Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Obrascu pethodne procjene za Nacrt prijedloga Zakona o naplati cestarine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Stjepan K OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O NAPLATI CESTARINE Poštovani, iskoristite sada ovu tranziciju da nešto učinite za hrvatske građane: povećate mobilnost hrvatskih građana, zaustavite iseljavanje u urbane sredine i podržite demografsku revitalizaciju pojedinih dijelova Hrvatske, poboljšate životni standard hrvatskih građana i unaprijedite kvalitetu života i standarda građana, te povećate sigurnost na hrvatskim cestama.. A sve to mogu pružiti vinjete s vremenskim trajanjem. Nemojmo se baviti samo primarnim efektima kao što je naplata cestarina, uzmimo u obzir i sekundarne i tercijarne efekte koji će se ostvariti uvođenjem vremenskih vinjeta, a to je micanje prometa sa lokalnih cesta na autocestu, povećanje sigurnosti, mobilnost građana i time mogućnosti zapošljavanja iz manjih sredina u većim gradovima. Cijena godišnjih vinjeta puno je manja od mjesec dana vožnje svaki dan 100 km po autocesti. Isto tako, kao jedan od argumenata za uvođenje naplate prema kilometrima spominje se da je 70% vozača za navedeni model. Mi nismo vidjeli prema kojoj statističkoj metodologiji se dobio rezultat 70% vozača za naplatu prema prijeđenim kilometrima. Analogno tome možemo provesti anketu vozača koji svakodnevno koriste autoceste, tada ćemo imati 90% vozača koji su za vremensku naplatu, tj. vinjete. Nije prihvaćen U Europskoj uniji manji broj država članica naplaćuje naknadu za korištenje svih cesta (ne samo autocesta) u određenom vremenskom razdoblju ( „vinjete“ ) za laka vozila te posebnu cestarinu za objekte, mostove i/ili tunele. Većina država članica, uključujući i Republiku Hrvatsku, naplaćuje korisnicima i za laka i za teška vozila cestarinu na temelju prijeđene udaljenosti i to isključivo za autoceste, dok se ostale ceste koriste bez plaćanja cestarine i bez plaćanja vinjete. Republika Hrvatska je i prije ulaska u EU u pogledu naplate korištenja autocesta za sva vozila primjenjivala načelo “korisnik plaća”, koji je jedan od temelja programa za postizanje konkurentnog prometnog sustava na području EU, učinkovitog gospodarenja resursima, s ciljem osiguravanja financiranja za buduća ulaganja u prometni sustav.
2 Alen Smriko OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O NAPLATI CESTARINE Prema prijedlogu, Zakon uvodi obvezu korištenja uređaja u vozilu za plaćanje cestarine za motocikle. Motocikl nema zatvoren (zaštićen) prostor u kojem se može sigurno smjestiti takav uređaj. Slijedom toga, može se tumačiti da zakondovac takvim korištenjem takvog uređaja podrazumjeva: - da će se koristiti poseban držać koji se ne može koristiti u praksi jer ukoliko se motocikl ostavi bez nadzora, takav držać ili uređaj će biti otuđen; ili - da se neće koristiti poseban držać, što zahtjeva eventualno traženje i usmjeravanje tog uređaja čitaču. Takav postupak će imati kao posljedicu zaustavljanje vozača, ili, obavljanje te radnje tijekom vožnje, što je izrazito opasno. Stoga se predlaže izuzimanje (vozača) motocikala od te obaveze. Nijedna zemlja ne zahtjeva vozače motocikala na korištenje takvog uređaja jer je nepraktično i teško izvedivo. U Sloveniji i Mađarskoj, gdje je naplata vinjetom, se evidentira plaćanje vinjete unosom registarske oznake. Ovaj Zakon predviđa izbor za takvo evidentiranje za laka vozila do 3,5 tona. Predlaže se takvo evidentiranje i za motocikle. U ovom kontekstu se treba razmotriti i sigurnost vozača motocikala. U tom pogledu, korištenje autocesta je sigurniji način vožnje. Općenito, vozači motocikala nemaju poticaja na korištenje autocesta jer je takva vožnja općenito za njih nezanimljiva, te radije koriste državne i županijske ceste. To dovodi do povećane opasnosti za nesreće sa težim posljedicama. Stoga se predlaže da se obavi cost/benefit istraživanje gdje će se istražiti zarada koja se eventualno ostvari naplatom cestarine motociklistima spram statistikama nesreća motociklista na pravcima koja su mogla biti zamijenjenja autocestom. Oslobađanje naplate cestarina motociklistima (kao u Slovačkoj, Češkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj...) bi moglo povećati njihovu sigurnost poticajući ih na korištenje autocesta, te bi se mogle ostvariti eventualne uštede na nepotrebnom prilagođavanju sustava naplate motociklima. Predlaže se i uvođenje oslobođenja ili sniženja cijena za vozila pogonjena pogonima poput vodika, za električna i hibridna vozila... Nije prihvaćen Uvođenje obveze korištenja ENC uređaja za motocikle je naknadno ponovno razmotreno te je zauzet novi stav da se motocikli tretiraju kao i sva ostala laka vozila, odnosno da korisnici motocikla trebaju ima mogućnost izbora između ENC uređaja ili prijave registracijskih oznaka motocikla i načina plaćanja u sustav naplate cestarine.
3 TIHOMIR KLEMENT PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 1. OPĆE INFORMACIJE IT sektor je vrlo napredovao, kao i širokopojasni internet AI inteligencija takodjer, tako da je krajnje vrijeme da se uvede brza naplata putem mobilnih uređaja i da se napokon maknu sve silne kučice i hrpa djelatnika koje se lako preraspodjeli na nova radna mijesta jer ionako fali sve više radne snage u HR. Nije prihvaćen Naplata cestarine putem mobilne komunikacije (GSM-GPRS) temelji se na mobilnom telefonu koji identificira korisnika i vozilo. Pametni telefon određuje svoju poziciju zahvaljujući signalu globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS) signal i 3G/4G triangulaciji. Ova metoda naplate cestarine nikada nije bila provedena i puštena u rad na mreži autocesta u EU, razvijeno je tek nekoliko pilot-projekata na ograničenim područjima. Novi sustav naplate koji će biti uveden u RH, temelji se na slobodnom protoku vozila bez zaustavljanja, tako da u novom sustavu više neće biti ni naplatnih kućica a niti rampi.
4 Stjepan K PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Spominje se da se novi sustav temelji u skladu s Direktivom 2019/520. Pa u uvodnim odredbama stavku 4. te Uredbe stoji da "odredbe u vezi s interoperabilnošću elektroničkih sustava za naplatu cestarine trebale bi se stoga primjenjivati samo na te sustave, a ne bi se trebale primjenjivati na sustave u okviru kojih je cestarina koja se naplaćuje povezana s vremenom koje vozilo provede na infrastrukturi za koju se naplaćuje cestarina (primjerice sustavi na vremenskoj osnovi kao što su vinjete)". Dakle, zašto forsiramo navedeni način naplate, kad svi pokazatelji govore u prilog za vremensku vinjetu za osobna vozila. Ugledajmo se na Sloveniju, tamo za osobna vozila postoje vinjete prema vremenskom trajanju, a za teretna vozila prema prijeđenoj kilometraži. Zašto tako i kod nas ne uvedemo? Nije prihvaćen U Europskoj uniji manji broj država članica naplaćuje naknadu za korištenje svih cesta (ne samo autocesta) u određenom vremenskom razdoblju ( „vinjete“ ) za laka vozila te posebnu cestarinu za objekte, mostove i/ili tunele. Većina država članica, uključujući i Republiku Hrvatsku, naplaćuje korisnicima za laka i za teška vozila cestarinu na temelju prijeđene udaljenosti i to isključivo za autoceste, dok se ostale ceste koriste bez plaćanja cestarine. Republika Hrvatska je i prije ulaska u EU u pogledu naplate korištenja primjenjivala načelo “korisnik plaća”, koji je jedan od temelja programa za postizanje konkurentnog prometnog sustava na području EU, u kojem se učinkovito gospodari resursima i osigurava financiranje za buduća ulaganja u prometni sustav.
5 Goran Hajdin PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA Promet ima utjecaj na cijenu roba i usluga te je općepoznato da je vremenski trošak, kao i trošak cestarina sastavni dio definiranja cijena roba i usluga. Stoga je za pretpostaviti da Zakon može imati neznatan ili mali utjecaj na: 5.1.5. Cijena roba i usluga 5.1.11. Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije Jednako tako, stvaranje gužvi u frekventnim terminima na naplatnim postajama negativno utječe na kvalitetu zraka, a posljedično i voda te tla, posebice na razini mikrolokaliteta gdje se stvaraju veći prometni zastoji. Stoga Zakon može imati neznatan ili mali utjecaj na: 5.5.2. Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla 5.5.3. Korištenje energije Nije prihvaćen Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je, sukladno odredbama Zakona o procjeni učinaka propisa (NN 44/17), zatražilo mišljenje Ureda za zakonodavstvo Vlade Repubilke Hrvatske i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja vezano na procjenu učinka prijedloga zakona i adresata nacrta prijedloga zakona sukladno Uredbi o provedbi postupka procjene učinaka propisa (NN 52/17). Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske je u svom mišljenju, Klasa: 002-02/23-05/04, Urbroj: 50501-9/1-23-04, od 14. veljače konstatiralo da nisu utvrđeni izravni učinci nacrta prijedloga zakona i adresata nacrta prijedloga zakona sukladno navedenoj Uredbi. Također, tijelo nadležno za provođenje MSP testa odnosno tijelo nadležno za provedbu SCM metodologije (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja), očitovalo se da je suglasno s iskazanom procjenom učinaka propisa, mišljenjem od 06. veljače 2023. godine, Klasa: 011-02/23-01/01, Urbroj: 517-03-04-04-23.