveučilišni centar za istraživanje i inovacije) | 4.2S3 Ciljevi i intervencije, 4.2.2Posebni cilj 2: Premošćivanje jaza između istraživačkog i poslovnog sektora | (Sveučilište u Rijeci – Sveučilišni centar za istraživanje i inovacije) U dijelu Posebni pod-cilj 2.1: Povećanje suradnje između istraživačkih organizacija i poduzeća predlažemo uz postojeće navesti još i Povećanje broja profesionalnih doktorata izrađenih u suradnji s gospodarstvom, sukladno trendovima prisutnima u EU. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na predloženome te će isto biti uzeto u obzir pri definiranju Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava koji će podržavati postizanje pod-cilja 2.1. |
| 13 | Miroslav Policki | 4.2S3 Ciljevi i intervencije, 4.2.3Posebni cilj 3: Povećanje inovacijske učinkovitosti | "Broj diplomanata u prirodnim znanostima, matematici, računalstvu, inženjerstvu (na 1000 stanovnika u dobi od 20 do 29 godina) (izvor: Eurostat)" Predlažem da ovaj pokazatelj uključuje i diplomante u informatici koja je u RH potpuno nelogično klasificirana kao društvena znanost, a jednako je relevantna kao područja u citiranom tekstu (i preklapa se s njima). | Nije prihvaćen | Informatika spada pod područje tehničkih znanosti, a u skladu s Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 119/2022.) |
| 14 | Lea Perinić (Sveučilište u Rijeci - Sveučilišni centar za istraživanje i inovacije) | 4.2S3 Ciljevi i intervencije, 4.2.3Posebni cilj 3: Povećanje inovacijske učinkovitosti | (Sveučilište u Rijeci – Sveučilišni centar za istraživanje i inovacije) Predlažemo pokazati veću razinu ambicioznosti u pokazateljima za Posebni cilj 3, Broj diplomanata u prirodnim znanostima, matematici, računalstvu, inženjerstvu (na 1000 stanovnika u dobi od 20 do 29 godina), povećanje s 20 na 22% - povećati ciljanu vrijednost na 30 ili 35%. Također u pokazateljima za Posebni cilj 3, Vrijednost izvoza usluga intenzivnih znanja mjerena kao postotak ukupnog izvoza usluga, predlažemo korigiranje terminologije “knowledge intensive services - KIS", ili "knowledge intensive business services - KBIS” na koje se referira u tekstu, sugeriramo prevoditi kao: "usluge više dodane vrijednosti temeljene na znanju i znanosti", umjesto kao "usluge intenzivnih znanja". Konačeno, u pokazateljima za Posebni cilj 3, Prodaja inovacija koje su nove na tržištu i koje su nove za poduzeće kao postotak prometa stoji pleonazam, inovacije i mogu biti samo nove. | Djelomično prihvaćen | Razina ambicioznosti se definira uzimajući u obzir različite segmente koji istome doprinose te se u tom smislu predložena razina ne može mijenjati. U pokazatelju za Posebni cilj 3. tekst se izmjenjuje na predloženi način „usluge više dodane vrijednosti temeljene na znanju i znanosti“ Što se tiče pokazatelja Posebnom cilju 3 Posebni cilj 3 -Prodaja inovacija koje su nove na tržištu i koje su nove za poduzeće kao postotak prometa, pokazatelj je su u skladu s programskim dokumentima za financijsko razdoblje 2021.-2027., Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. (PKK). Ovdje je naglasak na razlici inovacije za poduzeće vs inovacije za tržište. Inovacija može biti nova za poduzeće, ali ne i za tržište. |
| 15 | Miroslav Policki | 5.1Personalizirana briga o zdravlju, 5.1.3Tržišne mogućnosti | "Tradicionalni potrošački proizvodi (A1 u Tablici 5.2) su oni koji spadaju u kategoriju „convenience wellness“, odnosno jednokratna rješenja koja zadovoljavaju trenutne potrebe potrošača i odnose se na proizvode kao što su bezreceptni lijekovi (tablete za spavanje, zdravlje probave, smanjenje tjelesne težine, vanjsko liječenje boli, lijekovi protiv alergija, prehlade i gripe), biljni lijekovi, nutraceutici poput dodataka prehrani i hrane za posebne prehrambene i medicinske potrebe, osobna njega ili jednostavna medicinska oprema poput zavoja i drugih potrepština za njegu jednostavnih rana." Budući da je masa fizikalna veličina koja se mjeri u kilogramima, u citiranom tekstu predlažem promjenu riječi "tjelesne težine" u "tjelesne mase". | Nije prihvaćen | S obzirom na kolokvijalnu upotrebu riječi „težina“ te na činjenicu da se nigdje u tekstu ne spominju jedinice (npr. kilogram kao jedinica za fizikalnu veličinu masa), zadržava se termin “težina“. |
| 16 | INA Industrija nafte d.d. | 5Tematska prioritetna područja S3, 5.2Pametna i čista energija | U sklopu tematsko-prioritetnog područja Pametna i čista energija predlaže se usklađivanje mjera te transformacijskih ciljeva i indikativnih intervencija sa zakonodavnim okvirom (Zakon o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva): umjesto korištenja izraza zelena ili infrastruktura za e-mobilnost predlaže se infrastruktura za alternativna goriva. • Predlaže se usklađivanje nazivlja sa Hrvatskom strategijom za vodik do 2050. godine: umjesto izraza zeleni i plavi vodik predlaže se korištenje izraza obnovljivi vodik. Također, umjesto izraza izgaranje vodika predlaže se izraz gorivni članci | Prihvaćen | Predložene izmjene uključuju se u tekst Strategije. |
| 17 | Miroslav Policki | 5.2Pametna i čista energija, 5.2.2Kapaciteti | "Skladištenje energije (uključujući baterije, crpno skladištenje hidroenergije, zamašnjake, gorive ćelije, invertere, rastaljenu sol, solarni metan i kondenzatore)." Predlažem da se u citiranom tekstu riječi "gorive ćelije" promijene u "gorivne ćelije" budući da je to ispravan prijevod engleskog termina "fuel cells". "Goriva ćelija" znači ćelija koja može goriti; vidi također https://www.hrote.hr/gorivne-celije . | Djelomično prihvaćen | Tekst strategije mijenja se na način da se umjesto termina goriva ćelija koristi termin gorivni članak što je u skladu s terminologijom korištenom u Hrvatskoj strategiji za vodik do 2050. |
| 18 | INA Industrija nafte d.d. | 5.2Pametna i čista energija, 5.2.2Kapaciteti | • Pretvorba otpada u energiju: osim istaknutih primijenjenih istraživanja pretvaranja otpada u energiju za proizvodnju vodikovih goriva predlaže se dodatak: proizvodnja bioplina za promet i naprednih biogoriva. | Prihvaćen | Predložena dopuna uključuje se u tekst Strategije. |
| 19 | Miroslav Policki | 5.2Pametna i čista energija, 5.2.4Transformacijski cilj i indikativne intervencije | Posebni cilj 1: Poboljšanje tržišne spremnosti rezultata istraživanja i razvoja a) Bespovratna sredstva za primijenjene istraživačke projekte "Projekti bi se mogli usredotočiti na širok raspon tehnologija za pohranu energije, uključujući baterije, crpno skladištenje hidroenergije, zamašnjake, gorive ćelije, invertere, rastaljenu sol, solarni metan, solarne toplinske kolektore i kondenzatore." Predlažem da se u citiranom tekstu riječi "gorive ćelije" promijene u "gorivne ćelije" budući da je to ispravan prijevod engleskog termina "fuel cells". "Goriva ćelija" znači ćelija koja može goriti; vidi također https://www.hrote.hr/gorivne-celije . | Djelomično prihvaćen | Tekst Strategije mijenja se na način da se umjesto termina goriva ćelija koristi termin gorivni članak što je u skladu s terminologijom korištenom u Hrvatskoj strategiji za vodik do 2050. |
| 20 | Klaster intermodalnog prijevoza | 5.2Pametna i čista energija, 5.2.4Transformacijski cilj i indikativne intervencije | „Čista“ komponenta podrazumijeva infrastrukturu za e-mobilnost, korištenje obnovljivih izvora energije (osobito solarne fotonaponske, koncentrirane solarne energije, vjetra, vodika, snage valova, komprimiranog zraka, geotermalne energije, biomase i biobazirane), naprednih materijala, rješenja za pretvaranje otpada u energiju, zelenih toplinskih sustava, rješenja za zelenu infrastrukturu i sustave za hvatanje ugljika. | Prihvaćen | Predložena dopuna uključuje se u tekst Strategije. |
| 21 | Klaster intermodalnog prijevoza | 5.2Pametna i čista energija, 5.2.4Transformacijski cilj i indikativne intervencije | Posebni cilj 1:, Skladištenje: Projekti bi se mogli usredotočiti na širok raspon tehnologija za pohranu energije, uključujući baterije, crpno skladištenje hidroenergije, zamašnjake, gorive ćelije, komprimirani zrak, invertere, rastaljenu sol, solarni metan, solarne toplinske kolektore i kondenzatore. | Prihvaćen | Predložena dopuna uključuje se u tekst Strategije. |
| 22 | Miroslav Policki | 5Tematska prioritetna područja S3, 5.3Pametan i zeleni promet | "To uključuje proizvođače dijelova i sustava za automobile, željeznice i pomorske brodove, prometnih proizvoda „ključ u ruke“, pokretnih strojeva i inteligentnih prometnih sustava (IPS)." Predlažem da tekst Prijedloga uključi i proizvođače dijelova i sustava za zračni, riječni, podvodni i svemirski promet budući da ne vidim razlog za njihovo izostavljanje. | Prihvaćen | Tekst Strategije dopunjuje se na način da se spomene i proizvođače dijelova i sustava za zračni, riječni, podvodni i svemirski promet. |
| 23 | Miroslav Policki | 5Tematska prioritetna područja S3, 5.3Pametan i zeleni promet | Predlažem da tekst Prijedloga spomene i mogućnost razvoja Hyperloop tehnologije, odnosno infrastrukturnog projekta temeljenog na njoj, kao opciju za superbrz prijevoz putnika i robe, iz razloga što bi navedena tehnologija omogućila stvaranje nezanemarive vrijednosti (vidi npr. https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fbuil.2016.00017/full ). Također, predlažem da tekst Prijedloga spomene upravljane i autonomne dronove, to jest besposadne letjelice, kao opciju za prijevoz robe i putnika i obavljanje drugih gospodarskih radnji te potrebu za njihovom zakonskom i operativnom integracijom u kontrolirani zračni prostor, iz razloga što se tržištu dronova predviđa velik rast (vidi npr. https://www.mckinsey.com/industries/aerospace-and-defense/our-insights/future-air-mobility-blog/drone-delivery-more-lift-than-you-think i https://olc.worldbank.org/system/files/FCI%20Webinar%20Drone%20Industry%20Disruption%20PPT.pdf ). | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na prijedlogu. Strateški dokument daje samo indikativni okvir koji će biti definiran kroz javne pozive te stoga u nacrtu strategije nije potrebno navoditi svaku pojedinu tehnologiju. Tekst strategije će biti izmijenjen na način da se spomenu i besposadne letjelice kao mogućnost |
| 24 | Miroslav Policki | 5.3Pametan i zeleni promet, 5.3.4Transformacijski cilj i indikativne intervencije | "To uključuje IRI u području alternativnih goriva (npr. električne baterije, izgaranje vodika) te nove i napredne materijale koji imaju superiorne karakteristike u smislu trajnosti, otpornosti i težine." Predlažem da se u citiranom tekstu riječ "težine" zamijeni riječju "mase" budući da je masa relevantna fizikalna veličina u citiranom kontekstu. | Nije prihvaćen | S obzirom na kolokvijalnu upotrebu riječi „težina“ te na činjenicu da se nigdje u tekstu ne spominju jedinice (npr. kilogram kao jedinica za fizikalnu veličinu masa), zadržava se termin “težina“. |
| 25 | Klaster intermodalnog prijevoza | 5.3Pametan i zeleni promet, 5.3.4Transformacijski cilj i indikativne intervencije | To uključuje IRI u području alternativnih goriva (npr. električne baterije, izgaranje vodika, komprimirani zrak) te nove i napredne materijale koji imaju superiorne karakteristike u smislu trajnosti, otpornosti i težine. | Prihvaćen | Predložena dopuna uključuje se u tekst Strategije. |
| 26 | Miroslav Policki | 5Tematska prioritetna područja S3, 5.4Sigurnost i dvojna namjena – svijest, prevencija, odgovor i sanacija | Predlažem da RH kao cilj odredi puno članstvo u Europskoj svemirskoj agenciji (ESA) iz razloga što smatram da bi postignuće tog cilja otvorilo nove mogućnosti hrvatskim znanstvenicima i visokotehnološkoj industriji. | Primljeno na znanje | Za sada se, u skladu s mogućnostima, ide prvo na pridruženo članstvo. |
| 27 | Miroslav Policki | 5Tematska prioritetna područja S3, 5.4Sigurnost i dvojna namjena – svijest, prevencija, odgovor i sanacija | Predlažem da tekst prijedloga uključi mogućnost istraživanja i razvoja infrastrukture za kvantnu komunikaciju i povezanih tehnologija, budući da je RH potpisala European Quantum Communication Infrastructure deklaraciju i budući da je navedena tehnologija od velike važnosti za sigurnu komunikaciju u budućnosti (vidi https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/policies/european-quantum-communication-infrastructure-euroqci i https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/faqs/quantum-communication-infrastructure-questions-and-answers ). | Prihvaćen | Tekst strategije dopunjuje se mijenja se u skladu s predloženim, a u okviru poglavlja 5.7. Digitalni proizvodi i platforme |
| 28 | Miroslav Policki | 5Tematska prioritetna područja S3, 5.5Održiva i kružna hrana | Predlažem da tekst Prijedloga spomene mogućnost istraživanja, razvoja tehnologije i kapaciteta za proizvodnju umjetnog mesa, iz razloga što takva proizvodnja mesa u usporedbi s klasičnim uzgojem životinja za proizvodnju mesa ima potencijal drastično smanjiti onečišćenje zraka, emisiju CO2 te korištenje tla, vode i energije (vidi npr. https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0924224421004489 ). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu. Mogućnost istraživanja, razvoja tehnologije i kapaciteta za proizvodnju umjetnog mesa nije isključena iz nacrta strategije. Strateški dokument daje samo indikativni okvir. |
| 29 | Miroslav Policki | 5Tematska prioritetna područja S3, 5.5Održiva i kružna hrana | Bitan problem koji se javlja kod hrvatskih proizvođača hrane, a pogotovo poljoprivrednika, je varijabilnost prihoda koja je uvelike uzrokovana varijabilnošću prinosa koja je uvelike uzrokovana vremenskim ili drugim nepogodama (tuča, suša, bolesti, nametnici, itd.). Kada do takvih poremećaja dođe, proizvođači hrane se uvelike oslanjaju na financijsku pomoć države za nadoknadu neostvarenih prihoda, umjesto podizanja vlastite otpornosti na poremećaje. Smatram da takva ovisnost smanjuje održivost sektora proizvodnje hrane, stoga, u svrhu povećanja održivosti proizvodnje hrane u RH, predlažem da tekst Prijedloga uključi poticanje razvoja osiguravateljskog sektora u proizvodnji hrane s jedne strane i edukaciju proizvođača hrane o nužnosti osiguranja s druge strane te poticanje uvođenja već postojećih tehničkih mjera za smanjivanje negativnih utjecaja poremećaja (npr. navodnjavanje) i razvoja novih mjera. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu. Instrumenti za upravljanje rizicima jesu važna poluga za ublažavanje vremenskih i drugih nepogoda te ih je potrebno čim više i učinkovitije koristiti. Navedeni problem međutim nije nužno adresirati u okviru Strategije pametne specijalizacije već unutar strateškog okvira za koji je nadležno Ministarstvo poljoprivrede |
| 30 | Jasmina Ranilović | 5Tematska prioritetna područja S3, 5.5Održiva i kružna hrana | Prijedlog za cijeli pasus: TPP Održiva i kružna hrana sastoji se od proizvodnje hrane, prerade hrane i usluga koje podržavaju proizvodnju,, dodati ''Održiva i kružna hrana je prehrambeni sustav u kojem se svi izvori mnogo efikasnije koriste te ponovno iskorištavaju sporedni i otpadni tokovi (https://www.eitfood.eu/six-focus-areas/circular-food-systems). Prehrambeni sustav sastoji se od primarne proizvodnje (poljoprivredna proizvodnja (biljna proizvodnja i stočarstvo), ribarstvo, akvakultura), prerade, distribucije i prodaje i konzumacije (adapted from Caldeira, C., De Laurentiis, V., Corrado, S., van Holsteijn, F., Sala, S. 2019a. Quantification of food waste per product group along the food supply chain in the European Union: a Mass Flows Analysis. Resources, Conservation & Recycling. 149:479-488. https://doi.org/10.1016/j.resconrec.2019.06.011). ''Hrana” (ili „prehrambeni proizvod”) je svaka tvar ili proizvod, prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je prehrani ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati. „Hrana” uključuje piće, žvakaću gumu i svaku drugu tvar, uključujući vodu koja se namjerno ugrađuje hranu tijekom njezine proizvodnje, pripreme ili prerade. Pojam hrane uključuje i vodu nakon točke sukladnosti određene u članku 6. Direktive 98/83/EZ i ne dovodeći u pitanje zahtjeve iz direktiva 80/778/EEZ i 98/83/EZ (Zakon o hrani, Uredba br.178/2002)'' Umjesto naziva pasusa '' Ovaj je TPP usmjeren na poboljšanje održivosti i kružnosti industrija'', prijedlog staviti ''Ovaj je TPP usmjeren na prijelaz sa linearnog, na održivi i kružni model prehrambenog lanca'' i odmah iza dodati rečenicu '' Prijelaz iz linearnog modela (take-make-consume-dispose) u održivi i kružni model biogospodarstva (repair, re-use, recycle), uključuje prevenciju i smanjenje svih viškova hrane tijekom prerade i konzumacije, kao i smanje nastajanja prehrambenog otpada (https://food.ec.europa.eu/safety/food-waste/eu-actions-against-food-waste/food-waste-measurement_en)''. U Okvir 5.7 Strateški okvir za aktivnosti u okviru TPPOdrživa i kružna hrana, stavljam komentar na pažnju: Strategija biogospodarstva RH do 2035. je u izradi (pokrenulo ga Ministarstvo poljoprivrede 2022.) U točki 5.5.1. Globalne perspektive i trendovi, u pasusu '' Na globalnoj razini poljoprivredna i prehrambena industrija brzo se šire.'' Pojasniti/objasniti izraze ''''nekoliko redova veličine'' i ''potporne aktivnosti'' U pasusu '' Gospodarski rast i dinamika stanovništva potiču strukturne promjene u sektoru koji je povezan s hranom.'' Umjesto rečenice ''Pandemija je dovela do ograničenja kretanja radne snage, zatvaranja pogona za proizvodnju hrane, kašnjenja u transportu, financijskih pritisaka i promjena u potražnji potrošača'' , prijedlog dodati rečenicu ''Pandemija je dovela do ograničenja kretanja radne snage, zatvaranja pogona za proizvodnju hrane, kašnjenja u transportu, financijskih pritisaka i promjena u potražnji potrošača, povećanje on-line prodaje hrane.'' Umjesto rečenice ''Ovakav razvoj događaja potaknuo je mnoge prehrambene aktere da proizvode nabavljaju bliže proizvodnim linijama i zadrže veću transparentnost kako bi privukli kupce koji su usmjereni na zdravlje'', prijedlog staviti ''Ovakav razvoj događaja potaknuo je mnoge prehrambene aktere na skraćivanje lanaca opskrbe i zadrže veću transparentnost kako bi privukli kupce koji su usmjereni na zdravlje.'' U pasusu '' Nadalje, potrošači također zahtijevaju povećanu razinu praktičnosti u kupnji hrane'', umjesto rečenice '' Ti potrošački trendovi utječu i na način poslovanja trgovaca na malo.'' , prijedlog staviti rečenicu '' Ti potrošački trendovi uključuju on-line kupovinu i dostavu prehrambenih proizvoda, gotovih jela i drugih dobara na ''kućni prag'' putem mobilnih aplikacija (Glovo, Wolt, Bolt).'' U točki 5.5.2 Kapaciteti, u pasusu ''Pregled industrije'' umjesto rečenice '' Poljoprivreda i prerada hrane čine značajan udio gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj.'' Prijedlog staviti ' Primarna proizvodnja i prerada hrane čine značajan udio gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj.'' U pasusu '' Hrvatska ima dugogodišnju tradiciju u proizvodnji hrane, ali zaostaje za svjetskim proizvodnim trendovima'', prijedlog staviti rečenicu ''Hrvatska ima dugogodišnju tradiciju u primarnoj proizvodnji hrane, ali zaostaje za svjetskim proizvodnim trendovima. KOMENTAR: Cijeli pasus se odnosi na analizu primarne poljoprivredne proizvodnje; nedostaje analiza hrvatske prehrambene industrije (osim ako se na taj segment ne odnosi pasus '' Iako postoji mnogo tvrtki koje posluju u proizvodnji hrane, industrijom dominira nekoliko velikih tvrtki''…); U pasusu ''Kapaciteti za istraživanje, razvoj i inovacije'', umjesto rečenice ''Mehanizacija poljoprivrede i prerade hrane postaje sve važnija za održavanje konkurentnosti.'',prijedlog staviti '' Mehanizacija primarne proizvodnje i prerade hrane postaje sve važnija za održavanje konkurentnosti.'' U pasusu '' Središte za razvoj inovativnih tehnika procesiranja obrade hrane (Food Processing Hub)…'' prijedlog staviti ''Središte za razvoj inovativnih tehnika obrade obrade hrane (Food Processing Hub)…''. Predlažem dodati cijeli pasus: '' Sigurna i kvalitetna hrana je prioritet Hrvatske. Centar za sigurnost hrane (CSH) Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (središte u Osijeku) predstavlja referentno tijelo za procjenu rizika iz hrane i hrane za životinje, a ujedno i kontakt točku europskog Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (engl. RASFF) te sudjeluje u EU kampanji za procjenu kvalitete prehrambenih proizvoda, a koju predvodi Joint Research Center (JRC) Europske komisije. U novootvorenom Centru za sigurnost i kvalitetu hrane Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ''Dr. Andrija Štampar'' iz Zagreba, pored brojnih analiza kvalitete i zdravstvene ispravnosti, obavljat će se i najnovije analize (npr. izotopna analiza spektrometrije masa) za utvrđivanje patvorenja hrane (npr. utvrđivanje geografskog porijekla, ekološkog uzgoja).'' Pod ''Procjena lanca vrijednosti'' u pasusu '' S obzirom na različitosti lanaca opskrbe hranom, postoji…'' umjesto riječi ''utrživost'', prijedlog staviti ''stavljanje na tržište'' , a umjesto ''outsourecea'' staviti ''''izdvaja tu funkciju i daje vanjskim dobavljaču'' U pasusu umjesto rečenice '' Hrvatskom prehrambenom sektoru nedostaje adekvatan pristup sofisticiranim tehnologijama u području pakiranja i konzerviranja'' prijedlog staviti '' Hrvatskom prehrambenom sektoru nedostaje adekvatan pristup sofisticiranim tehnologijama u području pakiranja i obrade hrane'' te odmah iza dodati rečenicu: ''Uobičajeni tehnološki postupci obrade/procesiranja hrane (pasterizacija, sterilizacija, sušenje) najčešće se primjenjuju u hrvatskoj prehrambenoj industriji. U razvoju visoko nutritivnih, zdravih, minimalno tretiranih, funkcionalnih i održivih prehrambenih proizvoda, potrebna je primjena inovativnih tehnika obrade (npr. ekstrakcija CO2, visoki hidrostatski tlak, pulsirajuće električno polje itd.), pakiranje hrane te kontrole i sigurnosti hrane.'' U točki 5.5.3. Tržišne mogućnosti, umjesto rečenice '' Tržište potrošnje hrane može se podijeliti u tri područja: svakodnevna upotreba, gotova hrana i tržišta za uživanje.'' Prijedlog staviti '' Tržište potrošnje hrane može se podijeliti u tri područja: svakodnevna upotreba, gotova hrana i hrana za uživanje.'' U točki 5.5.4. Transformacijski cilj i indikativne intervencije, pojasniti ili upotrijebiti druge izraze za ''uzlazne djelatnosti'' i ''silazne djelatnosti''. U Posebni cilj 1: Poboljšanje tržišne spremnosti rezultata istraživanja i razvoja, a) Bespovratna sredstva za primijenjene istraživačke projekte , prijedlog prvu rečenicu napisati '' Dodijelit će se bespovratna sredstva za primijenjene istraživačke projekte za potporu tranziciji prema kružnoj i održivom lancu opskrbe hranom, veće dodane vrijednosti.'' Umjesto rečenice '' Podržana istraživanja trebala bi se usredotočiti na podizanje vrijednosti i raznolikosti poljoprivrednih proizvoda, poboljšanje metoda i tehnologija obrade,…'' predlog staviti '' Podržana istraživanja trebala bi se usredotočiti na podizanje vrijednosti i raznolikosti primarnih poljoprivrednih proizvoda, te poboljšanje metoda i inovativnih tehnologija obrade,..''. Prijedlog je dodati gdje je prikladno sljedeće rečenice: '' Osim u primarnoj proizvodnji, IKT rješenja igraju veliku ulogu u održivosti i optimizaciji u sektoru prehrambene industrije. Primjena robotike u tehnološkom procesu i/ili logističko-distributivnom segmentu može odgovoriti na pitanja nedostatka niže kvalificirane radne snage, a primjena umjetne inteligencije može značajno unaprijediti inovacije u industrijskoj proizvodnji i kontroli kvalitete prehrambenih proizvoda. Podržat će se aktivnosti i tehnologije za smanjenje prehrambenog otpada nastalog tijekom tehnološkog procesa obrade hrane i njegovu ponovnu valorizaciju. Npr. jestive, nutritivno iskoristive nusproizvode u proizvode više dodane vrijednosti, a nejestive upotrebu za kompostiranje, anaerobne diegestiju, digestat tj. upotrebu niže dodane vrijednosti.'' KOMENTAR: Biomasa je je biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka proizvedenih u poljoprivredi (uključujući tvari biljnoga i životinjskoga podrijetla), ribarstvu, šumarstvu i srodnim industrijama, kao i biorazgradivi dio industrijskoga i komunalnoga otpada. – definicija iz Direktive 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ). U Posebni cilj 2: Podrška digitalizaciji i zelenoj tranziciji, pod b) Podrška za zelenu tranziciju, prijedlog da umjesto zadnje rečenice u pasusu koja glasi '' Podržat će se projekti koji se odnose na korištenje nusproizvoda …'', staviti '' Podržat će se projekti koji se odnose na korištenje nusproizvoda za proizvodnju inovativnih ili funkcionalnih prehrambenih proizvoda, bioaktivnih spojeva, te biogoriva, biomaterijala, biokemikalija, nutritivno obogaćene hrane za životinje, biognojiva i dr.'' U pasusu ''c) Promicanje biomase, mapiranje i revizija regulative, predlažem umjesto rečenice ''Mapiranje poljoprivrednog, akvakulturnog i prehrambenog otpada može pomoći tvrtkama u postizanju kružnosti.'' Prijedlog staviti '' Mapiranje poljoprivrednog (uključujući tvari biljnog i životinjskog porijekla), akvakulturnog i prehrambenog otpada tijekom prerade može pomoći tvrtkama u postizanju kružnosti.'' Rečenica '' Trenutno se podaci mogu objavljivati na digitalnoj platformi koja dobavljačima biomase i biomaterijala omogućuje lakše plasiranje svojih proizvoda na tržište, a potrošači bi zauzvrat dobili odgovarajuće informacije o podrijetlu materijala.'' POJASNITI: da li ta DIGITALNA PLATFORMA postoji ili ne? Naziv ''d) Vaučeri za Istraživanje tržišta'', prijedlog preimenovati u '' Vaučeri za Istraživanje prehrambenih navika potrošača''. Rečenica '' Dodjeljivat će se vaučeri za vanjske savjetodavne usluge s ciljem olakšavanja istraživanja tržišta'' prijedlog je da glasti '' Dodjeljivat će se vaučeri za vanjske savjetodavne usluge s ciljem olakšavanja istraživanja tržišta/prehrambenog ponašanja potrošača.'' | Prihvaćen | Prihvaćeno detaljnije pojašnjenje pojma održiva i kružna hrana, ostali prijedlozi izmjene teksta su već uglavnom pokriveni izvornim prijedlogom teksta strategije. Što se tiče dijela komentara koji se odnosi na primarnu proizvodnju navedeni, komentar nije moguće uvažiti jer se njime sužava postojeća tvrdnja (poljoprivreda i prerada hrane vs primarna proizvodnja i prerada hrane).-djelomično prihvaćen Tekst strategije dopunjuje se u skladu s predloženim. Strategija biogospodarstva RH do 2035. je još u postupku izrade te se iz tog razloga ne možemo na nju pozivati u testu Strategije-primljeno na znanje Pod potporne aktivnosti se misli na niz pomoćnih funkcija, kao što su financiranje, certificiranje, pakiranje, skladištenje, distribucija i brendiranje kao što je navedeno u uvodnom dijelu teksta za navedeni TPP (str.112). Za nekoliko redova veličine je dan primjer u samom tekstu „Na primjer, u SAD-u takve potporne aktivnosti doprinose BDP-u 13 puta više nego samo primarna proizvodnja“- primljeno na znanje U tekst Strategije se uvrštava predložena dopuna Tekst Strategije korigiran je u skladu s prijedlogom Tekst Strategije korigiran je u skladu s prijedlogom, uz iznimku navođenja naziva mobilnih aplikacija za dostavu na kućni prag Tekst strategije ostaje kako je inicijalno predviđeno. Komentar nije moguće uvažiti jer se njime sužava postojeća tvrdnja (poljoprivreda i prerada hrane vs primarna proizvodnja i prerada hrane).- nije prihvaćeno Tekst strategije ostaje kako je inicijalno predviđeno. Proizvodnja hrane ne isključuje primarnu proizvodnju hrane. Analiza prehrambene industrije sadržana je u tekstu Strategije u pasusu koji se navodi u komentaru.- nije prihvaćeno Navedena rečenica izmjenjuje se djelomično u skladu s predloženim: „Mehanizacija proizvodnje i prerade hrane postaje sve važnija za održavanje konkurentnosti“, nije moguće uvažiti zamjenu termina poljoprivreda s terminom primarna proizvodnja jer se time sužava postojeća tvrdnja.-djelomično prihvaćeno Središte za razvoj inovativnih tehnika procesiranja hrane je ispravan naziv https://mzo.gov.hr/vijesti/predstavljanje-novoosnovanog-sredista-za-razvoj-inovativnih-tehnika-procesiranja-hrane-prehrambeno-biotehnoloskog-fakulteta-sveucilista-u-zagrebu/4354-nije prihvaćeno Predloženi tekst dodaje se u tekst Strategije Tekst Strategije mijenja se u skladu s predloženim Tekst strategije mijenja se u skladu s predloženim, ali bez navođenja konkretnih primjera Tekst Strategije mijenja se u skladu s prijedlogom. Umjesto termina „uzlazne djelatnosti“ koristiti će se „aktivnosti na početku proizvodnog lanca“, a umjesto termina „silazne djelatnosti“ koristiti će se „aktivnosti na kraju proizvodnog lanca“ S obzirom na činjenicu da je Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. već donesen te da se u S3 kao strateškom dokumentu ne može ulaziti u detalje, ostaje se pri prvobitnom izričaju.-primljeno na znanje Tekst strategije mijenja se u skladu s predloženim. Tekst strategije mijenja se u skladu s predloženim. U skladu sa zaprimljenim komentarom tekst Strategije se mijenja na sljedeći način: Podaci bi se mogli objavljivati na digitalnoj platformi koja bi dobavljačima biomase i biomaterijala olakšavala plasiranje proizvoda na tržište, a potrošači bi mogli dobiti odgovarajuće informacije o podrijetlu materijala.-primljeno na znanje Predloženi tekst bit će uzet u obzir pri definiranju različitih Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava, a koji pridonose tematskom prioritetnom području „Održiva i kružna hrana“. -primljeno na znanje |
| 31 | Miroslav Policki | 5.5Održiva i kružna hrana, 5.5.2Kapaciteti | Procjena lanca vrijednosti "Na primjer, lanac blokova može pratiti prehrambene proizvode od proizvodnje i prerađivača do dobavljača i, na kraju, potrošača. Tvrtke na taj način mogu povećati transparentnost, optimizirati upravljanje proizvodima i tržištu ponuditi kvalitetniju, sigurnu i održivu hranu. Uz naglašavanje provenijencije i kvalitete, lanci blokova također mogu pomoći u smanjenju otpada. Budući da mogu pratiti svaki korak u životnom ciklusu proizvoda, olakšavaju poboljšanje učinkovitosti i smanjenje rasipanja hrane na minimum, što može dodatno utjecati na kružnost sektora." Za navedeno nije potrebna blockchain tehnologija; dovoljan je informacijski sustav i baza podataka pod kontrolom stranke koja ima povjerenje svih sudionika u procesu. | Primljeno na znanje | Block chain je jedno od mogućih rješenja. Zato je na početku rečenice napisano „na primjer“. |
| 32 | Miroslav Policki | 5Tematska prioritetna područja S3, 5.6Prilagođeni i integrirani proizvodi od drva | Drvo kao materijal ima brojne fundamentalne mane: gorivo je, porozno je i podložno je truljenju, plijesni i infestaciji kukaca. Te mane, ako se ne isprave tehnološkom obradom, rezultiraju očitim opasnostima po život i zdravlje te potencijalnim gubitkom funkcije, estetike i vrijednosti. Stoga, predlažem da tekst Prijedloga spomene mogućnost istraživanja, razvoja tehnologije i industrijskih kapaciteta za preradu/obradu drva u svrhu uklanjanja napisanih nedostataka (vidi npr. https://www.science.org/doi/10.1126/science.aau9101 ). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu. Mogućnost istraživanja, razvoja tehnologije i industrijskih kapaciteta za preradu/obradu drva u svrhu uklanjanja fundamentalnih nedostataka drva kao materijala nije isključeno iz nacrta strategije. Strateški dokument daje samo indikativni okvir. |
| 33 | Miroslav Policki | 5.6Prilagođeni i integrirani proizvodi od drva, 5.6.1Globalne perspektive i trendovi | "Tvrtke i tjela državne uprave sve više prihvaćaju elektroničko praćenje i napredne softvere za sljedivost." Riječ "softver" je zbirna imenica koju je neispravno pisati u gramatičkoj množini, stoga predlažem da se u citiranom tekstu riječi "napredne softvere" promijene u "napredni softver". | Prihvaćen | Tekst Strategije mijenja se u skladu s prijedlogom. |
| 34 | Miroslav Policki | 5Tematska prioritetna područja S3, 5.7Digitalni proizvodi i platforme | "TPP Digitalni proizvodi i platforme obuhvaća dijelove IKT-a i kreativnih industrija koji većinu svoje dodane vrijednosti ostvaruju pružanjem usluga povezanih s IT-om, što uključuje razvoj prilagođenih i gotovih softvera ili softver kao uslugu (SaaS) ." Riječ "softver" je zbirna imenica koju je neispravno pisati u gramatičkoj množini, stoga predlažem da se u citiranom tekstu riječi "prilagođenih i gotovih softvera" promijene u "prilagođenog i gotovog softvera". | Prihvaćen | Tekst Strategije mijenja se u skladu s prijedlogom. |
| 35 | Lea Perinić (Sveučilište u Rijeci - Sveučilišni centar za istraživanje i inovacije) | 5Tematska prioritetna područja S3, 5.7Digitalni proizvodi i platforme | (Sveučilište u Rijeci – Sveučilišni centar za istraživanje i inovacije) U okviru dokumenta navode se Digitalni centri za inovacije (DIH-ovi), no u potpunosti je zanemareno postojanje EDIH-ova - Europskih digitalnih centara za inovacije. Europska komisija u okviru programa Digitalna Europa 2021.-2027. sufinancira uspostavu i rad EDIH-ova diljem EU, tako i na području RH. Dok su DIH-ovi često fokusirani na ograničeni spektar usluga, EDIH-ovi trebaju pružati 4 kategorije usluga kako slijedi: testiranje prije ulaganja, razvoj vještina i osposobljavanje, drška za pristup financijskim sredstvima I umrežavanje i razvoj inovacijskog sustava. Jedan takav EDIH, EDIH Adria, uspostavljen je I na Sveučilištu u Rijeci. Molimo uključiti EDIH-ove zajedno s DIH-ovima u sva relevantna područja Strategije. | Prihvaćen | Postojanje EDIH-ova nije zanemareno. EDIH-ovima je, uz DIH-ove posvećena indikativna intervencija Jačanje (europskih) digitalnih inovacijskih centara u okviru Posebnog cilja 3 Povećanje inovacijske učinkovitosti, Posebnog pod-cilja 3.2. Podrška digitalizaciji i zelenoj tranziciji poduzeća (Prilog I i Ia). U skladu s komentarom, u poglavlju 3.4. Digitalizacija tekst prijedloga Strategije je dopunjen na način da bude jasnije kako digitalni inovacijski centri podrazumijevaju i DIH-ove i EDIH-ove |
| 36 | Miroslav Policki | 5.7Digitalni proizvodi i platforme, 5.7.2Kapaciteti | Pregled industrije "S ciljem daljnjeg poticanja digitalne transformacije hrvatskog gospodarstva, važno je podržati MSP-ove u povećanju primjene naprednih tehnologija, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti ekosustavima start-up poduzeća, poduzećima u slabije razvijenim regijama i ženskom digitalnom poduzetništvu." Žene i muškarci trebaju imati jednake prilike i mogućnosti u poduzetništvu; drugačiji stav je spolno diskriminirajuć. Predlažem da se tekst Prijedloga promijeni na način da ne podržava spolnu diskriminaciju. | Prihvaćen | Tekst Strategije mijenja se u skladu s prijedlogom te politikama EU ravnomjerne zastupljenosti žena u digitalnom poduzetništvu |
| 37 | Miroslav Policki | 5.7Digitalni proizvodi i platforme, 5.7.4Transformacijski cilj i indikativne intervencije | Posebni cilj 2: Poboljšanje tržišne spremnosti rezultata istraživanja i razvoja a) Potpora za primijenjene istraživačke aktivnosti "U skladu s relevantnim lokalnim kapacitetima vezanim uz tržišne trendove, neki od primjera područja u kojima suradnja između istraživačkih institucija i poduzeća može pružiti koristi su segmenti kao što su temeljna IT rješenja (moduli i komponente za umjetnu inteligenciju, robotska automatizacija procesa u softverima i industriji, ERP rješenja), gaming i kreativna rješenja (alati za ponašanje kupaca, upravljanje medijskim sadržajem, inovativna gaming rješenja), FinTech i disruptivne usluge (rješenja lanaca blokova za sigurnost transakcija, sljedivost i autentifikaciju podataka, digitalni novčanici i obrada plaćanja, mobilne aplikacije za pametne javne usluge), EdTech (gamifikacija, personalizacija obrazovanja, AV/VR&UI rješenja, proizvodi za podršku učenju i upravljanju kvalitetom obrazovanja)." Riječ "softver" je zbirna imenica koju je neispravno pisati u gramatičkoj množini, stoga predlažem da se u citiranom tekstu riječi "u softverima" promijene u "u softveru". | Prihvaćen | Tekst Strategije mijenja se u skladu s prijedlogom. |
| 38 | Miroslav Policki | 5.7Digitalni proizvodi i platforme, 5.7.4Transformacijski cilj i indikativne intervencije | Posebni cilj 1: Povećanje suradnje između istraživačkih organizacija i poduzeća a) Potpora za suradničke istraživačke aktivnosti "To bi uključivalo istraživačke i inovacijske aktivnosti u područjima razvoja rješenja za napredne komunikacijske platforme i povezana hardverska i aplikativna rješenja za senzoriku, prikupljanje podataka, integraciju i upravljanje procesima. U području ključnih tehnologija inovacije se mogu odnositi na UI, ML, rubno računalstvo i naprednu analitiku iz velikih podataka i otvorenih izvora podataka za „donošenje odluka temeljenih na podacima“, rješenja za kreativnu i gaming industriju razvojem VR/AR platformi i povezane opreme temeljene na softverima." Riječ "softver" je zbirna imenica koju je neispravno pisati u gramatičkoj množini, stoga predlažem da se u citiranom tekstu riječi "na softverima" promijene u "na softveru". | Prihvaćen | Tekst Strategije mijenja se u skladu s prijedlogom. |
| 39 | Miroslav Policki | 6Praćenje i vrednovanje, 6.1Okvir za praćenje rezultata | Tablica 6.1 Načela CART "A-ctionability (sposobnost djelovanja) Posvećenost radu na prikupljenim podacima." Ovo je loš opis principa Actionability. Ako je nešto actionable, znači da se na temelju toga može djelovati. Gugerty i Karlan taj princip kratko opisuju kao "Collect data you can commit to use." (Gugerty, Karlan. “Ten Reasons Not to Measure Impact—and What to Do Instead.” Stanford Social Innovation Review 16, no. 3 (Summer 2018): 41–47. https://ssir.org/articles/entry/ten_reasons_not_to_measure_impact_and_what_to_do_instead ), što bi se moglo prevesti kao "Prikupljajte one podatke koje ćete i koristiti.". Predlažem da se opis principa Actionability u tablici 6.1 promijeni da bolje odražava izvorni opis iz literature. | Djelomično prihvaćen | Nacrt teksta Strategije mijenja se na način da uz Opis principa Actionability bude navedena definicija na engleskom jeziku – „Commit to act on the data you collect“ |
| 40 | Miroslav Policki | 6Praćenje i vrednovanje, 6.3Prikupljanje podataka | "Planira se da ankete s vremenom budu strojno čitljive, što će minimizirati administrativne troškove obrade odgovora." Predlažem da ankete od početka budu strojno čitljive budući da ne vidim razlog zašto ne bi bile. | Primljeno na znanje | Strojno čitljive ankete bit će implementirane čim će to biti moguće. |
| 41 | Miroslav Policki | , 13 PRILOG IV. Obrazloženje za TPP Digitalni proizvodi i platforme | "(f) Prilagođeni i integrirani proizvodi od drva: Digitalizacija će podržavati trendove industrije prema učinkovitosti i održivosti kroz softvere i tehnologije za praćenje i sljedivost, računalno modeliranje za integraciju prilagođenih dizajna u automatiziranoj proizvodnji, računarstvo za rješenja u gospodarenju šumama i kontrolu kvalitete." Riječ "softver" je zbirna imenica koju je neispravno pisati u gramatičkoj množini, stoga predlažem da se u citiranom tekstu riječi "kroz softvere" promijene u "kroz softver". | Prihvaćen | Tekst Strategije mijenja se u skladu s prijedlogom. |
| 42 | Klaster intermodalnog prijevoza | , 13 PRILOG IV. Obrazloženje za TPP Digitalni proizvodi i platforme | Čista“ komponenta podrazumijeva korištenje obnovljivih izvora energije (osobito solarne fotonaponske, koncentrirane solarne energije, vjetra, vodika, snage valova, komprimiranog zraka, biomase i biobazirane), naprednih materijala, rješenja za pretvaranje otpada u energiju, zelenih toplinskih sustava i sustave za hvatanje ugljika. | Prihvaćen | Predložena dopuna uključuje se u tekst Strategije. |