Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Državnog plana djelovanja civilne zaštite

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 GRAD ZAGREB 3.PRILOZI, 3.6.Krizno komuniciranje u velikim nesrećama, katastrofama i posebnim okolnostima Tablica 50. - Ne postoji kratica za TDU na kraju dokumenta. Prihvaćen Prihvaća se komentar te će se u Tablici 50. Državnog plana dodati kratica: - TDU - Tijela državne uprave
2 Sonja Juričić Cvitan 3.PRILOZI, 3.5.Planske operativne mjere vezane uz osobe s invaliditetom U vezi s točkom 3.5. predlaže se u Državnom planu točno navesti na koje se „EU direktive“ misli tj. izričito navesti Direktivu (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (Tekst značajan za EGP) (SL L 151, 7. 6. 2019.) Prihvaćen Prihvaća se komentar te se u tekstu Državnog plana djelovanja civilne zaštite posljednja rečenica u poglavlju 3.5. „Planske operativne mjere vezane uz osobe s invaliditetom“ koja glasi: „U skladu s EU direktivama rok za uspostavu novih tehnologija je 2024. godina.“ zamjenjuje sljedećim tekstom: „U skladu s Direktivom (EU) 2019/882 o pristupačnosti proizvoda i usluga, do lipnja 2025. godine omogućit će se tekstualna komunikacija u stvarnom vremenu uz glasovnu komunikaciju. Također će se omogućiti vođenje cjelokupnog razgovora, ako je uz glasovnu komunikaciju omogućena i komunikacija putem videa na način da je komunikacija prema brojevima hitnih službi u kojoj se upotrebljavaju glas i tekst (uključujući tekstualnu komunikaciju u stvarnom vremenu) sinkronizirana te da je sinkroniziran i videozapis (ako se nudi) na način da čini cjelovit razgovor. U skladu s navedenom Direktivom, i do lipnja 2027. bit će uvedena mogućnost PSAP-a na odgovor na komunikaciju prema brojevima hitnih službi istim komunikacijskim sredstvima kojima je zaprimljena ta komunikacija i to uporabom sinkroniziranog glasa i teksta (uključujući tekstnu komunikaciju u stvarnom vremenu), ili, ako je dostupan videopoziv, uporabom glasa, teksta (uključujući tekstnu komunikaciju u stvarnom vremenu) i videokomunikacije koja je sinkronizirana kao cjelovit razgovor.“.
3 GRAD ZAGREB 2.3.P R I H V A T LJ I V I   R I Z I C I , 2.3.1.BOLEST BILJA Tablica 37. Kada JLPRS aktivira stožere CZ u slučaju bolesti bilja i s kojom svrhom? To nigdje ne piše. Koji je parametar prijetnje iznad kojeg se diže sustav? U slučaju loših meteoroloških uvjeta znaju se situacije kada je potrebno stožere staviti u stanje pripravnosti i zna se tko što treba raditi, no u slučaju bolesti bilja to je potpuno nejasno. U Tablici 38. piše da stožeri CZ provode laboratorijsku analizu i daju stručno mišljenje o bolestima bilja. Stožeri nisu nadležni za provedbu laboratorijske analize, oni navedeno mogu samo nalagati. Nije prihvaćen U Tablici 37. Pregled nositelja, sudionika i postupaka pripravnosti u slučaju bolesti bilja, u stupcu „Nositelj“ navedeno je Ministarstvo poljoprivrede, koje sudionicima, a jedni su od njih i JLP(R)S, prema potrebi, Naredbom propisuje provođenje svih mjera za suzbijanje štetnih organizama u skladu s odredbama Zakona o biljnom zdravstvu („Narodne novine“, broj 127/19, 83/22) i Planovima djelovanja civilne zaštite JLP(R)S.
4 GRAD ZAGREB 2.1.N E P R I H V A T LJ I V I   R I Z I C I, 2.2.7.SUŠA U Tablici 33 treba izdvojiti posebnu mjeru pružanje zdravstvene skrbi stanovništvu budući da se opskrba vodom ne odnosi na pružanje medicinske skrbi pogođenom stanovništvu. Nije prihvaćen U Tablici 33. Pregled nositelja, sudionika i postupaka odgovora u slučaju suše, nije potrebno dodati posebnu mjeru „pružanje zdravstvene skrbi stanovništvu“, jer je navedeno obuhvaćeno u stupcu „Operativni kapaciteti ili doprinos“ kao „medicinska skrb pogođenom stanovništvu i OS“. U slučaju suše, jedna od aktivnosti MIZ-a u pogođenom području je i medicinska skrb pogođenom stanovništvu i OS (operativnim snagama) koja je otežana u nastalim okolnostima. Pri pružanju medicinske pomoći, dostupnost vode je jedna od prioritetnih zadaća i najznačajniji resurs.
5 GRAD ZAGREB 2.1.N E P R I H V A T LJ I V I   R I Z I C I, 2.2.4.KLIZIŠTE U Tablici 22. pod nositelj treba pisati MUP a ne JLPRS jer ovo nije u skladu s Člankom 3. Pravilnika o postupku primanja i prenošenja obavijesti ranog upozoravanja, neposredne opasnosti te davanju uputa stanovništvu (Narodne novine 67/17) koji propisuje da informacije ranog upozoravanja prikupljaju sve institucije iz javnog sektora u okviru propisanog djelokruga u području meteorologije, hidrologije i obrane od poplava, seizmologije, ionizirajućeg zračenja, javnog zdravstva, geologije, inspekcijske službe i institucije koje provode znanstvena istraživanja, a člankom 4. stavkom 2. da se informacije ranog upozoravanja i neposredne opasnosti u vremenu najpribližnijem realnom prenose središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove civilne zaštite (Ravnateljstvu civilne zaštite). U istoj tablici pod korisnici upozoravanja treba napisati JLPRS. Tablica 24. Pod operativni kapaciteti ili doprinos piše JLPRS - odjeli za komunalnu infrastrukturu i postrojbe CZ, a svuda u dokumentu se pod tom rubrikom detaljnije opisuju aktivnosti koje su navedene pod mjerama i aktivnostima civilne zaštite. Postrojbe CZ nemaju inženjerskog znanja za ono što je navedeno pod provođenje hitnih mjera. Nejasno je značenje tablice. Pod operativni kapaciteti i doprinos detaljnije bi se trebalo napisati što radi svaki od sudionika. Uklanjanje posebno opasnih ili potencijalno opasnih masa tla i stabala trebali bi provoditi vatrogasci, oni u tablici pod tom mjerom nisu nigdje spomenuti. Gradnja alternativnih puteva i izrada kanala, tu bi se trebale uključiti komunalne tvrtke s mehanizacijom ili pravne osobe od interesa za sustav CZ, a detaljne upute za način provođenja hitnih mjera bi trebali dati stručnjaci. Tablica 24. Pod mjerom evakuacija i zbrinjavanje mislimo da je nepotrebno pisati „izgradnja i uspostava privremenih građevina za smještaj stradalih“ budući da klizišta na području RH nisu toliko velika da bi bilo nužno graditi privremene građevine (kao u slučaju razornog potresa). Stanovništvo će se moći zbrinuti u čvrstim objektima do izgradnje zamjenskih kuća. Onda je potrebno kao sudionika brisati i Hrvatski centar za potresno inženjerstvo (ako su oni sudionik zbog planiranja izgradnje privremenih građevina? Jer nigdje ne piše koja je njihova točna uloga pri evakuaciji i zbrinjavanju). Tablica 24. Pod traganje i spašavanje potrebno je brisati postrojbe CZ opće namjene i ostaviti samo specijalističke za traganje i spašavanje iz ruševina jer pripadnici općih postrojbi nemaju dovoljno znanja za takve situacije. Oni će pomagati pri evakuaciji i zbrinjavanju stanovništva. Nejasno je što tko radi. Pod rubrikom napomena su navedeni sudionici kao i pod rubrikom sudionici koji se međusobno razlikuju. Tu je i Hrvatski centar za potresno inženjerstvo koji bi trebao provoditi traganje i spašavanje. Plan treba točno definirati tko je za što zadužen. Tablica 24. U tablici pod „operativni kapaciteti i doprinos“ piše da „građevinska inspekcija posjeduje stručne kapacitete i ima uspostavljeni sustav nabave ugovornih izvođača“. To je konstatacija, a ne detaljniji opis aktivnosti. To je bespotrebno u Planu koji treba biti operativni dokument i definirati što tko radi. Ispod toga se navode sudionici pa aktivnosti. Tablica 24. Prema Zakonu o sustavu civilne zaštite asanacija terena je skup organiziranih i koordiniranih tehničkih, zdravstvenih i poljoprivrednih mjera i postupaka radi uklanjanja izvora širenja društveno opasnih bolesti. Pregledi oštećenja i uporabljivosti građevina nisu asanacija već posebna mjera i aktivnost u sustavu CZ. Isto tako i zbrinjavanje građevinskog materijala. Opet se spominje MPGI, nejasno o kojem se sudioniku radi jer te kratice nema na kraju dokumenta. NEDOSTAJE U SADRŽAJU- IZBORNIKU TOČKA 2.2.5. NUKLEARNE I RADIOLOŠKE NESREĆE KOMENTAR: Tablica 26. nije izrađena sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite. Članak 3. točka 19. propisuje da je pripravnost stanje spremnosti operativnih snaga i sudionika sustava civilne zaštite za operativno djelovanje. Članak 47. stavak 2. propisuje da su faze u sustavu civilne zaštite: prevencija, pripravnost i reagiranje. Članak 50. stavak 2. propisuje da pripravnost u sustavu civilne zaštite proglašava ministar na temelju informacija u sustavu ranog upozoravanja o mogućnosti nastanka katastrofe. Članak 15. Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti o postupku njihovog donošenja propisuje da se u Državnom planu po svakom od rizika identificiranom u Procjeni rizika razrađuju postupci pripravnosti i mobilizacija operativnih snaga sustava civilne zaštite te njihovo plansko i sukcesivno uključivanje u aktivnosti sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama. Podizanje svijesti o izvorima bez posjednika, odobravanje planova drugih sudionika, organiziranje vježbi sustava u cjelini, vođenje registara objekata, osiguranje edukacije za liječnike i ostalo navedeno nije pripravnost već prevencija. Plan bi pod pripravnošću trebao definirati što se treba poduzeti čim se pojavi informacija iz sustava ranog upozoravanja o neželjenom događaju. Tablica 27 MF i MO - ne postoje te kratice na kraju dokumenta. Ne zna se o kome se radi. Nije prihvaćen U prijedlogu Državnog plana djelovanja civilne zaštite u Tablici 22. Pregled nositelja i korisnika aktivnosti ranog upozoravanja u slučaju klizišta, kao nositelj navedene su JLP(R)S jer se na njihovim područjima mogu pojaviti prijetnje klizišta, a prvi koji su izvori informacija su neposredno ugroženi stanovnici koji se nalaze na području klizišta – očevici, i/ili uređaji za kontinuirano praćenje pomaka klizišta koji su postavljeni na pojedinim klizištima na području Republike Hrvatske. Kao što je navedeno u Prijedlogu Državnog plana – JLP(R)S su zajednice koje prve poduzimaju mjere i pripreme za učinkovit odgovor na prijetnje. Odjeli za komunalnu infrastrukturu i postrojbe CZ obavljaju zadaće temeljem izvida terena i procjena RGNFa, HGIa i građevinskih fakulteta, koji predlažu provođenje hitnih mjera. HCPI – IS u suradnji s RGNF, HGI, procjenjuju oštećene građevine uslijed klizišta. Vatrogasci nisu operativne snage koje, kako je navedeno u komentaru „uklanjaju posebno opasne ili potencijalno opasne mase tla“. Takve zadaće obavljaju odjeli za komunalnu infrastrukturu ili pravne osobe od posebnog interesa za civilnu zaštitu, koje posjeduju građevinsku mehanizaciju, a koje su navedene u Planovima djelovanja civilne zaštite na lokalnoj i regionalnoj razini. Izraz velike nesreće, katastrofe ili posebne okolnosti isti je i u slučaju rizika „klizišta“ i u slučaju rizika „potresa“, bez obzira na posljedice. U tim slučajevima kod velike nesreće, katastrofe ili posebne okolnosti rješavaju se problemi i „izgradnje i uspostava privremenih građevina za smještaj stradalnika i evakuiranih osoba“ kod prijetnje klizišta, kao i problemi izgradnje i uspostava privremenih građevina za smještaj stradalnika i evakuiranih osoba, odvijanja nastave u školama, učilištima i fakultetima u slučaju potresa. Komentar se odbija s obzirom da u Tablici 24. Pregled nositelja, sudionika i postupaka odgovora u slučaju klizišta, pod stupcem „Mjere i aktivnosti civilne zaštite“ - traganje i spašavanje, provode postrojbe specijalističke namjene uz potporu postrojbi civilne zaštite opće namjene. HCPI – IS je operativna snaga koja u traganjima i spašavanju preživjelih kod velikih nesreća, katastrofa i posebnih okolnosti uzrokovanih klizištem, obavlja preglede oštećenja i uporabljivosti građevina. Odbija se dio komentara u Tablici 24. Pregled nositelja, sudionika i postupaka odgovora u slučaju klizišta, pod stupcem „Operativni kapaciteti ili doprinos“, koji se odnosi na „građevinska inspekcija posjeduje stručne kapacitete i ima uspostavljeni sustav nabave ugovornih izvođača“, jer se nadovezuje na izričaj „građevinske tvrtke specijalizirane za izvođenje građevinskih radova na uklanjanju građevina i/ili njihovih dijelova“. Odbija se dio komentara koji se odnosi na Tablicu 26. Naime, člankom 3. točkom 19. Zakona o sustavu civilne zaštite propisano je da je pripravnost stanje spremnosti operativnih snaga i sudionika sustava civilne zaštite za operativno djelovanje. Podizanje svijesti o izvorima bez posjednika, odobravanje planova drugih sudionika, organiziranje vježbi sustava u cjelini, vođenje registara objekata, osiguranje edukacije za liječnike , osim preventivnih mjera, značajno doprinosi pripravnosti operativnih snaga za djelovanje u slučaju radiološke ili nuklearne nesreće. Prihvaća se komentar vezano uz Tablicu 27. Pregled nositelja, sudionika i postupaka odgovora u slučaju radiološkog ili nuklearnog izvanrednog događaja, te je u stupcu „Sudionici“, kratica „MF“ zamijenjena kraticom „MFIN“, a kratica „MO“ kraticom „MORH“, a kako su navedene i u dijelu 3.10. Kratice.
6 GRAD ZAGREB 2.1.N E P R I H V A T LJ I V I   R I Z I C I, 2.2.1.EKSTREMNA TEMPERATURA Tablica 14. U slučaju nastanka ekstremnih temperatura one u pravilu pogađaju šire područje, pa je nejasno što se želi postići mjerom zbrinjavanja životinja. Kako bi se to provodilo, na koji način i s kojom svrhom? Spominju se sustavi za uzbunjivanje HEP i Hrvatskih voda u slučaju ekstremnih temperatura. Potrebno je istaknuti da se radi o internim sustavima za uzbunjivanje, a ne sustavima za uzbunjivanje stanovništva. Predlaže se u tablici 14. Pregled nositelja, sudionika i postupaka pripravnosti u slučaju ekstremne temperature pod stupcem Mjere i aktivnosti civilne zaštite, mjerom veterinarska inspekcija provodi pripreme za koordiniranje zbrinjavanja životinja s područja pogođenih nepogodama, kao i zbrinjavanje uginulih životinja u svrhu sprječavanja nastanka i širenja bolesti životinja pojasniti kako bi se ista provodila, na koji način i s kojom svrhom. Tablica 15. Pod evakuacijom i zbrinjavanjem navodi se osiguravanje pokrivača i grijanja, a nigdje se ne spominje osiguravanje klimatiziranih objekata za smještaj ljudi, a upravo je to ključno tijekom toplinskog vala. Potrebno je razdvojiti načine odgovora na visoke i niske temperature. Ekstremne temperature često prate i suše, izgledni su problemi s vodoopskrbom, ali i električnom energijom zbog velike potrošnje (rad rashladnih uređaja ili uređaja za zagrijavanje), i niskim vodostajima koji onemogućavaju rad hidro-elektrana. Npr. distribucija pitke vode. Nigdje nije spomenuta ta mjera. Nije prihvaćen U Tablici 14. Pregled nositelja, sudionika i postupaka pripravnosti u slučaju ekstremne temperature, navode se mjere i aktivnosti civilne zaštite, dok se način provođenja i svrha pojedine mjere ne propisuju detaljno Državnim planom.
7 GRAD ZAGREB 1.OPĆI DIO, 1.2.SAŽETAK IZ PROCJENE RIZIKA OD KATASTROFA ZA REPUBLIKU HRVATSKU Mjere i aktivnosti civilne zaštite provode sljedeće operativne snage: - stožeri civilne zaštite, - operativne snage vatrogastva - operativne snage Hrvatskog Crvenog križa, - operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja, - operativne snage Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, Predlaže se iza riječi: „udruge“, u zagradi dodati: „kapaciteti Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo“. Obrazloženje: udruge sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite operativne snage sustava civilne zaštite, te na taj način do nadopune ili izmjene zakona izdvojiti kapacitete navedene udruge zbog posebnog operativnog doprinosa. Temeljem kojeg pravnog akta se spominju operativne snage Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo? U Zakonu o sustavu civilne zaštite se ne spominju operativne snage Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, a prilikom zadnje izmjene Zakona o sustavu civilne zaštite iz 2022. taj dio nije promijenjen. Državni plan treba biti usklađen s Zakonom o sustavu civilne zaštite. Nije prihvaćen Sukladno odredbi članka 20. stavka 1. Zakona o sustavu civilne zaštite, mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite provode sljedeće operativne snage sustava civilne zaštite: a) stožeri civilne zaštite, b) operativne snage vatrogastva c) operativne snage Hrvatskog Crvenog križa, d) operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja, e) udruge, f) postrojbe i povjerenici civilne zaštite, g) koordinatori na lokaciji h) pravne osobe u sustavu civilne zaštite. Hrvatski centar za potresno inženjerstvo (HCPI) je registriran kao udruga. Hrvatski centar za potresno inženjerstvo (HCPI) kod velikih nesreća, katastrofa i posebnih okolnosti djeluje kao operativna snaga sustava civilne zaštite, zajedno s drugim operativnim snagama navedenim u članku 20. stavku 1. Zakona o sustavu civilne zaštite, bez obzira na način registracije kod nadležnog ureda državne uprave pri jedinici područne (regionalne) samouprave na čijem je području sjedište udruge, odnosno, Gradskom uredu za opću upravu Grada Zagreba. Hrvatski centar za potresno inženjerstvo (HCPI) kod velikih nesreća, katastrofa i posebnih okolnosti djeluje kao operativna snaga u sustavu civilne zaštite koja posjeduje spremnost za žurno i kvalitetno operativno djelovanje, u sklopu Državnih intervencijskih postrojbi civilne zaštite (DIP CZ), u skladu s Pravilnikom o mobilizaciji i načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite („Narodne novine“, broj 69/16). Hrvatski centar za potresno inženjerstvo (HCPI), kao operativna snaga sustava civilne zaštite, imao je veliku ulogu i doprinos u zaštiti života stanovništva u odgovoru na velike nesreće i katastrofe u RH.
8 GRAD ZAGREB 1.OPĆI DIO, 1.1.UVOD GENERALNI KOMENTARI U Državnom planu djelovanja CZ pod sudionicima u tablicama pregled nositelja, sudionika i postupaka nigdje se ne spominju Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite osim u slučaju terorizma kada se aktivira DIP CZ postrojba za tehničko-taktičku potporu i u slučaju nuklearno-radioloških nesreća kada se aktivira DIP CZ RH - Tim za KBRN zaštitu. Što je s poplavama, razornim potresom? Ovakav dokument državne razine trebao bi definirati način uključivanja pripadnika DIP-a sukladno razinama prijetnji. Na web stranicama Ravnateljstva CZ piše da se Državna intervencijska postrojba civilne zaštite ustrojava kao operativna snaga za specijalističke poslove zaštite i spašavanja iz ruševina, na vodi, u RKBN događajima te logističke poslove zbrinjavanja stanovništva. GENERALNI KOMENTAR U tablicama je potrebno jasno precizirati aktivnosti i nositelje pojedinih aktivnosti. Iz Plana treba biti jasno vidljivo koji sudionik što konkretno radi i koja mu je uloga. U ovoj verziji Plana, navedeno nije slučaj izuze kod razrade načina postupanja u slučaju radiološkog ili nuklearnog izvanrednog događaja i postupanja u slučaju bolesti životinja. Nije prihvaćen Zakonom o sustavu civilne zaštite, u članku 20. stavku 1. propisano je da mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite provode operativne snage sustava civilne zaštite, a čiji su sastavni dio, uz ostale kapacitete, i državne intervencijske postrojbe civilne zaštite.
9 Sonja Juričić Cvitan 3.PRILOZI, 3.5.Planske operativne mjere vezane uz osobe s invaliditetom U vezi s točkom 3.5. Državnog plana i zbrinjavanjem osoba s invaliditetom, predlaže se predvidjeti zbrinjavanje (privremeni smještaj i opskrba) psa vodiča i terapeutski pasa koji prate osobu s invaliditetom. Također, predlaže se u Državnom planu predvidjeti njihova eventualna uloga u podrški osobe s invaliditetom u kriznim situacijama (npr. pas vodič prati kretanje ljudi na evakuacijskom putu) Nije prihvaćen Sukladno članku 25. stavku 1. Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti o postupku njihovog donošenja („Narodne novine“, broj 66/21), planovi djelovanja civilne zaštite jedinica područnih (regionalnih) samouprava obvezno sadrže razradu zadovoljavanja potreba skupina ili kategorija osoba s invaliditetom, dok planovi djelovanja civilne zaštite lokalnih samouprava moraju sadržavati osiguravanje specifičnih potreba svake osobe s invaliditetom.
10 Sonja Juričić Cvitan 3.PRILOZI, 3.5.Planske operativne mjere vezane uz osobe s invaliditetom U vezi s točkom 3.5. Državnog plana i zbrinjavanjem osoba s invaliditetom, predlaže se planirati specifična opskrba za osobe s invaliditetom (pomagala za orijentaciju tj. bijeli štap i crveno-bijeli štap, slušni aparati, kolica, lijekovi, mobilni telefoni s čitačem zaslona za osobe s oštećenjem vida), ukoliko osobe s invaliditetom u kriznoj situaciji nisu stigli uzeti osnovna pomagala. Nije prihvaćen Sukladno članku 25. stavku 1. Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti o postupku njihovog donošenja („Narodne novine“, broj 66/21), planovi djelovanja civilne zaštite lokalnih samouprava moraju sadržavati osiguravanje specifičnih potreba svake osobe s invaliditetom. Stavkom 6. propisano je kako evakuaciju, hitan prijevoz, utočište i rehabilitaciju osoba s invaliditetom u velikoj nesreći treba provoditi korištenjem svih kapaciteta koji trebaju biti prilagođeni specifičnim potrebama osoba s invaliditetom, tako da se u planovima djelovanja civilne zaštite utvrde zadaće operativnim snagama sustava civilne zaštite, identificiraju materijalne potrebe i izvori iz kojih će se zadovoljavati.
11 Sonja Juričić Cvitan 3.PRILOZI, 3.5.Planske operativne mjere vezane uz osobe s invaliditetom Iz Državnog plana nije jasno hoće li se osobe s invaliditetom informirati o evakuacijom putu i lokaciji privremenog smještaja u trenutku krizne situacije ili će se o tome informirati ranije, kao i tko ih je obvezan informirati/educirati ih o tome. Stoga se predlaže jasno naznačiti tko je obveznik informiranja/edukacije osoba s invaliditetom o evakuacijskom putu i lokaciji privremenog smještaja te jasno utvrditi obvezu informiranja/edukacije u redovnim uvjetima, prije nastanka krizne situacije (osobito osoba s oštećenjem vida, kako bi naučili put kretanja do privremenog smještaja). Nije prihvaćen Sukladno članku 25. stavku 5. Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti o postupku njihovog donošenja („Narodne novine“, broj 66/21), u planovima djelovanja civilne zaštite odnosno odlukama predstavničkih tijela JLP(R)S o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite potrebno je odrediti nositelje obveza i način uključivanja nadležnih javnih službi čija je to redovna djelatnost, kao i udruga građana i drugih namjenskih kapaciteta, koji za njihovo provođenje trebaju izraditi operativne planove civilne zaštite. Također, u stavku 6. istog članka propisano je kako evakuaciju, hitan prijevoz, utočište i rehabilitaciju osoba s invaliditetom u velikoj nesreći treba provoditi korištenjem svih kapaciteta koji trebaju biti prilagođeni specifičnim potrebama osoba s invaliditetom, tako da se u planovima djelovanja civilne zaštite utvrde zadaće operativnim snagama sustava civilne zaštite identificiraju materijalne potrebe i izvori iz kojih će se zadovoljavati.
12 Sonja Juričić Cvitan 3.PRILOZI, 3.5.Planske operativne mjere vezane uz osobe s invaliditetom Iz Državnog plana nije jasno tko će i na koji način planirati privremeni smještaj. Stoga se predlaže jasno naznačiti tko je obveznik planiranja privremenog smještaja, kao i naznačiti na koji način se treba planirati smještaj, odnosno jasno naznačiti obvezu planiranja smještaja u skladu s Tehničkim propisom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti i Direktivom (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (Tekst značajan za EGP) (SL L 151, 7. 6. 2019.) tj. pozvati se u Državnom planu na navedene propise. Nije prihvaćen Sukladno Pravilniku o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti o postupku njihovog donošenja („Narodne novine“, broj 66/21), privremeni smještaj za osobe s invaliditetom nakon velike nesreće i katastrofe mora biti dostupan i dizajniran na način da zadovolji njihove osnovne potrebe do trenutka osiguravanja uvjeta za njihov povratak na mjesta iz kojih su evakuirani odnosno prije nastupanja stanja velike nesreće i katastrofe potrebno je utvrditi najprimjerenija mjesta i građevine za provođenje skrbi i osiguravanje hitnih potreba osoba s invaliditetom. U planove djelovanja civilne zaštite potrebno odlukama predstavničkih tijela JLP(R)S o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite odrediti nositelje obveza i način uključivanja nadležnih javnih službi čija je to redovna djelatnost kao i udruga građana i drugih namjenskih kapaciteta, koji za njihovo provođenje trebaju izraditi operativne planove civilne zaštite.
13 Sonja Juričić Cvitan 3.PRILOZI, 3.5.Planske operativne mjere vezane uz osobe s invaliditetom U vezi s tvrdnjom odnosno željom o prilagođenim evakuacijskim planovima, predlaže se svakako planirati spašavanje u nepristupačnim/neprilagođenim uvjetima u slučaju da „obveznici prilagodbe evakuacijskih planova“ nisu izvršili svoju obvezu o prilagodbi evakuacijski planova za svaku osobu s invaliditetom prema vrsti invaliditeta te osobe, ali isto tako i u slučaju kada ti uvjeti zbog izvanredne situacije postanu neprilagođeni (npr. zbog prestanka struje ne radi dizalo kojim se kreće osoba u kolicima, zbog potrese nastanu prepreke na putu što otežava kretanje osobi s potpunim oštećenjem vida koje se tim putem inače kreće samostalno itd.). Nije prihvaćen Sukladno članku 25. stavku 1. Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti o postupku njihovog donošenja („Narodne novine“, broj 66/21), planovi djelovanja civilne zaštite jedinica područnih (regionalnih) samouprava obvezno sadrže razradu zadovoljavanja potreba skupina ili kategorija osoba s invaliditetom, dok planovi djelovanja civilne zaštite lokalnih samouprava moraju sadržavati osiguravanje specifičnih potreba svake osobe s invaliditetom.
14 Sonja Juričić Cvitan 3.PRILOZI, 3.5.Planske operativne mjere vezane uz osobe s invaliditetom U vezi s tvrdnjom da su evakuacijski planovi za svaku osobu s invaliditetom i građevinu u kojoj provodi vrijeme (dom, škola, posao i dr.) prilagođeni vrsti invaliditeta te osobe, nije jasno misli li se pritom samo na pristupačan put kretanja ili ti „obveznici prilagodbe evakuacijskih planova/planova evakuacije“ trebaju u tim planovima predvidjeti i neke druge mjere (npr. imenovati osobu za podršku/pomoć osobama s invaliditetom, prilagođeno/pristupačno obavještavanje o evakuacijskom planu/izvanrednoj situaciji/mjerama, rezervni plan u slučaju nestanka struje i sl.) ili to nije njihova uloga, već uloga operativnih snaga čiji pripadnici pružaju podršku/pomoć osobi s invaliditetom. Ako podršku pružaju isključivo operativne snage, znači li to da osoba s invaliditetom koja se kreće uz pomoć kolica i/ili osoba s potpunim oštećenjem vida za vrijeme potresa, požara ili sl. negdje u zgradi čeka pripadnika operativnih snaga da dođe po nju? Slijedom navedenog, predlaže se jasno definirati kakva je točno uloga obveznika izrade evakuacijskih planova u odnosu na osobe s invaliditetom i što zapravo podrazumijeva „evakuacijski plan prilagođen za svaku osobu s prema vrsti invaliditeta“ (prilagođen/pristupačan put kretanja, imenovanje osobe za podršku osobi s invaliditetom, prilagođeno/pristupačno obavještavanje o evakuacijskom planu/izvanrednoj situaciji/mjerama, rezervni plan u slučaju nestanka struje i sl.). Nije prihvaćen Sukladno članku 25. stavku 1. Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti o postupku njihovog donošenja („Narodne novine“, broj 66/21), planovi djelovanja civilne zaštite jedinica područnih (regionalnih) samouprava obvezno sadrže razradu zadovoljavanja potreba skupina ili kategorija osoba s invaliditetom, dok planovi djelovanja civilne zaštite lokalnih samouprava moraju sadržavati osiguravanje specifičnih potreba svake osobe s invaliditetom.
15 Sonja Juričić Cvitan 3.PRILOZI, 3.5.Planske operativne mjere vezane uz osobe s invaliditetom U planu se navodi da su evakuacijski planovi za svaku osobu s invaliditetom i građevinu u kojoj provodi vrijeme (dom, škola, posao i dr.) prilagođeni vrsti invaliditeta te osobe, te nije jasno je li to tvrdnja o činjenicama ili želja autora i tko je „obveznik prilagodbe evakuacijskih planova“. Je li izvršena analiza odgovarajućih zakona koji propisuju obvezu prilagodbe evakuacijskih planova za svaku osobu s invaliditetom prema vrsti invaliditeta te analiza stanja prilagođenosti evakuacijskih planova prema zakonskim obvezama. Primjerice, u Zakonu o zaštiti na radu nije previđena obveza poslodavaca da prilagodi zaštitu na radu, niti općenito, niti u odnosu na izradu plana evakuacije osobama s invaliditetom, već se posebna zaštita na radu odnosi samo na osobe smanjenje i preostale radne sposobnosti (tj. invalide rada). Napominjemo da nemaju sve osobe s invaliditetom smanjenu i preostalu radne sposobnosti (tj. nisu invalidi rada). Iako obveza razumne prilagodbe uvjeta i organizacije rada proizlazi iz Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (u odnosu na poslodavce), odnosno obveza razumne prilagodbe infrastrukture, prostora, korištenja opreme za osobe s invaliditetom iz Zakona o suzbijanju diskriminacije (u odnosu na sve), nigdje se ona izričito ne povezuje s „evakuacijskim planovima“, pa nije sasvim jasno tko je obveznik, poslodavac, upravitelj zgrade, vlasnik zgrade, povjerenik CZ, grad/općina ili netko treći? Stoga se predlaže u ovom planu jasno pozvati na propise koji predviđaju obvezu prilagodbe evakuacijski planova za svaku osobu s invaliditetom i građevinu u kojoj provodi vrijeme (dom, škola, posao i dr.) prema vrsti invaliditeta te osobe i jasno označiti obveznike prilagodbe evakuacijskih planova/planova evakuacije za svaku osobu s invaliditetom prema vrsti invaliditeta Nije prihvaćen Sukladno članku 25. stavku 1. Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti o postupku njihovog donošenja („Narodne novine“, broj 66/21), planovi djelovanja civilne zaštite jedinica područnih (regionalnih) samouprava obvezno sadrže razradu zadovoljavanja potreba skupina ili kategorija osoba s invaliditetom, dok planovi djelovanja civilne zaštite lokalnih samouprava moraju sadržavati osiguravanje specifičnih potreba svake osobe s invaliditetom.
16 Sonja Juričić Cvitan 3.PRILOZI, 3.5.Planske operativne mjere vezane uz osobe s invaliditetom Nije jasno koje su to operativne snage koje daju podršku osobama s invaliditetom, kada i kako se operativne snage educiraju o tome (npr. za pratnju za osobe s potpunim oštećenjem vida ili za komunikacijskog posrednika s obzirom na to da je za poznavanje hrvatskog znakovnog jezika potrebno, kao i za svaki strani jezik, više godina obrazovanja) ili će operativne snage zapravo mobilizirati udruge koje pružaju te usluge (usluge videće pratnje i komunikacijske posrednike u redovnim situacijama trenutno pružaju isključivo udruge u ograničenom vremenskom trajanju i ograničenih financijskih sredstava tj. u okviru projekata) ili će pak udruge biti „operativne snage“. Slijedom navedenog, predlaže se jasno definirati koje operativne snage pružaju podršku osobama s invaliditetom u izvanrednoj situaciji i imaju li udruge koje pružaju uslugu videće pratnje i uslugu komunikacijskog posrednika ikakvu ulogu i kakvu, odnosno mogu li se udruge smatrati pričuvanim snagama, te ako da, predvidjeti transparentne kriterije i način ugovaranja suradnje i dodjele financijske podrška za obavljanje poslove civilne zaštite (npr. putem javnog natječaja na koji se mogu javiti sve udruge koje pružaju takve usluge ili imaju iskustva u tome). Nije prihvaćen Sukladno odredbama Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21 i 114/22), mjere i aktivnosti koje u sustavu civilne zaštite provode operativne snage propisane su člancima 20 . do 36 navedenog Zakona. Sukladno članku 25. stavku 1. Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti o postupku njihovog donošenja („Narodne novine“, broj 66/21), planovi djelovanja civilne zaštite jedinica područnih (regionalnih) samouprava obvezno sadrže razradu zadovoljavanja potreba skupina ili kategorija osoba s invaliditetom, dok planovi djelovanja civilne zaštite lokalnih samouprava moraju sadržavati osiguravanje specifičnih potreba svake osobe s invaliditetom. Osiguravanje privremenog smještaja propisano je člankom 25. stavkom 4. navedenog Pravilnika, a evakuacija, hitan prijevoz, utočište i rehabilitacija osoba s invaliditetom, sukladno članku 25. stavku 5., moraju sadržavati osiguravanje specifičnih potreba svake osobe s invaliditetom.
17 Sonja Juričić Cvitan 3.PRILOZI, 3.5.Planske operativne mjere vezane uz osobe s invaliditetom Nije jasno hoće li planirati posebni postupci za osobe s invaliditetom koje žive same u kućanstvu i one koje ne žive same u kućanstvu. Stoga se predlaže definirati prioritet za osoba s invaliditetom koja žive same, ali uzeti u obzir mogućnost da osobe koje inače imaju podršku članova obitelji ili asistenta mogu u trenutku izvanredne situacije biti same i bez potrebne podrške (član obitelji/asistent je nedostupan, fizički udaljen i sl.). Nije prihvaćen Sukladno članku 25. stavku 1. Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti o postupku njihovog donošenja („Narodne novine“, broj 66/21), člankom 25., stavkom 1., planovi djelovanja civilne zaštite jedinica područnih (regionalnih) samouprava obvezno sadrže razradu zadovoljavanja potreba skupina ili kategorija osoba s invaliditetom, dok planovi djelovanja civilne zaštite lokalnih samouprava moraju sadržavati osiguravanje specifičnih potreba svake osobe s invaliditetom.
18 Sonja Juričić Cvitan 3.PRILOZI, 3.5.Planske operativne mjere vezane uz osobe s invaliditetom Nije jasno od kakve je važnosti adresa osoba s invaliditetom radi poduzimanja mjera i aktivnosti u izvanrednoj situaciji, kad ona u tom trenutku ne mora biti na toj adresi, već na poslu, u dućanu, u šetnji, na izletu i sl. , a osobito iz razloga što osoba s invaliditetom u izvanrednoj situaciji može imati dodatnu poteškoće u kretanju i snalaženju u nepoznatim situacijama (prepreke, zatrpani putevi, gužva i sl.) i ne može se ili joj nije sigurno vratiti se na svoju adresu. Također, nije jasno hoće li se osobe s invaliditetom moći i kome izravno javiti za potrebnu podršku u slučaju da su u izvanrednoj situaciji bez potrebne podrške (npr. pratnja u kretanju i sl.) ili zovu broj 112 koji onda preusmjerava poziv? Stoga se predlaže jasno definirati na koji način će se stupiti u kontakt i locirati osobu s invaliditetom te se, s tim vezi, predlaže lociranje osobe putem pametnih mobilnih telefona ili drugih odgovarajućih uređaja (SOS uređaj). Također, predlaže se jasno definirati da osobe s invaliditetom za potrebnu podršku u izvanrednoj situaciji mogu pozvati određen poseban broj ili više brojeva (ovisno o potrebnoj podrški, npr. pratnja u kretanju za slijepe, podrška osobi koja se kreće uz pomoć kolica, komunikacijski posrednik itd.) ili broj 112. U slučaju da se utvrdi pozivanje na broj 112 predlaže se u ovo planu predvidjeti izradu standardnog operativnog postupka ili više njih (ovisno o potrebnoj podrški, npr. pratnja u kretanju za slijepe, podrška osobi koja se kreće uz pomoć kolica, komunikacijski posrednik itd.) radi nedvojbenog i žurnog prosljeđivanja poziva točno naznačenim nadležnim tijelima i/ili pravnim osobama radi pružanja potrebne podrške. Bez obzira na to pozivaju li osobe s invaliditetom radi potrebne podrške u slučaju izvanredne situacije poseban broj ili broj 112, predlaže u ovom Državnom planu previdjeti javna objava/informiranje osoba s invaliditetom o broju koji mogu pozvati u izvanrednoj situaciji za potrebnu podršku. Nije prihvaćen Sukladno članku 25. stavku 1. Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti o postupku njihovog donošenja („Narodne novine“, broj 66/21), člankom 25. stavkom 1., planovi djelovanja civilne zaštite jedinica područnih (regionalnih) samouprava obvezno sadrže razradu zadovoljavanja potreba skupina ili kategorija osoba s invaliditetom, dok planovi djelovanja civilne zaštite lokalnih samouprava moraju sadržavati osiguravanje specifičnih potreba svake osobe s invaliditetom.
19 Sonja Juričić Cvitan 3.PRILOZI, 3.5.Planske operativne mjere vezane uz osobe s invaliditetom U vezi s popisom ranjivih skupina, koji uključuje opis teškoća osobe s invaliditetom (isto se odnosi i na djecu s teškoćama u razvoju, osobe starije životne dobi za slučajeve demencije, nagluhosti, teške pokretljivosti) te točnu adresu (adresa građevine s podacima o postojanju više etaža/stepenica), nije jasna osnova za korištenje osobnih podataka i iznimka od načelne zabrane korištenja posebnih kategorija osobnih podataka (podaci o zdravlju) kako u izvanrednoj (kriznoj) situaciji, tako u redovnoj situaciji (primjerice kod izrade i donošenje „nižih“ planova civilne zaštite). Nije jasno razmjenjuju li se i koriste podaci isključivo temeljem Zakona o Registru osoba s invaliditetom ili postoji i neka druga osnova temeljem Opće uredbe o zaštiti podataka. Nije jasno koje hoće li samo državna tijela moći dobiti osobne podatke osoba s invaliditetom iz Registra temeljem Zakona o Registru osoba s invaliditetom ili će to moći i neka druga tijela i pravne osobe i na kojoj zakonskoj osnovi (npr. HGSS, HCK i dr.)(Registar se referira samo na „državna tijela“). Također, nije jasno na koji način će se prikupljati i razmjenjivati podaci o etažama s obzirom na to da u Registru prema odredbama ovog Zakona nema takvih podataka. Stoga se predlaže jasno definirati koja tijela, odnosno pravne osobe i na kojoj osnovi mogu koristiti osobne podatke osoba s invaliditetom, a osobito koja tijela, odnosno pravne osobe i na kojoj osnovi te iznimki od načelne zabrane korištenja posebnih kategorija osobnih podataka mogu koristiti podatke o zdravlju, kako u izvanrednoj situaciji, tako u redovnoj situaciji. Nije prihvaćen Odbija se komentar jer je zakonitost obrade podataka u slučaju kada se radi o očuvanju života propisana UREDBOM (EU) 2016/679 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), u preambuli u točki 46. te člankom 6. Također zakonitost obrade podataka propisana je Zakonom o Registru osoba s invaliditetom u članku 19. Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom (NN 6/07) čl. 11. propisana je obveza postupanje država stranaka s osoba s invaliditetom u slučajevima rizičnih situacija i humanitarnih stanja. Zakonom o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21 i 114/22) člankom 7., stavkom 3. propisano je kako prema načelu zabrane diskriminacije u sustavu civilne zaštite pruža se potrebna pomoć svima kojima je potrebna, neovisno o rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, obrazovanju, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu, izražavanju ili spolnoj orijentaciji. Upravo iz svega navedenog, podaci su nam potrebni kako bi spašavatelji mogli pristupiti svakoj osobi s invaliditetom sukladno njenim specifičnom potrebama što je propisano Pravilnikom o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti o postupku njihovog donošenja („Narodne novine“, broj 66/21), člankom 25.
20 TIHOMIR KLEMENT 1.OPĆI DIO, 1.2.SAŽETAK IZ PROCJENE RIZIKA OD KATASTROFA ZA REPUBLIKU HRVATSKU Tablica 2. Iskrenom samoprocjenom i stanjem nakon potresa u Zagrebu i u Baniji nikako se spremnost nemože niti zbirno niti pojedinačno nemože ocjeniti visoko spremnom. Maksimalno niskom spremnosti, osim mozda pojedinih službi. HGSS i Vatrogasci koji bi ipak bili vrlo visoko spremni. Tako da izbacite zbirno i stavite pojedinacno prema opisu iz 1.1 opceg djela / Sudionici i operativne snage sustava civilne zaštite Nije prihvaćen Državni plan civilne zaštite donosi se na temelju članka 10. stavka 1. podstavka 4. Zakona o sustavu civilne zaštite, a u skladu s odredbama Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti o postupku njihovog donošenja („Narodne novine“ br. 66/21) i Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku te drugih relevantnih propisa i dokumenata. U Procjeni rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, u točki 6.3.2. NA PODRUČJU REAGIRANJA – Područje reagiranja, navedeno je: - „Procjena ukupne spremnosti sustava civilne zaštite Republike Hrvatske u području reagiranja i aktivnosti usmjerenih na zaštitu svih kategorija društvenih vrijednosti koje su potencijalno izložene štetnim utjecajima katastrofa, u Tablici 8. – 12. – Područje reagiranja – zbirno, utvrđena je – Visoka spremnost.“.
21 TIHOMIR KLEMENT 1.OPĆI DIO, 1.2.SAŽETAK IZ PROCJENE RIZIKA OD KATASTROFA ZA REPUBLIKU HRVATSKU Onečiščenje mora a također dodati i jezera i rijeka Nikako ne treba spadati u kategoruiju umjerene prijetnje razine rizika i smatrati se tolerantnom kategorijom rizika, te ga treba ubaciti u kategoriju prijetnje visoke razine rizika, dok Bolest bilja Bolest životinja i Zaslanjivanje kopna treba staviti u umjeren rizik. Za kategoriju mora je objasnio Piramida u svojem postu, a za rijeke i jezera bi svakako nadodao da su neke rijeke i jezera i dalje glavni vodospremnici i izvori pitke vode za mnoga mijesta u priobalju i kao takve ih teba osobito štititi Nije prihvaćen Državni plan civilne zaštite donosi se na temelju članka 10. stavka 1. podstavka 4. Zakona o sustavu civilne zaštite, a u skladu s odredbama Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti o postupku njihovog donošenja („Narodne novine“ br. 66/21) i Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku te drugih relevantnih propisa i dokumenata. Procjenom rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku rizik: - „onečišćenje mora“ svrstan je u „Tolerirane rizike“ - „bolesti životinja“ svrstan je u „Prihvatljive rizike“ - „zaslanjenost kopna“ svrstan je u „Prihvatljive rizike“
22 palamida 1.OPĆI DIO, 1.2.SAŽETAK IZ PROCJENE RIZIKA OD KATASTROFA ZA REPUBLIKU HRVATSKU Kategorija rizika koja se tolerira, a riječ je o onečišćenju mora nikako ne može biti umjerenog rizika iz više razloga. More je još uvijek glavni izvor zraka kojeg udišemo na planeti, o moru ovise mnoge gospodarske grane, od ribarstva i uzgoja morskih organizama, do turizma i sporta. Ponašanje svih dosadašnjih Vlada RH prema moru, ljudima koji sa morem i od mora žive moglo bi se nazvati loše, kako bi se u narodu kazalo maćehinski. Žalosno je kako more ne iskorištavamo kako bi trebali, ne koristimo se morem kako bi morali i trebali i ono najvažnije, ne čuvamo ga i ne brinemo o njemu kako bi morali, jer to nakon nas ostaje našoj djeci. Nije prihvaćen Državni plan civilne zaštite donosi se na temelju članka 10. stavka 1. podstavka 4. Zakona o sustavu civilne zaštite, a u skladu s odredbama Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti o postupku njihovog donošenja („Narodne novine“ br. 66/21) i Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku te drugih relevantnih propisa i dokumenata. Procjenom rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, rizik „onečišćenje mora“ je svrstan u skupinu „Tolerirani rizici“.
23 GRAD ZAGREB 2.POSEBNI DIO, 2.4.S A N I R A NJ E   P O S LJ E D I C A   T E R O R I S T I Č K O G   N A P A D A Pravilnik o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti o postupku njihovog donošenja (NN 66/21) člankom 3. propisuje da se Planski dokumenti u području civilne zaštite (pa tako i Državni plan djelovanja) izrađuju na temelju Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku i procjene rizika od velikih nesreća JLP(R)S te na temelju odredbi navedenog Pravilnika i drugih relevantnih propisa i dokumenata. U Smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj piše da se Procjena rizika ne provodi za antropogene prijetnje poput ratova i terorističkih djelovanja te ostalih zlonamjernih aktivnosti pojedinaca koje mogu ugroziti građane Republike Hrvatske. Sukladno navedenom, zanima nas koji je pravni temelj za ubacivanje navedenog poglavlja u tekst Državnog plana djelovanja sustava civilne zaštite? U Tablici 44. se nalazi još jedna nerazumljiva kratica OCD. Nema je u popisu kratica na kraju dokumenta. Djelomično prihvaćen Odbija se komentar vezano uz poglavlje 2.4. Saniranje posljedica terorističkog napada. Naime, Zakonom o sustavu civilne zaštite, odredbom članka 1. stavka 2. propisano je da je da je civilna zaštita sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama, katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja. Nadalje, u prijedlogu Državnog plana djelovanja civilne zaštite navodi se da će se, ovisno o vrsti terorističkog napada i uzrokovanim posljedicama, aktivirati dio Državnog plana koji se odnosi na definirane rizike (poplave, požari, industrijske nesreće, nuklearne ili radiološke nesreće, onečišćenje mora ili u slučaju bolesti životinja i pojave organizama štetnih za bilje). Posljedice terorističkog napada na: akumulacije, hidrotehničke građevine – brane, (koji izazivaju poplave), industrijska postrojenja ili objekte, sustave i mreže kritične infrastrukture (koji izazivaju požare), bioterorizam (koji može izazvati bolesti životinja i štetu na bilju), aktiviraju mjere predviđene Državnim planom. Prihvaća se komentar vezano uz kraticu u Tablici 44. te je u Tablici 3.10. Kratice, dodana kratica „OCD“ – Organizacije civilnog društva
24 GRAD ZAGREB 2.3.P R I H V A T LJ I V I   R I Z I C I , 2.3.2.BOLEST ŽIVOTINJA U Tablici 40. Pregled nositelja, sudionika i postupaka pripravnosti u slučaju bolesti životinja pod napomenom piše da MINTS prikuplja podatke o smještajnim kapacitetima i procjenama popunjenosti ugostiteljskih smještajnih objekata. S kojom svrhom? U Tablici 41. piše organizacija rada LKS. U popisu kratica na kraju dokumenta nigdje ne piše LKS, pa je nejasno što to znači. Djelomično prihvaćen Odbija se komentar vezano uz MINTS odnosno prikupljanje podataka o smještajnim kapacitetima i procjenama popunjenosti ugostiteljskih smještajnih objekata. Naime, MINTS prikuplja podatke o smještajnim kapacitetima i procjenama popunjenosti ugostiteljskih smještajnih objekata, jer u slučaju bolesti životinja zatvaraju se velike površine/zone veličine županija. Obzirom na popunjenost smještajnih kapaciteta, mora se ponuditi alternativni smještaj, kako turistima, tako i eventualno oboljelima. Prihvaćen je komentar vezano uz Tablicu 41. te je u Tablici 3.10. Kratice, dodana kratica: „LKS“ - Lokalni krizni stožer.
25 GRAD ZAGREB 2.1.N E P R I H V A T LJ I V I   R I Z I C I, 2.2.6.SNIJEG I LED U Tablici 28 pod korisnici upozoravanja treba staviti i JLPRS. U Tablici 30 piše da Lučke kapetanije provode traganje i spašavanje na visinama i visokim građevinama i u ostalim okolnostima snijega i leda. Treba izbaciti Lučke kapetanije ili objasniti koja bi točno bila njihova uloga u slučaju ugroze snijegom i ledom. Djelomično prihvaćen Prihvaća se komentar vezano uz Tablicu 28. Pregled nositelja i korisnika aktivnosti ranog upozoravanja u slučaju snijega i leda, te su u stupcu „Korisnici upozoravanja“ dodane JLP(R)S. Ne prihvaća se komentar da se iz Tablice 30. Pregled nositelja, sudionika i postupaka odgovora u slučaju snijega i leda, u stupcu „Mjere i aktivnosti civilne zaštite“ – traganje i spašavanje, izbace lučke kapetanije, obzirom da su odgovorne za upravljanje prometom na moru i unutarnjim vodama, tj. obavljaju poslove sigurnosti plovidbe i nadzora, u skladu sa Zakonom o lučkim kapetanijama („Narodne novine“, broj 118/19), člankom 4. stavkom 1., kojim je propisano da su poslovi sigurnosti plovidbe, između ostalog, koordinacija spašavanja plovila i osoba s plovila na unutarnjim vodama u slučaju plovidbene nesreće, te sukladno članku 6. stavku 1. točki 1., kojom je propisano da su poslovi sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra s posebnim uvjetima rada, između ostalog, traganje i spašavanje osoba u pogibelji na moru. Kako je navedeno u Državnom planu djelovanja civilne zaštite, lučke kapetanije provode traganje i spašavanje „i u ostalim okolnostima snijega i leda gdje je potrebno primijeniti posebna znanja i tehnike za spašavanje“.
26 GRAD ZAGREB 2.1.N E P R I H V A T LJ I V I   R I Z I C I, 2.2.3.INDUSTRIJSKA NESREĆA Tablica 20. Prijedlog je umjesto „osiguravanje emitiranja priopćenja mjerodavnih službi“ napisati „prenošenje priopćenja mjerodavnih službi koje su“. Predlaže se u tablici 20. Pregled nositelja, sudionika i postupaka pripravnosti u slučaju industrijskog izvanrednog događaja pod stupcem Mjere i aktivnosti civilne zaštite, mjeru „osiguravanje emitiranja priopćenja od značaja za pripravnost“ zamijeniti riječima „prenošenje priopćenja mjerodavnih službi koje su“. Tablica 21. Uz „procjena mogućih posljedica nesreće u koju su uključeni otrovi“ pod sudionik potrebno je staviti i operatere jer oni najbolje mogu predvidjeti razvoj situacije, znaju lokacije, vrstu i količinu opasnih tvari a često imaju i simulacijske sustave. Predlaže se u tablici 21. Pregled nositelja, sudionika i postupaka odgovora u slučaju industrijskog izvanrednog događaja pod stupcem Sudionici dodati „operateri“. Tablica 21. Pod mjerom evakuacija i zbrinjavanje mislimo da je nepotrebno pisati „izgradnja i uspostava privremenih građevina za smještaj stradalih“ budući da sukladno Vanjskim planovima ne postoji postrojenje s opasnim tvarima na području RH koje bi moglo izazvati toliki broj teško oštećenih objekata nepogodnih za stanovanje kao razoran potres, kada je nužno osigurati privremeni smještaj i izvan čvrstih objekata (škola, studentskih domova i sl.) Onda je potrebno kao sudionika brisati i Hrvatski centar za potresno inženjerstvo (ako su oni sudionik zbog planiranja izgradnje privremenih građevina? Jer nigdje ne piše koja je njihova točna uloga pri evakuaciji i zbrinjavanju). Tablica 21. Pod mjerom „humana, animalna i asanacija terena“ mislimo da je nepotrebno da se kao sudionik navodi Hrvatski centar za potresno inženjerstvo budući da oni sigurno neće raditi ništa od onoga što je navedeno pod „operativni kapaciteti ili doprinos“. Predlaže se u tablici 21. Pregled nositelja, sudionika i postupaka odgovora u slučaju industrijskog izvanrednog događaja pod stupcem Mjere i aktivnosti civilne zaštite, za mjeru humana, animalna i asanacija terena iz stupca Sudionici izostaviti „HCPI-IS“. Djelomično prihvaćen U tablici 20. Pregled nositelja, sudionika i postupaka pripravnosti u slučaju industrijskog izvanrednog događaja, tekst je izmijenjen na način da glasi: - „omogućiti prenošenja informacija i priopćenja mjerodavnih službi“ U Tablici 21. u sudionike kod provođenja mjera i aktivnosti u slučaju „procjena mogućih posljedica nesreće u koju su uključeni otrovi“ nije potrebno posebno navoditi „operatere“, jer su njihovi predstavnici članovi Stožera civilne zaštite JLP(R)S. Izraz, velike nesreće, katastrofe ili posebne okolnosti isti je i u slučaju rizika „Industrijska nesreća“ i u slučaju rizika „Potresa“, bez obzira na posljedice. U tim slučajevima kod velike nesreće, katastrofe ili posebne okolnosti rješavaju se problemi i „izgradnje i uspostava privremenih građevina za smještaj stradalnika i evakuiranih osoba“ kod prijetnje industrijske nesreće, kao i problemi izgradnje i uspostava privremenih građevina za smještaj stradalnika i evakuiranih osoba, pohađanja škola i fakulteta u slučaju potresa. Industrijske nesreće mogu uzrokovati oštećenja ili uništenja građevina koje se koriste na području zahvaćeno velikom nesrećom ili katastrofom. Uloga HCPI-a je značajna pri procjeni oštećenja i stabilnosti takvih objekata. Ukoliko i postojeći objekti i zgrade nisu statički oštećeni, uslijed industrijskih nesreća može doći do kontaminacije prostora koji onemogućava daljnji život u njima te je potrebna izgradnja i uspostava privremenih građevina za smještaj stradalnika i evakuiranih osoba. U tablici 21. Pregled nositelja, sudionika i postupaka odgovora u slučaju industrijskog izvanrednog događaja, pod stupcem „Mjere i aktivnosti civilne zaštite “ – humana, animalna i asanacija terena, u stupcu „Sudionici“, briše se „HCPI – IS“
27 GRAD ZAGREB 2.1.N E P R I H V A T LJ I V I   R I Z I C I, 2.1.1.POPLAVA IZAZVANA IZLIJEVANJEM KOPNENIH VODENIH TIJELA Tablica 4. Pregled nositelja i korisnika aktivnosti ranog upozoravanja u slučaju poplava. Pod korisnici ranog upozoravanja u tablici treba dodati JLP(R)S. Predlaže se u Tablici 4. Pregled nositelja i korisnika aktivnosti ranog upozoravanja u slučaju poplava pod stupcem Korisnici dodati: „JLP(R)S“. U Tablici 5. su izmiješane mjere i aktivnosti CZ koje se provode sa svrhom pripravnosti na događaj i mjere i aktivnosti koje se provode kada već dođe do neželjene situacije, u ovom slučaju poplave. U Tablici „pregled postupaka pripravnosti“ recimo piše „veterinarska inspekcija koordinira zbrinjavanje životinja s poplavljenih područja“, „procjenjuju se štete na infrastrukturnim objektima“ i sl. To bi trebalo biti u Tablici „Pregled nositelja, sudionika i postupaka odgovora u slučaju poplave“. Ili napisati „planiranje načina zbrinjavanja životinja s potencijalno poplavljenih područja“ u slučaju da stručnjaci Hrvatskih voda procijene da je plavljenje neizbježno. Tablica 5. Pod JLP(R)S Budući su Hrvatske vode nositelj i organizator provođenja preventivnih mjera, pripremnih i operativnih radnji i mjera obrane od poplava, prijedlog je da se pod JLPRS doda ispred prve stavke : “na zahtjev glavnog rukovoditelja obrane od poplava“ jer to je najkompetentnija osoba koja može odlučiti kada Hrvatske vode nemaju odnosno neće imati dovoljno vlastitih resursa. Pod trećom stavkom potrebno je pronaći novo izričajno rješenje za „osiguravanje emitiranja priopćenja mjerodavnih službi“ kako bi se definirala obveza prenošenja priopćenja mjerodavnih službi SVIM mogućim načinima, što uključuje i nove medije i društvene mreže. Postojeća definicija isključuje i druge načine prenošenja informacija. Predlaže se u Tablici 5. Pregled nositelja, sudionika i postupaka pripravnosti u slučaju poplava pod stupcem Sudionici naziva JLP(R)S ………..dodati “na zahtjev glavnog rukovoditelja obrane od poplava“ Iz Plana treba biti jasno vidljivo što tko konkretno radi. Npr. po Tablici 6. Hrvatski centar za potresno inženjerstvo provodi evakuaciju i zbrinjavanje stanovništva, isto tako oni se nalaze i uz mjeru reguliranja prometa i osiguranja za vrijeme intervencija. A nema ih uz mjeru „sprječavanje nastanka štete na kulturnim dobrima“ gdje su inženjeri građevine jako bitni kako bi procijenili koji dio građevine je siguran za provedbu evakuacije pokretnih kulturnih dobara. Zatim piše da Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao sudionik provodi mjeru reguliranja prometa i osiguranja za vrijeme intervencija. Nije jasno koja je njihova uloga u svemu tome, nigdje ne piše. Kako bi dokument postao jasniji, prijedlog je da pod „Operativni kapaciteti i doprinos“ ukratko piše što rade svi spomenuti sudionici uz pojedine definirane mjere i aktivnosti sustava civilne zaštite, i to zasebno i izdvojeno. Ovako se uopće ne zna što je čija odgovornost i koja je točno uloga pojedinih sudionika. U prijedlogu Državnog plana najbolje je razrađeno poglavlje postupanja u slučaju radiološkog ili nuklearnog izvanrednog događaja i postupanja u slučaju bolesti životinja. Potrebno je jasno precizirati aktivnosti i nositelje pojedinih aktivnosti i u ostalim tablicama. Predlaže se jasno precizirati aktivnosti i nositelje pojedinih aktivnosti u tablicama Prijedloga državnog plana djelovanja civilne zaštite iz razloga što nije jasna uloga sudionika u pojedinim definiranim mjerama i aktivnostima sustava civilne zaštite. NEDOSTAJE U SADRŽAJU- IZBORNIKU TOČKA 2.1.2. POTRES KOMENTAR: U Tablici 7. pod korisnici navedeno je Ministarstvo MPGI. Nije jasno o kojem se korisniku radi, budući da nema te kratice u popisu kratica na kraju dokumenta. Predlaže se pod Kratice dodati kraticu MPGI te pod stupcem Značenje dodati opisno značenje kratice. Obrazloženje: U Prijedlogu Državnog plana djelovanja civilne zaštite pod Kratice navedene su sve kratice koje se koriste u dokumentu osim kratice MPGI te značenja iste. Pod napomenom su spomenuti planovi za zaštitu i spašavanje iz ruševina. Temeljem kojeg zakonskog akta se izrađuju i tko ih izrađuje, budući se ne spominju niti u jednom zakonskom ili podzakonskom aktu? U Tablici 8. Pregled nositelja, sudionika i postupaka pripravnosti u slučaju potresa pod stupcem „Aktiviranje pripravnosti“ na više mjesta piše „odmah nakon potresa“. To nije pripravnost već reagiranje. Članak 50. stavak 2. Zakona o sustavu civilne zaštite definira da pripravnost u sustavu civilne zaštite proglašava ministar na temelju informacija u sustavu ranog upozoravanja o mogućnosti nastanka katastrofe. Značenje korištenih pojmova u Državnom planu potrebno je uskladiti sa Zakonom o sustavu civilne zaštite. Predlaže se značenje korištenih pojmova u Prijedlogu državnog plana djelovanja civilne zaštite uskladiti sa Zakonom o sustavu civilne zaštite. Tablica 9. Isti komentar kao na str. 23. Iz Plana treba biti jasno vidljivo koji sudionik što konkretno radi, koja mu je uloga. Pod mjere i aktivnosti spašavanja, organizacije raščišćavanja ruševina i procjene oštećenja građevina navedeno je čak 19 sudionika, od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja do Ministarstva kulture i medija. Iz Plana bi trebalo biti vidljivo tko odobrava lokacije odlagališta ruševina, tko koordinira tvrtke za dolazak teške mehanizacije, tko koordinira volontere i pravne osobe koje dobrovoljno i svojevoljno žele dati svoj doprinos i sl. Predlaže se jasno precizirati aktivnosti i nositelje pojedinih aktivnosti u tablicama Prijedloga državnog plana djelovanja civilne zaštite iz razloga što nije jasna uloga sudionika u pojedinim definiranim mjerama i aktivnostima sustava civilne zaštite. Tablica 9. Pod mjerom „organizacija uspostavljanja funkcija sustava“ kao sudionik nije spomenuta tvrtka Odašiljači i veze koja upravlja glavninom tele-komunikacijske infrastrukture na području RH, a u vlasništvu je RH i proglašena je tvrtkom od strateškog interesa. S druge strane navedena je Jadrolinija a ne piše koja je točno uloga te tvrtke u uspostavljanju funkcija kritične infrastrukture koje su oštećene razornim potresom. Predlaže se u tablici 9. Pregled nositelja, sudionika i postupaka odgovora u slučaju potresa pod stupcem Mjere i aktivnosti civilne zaštite, mjerom organizacija uspostavljanja funkcija sustava, mreža i objekata kritične infrastrukture kao sudionika dodati „Odašiljači i veze d.o.o.“ Obrazloženje: Tvrtka Odašiljači i veze d.o.o. upravlja većinom telekomunikacijske infrastrukture na području RH, a u vlasništvu je RH te je proglašena je tvrtkom od strateškog interesa. Djelomično prihvaćen U tablici 4. Pregled nositelja i korisnika aktivnosti ranog upozoravanja u slučaju poplava, u stupcu „Korisnici“ izmijenjen je dio teksta koji sada glasi: - Hrvatske vode, DHMZ, HEP, očevici, tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prema Državnom planu obrane od poplava U Tablici 5. Pregled nositelja, sudionika i postupaka pripravnosti u slučaju poplava, dopunjuje se tekst koji se odnosi na DIRH, na način da glasi: - veterinarska inspekcija priprema postupke za zbrinjavanje životinja s poplavljenih područja, kao i zbrinjavanje uginulih životinja u svrhu sprječavanja nastanka i širenja bolesti životinja i - sanitarni inspektori pripremaju postupke za provedbu mjera protuepidemijske dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u cilju brzog i učinkovitog zaustavljanja širenja zaraznih bolesti kao sigurnosne i obvezene mjere na ugroženim područjima U Tablici 5. Pregled nositelja, sudionika i postupaka pripravnosti u slučaju poplava, jasno je definirana aktivnost Hrvatskih voda i JLP(R)S. U Tablici 6. Pregled nositelja, sudionika i postupaka odgovora u slučaju poplava, u stupcu Sudionici navedene su sve operativne snage koje se aktiviraju u slučaju poplave, a u stupcu Mjere i aktivnosti civilne zaštite, opisana je ukupnost svih postupaka i zadaća koje operativne snage provode. U stupcu Operativni kapaciteti ili doprinos u dijelu „- pregledi oštećenja i uporabljivosti građevina (HCPI-IS)“, nije potrebno navoditi za koje se sve građevine obavljaju pregledi pa se u tom smislu ne navode ni kulturna dobra, jer se podrazumijeva da HCPI-IS obavlja preglede oštećenja svih građevina, a to su stambene, stambeno-poslovne, poslovne, među kojima su i one koje su proglašene kulturnim dobrima. Djelomično se prihvaća komentar, te se u tablici 3.10 kratice mijenja kratica MPUGDI u MPGI - Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. U stupcu „Napomena“, vezano uz planove za zaštitu i spašavanje iz ruševina, tekst se mijenja i glasi: - provode se mjere iz planova djelovanja CZ, koji obuhvaćaju spašavanje iz ruševina, prvu medicinsku pomoć, evakuaciju, zbrinjavanje, asanaciju itd., te mjere iz operativnih planova sudionika Nesporno je da se člankom 50. stavkom 2. Zakona o sustavu civilne zaštite definira kako pripravnost u sustavu civilne zaštite proglašava ministar na temelju informacija u sustavu ranog upozoravanja o mogućnosti nastanka katastrofe. Kada govorimo o potresu, treba uzeti u obzir činjenicu da su i mjere i aktivnosti ranog upozoravanja vezane uz sekundarne posljedice potresa, odnosno da se poduzimaju odmah – nakon potresa (npr. javno uzbunjivanje se provodi u slučaju sekundarnih posljedica potresa kao što su rušenje brana-poplavni val, oštećenje postrojenja – eksplozija i dr.). U Zakonu o sustavu civilne zaštite, člankom 3., određeno je kako je pripravnost stanje spremnosti operativnih snaga i sudionika sustava civilne zaštite za operativno djelovanje. U prijedlogu Državnog plana djelovanja civilne zaštite, izraz „ODMAH – nakon potresa“, postavljen je uz operativne snage koje su u stanju visoke spremnosti operativnog djelovanja i reagiraju odmah, bez odgađanja. U tablici 9. u stupac Sudionici provođenja mjera i aktivnosti, dodaje se tvrtka „Odašiljači i veze d.o.o“.
28 GRAD ZAGREB 1.OPĆI DIO, 1.2.SAŽETAK IZ PROCJENE RIZIKA OD KATASTROFA ZA REPUBLIKU HRVATSKU Procjena spremnosti sustava civilne zaštite predstavlja prikaz strateškog i normativnog uređenja, razvijenosti sustava ranog upozoravanja, svijesti o postojećim rizicima, prostornog planiranja i legalizacije građevina te procjene fiskalnog ulaganja u upravljanje rizicima od katastrofa. Predlaže se riječi: „legalizacije građevina“, zamijeniti riječima „primjene posebnih građevinskih preventivnih mjera/standarda“. Obrazloženje: Prijedlog je umjesto legalizacije građevina napisati „primjene posebnih građevinskih preventivnih mjera/standarda“ (to se može odnositi na gradnju po propisima i protupotresno ojačavanje zgrada). Djelomično prihvaćen Komentar se djelomično prihvaća te se navedeni tekst mijenja na način da glasi: „Procjena spremnosti sustava civilne zaštite predstavlja prikaz strateškog i normativnog uređenja, razvijenosti sustava ranog upozoravanja, svijesti o postojećim rizicima, prostornog planiranja i legalizacije bespravno izgrađenih građevina na sigurnost zajednica te primjene posebnih građevinskih preventivnih mjera/standarda, u postupcima ispunjavanja posebnih uvjeta u projektnu dokumentaciju te u postupcima izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola.“, a sukladno Procjeni rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku.
29 GRAD ZAGREB 3.PRILOZI, 3.5.Planske operativne mjere vezane uz osobe s invaliditetom Ovdje se spominje Zakon o Registru osoba s invaliditetom i korištenje podataka iz registra. Na žalost, navedeni zakon ne dopušta korištenje podataka iz tog registra koji bi služio stožerima civilne zaštite na lokalnim razinama. Na to smo upozoravali još 2020. šaljući dopis Ravnateljstvu civilne zaštite i Pravobraniteljici za osobe s invaliditetom. Zakon se u međuvremenu promijenio, ali problemi su ostali jer niti jedan prijedlog Grada Zagreba nije uvažen. Naime, ispred zahtjeva za prikupljanjem što točnijih podataka o brojnosti i prostornoj raspoređenosti ranjivih skupina stanovništva stoji problem da se podaci iz Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom smiju koristiti isključivo kao zbirni statistički pokazatelji te da pristup pojedinačnim podacima imaju samo unositelji podataka odnosno državna tijela. Dakle, Grad Zagreb za razliku od Ministarstva unutarnjih poslova nema pravo na pristup navedenim detaljnim podacima te bi prikupljanje takvih podataka bilo nezakonito. Ono što smo uspjeli napraviti u planskim dokumentima civilne zaštite jest prikazati brojnost ranjivih skupina stanovništva zbirno na razini gradskih četvrti. Slažemo se da bi bilo vrlo korisno kako vatrogascima tijekom svakodnevnih intervencija tako i Stožerima civilne zaštite da imaju prikupljene i podatke o rasprostranjenosti osoba s invaliditetom po konkretnim stambenim jedinicama jer bi navedeno olakšalo evakuaciju osoba s invaliditetom, odnosno već bi se tijekom samog izlaska na intervenciju tada mogle planirati dodatne aktivnosti s ciljem prilagodbe evakuacije potrebama osoba s invaliditetom. Primljeno na znanje Zakon o Registru osoba s invaliditetom („Narodne novine“, broj 63/22), u članku 19. propisuje kako podatke iz Registra mogu koristiti bez naknade izvori podataka Registra navedeni u članku 7. Zakona te druga državna tijela za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti. Zbirne statističke pokazatelje mogu koristiti bez naknade na zahtjev i druge pravne i fizičke osobe samo za namjenu navedenu u zahtjevu koji podnose Zavodu.
30 GRAD ZAGREB 3.PRILOZI, 3.1.Pregled sudionika i operativnih snaga u sustavu civilne zaštite Tablica 45. Uz MMPI piše da razrađuje operativno djelovanje prometa. Molimo pojašnjenje navedenog. Tablica 46. Sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite, HCPI-IS i HZHM nisu operativne snage sustava civilne zaštite. Ili treba mijenjati zakon, ili ih staviti u tablicu pod sudionike, ili HCPI-IS treba staviti pod udruge i posebno ih izdvojiti. Primljeno na znanje Vezano uz komentar koji se odnosi na Tablicu 45., navodimo da slučaju velikih nesreća, katastrofa ili posebnih okolnosti, MMPI razrađuje operativno djelovanje prometa u suglasnosti s policijom i drugim tijelima državne uprave. Razrađuju se alternativni pravci prometovanja, zatvaraju se pojedine dionice auto-cesta, državnih cesta i dr., kao i svi ostali poslovi u vezi prometa i infrastrukture, koji su u nadležnosti ministarstva. Odbija se komentar da su u Tablici 46. Pregled operativnih snaga i uloga u sustavu civilne zaštite, navedeni HCPI-IS i HZHM koji nisu operativne snage sustava civilne zaštite prema Zakonu o sustavu civilne zaštite. Zakonom o sustavu civilne zaštite, odredbom članka 20. stavka 1. propisano je: 1) Mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite provode sljedeće operativne snage sustava civilne zaštite: a) stožeri civilne zaštite, b) operativne snage vatrogastva c) operativne snage Hrvatskog Crvenog križa, d) operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja, e) udruge, f) postrojbe i povjerenici civilne zaštite, g) koordinatori na lokaciji h) pravne osobe u sustavu civilne zaštite HCPI - Hrvatski centar za potresno inženjerstvo je registriran kao udruga. Hrvatski centar za potresno inženjerstvo (HCPI) kod velikih nesreća, katastrofa i posebnih okolnosti djeluju kao operativna snaga sustava civilne zaštite, zajedno s drugim operativnim snagama navedenim u članku 20. stavku 1. Zakona o sustavu civilne zaštite, bez obzira na način registracije kod nadležnog ureda državne uprave pri jedinici područne (regionalne) samouprave na čijem je području sjedište udruge, odnosno, Gradskom uredu za opću upravu Grada Zagreba. HCPI kod velikih nesreća, katastrofa i posebnih okolnosti djeluje kao operativna snaga u sustavu civilne zaštite koja posjeduje spremnost za žurno i kvalitetno operativno djelovanje, u sklopu Državnih intervencijskih postrojbi civilne zaštite (DIP CZ), u skladu sa Pravilnikom o mobilizaciji i načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite („Narodne novine“, broj 69/16). HZHM – Hrvatski zavod za hitnu medicinu je javna zdravstvena ustanova s javnim ovlastima na temelju Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 100/18, 125/19, 147/20, i 119/22) za obavljanje djelatnosti hitne medicine, te je operativna snaga sustava civilne zaštite, kao pravna osoba u sustavu civilne zaštite.
31 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 3.PRILOZI, 3.5.Planske operativne mjere vezane uz osobe s invaliditetom S obzirom na opisni sadržaj točke 3.5. Planske operativne mjere vezane uz osobe s invaliditetom predlažemo omogućavanje pristupa odgovornim osobama u sustavu zaštite i spašavanja određenim i potrebnim postojećim podacima koji se vode i postoje unutar u Registra osoba s invaliditetom, a kako bi civilne zaštite lokalnih jedinica samouprave mogle izraditi realne i ostvarive planove osiguravanja specifičnih potreba svake osobe s invaliditetom na svom području u slučajevima izvanrednih situacija (npr. osiguravanja odgovarajućeg način prijevoza, komunikacije, privremenog smještaja i sl.). Primljeno na znanje Sukladno članku 19. stavku 1. i 2. Zakona o Registru osoba s invaliditetom („Narodne novine“, broj 63/22) propisano je da podatke iz Registra mogu koristiti bez naknade izvori podataka Registra iz članka 7. Zakona te druga državna tijela za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti. Zbirne statističke pokazatelje mogu koristiti bez naknade na zahtjev i druge pravne i fizičke osobe samo za namjenu navedenu u zahtjevu koji podnose Zavodu.
32 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom DRŽAVNI PLAN DJELOVANJA Kao nezavisno tijelo za zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom pozdravljamo što su u predmetnom prijedlogu na predloženi način kod načela zabrane diskriminacije navedeni i invaliditet i zdravstveno stanje. Iako se radi o strateškom/planskom dokumentu pohvalno je što se uzimaju u obzir potrebe osoba s invaliditetom, kao i nužnost prilagodbe postupaka, a što je u skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom i Sendai okvirom za smanjenje rizika od katastrofa 2015.‐2030. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
33 Lana Forko 3.PRILOZI, 3.5.Planske operativne mjere vezane uz osobe s invaliditetom Poštovani, nije jasan plan postupaka za osobe s invaliditetom koje žive same. Lijep pozdrav, Lana Forko Primljeno na znanje Sukladno članku 25. stavku 1. Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti o postupku njihovog donošenja („Narodne novine“, broj 66/21), planovi djelovanja civilne zaštite lokalnih samouprava moraju sadržavati osiguravanje specifičnih potreba svake osobe s invaliditetom.
34 WWF Adria DRŽAVNI PLAN DJELOVANJA Želimo li da nas opet civilna zaštita maleretira kao i poslijednje tri godine. Svi ćemo se složiti da je važno da idemo na posao i da se ne krše ljudska prava. WWF Adrija se zalaže za ukidanje civlne zaštite ukoliko ona služi samo za provođenje terora države. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.