Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga uredbe o metodologiji izračuna cijene vodnih usluga

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice UREDBU O METODOLOGIJI ZA ODREĐIVANJE CIJENE VODNIH USLUGA Pučka pravobraniteljica kao opunomoćenica Hrvatskog sabora promiče i štiti ljudska prava utvrđena Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima, a obavlja i poslove središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije pa u okviru navedenog prati i pitanja vezana uz dostupnost vodnih usluga građanima. Stoga Vam, sukladno članku 18. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN, br. 76/12) upućujemo mišljenje na Nacrt prijedloga uredbe o metodologiji izračuna cijene vodnih usluga (dalje u tekstu Prijedlog) koje se temelji na uočenom u postupanju po pritužbama građana. Bez dostupnih odnosno cijenom prihvatljivih vodnih usluga nema ni dostojnog stanovanja, mogućnosti za gospodarski napredak i revitalizaciju određenih područja, kao što su otoci ili područja pogođena katastrofalnim potresima 2020. godine. Stoga podržavamo činjenicu da se Prijedlogom cilja urediti ne samo vrste troškova koji se naknađuju iz cijene vodnih usluga, već i najniža količina isporučene vode nužna za osnovne potrebe kućanstva, način obračuna isporuke vodnih usluga, ali i propisati sastavne dijelovi računa za vodne usluge. S tim u vezi dostavljamo i nekoliko komentara i prijedloga. Predlažemo u pojmovniku odnosno članku 3. Prijedloga definirati pojam i navesti razloge propisivanja najniže količine vode nužne za osnovne potrebe kućanstva imajući u vidu njezin utjecaj na najranjivije, odnosno socijalno ugrožene građane Nadalje, člankom 10. stavkom 1. Prijedloga propisuje se naplata troškova prijevoza korisnicima kojima se voda isporučuje autocisternom na otocima i vodonoscima, a što, po našem mišljenju, nije u skladu s člankom 33. Zakona o otocima (NN, br. 116/18, 73/20, 70/21). Njime se, između ostalog, propisuje da se otočaninu, stanovniku naselja osigurava opskrba vodom u količini do najviše 85 m3 godišnje po cijeni koja je jednaka cijeni vode koju plaća ista kategorija korisnika u mjestu iz kojeg se voda isporučuje, dok se naknada troškova prijevoza vode isplaćuje isporučitelju vodne usluge na temelju ugovora sklopljenog s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Naknadu troškova prijevoza isporučitelj vodne usluge potražuje od Ministarstva, u skladu s isporučenim količinama vode, na temelju zahtjeva ovjerenog od jedinice lokalne samouprave. Zakon o otocima propisuje i kako će Ministarstvo subvencionirati troškove prijevoza vode plovilom vodonoscem i/ili autocisternom za otočanina ovisno o mogućnostima i sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu Republike Hrvatske na proračunskoj stavci Ministarstva. Imajući u vidu opisano predlažemo usklađivanja Prijedloga sa Zakonom o otocima, a ukoliko se pojavi problem sa osiguranjem sredstava za ovu namjenu u Državnom proračunu, ona se trebaju iznaći na drugi način, a ne na teret korisnika - otočana radi čije je zaštite ovakav način naplate i propisan Zakonom o otocima. Nadalje, smatramo da bi trebalo jasno propisati kako se odredba o socijalnoj cijeni vode iz Zakona o vodnim uslugama (NN, br. 66/2019) odnosi i na opskrbu i odvodnju koja se obavlja pokretnim putem, a ne samo putem komunalnih vodnih građevina. I dalje primjećujemo kako građani nisu dovoljno upoznati s načinom zaštite prava vezanih uz obračune vodnih usluga. Stoga predlažemo člankom 43. Prijedloga propisati uputu o pravnom putu/lijeku sastavnim dijelom računa za vodne usluge. Također, postupajući po pritužbama uočili smo dilemu o tome naplaćuje li se i po kojoj tarifi voda isporučena potrošaču temeljem obveze iz članka 41. Zakona o vodnim uslugama. Radi se o isporuci minimalne količine vode od 50 litara za vrijeme trajanja ograničenja usluge do kojeg je došlo zbog neplaćanja računa, pa isto treba jasno definirati i propisati. Prihvaćen Prihvaća se primjedba za dopunu čl. 3. Uvedena je definicija osnovnih potreba kućanstva. (čl. 3. toč. 5.) Najniže količine vode nužne za osnovne potrebe kućanstva propisane su člankom 39. (70 litara, dnevno po stanovniku). Prema podacima Svjetske zdravstven organizacije (WHO), između 50 i 100 litara vode po stanovniku dnevno kako bi se osiguralo zadovoljenje većine osnovnih potreba. Prosječna potrošnja kućanstava u Hrvatskoj je između 130 i 135 litara po stanovniku dnevno, što ne obuhvaća samo zadovoljenje osnovnih potreba. Minimalna količina je po dosadašnjoj preporuci Vijeća za vodne usluge također bila određena u količini od 70 litara, dnevno po stanovniku. Navođenje razloga propisivanja norme je sastavni dio obrazloženja propisa, a ne normativnog dijela propisa. Uz to, svrsishodnost propisivanja već je sadržana u članku 44. st. 1. Zakona o vodnim uslugama i nema potrebe ponavljati je: (1) Odluka o cijeni vodnih usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje mora sadržavati i cijenu koju plaćaju socijalno ugroženi stanovnici za fiksni dio cijene vodnih usluga, a za varijabilni dio cijene vodnih usluga prema količini vode nužne za osnovne potrebe kućanstva propisuju se radi određivanje varijabilne socijalne tarife za socijalno ugrožene stanovnike. Ova svrha postiže se odredbama članaka koji uređuju varijabilnu tarifu vodnih usluga, i to: člankom 25. stavkom 2. Uredbe (varijabilna - linearna tarifa): "Tarifa se mora obračunati kao puna tarifa te socijalna tarifa do potrošnje od 2,10 m3 po članu kućanstva/mjesečno" te člankom 26. stavkom 4. Uredbe (varijabilna - blok tarifa): "Prvi blok uspostavlja se samo za korisnike vodnih usluga sa socijalnom tarifom i mora obuhvatiti isporuku vodnih usluga do 2,10 m3 po članu kućanstva/mjesečno." Količina od 70 litara, dnevno po stanovniku odgovara količini od 2,10 m3 mjesečno po članu kućanstva. ________________________________________________________________________________________________ Prihvaća se primjedba za čl. 10. st. 1. Propisano je novim stavkom 2. članka 10. ________________________________________________________________________________________________ Ne prihvaća se primjedba koja se odnosi na opskrbu i odvodnju koja se obavlja pokretnim putem. Primjedba na provedbu članka 44. Zakona o vodnim uslugama se ne odnosi na točno specificiran članak Uredbe. Ne prihvaća se primjedba da se odredba o socijalnoj cijeni vode iz Zakona o vodnim uslugama ("Narodne novine", broj 66/19) odnosi i na opskrbu i odvodnju koja se obavlja pokretnim putem. Takva bi odredba bila protivna čl. 48. st. 2. Zakona o vodnim uslugama koji je javnim isporučiteljima ostavio pravo izbora: "(2) Javni isporučitelj vodnih usluga može odrediti cijenu javne vodoopskrbe autocisternom tako: - da cijena nije veća od prosječne cijene vodne usluge iz sustava javne vodoopskrbe na uslužnom području, a troškovi prijevoza se podmiruju iz prihoda od cijene vodnih usluga na uslužnom području ili - da cijena prema jednom korisniku vodne usluge osigurava puni povrat troškova od te vodne usluge, uključujući i troškove prijevoza." Ako se javni isporučitelj odluči da primijeni podstavak 1. tada tu odredbu treba shvatiti kao prosječnu punu tarifu i prosječnu socijalnu tarifu. Ako se naprotiv, primjeni podstavak 2. važi pravilo punog povrata troškova od jednog korisnika i tu socijalnoj tarifi nema mjesta. U pogledu otočana, njima se troškovi prijevoza (autocisternom ili vodonoscem) subvencioniraju iz Državnog proračuna do isporuke vode od 85 m3 godišnje, u skladu s člankom 33. st. 4. Zakona o otocima, a referentna cijena vode (bez troškova prijevoza) im je cijena javnog isporučitelja s kontinenta, u fiksnoj mreži (komunalnim vodnim građevinama), a ne u pokretnoj vodnoj usluzi, dakle ona cijena koja već sadržava socijalnu i punu tarifu. _________________________________________________________________________________________________ Prihvaća se primjedba za čl. 43. U članku 43. dodan stavak 6. ________________________________________________________________________________________________ Prihvaća se primjedba za isporuku minimalne količine od 50 litara. U članku 41. dodan je stavak 3.
2 IVS-Istarski vodozaštitni sustav d.o.o. UREDBU O METODOLOGIJI ZA ODREĐIVANJE CIJENE VODNIH USLUGA Predlaže se izmjena Uredbe o metodologiji za određivanje cijene vodnih usluga na način da se u Uredbu doda sljedeća odredba: „Javni isporučitelj vodnih usluga može koristiti do 20% prikupljenih sredstava naknade za razvoj za pokriće troškova održavanja i pogona građevina za javnu odvodnju izgrađenih radi zaštite površinskih i podzemnih voda u zonama sanitarne zaštite, što uključuje i druge troškove koji se prema odredbama zakona kojim se uređuju vode podmiruju iz cijene vodne usluge.“ Obrazloženje: Trgovačko društvo IVS–ISTARSKI VODOZAŠTITNI SUSTAV d.o.o. sa sjedištem u Buzetu, Sv. Ivan 8, osnovale su 2004. godine Hrvatske vode, Istarska županija i sve JLS u Istarskoj županiji, s ciljem zaštite voda u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće (usklađenjem sa Zakonom, trenutni članovi su isključivo JLS u Istarskoj županiji). Potreba cjelovitog upravljanja vodoopskrbom i odvodnjom na Istarskom poluotoku nametnula se zbog prepoznatih specifičnih problema: krškog poroznog tla koje omogućava direktni prodor onečišćenja u podzemlje s jedne strane, te ograničenih izdašnosti izvorišta vode za piće i ugrožene kvalitete, posebno u sušnim razdobljima, s druge strane. Problem rješavanja odvodnje i ispuštanja otpadnih voda prepoznat je kod malih naselja, koja nemaju ni ekonomske ni ljudske resurse za gradnju i upravljanje kanalizacijskim sustavima. Ciljevi programa IVS-a su: gospodarenje vodozaštitnim sustavom Istre, izgradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prema najvišim standardima, te održavanje izgrađenih sustava uz visoku uslugu korisnicima. Prva faza projekta IVS-a obuhvaća izgradnju sustava odvodnje u 86 naselja što predviđa izgradnju oko 330 kilometara kolektorske mreže, oko 140 crpnih stanica i izgradnju pripadajućih uređaja ukupnog kapaciteta oko 23 000 ekvivalentnih stanovnika (ES). Do sada je izgrađeno 20 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te 50-ak crpnih stanica s pripadajućom kolektorskom mrežom. Glavni izvor prihoda za realizaciju navedenog Programa IVS-a je naknada za razvoj. Sredstva prikupljena od naknade su namjenska, isključivo za financiranje Programa (gradnje), sukladno Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva. Međutim, prihodi za pokriće troškova upravljanja i održavanja sustava malih naselja u zonama sanitarne zaštite (do 2.000 ES-a), su nedostatni s obzirom da se ne mogu pokriti iz visine cijene vodne usluge donesene na području svake jedinice lokalne samouprave na čijem području je sustav izgrađen. Do 1. siječnja 2022. godine, a sukladno čl. 17. Prijelaznih odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (NN 66/19), društvo IVS koristilo je do 20% prikupljenih sredstava naknade za razvoj za pokriće troškova održavanja i pogona građevina za javnu odvodnju izgrađenih radi zaštite podzemnih i površinskih voda u zonama sanitarne zaštite. Iznimka je uvedena u Zakon o financiranju vodnog gospodarstva upravo zbog problema javnih isporučitelja kao što je IVS, međutim ista je prestala važiti 30 mjeseci od donošenja. S obzirom na nemogućnost pokrivanja svih troškova sustava za prikupljanje i pročišćavanja otpadnih voda za mala naselja (do 2.000 ES-a) iz visine cijene vodne usluge, predlažemo izmjenu Uredbe na način da se citirana odredba Zakona o financiranju vodnog gospodarstva o korištenju naknade za razvoj doda Uredbi, kojom bi se, dakle, dopustilo korištenje naknade za razvoj (u određenom postotku), osim za gradnju komunalnih vodnih građevina, i za upravljanje i održavanje. Društva kao što je IVS d.o.o. osnovano je radi izgradnje sustava odvodnje u malim naseljima u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće, te nema drugih financijskih izvora, osim naknade za razvoj za financiranje gradnje i ostalih troškova u funkciji izgradnje te prihoda od vodne usluge za pokrivanje troškova upravljanja i održavanja sustava. Stoga smatramo da se, osim za gradnju, upravljanje i održavanje komunalnih vodnih građevina, naknadom za razvoj treba pokriti i trošak upravljanja i održavanja komunalnih vodnih građevina. U suprotnom, tako izgrađeni sustavi su financijski neodrživi i posluju s gubitkom. Slijedom navedenog, izmjena zakonske regulative u pogledu namjene naknade za razvoj, neophodna je radi održivosti gradnje manjih sustava javne odvodnje u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Republici Hrvatskoj. Direktor: Daniel Maurović, dipl. ing. Djelomično prihvaćen Prihvaća se samo za javne isporučitelje koji pružaju isključivo uslugu javne odvodnje sa ili bez pročišćavanja otpadnih voda. Za razliku od isporučitelja vodnih usluga koji pružaju i javnu vodoopskrbu, isporučitelji koji pružaju isključivo uslugu javne odvodnje, u pravilu, nemaju dostatnu korisničku bazu (broj korisnika) za pokriće operativnih troškova, pa je oportuno dopustiti im da prihode od naknade za razvoj djelomično koriste (do 20%) za dopunsko pokriće operativnih troškova. Međutim, ova iznimka, mora biti vremenski ograničena do isteka roka za integraciju isporučitelja na uslužnom području.
3 MATKO KOVAČEVIĆ UREDBU O METODOLOGIJI ZA ODREĐIVANJE CIJENE VODNIH USLUGA Poštovani, Budući da je savjetovanje otvoreno ukupno 5 dana od čega samo dva radna dana, a k tome u blagdansko vrijeme, držimo da je takav okvir potpuno neadekvatan te Vas molimo da se vrijeme savjetovanja produlji ukoliko želite dobiti pripremljen i kvalitetan imput od strane zainteresirane stručne javnosti. Tim više što se radi o posve novom propisu koji stoga zahtjeva i više vremena za razradu od strane onih na koje se prvenstveno odnosi. Matko Kovačević VODOVOD d.o.o. Omiš Nije prihvaćen Stručni nositelj razumije prigovore o kratkoći roka e-savjetovanja. Međutim, s obzirom da je ova Uredba pokazatelj uspješnosti provedbe NPOO-a za koji je rok za donošenje 31.12.2022. te da se radi o uvjetu za povlačenje financijskih EU sredstava obrazložena je nužnost provedbe e-savjetovanja u skraćenom trajanju. Međutim, moramo podsjetiti da su u pripremi ovoga prijedloga Uredbe sudjelovali imenovani predstavnici HGVIK-a koji su iznosili primjedbe i prijedloge usuglašene sa svojim članovima na temelju kojih je izrađen Nacrt prijedloga Uredbe koji je bio objavljen na e-savjetovanju. Nadalje, stručni nositelj za sva tri prijedloga Uredbi je organizirao posebne konzultacije na koje su bili pozvani posebice društva preuzimatelji i to: - za NP Uredbe o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodnih usluga konzultacije su bile: 7.10., 14.10. i 26.10.2022. - za NP Uredbe
4 Ured pučke pravobraniteljice I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Predlažemo u pojmovniku odnosno članku 3. Prijedloga definirati pojam i navesti razloge propisivanja najniže količine vode nužne za osnovne potrebe kućanstva imajući u vidu njezin utjecaj na najranjivije, odnosno socijalno ugrožene građane Prihvaćen Uvedena je definicija osnovnih potreba kućanstva. (čl. 3. toč.5.) Najniže količine vode nužne za osnovne potrebe kućanstva propisane su člankom 39. (70 litara, dnevno po stanovniku). Navođenje razloga propisivanja norme je sastavni dio obrazloženja propisa, a ne normativnog dijela propisa. Uz to, svrsishodnost propisivanja već je sadržana u članku 44. st.1. Zakona o vodnim uslugama i nema potrebe ponavljati je: „(1) Odluka o cijeni vodnih usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje mora sadržavati i cijenu koju plaćaju socijalno ugroženi stanovnici za fiksni dio cijene vodnih usluga, a za varijabilni dio cijene vodnih usluga prema količini vode nužne za osnovne potrebe kućanstva.“ Dakle količine vode nužne za osnovne potrebe kućanstva propisuju se radi određivanja varijabilne socijalne tarife za socijalno ugrožene stanovnike. Ova svrha postiže se odredbama članaka koji uređuju varijabilnu tarifu vodnih usluga, i to: člankom 25. stavkom 2. Uredbe (varijabilna –linearna tarifa) : „Tarifa se mora obračunati kao puna tarifa te socijalna tarifa do potrošnje od 2,10 m3 po članu kućanstva/mjesečno.“ te člankom 26. stavkom 4. Uredbe (varijabilna - blok tarifa): „Prvi blok uspostavlja se samo za korisnike vodnih usluga sa socijalnom tarifom i mora obuhvatiti isporuku vodnih usluga do 2,10 m3 po članu kućanstva/mjesečno,“ Količina od 70 litara, dnvno po stanovniku odgovara količini od 2,10 m3 mjesečno po članu kućantva.
5 KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. II. OSNOVNA METODOLOŠKA PRAVILA I TARIFNA PODRUČJA, Članak 5. Vezano za članak 5. stavak 2. predlaže se dodati i iznimka za uslugu pročišćavanja otpadnih voda ukoliko isporučitelj vodnih usluga ima više sustava za koje pruža različite stupnjeve pročišćavanja otpadnih voda i za koje ima različite koeficijente naknade za zaštitu voda. Viši stupanj pročišćavanja otpadnih voda ima veće operativne troškove zbog veće potrošnje energije, održavanja, broja zaposlenih, zbrinjavanja mulja i dr. iz čega proizlazi i viša tarifa vodne usluge. Prihvaćen Primjedba se prihvaća, ali njezino sistemsko mjesto nije u članku 5. stavku 2. već u članku 19. stavku 1. gdje se u definiciji tarifnog elementa RDP dodaje „tarifni element RDPVP može se odrediti u različitim iznosima za različite stupnjeve pročišćavanja komunalnih otpadnih voda“
6 Vodovod grada Vukovara d.o.o. III. Izdaci poslovanja, Članak 8. Čl. 8.točka 3. predlaže se izmjena: "3. ugovorne kazne, penali, kamate na odgođena, neizvršena i druga plaćanja koja se odnose na neispunjenje obveza iz sklopljenih ugovora izuzev penala, korekcija i sustega nastalih uslijed provedbe EU projekata." Obrazloženje: S obzirom da je cilj vodovoda da cijenom vodne usluge osiguraju povrat troškova od vodnih usluga u granicama ekonomske učinkovitosti postavlja se pitanje iz kojih sredstava vodovodi mogu financirati korekcije, penale i sustege nastale uslijed provedbe EU projekata Prihvaćen Dopunjeno u članku 8. točki 3.
7 Zagorski vodovod d.o.o. III. Izdaci poslovanja, Članak 8. Poštovani, Obzirom na ekonomsku situaciju i rast nelikvidnosti korisnika vodnih usluga koja se negativno odražava na likvidnost javnih isporučitelja, predlažemo da kamate na odgođena , neizvršena i druga plaćanja koje se odnose na neispunjenje obveza iz sklopljenih ugovora budu opravdani trošak. S poštovanjem, Zagorski vodovod d.o.o. Prihvaćen Izmijenjeno u članku 8. točki 3.
8 Ured pučke pravobraniteljice III. Izdaci poslovanja, Članak 10. Nadalje, člankom 10. stavkom 1. Prijedloga propisuje se naplata troškova prijevoza korisnicima kojima se voda isporučuje autocisternom na otocima i vodonoscima, a što, po našem mišljenju, nije u skladu s člankom 33. Zakona o otocima (NN, br. 116/18, 73/20, 70/21). Njime se, između ostalog, propisuje da se otočaninu, stanovniku naselja osigurava opskrba vodom u količini do najviše 85 m3 godišnje po cijeni koja je jednaka cijeni vode koju plaća ista kategorija korisnika u mjestu iz kojeg se voda isporučuje, dok se naknada troškova prijevoza vode isplaćuje isporučitelju vodne usluge na temelju ugovora sklopljenog s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Naknadu troškova prijevoza isporučitelj vodne usluge potražuje od Ministarstva, u skladu s isporučenim količinama vode, na temelju zahtjeva ovjerenog od jedinice lokalne samouprave. Zakon o otocima propisuje i kako će Ministarstvo subvencionirati troškove prijevoza vode plovilom vodonoscem i/ili autocisternom za otočanina ovisno o mogućnostima i sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu Republike Hrvatske na proračunskoj stavci Ministarstva. Imajući u vidu opisano predlažemo usklađivanja Prijedloga sa Zakonom o otocima, a ukoliko se pojavi problem sa osiguranjem sredstava za ovu namjenu u Državnom proračunu, ona se trebaju iznaći na drugi način, a ne na teret korisnika - otočana radi čije je zaštite ovakav način naplate i propisan Zakonom o otocima. Prihvaćen Propisano je novim stavkom 2. članka 10.
9 SAŠA BLAŽIĆ, Liburnijske vode d.o.o. Ičići IV. operativni troškovi, Članak 11. U čl. 12. st.3. alineja 3 navedeno je da se sredstva amortizacije koriste za troškove investicijskog održavanja, a preostali dio za kapitalne izdatke. Budući su troškovi investicijskog održavanja i u računovodstvenom smislu troškovi, proizlazi da će u cijeni vodne usluge biti jednom troškovi investicijskog održavanja (čl.11.st.4) i još jednom troškovi amortizacije iz koje bi se financirali troškovi investicijskog održavanja. Zbog navedenog predlažemo korekciju čl.11.st 4 na slijedeći način: „Troškovi usluga (vanjski troškovi) uključuju i usluge tekućeg održavanja i investicijskog održavanja osim onih za koja su korištena sredstva amortizacijskog fonda iz čl.12. st.3. alineja 3, troškove zakupnina…“ Prihvaćen Odredba je unesena u članak 11. stavak 4.
10 Zagorski vodovod d.o.o. IV. operativni troškovi, Članak 12. Poštovani, U odnosu na st.5., daje se sljedeći komentar: U svrhu kvalitetnijeg izračuna i kontrole opravdanih, djelomično opravdanih i neopravdanih izdataka, predlažemo da se trošak reprezentacije definira kao opravdani trošak u određenom postotku od ukupno ostvarenih prihoda ili troškova u prethodnom regulatornom razdoblju. Na opisani način, eliminirao bi se utjecaj nepriznatog iznosa reprezentacije na poslovni rezultat i pitanje nadoknađivanje istog. S poštovanjem, Zagorski vodovod d.o.o. Nije prihvaćen Limitiranje troškova izraz je načela zaštite od monopola iz članka 5. stavka 5. Zakona o vodnim uslugama, točnije od neracionalnih troškova monopola. Moguće je u redovnom poslovanju javnih isporučitelja i da troškovi repretentacije prijeđu iznos porezno priznatog rashoda, ali Uredbom su u članku 4. stavku 10. riješeni načini nadoknađivanja istog. Ta odredba glasi: „(10) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, iz proračuna jedinice lokalne samouprave i/ili dodatnih prihoda isporučitelja vodnih usluga, mogu se, osim slučajeva propisanih Zakonom i stavkom 9. ovoga članka, subvencionirati operativni troškovi izvan ograničenja propisanih u članku 12. ove Uredbe.“ Prvi prijedlog se samo djelomično prihvaća. Preciznosti radi kod održavanja priključka dodajemo i riječi „i priključne cijevi od okna do prvog cjevovoda“ (koji cjevovod je dio sustava) koji se i inače financiraju iz sredstava EU i Hrvatskih voda, kao sastavni dio priključka. Međutim, ako se u članku 13. točka 6. uvrsti riječ „sustavi“ tada svi troškovi tekućeg i investicijskog održavanja sustava javne vodoopskrbe i/ili sustava javne odvodnje postaju prikladni da ih se, bez ograničenja, uvrsti u fiksne troškove, koji se pokrivaju iz fiksnog dijela cijene vodne usluge. U takvom slučaju ti troškovi ničim ne bi bili limitirani, a onda se otvara pitanje čemu služi varijabilni dio cijene, ako se sve može naplaćivati kroz fiksni dio cijene. Drugi prijedlog se ne prihvaća. Nije prihvatjivo trošak ključnih zaposlenika svrstati u fiksne troškove. Obuhvat fiksnih troškova je uvrštenjem amortizacije, postao dovoljno širok okvir da se putem takstativno navedenih troškova djelotvorno održava „hladni pogon“ isporučielja vodnih usluga
11 Vodovod grada Vukovara d.o.o. IV. operativni troškovi, Članak 13. Članak 13. točka 6. izmijeniti na način: "ostali troškovi održavanja priključaka i sustava (građevinskog dijela, okna, ventila)" U članku 13. dodati točku: - trošak ključnih i ostalih ključnih zaposlenika Obrazloženje: S obzirom da su ključni i ostali ključni zaposlenici propisani odnosno predstavljaju uvjet za obavljanje djelatnosti neovisno o isporučenoj vodi, smatramo da je njihov trošak isključivo fiksni trošak. Djelomično prihvaćen Prvi prijedlog se samo djelomično prihvaća. Preciznosti radi kod održavanja priključka dodajemo i riječi „i priključne cijevi od okna do prvog cjevovoda“ (koji cjevovod je dio sustava) koji se i inače financiraju iz sredstava EU i Hrvatskih voda, kao sastavni dio priključka. Međutim, ako se u članku 13. točka 6. uvrsti riječ „sustavi“ tada svi troškovi tekućeg i investicijskog održavanja sustava javne vodoopskrbe i/ili sustava javne odvodnje postaju prikladni da ih se, bez ograničenja, uvrsti u fiksne troškove, koji se pokrivaju iz fiksnog dijela cijene vodne usluge. U takvom slučaju ti troškovi ničim ne bi bili limitirani, a onda se otvara pitanje čemu služi varijabilni dio cijene, ako se sve može naplaćivati kroz fiksni dio cijene. Drugi prijedlog se ne prihvaća. Nije prihvatljivo trošak ključnih zaposlenika svrstati u fiksne troškove. Obuhvat fiksnih troškova je uvrštenjem amortizacije, postao dovoljno širok okvir da se putem taksativno navedenih troškova djelotvorno održava „hladni pogon“ isporučitelja vodnih usluga.
12 Vodovod grada Vukovara d.o.o. IV. operativni troškovi, Članak 13. Članak 13. točka 1. i 2. smatramo da je potrebno propisati na koji način se određuje navedeni postotak. Nije prihvaćen Način za određenje tog postotka će izvjesno varirati od isporučitelja do isporučitelja i ne možemo identificirati jedno pravilo koje bi važilo za sve.
13 Vodovod grada Vukovara d.o.o. V. KAPITALNI IZDACI, Članak 18. Predlaže se brisanje čl.18. stavak 2. Obrazloženje: Svi troškovi koji se mogu pripisati dovođenju imovine na mjesto i u radno stanje za namjeravanu upotrebu nisu trošak razdoblja nego ulaze u nabavnu vrijednost dugotrajne imovine (točka 6.20. b) HSFI 6 – Dugotrajna materijalna imovina -Narodne novine br. 86/2015, 105/2020, 9/2021) pa se ne mogu uključivati u cijenu vodnih usluga nego se predlaže definirati mogućnost financiranja takvih izdataka iz naknade za razvoj. Nije prihvaćen Ovdje je izvjesno riječ o nesporazumu. Članak 18. normira kapitalne izdatke, a stavak 2. određuje što su tekući kapitalni izdaci. Kapitalni izdaci (CAPEX) sastavni su dio aritmetičkog izraza (formule) za izračun RDP-a (regulatorno dopuštenog prihoda) naknade za razvoj iz članka 36. stavka 1. Uredbe. Kapitalni izdaci ne pokrivaju se iz cijene vodnih usluga, već iz naknade za razvoj.
14 Zagorski vodovod d.o.o. VI. Regulatorno dopušteni prihod OD CIJENE VODNIH USLUGA, Članak 19. Poštovani, U preuzetom word dokumentu ispisuje se drugačija formula za izračun regulatornog dopuštenog prihoda RDP r =/b> { OPEX r × [1 + HIPC n-1 /1000] } × VUP - DS S poštovanjem, Zagorski vodovod d.o.o. Primljeno na znanje Izraz iz članka 19. stavka 1. glasi: RDP r = { OPEX r × [1 + HIPC n-1 /1000] } × VUP – DS Izraz iz članka 36. stavka 1. glasi: RDP NZR r = [ CAPEX r × (1 + HIPC n-1 /1000) + RDR] + CAPEX r KZ } × VUP. Ovi izrazi jesu djelomično deformirani na središnjem portalu e- savjetovanja, ali u tekstu nacrta Uredbe, ostaju ovakvi kako je gore navedeno.
15 Vodovod grada Vukovara d.o.o. VII. ODREĐIVANJE CIJENE VODNIH USLUGA , Članak 22. Članak 22. stavak 4 predlaže se izmjena: „Tarifa za neprofitne korisnike i korisnike poljoprivrednih priključaka ne smije biti veća ili jednaka tarifi za poslovne korisnike. U slučaju kada je cijena za kućanstva i poslovne korisnike jednaka, tarifa za neprofitne korisnike i korisnike poljoprivrednih priključaka ne smije biti veća od tarife za poslovne korisnike.“ Obrazloženje: Kada vodovod ima jednaku cijenu za poslovne korisnike i kućanstva, nema smisla da neprofitni korisnici i korisnici poljoprivrednih priključaka moraju imati nižu cijenu od cijene kućanstava. Stoga smatramo da je logično samo da cijena ne bude veća od cijene za kućanstva, ali da može biti jednaka. Prihvaćen Izričaj je drukčiji od predloženog, ali postiže se ista svrha.
16 Vodovod grada Vukovara d.o.o. VII. ODREĐIVANJE CIJENE VODNIH USLUGA , Članak 22. Članak 22. stavak 3 i 5 Cijena vodne usluge za kućanstva i poslovne korisnike bi trebala biti jednaka. Obrazloženje: Potrebno je izjednačenje varijabilnog dijela cijene između korisnika u kućanstvima i gospodarstvu prema uputama Državne revizije čime će se smanjiti troškovi gospodarstvenika i pozitivno utjecati na njihov gospodarski rast i razvoj. Proizvodnja vode košta jednako bez obzira proizvodi li se za kućanstvo ili za poslovnog korisnika. Nije prihvaćen Sa stajališta osnovnog metodološkog pravila iz članka 4. stavka 3. Uredbe: „Tarife vodnih usluga ne smiju se određivati prema ekonomskoj snazi korisnika vodnih usluga,… (…)“ mišljenja smo da bi isto trebalo važiti bez iznimaka. Međutim, usred općeg rasta inflacije, porasta cijene energenata, opreme, materijala, cijene rada i svih udara na socijalnu priuštivost cijene vode stanovništvu, stručni nositelj odlučio se za umjereniji pristup. Umjesto obvezatnog ujednačavanja tarifa, koje pozdravljamo u onim lokalnim sredinama, gdje je to moguće postići bez većih utjecaja na socijalnu priuštivost cijene, opredijelili smo se za održanje cijene vodnih usluga u određenim propisanim omjerima (prosječnim i individualnim) i time spriječiti povećanje cjenovnog jaza između različitih kategorija korisnika.
17 Zagorski vodovod d.o.o. VII. ODREĐIVANJE CIJENE VODNIH USLUGA , Članak 25. Poštovani, U odnosu na st. 2.: Zakonom o vodnim uslugama (NN br. 66/19.), u članku 44., propisano je da varijabilni dio cijene vodnih usluga socijalno ugroženi stanovnici plaćaju prema količini vode nužne za osnovne potrebe kućanstva. Prijedlogom ove Uredbe, u Članku 39., propisana je količina vode nužna za osnovne potrebe kućanstva i iznosi 74 litara po stanovniku dnevno. Predlažemo u članku 25. stavak 2., napisati istu formulaciju kako stoji u Zakonu o vodnim uslugama. S poštovanjem, Zagorski vodovod d.o.o. Djelomično prihvaćen U članku 25. stavku 2. propisano je: „Tarifa se mora obračunati kao puna tarifa te socijalna tarifa do potrošnje od 6 m3 po kućanstvu /mjesečno odnosno 2,10 m3 po članu kućanstva/mjesečno, ako kućanstvo ima više od tri člana.“ U članku 39. propisano je 70 litara po stanovniku dnevno. 70 litara po stanovniku dnevno = 2,10 m3 po članu kućanstva mjesečno. Brisana je odredba od 6 m3 po kućanstvu mjesečno (de facto za kućanstva ispod tri člana) jer bi odredba bila nesuglasna članku 44. Zakona o vodnim uslugama i proizvodila neželjene disparitete. Naime, kućanstvo od 1 ili 2 člana imalo bi socijalnu tarifu do 6 m3 potrošnje, a zapravo b trebala imati do 2,1 m3 potrošnje (za 1 člana) odnosno do 4,2 m3 potrošnje (za 2 člana). Ista se odredba brisala u članku 26. stavku 4.
18 KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. VII. ODREĐIVANJE CIJENE VODNIH USLUGA , Članak 25. Vezano za stavak 2., predlaže se da u Uredbi stoji da se primjenjuju odredbe iz odluke o socijalnoj skrbi koju donose jedinice lokalne samouprave. U navedenoj odluci propisuju se uvjeti za izdavanje rješenja o pravu na naknadu troškova stanovanja i količina vode po članu kućanstva. Isto i za 26. (4) Uredbe. Nije prihvaćen Uloga jedinica lokane samouprave u socijalnoj tarifi cijene vodnih usluga određena je člankom 44. stavcima 3. i 4. Zakona o vodnim uslugama i Uredbom se ne može mijenjati. Te odredbe glase: „(3) Razlika do cijene vodne usluge koja osigurava povrat troškova od vodnih usluga (u daljnjem tekstu: puna cijena) podmiruje se iz proračuna jedinice lokalne samouprave. Iznimno od ovoga, javni isporučitelj vodnih usluga može odlučiti da razliku do pune cijene podmiruje dijelom iz prihoda od cijene vodne usluge koju plaćaju ostali korisnici vodnih usluga, ali ne više od 20 % te razlike. (4) Socijalno ugroženi stanovnik, u smislu ovoga Zakona, je osoba koja sukladno propisima kojim se uređuje socijalna skrb ima pravo na naknadu za troškove stanovanja, a njihov popis jedinica lokalne samouprave dostavlja javnom isporučitelju vodnih usluga najkasnije do 10. prosinca tekuće godine za iduću godinu. Popis se redovito mijenja i dopunjuje, prema vremenu stjecanja statusa socijalno ugroženih stanovnika i dostavlja javnom isporučitelju vodnih usluga do 15. dana u tekućem mjesecu za idući mjesec.“
19 KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. VII. ODREĐIVANJE CIJENE VODNIH USLUGA , Članak 26. Vezano za stavke 7. i .8. predlaže se da se omogući uspostavljanje blok tarife samo za jednu kategoriju korisnika, npr. poslovne korisnike. Isporučitelj vodnih usluga ima postojeći ugovor o isporuci vode s blok tarifama u rasponu do 1 i iznad 1,2,3,4 i 5 milijuna m3 godišnje. Tako veliki količinski rasponi u blokovima nisu primjenjivi za pojedinačno kućanstvo. Zatim se predlaže da omjer 1,7 ne smije biti veći između dvije uzastopne tarife, a ne prve i posljednje. Ukoliko ne postoji mogućnost razlike u cijeni blok tarifa ne postiže svoju svrhu, a to je stimulacija ili destimulacija razvoja pojedinih gospodarskih grana koje ovise o vodi. Nije prihvaćen Isporučitelj vodnih usluga koji ima uspostavljen obračun cijene vodnih usluga do 1 milijun m3, a potom, iznad 2, 3, 4 i 5 milijuna m3 godišnje zapravo ima uspostavljenu blok tarifu i u rasponu do 1 milijuna m3, samo je tako ne označava u svojoj odluci o cijeni vodnih usluga. Smatramo da blok tarifa, neovisno o podjeli na kućanstva i poslovne korisnike, pruža dostatno širok okvir za uspostavu pravične tarifne politike. Moguće je da omjer od 1,7 koji važi za linearnu tarifu (čl. 25. st.5.) nije u potpunosti adekvatan za blok tarifu. Stoga se, zbog kompleksnije matematičke operacije i činjenice da bi se Uredba pretvorila u tehnički propis, što joj nije svrha, potrebno brisati omjer od 1,7 i ovlastiti Vijeće za vodne usluge da svojom smjernicom odredi omjer ili omjere između pojedinih blokova.
20 Vodovod d.o.o. Makarska VII. ODREĐIVANJE CIJENE VODNIH USLUGA , Članak 32. Komentar st. (4) Ako je ostvareni prihod veći od ostvarenog rashoda, isporučitelj vodnih usluga dužan je ponovno izračunati i smanjiti regulatorno dopušteni prihod te smanjiti tarifu. Predlaže se definirati u postotku od ukupnih prihoda kolika je dopuštena razlika ostvarenog većeg prihoda od ostvarenih rashoda. Obrazloženje: Zakonom o vodnim uslugama (NN 66/19) propisano je- Članak 34. (1) Ostvari li u obavljanju svoje djelatnosti javni isporučitelj vodnih usluga dobit, ona se koristi isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti vodnih usluga. Dakle Zakonom je propisan način korištenja eventualno ostvarene dobiti te nema opasnosti da će doći primjerice do isplate dobiti i sl.. Stoga smatramo da je potrebno tolerirati, primjerice dobit koja ne prelazi 5% od ukupnih prihoda te nužno ne mijenjati cijenu vodnih usluga u tim situacijama. Navedena situacija je i česta kod isporučitelja koji imaju izrazitu sezonalnost te primjerice pozitivno posluju svega 3 mjeseca godišnje (za vrijeme turističke sezone, kada primjerice isporuče i preko 70 posto godišnje količine vode), a u ostalom dijelu godine posluju sa gubitkom te je izrazito teško napraviti točnu projekciju i često se dogodi gubitak ili dobit u određenom postotku. Prihvaćen Izmijenjeno u čl. 32. st.4.
21 Zagorski vodovod d.o.o. VII. ODREĐIVANJE CIJENE VODNIH USLUGA , Članak 32. Poštovani, U odnosu na stavak 2., točka a, daje se sljedeći komenar: Obzirom na specifičnosti u poslovanju i konfiguraciju terena na kojem isporučitelji pružaju vodne usluge, predlažemo kao kriterije dodati pokazatelje iz Uredbe o vrednovanju učinkovitosti poslovanja – skupina 2 pokazatelji vezani za zapošljavanje: 25. broj zaposlenika u odnosu na dužinu sustava vodoopskrbe kojim isporučitelj upravlja i 28. broj zaposlenika u djelatnosti odvodnje otpadnih voda ( bez pročišćavanja) u odnosu na dužinu sustava javne odvodnje. U odnosu na st. 4., daje se sljedeći komentar: Predlažemo definirati toleranciju kao i u točki 2- ukoliko je ostvareni prihod veći za 5 % od ostvarenog rashoda, isporučitelj vodnih usluga dužan je ponovo izračunati i smanjiti regulatorno dopušteni prihod te smanjiti tarifu ( razlika prihoda i rashoda će uvijek postojati, nerealno je očekivati da će razlika biti 0). S poštovanjem, Zagorski vodovod d.o.o. Prihvaćen Dopunjeno u stavku 2. točki a. „iznimno od prethodnog za uslužna područja s duljom mrežom komunalnih vodnih građevina mjerodavan je broj zaposlenika u odnosu na duljinu sustava vodoopskrbe kojim isporučitelj upravlja i broj zaposlenika u djelatnosti odvodnje otpadnih voda ( bez pročišćavanja) u odnosu na duljinu sustava javne odvodnje“. Izmijenjen je stavak 4. i glasi: „Ako je ostvareni prihod veći za 5% od ostvarenog rashoda, isporučitelj vodnih usluga dužan je ponovno izračunati i smanjiti regulatorno dopušteni prihod te smanjiti tarifu.“
22 KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. VII. ODREĐIVANJE CIJENE VODNIH USLUGA , Članak 33. Predlažemo uskladiti s člankom 42. stavkom 6. Zakona o vodnih uslugama ("Narodne novine" br. 66/19.), koji utvrđuje kako za korisnike priključene na građevine za javnu vodoopskrbu, osnovica cijene vodnih usluga pražnjenja i odvoza komunalnih otpadnih voda iz individualnih sustava odvodnje može biti i količina isporučene vode za ljudsku potrošnju. Nije prihvaćen Članak 42. stavak 6. Zakona o vodnim uslugama glasi: „(6) Osnovica cijene vodnih usluga pražnjenja i odvoza komunalnih otpadnih voda iz individualnih sustava odvodnje uređuje se uredbom iz članka 43. stavka 5. ovoga Zakona. Za korisnike priključene na građevine za javnu vodoopskrbu, osnovica cijene vodnih usluga pražnjenja i odvoza komunalnih otpadnih voda iz individualnih sustava odvodnje može biti i količina isporučene vode za ljudsku potrošnju, a cijena može biti naplaćena u obliku cijene vodne usluge javne odvodnje s pročišćavanjem ili bez pročišćavanja otpadnih voda, pod pretpostavkom da se tijekom kalendarske godine cjelokupna količina otpadne vode iz individualnih sustava odvodnje isprazni i odveze u odgovarajućim vremenskim razmacima.“ Članak 33. Uredbe uređuje pravnu situaciju iz članka 42. stavka 6., prva rečenica Zakona. Na pravnu situaciju iz članka 42. stavka 6., druga rečenica Zakona, Zakon se izravno primjenjuje i njime nije predviđeno da se Uredbom ova pravna situacija dalje razrađuje.
23 Vodovod grada Vukovara d.o.o. X. POSTUPAK JAVNOG SAVJETOVANJA O NACRTU ODLUKE O CIJENI VODNIH USLUGA I ODLUKE O NAKNADI ZA RAZVOJ , Članak 38. Članak 38. stavak 3. Predlaže se izmjena na način: „Nacrt odluke o cijeni vodnih usluga najprije se upućuje Vijeću za vodne usluge radi davanja stručnog mišljenja, a nakon dobivanja istog isporučitelj vodnih usluga nacrt odluke o cijeni vodnih usluga odnosno nacrt odluke o naknadi za razvoj upućuje na javnu raspravu.“ Djelomično prihvaćen Stavak 3. je normiran tako da se dodatno ne usporava postupak donošenja nacrta odluke o cijeni vodnih usluga odnosno nacrta naknade za razvoj. Ali ako neki isporučitelj vodnih želi prije javnog savjetovanja biti upoznat sa stavom regulatora o nacrtu odluke, u dodanom stavku 4. ostavlja mu se ovlast, koja glasi. „(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka isporučitelj vodnih usluga može prije upućivanja nacrta odluke o cijeni vodnih usluga odnosno nacrta naknade za razvoj na javnu raspravu podnijeti nacrt odluke Vijeću za vodne usluge radi davanja stručnog mišljenja.“
24 Vodovod grada Vukovara d.o.o. XII. OSNOVA ZA OBRAČUN ISPORUKE VODNE USLUGE, NAČIN OBRAČUNA CIJENE VODNIH USLUGA PREMA ISPORUCI U PRETHODNIM RAZDOBLJIMA (PRETHODNA POTROŠNJA) ILI PREMA PROCIJENJENIM KOLIČINAMA, Članak 40. Članak 40. stavak 2. Smatramo da je potrebno napraviti izmjenu na način: „Očitanje se provodi najmanje jednom u četiri mjeseca.“ Obrazloženje: S obzirom na trenutne uvjete na tržištu i poskupljenja smatramo da je potrebno smanjiti broj očitavanja radi postizanja ušteda, a samim time posredno i postizanja manje cijene vodnih usluga. Također treba uzeti u obzir da je korisnicima omogućeno mjesečna online dojava stanja brojila (putem aplikacije, maila) te da se i očitanjem najmanje jednom u četiri mjeseca postiže realno očitanje na kraju poslovne godine (12. mjesec). Djelomično prihvaćen Članak 40. stavak 2. je dopunjen tako da korespondira s argumentacijom podnositelja primjedbe: „(2) Očitanje se provodi najmanje jednom mjesečno, a gdje to nije iz objektivnih razloga moguće ili gdje je uspostavljen učinkovit sustav dojave potrošnje od strane korisnika vodnih usluga najmanje jednom u četiri mjeseca. „
25 Ured pučke pravobraniteljice XV.RAČUN ZA VODNE USLUGE, Članak 43. I dalje primjećujemo kako građani nisu dovoljno upoznati s načinom zaštite prava vezanih uz obračune vodnih usluga. Stoga predlažemo člankom 43. Prijedloga propisati uputu o pravnom putu/lijeku sastavnim dijelom računa za vodne usluge. Prihvaćen U članku 43. dodan stavak 6.
26 Vodovod grada Vukovara d.o.o. XV.RAČUN ZA VODNE USLUGE, Članak 43. Članak 43. stavak 5. S obzirom da nije navedena naknada za korištenje voda, smatra li se da je naknadu za korištenje voda potrebno uključiti u varijabilnu cijenu vodnih usluga? Prihvaćen U stavku 5. dodaje se točka 4. da se izričaj uskladi s izričajem iz članka 11. stavka 7. Uredbe i glasi: „4. naknada za korištenje voda u razdoblju kada su korisnici vodnih usluga javne vodoopskrbe obveznici plaćanja naknade za korištenje voda“.
27 Vodovod d.o.o. Makarska XVIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 47. Greška u pisanju. Ako je namjera izjednačavanje u razdoblju od 5 godina tada je 1/5 godišnje (a ne 1/20 kako je navedeno) , ili 20% godišnje Prihvaćen Prihvaća se.
28 GRAD ZAGREB XVIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 48. Članak 48. predlaže se da se datum primjene izmijeni na način da umjesto 1. siječnja 2024. datum primjene bude 1. siječnja 2029. Obrazloženje: Grad Zagreb i Zagrebačke otpadne vode d.o.o. sklopili su Ugovor o koncesiji za Projekt infrastrukturnih objekata za potrebe izgradnje Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba sa I. i II. Dodatkom ugovoru o koncesiji kojim je koncesionaru dana koncesija za financiranje, projektiranje, građenje, upravljanje radom, održavanje, popravljanje i obnavljanje Centarlonog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i druge infrastrukturne objekte na lokaciji Žitnjak istok (Ivanja Reka) na razdoble od 28 godina te je potrebno produžiti primjenu predmetnog roka. Nije prihvaćen Na dan 31.12. 2028. ugovor o koncesiji za pročišćavanje otpadnih voda u Zagrebu će isteći, što znači da je namjera podnositelja prigovora („početak primjene od 1. siječnja 2029.“) da se, u slučaju Grada Zagreba, članak 98. stavak 2. Zakona o vodnim uslugama primjeni na nepostojeći ugovor tj. da se uopće ne primjeni. Međutim, članak 98. sastavni je dio cjeline odredbi članaka 97. i 98. koji uređuju prijelazni režim u odnosu na „postojeće koncesije pročišćavanja otpadnih voda“ (što je i naziv iznad članka 97.), čija je namjera da se te dvije odredbe primjene u prijelaznom razdoblju na važeće koncesije pročišćavanja otpadnih voda. Članak 98. st. 2. Zakona glasi: „(2) Iz cijene vodne usluge i naknade za razvoj može se financirati cijena usluge koncesionara koja uključuje najviše 15 % dobiti nakon oporezivanja. Iz cijene vodne usluge i naknade za razvoj ne mogu se financirati troškovi gradnje i održavanja građevine koja nije komunalna vodna građevina. Provedba ove odredbe uređuje se propisom iz članka 43. stavka 5. ovoga Zakona“, a to je ova Uredba. Zakon o vodnim uslugama stupio je na snagu 18.7.2019. ili 8 i pol godina prije isteka koncesije pročišćavanja u Gradu Zagrebu, a provedba ove odredbe počinje 1. siječnja 2024. tj. 4 godine do isteka koncesije za pročišćavanje otpadnih voda u Gradu Zagrebu. Mišljenja smo da je Grad Zagreb imao dovoljno vremena da se pripremi za provedbu ove odredbe.
29 Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. XVIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 53. Predlaže se ispravak članka 53. na način da umjesto "od 1. siječnja 2024. godine" stoji "do 1. siječnja 2024. godine" s obzirom da iz daljnje formulacije proizlazi da se odredbe Uredbe o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva primjenjuju kao pravna pravila u 2023. godini, dok se od 1. siječnja 2024. godine primjenjuju u cijelosti odredbe ove Uredbe. Primljeno na znanje Odredbe o stupanju na snagu Uredbe su temeljito izmjenjene na temelju mišljenja Ureda za zakonodavstvo Vlade RH. Naime, Uredba će stupiti na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama, ali se istodobno ne ukida Uredba o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koju cijena vodnih usluga pokriva. Ujedno se propisuje u članku 50. st.1. Uredbe da: „Prva odluka o cijeni vodnih usluga, za regulatorno razdoblje, na temelju ove Uredbe, usklađena s odredbama ove Uredbe, ne smije stupiti na snagu prije 1. siječnja 2024. Praktično to znači da će se sve odluke o cijeni vodnih usluga koje se donose u 2023. i stupaju na snagu u 2023. donositi temeljem Uredba o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koju cijena vodnih usluga pokriva, a one koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2024. pa nadalje donosit će se temeljem odredbi ove Uredbe. Primjedba se prima na znanje, jer ne utječe na naknadni tekst usklađen s Uredom za zakonodavstvo, a ima isti učinak.