Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prijedlogu Pravilnika o dopunama Pravilnika o načinu upisa u sudski registar

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 BOJANA GALINAC Na temelju članka 3. stavka 9. Zakona o sudskom registru („Narodne novine“, broj 1/95., 57/96., 1/98., 30/99., 45/99., 54/05., 40/07., 91/10., 90/11., 148/13., 93/14., 110/15., 40/19. i 34/22.) ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi BOJANA GALINAC , dipl.oec. stalni sudski vještak za financije i računovodstvo daje PRIMJEDBE NA PRAVILNIK O STALNIM SUDSKIM VJEŠTACIMA kako slijedi: 1. u odnosnu na odredbu iz članka 17. kojom je uređeno Pravo na nagradu ispravno treba stajati Pravo na naknadu 2. u odnosu na odredbu iz na članka 17. stavak 2. kojom je uređena vrijednost boda u visini od 0,33 eura visina vrijednosti boda od 0,33 € određena je paušalno i bez kriterija odnosno visina vrijednosti boda utvrđena 1998.g. od 0,27 € usklađena sa gospodarskim kretanjima u RH na dan 01.01.2023.g. može u realnim gospodarskim uvjetima minimalno iznositi 0,97 € / bod za što se nastavno daje obrazloženje. Usklađenje vrijednosti boda od 2,00 kn ( protuvrijednost od 0,27 €) važeće od 1998.g. sa gospodarskim kretanjima u RH ( koristeći službeno objavljene podatke) i to za rast plaća i potrošačkih cijena dolazimo do vrijednosti boda, kako slijedi: a. osnovica plaće službenika i namještenika zaposlenih u državnim i javnim službama Republike Hrvatske iznosila je i iznositi će , kako slijedi: od 01.11.1998.g. iznosila je 1.275,75 hrk od 01.01.2023.g. iznositi će 6.663,47 kn ( protuvrijednost od 884,39 eur) od 01.04.2023.g. iznositi će 6.796,76 kn ( protuvrijednost od 902,08 eur) što znači da je 2023. u odnosu na 1998.g. osnovica za izračun plaće službenicima i namještenicima u državnim službama rasla je za 422,32 % i od 01.04.2023.g. porasti će za dodatnih 10,45 %, i usklađujući vrijednost boda od 2,00 kn ( 1998.g.) za taj porast vrijednost boda od 01.01.2023.g. iznosila bi 10,66 kn protuvrijednost od 1,41 eur, b. za rast najniže plaće odnosno minimalne plaće Najniža plaća za 1998.g. bila je uređena odredbama Kolektivnog ugovora o visini najniže plaće ( NN 37/1998) primjenom kojih najniža plaća nije mogla biti niža od propisane najniže osnovice za plaćanje doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje koja je prema Odluci ( NN 09/1998) iznosila 1.370,00 kn. Uredbom o visini minimalne plaće za 2023.g. (NN 122/2022) minimalna plaća iznositi će 5.274,15 kn protuvrijednost od 700 EUR. Prema direktivi EU minimalna plaća ( bruto) treba biti barem 50% prosječne bruto plaće odnosno 60% medijalne kojom je propisanom visinom ispunjen kriterij da je veća za 51,32% od prosječne bruto plaće odnosno 62,14% od medijalne plaće. U skladu s prednjim visina najniže plaće odnosno minimalne plaće iznosi, kako slijedi: - za 1998.g. 1.370,00 kn - za 2023.g. 5.274,15 kn (protuvrijednost od 700 EUR), što znači da je minimalna plaća odnosno najniža plaća 2023.g. u odnosu na 1998.g. rasla za 284,97 % i usklađujući vrijednost boda od 2,00 kn ( 1998.g.) za taj porast vrijednost boda od 01.01.2023.g. iznosila bi 7,70 kn protuvrijednost od 1,02 eur, c. za rast potrošačkih cijena prema posljednje objavljenom indeksu za rujan 2022.g. u odnosu na 1998.g. i usklađenje vrijednosti boda od 2,00 kn ( 1998.g.) iznosi 3,62 hrk protuvrijednost od 0,48 eur. d. usklađena vrijednost boda uzimajući prosjek usklađenja za rast osnovice za izračun plaće zaposlenika i namještenika u državnim i javnim službama ( 1,41 €) , rast najniže odnosno minimalne plaće (1,02 €) i rast potrošačkih cijena ( 0,48 €) na dan 01.01.2023.g. iznosila bi 0,97 €. Na ovaj način se dolazi do vrijednosti sata rada vještaka od 33,95 EUR ( 35 bodova x 0,97 €) pa je usporedbom sa satnicom rada vještaka u Republici Sloveniji ( 51 €) vidljivo kako se radi o 50% većoj satnici rada vještaka od one iz danih izračuna. 3. u odnosu na odredbu iz članka 17. stavak 3. kojom je uređeno umanjenje nagrade (naknade) za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava pravosudnog tijela za 35% Visina nagrade (naknade) za rad vještaka određuje se u zavisnosti od obima i složenosti vještačenja a ne u zavisnosti od naručitelja kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 3. Ovo jedino važi u uvjetima pružanja sekundarne pravne pomoći koja podliježe drugim uvjetima i propisima. Nagrade (naknade) za rad vještaka koja se plaćaju iz sredstava pravosudnih tijela većinom se odnose na vještačenja provedena u kaznenim postupcima i koja u konačnici idu na teret osuđenika, jedino u slučaju oslobađajuće presude idu na teret državnog proračuna (regulirano odredbom iz članka 145. Zakona o kaznenom postupku /08) i što nema veze sa radom vještaka posljedično čemu ne može ni biti u relaciji sa nagradom za rad vještaka. Odredbom kojom je regulirano umanjenje nagrade (naknade) za rad vještaka koja se plaća iz sredstava pravosudnog tijela dovodi se u neravnopravan i diskriminirajući položaj ostale subjekte koji plaćaju vještačenja i vještake koji rade na najsloženijim vještačenjima ( što ona u istražnim i kaznenim postupcima u pravilu i jesu) jer su plaćeni bitno manje od vještaka koji vještače u postupcima kojima se rad vještaka ne plaća iz sredstava pravosudnog tijela što predstavlja povredu Ustavom zajamčenih prava. 4. u odnosu na odredbu iz članka 17. stavak 4.1. kojim je utvrđen raspon od 150 do 4000 bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja, ovisno o složenosti vještačenja iz prednjeg proizlazi da je nagrada za pisani nalaz i mišljenje limitirana na minimalnih 49,50 EUR ( 150 bodova x 0,33 € ) do maksimalnih 1.320,00 EUR ( 4.000 bodova x 0,33 €) Prema Ustavu RH poduzetnička i tržišna sloboda su temelj gospodarskog ustroja RH. Isto znači da u uvjetima tržišne ekonomije nije moguće kontrolirati cijenu (određivanjem granica) kao što je to uređeno odredbom iz članka 17. stavak 4.1. jedino privremeno i u iznimnim slučajevima propisanim Zakonom o iznimnim mjerama kontrole cijena (NN 73/97,128/99 i 66/01) što ovdje svakako nije slučaj. Isto tako radi se o odredbi koja unaprijed ograničava vrijednost rada ( i to na vrlo niskoj razini) primjenom koje se ne može utvrditi nagrada ( naknada) za rad vještaka za obimnija i složenija vještačenja koja primjerice sadrži preko 50.000 stranica a rezultat vještačenja je nalaz i mišljenje preko 1.000 stranica. 5. U odnosu na odredbu iz članka 18. stavak 2. kojom je predviđeno umanjenje nagrade za rad vještaka do najviše 50% u slučaju da vještak bez opravdanog razloga preuzeti posao ne dovrši u roku koji mu je naložen ili u roku o kojem je obavijestio pravosudno tijelo odnosno stranku Suvišna je odredba iz članka 18. stavak 2. Pravilnika obzirom da su posljedice za neuredno i nesavjesno obavljanje poslova vještačenja već propisane odredbom iz članka 32. i 33. Pravilnika, kao i odredbama iz članka 255. Zakona o parničnom postupku i odredbom iz članka 310. Zakona o kaznenom postupku. 6. o odnosu na odredbu iz članka 6. prema kojoj stalni sudski vještak mora biti osiguran od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka za koje je propisana najniža svota osiguranja u iznosu od 26.500,00 eura Zaključivanje police osiguranja od profesionalne odgovornosti sudskog vještaka odnosi se na štetu koja je posljedica stručne pogreške vještaka u izradi nalaza i mišljenja, kao i odgovornost za štetu prema trećima koju prouzroči vještak strankama u postupku tijekom obavljanja povjerenih mu poslova vještačenja (nesavjesno ili neuredno obavlja povjerene mu poslove vještačenja, ako ne poštuje sud ili stranke, ne preuzima dodijeljene mu predmete, ne opravda zašto u roku nije dovršio povjereno mu vještačenje, ne podnosi izvješća o rezultatima vještačenja i sl.). Prosječna nagrada za rad vještaka iznosi 330,00 eura ( prosječno 1.000 bodova/nalaz x 0,33 €) što znači 1,25% najniže propisane svote osiguranja u iznosu od 26.500,00 eur. Iz svega prednje navedenog izvodi se JASAN zaključak da se odredbama prijedloga Pravilnika nije vodilo računa o razmjeru između obveza i odgovornosti , s jedne strane , i visine nagrade za rad vještaka, sa druge strane. Tim više odredbama prijedloga Pravilnika stvorena je velika disproporcija između propisanih obveza i odgovornosti na štetu visine prava na nagradu. 7. Ističe se nužnost uvođenja u novi Pravilnik i prava na imenovanje pravne osobe vještakom pod uvjetom da je u istoj zaposlen imenovani vještak ( fizičko lice) kako je to i propisano odredbom iz članka 4. važećeg Pravilnika o SVV ili na drugi način uređenjem prava naplate nagrade za rad vještaka putem trgovačkog društva. Vještaci koji rade na velikom broju predmeta i angažirani su u složenijim vještačenjima za koji rad je redovno potrebno puno radno vrijeme ( minimalno 8 sati dnevno) zaposlenici su trgovačkih društva registriranih za obavljanje poslova vještačenja. Isto znači , da nagradu za rad vještaka fakturiraju i naplaćuju putem trgovačkog društva kojeg su zaposlenici i u okviru kojeg ostvaruju svoja prava iz radnog odnosa. Gubitkom prava ispostavljanja računa i naplate putem trgovačkog društva vještaci angažirani na puno radno vrijeme a radi obima i složenosti posla gube svoja prava iz radnog odnosa ( na zdravstveno osiguranje i dr. prava). Nije prihvaćen Primjedbe se odnose na Pravilnik o stalnim sudskim vještacima, a ne na Pravilnik o dopunama Pravilnika o načinu upisa u sudski registar.