Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za prijedlog Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Agro-Babić PRAVILNIK Poštovani Ovaj pravilnik nije temeljen na činjeničnom stanju na terenu niti su uzeti u obzir relevantni podaci i analize. Dovoljno ga je pročitati da bi ste shvatili kako neke JLS sa istočnog dijela OBŽ ili VSŽ,gdje se nalazi najkvalitetnije tlo u ovom dijelu Europe ulaze ili već jesu uvrštene u ZPO dok JLS na zapadnom dijelu OBŽ kao što je Općina Drenje koja se nalazi na obroncima Krndije i ispunjava sve kriterije za uvrštenje u ZPO nije. Molim da se uzmu u obzir podaci temeljeni na višegodišnjim analizama tla koje su rađene na području Općine Drenje a koje ima FAZOS. Molim da učinite javno dostupnim sve podatke na temelju kojih ste izradili ovaj pravilnik kako bi bio na uvid svim JLS a tako i Europskoj komisiji! Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
2 AKTIVA Slatina PRAVILNIK Držimo neopravdanim izbacivanje općine Voćin sa popisa JSL koje pripadaju ZPO područjima, jer su susjedne općine i grad Slatina svrstani u ZPO područja, a poznato je da je na području općine Voćin znatno teže gospodarenje poljoprivrednim resursima nego u JLS koje na svom području imaju nizinska plodna tla. Vjerujem da će Ministarstvo poljoprivrede ponovno izvršiti vrednovanje i ispraviti navedenu pogrešku glede općine Voćin nakon ovog Savjetovanja s javnošću. S poštovanjem. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta.
3 ANAGALIS D.O.O. PRAVILNIK, Članak 1. Na području općine podgorač tvrtka ANAGALIS doo obrađuje cca 1000 ha oranica. Neki od kriterija po kojima je općina Podgorač trebala biti u području s prirodnim ograničenjima su sljedeći: Tip tla je pseudoglej (85%) i hipoglej (15%).Oba tipa tla imaju sljedeća prirodna ograničenja: -loša prirodna dreniranost, -nizak ph tla(ispod 5), -nizak % organske tvari(od 1-1,6%), -nizak sadržaj hranjiva,posebno fosfora i njegova nepristupačnost zbog niskog pH(veže se sa aluminijem ) -pseudogleji loše ekonomiziraju sa vlagom(izmjena mokre i suhe faze,višak vlage kad biljci nije potrebna a manjak vlage kad je biljci potrebna) -hipoglej ima visoki udio (više od 60%)gline,zbog čega je otežana obrada u vlažnom i suhom stanju Zbog tipa tla imamo povećane troškove jer moramo trošiti veće kolićine mineralnih gnojiva po jedinici površine ,obavljati kalcizaciju tla da povećamo pH tla,postrno sijemo usjeve za zelenu gnojidbu kako bi povećali % humusa i povećali mikrobiološku aktivnost,koristimo stajski gnoj sa vlastite farme u cilju Povećanja plodnosti tla i povećanja mikrobiološke aktivnosti tla. Dakle, moramo puno ulagati da bi popravili fizikalno kemijska svojstva tla i zbog toga bi trebalo i područje općine Podgorač uvrstiti u područja s prirodnim ograničenjima. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
4 Anita Sinjeri-Ibrišević PRAVILNIK, Članak 1. Anita Sinjeri-Ibrišević, Pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvoj, zaštitu okoliša i prirode Sisačko-moslavačke županije U ovom prigovoru vam se obraćamo u ime poljoprivrednih proizvođača 7 gradova/općina s područja Sisačko-moslavačke županije koji su u ovom prijedlogu Pravilnika izgubili status područja s prirodnim i ostalim ograničenjima. Tu se radi o gradovima: Hrvatska Kostajnica, Kutina i Petrinja, te općinama: Donji Kukuruzari, Dvor, Jasenovac i Topusko. Koliko se može iščitati iz objave na stranici Ministarstva poljoprivrede, https://ruralnirazvoj.hr/intervencije/71-01-anc/ , temelj za određivanje područja s ograničenjima je Studija određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu” i broj 42 ,,Erozija tla vodom” za Programsko razdoblje 2021.-2027. iz lipnja 2020. godine. Kako bi objektivno sagledali razlike nastale u vremenu do izrade Studije iz 2020. godine, ponovo smo iščitali Studiju određivanja područja pod utjecajem prirodnih ili drugih specifičnih ograničenja u poljoprivredi s kalkulacijama iz 2015. godine koju je izradio Agronomski fakultet u Zagrebu, a naručilo Ministarstvo poljoprivrede. Sada isključene JLS (temeljem Pravilnika o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima, na e-savjetovanju) s područja Sisačko moslavačke županije klasificirane su tada kao: 1. Administrativne gradovi/općine koji zadovoljavaju postavljenje kriterije za izdvajanja područja s biofizičkim ograničenjima - Jedinice lokalne samouprave s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi: Donji Kukuruzari, Dvor, Hrvatska Kostajnica, Jasenovac, Kutina, Petrinja i Topusko. Pod biofizičkim ograničenjima podrazumijeva se: ograničena propusnost tla, nepovoljna tekstura i kamenitost, plitka ekološka dubina, nepovoljna kemijska svojstva, nagib, po Pravilniku koji se trenutno nalazi na e-savjetovanju isključena je suša i temperatura. Kako su svi ostali kriteriji (osim suše i temperature) ostali nepromijenjeni, izražavamo sumnju u to iz kojih su se razloga u proteklih nekoliko godina mogla promijeniti ostala nabrojana biofizička ograničenja za isključene gradove/općine s područja Sisačko-moslavačke županije iz spomenutog Pravilnika u e-savjetovanju. Sumnju izaziva i isključenje susjednih JLS, primjerice, jedna JLS ostaje dok se druga koja graniči s njom isključuje iz Pravilnika. Koristimo ovu prigodu kako bih Vas izvijestili da tla u Sisačko-moslavačkoj-županiji imaju ograničenja pri poljoprivrednoj proizvodnji koja se očituju u razini hranjiva, nagibu, prisutnošću erozije, slaboj dreniranošću, kiselosti, suvišnoj vlažnošću, poplavnom i slivenom vodom. Naši poljoprivredni proizvođači unatoč trudu nisu uspjeli popraviti kvalitetu sjetvenih površina uslijed nedostatka novca i prirodnih nepogoda. Navedena ograničenja nisu nestala nego su dodatno pogoršana uslijed pomicanja i otvaranja tla koje je uzrokovano katastrofalnim potresom iz prosinca 2020. godine. Posebno žalosti činjenica da 7 gradova/općina koji su izgubili dosadašnji status područja sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO) po prijedlogu Pravilnika koji je u e-savjetovanju, gube apsolutno status područja s ograničenjima. Nažalost nisu svrstani niti u područja s posebnim ograničenjima – PPO. Na stranici 171. Studije određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu” i broj 42 ,,Erozija tla vodom” za Programsko razdoblje 2021.-2027. iz lipnja 2020. godine navedeno je: „Posebna (specifična) područja se definiraju kao posebnost svake države članice u područjima u kojima postoje otežani uvjeti vezano za poljoprivrednu proizvodnju, plasman poljoprivrednih proizvoda i opasnosti od napuštanja poljoprivredne proizvodnje, pa i same depopulacije“. U ta područja s posebnim ograničenjima – PPO, svrstana je cijela naša obala i otoci, pa i najrazvijeniji gradovi i općine u Republici Hrvatskoj, ali istodobno nisu uvršteni gradovi/općine iz Sisačko-moslavačke županije u kojima već dugi niz godina postoje otežani uvjeti poljoprivredne proizvodnje, problem je sa plasmanom poljoprivrednih proizvoda, a učinci depopulacije su nažalost među najvećima u Republici Hrvatskoj. Sisačko-moslavačka županija izgubila je čak 18.5 % stanovništva u zadnjih deset godina. Najveći pad broja stanovnika je u općinama Dvor 45,4 %, Donjim Kukuruzarima 32,3 %, Topuskom 24,0 % i Jasenovcu 20,7 %, te u gradovima Hrvatskoj Kostajnici 29,4 %, Petrinji 18,3 % i Kutini 13,5 %. Nadalje, brisanjem naših poljoprivrednika iz ZPO-a stavljamo ih u nepovoljan položaj i prilikom bodovanja za prijavu na natječaje iz mjera ruralnog razvoja. Slijedom navedenog smatramo da isključeni gradovi/općine s područja Sisačko-moslavačke županije trebaju ostati i dalje u statusu Područja sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO). Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
5 ANTE MARIĆ PRAVILNIK, Članak 1. Grad Petrinja ja do sada bio unutar područja ZPO. Novim prijedlogom je izbačen iz tog područja, dok su sve susjedne JLS ostale unutar tog područja. Postoji studija Agronomskog fakulteta iz Zagreba u kojoj je jasno vidljivo da je preko 80% poljoprivrednog zemljišta na području Grada Petrinje P3 i niže kategorije za sve vidove proizvodnje. Petrinja bi morala biti u području ZPO i po ostalim prirodnim ograničenjima kao što su nagib terena, nepropusna tla, siromašna tla i poplavna područja. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
6 Antonio Kuzmić PRAVILNIK Poštovani, Molio bih pojašnjenje! Kako je micanje kriterija; suša i niske temperatura za područja sa značajnim prirodnim ograničenjima, rezultiralo time da se iz tih područja izostave općine Visoko i Breznički Hum. Ako znamo da su smještene u mikroregiji Medvedničko-kalničkog prigorja s pretežito brežuljkastim terenom. Dok su istovremeno susjedne općine s istim karakteristikama klime, tla i reljefa zadržale svoj status. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
7 Antun Grgić PRAVILNIK Poštovani, kao poljoprivredni proizvođač sa područja Općine Rešetari ne slažem se sa izuzimanjem Općine sa liste područja s prirodnim i ostalim ograničenjima. Poljoprivredni sam proizvođač koji radi 90-ak ha na toj općini, osim što je 50 % općine pod nagibom većim od 15 % što propisuje Pravilnik ova općina svakako spada u članak 2. stavak 2 jer je 3/4 površina pod izuzetno teškim tlima ( pseudoglej, amfiglej ) u kojima je jako narušen kemijski sastav tla ( kiselost, zbijenost, veliki udio gline, nepropusnost, narušena struktura i tekstura tla ). Stoga smatram da je općina nestručno izbrisana iz GPP čak i nepravedno jer su susjedna općina Staro Petrovo Selo i grad Nova gradiška ostali u GPP. Svi klimatski, pedološki i geografski uvjeti su isti kod navedenih JLS. Hrvatski sam branitelj koji je ostao raditi na našim oranicama nastojeći time nastaviti borbu za ovu našu lijepu Hrvatsku. Vrlo mi je bitan iznos koji ostvarujemo u poticajima kroz GPP jer su troškovi proizvodnje na ovim poljima ogromni ( primjer traktor od 150 KS ore sa trobrazdnim plugom 10 cola ). Molim Vas da preispitate pravednost ovoga pravilnika. Neću spominjati izuzeće suše i mraza što nam je redovita šteta u zadnjih 10 godina. OPG Antun Grgić, Antun Grgić dipl.ing.agr. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta.
8 Borna Sačerić PRAVILNIK, Članak 1. Indikatori „Organska tvar u tlu“ i „Erozija tla vodom“ ne mogu kvalitetno utvrditi ograničenja propusnosti tla, nepovoljnu teksturu i nepovoljna kemijska svojstva stoga predlažem da se zadrži klasifikacija korištena u prethodnom razdoblju. Primljeno na znanje Republika Hrvatska je morala izraditi novu Studiju određivanja područja s ograničenjima (uz korištenje najnovijih podataka).,Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. Kad je rađena prethodna studija 2012. godine smjernice još nisu bile strogo propisane i raspolagalo se sa puno starijim podacima pa je iz tog razloga sada došlo do izmjena područja koja prema novoj studiji ulaze u područja s ograničenjima ili mijenjaju kategoriju u odnosu na dosadašnje stanje.
9 Borna Sačerić PRAVILNIK Poštovani, Grad Karlovac bi trebao biti u kategoriji područja sa značajnim prirodnim ograničenjima – ZPO kao što je bio u toj kategoriji do sada. Obrazloženje: Smatram da je došlo do velikog propusta kod utvrđivanja indikatora za određivanje područja s prirodnim ograničenjima. Poljoprivredne površine koje se nalaze na prostoru Karlovca isključivo su smještene uz doline četiri rijeka (vidljivo čak iz ortofoto snimke). Iz pedoloških karti vidljivo je da prevladavaju hidromorfna tla, točnije klasa pseudogleja. To su teška tla bogata glinom kod kojih je karakteristična izmjena vlažnog i suhog razdoblja. Nepovoljan vodozračni režim, pore ispunjene vodom koja stagnira ili se sporo kreće tijekom mokre faze. Tijekom suhe faze zbog zbijene konzistencije nastaju duboke vertikalne pukotine. Obrada takvog tla podiže troškove proizvodnje zbog povećanog vučnog otpora, izrazitog deficita aktivnim i ukupnim fosforom te redukcije spojeva željeza, mangana i sumpora. Uz povećane troškove proizvodnje poljoprivrednici imaju ispodprosječne prinose. Kod odnosa površina pod poljoprivrednom proizvodnjom i broja gospodarstava na području Karlovačke županije vidljivo je da poljoprivredna gospodarstva obrađuju ispodprosječnu veličinu površina u usporedbi s ostalim kontinentalnim županijama, a razlog tome treba tražiti upravo u značajnim prirodnim ograničenjima. Također, kod utvrđivanja indikatora korištena je pedološka karta, a npr. interaktivna pedo karta iz 2021. dio poljoprivrednih površina na području Grada Karlovca uz rijeku Kupu klasificira kao aluvijalna tla obranjena od poplava, što je netočno jer su baš ta područja tijekom 2022. više puta bila pod vodom. Propusti slični ovom prijedlogu Pravilnika dovode do napuštanja poljoprivredne proizvodnje što rezultira sukcesiju i na navedenom poplavnom području brzo širenje areala pod invazivnim vrstama kao Amorfa fruticosa za čije će se uklanjanje u budućnosti morati uložiti deseterostruko veći iznosi. Tvrdim da indikatori „Organska tvar u tlu“ i „Erozija tla vodom“ ne mogu kvalitetno utvrditi ograničenja propusnosti tla, nepovoljnu teksturu i nepovoljna kemijska svojstva. Zaključno, ako područje Karlovca koji je školski primjer značajnih prirodnih ograničenja ne bude uvršten na popis značajnih prirodnih ograničenja područje ni jedne druge JLS ne treba biti na tom popisu. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
10 Branko Alinčić PRAVILNIK Branko Alinčić Poštovani, ili NE?! „...i dođe vrijeme kad pametan zašuti, glup progovori a fukara se obogati...“ Započinjem svoj činjenični sud riječima dobitnika Nobelove nagrade iz osnovnog razloga što ukoliko ovaj pravilnik „prođe“ tj uspije biti „proguran“ svi mi zajedno trebamo autore tog teksta kandidirati za Nobelovu nagradu koju će obranom novog pravilnika pred znanstvenom zajednicom zasigurno i dobiti. Krenimo redom, s namjerom stavljavam kurtoaziju po strani jer da je ovo tzv. „javno“ savjetovanje, kojim slučajem objavljeno mjesec dana kasnije smatrao bih ga prvoaprilskom šalom. S namjerom sam sačekao do pred kraj roka predviđenog za javno savjetovanje da bih uopće vidio odrednice te rekacije javnosti kao i institucija. Činjenica je da sam očekivao puno žučnije odgovore institucija. Zašto je tome tako? Osobe koje sjede u institucijama su plaćene, primaju nočanu naknadu za svoj „rad“, za kojih bi „trebali biti“ stručno osposobljeni da ga izvršavaju, pa bih to bila njihova „dužnost“. Dakle, svi izraženi pojmovi pod navodinicima očigledno mnogima nisu poznati. Svoje obraćanje sam započeo: „Poštovani , ili NE?!“ – POŠTOVANJE SE MORA ZASLUŽITI, kako sam naveo kurtoaziju ću ostaviti po strani. Suštinsko pitanje autorima „remek djela“ je kako mogu tj. odakle crpe pravo da pozovu hrvatsku javnost na „JAVNU“ raspravu? A zašto to pitam? Kako može nešto biti javno, kad je temeljni dokument ove rasprave svima nama „budalama“ nedostupan? Svi su se raspisali da je temelj pravilnika „neka“ studija, pa ako je to zaista studija za pretpostavit je da je to znanstvena studija, a ako je tome tako tj. da bi bila znanstvena studija ona mora biti objavljena. Samo mogu prepostavljati tj svi mi zajedno, zašto ona nije obavljena? Možda zato što je na ponos svojim autorima, možda zato što je proglašena državnom tajnom, možda zato što je kao i sve u našoj dragoj domovini bitno preplaćena, možda zato što su autori „studije“ doktori znanosti s banjalučkih i drugih znanastvenih ustanova, možda zato što je napisano u nekoj softerskoj varijanti koju smo mi preglupi pročitat. Sada ću se referirati na komentare koji su prethodili mome, u kojima od cijenjenih ustanova kao i cijenjenih pojedinaca ja ne vidim kao potpisane niti jednog nobelovca, člana HAZU-a, kao ni dr.sci., što će reći svi ti komentari govore o OPĆE POZNATIM činjenicama. Autorima studije se obraćam, što je opće poznata činjenica? Nadalje, sve to što su moji prethodnici naveli, to je poznato i vidljivo simpatičnom debelom bavarcu koji prolazi cestom D1 prema moru, obilježja klime i tla se eksponencijalno mjenjaju svakih 10-ak kilometara od Karlovca prema jugu da bi primjera radi u Budačkoj rjeci kolege poljoprivrednici kosili drugi otkos dok kolege u Slunju još čekaju košnju prve trave i to govorim za kolege u konvencinalnoj poljoprivredi, nikako ekološkoj. Nadalje, poručujem autorima „studije“ da ne trebaju raditi po ministarstvima za „mizerne“ plaće kada su ovim prijedlogom pokazali da njihove intelektualne mogućnosti daleko prevazilaze njihova radna mjesta, a da je tome tako dokaz će biti pravilnik ako zaživi po njihovoj „studiji“. Poštovana javnosti tad će biti razvidno da ta skupina ljudi može riješiti globalne probleme, pa kao primjer uzmimo riješavanje stoljetne kiselosti tla potezom pera, mjenjanje geoloških karakteristika tla potezom pera i tako dalje. Što znači da iza tzv studije imamo cijelu grupu renomiranih znanstvenika koji mjenjaju samo poimanje znanosti, a pretopstavljam da je skupina sastavljena od multidisciplinarnih stručnjaka pa sam tekst započeo riječima nobelovca kamo oni zasigurno i pripadaju. Nemogu da se ne osvrnem još jednom ne podvučem „otvaram glavnu raspravu, rasprava je otvorena za javnost“ – to bih bile otprilike riječi nekoga sudca. I šta se onda dešava, javnost, pojednici, mediji mogu slobodno pristupiti sudskoj raspravi i na njoj čuti ( slušati) provođenje glavne rasprave koja se sastoji od dokaza, činjenica, prijedloga. Dok smo mi u ovoj „javnoj“ raspravi zakinuti „gospodo draga“ za vaše uvodne riječi iliti „o kome? o čemu?“ mi uopće pričamo? Ako ste toliko sigurni u vašu „studiju“ mislim da bih bilo „kulturno“ (provjerite u leksikonu hrvatskih riječi to značenje) da objavite tu studiju da ju hrvatska javnost vidi pa čak možda i ured europske tužiteljice. Smatram da će to biti svima jako zanimljivo štivo, zbog sebe vas molim prosvijetlite me zaista ovo pišem s malom dozom sumnje da sam nešto od svog osnovnoškolskog obrazovanja zaboravio. Moje troje djece su osnovnu školu zavrišili daleko poslije mene, pratio sam ih u obrzovanju te također nisam vidio da se išta u tom segmentu bitno promjenilo. Također smatram da ukoliko vaša studija tj pravilnik prođe, nužno je promjeniti i veći dio osnovnoškolskog obrazovanja u RH, jer da je tome tako cijela shematika vašeg novog pravilnika itekako mjenja sve ono što mi o svojoj zemlji(državi) i njenim regijama znamo. Dok se obraćam vama, u vama ne vidim stručni tim tj znanstvenike nego vas više gledam kao konceptualne umjetnike. Svim ostalima dajem na znanje da je apsolutno razvidno što bih donošenje ovakvog pravilnika učinilo budućnosti našeg kraja, što bih učinilo našim mladnim naraštajima poljoprivrednika kroz duže vrijeme, ne direktno kroz primarne materijalne potpore na koje ovaj slunjski kraj zasigurno zaslužuje jer je klimatološki puno bliže GPO-u nego ZPO-u, a generacije geologa – onih koji su zaista „ne znam zašto“ morali ići na fakultete nazivaju ga (naš kraj) BOGIČAVI KRŠ. Kad sam za objašnjenje pitao dr. Poštenjaka što to znači? On mi je objasnio „pa to ti je kao da dragi Bog na dlan uzme Dinaru, a drugom rukom po njemu posoli malo zemlje“. U odnosu na naraštaje koji dolaze ovaj potez pera bi značio jednu neviđenu diskvalifikaciju naših mladih na svim bodovnim listama za europske fondove. Gore navedeno čak daje za razmisliti i o temelju za možebitnu kaznenu odgovornost jer je netko svojim činjenjem prouzročio nesagledivu materijalnu štetu generacijama ljudi. Bilo bih od strane nas starijih vrlo korektno da našim mladima ne „zaključavamo“ vrata budućnosti te da većini djece ovoga kraja ne bude budućnost odabir odlaska u EU i dalje ili čuvanja „tursko-austrougarske“ granice (ako imaš vezu). Sve navedeno, osim općepoznatih činjenica odražava moj činjenični sud. Svi likovi su izmišljeni i svaka podudarnosti sa stvarnima je slučajna. A.P. podatci poznati u tajništvu stranke, pardon A.B. podatci poznati u Slunju. „Vjera u Boga i seljačka sloga“ Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
11 Brodsko-posavska županija PRAVILNIK Ministarstvo poljoprivrede 16. veljače 2023. godine stavilo je na Savjetovanje s javnošću Prijedlog Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima gdje su kao limitirajuće faktore za određivanja statusa područja uzeli pet prirodnih ograničenja koja su prisutna na 60% površine predmetne jedinice lokane samouprave (JLS) koja određuju status ili ispadanje iz sustava te iste JLS. Uvažavamo kriterije: 1. Ograničena propusnost tla; 2. Nepovoljna struktura i kamenitost; 3. Plitka ekološka dubina; 4. Nepovoljna kemijska svojstva; 5. Nagib. Ono čime nismo zadovoljni, a što se kod aktualnog Pravilnika nije uvažilo su parametri: 1. Niska temperatura; 2. Suša; po čemu je Brodsko-posavska županija u jednom trenutku najhladnije područje u Republici Hrvatskoj, a u nekoj drugoj situaciji trpimo najveće štete od suše. Slijedom takvih okolnosti, a po novom Prijedlogu Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima koji je na javnom savjetovanju do 27. veljače 2023. godine protivimo se Prijedlogu Pravilnika po kojemu sedam izrazito poljoprivrednih JLS-a gubi taj status, a to su sljedeće JLS-ovi: 1. Davor; 2. Nova Kapela; 3. Okučani; 4. Oriovac; 5. Rešetari; 6. Stara Gradiška; 7. Vrbje. Neprihvatljiv nam je prijedlog brisanja i općine Davor bez obzira što je u naselju Orubica izgrađen prvi javni sustav navodnjavanja koji pokriva svega cca 25% ukupnih poljoprivrednih površina općine Davor. S druge strane vrijedno je pohvaliti prijedlog predlagača da u sustav područja s prirodnim i ostalim ograničenjima uđe općina JLS Gundinci, a koja slovi kao područje najintenzivnije poljoprivredne proizvodnje u Brodsko-posavskoj županiji. Na isti način prihvatljiv je i prijedlog ulaska u sustav općine JLS Sikirevci. Financijski osvrt novog Prijedloga o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima u duhu smanjenja zelenih plaćanja u strukturi izravnih potpora za 119,85 €/ha Na područja sedam predloženih JLS-a za brisanje iz statusa područja s prirodnim i ostalim ograničenjima nalazi se cca 16.500,00 ha obradivih površina upisanih u ARKOD sustav. Na bazi smanjenja zelenog plaćanja za 119,85 €/ha dolazimo do izračuna da će poljoprivrednici s područja predmetnih šest JLS-a od studenog 2023. godine kada kreće isplata avansa osnovnog plaćanja (40% ukupne izravne potpore) ostati uskraćeni za cca 2.000.000,00 €/godinu ili 15.000.000,00 kuna/godinu. U situaciji kada poljoprivredni sektor još uvijek indirektno trpi od posljedica korona vremena, globalnih poremećaja cijena na energetskom tržištu uvjetovanih agresijom Rusije na Ukrajinu, a da su uvijek upitni kupoprodajnu uvjeti u žetvi poljoprivrednih kultura nameće se opravdanost potrebe korekcije predloženog Pravilnika na način da u sustavu područja s prirodnim i ostalim ograničenjima ostanu sve one JLS koje su ranije ostvarile taj status, a to su sljedeće: Davor, Nova Kapela, Okučani, Oriovac, Rešetari, Stara Gradiška i Vrbje. Također sugerira se predlagaču da u prijedlog proširenja područja osim JLS Gundinci i Sikirevci uđe i JLS Slavonski Šamac kao najistočnija općina na području Brodsko-posavske županije. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
12 Brodsko-posavska županija PRAVILNIK, Članak 1. Brodsko-posavska županija Željko Burazović, privremeni pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Ministarstvo poljoprivrede 16. veljače 2023. godine stavilo je na Savjetovanje s javnošću Prijedlog Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima gdje su kao limitirajuće faktore za određivanja statusa područja uzeli pet prirodnih ograničenja koja su prisutna na 60% površine predmetne jedinice lokane samouprave (JLS) koja određuju status ili ispadanje iz sustava te iste JLS. Uvažavamo kriterije: 1. Ograničena propusnost tla; 2. Nepovoljna struktura i kamenitost; 3. Plitka ekološka dubina; 4. Nepovoljna kemijska svojstva; 5. Nagib. Ono čime nismo zadovoljni, a što se kod aktualnog Pravilnika nije uvažilo su parametri: 1. Niska temperatura; 2. Suša; po čemu je Brodsko-posavska županija u jednom trenutku najhladnije područje u Republici Hrvatskoj, a u nekoj drugoj situaciji trpimo najveće štete od suše. Slijedom takvih okolnosti, a po novom Prijedlogu Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima koji je na javnom savjetovanju do 27. veljače 2023. godine protivimo se Prijedlogu Pravilnika po kojemu sedam izrazito poljoprivrednih JLS-a gubi taj status, a to su sljedeće JLS-ovi: 1. Davor; 2. Nova Kapela; 3. Okučani; 4. Oriovac; 5. Rešetari; 6. Stara Gradiška; 7. Vrbje. Neprihvatljiv nam je prijedlog brisanja i općine Davor bez obzira što je u naselju Orubica izgrađen prvi javni sustav navodnjavanja koji pokriva svega cca 25% ukupnih poljoprivrednih površina općine Davor. S druge strane vrijedno je pohvaliti prijedlog predlagača da u sustav područja s prirodnim i ostalim ograničenjima uđe općina JLS Gundinci, a koja slovi kao područje najintenzivnije poljoprivredne proizvodnje u Brodsko-posavskoj županiji. Na isti način prihvatljiv je i prijedlog ulaska u sustav općine JLS Sikirevci. Financijski osvrt novog Prijedloga o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima u duhu smanjenja zelenih plaćanja u strukturi izravnih potpora za 119,85 €/ha Na područja sedam predloženih JLS-a za brisanje iz statusa područja s prirodnim i ostalim ograničenjima nalazi se cca 16.500,00 ha obradivih površina upisanih u ARKOD sustav. Na bazi smanjenja zelenog plaćanja za 119,85 €/ha dolazimo do izračuna da će poljoprivrednici s područja predmetnih šest JLS-a od studenog 2023. godine kada kreće isplata avansa osnovnog plaćanja (40% ukupne izravne potpore) ostati uskraćeni za cca 2.000.000,00 €/godinu ili 15.000.000,00 kuna/godinu. U situaciji kada poljoprivredni sektor još uvijek indirektno trpi od posljedica korona vremena, globalnih poremećaja cijena na energetskom tržištu uvjetovanih agresijom Rusije na Ukrajinu, a da su uvijek upitni kupoprodajnu uvjeti u žetvi poljoprivrednih kultura nameće se opravdanost potrebe korekcije predloženog Pravilnika na način da u sustavu područja s prirodnim i ostalim ograničenjima ostanu sve one JLS koje su ranije ostvarile taj status, a to su sljedeće: Davor, Nova Kapela, Okučani, Oriovac, Rešetari, Stara Gradiška i Vrbje. Također sugerira se predlagaču da u prijedlog proširenja područja osim JLS Gundinci i Sikirevci uđe i JLS Slavonski Šamac kao najistočnija općina na području Brodsko-posavske županije. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
13 Dario Ripli PRAVILNIK Na području Virovitičko-podravske županije poljoprivredna djelatnost predstavlja najznačajniju gospodarsku granu utemeljenu na uvjetima koji omogućuju proizvodnju voća i povrća, ljekovitog bilja, duhana i ratarskih kultura. Jedna od temeljnih karakteristika Virovitičko-podravske županije je da udio primarne poljoprivredne proizvodnje i prerađivačkih kapaciteta poljoprivrednih proizvoda iznosi približno 50 % društvenog proizvoda županije, te je u tom smislu udio poljoprivrede u društvenom proizvodu Virovitičko-podravske županije najveći među svim hrvatskim županijama. Virovitičko-podravska županija je svojom strategijom odredila poljoprivredu kao jednu od glavnih gospodarskih grana, prema tome već niz godina našim poljoprivrednicima stvaramo uvjete za što kvalitetniju proizvodnju. Prema službenom Popisu stanovništva 2021. godine Virovitičko-podravska županija ima 70.368 stanovnika što je 14.468 stanovnika ili 17,05 posto manje u odnosu na 2011. godinu kada je bilo 80.836 stanovnika, gustoća naseljenosti je 34 st/km2 te smo time Županija jedna od rjeđe naseljenih županija u Republici Hrvatskoj. U svim gradovima i općinama Virovitičko-podravske županije posebno je prisutan problem odljeva stanovništva te u odnosu na 2011. godinu živi manje stanovnika i to: u Virovitici 1.989, Slatini 2.183, Orahovici 767, Crncu 340, Čačincima 640, Čađavici 454, Gradini 976, Lukaču 875, Mikleušu 397, Novoj Bukovici 496, Pitomači 1.657, Sopju 423, Suhopolju 1.416, Špišić Bukovici 918, Voćinu 486 te Zdencima 451. Moramo napomenuti da je svima vidljiva nepravda koju ova studija i pravilnik donosi isto kao i onaj za prethodno razdoblje na koji je EK imala prigovore. Smatramo da se to uvelike odnosi na metodologiju izrade odnosno pokušaje determiniranja prirodnih ograničenja koje se svrstava u administrativne granice. Kao u prošlom tako i u sadašnjem Pravilniku zbog toga će biti poljoprivrednih proizvođača koji primaju navedenu potporu, a ne žive niti obrađuju poljoprivredno zemljište koje ima ograničavajuća svojstva, kao i one koji žive i obrađuju poljoprivredno zemljište sa značajnim prirodnim ograničenjima, a neće primati potporu. Ta činjenica je najviše izražena kod općina sa velikom površinom (primjerice općine Pitomača, Špišić Bukovica, Suhopolje, Grad Virovitica, itd.) čije veliko područje je obuhvaćeno prirodnim ograničenjima (na Bilogori ograničenja nagiba koji nisu uzeti u obzir, a ima ih dosta iznad 15%, sadržaja gline gdje je općenito poznato korištenje gline za proizvodnju opeka tijekom stoljeća, područje uz Dravu koje je uzeto u obzir u Studiji) međutim nisu uvrštene u popis JLS koje će imati pravo na potpore u slijedećem programskom razdoblju. Nestvarno za današnje doba digitalnih tehnologija i mogućnosti geoinformacijskih sustava koji omogućuju brzo i točno određivanje granica prirodnih ograničenja, primjerice kao ono što je u ARKOD-u gdje je svakoj proizvodno tehnološkoj cjelini dodijeljen nagib. Uz izrazito iseljavanje stanovništva iz ruralnog dijela Virovitičko-podravske županije i stvarna prirodna ograničenja koja nisu dovoljno dobro obrađena navedenom Studijom, izrazito ograničavajući faktor su i učestale elementarne nepogode koje imamo na području cijele Županije. U periodu 2014.-2020. evidentirane štete u državnom sustavu Registar šteta iznose 1.988.167.186,09 kuna odnosno 263.875.132,53 eura. Zbog svega navedenog smatramo da je Virovitičko-podravsku županiju u administrativnim granicama nužno uvrstiti u područja s prirodnim i ostalim ograničenjima kako bi poljoprivrednim proizvođačima nadoknadili dio financija koje gube zbog težih uvjeta gospodarenja. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
14 DAVOR MAZALIN PRAVILNIK Poštovani, Pravilnikom o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_04_38_787.html , Grad Petrinja je bio obuhvaćen kao područje značajnog prirodnog ograničenja (ZPO). Međutim, prijedlogom novog Pravilnika, Grad Petrinja više nije obuhvaćen područjem značajnog prirodnog ograničenja. Područje sa značajnim prirodnim ograničenjima obuhvaća one JLS koje na najmanje 60% poljoprivredne površine ispunjavaju kriterije i granične vrijednosti definirane u Prilogu III Uredbe (EU) br. 1305/2013. Na području Grada Petrinje preko 80 % poljoprivrednih površina obuhvaćeno je sa četiri kriterija (ograničena propusnost tla, plitka ekološka dubina, nepovoljna kemijska svojstva i nagib), a što je jasno vidljivo u studiji „Agroekološko vrednovanje poljoprivrednog potencijala Petrinje“ koju je izradio Agronomski fakultet Zagreb, a i prema Pravilniku o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog i vrijednog poljoprivrednog zemljišta https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_04_531298.html , preko 80% poljoprivrednog zemljišta je P3 i niže kategorije. Zbog gore navedenog, kao i zbog toga što su susjedne JLS ostale na popisu (npr. Lekenik, Sisak, Glina), vjerujemo da je Grad Petrinja omaškom ispušten iz novog prijedloga Pravilnika te smatramo da treba biti obuhvaćen područjem sa značajnim prirodnim ograničenjem. S poštovanjem, Davor Mazalin Pročelnik UO za gospodarstvo, poljoprivredu i razvoj Grad Petrinja Zbog tehničkih poteškoća s prijavom Grada na javno savjetovanje, stavljam komentar sa svog privatnog računa. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta.
15 Dejan Tomašević PRAVILNIK Poštovani, Članak 2. stavak 2. ovog Pravilnika nije primijenio sve kriterije koje JLS može ispuniti da bi bila svrstana u područje ZPO-a, a koji su navedeni u Uredbi (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta članak 32. stavak 4. u dijelu: „..Osim toga, područja mogu ispunjavati uvjete za plaćanja u okviru ovog stavka ako: — najmanje 60 % poljoprivredne površine ispunjava najmanje dva kriterija od onih navedenih u Prilogu III., svaki unutar granice do 20 % navedene granične vrijednosti, ili — najmanje 60 % poljoprivredne površine sastavljeno je od područja koja ispunjavaju najmanje jedan kriterij od onih navedenih u Prilogu III., unutar navedene granične vrijednosti, i od područja koja ispunjavaju najmanje dva kriterija od onih navedenih u Prilogu III., svaki unutar granice do 20 % navedene granične vrijednosti.“ Smatram da je i ovaj kriterij trebao biti uključen jer bi potencijalno uključilo više JLS-ova u područja s prirodnim i ostalim ograničenjima. Sama studija na koju se pozivate u ovom pravilniku kaže „U najvećem broju JLS-a najzastupljenija su područja s dva ograničenja, a znatno manje s jednim ograničenjem (Tablica 7-8).“ str. 120. Uz to izostavljeni su kriteriji niske temperature i suhoće. Smatram da su u ovom pravilniku kao prilog trebali biti stavljeni dokumenti koji bi zainteresiranim stranama mogli dati uvid u pojedinačne podatke za područja koja ih zanimaju. U studiji dostupnoj na internetu su samo zbirni podaci, a prilozi uz studiju dostavljeni na DVD-u (pretpostavljam dostavljeni ministarstvu) nisu dostupni na internetu, a ne mogu se pronaći niti pojedinačni podaci po pojedinim područjima koji uvjeren sam postoje kao npr. koliki postotak poljoprivredne površine po svakoj općini/gradu ispunjavaju kriterije iz Priloga III Uredbe (EU) br. 1305/2013 i slično. Na ovakav način su izostavljene vrlo bitne informacije koje bi trebale biti dostupne svima. Nadalje, općina Dvor je u potpunosti nepravedno izbačena iz područja sa značajnim prirodnim ograničenjima. Studija iz 2015. godine čiji je izvoditelj studije isti koji je radio i studiju »Studije određivanje područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za programsko razdoblje 2021.-2027.« je utvrdila područje općine Dvor kao područje s biofizičkim ograničenjem. U novoj studiji i ovom pravilniku općina Dvor nije uvrštena u područje ZPO-a iako nigdje nije navedeno koja su se to biofizička ograničenja mogla poboljšati i jesu se poboljšala u odnosu na prošlu studiju i prošlo razdoblje te više ne predstavljaju ograničenja kao takva. Po nijednom kriteriju u ovih nekoliko godina nije došlo do promjena kod biofizičkog ograničenja na način da više nisu prisutna na navedenom području koji bi doprinijeli tome da se općina Dvor izbaci iz područja ZPO-a. Izazovno je samo po sebi živjeti i baviti se poljoprivredom u Dvoru, a od koje velika većina stanovništva i obitelji ovdje živi. Uz potres koji je pogodio i općinu Dvor prema zadnjem popisu stanovništva smo općina koja ima najveći pad stanovništva i uz to smo 9. NAJNERAZVIJENIJA općina u Hrvatskoj! Nevjerojatnom smatram i činjenicu da je npr. područje grada Siska stavljeno u ZPO, a općina Dvor nije. Znači da područje grada Siska ima veća pedološka ograničenja od područja općine Dvor?? Uredbom (EU) br. 1305/2013, propisano je da ukupna površina područja s posebnim (specifičnim) ograničenjima može iznositi maksimalno 10 % u odnosu na ukupnu površinu države, a što bi u slučaju Hrvatske iznosilo 565.940 ha. Ukupna površina korištenog poljoprivrednog zemljišta u općinama i gradovima svrstanima u područja s prirodnim ograničenjima iznosi 514.261 ha pa bi i uvrštavanje općine Dvor u područje ZPO-a bilo moguće kao i nekih drugih područja koja su navedena i obrazložena u prijašnjim komentarima. S obzirom na sve navedeno molim da uvažite komentar i uvrstite općinu Dvor u područje sa značajnim prirodnim ograničenjima gdje se nalazila i gdje joj je i mjesto. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
16 DIJANA BOROVEČKI PRAVILNIK PoŠtovani, pridružujem se nezadovoljstvu poljoprivrednika općine Jasenovac i ostalim općinama uz rijeke gdje imamo česte poplave, tzv vode podvirice, loŠu propusnost tla... i svega Što je navedeno u komentarima. Mislim da su pojedinci jako kvalitetno objasnili razloge nezadovoljstva i op ravdali vraćanje statusa. Lp, Dijana Borovečki Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine.
17 DOMINIK CERIĆ PRAVILNIK Poštovani, Općina Podravska Moslavina je temeljem prijedloga novoga Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima u najmanju ruku zatečena. Naime novim Pravilnikom Općina Podravska Moslavina nije uvrštena u Područja sa značajnim prirodnim ograničenjima za razliku od susjednih općina ( Viljevo, Čađavica, Crnac) iako su u pitanju ista agro-pedološka područja. Prema geološkim karakteristikama tala, u Općini se nalaze aluvijalne ravnice koje karakterizira rastresito i porozno tlo, akumulacijski oblik fluvijalnog procesa (koji uključuje eroziju, preoblikovanje utjecajem rijeke Drave i slivnog područja rijeka Karašice i Vučice prema rijeci Dravi i, konačno, taloženje aluvijalnih sedimenata). Količina padalina na području Općine Podravska Moslavina u ljetnom razdoblju zna biti nepovoljna, što može predstavljati ograničavajući faktor u poljoprivrednoj proizvodnji, ali i rizični faktor s obzirom na mogućnost materijalne štete u poljoprivredi kao posljedice suše (prema podacima Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu iz 2017. g., elementarna nepogoda suše u 2015. godinu je uzrokovala višemilijunsku štetu na poljoprivrednim kulturama u Općini). Prema Procjeni rizika od velikih nesreća za Općinu (2017.), navodi se da je poplava kao elementarna nepogoda u 2014. i 2015 godini uzorkovala višemilijunske materijalne štete na poljoprivrednim kulturama. Također, Procjenom je ocjenjeno da naselje Martinci Miholjački bilježi rizik od značajnijih posljedica s obzirom na ugroženost od poplava rijeke Drave. U zadnjih nekoliko godina suše su na području Općine Podravska Molavina redovita pojava, kao i štete od kasnih proljetnih mrazeva. Općina Podravska Moslavina se ne slaže s prijedlogom ovog Pravilnika te predlažemo da se Općina Podravska Moslavina svrsta u područje s značajnim prirodnim ograničenjima. Očito je da je došlo do pogreške u izradi same Studije koja je podloga za ovakav prijedlog Pravilnika. S poštovanjem, Dominik Cerić, općinski načelnik Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
18 Dražen Borovićka PRAVILNIK Poštovani, vezano za donošenje Vašeg novog Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima, javljam se u nadi da je došlo do pogreške za koju još uvijek nije kasno da bude ispravljena, jer kao takva radi ogromnu štetu svim poljoprivrednicima, bilo da se radi o malim, mikro ili velikim sustavima koji imaju proizvodnju na području općine Podgorač. Naime, radi se o sljedećem, u dosadašnjem važećem Pravilniku JLS PODGORAČ je bila uvrštena na popis JLS, ZPO, znači pripadala je području sa značajnim prirodnim ograničenjima što je u Vašemu novom prijedlogu Pravilnika izmijenjeno, nadam se još jednom, kako sam naveo, samo Vašom pogreškom koja će biti ispravljena. Jedina razlika između važećeg i novog Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima je ta da su iz novog pravilnika izbačeni kriteriji: - niska temperatura - suša kao kriteriji koji su bili navedeni kao potrebni za pripadnost području sa značajnim prirodnim ograničenjem, ali i dalje ostaje kao kriterij OGRANIČENA PROPUSNOST TLA. Navedena studija koja je korištena kao podloga u izradi novog Pravilnika objavljuje sliku karte( Slika 7 - 4) na kojoj se nalaze područja sa vrlo slabom i slabom dreniranošću zemljišta gdje se po navedenoj legendi područje općine Podgorač nalazi u području koje je obilježeno kao područje zemljišta sa ograničenjem 90% i 100%. Slijedom toga proizlazi kako JLS PODGORAČ i dalje pripada području sa značajnim prirodnim ograničenjima jer zadovoljava kriterij "ograničena propusnost tla". Nadam se kako se ovdje radi o nenamjernom propustu autora navedene "studije" koji još uvijek može biti ispravljen na način da se JLS Podgorač vrati na popis JLS razvrstanih po ZPO. S poštovanjem, Dražen Borovićka Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta.
19 Folio d.o.o. PRAVILNIK, Članak 2. Kriteriji za ZPO se razlikuju u kriterijima i graničnim vrijednostima definiranim u Prilogu II Uredbe (EU) br.1305/2013 iz prošlog pravilnika na način da nije uzeto u obzir: (2) Područje sa značajnim prirodnim ograničenjima obuhvaća one JLS koje na najmanje 60% poljoprivredne površine ispunjavaju sljedeće kriterije i granične vrijednosti definirane u Prilogu III Uredbe (EU) br. 1305/2013: a) niska temperatura b) suša Dakle, zbog toga što se ovi kriteriji zanemarili, a oni uzrokuju velike štete, stvaraju goleme troškove i snižavaju prinose, 10 Istarskih općina svrstano je iz ZPO u PPO?! Osim toga suša i niske temperature postali su više pravilo nego iznimka do te mjere da svake godine strahujemo od novih elementarnih nepogoda zbog kojih su neki poljoprivrednici proteklih godina u nekoliko navrata bili pred kolapsom i to i oni iz sektora biljne proizvodnje (mraz u proljeće nakon cvatnje, ljeto mjesecima bez kapi kiše do te mjere da smo u Istri imali redukciju) i stočne (suša je uzrokovala smanjeni broj otkosa i lošu kvalitetu trave, te su primjerice ove godine lokalni stočari u nedostatku sijena prisiljeni ga kupovati izvan županije ali i države). Molimo da se ovi kriteriji i dalje uvažavaju i da se 10 Istarskih općina koje su nepravedno premještene iz ZPO u PPO budu i dalje razvrstane u ZPO područja i to redom: Bale, Buzet, Grožnjan, Kanfanar, Karojba, Oprtalj, Pazin, Sveta Nedjelja, Sveti Petar u Šumi i Žminj. Ionako je na ovim područjima teško obrađivati zemlju, ne samo zbog vremenskih nepogoda, već i zbog rascjepkanosti zemljišta, neravnog terena, a ovim planiranim smanjenjem poticaja kroz IAKS mjere još ćete to dodatno otežati i usmjeriti poljoprivrednike ovog područja u profitabilnije grane, prvenstveno turizam. I ovo malom broju poljoprivrednika koji su izabrali cjelogodišnji rad i trud, uz veliki rizik ćete ovom odlukom jako otežati ionako težak posao. Moram primijetiti da je u kategoriji ZPO područja sada puno manje općina, oko 50 manje. Jako žalosno da štedite na onima kojima je rad ionako težak. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Kriterij "niska temperatura" nije mogao biti uzet u obzir pri izradi navedene Studije jer je samo jedna postaja u Republici Hrvatskoj odgovarala ovom kriteriju, a kriterij "suša" nije bio prihvaćen od strane Europske komisije - JRC. Suša je bila utvrđena na samo četiri postaje geostatičkom metodom koja je bila jedino primjenjiva, no nije bila prihvaćena od strane Europske komisije koja je tražila da se ovaj kriterij izbaci što je moralo biti učinjeno.
20 GORAN ĐANIĆ PRAVILNIK Prema novome prijedlogu Općina Podgorač gubi pravo na dosadašnje poticaje po mjeri M13 Područja s prirodnim ograničenjima. Mišljenja smo da to nema smisla jer kvaliteta zemlje i tla je uvelike ispod prosjeka kvalitete tj. vrlo loše kvalitete i samim time prinosi na tim tlima su ispod prosjeka prinosa. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
21 Grad Duga Resa PRAVILNIK Poštovani, područje Grada Duge Rese je novim prijedlogom Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima neopravdano svrstano u područja s posebnim ograničenjima - PPO, umjesto u područja s značajnim ograničenjima - ZPO. Uvidom u kartu priloženu „Studiji određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti indikatora br. 41., Organska tvar u tlu“ i broj „42., Erozija tla vodom“ za programsko razdoblje 2021. – 2027. na koju se pozivate, vidljivo je da su velika područja u Slavoniji i okolici Zagreba klasificirana u područja za značajnim ograničenjima - ZPO, a smatramo da su navedena područja u odnosu na Grad Dugu Resu u povoljnijem položaju što se tiče prirodnih ograničenja ali i gospodarstva. Smatramo da poljoprivredne površine na području Grada Duge Rese udovoljavaju kriterijima iz čl. 2. st. 2. Pravilnika koji se odnose na područja s značajnim ograničenjima - ZPO (ograničena propusnost tla, nepovoljna tekstura i kamenitost, plitka ekološka dubina, nepovoljna kemijska svojstva i nagib). Valja napomenuti da je veliki dio poljoprivrednih površina, preko 86% ima karakteristike krša, što je izuzetno nepovoljno za obradu poljoprivrednih površina. Uz nepovoljne klimatske uvjete (oluje, mraz, poplave, nagle promjene u temperaturi) i zakorovljenost poljoprivrednih površina, sve navedeno ima nepovoljan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju koja je ionako devastirana. Sve manje poljoprivrednika je zainteresirano za privređivanje na zemlji, a prisutan je trend starenja stanovništva, poljoprivrednika i nezainteresiranost mladih da se ozbiljno bave poljoprivredom, što će imati za posljedicu iseljavanje stanovništva iz Grada Duge Rese. Stoga molimo da uvažite iznijete agrumente i svrstate Grad Dugu Resu u područja s značajnim ograničenjima - ZPO. Poljoprivrednicima Grada Duge Rese je potrebna veća potpora, a ne manja što će za posljedicu imati svrstavanje Grada Duge Rese u područja s posebnim ograničenjima - PPO. U protivnom nastaviti će se trend opadanja gospodarske aktivnosti i devastacija poljoprivrede u Gradu Dugoj Resi koja velikim dijelom obuhvaća ruralno područje, što nikako nije u interesu Jedinice lokalne samouprave i stanovnika Grada Duge Rese. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Kako smo naveli, kriteriji su propisani u metodologiji po kojoj se određuju područja s ograničenjima, a kriterij tla je samo jedan od mnogih koji se moraju uzeti u obzir. Važno je i reći da sustrogo propisane smjernice sa kriterijima prisutne od 2016. godine i po njima je izrađena najnovija Studija određivanja područja s ograničenjima (uz korištenje najnovijih podataka), dok je prethodna studija rađena 2012. godine kada smjernice još nisu bile strogo propisane i raspolagalo se sa puno starijim podacima pa je iz tog razloga došlo do izmjena područja koja prema novoj studiji ulaze u područja s ograničenjima ili mijenjaju kategoriju u odnosu na dosadašnje stanje.
22 Grad Garešnica PRAVILNIK Poštovani, Grad Garešnica se prema Pravilniku o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima („NN“, broj 38/19) nalazi na području sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO). Prijedlogom novog Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima, kojim ste maknuli kriterij suše, a sa kojom se svake godine sve više borimo, Grad Garešnica više nije svrstan ni u jednu kategoriju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima, te vas ovim putem molimo da ispravite pogrešku i Garešnicu ponovo uvrstite u područje sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO), jer nije došlo do nikakvih promjena tla na bolje, nego samo na gore. Budući da nismo upoznati s načinom izrade „Studije“ te nismo sigurni ni da li je uopće provedena na području grada Garešnice i da li je snimljeno pravo stanje na terenu, zanimaju nas podaci na osnovu kojih je sama „Studija“ izrađena, posebice zato što je Garešnica prethodno bila u ZPO-u. Svime prethodno navedenim, tražimo da nas dodate na listu područja sa značajnim prirodnim ograničenjima. Srdačan pozdrav, Grad Garešnica! Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
23 GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA PRAVILNIK Po važećem Pravilniku o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima Grad Hrvatska Kostajnica evidentiran je kao „područje sa značajnim prirodnim ograničenjima“ (ZPO). Novim prijedlogom Pravilnika Grad nije evidentiran kao „ZPO“. Zadnjih dvadesetak godina svjedoci smo učestalim poplavama rijeke Une i sve učestalijim bujičnim vodama koje nanose znatne štete – na infrastrukturi i zemljištu (klizišta). Redovito – svake godine – imamo proglašenje prirodne nepogode. Sukladno navodima Priloga III Uredbe (EU) br. 1305/2013 smatramo da su, za Grad Hrvatsku Kostajnicu, ispunjeni „Biofizički kriteriji za razgraničavanje područja s prirodnim ograničenjima“ i to: - suvišno vlažno tlo i - ograničeno odvodnjavanje tla. Slijedom navedenoga smatramo potrebnim dopuniti članka 2., stavak 2. prijedloga Pravilnika sa naprijed navedenim kriterijima te Grad Hrvatsku Kostajnicu evidentirati kao područje sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO). Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Kako smo naveli, kriteriji su propisani u metodologiji po kojoj se određuju područja s ograničenjima, a kriterij vezan uz poplave nije propisani kriterij te se kao takav ne može uzeti u obzir. Važno je i reći da sustrogo propisane smjernice sa kriterijima prisutne od 2016. godine i po njima je izrađena najnovija Studija određivanja područja s ograničenjima (uz korištenje najnovijih podataka), dok je prethodna studija rađena 2012. godine kada smjernice još nisu bile strogo propisane i raspolagalo se sa puno starijim podacima pa je iz tog razloga došlo do izmjena područja koja prema novoj studiji ulaze u područja s ograničenjima ili mijenjaju kategoriju u odnosu na dosadašnje stanje.
24 Grad Karlovac PRAVILNIK GRAD KARLOVAC U važećem Pravilniku u okviru Karlovačke županije Grad Karlovac svrstan je u područja sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO), kao i susjedne JLS Draganić, Duga Resa, Krnjak, Lasinja, Netretić, Ozalj i Vojnić. U prijedlogu novog Pravilnika uočeno je da su iz svih kategorija izostavljeni jedino Grad Karlovac i Općina Lasinja dok su npr. Općina Draganić i Grad Ozalj ostali u ZPO, a ostale susjedne općine svrstane u PPO. Obzirom da se biofizička ograničenja u kojima se odvija poljoprivredna proizvodnja na području Karlovca u proteklim godinama nisu promijenila, odnosno tla su i dalje pretežito kisele reakcije, slabe propusnosti i niske razine humusa, a izraženi su i kasni proljetni mrazevi, te su znatne površine u poplavnom području uz rijeke Kupu, Koranu, Dobru i Mrežnicu. Proteklih godina svjedoci smo čestih poplava, čak i nekoliko puta godišnje, što otežava pristup poljoprivrednim površinama i uzrokuje znatne štete u proizvodnji. Mišljenja smo da Grada Karlovac kao i do sada treba ostait u ZPO, ili barem u PPO, jer će u protivnom poljoprivredni proizvođači, kojih je na žalost svakim danom sve manje, biti u puno nepovoljnijem položaju u odnosu na proizvođače u susjednim općinama s gotovo istim uvjetima proizvodnje. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta.
25 Grad Pakrac PRAVILNIK Poštovani, Grad Pakrac se prema Pravilniku o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima („NN“, broj 38/19) nalazi na području sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO). Prijedlogom novog Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima Grad Pakrac nije svrstan ni u jednu kategoriju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima, te vas ovim putem molimo da ispravite vašu pogrešku i da Grad Pakrac uvrstite u područje sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO), jer nije došlo do promjena prema kriterijima u Prilogu III Uredbe (EU) br. 1305/2013 (ograničena propusnost tla, nepovoljna tekstura i kamenitost, plitak ekološka dubina, nepovoljna kemijska svojstva, nagib), odnosno nažalost nisu se poboljšale ili promijenile na bolje vrijednosti poljoprivrednog zemljišta na području grada Pakraca prema navedenim kriterijima za definiranje područja sa značajnim prirodnim ograničenjima. Isto tako susjedni grad istih vrijednosti poljoprivrednog zemljišta je definiran kao područje sa značajnim prirodnim ograničenjima, uvjereni smo kako i Grad Pakrac treba biti definiran kao područje sa značajnim prirodnim ograničenjima što je bio i do sada, a posebice zato što je naše područje za razliku od susjednog definirano kao brdsko-planinsko, te je zasigurno u postotku puno veći nagib terena na području Grada Pakraca. S obzirom da nismo upoznati sa samom izradom „Studije određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 „Organska tvar u tlu“ i broj 42 „Erozija tla vodom“ za programsko razdoblje 2021.- 2027.“, odnosno ne znamo da li je „Studija“ uopće provedena na području grada Pakraca, jer u „Studiji“ nema rezultata za istraživanja koja je trebala dati za područje grada Pakraca, posebice zato što je Grad Pakrac prethodno bio u ZPO-u, očito je došlo do pogreške, te vas ovim putem molimo da ispravite pogrešku i Grad Pakrac svrstate u područje sa značajnim prirodnim ograničenjima. Shodno svemu navedenom, smatramo da nema osnove da Grad Pakrac bude isključen iz područja sa značajnim prirodnim ograničenjima i ovim putem vas tražimo da u Pravilnik o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima uvrstite Grad Pakrac. GRAD PAKRAC Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
26 GRAD SLUNJ PRAVILNIK Grad Slunj se ne slaže s prijedlogom ovog Pravilnika u kojemu je područje Slunja svrstano u područje s posebnim prirodnim ograničenjima – PPO i predlažemo da se Grad Slunj svrsta u područje sa značajnim prirodnim ograničenjima - ZPO, kako je i bio svrstan po dosadašnjem Pravilniku (NN br. 38/19), jer udovoljava svim kriterijima utvrđenim člankom 2. stavkom (2) Pravilnika, a to su: a) ograničena propusnost tla, b) nepovoljna tekstura i kamenitost, c) plitka ekološka dubina, d) nepovoljna kemijska svojstva i e) nagib, na više od 60% svoje poljoprivredne površine. Smatramo da Grad Slunj ne može biti svrstan u područje s posebnim prirodnim ograničenjima kako je propisano prijedlogom Pravilnika u članku 2. stavak (3) kao područje koje na najmanje 50% svog teritorija ima karakteristike krša, jer to nije točno. Za područje Grada Slunja, Općine Cetingrad i Općine Rakovica 2003. godine Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu izradio je Program razvitka poljoprivrede, u kojemu su utvrđene glavne vrste ograničenja na tlima na ovom području koja vrijede i danas, a to su stjenovitost, nagib terena, dubina tla, kamenitost, erozija, ekstremna kiselost tla, a na tlima uz riječne tokove dreniranost i višak vode. Tako je utvrđeno i da je na ovom području malo dobro obradivih tala, svega 2%, dok najviše tala, 97,8% ima značajna prirodna ograničenja za obradu. Sadašnjim prijedlogom Pravilnika, Grad Slunj i Općina Rakovica su svrstani u PPO, a Općina Cetingrad u ZPO, iako se radi o susjednim općinama u kojima su sastav tla i ostala ograničenja propisana člankom 2. , stavkom 2. potpuno ista. Osim toga, sva navedena značajna prirodna ograničenja su slična i u susjednoj Općini Krnjak i drugim općinama i gradovima na području Karlovačke županije. Ako k tome dodamo klimatske promjene, visoke temperature, nedovoljne količine oborina koje uzrokuju učestale suše (proglašena prirodna nepogoda suša za Grad Slunj u 2022. godini), kasne proljetne mrazove, golomrazice zimi, usitnjenost zemljišta, očito je da poljoprivrednici na ovim područjima imaju značajna prirodna ograničenja zbog kojih je otežana primjena suvremene tehnologije, te su zbog udaljenosti i teže dostupnosti obradivih površina i tržišta, povećani i transportni troškovi, odnosno veća su ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju nego na nekim drugim područjima, a koja su ovim prijedlogom Pravilnika svrstana u ZPO (?), čime se naši poljoprivrednici stavljaju u neravnopravan položaj. Svi pokazatelji koje smo naveli, utječu na isplativost poljoprivredne proizvodnje, stoga smatramo da je za ovo područje (velike površine 392 km2), koje je nerazvijeno, slabo naseljeno, pogranično područje sa Bosnom i Hercegovinom, u kojemu jedino poljoprivreda može zaustaviti odljev stanovništva jer nema razvijenih drugih gospodarskih grana, važno da se strateški ne donose Pravilnici koji mogu još pogoršati sadašnje stanje, već naprotiv, da se promišljenim aktima osigura daljnji razvoj ovakvih područja. Smatramo da je Studija temeljem koje je utvrđen status područja s prirodnim i ostalim ograničenjima trebala biti objavljena uz ovo savjetovanje, kako bi se vidjelo na temelju kojih se podloga predlaže ovakva podjela područja. Prema našim saznanjima, kao jedna od podloga korištena je Karta s pedološkim ograničenjima tla „u nedostatku drugih podloga na nacionalnoj razini“, iako ta karta nije u potpunosti i cijelosti završena, iz kojeg razloga izražavamo sumnju da li su podloge koje su korištene kod izrade prijedloga ovog Pravilnika kvalitetno pripremljene, potpune i pouzdane (ili su uzeti nepotpuni podaci od prije 30-tak godina). Osim toga, kao izvor podataka za kartu niskih temperatura zraka korišteni su meteorološki podaci minimalne i maksimalne dnevne temperature zraka iz osnovne mreže meteoroloških postaja DHMZ-a, što znači da su za područje Karlovačke županije uzeti podaci samo sa meteorološke postaje u Karlovcu i Ogulinu, a koji se ne mogu primijeniti na ovo područje. Na kraju možemo reći da zadnjih nekoliko godina uočavamo male pomake u poljoprivredi ovog područja, jer je određeni broj mladih ljudi odlučio ostati na svojim poljoprivrednim gospodarstvima, podižu trajne nasade, bave se stočarstvom, čiste zapuštene poljoprivredne površine, tako da se nadamo u ime njih i svih drugih poljoprivrednih gospodarstava sa ovog područja, da će se ovakav prijedlog izmijeniti, tako da se ovo područje uvrsti u ZPO kako je i bilo do sada. S poštovanjem, Grad Slunj Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
27 Hrvatska poljoprivredna komora PRAVILNIK, Članak 2. Poštovani, Temeljem kriterija iz Stavka 2. - Ograničena propusnost tla te nagib na 60% poljoprivredne površine, smatramo kako nije moguće da je Grad Novi Marof izgubio status ZPO. Naime, polovina poljoprivredne površine leži na močvarnom dijelu Bednje i izvora/sliva Lonje, a druga polovica je na izrazito velikom nagibu te iz tog razloga smatramo kako se radi o očitoj grešci u studiji, koju je potrebno ispraviti. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Kako smo naveli, kriteriji su propisani u metodologiji po kojoj se određuju područja s ograničenjima, a kriterij tla je samo jedan od mnogih koji se moraju uzeti u obzir. Važno je i reći da sustrogo propisane smjernice sa kriterijima prisutne od 2016. godine i po njima je izrađena najnovija Studija određivanja područja s ograničenjima (uz korištenje najnovijih podataka), dok je prethodna studija rađena 2012. godine kada smjernice još nisu bile strogo propisane i raspolagalo se sa puno starijim podacima pa je iz tog razloga došlo do izmjena područja koja prema novoj studiji ulaze u područja s ograničenjima ili mijenjaju kategoriju u odnosu na dosadašnje stanje.
28 Ivan Šilar PRAVILNIK, Članak 2. Poštovani, U nastavku Vam dostavljam komentar na prijedlog Pravilnika budući da smatram da je općina Đulovac nepravedno izbačena sa popisa područja sa ZPO. U prijedlogu Pravilnika koji je na e-savjetovanju su napravljene određene izmjene u odnosu na važeći Pravilnik iz 2019. godine. Jedna od takvih izmjena se odnosi na kriterije prema kojima se utvrđuju područja sa ZPO kao uklanjanje kriterija a) niska temperatura i b) suša. U prijedlogu novog Pravilnika nije navedeno zašto navedeni kriteriji nisu bitni za određivanje područja sa značajnim prirodnim ograničenjima, a studija prema kojoj su određena područja sa ZPO nije dostupna javnosti zbog čega poljoprivrednici mogu samo nagađati što se to promijenilo u modernoj poljoprivrednoj proizvodnji da je ona postala otporna na sušu i niske temperature (mraz). Jedan od načina na koji se poljoprivrednici mogu boriti protiv suše je uz sustav navodnjavanja ali se na teritoriju RH ne navodnjava niti 1% poljoprivrednog zemljišta. Poljoprivrednici iz nerazvijenih krajeva kao što je općina Đulovac koju karakteriziraju niski dohodak, nezaposlenost, starenje stanovništva, smanjenje broja stanovnika, loša obrazovna struktura i niz ostalih negativnih čimbenika nemaju dovoljno kapitala i znanja za ulaganje u napredne sustave navodnjavanja te je uklanjanje kriterija a) niska temperatura i b) suša iz Pravilnika apsolutno neprihvatljivo. U nastavku Vam dostavljam podatke o vremenskim nepogodama koje su pogodile područje općine Đulovac prethodnih godina: - 2016. godine je proglašena elementarna nepogoda zbog suše - 2016. godine smo imali velikih problema zbog olujnog i orkanskog vjetra iako nije proglašena elementarna nepogoda - 2017. godine je područje zahvatila tuča s kišom koja se smrzava u dodiru s podlogom - 2020. godine je područje zahvatio mraz - 2021. godine je proglašena elementarna nepogoda zbog suše - 2022. godine je drugu godinu za redom proglašena elementarna nepogoda zbog suše - 2022. godine je područje zahvatila još jedna prirodna nepogoda zbog olujnog i orkanskog vjetra Također, radi se o brežuljkastom području smještenom uz Papuk, te je obrađivanje zemljišta pod nagibom izuzetno otežano u odnosu na druga područja. Područje općine je do sada pripadalo u kategoriju područja sa ZPO i zatečeni smo prijedlogom da se navedeno područje treba ukloniti sa popisa jer se ništa značajno nije dogodilo u proteklom vremenu što bi utjecalo na to da područje općine više ne pripada u područja sa ZPO. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Kako smo naveli, kriteriji su propisani u metodologiji po kojoj se određuju područja s ograničenjima, a kriterij tla je samo jedan od mnogih koji se moraju uzeti u obzir. Važno je i reći da sustrogo propisane smjernice sa kriterijima prisutne od 2016. godine i po njima je izrađena najnovija Studija određivanja područja s ograničenjima (uz korištenje najnovijih podataka), dok je prethodna studija rađena 2012. godine kada smjernice još nisu bile strogo propisane i raspolagalo se sa puno starijim podacima pa je iz tog razloga došlo do izmjena područja koja prema novoj studiji ulaze u područja s ograničenjima ili mijenjaju kategoriju u odnosu na dosadašnje stanje.
29 Ivan Tvrdojević PRAVILNIK Stara židovska kletva glasi "da bog dao pa ti uzeo" Kada je 2015g počela isplata potpore po novom planu i među njom potpora za ZPO,SPO,GPO nitko iz 364 JLS koja su ušla u ova područja nije postavljao pitanje zašto ove preostale 192 JLS nisu ušle. Zašto bi se oni pitali, kada na mojoj općini Klakar koja nije ušla u ZPO nije nitko postavljao pitanje, a itekako smo trebali postavljat pitanje jer 80% oranica je "Ritska crnica" kod 42 koja ima lošu dreniranost Međutim pošto imamo dosta pašnjaka u vlasništvu RH sa tlom pod nazivom "Aluvijalno obranjeno od poplava" kod 6, koje po tablici u "studiji" ima dobru dreniranost, nismo ušli. Na stranu što je to pašnjak i što 2015g nije bio u ARKOD-u, činjenica je da je to poplavno područje (RETENCIJA) najveća poslije Lonjskog polja. Pošto su sredstva iz fonde RR moj prijedlog je da se ne gleda na nivou općina već mali OPG-i u stvarnom ruralnom prostoru koji se bave stočarstvom, povrtlarstvom, voćarstvom i ostalim proizvodnjama ne više od 20ha i 20 UG stoke. "Čuvajte male veliki se i onako za sebe pobrinu" Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta.
30 Ivan Tvrdojević PRAVILNIK Novi pravilnik, a u stvari je isti kao i prethodna tri (15,17,19) jedina razlika nekoliko JLS "unutra ili van" Najdraža mi je ona grad Zagreb "van" Prostor koji je 5-6 km od Jelačić placa i milion potrošača netko je držao 8 god. u "ruralnom prostoru" i "području sa prirodnim ograničenjem". Međutim to je sitno naspram količine nepravde koja je ostala. Posavske općine Brod.-posavske županije (Bebrina,Klakar,Oprisavci Slav. Šamac) nisu u ZPO a redom su daleko "ruralnije" od općina Stupnik,Gornja Vrba,Garčin,Donji Andrevci,Vrpolje koje jesu u ZPO. Ako netko "gore" bude ovo čitao reći će da se status ZPO-a dobiva zbog kvalitete tla (dreniranost,kiselost i ost.) a ne postotkom "ruralnosti" ali oni dobivaju sredstva iz fonda RR kojemu ime govori čemu služi. Šlag na torti su gradovi Slav. Brod i Nova Gradiška kao "dragulji nepravde" BPŽ-a u ZPO. Studija koja je dovela do ove diskriminacije naših općina je jako upitna jer u praksi nema nikakve razlike između tla općina koje jesu i onih koje nisu u ZPO. U prvoj fazi studije određeno je 320 JLS sa prirodnim ograničenjima, a to kao EU nije odobrila pa se pristupilo "fine tuning" i rezultat je bio 100 JLS izbačenih iz ZPO. Među izbačenim JLS bile su općine Sikirevci i Slav.Šamac, a kriterij za izbacivanje je bio SO veći od 80%SO EU, to je oko 10 000 kn vrijednosti proizvodnje po ha. Kako su došli do te vrijednosti je "viša matematika", problem je u tome što su oni u vrijednost biljne proizvodnje uvrstili stočarsku proizvodnju i na taj način dobili SO veći od 80%SO EU. Rezultat tog "briljantnog" poteza je bio da su mnoge općine na kojima je bilo puno OPG-a sa stočarskom proizvodnjom izbačene iz ZPO. Dakle ratari 100plus ha su su dobivali 130 eura nagrade što se ne bave stočarstvom. Osim 130 eur/ha dobili su 3 boda na natječajima fonda RR i dodatnih 20% nepovratnih sredstava. Moram priznati da je napokon stočarstvo dobilo neke "bonuse" (dobrobit i PUS), ali ove nepravde u ZPO bi trebalo svakako ispraviti. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Kako smo naveli, kriteriji su propisani u metodologiji po kojoj se određuju područja s ograničenjima, a kriterij tla je samo jedan od mnogih koji se moraju uzeti u obzir. Važno je i reći da sustrogo propisane smjernice sa kriterijima prisutne od 2016. godine i po njima je izrađena najnovija Studija određivanja područja s ograničenjima (uz korištenje najnovijih podataka), dok je prethodna studija rađena 2012. godine kada smjernice još nisu bile strogo propisane i raspolagalo se sa puno starijim podacima pa je iz tog razloga došlo do izmjena područja koja prema novoj studiji ulaze u područja s ograničenjima ili mijenjaju kategoriju u odnosu na dosadašnje stanje.
31 IVAN VRBANIĆ PRAVILNIK Poštovani, u ime poljoprivrednih proizvođača sa područja Općine Petrijevci izražavam svoje nezadovoljstvo i protivljenje ovakvim prijedlogom Pravilnika, posebno sa prijedlogom popisa JLS koje pripadaju jednoj od kategorija sa prirodnim ograničenjima. Neminovno je došlo do pogriješke u izradi same Studije koja je podloga za ovakav prijedlog Pravilnika. Područje Općine Petrijevci do sada je pripadala u kategoriju područja sa značajnim prirodnim ograničenjima i tamo treba i ostati iz vrlo jednostavnog razloga jer se ništa značajno nije dogodilo u proteklom vremenu što bi utjecalo na to da područje Općine Petrijevci više ne pripada u područja sa značajnim prirodnim ograničenjima. Ovim putem predlažem da Ministarstvo poljoprivrede revidira podatke Studije - Određivanje područja s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama iz lipnja 2022., prema kojoj velik broj JLS više ne pripada područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima, Studija ne pokazuje pravo stanje na terenu jer, koliko meni poznato i mojim kolegama poljoprivrednicima sa područja Općine Petrijevci, nitko nije na našem području radio nikakva mjerenje i/ili ispitivanja kao ni analizu ili anketiranje nas poljoprivrednih proizvođača. Isto tako je nelogično da susjedne općine koje graniče sa područjem Općine Petrijevci poput Općine Bizovac i Općine Darda po novom prijedlogu pripadaju u područja ZPO, a Općina Petrijevci ne. Područja ove tri JLS imaju potpuno iste vrijednosti kada su u pitanju a) Ograničena propusnost tla, b) Nepovoljna tekstura i kamenitost, c) Plitka ekološka dubina, d) Nepovoljna kemijska svojstva i e) Nagib, stoga ne vidim razlog za diskriminaciju ili drugačije postupanje. Ukoliko je Studija pokazala da smo različiti onda nije kvalitetno, pravedno i pravično načinjena i treba ju revidirati. Molim da Ministarstvo poljoprivrede revidira popis JLS koje pripadaju područjima ZPO i područje Općine Petrijevci uvrsti nas listu kako je bilo i do sada. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
32 Ivica Marić PRAVILNIK, Članak 5. Poštovani, Smatram da u Članku 2., djela koji se tiče kriterija za područja sa značajnim ograničenjima koja obuhvačaju one JLS koje su najmanje sa 60% obuhvaćena istima, a čine ih: a) Ograničena propusnost tla b) Nepovoljna tekstura i kamenitost c) Plitka ekološka dubina d) Nepovoljna kemijska svojstva i e) Nagib Ti kriteriji više nisu u realnosti rečenice i pojma koji se tiče područja sa značajnim ograničenjima. Svjesni smo da su se klima i njene karakteristične komponente za svako tipično geografsko područje promjenile, a najviše u dijelu podizanja srednjih dnevnih temperatura i rasporeda oborina. Ovim kriterijima neupitno je dodavanje tala koja su propusna, lagana i pjeskovita. Na mojoj općini u kojoj živim i koja nije obuhvaćena kao područje sa značajnim ograničenjima ( općina Sopje) značajan je dio takvih tala. Na takvim tlima uglavnom zadnjih nekoliko godina sijemo ozime kulture jer je sjetva jarih kultura toliko rizična i zadnjih godina ekonomski neopravdana i ne iplativa. Takvih tala i u ostalim dijelovima RH ima na pretek, a kao takva nisu obuhvaćena i značajno limitiraju bavljenje poljoprivredom. Molim da se ova činjenica razmotri, a svakako predlažem da kriterij koji opisuje: lagana, plitka, pjeskovita i izuzetno propusna tla također uzme u obzir i prema tom kriteriju napravi nova klasifikacija područja jer nešto što je važilo za poljoprivredu prije 20-30 godina danas ni približno ne važi. Predlažem da se pokuša u kriterije uvrstiti i klimatska komponenta: srednje dnevne temperature i oborine u ljetnom dijelu vegetacije, jer tu će se značajno uočiti promjene u odnosu na te pokazatelja od prije 20-30 godina. Moja općina Sopje je jako dobar primjer, a to nitko nije uzeo u obzir. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 i strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja i Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
33 Ivica Rusek PRAVILNIK Poštovani, bavim se poljoprivredom u općini Breznički Hum koja je ne znam iz kojih razloga maknuta iz područja s prirodnim ograničenjima, budući da se nalazimo u brežuljkastom i brdovitom, krajoliku u Hrvatskom Zagorju, sa puno nagiba, radim oko 50 hektara zemlje i više od 75% parcela u općini Breznički Hum je s nagibima većim od 60% i više. Zemlja je teška i škrta za obradu i puna kamena. Molim Vas da vratite Općinu Breznički Hum na popis s područjima s prirodnim ograničenjima. Danas pomoću satelita i svih drugih dostupnih podataka puno jednostavnije možete napraviti pravedniju raspodjelu od ove u savjetovanju. Tri okolne općine su uvrštene, a općina Breznički Hum nije. (Hrašćina, Breznica i Bedenica) molim Vas da i našu općinu vratite u područja s prirodnim ograničenjima. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
34 Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje PRAVILNIK, Članak 5. Dodatak 2: U popis sa značajnim prirodnim ograničenjima dodati poljoprivredne površine u nadležnosti grada Kutine i općine Jasenovac (Sisačko-moslavačka županija) temeljem članka 2., stavka 2, a) ograničena propusnost tla. Sukladno Studiji na str. 68 dat je kartografski prikaz poljoprivrednih površina sa vrlo slabom ili slabom dreniranošću zemljišta. Na karti je evidentno da su poplavna područja/poljoprivredne površine općine Jasenovac i grada Kutine klasificirane kao 100% površine zemljišta sa ograničenjima. Dreniranost tla utvrđena je na temelju podataka o dreniranosti koja je navedena na korištenim pedološkim kartama RH (1:50000) za svaku kartiranu odnosno sistematsku jedinicu tla. Na str. 110 Studije dat je kartografski prikaz područja RH na kojima postoje prirodna ograničenja te su na toj karti jasno prikazana područja poljoprivrednih površina općine Jasenovac i grada Kutine. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 i strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja i Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
35 Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje PRAVILNIK, Članak 2. Članak 2., stavak 2, a) ograničena propusnost tla navedena je u Prilogu III. Uredbe (EU) br. 1305/2013 u kategoriji TLO definirano kao područje u kojima je tlo natopljeno vodom u većem dijelu godine sa graničnom vrijednosti u rasponu od 80 cm od površine više od šest mjeseci ili vlažno u rasponu od 40 cm više od 11 mjeseci. Koja JLS je navedena u Pravilniku temeljem tog kriterija? U Općini Jasenovac i Gradu Kutini poplava i suvišna vlažnost tla je jedna od glavnih prirodnih ograničenja. Primljeno na znanje Uredba 1305/2013 ostaje na snazi u dijelu koji se tiče njenog Priloga III, a koji govori o područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima te kriterijima i graničnim vrijednostima koje su definirane u navedenom Prilogu. Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 (koja i dalje ostaje na snazi u ovom dijelu) te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
36 Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje PRAVILNIK, Članak 1. Studija „ODREĐIVANJE PODRUČJA SA PRIRODNIM OGRANIČENJIMA ILI OSTALIM POSEBNIM OGRANIČENJIMA S KALKULACIJAMA UZ UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI KONTEKST INDIKATORA BROJ 41 ,,ORGANSKA TVAR U TLU" I BROJ 42 ,,EROZIJA TLA VODOM" ZA PROGRAMSKO RAZDOBLJE 2021.-2027“ naručena je 2019. godine i izrađena je u lipnju 2020. godine. Studiju je potrebno odbaciti i/ili ju revidirati jer je izrađena prije donošenje Uredbe (EU) br. 2021/2115 iz čl. 1. st (1), a koja je osnova za donošenje ovog Pravilnika zbog: 1. Članak 154. Uredbe (EU) br. 2021/2115 stavlja Uredbu (EU) br. 1305/2013 izvan snage. Međutim, Članak 32. Uredbe (EU) br. 1305/2013 i Prilog III. i dalje se primjenjuju u vezi s određivanjem područja s prirodnim ili drugim specifičnim ograničenjima. Članak 32. st. 3. definira područja prihvatljiva za plaćanja kao područja koja nisu planinska te imaju značajna prirodna ograničenja ako najmanje 60 % poljoprivredne površine ispunjava barem jedan od kriterija navedenih u Prilogu III. te se nalazi unutar navedene granične vrijednosti. Metodologija za analizu područja sa prirodnim ograničenjima nije temeljena na uputama iz čl. 32. Uredbe (EU) br. 1305/2013 nego je temelj za analizu bila karta korištenja poljoprivrednog zemljišta (stanje 2018. godina) i kriterij da najmanje 60 % površine korištenog poljoprivrednog zemljišta pripada općini/gradu, a granične vrijednosti unutar Priloga III. nisu razmatrane. ZAKLJUČAK: Metodologija je bila temeljena na površini korištenog poljoprivrednog zemljišta, a prema Uredbi je trebala biti temeljem poljoprivredne površine JLS. 2. Studija je analizirala područja sa značajnim prirodnim ograničenjima samo kroz hidromelioracijsku kartu RH u smislu odvodnje vode iz poplavnih područja, a ne u kontekstu da se navedena područja koja su dio sustava za obranu od poplave Srednje Posavlje koriste za reteniranje viška vodnih valova u savskom slijevu i sprječavanje poplava. ZAKLJUČAK: Potrebno je u Studiji napraviti analizu sa zaključcima i kartom vezano na Prilog III. Uredbe (EU) br. 1305/2013 u kategoriji TLO definirano kao područje u kojima je tlo natopljeno vodom u većem dijelu godine sa graničnom vrijednosti u rasponu od 80 cm od površine više od šest mjeseci ili vlažno u rasponu od 40 cm više od 11 mjeseci. Temeljem kriterija iz prijedloga Pravilnika ograničena propusnost tla nije analizirana te niti jedna JLS nije navedena da zadovoljava ovaj kriterij, iako je ovaj biofizički kriterij naveden u Prilogu III. Uredbe. 3. Uz činjenicu da je cijelo Lonjsko, Mokro i Poganovo polje dio sustava za obranu od poplave potrebno je sagledati cjeloviti eko sustav koji se nalazi na zaštićenom području i na području dvije ekološke mreže – Lonjsko polje i Donja Posavina. Nadalje potrebno je sagledati i kontekst prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanje ekstremnih vremenskih uvjeta. Primljeno na znanje Uredba 1305/2013 ostaje na snazi u dijelu koji se tiče njenog Priloga III, a koji govori o područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima te kriterijima i graničnim vrijednostima koje su definirane u navedenom Prilogu. Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 (koja i dalje ostaje na snazi u ovom dijelu) te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
37 josip kastmiler PRAVILNIK Općina Đulovac se prema Pravilniku o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima („Narodne novine“, broj 38/19) nalazi na području sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO). Nažalost, novim se Pravilnikom ne predviđa svrstavanje Općine Đulovac u bilo koju od kategorija područja s prirodnim ili ostalim ograničenjima. Budući da od prošle kategorizacije nije došlo do promjena koje bi dovele do znatnog smanjenja ograničenja uzrokovanih sušom ( ne navodnjava se ni 1% površina) nije došlo do poboljšanja teksture poljoprivrednog zemljišta, kao ni do poboljšanja kemijskih svojstava tla, a većina poljoprivrednih površina nalazi se na brežuljkastom području, nije nam prihvatljivo ukidanje područja sa ZPO. Važno je napomenuti da su suše su zadnjih nekoliko godina redovita pojava, pa kad još dodamo štete od kasnih proljetnih mrazeva jasno je da naši poljoprivrednici posluju u uvjetima značajnih prirodnih ograničenja. Pored svega ne smijemo zaboraviti da je Općina Đulovac jako stradala u ratu, a po indeksu razvijenosti svrstana u I. skupinu – potpomognuta područja, te bi ukidanje kategorije ZPO za poljoprivredne proizvođače s područja naše općine značilo daljnje otežavanje uvjeta opstanka na ovom ionako slabo naseljenom i prometno izoliranom području. Antun Kolić , općinski načelnik Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
38 Josip Paulić PRAVILNIK Ovim putem predlažem da nadležno Ministarstvo poljoprivrede revidira podatke podatke Studije - Određivanje područja s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama iz lipnja 2022., prema kojoj jedinica lokalne samouprave Općina Podgorač nije više u području značajnih prirodnih ograničenja. Posebno nije jasno na koji način je došlo do izbacivanja kriterija "niska temperatura" i "suša" koji su prethodno bili navedeni kao kriteriji koje je trebalo ispuniti područje sa značajnim prirodnim ograničenjima, odnosno one jedinice lokalne samouprave koje na najmanje 60% poljoprivredne površine ispunjavaju te kriterije i granične vrijednosti. Postojanje navedenih kriterija u prethodnim verzijama Pravilnika o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima (NN 34/2015 i NN 38/2019) dovodilo je do razvrstavanja Općine Podgorač u ZPO, odnosno područje sa značajnim prirodnim ograničenjima, a čime nejasnim ukidanjem kriterija "niska temperatura" i "suša" to Općina Podgorač prestaje biti, dok s druge strane nije došlo do klimatskih promjena povrh kojih bi došlo do vremenskih perioda tijekom godine u kojima se niska temperatura i suša ne pojavljuju na području Općine Podgorač. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
39 Karlovačka županija PRAVILNIK Poštovani, Karlovačka županija daje primjedbe na Prijedlog Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima (u nastavku: Prijedlog Pravilnik) smatrajući da je 11 jedinica lokalne samouprave s područja Karlovačke županije (što čini 50% od ukupno 22 jedinice lokalne samouprave), neutemeljeno izgubilo raniji status svrstavanjem u nižu kategoriju odnosno potpunim isključenjem iz područja s ograničenjima. GRADOVI SLUNJ I DUGA RESA, OPĆINE BARILOVIĆ, GENERALSKI STOL, KAMANJE, KRNJAK, NETRETIĆ, RAKOVICA I RIBNIK važećim Pravilnikom o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima (NN br. 34/15, 65/15, 91/15, 19/17, 38/19) razvrstani u područja sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO) Prijedlogom Pravilnika svrstavaju se u područja s posebnim prirodnim ograničenjima (PPO) dok su GRAD KARLOVAC i OPĆINA LASINJA u potpunosti isključeni iz područja s ograničenjima. Slijedom navedenog, poljoprivrednici s navedenih područja u narednom dugoročnom razdoblju biti će u izrazito nepovoljnom položaju te će u pitanje biti doveden njihov opstanak. Ističemo da je u Prijedlogu Pravilnika i proceduri koja je prethodila njegovoj izradi uočen niz nedostataka koje navodimo u nastavku. Člankom 1. točkom 2. Prijedloga Pravilnika navedeno je da se status pripadnosti područjima s prirodnim i ostalim ograničenjima, utvrđen na razini JLS-a, temelji na Studiji izrađenoj u lipnju 2020. godine, u suradnji tvrtke Oikon d.o.o. i Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog Fakulteta. S navedenim promjenama, koje su nastale temeljem ove Studije pod nazivom „Projekt određivanja područja s prirodnim ograničenjima i ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41. „organska tvar u tlu“ i broj 42 „erozija tla vodom“ za programsko razdoblje 2021.-2027. godina“ (u daljnjem tekstu: Studija), a koje će u bitnome promijeniti daljnji rad i aktivnosti poljoprivrednih proizvođača na području Karlovačke županije, javnost nije bila u dovoljnoj mjeri prethodno upoznata što predstavlja značajan propust u smislu transparentnosti. Neosporna je važnost kvalitetnog prethodnog informiranja javnosti o negativnim posljedicama primjene novih pravila-rezultata Studije za poljoprivredne proizvođače u pogledu iznosa potpora i prijava na natječaje mjera PRR RH. U konzultacijama koje smo proveli s poljoprivrednicima i djelatnicima pojedinih institucija u području poljoprivrede, utvrđeno je da do dana pokretanja e-savjetovanja o Prijedlogu Pravilnika nisu imali nikakvih saznanja o izradi Studije, njenim rezultatima kao niti o posljedicama koje ista donosi. U članku 2. točki 2. Prijedloga Pravilnika vidljiv je nedostatak podatka propisanih člankom 32. Uredbe EU broj 1305/2013, u dijelu koji pojašnjava područja značajnih prirodnih ograničenja (ZPO) kako slijedi: ako najmanje 60% poljoprivredne površine ispunjava barem jedan od (izostavljeno) kriterija navedenih u Prilogu III te se nalazi unutar granične vrijednosti. Sve jedinice lokalnih samouprava Karlovačke županije koje su Prijedlogom Pravilnika isključene iz ZPO ispunjavaju barem jedan ili više od navedenih pet kriterija, a to su: ograničena propusnost tla, nepovoljna struktura i kamenitost, plitka ekološka dubina, nepovoljna kemijska svojstva i nagib. Navedeno se može provjeriti izlaskom na teren, uzorkovanjem i analizama tla kao i podacima iz analiza tla koje su poljoprivrednici već izrađivali u ovlaštenim laboratorijima tijekom prošlih godina. Na stranici 230. Studije, temeljem koje je izrađen Prijedlog Pravilnika koji se temelji na indikatoru broj 41.: „organska tvar u tlu“, navodi se da je prvo uzorkovanje tla u sklopu LUKAS projekta za potrebe određivanja kontekst indikatora na kontinentalnoj razini za područje Republike Hrvatske izvršeno 2015. godine, ali isti rezultati nisu bili objavljeni te su se za potrebe EU koristili podaci o sadržaju organske tvari u tlu iz 2009. godine - kada u Hrvatskoj nije bilo izvršeno uzorkovanje tla. To znači da se sadržaj organske tvari određivao prema rezultatima uzorkovanja iz drugih zemalja temeljem rezultata iz 2009. godine, dok rezultati za Republiku Hrvatsku nisu bili dostupni niti u jednom izvještaju. Slijedom navedenog mišljenja smo da indikator broj 41. „organska tvar u tlu“ nije relevantan podatak te su nužni novi podaci o sadržaju organske tvari u tlu, koji će biti rezultat uzorkovanja na području Republike Hrvatske, i to obaveznog uzorkovanja na području svake županije. Po pitanju određivanja indikatora broj 42: „Erozija tla vodom“ na stranici broj 249. Studije, navodi se da isti na nacionalnoj razini do sada nije istraživan. Obzirom da su podaci na kojima se temelje istraživanja sadržaja organske tvari u tlu i erozije tla vodom u okviru Studije zastarjeli odnosno istraživanja u svrhu prikupljanja istih uopće nisu provedena, predlažemo da se za potrebe izrade novog Prijedloga Pravilnika prikupe i koriste znatno detaljniji podaci i podloge, te da važeći Pravilnik ostane na snazi do trenutka u kojemu će nadležna institucija raspolagati s dovoljno mjerljivih podataka i kriterija za eventualne promjene u okviru područja s ograničenjima, uz obavezno prethodno informiranje javnosti. U prilog navedenome ističemo smjernicu koju Studija daje na stranici 258. a kojom se daje prijedlog izrade potrebnih podloga i prikupljanja podataka na razini detaljnosti nužnoj za izradu projekta“ Određivanje gorsko-planinskih područja, područja s prirodnim ograničenjima, područja s posebnim (specifičnim) ograničenjima, za provođenje detaljnog ujednačavanja (Fine Tuninga) te za izradu kalkulacija“ za programsko razdoblje 2028. – 2034. Obzirom na negativne posljedice za područje Karlovačke županije koje bi ovako predložen Pravilnik mogao prouzročiti molimo da uvažite dane primjedbe. S poštovanjem, Karlovačka županija Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Studija Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027. nalazi se na stranicama Programa ruralnog razvoja pod mjerom 13 od trenutka kada je bila završena, a sada i kod intervencije 71.01. Plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima te želimo napomenuti kako su istu izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta.
40 Kristijan Šarčević PRAVILNIK Opg Šarčević Kristijan koji se bavi ratarskom proizvodnjom na području općine Jasenovac,predlaže da se općina Jasenovac obuhvati sa Značajnim prirodnim ograničenjima,zbog otežane proizvodnje u poljoprivredi koju nam čine učestali veliki vodostaji rijeka kojima smo okruženi. Zbog visokih vodostaja dolazi do puštanja vode u retencije Lonjsko polje da se rasteretiti rijeka Sava i dolazi do učestalih poplava na području općine Jasenovac.Voda se dugo zadržava na poljima,zbog toga poljoprivrednici ne mogu na vrijeme odraditi agrotehničke mjere na svojim poljima,i stvaraju se dosta veliki gubitci u proizvodnji. Opg Šarčević Kristijan Puska 5 Jasenovac Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta.
41 Krunoslav Đurec PRAVILNIK, Članak 2. Poštovani, Općina Kalnik ovim Pravilnikom nema status ni GPP, ni status ZPO ni status PPO. Biti poljoprivrednik na području Općine Kalnik je vrlo teško. U prilog tome govori i podatak da se stočni fond u proteklih 10 godina smanjio za 60%, s tendencijom daljnjeg smanjenja. Laporasta i ilovasta zemlja sa površinama koje uvelike podsjećaju na krške krajeve u Dalmaciji. Tla ne zadržavaju vlagu, a svojstva ilovače i laporaste zemlje su također da ne zadržavaju minerale i važne kemijske elemente za rast i razvoj biljaka, stoga je svako ozbiljno ratststvo je nemoguće na području Općine Kalnik. Stočarstvo je također neisplativo zbog usitnjenih površina koje nisu pogodne za ispašu stoke. Sve više parcela se zapušta i ljudi odustaju od poljoprivrede. Mladi migriraju u grad ili ako i ostaju živjeti na selu, ne bave se poljoprivredom. Žalosti me slični krajevi u Krapinsko Zagorskoj i Varaždinskoj županiji imaju jedan od statusa područja s prirodnim ograničenjima, a u isto vrijeme područje Kalnika to nema. Žalosno je i da se ovako važni dokumenti donose politički, umjesto da se pogledaju stručne analize, pa ako treba i izraditi nove analize tla, nagiba zemljišta, nadmorske visine... S poštovanjem, Očajni mali poljoprivrednik koji se neće još dugo baviti s poljoprivredom Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
42 LAG FRANKOPAN PRAVILNIK Poštovani, LAG Frankopan daje primjedbe na Prijedlog Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima. Smatramo da su dvije jedinica lokalne samouprave s područja LAG Frankopan potpuno neutemeljeno izgubile raniji status svrstavanjem u nižu kategoriju. Grad Slunj i Općina Generalski stol, važećim Pravilnikom o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima (NN br. 34/15, 65/15, 91/15, 19/17, 38/19) razvrstani u područja sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO), a ovim Prijedlogom Pravilnika svrstavaju se u područja s posebnim prirodnim ograničenjima (PPO). Budući da smo u svakodnevnom kontaktu sa poljoprivrednicima sa ovog područja, a slijedom navedenog, bojimo se da će ova odluka dovesti u pitanje biti njihov opstanak. Izvjesno je da će poljoprivrednici s ovih područja u narednom dugoročnom razdoblju biti u izrazito nepovoljnom položaju. Ističemo da je u Prijedlogu Pravilnika i proceduri koja je prethodila njegovoj izradi uočen niz nedostataka koje navodimo u nastavku. U članku 1. točki 2. Prijedloga Pravilnika stoji da se status pripadnosti područjima s prirodnim i drugim ograničenjima, utvrđen na razini JLS, temelji na Elaboratu izrađenom u lipnju 2020. godine, u suradnji s tvrtkom Oikon d.o.o. i Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet. S navedenim izmjenama, koje su nastale temeljem ove Studije, javnost nije prethodno dovoljno upoznata, što predstavlja značajan propust u smislu transparentnosti. Važnost kvalitetnog prethodnog informiranja javnosti o negativnim posljedicama novih pravila je neosporna. U konzultacijama s poljoprivrednicima i djelatnicima pojedinih institucija utvrđeno je da do dana pokretanja e-savjetovanja o Prijedlogu Pravilnika nisu imali saznanja o izradi Studije, njezinim rezultatima, kao ni posljedicama. Na stranici 230 Elaborata navodi se da je prvo uzorkovanje tla u sklopu projekta LUKAS u svrhu određivanja konteksta indikatora na kontinentalnoj razini za područje Republike Hrvatske obavljeno 2015. godine. isti rezultati nisu objavljeni, a za potrebe EU korišteni su podaci o sadržaju organske tvari u tlu iz 2009. godine - kada uzorkovanje tla u Hrvatskoj nije obavljeno. To znači da je sadržaj organske tvari određen prema rezultatima uzorkovanja iz drugih zemalja, a ne prema rezultatima iz Hrvatske, što znači da pokazatelj možda nije točan za Republiku Hrvatsku. Sukladno navedenom smatramo da indikator broj 41, „organska tvar u tlu“ nije relevantan podatak, te su potrebni novi podaci o sadržaju organske tvari u tlu, koji će biti rezultat uzorkovanja u Hrvatskoj. Za indikator broj 42, "erozija tla vodom" na stranici 249 studije, navedeno je da još nije istražen na nacionalnoj razini. Obzirom da su podaci na kojima se temelje istraživanja sadržaja organske tvari u tlu i erozije tla vodom u okviru Studije zastarjeli odnosno istraživanja u svrhu prikupljanja istih uopće nisu provedena, predlažemo da se za potrebe izrade novog Prijedloga Pravilnika prikupe i koriste znatno detaljniji podaci i podloge, te da važeći Pravilnik ostane na snazi do trenutka u kojemu će nadležna institucija raspolagati s dovoljno mjerljivih podataka i kriterija za eventualne promjene u okviru područja s ograničenjima, uz obavezno prethodno informiranje javnosti. U prilog navedenome ističemo smjernicu koju Studija daje na stranici 258. a kojom se daje prijedlog izrade potrebnih podloga i prikupljanja podataka na razini detaljnosti nužnoj za izradu projekta“ Određivanje gorsko-planinskih područja, područja s prirodnim ograničenjima, područja s posebnim (specifičnim) ograničenjima, za provođenje detaljnog ujednačavanja (Fine Tuninga) te za izradu kalkulacija“ za programsko razdoblje 2028. – 2034. Obzirom na negativne posljedice za područje LAG FRANKOPAN koje bi ovako predložen Pravilnik mogao prouzročiti molimo da uvažite dane primjedbe. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
43 LAG Petrova Gora PRAVILNIK Poštovani, LAG Petrova Gora daje primjedbe na Prijedlog Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima (u nastavku: Prijedlog Pravilnik) smatrajući da su dvije jedinice lokalne samouprave s područja LAG-a Petrova Gora neutemeljeno izgubili raniji status svrstavanjem u nižu kategoriju odnosno potpunim isključenjem iz područja s ograničenjima. OPĆINE BARILOVIĆ, KRNJAK, važećim Pravilnikom o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima (NN br. 34/15, 65/15, 91/15, 19/17, 38/19) razvrstani u područja sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO) Prijedlogom Pravilnika svrstavaju se u područja s posebnim prirodnim ograničenjima (PPO) .Slijedom navedenog, poljoprivrednici s navedenih područja u narednom dugoročnom razdoblju biti će u izrazito nepovoljnom položaju te će u pitanje biti doveden njihov opstanak. Ističemo da je u Prijedlogu Pravilnika i proceduri koja je prethodila njegovoj izradi uočen niz nedostataka koje navodimo u nastavku. Člankom 1. točkom 2. Prijedloga Pravilnika navedeno je da se status pripadnosti područjima s prirodnim i ostalim ograničenjima, utvrđen na razini JLS-a, temelji na Studiji izrađenoj u lipnju 2020. godine, u suradnji tvrtke Oikon d.o.o. i Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog Fakulteta. S navedenim promjenama, koje su nastale temeljem ove Studije pod nazivom „Projekt određivanja područja s prirodnim ograničenjima i ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41. „organska tvar u tlu“ i broj 42 „erozija tla vodom“ za programsko razdoblje 2021.-2027. godina“ (u daljnjem tekstu: Studija), a koje će u bitnome promijeniti daljnji rad i aktivnosti poljoprivrednih proizvođača na području Karlovačke županije, javnost nije bila u dovoljnoj mjeri prethodno upoznata što predstavlja značajan propust u smislu transparentnosti. Neosporna je važnost kvalitetnog prethodnog informiranja javnosti o negativnim posljedicama primjene novih pravila-rezultata Studije za poljoprivredne proizvođače u pogledu iznosa potpora i prijava na natječaje mjera PRR RH. U konzultacijama koje smo proveli s poljoprivrednicima i djelatnicima pojedinih institucija u području poljoprivrede, utvrđeno je da do dana pokretanja e-savjetovanja o Prijedlogu Pravilnika nisu imali nikakvih saznanja o izradi Studije, njenim rezultatima kao niti o posljedicama koje ista donosi. U članku 2. točki 2. Prijedloga Pravilnika vidljiv je nedostatak podatka propisanih člankom 32. Uredbe EU broj 1305/2013, u dijelu koji pojašnjava područja značajnih prirodnih ograničenja (ZPO) kako slijedi: ako najmanje 60% poljoprivredne površine ispunjava barem jedan od (izostavljeno) kriterija navedenih u Prilogu III te se nalazi unutar granične vrijednosti. Jedinice lokalnih samouprava s područja LAG-a Petrova Gora koje su Prijedlogom Pravilnika isključene iz ZPO ispunjavaju barem jedan ili više od navedenih pet kriterija, a to su: ograničena propusnost tla, nepovoljna struktura i kamenitost, plitka ekološka dubina, nepovoljna kemijska svojstva i nagib. Navedeno se može provjeriti izlaskom na teren, uzorkovanjem i analizama tla kao i podacima iz analiza tla koje su poljoprivrednici već izrađivali u ovlaštenim laboratorijima tijekom prošlih godina. Na stranici 230. Studije, temeljem koje je izrađen Prijedlog Pravilnika koji se temelji na indikatoru broj 41.: „organska tvar u tlu“, navodi se da je prvo uzorkovanje tla u sklopu LUKAS projekta za potrebe određivanja kontekst indikatora na kontinentalnoj razini za područje Republike Hrvatske izvršeno 2015. godine, ali isti rezultati nisu bili objavljeni te su se za potrebe EU koristili podaci o sadržaju organske tvari u tlu iz 2009. godine - kada u Hrvatskoj nije bilo izvršeno uzorkovanje tla. To znači da se sadržaj organske tvari određivao prema rezultatima uzorkovanja iz drugih zemalja temeljem rezultata iz 2009. godine, dok rezultati za Republiku Hrvatsku nisu bili dostupni niti u jednom izvještaju. Slijedom navedenog mišljenja smo da indikator broj 41. „organska tvar u tlu“ nije relevantan podatak te su nužni novi podaci o sadržaju organske tvari u tlu, koji će biti rezultat uzorkovanja na području Republike Hrvatske, i to obaveznog uzorkovanja na području svake županije. Po pitanju određivanja indikatora broj 42: „Erozija tla vodom“ na stranici broj 249. Studije, navodi se da isti na nacionalnoj razini do sada nije istraživan. Obzirom da su podaci na kojima se temelje istraživanja sadržaja organske tvari u tlu i erozije tla vodom u okviru Studije zastarjeli odnosno istraživanja u svrhu prikupljanja istih uopće nisu provedena, predlažemo da se za potrebe izrade novog Prijedloga Pravilnika prikupe i koriste znatno detaljniji podaci i podloge, te da važeći Pravilnik ostane na snazi do trenutka u kojemu će nadležna institucija raspolagati s dovoljno mjerljivih podataka i kriterija za eventualne promjene u okviru područja s ograničenjima, uz obavezno prethodno informiranje javnosti. U prilog navedenome ističemo smjernicu koju Studija daje na stranici 258. a kojom se daje prijedlog izrade potrebnih podloga i prikupljanja podataka na razini detaljnosti nužnoj za izradu projekta“ Određivanje gorsko-planinskih područja, područja s prirodnim ograničenjima, područja s posebnim (specifičnim) ograničenjima, za provođenje detaljnog ujednačavanja (Fine Tuninga) te za izradu kalkulacija“ za programsko razdoblje 2028. – 2034. Obzirom na negativne posljedice za područje LAG-a Petrova Gora koje bi ovako predložen Pravilnik mogao prouzročiti molimo da uvažite dane primjedbe. S poštovanjem , Lag Petrova Gora Primljeno na znanje riteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
44 LAG VALLIS COLAPIS PRAVILNIK, Članak 2. U članku 2. točki 2. Prijedloga Pravilnika vidljiv je nedostatak podatka propisanih člankom 32. Uredbe EU broj 1305/2013, u dijelu koji pojašnjava područja značajnih prirodnih ograničenja (ZPO) kako slijedi: ako najmanje 60% poljoprivredne površine ispunjava barem jedan od (izostavljeno) kriterija navedenih u Prilogu III te se nalazi unutar granične vrijednosti. Sve jedinice lokalnih samouprava Karlovačke županije koje su Prijedlogom Pravilnika isključene iz ZPO ispunjavaju barem jedan ili više od navedenih pet kriterija, a to su: ograničena propusnost tla, nepovoljna struktura i kamenitost, plitka ekološka dubina, nepovoljna kemijska svojstva i nagib. Navedeno se može provjeriti izlaskom na teren, uzorkovanjem i analizama tla kao i podacima iz analiza tla koje su poljoprivrednici već izrađivali u ovlaštenim laboratorijima tijekom prošlih godina. Na stranici 230. Studije, temeljem koje je izrađen Prijedlog Pravilnika koji se temelji na indikatoru broj 41.: „organska tvar u tlu“, navodi se da je prvo uzorkovanje tla u sklopu LUKAS projekta za potrebe određivanja kontekst indikatora na kontinentalnoj razini za područje Republike Hrvatske izvršeno 2015. godine, ali isti rezultati nisu bili objavljeni te su se za potrebe EU koristili podaci o sadržaju organske tvari u tlu iz 2009. godine - kada u Hrvatskoj nije bilo izvršeno uzorkovanje tla. To znači da se sadržaj organske tvari određivao prema rezultatima uzorkovanja iz drugih zemalja temeljem rezultata iz 2009. godine, dok rezultati za Republiku Hrvatsku nisu bili dostupni niti u jednom izvještaju. Slijedom navedenog mišljenja smo da indikator broj 41. „organska tvar u tlu“ nije relevantan podatak te su nužni novi podaci o sadržaju organske tvari u tlu, koji će biti rezultat uzorkovanja na području Republike Hrvatske, i to obaveznog uzorkovanja na području svake županije. Po pitanju određivanja indikatora broj 42: „Erozija tla vodom“ na stranici broj 249. Studije, navodi se da isti na nacionalnoj razini do sada nije istraživan. Obzirom da su podaci na kojima se temelje istraživanja sadržaja organske tvari u tlu i erozije tla vodom u okviru Studije zastarjeli odnosno istraživanja u svrhu prikupljanja istih uopće nisu provedena, predlažemo da se za potrebe izrade novog Prijedloga Pravilnika prikupe i koriste znatno detaljniji podaci i podloge, te da važeći Pravilnik ostane na snazi do trenutka u kojemu će nadležna institucija raspolagati s dovoljno mjerljivih podataka i kriterija za eventualne promjene u okviru područja s ograničenjima, uz obavezno prethodno informiranje javnosti. U prilog navedenome ističemo smjernicu koju Studija daje na stranici 258. a kojom se daje prijedlog izrade potrebnih podloga i prikupljanja podataka na razini detaljnosti nužnoj za izradu projekta“ Određivanje gorsko-planinskih područja, područja s prirodnim ograničenjima, područja s posebnim (specifičnim) ograničenjima, za provođenje detaljnog ujednačavanja (Fine Tuninga) te za izradu kalkulacija“ za programsko razdoblje 2028. – 2034. Obzirom na negativne posljedice za područje Karlovačke županije koje bi ovako predložen Pravilnik mogao prouzročiti molimo da uvažite dane primjedbe. Primljeno na znanje Uredba 1305/2013 ostaje na snazi u dijelu koji se tiče njenog Priloga III, a koji govori o područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima te kriterijima i graničnim vrijednostima koje su definirane u navedenom Prilogu. Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 (koja i dalje ostaje na snazi u ovom dijelu) te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
45 LAG VALLIS COLAPIS PRAVILNIK, Članak 1. LAG Vallis Colapis (pokriva 9 JLS s područka Karlovačke županije i 5 JLS s područja Zagrebačke žup.) daje primjedbe na Prijedlog Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima (u nastavku: Prijedlog Pravilnik) smatrajući da je 11 jedinica lokalne samouprave s područja Karlovačke županije (što čini 50% od ukupno 22 jedinice lokalne samouprave), neutemeljeno izgubilo raniji status svrstavanjem u nižu kategoriju odnosno potpunim isključenjem iz područja s ograničenjima. GRADOVI SLUNJ I DUGA RESA, OPĆINE BARILOVIĆ, GENERALSKI STOL, KAMANJE, KRNJAK, NETRETIĆ, RAKOVICA I RIBNIK važećim Pravilnikom o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima (NN br. 34/15, 65/15, 91/15, 19/17, 38/19) razvrstani u područja sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO) Prijedlogom Pravilnika svrstavaju se u područja s posebnim prirodnim ograničenjima (PPO) dok su GRAD KARLOVAC i OPĆINA LASINJA u potpunosti isključeni iz područja s ograničenjima. Slijedom navedenog, poljoprivrednici s navedenih područja u narednom dugoročnom razdoblju biti će u izrazito nepovoljnom položaju te će u pitanje biti doveden njihov opstanak. Ističemo da je u Prijedlogu Pravilnika i proceduri koja je prethodila njegovoj izradi uočen niz nedostataka koje navodimo u nastavku. Člankom 1. točkom 2. Prijedloga Pravilnika navedeno je da se status pripadnosti područjima s prirodnim i ostalim ograničenjima, utvrđen na razini JLS-a, temelji na Studiji izrađenoj u lipnju 2020. godine, u suradnji tvrtke Oikon d.o.o. i Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog Fakulteta. S navedenim promjenama, koje su nastale temeljem ove Studije pod nazivom „Projekt određivanja područja s prirodnim ograničenjima i ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41. „organska tvar u tlu“ i broj 42 „erozija tla vodom“ za programsko razdoblje 2021.-2027. godina“ (u daljnjem tekstu: Studija), a koje će u bitnome promijeniti daljnji rad i aktivnosti poljoprivrednih proizvođača na području Karlovačke županije, javnost nije bila u dovoljnoj mjeri prethodno upoznata što predstavlja značajan propust u smislu transparentnosti. Neosporna je važnost kvalitetnog prethodnog informiranja javnosti o negativnim posljedicama primjene novih pravila-rezultata Studije za poljoprivredne proizvođače u pogledu iznosa potpora i prijava na natječaje mjera PRR RH. U konzultacijama koje smo proveli s poljoprivrednicima i djelatnicima pojedinih institucija u području poljoprivrede, utvrđeno je da do dana pokretanja e-savjetovanja o Prijedlogu Pravilnika nisu imali nikakvih saznanja o izradi Studije, njenim rezultatima kao niti o posljedicama koje ista donosi. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
46 Lokalna akcijska grupa Una PRAVILNIK Poštovani, u prijedlogu novog Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima kao područja sa značajnim prirodnim ograničenjima nisu navedena područja Grada Hrvatska Kostajnica i općina Dvor i Hrvatska Dubica koja pripadaju području Lokalne akcijske grupe Una. Smatramo da su navedena područja nepravedno izostavljena. Novi prijedlog Pravilnika i ZPO je rađen na temelju Osnovne pedološke karte RH koja je rađena od 1966-1986, dok je važeći stari Pravilnik rađen temeljem Pedološke karte iz 1996. godine. U novom prijedlogu je naveden velik broj jedinica lokalne samouprave koja imaju puno bolju kvalitetu tala i uvjete za bavljenje poljoprivrednom od područja Hrvatske Kostajnice, Dvora i Hrvatske Dubice koja su izostavljeni. Molimo Vas da se napravi analiza prijašnje Studije te istraživanja na terenu kako bi se utvrdilo stvarno stanje na terenu te da se područja Hrvatske Kostajnice, Hrvatske Dubice i Dvora uvrste u ZPO. Nikako podaci iz 1966 ne mogu odgovarati sadašnjem stanju na terenu budući da je na našem području proteklih 30 godina došlo do velikih izmjena u kvaliteti tala, vezano za Domovinski rat, velik broj zaraslih površina, potres, poplave, klizišta i ostale prirodne nepogodne koje su nas zadesile. S poštovanjem, Klementina Karanović Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
47 Luma-prom PRAVILNIK Poštovani, Ne slažemo se s isključenjem općina Rešetari i Okučani iz općina sa ZPO. U općini Rešetari i općini Okučani prevladava pseudoglej. Teško nepropusno tlo s velikim udjelom gline zahtjeva dodatne operacije i troškove kod obrade tla kako bi se dobili zadovoljavajući prinosi. Većina parcela na ovom području su nakon Domovinskog rata zapuštene te su godinama čišćene kako bi se privele kulturi. Nakon velikih ulaganja koja su trebala rezultirati zadovoljavajućom drenažom, na parcelama se pojavljuju situacije u kojima glavni odvodni kanali nisu u stanju odvesti velike oborine, zbog čega su veliki dijelovi naših površina u potpunosti bile potopljene, a što se dogodilo i u siječnju ove godine nakon 200 litara kiše u kratkom periodu. Svi naši upiti na ovu temu prema nadležnim institucijama ostaju neodgovorene. Kao višegodišnji terenski radnik na analizi tla, vrlo dobro poznajem ovaj teren te mogu potvrditi da i ostali poljoprivrednici imaju probleme s odvodnjom vode. S klimatskim promjenama sve su veći ekstremi kako temperaturni, tako i s ogromnim padalinama u kratkom periodu koje naprave nepovratne štete na ratarskim usjevima. Bez ikakvih proizvodno vezanih potpora za glavne kulture na ovom području (pšenica, ječam, soja, kukuruz…) ostanak bez dodatnih 120 Eura po hektaru dovodi u pitanje isplativost proizvodnje. Dok je grad Nova Gradiška s istom ili boljom teksturom tla ostao u ZPO, a graniči s općinom Rešetari i ima neusporedivo kvalitetnije tlo od općine Okučani, smatramo izbacivanje ovih općina neobjašnjivo. Molimo vas da još jednom razmotrite izbacivanje općine Rešetari i općine Okučani s obzirom da bi prema kriteriju OGRANIČENA PROPUSNOST TLA i NEPOVOLJNA TEKSTURA iste trebale biti svrstane u općine sa ZPO. Mislav Marelja Luma-prom d.o.o. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
48 Ljubica Šolić PRAVILNIK, Članak 1. Napokon smo i mi, obični smrtnici uspjeli doći do famozne Studije, pojavila se na nekom linku. Mnogo puta smo čuli kako znanost treba približiti realnom sektoru. Ako je ovaj Pravilnik rezultat približavanja znanosti realnom sektoru, lijepo vas molim, ostanite na rastojanju. „7.1.1. Uvod i izvori podataka U okviru projekta „Određivanje područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi u Republici Hrvatskoj i izrada kalkulacija“ koji je rađen 2012. – 2013. godine za tadašnje potrebe izrade Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014. – 2020. godine, vrednovano je i tlo. Ograničenja vezana uz tlo utvrđena su na temelju pedološke karte Republike Hrvatske mjerila 1:300.000. Europska komisija je prihvatila korištenu pedološku kartu, metodologiju kao i utvrđena područja s pedološkim ograničenjima, uz napomenu da Upravljačko tijelo ima obvezu IZRADE i/ili korištenja DETALJNIJE pedološke karte, kako bi se temeljem takvih podataka izradio projekt određivanja područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi, a koji bi se potom koristio kao podloga za donošenje Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za programsko razdoblje od 2021. – 2027. godine. UPRAVO ZBOG navedenog, Ministarstvo poljoprivrede je raspisalo natječaj za izradu ovog projekta.“ Nadalje se navodi : Za izradu ovog zadatka korištena je pedološka karta semidetaljnog mjerila, odnosno mjerila 1:50.000. Premda s pedološkog aspekta ta karta NIJE U POTPUNOSTI I CIJELOSTI ZAVRŠENA (npr. pojedini manji dijelovi Hrvatske nisu kartirani, kod pojedinih listova karti nedostaju značajke kartiranih jedinica, kod nekih ne postoji tumač pedološke karte, itd.), u nedostatku drugih podloga na nacionalnoj razini, korištena je za izradu slojeva s pedološkim ograničenjima. Karta s pedološkim ograničenjima tla mjerila 1:50.000, koristiti će se kao jedna od ulaznih podloga za određivanje područja s prirodnim odnosno ranije nazivanim biofizičkim ograničenjima. Pardon! Izdvojeni navodi iz gornjeg teksta su sl: Ministarstvo 1. Ima obvezu izrade i/ili korištenja ( ako je nemamo moramo je izraditi ) 2. Upravo zbog navedenog, Ministarstvo poljoprivrede je raspisalo natječaj za izradu ovog projekta 3. PREMDA S PEDOLOŠKOG ASPEKTA TA KARTA NIJE U POTPUNOSTI I CIJELOSTI ZAVRŠENA Što to znač? Projektni zadatak nije završen? Temeljem nepotpune karte donosi se Pravilnik? Ili nešto treće? Nadalje se navodi sl: „Glavni korišteni izvor pedoloških podataka predstavljala je Osnovna pedološka karta Republike Hrvatske mjerila 1:50.000 izrađena u razdoblju od 1966. do 1986. godine.“ Ako postoje pedološke karte iz ovog perioda zašto one nisu korištene u periodu 2012 – 2013, A koriste se 2018 kod ovog projektnog zadataka u kojem „Upravljačko tijelo ima obvezu IZRADE i/ili korištenja DETALJNIJE pedološke karte“ Zašto izrađujemo nešto što imamo, ako to imamo zašto to nismo koristili i do sada? Zašto je uopće financiran projekt po „obvezi izrade“ detaljnije karte, kada detaljnija karta postoji, a nova nije ni napravljena- „NIJE U POTPUNOSTI I CIJELOSTI ZAVRŠENA“ Zar je gotovo 5.000.000 KN plaćeno da se postojeće karte prebace u elektronički oblik ili dobije pravo na korištenje? Kako je uvrštena promjena biofizičkih ograničenja bez uzorkovanja na terenu, gdje je popis uzorkovanih lokacija?Vjerujem da bi studija s prikupljanjem i analizom novih podataka (sunce, voda, padaline, temperatura) dala pravu vrijednost za uložena sredstva, ali studija s korištenim ili nedostupnim podacima koji potiču iz prošlog stoljeća i nije baš iskoristiva u ovom slučaju. Kakve veze omjer karte ima s područjem jedne JLS? Kako ste utvrdili temperaturu na području većeg dijela Karlovačke županije kada su od pojedinih JLS meterološke postaje udaljene više destina kilometara? Kriteriji za utvrđivanje čimbenika hladnoće na poljoprivredu nije relevantan jer broj dana s temperaturama iznad 5 C je moguć i vrlo učestal zadnjih 5-6 godina u periodu mirovanja vegetacije, ali isto tako učestale su temperature oko -5 C u vrijeme vegetacije. Zašto nisu korišteni podatci vezani za elementerna nepogode od mraza? Kod izrade karte vezane za ograničenje suše korištena je mjerna postaja u Ogulinu, na koji način se utvrđuje stanje u Karlovcu, Lasinji ili Krnjaku? Zašto koristimo srednje podatke iz „srednja godišnja temperatura i oborine za razdoblje 1981. - 2010.“- a govorimo o ekstremima koji nas pogađaju već više od desetljeća? Zar nemamo podatke za zadnjih 10 -12 godina? Karta prekomjernog vlaženja tla – nije moguće utvrditi- kako onda znamo koji je rezultat erozije tla vodom? Između ostalog , ako koristimo sve podatke od 1966 do 2010 godine, kako možemo utvrditi promijene biofizičkih kriterija koji su , eto, nastali 2021? Suša neće biti ograničenje jer koristimo podatke do 2010 godine , ali pedološke karte iz 1966. godine su valjan izvor? Kako se onda zadnjih 10 godina proglašavaju elementarne nepogode od poplava, suša i ostalih ekstrema, a te podatke nigdje nemamo za potrebe utvrđivanja biofizičkih kriterija? Kako je Ministarstvo poljoprivrede isplatilo potpore za npr. sušu, ako nemamo podatke o suši? Za kraj, nemamo dovoljno mjernih mjesta na području KAŽU i SMŽ za utvrđivanje abiotskih čimbenika u sektoru poljoprivrede, ova Studija je vrlo zanimljiva, međutim, nije upotrebljiva za ovo područje primjene! Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
49 Ljubica Šolić PRAVILNIK, Članak 2. Uredba (EU ) 2021/1115 navodi : „Članak 154.Stavljanja izvan snage 1. Uredba (EU) br. 1305/2013 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2023. Članak 32. Uredbe (EU) br. 1305/2013 i Prilog III. toj uredbi i dalje se primjenjuju u vezi s određivanjem područja s prirodnim ili drugim specifičnim ograničenjima. Upućivanja na programe ruralnog razvoja smatraju se upućivanjima na strateške planove u okviru ZPP-a.“ „Kako bi se osigurao PRAVEDAN dohodak i otporan poljoprivredni sektor na cijelom području Unije, državama članicama trebalo bi dopustiti dodjeljivanje potpore poljoprivrednicima u područjima s prirodnim i drugim ograničenjima specifičnima za određeno područje, uključujući planinska i otočna područja. U pogledu plaćanja za područja s prirodnim i drugim specifičnim ograničenjima, i dalje bi se trebalo nastaviti primjenjivati određivanje na temelju članka 32. Uredbe (EU) br. 1305/2013.“ Ne na osnovu Priloga III Uredbe (EU ) 1305/2013 već na osnovu članka 32. Također u članku 32. Uredbe 1305/2013 navodi se kako države članice moraju provesti detaljnu analizu područja. Pod ostalim dokumentima na ovom e savjetovanju nisu dostupni rezultati tih provedenih analiza/studija. Članak 2. Ovog Pravilnika NIJE naveo sve elemente iz Uredbe 1305/2013 po kojima se određuje područje značajnih ograničenja već samo jedan pojedinačni element, ali ne i kumulativne elemente. Uzeli ste samo jedan dio elemenata, dok ste druge izostavili. Naveli ste samo točku 3. članka 32. Uredbe 1305/2013 dok je za određivanje područja s značajnim ograničenjima „Kako bi bila prihvatljiva za plaćanja navedena u članku 31., za područja koja nisu planinska smatra se da imaju značajna prirodna ograničenja ako najmanje 60 % poljoprivredne površine ispunjava barem jedan od kriterija navedenih u Prilogu III. te se nalazi unutar navedene granične vrijednosti IZOSTAVLJENO JE SLIJEDEĆE: „Osim toga, područja mogu ispunjavati uvjete za plaćanja u okviru ovog stavka ako: — najmanje 60 % poljoprivredne površine ispunjava najmanje dva kriterija od onih navedenih u Prilogu III., svaki unutar granice do 20 % navedene granične vrijednosti, ili — najmanje 60 % poljoprivredne površine sastavljeno je od područja koja ispunjavaju najmanje jedan kriterij od onih navedenih u Prilogu III., unutar navedene granične vrijednosti, i od područja koja ispunjavaju najmanje dva kriterija od onih navedenih u Prilogu III., svaki unutar granice do 20 % navedene granične vrijednosti Ljubazno vas molim postupanje u skladu s Člankom 154. Uredbe (EU)2021/1115 i dostupnost dokumenata sveobuhvatne analize /studije koja je utvrdila značajne promijene na područjima kojima je status ograničenja promijenjen, a odnosi se na parametre iz Priloga III Uredbe 1305/2013. Na osnovu krnjih informacija stiče se dojam da je u pitanju loša politička , a ne odluka potkrepljena detaljnom stručnom analizom. Nije moguće od 2019 godine takva promjena biofizičkih ograničenja u kojoj 2 susjedne općine imaju takva odstupanja, ipak govorimo o našim malim i usitnjenim JLS-ovima koje su gotovo identične po svojstvima tala, mikroklimatskim uvjetima, prosječnih sati /dana temperatura, abiotskim čimbenicima koji negativno utiču na vlažnost tla, eroziju ili suhoću tla u vrijeme vegetacije. Područje općina Barilović, Slunj ili Krnjak i dalje imaju izrazito plitka tla, niske razine humusa, pretežito kisele reakcije kao i područje općine Vojnić koja je ostala u ZPO, za razliku od gore spomenutih općina. Nadmorska visina i nagib su ostali isti, možda su ljudi upali u depresiju, međutim, nagib i brda su i dalje ostala na istome! Agroklub je 2021. godine pisao o promjenama pravila i obvezi izrade neovisne stručne studije radi utvrđivanja indikatora 41. i 42., međutim , najnovije pedološke karte nisu korištene i Centar za tlo nije sudjelovao u izradi te studije. U Strateškom planu naveden je pokazatelj ostvarenja broj hektara prema vrsti ograničenja kao i ukupna površina koja se može financirati. Prijedlog je , smanjiti površine bez degresivnosti na 40 ha te zadržati područja i vrste ograničenja kako su bila definirana i prije 2023. jer je ta područja odobrila EK temeljem tadašnje dopunjene studije Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
50 Ljubica Šolić PRAVILNIK, Članak 5. Poštovani, U članku 1. navodite kako je izvan snage Uredba EU 1305/2013 U članku 2. granične vrijednosti određujete prema Prilogu III Uredbe EU 1305/2013 ( u članku 1. je ta ista Uredba van snage ) koji se odnosi na biofizičke kriterije za razgraničenje područja s prirodnim ograničenjima. Isti Prilog III Uredbe 1305/2013 bio je važeći i kod donošenja Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima NN 38/2019. Kako npr Karlovac i Dvor na Uni više nisu u niti jednom području, a Sisak je ostao u ZPO kao i 2019.godine? Kako je Vojnić ostao u ZPO kao i Cetingrad, dok Krnjak i Slunj to nisu . KLIMA- niska temperatura u Svibnju 2019; 2020; 2021; PADALINE 2021, 2022 omjer padalina kroz godinu je ispod prosjeka SUVIŠNA VLAŽNOST TLA - područje Karlovca NEPOVOLJNA STRUKTURA TLA - plitka tla kisele reakcije, ili krška i kamenita su i na području Krnjaka, Slunja, Cetingrada. Kako je moguće da Vojnić, Krnjak i Slunj nisu u istoj ZPO kategoriji? Kako je moguće da Karlovac, Petrinja i Dvor na Uni nisu u niti jednoj kategoriji , a Sisak je u ZPO u kojima su do sada bili i Karlovac, Petrinja i Dvor na Uni? Primjerice neke općine u Slavoniji su po ovom nacrtu Pravilnika u ZPO, a budimo realni , biofizički uvjeti za bavljenje poljoprivredom su daleko bolji u tom području od brdskog područja koje više nije ZPO ili poplavnog područja s tlima slabe propusnosti i niske razine humusa, većinom kisele reakcije s izraženim kasnim mrazom na području grada Karlovca! Ljubazno Vas molim da još jednom provjerite analizu parametara za utvrđivanje kriterija jer se očito dogodila omaška. Navodite: gorsko planinska područja obuhvaćaju one JLS koje na najmanje 50% svog TERITORIJA ispunjavaju sljedeće kriterije- zašto je VAŽAN TERITORIJ U SLUČAJU GPP-a , a ne UKUPNA KORIŠTENA POLJOPRIVREDNA POVRŠINA, ako Uredba 1305/2013 navodi poljoprivredne površine. Dok kod ZPP-a u obzir uzimate POLJOPRIVREDNE POVRŠINE, dok kod PPO područja u obzir uzimate TERITORIJ. Zar se od istog pokazatelja ne izračunava 50 % u sve tri kategorije ograničenja? Prema članku 71. Uredbe2021/2115 .-Države članice PLAĆANJA na temelju ovog članka mogu dodijeliti samo kako bi se korisnicima u potpunosti ili djelomično nadoknadili dodatni troškovi i gubitak prihoda povezani s prirodnim ili drugim ograničenjima specifičnima za ODREĐENO PODRUČJE na dotičnom području - Plaćanja provode samo za zemljište koje se koristi u svrhu poljoprivredne proizvodnje i registrirano je u ARKODU i samo to zemljište može ući u izračun postotka, od te ukupne površine korištenog zemljišta upisanog u ARKOD izračunava se da li 50% udovoljava biofizičkim kriterijima koji su navedeni u članku 32. Uredbe 1305/2013. za sve 3 kategorije ograničenja. Ako je kriterij za izračun postotka UKUPNI TERITORIJ jedne opčine i ukupno raspoloživo poljoprivredno zemljište , zašto kriterij TERITORIJA nije korišten i kod određivanja ZPO područja? Primjerice, općina X ima ukupno 3000 ha poljoprivrednog zemljišta u ARKOD sustav je upisano 2000 ha ( 33 % se ne koristi i već ulazi u onih potrebnih 50% jer je tlo slabe prohodnosti i slabe propusnosti, nepovoljnih kemijskih svojstava i naravno plitke ekološke dubine) dok 1000 ha je zapušteno poljoprivredno zemljište koje ima negativan utjecaj na mikroklimatske uvjete te dugoročno pogoršava stanje biofizičkih kriterija i na taj način otežava bavljenje poljoprivredom. Ako gledamo ukupni teritorij određenog grada i JLS, a koji imaju više od 30 % zapuštenog zemljišta i koje se ne koristi u svrhu poljoprivredne proizvodnje ostvaruju uvjet za ulazak u ZPO( uočljivo čistom logikom bez ikakvih studija). Ako se za pojedinu kategoriju ( GPP, ZPP, PPO) uzima postotak od nekog X, onda taj početni X mora biti isti za svako područje jer krajnji odnos se poredi radi plaćanja vezanoj za obavljanje poljoprivredne proizvodnje. Koji kriterij je korišten i da li je kod svih korišten isti kriterij za izračun postotka za određivanje područja s prirodnim i ostalim ograničenjima: UKUPNA TERITORIJA, UKUPNO RASPOLOŽIVO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE ili UKUPNO KORIŠTENO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE???? Jasno nam je da svi dužnosnici na razini odlučivanja u Ministarstvu poljoprivrede nisu agronomi i mogu razumjeti da im strukovno neke situacije iz ovog pravilnika ili možebitne studije nisu jasne, međutim, jednom ekonomisti matematika bi trebala biti vrlo bliska, a postotni račun je dio matematike. Ljubazno vas molimo da se kod izračuna postotka za sve 3 kategorije ograničenja kod obavljanja poljoprivredne proizvodnje uzme ISTA početna vrijednost, bilo da je riječ o UKUPNOJ TERITORIJI ili UKUPNO KORIŠTENOM POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU upisanom u ARKOD SUSTAV! Obzirom da se prema vašoj provedenoj STUDIJI za područje općine Krnjak i analizom prikupljenih podataka došlo do zaključka da općina Krnjak spada u PPO područje ( općina Vojnić, pak u ZPO područje) skupina poljoprivrednika voljna je angažirati tvrtku koja će napraviti neovisno istraživanje te vas stoga molimo popis lokaliteta s kojih se uzorkovalo tlo i u koliko intervala godišnje kako bi se dobili prosječni pokazatelji tijekom vegetacijske sezone po indikatorima 41. i 42. Naravno u analizu bi smo uključili ( u skladu s člankom 32. Uredbe 1305/2013 ) i mjerenje propusnosti tala ( nizinsko područje oko rijeka i potoka je poplavno 2 puta godišnje), analizu svojstva tala - gotovo da i nemamo tla kategorije P1, dubine tla i kemijsku analizu tla - kiselost/mikro i makro elementi te količina trajnog humusa. Donošenje ovog nepovoljnog Pravilnika (osim nekih sretnika na povoljnim područjima sa zemljištem P1 kategorije i ZPO područjem) , s opsežnim i nejasnim kriterijima, nedostupnim studijama ( običnim smrtnicima ) u godini u kojoj poljoprivrednike čekaju obimne izmjene I stupa ZPP-a, smanjenje potpora ili eko sheme s nizom novih obveza , nove obveze uvjetovanosti, praćenje monitoringa i izvještavanja, pitam se, zbilja ne očekujući odgovor, ŠTO SE OVIM ŽELI POSTIĆI? Pretpostavljam da izreka "Mili Bože, duga li dana u zla gospodara..." potiče iz doba feudalizma. Valjda će nam ovim Pravilnikom, napokon, nakon dugih dana, pasti mrak! Zbilja vam hvala, na razumijevanju sela. Primljeno na znanje Uredba 1305/2013 ostaje na snazi u dijelu koji se tiče njenog Priloga III, a koji govori o područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima te kriterijima i graničnim vrijednostima koje su definirane u navedenom Prilogu. Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 (koja i dalje ostaje na snazi u ovom dijelu) te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
51 Mario Mladić PRAVILNIK Lijep pozdrav iz Zlatara. Smatram da je neprihvatljivo da se Grad Zlatar izbriše iz popisa područja s ZPO. Područje grada Zlatara zadovoljava kriterije za ZPO u večem postotku nego je to 60%, koliko je donja granica za ZPO. 1. Ograničena propusnost tla- tla na području grada Zlatara su teška glinasto - ilovasta tla, koja ne propuštaju vodu. Zbog toga se stvaraju puno veči troškovi obrade zemljišta, znatno se povečava potrošnja goriva i habanje strojeva. Zbog zadržavanja vode u prolječe zbog nepropusnosti tla skračuje se vrijeme koje imamo na raspolaganju za agrotehničke mjere. Ljeta su sušna, te teška zemlja dobije velike pukotine zbog toga jer je u prolječe bila prevlažna. 2.Nepovoljna tekstura i kamenitost- opet se vračamo na teška glinasto- ilovasta tla koja prevladavaju na području grada Zlatara zbog kojih imamo otežanu obradu i povečanu potrošnju goriva i strojeva. U brdskim predjelima kojih Zlatar ima u velikom postotku ima jako puno kamena u tlu koji otežava obradu tla i uzrokuje brojne kvarove na poljoprivrednoj mehanizaciji. 3.Plitka ekološka dubina- buduči da na području grada Zlatara prevladava brdovit teren ekološka dubina tla je plitka zbog ispiranja uzrokovanim velikim količinama padalinama u jesensko-zimsko-proljetnom periodu. 4.Nepovoljna kemijska svojstva- analize tla pokazala su da unatoč redovitoj gnojidbi stajskim i mineralnim gnojem tla su i dalje slabo i jako slabo opskrljena osnovnim hranjivima. 5.Nagib- nagib je večim dijelom zastupljen na poljoprivrednim površinama na području grada Zlatara. U mnogim nagnutim terenima nemoguča je obrada tla, te je moguča samo košnja travnjaka. Parcele na nagibu su jako osjetljive na suše ljeti. Nagib otežava provođenje agrotehničkim mjera i znatno povečava potrošnju goriva i potreban je veči utrošak vremena za rad na takvim terenima. Parcele na području grada Zlatara su jako usitnjene u prosjeku 0,3 ha te je i zbog toga otežana poljoprivredna proizvodnja. Mladi sam poljoprivrednik, bavimo se proizvodnjom mlijeka na području grada Zlatara, borimo se s svim ovim problemima, te zbog toga imamo smanjene prinose unatoč večim ulaganjima nego poljoprivrednici s područja koja imaju bolja tla i terene. Biti ćemo jako oštečeni ako Zlatar ne ostane na popisu ZPO područja. Poljoprivreda na području grada Zlatara je ionako slaba i nerazvijena, te ako se izbriše iz popisa ZPO područja biti će pogubna i za nas malo preostalih Opg-ova kojima je ovo jedina djelatnost. Molim Vas ovim putem da ispravite ovu nepravdbu, ako treba provjerite opet podatke,provedite opet mjerenja i ispitivanja, i ostavite nas na popisu ZPO područja. Hvala Lp Mario Mladić Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
52 Mario Sedlaček PRAVILNIK, Članak 2. Nelogično je da su površine u općini Podgorač izbačene iz mjere 13 i programa „Područja s prirodnim i ostalim ograničenjima“. Površine tj. obradiva tla koja se nalaze u općini Podgorač spadaju u kategoriju loših vrsta tala. Tip tla u općini Podgorač je pseudoglej (85%) i hipoglej (15%). Oba tipa tla imaju sljedeća prirodna ograničenja: - loša prirodna dreniranost, - nizak ph tla (ispod 5), - nizak % organske tvari (od 1-1,6%), - nizak sadržaj hranjiva, posebno fosfora i njegova nepristupačnost zbog niskog pH (veže se sa aluminijem) - pseudogleji loše ekonomiziraju sa vlagom (izmjena mokre i suhe faze, višak vlage kad biljci nije potrebna a manjak vlage kad je biljci potrebna) - hipoglej ima visoki udio (više od 60%) gline, zbog čega je otežana obrada u vlažnom i suhom stanju. Gore navedene podatke i loše pokazatelje kvalitete tla, lako je moguće provjeriti iz analiza tla koje rade vlasnici tih tala u općini Podgorač. Zbog takvog tipa tla povećani su troškovi proizvodnje jer zahtjeva veće količine mineralnih gnojiva po jedinici površine, obavljanje redovite kalcizacije tla radi potrebe povećanja pH tla, obavezne postrne sjetve za zelenu gnojidbu kako bi povećali % humusa i povećali mikrobiološku aktivnost, obavezno korištenje stajskoga gnoja. Ta vrsta tla traži pojačana ulaganja bi popravili fizikalno kemijska svojstva tla, plodnost tla i povećanja mikrobiološke aktivnosti tla. Još više je nelogično ako pogledamo da su susjedne općine uključene u program 13 (Našice, Koška). Površine tih općina su granično povezane i na istim lokacijama i mikrolokacijama kao i površine koje se nalaze u općini Podgorač. Iz gore navedenih objašnjenja tla koja se nalaze u općini Podgorač potrebno je i dalje ostaviti u mjeri 13 kao područja s prirodnim ograničenjima. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Kako smo naveli, kriteriji su propisani u metodologiji po kojoj se određuju područja s ograničenjima, a kriterij tla je samo jedan od mnogih koji se moraju uzeti u obzir. Važno je i reći da sustrogo propisane smjernice sa kriterijima prisutne od 2016. godine i po njima je izrađena najnovija Studija određivanja područja s ograničenjima (uz korištenje najnovijih podataka), dok je prethodna studija rađena 2012. godine kada smjernice još nisu bile strogo propisane i raspolagalo se sa puno starijim podacima pa je iz tog razloga došlo do izmjena područja koja prema novoj studiji ulaze u područja s ograničenjima ili mijenjaju kategoriju u odnosu na dosadašnje stanje.
53 Mario Straga PRAVILNIK Grad Kutina Poštovani, Grad Kutina se prema Pravilniku o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima („Narodne novine“, broj 38/19) nalazi na području sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO) zajedno sa okolnim gradovima/općinama Lipovljani, Novska, Popovača, Velika Ludina koji su u ovom prijedlogu Pravilnika ostale na popisu ZPO-a, a Grad Kutina nije iako se nalazimo u sredini područja. Izražavamo svoje nezadovoljstvo i protivljenje ovakvim prijedlogom Pravilnika, posebno sa prijedlogom popisa JLS koje pripadaju jednoj od kategorija sa prirodnim ograničenjima. Područje Grada Kutine do sada je pripadalo u kategoriju područja sa značajnim prirodnim ograničenjima i tamo treba i ostati iz vrlo jednostavnog razloga jer se ništa značajno nije dogodilo u proteklom vremenu što bi utjecalo na to da područje više ne pripada u područja sa značajnim prirodnim ograničenjima. Budući da od prošle kategorizacije nije došlo do promjena koje bi dovele do znatnog smanjenja ograničenja uzrokovanih sušom, nije došlo do poboljšanja teksture poljoprivrednog zemljišta, kao ni do poboljšanja kemijskih svojstava tla, a većina poljoprivrednih površina nalazi se na brežuljkastom području, nije nam prihvatljivo ukidanje područja sa ZPO. Izmjenom kriterija za utvrđivanje područja sa ZPO-om utvrđenih člankom 2. stavkom 2. te izbacivanjem kriterija niske temperature i suše iz Pravilnika dovode se u nepovoljan položaj JLS čiji teritorij obilježavaju upravo navedene karakteristike koje uistinu dovode do otežanog obavljanja poljoprivredne aktivnosti na području tih JLS-a. Navedeni kriteriji su stvarne nepovoljne prirodne karakteristike predmetnih područja i pojava navedenih prirodnih uvjeta: niskih temperatura i suše uistinu dovodi do problema u obradi zemlje, odnosno do problema radi tih prirodnih uvjeta na koje sam poljoprivrednik ne može utjecati. Stoga je nužno zadržati ranije kriterije, te u dodatak 2. Popis JLS koje su razvrstane u ZPO vratiti one JLS koje karakteriziraju upravo niske temperature i suše. Cilj poljoprivredne politike svakako je održavanje poljoprivredne proizvodnje u svim područjima, pa tako i na područjima s nepovoljnim uvjetima za poljoprivredne aktivnosti, što niske temperature i suša svakako jesu. Stoga je potrebno u predmetni Pravilnik kao kriterije u članku 2. stavku 2 ponovno odrediti i navedene nepovoljne uvjete suše i niskih temperatura. Moramo napomenuti da su suše zadnjih nekoliko godina redovita pojava, pa kad još dodamo štete od kasnih proljetnih mrazeva jasno je da naši poljoprivrednici posluju u uvjetima značajnih prirodnih ograničenja. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
54 Matteo Brkić PRAVILNIK, Članak 2. PREDLAŽEM : VRATITI kategoriju ZPO za gradove i općine Bjelovarsko bilogorske županije koje su to imale i do sada, u Pravilniku od 12.04.2019. NN 38/2019., pa i u onom prije njega. U tom pravilniku ovom kategorijom su bile obuhvaćene općine : BEREK, ĐULOVAC, SIRAČ i gradovi : ČAZMA, DARUVAR, GAREŠNICA, iz prostog razloga što poljoprivredne površine na područjima navedenih JLS-ova sigurno i dalje ZADOVOLJAVAJU kriterije koji su navedeni kao uvjet za dobivanje kategorije značajnih prirodnih ograničenja, POGOTOVO što su u prethodnom razdoblju to isto zadovoljavale uz čak 2 KRITERIJA VIŠE od trenutno postavljenih uvjetovanih kriterija u novom Pravilniku, a koji su kao takvi bili postavljeni i u prethodnom Pravilniku, znači POTREBNI KRITERIJI u NOVOM PRAVILNIKU su brojčano još i smanjeni, a kategorija značajnih prirodnih ograničenja je IZGUBLJENA za navedene JLS-ove, jer ih navodno nisu zadovoljili. Postavlja se neko logično i ljudski razumljivo pitanje i razmišljanje, KAKO JE TO SADA MOGUĆE ? Prije su navedeni JLS-ovi MORALI zadovoljiti VIŠE KRITERIJA za dobivanje ove kategorije, a sada ti isti JLS-ovi NISU zadovoljili zadane (koji su isti i po bivšem i sadašnjem Pravilniku) kriterije, mada sada moraju ZADOVOLJITI ČAK 2 KRITERIJA MANJE (suša i niske temperature) nego do sada, a poljoprivredna područja su i dalje ostala tu gdje su i bila, i dalje imaju ograničenu propusnost, teška su i nepovoljna po strukturi, plitke su ekološke dubine, također su i dalje nepovoljnih kemijskih svojstava a ruku na srce, nismo ih uspjeli ni izravnati ni poravnati, znači ostala su većinski i sa dosta velikim nagibima, kako okomitim, tako i bočnim, što sve kada se "zbroji i oduzmne" OTEŽAVA i uvelike POSKUPLJUJE proizvodnju na takvim površinama U SVIM SEGMENTIMA, od same obrade, pa do berbe, a u konačnici i u dostizanju ili postizanju svima željenih što većih ili možda i maksimalnih prinosa, a to sve na ovakvim površinama sa navedenim ograničenjima kako sam već i naveo nije moguće bez puno (financijskih) ulaganja, što dodatno POSKUPLJUJE cijelokupnu proizvodnju koja je već i ovako preskupa zbog velikih i skupih ulaganja, koja su uvjet za postizanje navedenih željenih prinosa na ovakvim površinama, a koja na kraju kroz prinose utječu i na same veće prihode proizvođača. Ukidanjem ove kategorije za navedena područja Bjelovarsko bilogorske županije, SVIM poljoprivrednicima sa ovih područja uvelike će biti smanjen spomenuti "prihod" kroz manje prinose zbog slabijih ili manjih (financijski gledanih) mogućnosti ulaganja, A BAŠ OVA MJERA je bila svojevrsni "balans" i KOMPENZATOR navedenih značajno otežanih uvjeta i ograničenja te skuplje proizvodnje i (realno) manjih prinosa (u odnosu na područja bez STVARNIH ovakvih ograničenja), te će zbog ovoga poljoprivrednici biti DIREKTNO oštećeni a JLS-i INDIREKTNO, koji će zbog toga dobiti manji dio "kolača" kroz ostvarenje i naplatu manjih poreza i prireza a na račun ostvarenih prihoda poljoprivrednika. Jedna od zbunjujućih NELOGIČNOSTI su oprečni navodi koji se nalaze u Članku 1. i 2. U Članku 1. navodite kako je između ostalog IZVAN SNAGE Uredba EU 1305/2013 (dalje u tekstu je to Uredba (EU) br. 2021/2115), dok u Članku 2. pak granične vrijednosti ODREĐUJETE UPRAVO PREMA Prilogu III Uredbe EU 1305/2013 (a u Članku 1. je navedeno kako je ta ista Uredba VAN SNAGE a da ju mjenja Uredba (EU) br. 2021/2115) koji se odnosi na biofizičke kriterije za razgraničenje područja s prirodnim ograničenjima. Unatoč navodu koja će se Uredba dalje koristiti, ista se ne koristi, a ovakvim nelogičnostima izazivate ionako već preveliku zbunjenost predloženim i striktno napisanim tekstom predloženog Pravilnika. ČINJENICA je da su kriteriji koji nisu navedeni u prijedlogu NOVOG Pravilnika SUŠA i NISKE TEMPERATURE a bili su u starom, na ovdje navedenim područjima JLS-a, VIŠE PRAVILO nego IZUZETAK, te stoga JOŠ VIŠE i JAČE nam dozvoljava i opravdava tvrdnje da su navedeni JLS-i neopravdano i bezrazložno OSTALI bez ove kategorije ograničenosti i otežanih uvjeta proizvodnje i sve to nam daje PUNO PRAVO za traženje predlagatelja istog da to PROMIJENI i VRATI kako je i kamo je to jedino i logično, a to je u područja sa ZNATNIM PRIRODNIM OGRANIČENJEM. PORUKA predlagatelju : VRATITE NAM ODUZETU "KATEGORIJU" i OLAKŠAJTE NAM i ovako već PRETEŠKU situaciju u poljoprivrednoj proizvodnji općenito, jer i bez ukidanja ove kategorije i određene kompenzacijske naknade za istu, imamo kroz novo programsko razdoblje, nove mjere, intervencije i Eko sheme UKUPNO gledajući DOSTA SMANJENE POTPORE (smanjena je i sama omotnica), drugačiji, stroži i otežan put i pristup MOGUĆIM potporama kroz razne uvjetovanosti, koje će na kraju DUGOROČNO uvelike UTJECATI na kvalitetu i kvantitetu te ODRŽIVOST poljoprivredne proizvodnje općenito i na svim područjima, sa ili bez prirodnih ograničenja. Primljeno na znanje Republika Hrvatska je morala izraditi novu Studiju određivanja područja s ograničenjima (uz korištenje najnovijih podataka).,Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. Kad je rađena prethodna studija 2012. godine smjernice još nisu bile strogo propisane i raspolagalo se sa puno starijim podacima pa je iz tog razloga sada došlo do izmjena područja koja prema novoj studiji ulaze u područja s ograničenjima ili mijenjaju kategoriju u odnosu na dosadašnje stanje.
55 Mihaela Turkalj PRAVILNIK Poštovani, područje Grada Slunja je novim prijedlogom Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima neopravdano svrstano iz područja sa značajnim prirodnim ograničenjima ( ZPO ) u područje s posebnim ograničenjima. (PPO) Osim nadmorske visine sva druga obilježja područja pokazuju čak i na gorsko planinsko područje koje nam je ukinuto prijašnjim pravilnicima. Grad Slunj je područje koje je bilo pogođeno ratom, poljoprivredne površine su opustošene, obrasle šumom i raslinjem, zapuštene. Za dovođenje u obradivo stanje i funkciju poljoprivrednog zemljišta potrebno je do 3 godine vremena i ulaganja ( čišćenje raslinja, obrada kamena…). Područje karakterizira duži period niske temperature, česti su proljetni mrazevi- u fazi pupanja, unatrag 4 godine bilježimo 1 rodnu godinu, te tzv. golomrazice zimi koje ugrožavaju žitarice- česte su bolesti. Češća su i sušna razdoblja, nagibi terena veći su od 15%, nepovoljna je tekstura i kamenitost tla. Analize tla koje radimo unatrag par godina pokazuju vrlo veliku kiselost, pH manji od 5, te osiromašenost tla fosforom i kalijem zbog čega su prinosi kultura bitno manji od ostalih područja RH koji su ovim prijedlogom Pravilnika svrstani u ZPO i GPP. Nepovoljna je dreniranost i tekstura tla, kamenito je zbog čega je otežana primjena suvremene mehanizacije što traži dodatna ulaganja u specijalnu mehanizaciju kojoj je zbog teže obrade i sjetve smanjen vijek trajanja. Bitno se smanjilo i vegetacijsko razdoblje, manji je broj otkosa, kasne sjetveni rokovi zbog čega je u proizvodnji nužno osigurati veće površine zemlje. Režim padalina odlučan je za stanje opskrbljenosti tla vodom. Izvori vode su teže dostupni ili potpuno nedostupni za navodnjavanje. Unatrag par godina bilježimo sušna razdoblja u fazi vegetacije što je uvelike smanjilo prinose i zalihe hrane ( 2022.godina proglašena elementarna nepogoda suše za Grad Slunj ) Izgradnja objekata za stoku i skladištenje hrane traži bitno veća ulaganja, stoka zbog kraće vegetacije i sve češće suše duže se hrani u stajama ( manjak ispaše). U proizvodnji su zbog udaljenosti obradivih površina i tržišta povećani transportni troškovi. Svi ti pokazatelji predstavljaju ozbiljno ograničenje za intenzivnu i ekonomski isplativu poljoprivrednu proizvodnju na ovom području, stoga smatram da bi područje Grada Slunja koje je izrazito ruralno i de popularno trebalo u novom Pravilniku vratiti u dosadašnje područje sa značajnim prirodnim ograničenjima. Ovim putem ujedno molim izvoditelje studije da se uvidom na terenu uvjere u pravo stanje obilježja pojedinih područja. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
56 OPĆINA BEBRINA PRAVILNIK Općina Bebrina obuhvaća visinski najniže područje uzimajući u obzir okolna (granična) područja koja ga omeđuju, a svrstana su u područja sa značajnim prirodnim ograničenjima. Prevladavanje loših pedoloških te klimatskih karakteristika područja općine Bebrina u velikoj mjeri otežava poljoprivrednu proizvodnju. Prvenstveno zbog samih teških glejnih glinovitih tipova tala (epiglejno, hipoglejno i amfiglejno tlo) loših fizikalnih svojstava koja uzrokuju i loš vodozračni odnos, te su ili jako mokra ili jako suha, a zbog teškog mehaničkog sastava (glina i glinasta ilovača) i vrlo teško obradiva, otežano je gospodarenje na tlima na području općine Bebrina. Uz prekomjerno vlažna tla, mikroklimatske karakteristike ovoga područja odnosno česte pojave mrazeva koji nastaju zbog konfiguracije terena koji na kompletnoj površini stvara određenu depresiju, te česta pojava magle čak do 120 dana godišnje, također idu u prilog otežanoj poljoprivrednoj proizvodnji i gospodarenju na tlima općine Bebrina. S obzirom na prethodno navedeno smatramo da područje općine Bebrina treba uvrstiti u područja sa značajnim prirodnim ograničenjima. Na poveznici već dan komentar Agronomskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=10532 Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
57 Općina Drenovci PRAVILNIK Ovim putem temeljem egzaktnih podataka općina Drenovci daje komentar s ciljem revidiranja podataka iz Studije, kako bi se Studija izmijenila a područje općine Drenovci vratilo u područja s težim uvjetima gospodarenja. Obrazloženje: Općina Drenovci raspolaže sa 8500 ha poljoprivrednog zemljišta (podaci iz ARKOD-a 2021. godine). U dosadašnjem programskom razdoblju naša jedinice lokalne samouprave imala je otežane uvjete gospodarenja ZPO (Značajna prirodna ograničenja), do toga se došlo temeljem određene metodologije i obrade podataka koji govore o lošijoj kvaliteti poljoprivrednog zemljišta temeljem biofizičkih kriterija koji su i danas prisutni. S obzirom na nastalu štetu uslijed nezapamćene velike poplave 2014. godine gdje je zemljište šireg područja također pretrpjelo dodatne fizikalne degradacije, agrokemijski parametri govore kako se radi o ograničenom zemljišnom potencijalu koje je u spornoj Studiji neopravdano izbačeno iz područja s težim uvjetima gospodarenja. Iz same Studije nije razvidno koji su podaci korišteni za utvrđivanje područja s težim uvjetima gospodarenja, međutim već u prikazu na karti hidromelioracijskih sustava detaljne odvodnje gdje je iz karte vidljivo da su na području općine Drenovci sustavi detaljne odvodnje izgrađeni, međutim isti sustavi ni tada 80-ih godina prošlog stoljeća nisu izgrađeni u cijelosti, niti su više funkcionalni. Cijevna drenaža, s obzirom na svoju starost i neodržavanje sustava od kako je izgrađen ne funkcionira i cijelo područje s obzirom na veliki udio praha i gline u tlu te izrazito nizak sadržaj humusa u tlu ima kontinuirani problem slabe dreniranosti tala. Za ovo geostrateški važno područje Republike Hrvatske demografski i gospodarski značajno opustošeno, gubitak ovih značajnih sredstava na 8500 hektara veliki je udar ne samo poljoprivredi, već i gospodarstvu u cjelini te će još više ubrzati dodatni odlazak stanovništva iz ionako polupraznih mjesta. Uvidom u detalje izrade prethodne Studije i kriterije prema metodologiji, korištena je Namjenska pedološka karta 1:300.000 (Bogunović, 1997.), dok je u spornoj Studiji korištena Osnovna pedološka karta 1:50.000 (izrađena u razdoblju 1964. – 1986.). Dakle, razvidno je da podloge nisu ažurirane niti je dobivena vjernija slika u skladu sa stvarnim uvjetima na terenu, nego je korištena podloga Osnovne pedološke karte čija je klasifikacija tipova tala u dijelu listova Bijeljina 1 i 2, s obzirom na godinu izrade 1971. vrlo sporna. Važeća klasifikacija tala Osnovne pedološke karte RH je iz 1985. godine (A.Škorić, G.Filipovski, M.Ćirić 1985.), a dijelovi rubnih karata Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina (konkretno listovi Bijeljina 1 i 2 koji pokrivaju područje općine Drenovci) klasificirani su prema zastarjeloj klasifikaciji i samim time pri automatskoj obradi podataka u spornoj Studiji nisu ispravno prepoznati i uvršteni u tla koja imaju problem s dreniranošću. Taj problem naziva pedosistematskih jedinica djelomično je revidirao prof. M. Bugunović u Namjenskoj pedološkoj karti koja je izrađena 1997. godine i kao jedan od autora listova Bjeljina 1 i 2 te je veći dio područja zaokružio u pseudoglejni tip tla. Uz pseudoglenji tip tla na tom području dominiraju i tla iz hidromorfne klase sa značajnijim udjelom gline i praha, visokom razinom podzemne vode i izrazito lošom dreniranošću. Uvidom u strožu metodologiju EU, područje općine Drenovci neosporno zadovoljava uvjete slabe dreniranosti, ti su uvjeti prema svim raspoloživim podlogama neupitni i nepromjenjivi unazad 50-godišnjeg razdoblja. S poštovanjem, Josip Nasurović, općinski načelnik. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Kako smo naveli, kriteriji su propisani u metodologiji po kojoj se određuju područja s ograničenjima, a kriterij tla je samo jedan od mnogih koji se moraju uzeti u obzir. Važno je i reći da sustrogo propisane smjernice sa kriterijima prisutne od 2016. godine i po njima je izrađena najnovija Studija određivanja područja s ograničenjima (uz korištenje najnovijih podataka), dok je prethodna studija rađena 2012. godine kada smjernice još nisu bile strogo propisane i raspolagalo se sa puno starijim podacima pa je iz tog razloga došlo do izmjena područja koja prema novoj studiji ulaze u područja s ograničenjima ili mijenjaju kategoriju u odnosu na dosadašnje stanje.
58 Općina Dvor PRAVILNIK Općina Dvor se prema Pravilniku o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima („Narodne novine“, broj 38/19) nalazi na području sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO). Nažalost, novim se Pravilnikom ne predviđa svrstavanje Općine Dvor u bilo koju od kategorija područja s prirodnim ili ostalim ograničenjima. Budući da od prošle kategorizacije nije došlo do promjena koje bi dovele do znatnog smanjenja ograničenja uzrokovanih sušom ( ne navodnjava se ni 1% površina) nije došlo do poboljšanja teksture poljoprivrednog zemljišta, kao ni do poboljšanja kemijskih svojstava tla, a većina poljoprivrednih površina nalazi se na brežuljkastom području, nije nam prihvatljivo ukidanje područja sa ZPO. Važno je napomenuti da su naša vrijednija obradiva tla redovito izložena poplavama, a suše su zadnjih nekoliko godina redovita pojava, pa kad još dodamo štete od kasnih proljetnih mrazeva jasno je da naši poljoprivrednici posluju u uvjetima značajnih prirodnih ograničenja. Pored svega ne smijemo zaboraviti da je Općina Dvor jako stradala u ratu, a po indeksu razvijenosti svrstana u I. skupinu – potpomognuta područja, te bi ukidanje kategorije ZPO za poljoprivredne proizvođače s područja naše općine značilo daljnje otežavanje uvjeta opstanka na ovom ionako slabo naseljenom i prometno izoliranom području. S poštovanjem, Općina Dvor Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
59 OPĆINA GUNJA PRAVILNIK Poštovani, Na stranici 69. studije Određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima za programsko razdoblje 2021.-2027. navode se tipovi tla koji imaju vrlo slabu dreniranost, odnosno koji imaju glejna svojstva unutar površinske zone od 40 cm, a između ostalih to su pseudoglej na zaravni i pseudoglej-glej. Kako na području Općine Gunja, a i cijelo područje Cvelferije koje uključuje još i općine Drenovci i Vrbanja velikom većinom površine pokriveno je pseudoglejom na zaravni i pseudoglej-glej tipovima tla čiji prikaz nije vidljiv na karti (slika 7-4) studije smatramo da se je dogodila velika greška prilikom izrade iste. Isto tako nigdje nije prikazano poljoprivredno zemljište koje pripada specifičnim ograničenjima odnosno poljoprivredno zemljište iza obrambenog nasipa na rijeci Savi (poplavnim i podzemnim vodama) kao i ono uz sam nasip koje je učestalo plavljeno, a samim time i prekomjerno vlaženo (str. 106 studije). Moramo napomenuti da je opet u Pravilniku izostavljena katastrofalna poplava 2014. godine sa čijim posljedicama se i danas bore poljoprivredni proizvođači na području Općine Gunja. Ministarstvo poljoprivrede (MP) izradilo je analizu poplavljenih površina na području županjske Posavine na temelju satelitskih snimaka na dan 21. 05. 2014. Prema prvotnim podatcima MP toga dana bilo je poplavljeno 7.854,12 hektara poljoprivrednih površina. Promatrajući po općinama Općina Gunja – 1.826,59 ha (100% površina). Kako su površine bile gotovo mjesec dana pod vodom, poplavljena tla, na direktan i indirektan način, predstavljaju značajan izazov u gospodarenju poljoprivrednim tlima i to upravo po kriterijima prirodnih ograničenja i ostalim posebnim ograničenjima. Sve studije na post poplavljenom području (ne samo ovom našem već i u svijetu) navode kako je nastalo je promjena koje se odražavaju na produktivnost poljoprivrednog zemljišta kroz dugi niz narednih godina. Te promjene su sveobuhvatne, a obuhvaćaju njegov fizikalni, kemijski i biološki aspekt. Visoki vodeni stupac koji se zadržao mjesec dana rezultirao je zbijanjem tla i narušavanjem strukture te smanjio dreniranost ionako slabo dreniranom tlu. Studije ukazuju na drastično smanjenje pH vrijednosti tla, smanjenje organske tvari u tlu te biološke aktivnosti. Smatramo da Europska komisija neće imati ništa protiv da se ove činjenice uzmu u obzir, kod donošenja Pravilnika te Općinu Gunja zbog svega navedenog uvrsti u područje sa značajnim prirodnim ograničenjem za programsko razdoblje 2021.-2027. Primljeno na znanje riteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta.
60 Općina Hrvatska Dubica PRAVILNIK OPĆINA HRVATSKA DUBICA Poštovani, Općina Hrvatska Dubica je u proteklom programskom razdoblju nepravedno izostavljena s popisa područja sa značajnim prirodnim ograničenjima o čemu se u nekoliko navrata očitovali Ministarstvu poljoprivrede. Prema prijedlogu novog Pravilnika ponovno je izostavljena Općina Hrvatska Dubica, ali sada su izostavljeni i susjedna Općina Jasenovac i Grad Hrvatska Kostajnica. Poznata je činjenica da smo svi mi uz rijeku Unu i rijeku Savu svako malo izloženi poplavama, ali i bujičnim oborinskim vodama koje osim šteta na poljoprivrednim zemljištima često oštećuju i postojeću infrastrukturi o čemu svjedoče i odroni na cestovnoj infrastrukturi. Smatramo neprihvatljivim i to da je Pravilnik i utemeljen na Osnovnoj pedološkoj karti RH koja je rađena od 1966-1986 te predlažemo da se provedu istraživanja na terenu i utvrdi trenutno stanje. Napominjemo da je područje Općine Hrvatska Dubica izrazito ruralno područje i da je osnovna djelatnost poljoprivreda. Neuvrštavanjem našeg područja u ZPO, bojim se da će i ovaj mali broj stanovnika (prema zadnjem popisu 1564 stanovnika) odustati od bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom i napustiti ovo područje koje bi trebalo biti od geostrateškog značaja za RH. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine
61 OPĆINA JASENOVAC PRAVILNIK Poštovani, Po važećem Pravilniku o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima Općina Jasenovac evidentirana je kao „područje sa značajnim prirodnim ograničenjima“ (ZPO). Novim prijedlogom Pravilnika Općina nije evidentirana kao „ZPO“. Od zadnje kategorizacije nije došlo do promjena koje bi dovele do znatnog smanjenja ograničenja, naprotiv.Područje Općine Jasenovac sa najvećim svojim djelom nalazi se u zaštićenom području Parka prirode Lonjsko polje, te je ujedno i područje ekološke mreže NATURA 2000. Ovo je područje po svojim karakteristikama poplavno područje. Zadnjih dvadesetak godina svi smo svjedoci učestalih poplava zbog rijeke Save, Une, Velikog Struga i Trebeža , i to zbog namjernog rasterećenja rijeke Save i ispuštanja vode u prirodne retencije Mokro i Lonjsko polje.Godinama se za područje Općine Jasenovac proglašava Izvanredne mjere obrane od poplave kao i Izvanredno stanje obrane od poplave, što nanosi štetu na infrastrukturi – klizišta. Nakon pada vodostaja rijeka zaobilazne vode duže ostaju na poljoprivrednim površinama što rezultira kašnjenjem sjetve te drugih tehničkih operacija, a suše su zadnjih nekoliko godina redovita pojava, te uz to i proljetni mrazevi. Iz istog je vidljivo da naši poljoprivrednici posluju u uvjetima značajnih prirodnih ograničenja. Općina Jasenovac je ruralna pogranična općina razvrstana u 1. Skupinu podpomognutih područja sa velikom depopulacijom stanovništva. Sukladno navodima Priloga III Uredbe (EU) br. 1305/2013 smatramo da su, za Općinu Jasenovac, ispunjeni „Biofizički kriteriji za razgraničavanje područja s prirodnim ograničenjima“ i to: - suvišno vlažno tlo i - ograničena propusnost tla. Slijedom navedenoga smatramo potrebnim dopuniti članka 2., stavak 2. prijedloga Pravilnika sa naprijed navedenim kriterijima te Općinu Jasenovac evidentirati kao područje sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO). Marija Mačković, Načelnica Općine Jasenovac Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
62 Općina Krnjak PRAVILNIK OPĆINA KRNJAK Općina Krnjak se prema trenutno važećem Pravilniku nalazi na području sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO). Novim Pravilnikom je predviđeno svrstavanje u kategoriju PPO iako ni po kojem kriteriju nije došlo do promjena koje bi doprinijele ispunjenju uvjeta za tu prekategorizaciju. Područje sa ZPO obuhvaća one JLS koje na najmanje 60% svog teritorija ispunjavaju kriterije i granične vrijednosti definirane u Prilogu 3. Uredbe EU br. 1305/13: niska temperatura, suša, ograničena propusnost tla, nepovoljna tekstura i kamenitost, plitka ekološka dubina, nepovoljna kemijska svojstva, nagib. Što se temperature tiče napominjemo da su od zadnje četiri godine tri godine bile sa izuzetno jakim i kasnim mrazevima koji su u cijelosti uništili gotovo cjelokupan urod voća na području Općine Krnjak. Isto tako u zadnjih nekoliko godina na području Općine se evidentiraju izuzetno sušni periodi sa ispodprosječnim padalinama na godišnjoj razini. Ostali prethodno pobrojani parametari su takve prirode da se u kratkom vremenskom periodu (od nekoliko godina) ni na koji način ne mogu značajnije promijeniti što bi moglo utjecati na prekategorizaciju promatranog područja. Ukoliko se ovakav paušalan pristup ovom izuzetno važnom pitanju bude proveo imat će nepopravljive posljedice ne samo na poljoprivredu, već i na negativne demografske i sigurnosne aspekte na području središnje Hrvatske. Primljeno na znanje riteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Kako smo naveli, kriteriji su propisani u metodologiji po kojoj se određuju područja s ograničenjima, a kriterij tla je samo jedan od mnogih koji se moraju uzeti u obzir. Važno je i reći da sustrogo propisane smjernice sa kriterijima prisutne od 2016. godine i po njima je izrađena najnovija Studija određivanja područja s ograničenjima (uz korištenje najnovijih podataka), dok je prethodna studija rađena 2012. godine kada smjernice još nisu bile strogo propisane i raspolagalo se sa puno starijim podacima pa je iz tog razloga došlo do izmjena područja koja prema novoj studiji ulaze u područja s ograničenjima ili mijenjaju kategoriju u odnosu na dosadašnje stanje.
63 OPĆINA LASINJA PRAVILNIK Poštovani, ulažemo prigovor na nacrt Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima prema kojem Općina Lasinja nije više u području značajnih prirodnih ograničenja. Nije jasno na koji način je došlo do izbacivanja kriterija "niska temperatura" i "suša" koji su prethodno bili navedeni kao kriteriji koje je trebalo ispuniti područje sa značajnim prirodnim ograničenjima, odnosno one jedinice lokalne samouprave koje na najmanje 60% poljoprivredne površine ispunjavaju te kriterije i granične vrijednosti. Postojanje navedenih kriterija u prethodnim verzijama Pravilnika o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima (NN 34/2015 i NN 38/2019) dovelo je do razvrstavanja Općine Lasinja u područje sa značajnim prirodnim ograničenjima, dok je ukidanjem kriterija "niska temperatura" i "suša" Općina Lasinja nepravedno izgubila status. Napominjemo da su posljednjih godina izraženi kasni mrazevi i izuzetno sušni periodi sa ispodprosječnim padalinama na godišnjoj razini, koji vrlo nepovoljno djeluju na poljoprivrednu proizvodnju, dok se biofizička ograničenja u kojima se odvija poljoprivredna proizvodnja na području Općine Lasinja u proteklim godinama nisu promijenila, odnosno tla su i dalje pretežito kisele reakcije, slabe propusnosti i niske razine humusa. Nadalje, susjedna općina razvrstana je u kategoriju ZPO, stoga nije jasno zbog čega je Općina Lasinja izostavljena kada je po reljefu, nagibu, kemijskim svojstvima tla, propusnosti tla, teksturi i ekološkoj dubini gotovo identična. Uvidom u kartu jedinica lokalne samouprave s prirodnim i ostalim ograničenjima vidljivo je da su velika područja u Slavoniji kategorizirana kao ZPO, što još više začuđuje i otvara niz pitanja, ovaj pravilnik ne bi trebao biti povod za podjele. Izmjenom kriterija za utvrđivanje područja sa značajnim prirodnim ograničenjima utvrđenih člankom 2. stavkom 2. te izbacivanjem kriterija niske temperature i suše iz Pravilnika dovode se u nepovoljan položaj jedinice lokalne samouprave čiji teritorij obilježavaju upravo navedene karakteristike koje uistinu dovode do otežanog obavljanja poljoprivredne aktivnosti na području tih jedinica lokalne samouprave. Navedeni kriteriji su stvarne nepovoljne prirodne karakteristike predmetnih područja i pojava navedenih prirodnih uvjeta: niskih temperatura i suše uistinu dovodi do specifičnih problema u obradi zemlje, odnosno do specifičnih problema radi tih prirodnih uvjeta na koje sam poljoprivrednik ne može utjecati. Stoga je nužno zadržati ranije kriterije te u dodatak 2. Popis JLS koje su razvrstane u ZPO vratiti one JLS koje karakteriziraju upravo niske temperature i suše. Klimatske promjene, kojima svjedočimo, doprinose navedenim nepovoljnim uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju, povećanjem troškova i snižavanjem prinosa, čija posljedica je smanjenje površina pod poljoprivrednom obradom i posljedično odljev stanovništva iz takvih krajeva. Cilj poljoprivredne politike svakako je održavanje poljoprivredne proizvodnje u svim područjima, pa tako i na područjima s nepovoljnim uvjetima za poljoprivredne aktivnosti, što niske temperature i suša svakako jesu. Stoga predlažemo da se u predmetni Pravilnik kao kriterije u članku 2. stavku 2. dodaju „suša“ i „niska temperatura“. Smatramo da Općina Lasinja kao i do sada treba ostati u ZPO kako se poljoprivredni proizvođači, kojih je na žalost svakim danom sve manje, ne bi doveli u nepovoljniji položaj u odnosu na proizvođače u susjednim općinama s gotovo istim uvjetima proizvodnje. S poštovanjem, Općinski načelnik, Marijo Perčić, struč.spec.ing.aedif. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
64 Općina Nova Kapela PRAVILNIK Poštovani, Općina Nova Kapela se prema Pravilniku o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima („NN“, broj 38/19) nalazi na području sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO). Prijedlogom novog Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima Općina Nova Kapela nije svrstan ni u jednu kategoriju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima, te vas ovim putem molimo da ispravite vašu pogrešku i da Općinu Nova Kapela uvrstite u područje sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO), jer nije došlo do promjena prema kriterijima u Prilogu III Uredbe (EU) br. 1305/2013. Isto tako na području Brodsko posavske županije Općine su geografski na preskokce izbacivane ovim prijedlogom, a svi znamo da prirodna ograničenja ne poznaju administrativne granice Općina. Projektom Slavonija kojeg zadnjih godina aktivno provodi Vlada Republike Hrvatske jasan je naglasak na revitalizaciji ruralnih krajeva u Slavoniji, a prije svega oživljavanja poljoprivrede kao osnovne djelatnosti za zadržavanje stanovništva. Ovim prijedlogom direktno se slabi gospodarstvo slavonskih sela te vas molimo da Općini Nova Kapela vratite status područja sa značajnim prirodnim ograničenjima. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
65 Općina Nova Kapela PRAVILNIK, Članak 1. Poštovani, Općina Nova Kapela se prema Pravilniku o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima („NN“, broj 38/19) nalazi na području sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO). Prijedlogom novog Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima Općina Nova Kapela nije svrstan ni u jednu kategoriju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima, te vas ovim putem molimo da ispravite vašu pogrešku i da Općinu Nova Kapela uvrstite u područje sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO), jer nije došlo do promjena prema kriterijima u Prilogu III Uredbe (EU) br. 1305/2013. Isto tako na području Brodsko posavske županije Općine su geografski na preskokce izbacivane ovim prijedlogom, a svi znamo da prirodna ograničenja ne poznaju administrativne granice Općina. Projektom Slavonija kojeg zadnjih godina aktivno provodi Vlada Republike Hrvatske jasan je naglasak na revitalizaciji ruralnih krajeva u Slavoniji, a prije svega oživljavanja poljoprivrede kao osnovne djelatnosti za zadržavanje stanovništva. Ovim prijedlogom direktno se slabi gospodarstvo slavonskih sela te vas molimo da Općini Nova Kapela vratite status područja sa značajnim prirodnim ograničenjima. Primljeno na znanje Uredba 1305/2013 ostaje na snazi u dijelu koji se tiče njenog Priloga III, a koji govori o područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima te kriterijima i graničnim vrijednostima koje su definirane u navedenom Prilogu. Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 (koja i dalje ostaje na snazi u ovom dijelu) te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
66 OPĆINA ORIOVAC PRAVILNIK Poštovani, ostali smo u najmanju ruku zatečeni prijedlogom Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima. Općina Oriovac je uklonjena sa popisa za područja sa značajnim prirodnim ograničenjima, unatoč tome što na području općine Oriovac, koja novim prijedlogom Pravilnika nije uvrštena u područje s posebnim ograničenjima, postoje minimalno četiri ograničenja (ograničenja tla-tla su uglavnom močvarno –glejna i obronačni pseudoglej), višak vlage u tlu, ograničeno odvodnjavanje tla, strme padine. Sukladno naputku Europske komisije područje s velikim prirodnim ograničenjima je ono područje u kojemu posebni uvjeti otežavaju poljoprivredu. Da bi se zemljište moglo smatrati zemljištem s velikim prirodnim ograničenjima, na njega mora negativno utjecati nešto od sljedećega:niska temperatura,suhoća,višak vlage u tlu, ograničeno odvodnjavanje tla,nepovoljna tekstura i kamenitost, mala dubina za zakorjenjivanje,nepovoljna kemijska svojstva,strme padine. Obzirom na prethodno navedeno nije jasno zašto područje općine Oriovac nije uvršteno u područje za značajnim prirodnim ograničenjima.Općina Oriovac se ne slaže s prijedlogom ovog Pravilnika te predlažemo da se Općina Oriovac svrsta u područje s značajnim prirodnim ograničenjima kako je i do sada bila svrstana prema odredbama Pravilnika (NN 38/19). Očito je da je došlo do pogreške u izradi same Studije koja je podloga za ovakav prijedlog Pravilnika.Područje općine Oriovac je do sada pripadalo u kategoriju područja sa značajnim prirodnim ograničenjima i tamo treba i ostati iz vrlo jednostavnog razloga jer se ništa značajno nije dogodilo u proteklom vremenu što bi utjecalo na to da područje općine Oriovac više ne pripada u područja sa značajnim prirodnim ograničenjima. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
67 Općina Podgorač PRAVILNIK U ime Općine Podgorač izražavamo svoje nezadovoljstvo i protivimo se ovakvom prijedlogom Pravilnika. Naime , Općina Podgorač je do sada bila razvrstana u skupinu područja sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO), dok se prema prijedlogu novog Pravilnika više ne ubraja u takva područja. Smatramo da se ništa značajno nije dogodilo u proteklom vremenu što bi utjecalo na to da područje Općine Podgorač više ne pripada u značajna prirodna ograničenja . U proteklom razdoblju, što bi utjecalo na to da područje Općine Podgorač više ne pripada području s prirodnim ograničenjima. Nije bilo značajnih promjena biofizičkih svojstava ( klime, terena, i kemijskih svojstava zemljišta ), a koje služe kao kriterij za razvrstavanje JLS u pojedino područje. Zbog sve češćih prirodnih nepogoda, osobito suše koja posljednjih nekoliko godina sve češće zahvaća područje Općine Podgorač i nepovoljno utječe na poljoprivredne kulture , i poljoprivredna proizvodnja se godinama odvija u sve težim uvjetima. Smatramo da je neminovno došlo do pogreške u izradi same Studije i molimo da Ministarstvo poljoprivrede revidira popis JLS koje pripadaju području s prirodnim ograničenjima i Općinu Podgorač uvrsti u listu kako je bilo i do sada. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
68 Općina Rakovec PRAVILNIK Poštovani, Općina Rakovec nije svrstana ni u jednu kategoriju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima, te Vas ovim putem molimo da preispitate Prijedlog Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima, te Općinu Rakovec uvrstite u područje sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO). Obrazloženje: Kako je susjedni grad Vrbovec, Općina Farkaševac, Općina Brckovljani, a koji svi zajedno s općinom Rakovec u svakom pogledu tvore zajednički prostor potpuno istih reljefnih i kvalitativnih svojstava poljoprivrednog zemljišta, a gdje je samo područje Vrbovca Farkaševca i Brckovljana definirano kao područje sa značajnim prirodnim ograničenjima, sigurni smo kako je samo omaškom i neargumentirano Općina Rakovec iznimka. Također ovakav prijedlog biti će izrazito nepravedan i diskriminatorski prema svim vrijednim poljoprivrednicima s područja općine Rakovec, gdje su gotovo sve poljoprivredne površine obrađene. S poštovanjem, Brankica Benc, dipl.oec., općinska načelnica Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
69 Općina Rešetari PRAVILNIK Ministarstvo poljoprivrede 16. veljače 2023. godine stavilo je na Savjetovanje s javnošću Prijedlog Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima gdje su kao limitirajuće faktore za određivanja statusa područja uzeli pet prirodnih ograničenja koja su prisutna na 60% površine predmetne jedinice lokane samouprave (JLS) koja određuju status ili ispadanje iz sustava te iste JLS. Uvažavamo kriterije: 1. Ograničena propusnost tla; 2. Nepovoljna struktura i kamenitost; 3. Plitka ekološka dubina; 4. Nepovoljna kemijska svojstva; 5. Nagib. Općina Rešetari je temeljem novog Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima u najmanju ruku šokirana. Naime, novim Pravilnikom Općina Rešetari nije uvrštena u područja sa značajnim prirodnim ograničenjima za razliku od susjedne općine Staro Petrovo Selo i grada Nova Gradiška, a Općina Rešetari se nalazi između te dvije jedinice lokalne samouprave te je još začuđujuće jer su u pitanju ne ista agro klimatološka, pedološka područja već daleko lošija u Općini Rešetari. Prema geološkim karakteristikama tala u općini se nalaze brdska područja s nagibom daleko većim od 15% (nagib veći i od 40%) sa više od 50% površina koja uključuju eroziju tala i ispiranja preoblikovanjem utjecaja rijeka Rešetarice, Adžamovke i Fošnik kanala i slivnih područja prema ukazanim rijekama, a konačno možemo reći i štetama koje iste nanose ravničarskom području općine koju karakteriziraju velike štete uz kanalsku mrežu kroz koju prolaze potoci bujičari sa navedenog brdskog područja prema ravničarskom dijelu što općini uzrokuje velike štete što se vidi kroz višegodišnje proglašenje elementarnih nepogoda. Količina oborina na području općine Rešetari u ljetnom periodu znatno je nepovoljna što predstavlja nepredvidivi i ograničavajući faktor, ali i rizični faktor sa obzirom materijalnih šteta kao posljedica suše (prema podacima Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Rešetari iz 2021. godine). Elementarna nepogoda je u zadnjih nekoliko godina uzrokovala višemilijunske štete, ali svake godine, u zadnjih 10 godina, u određenom vremenskom periodu bilježimo rizike od značajnih posljedica od poplava bujičara. Također, redovita pojava kao i šteta na određenim poljoprivrednim kulturama pojavljuju se kasni mrazovi. Prema kriterijima koje je donio Pravilnik, Općina Rešetari uz navedene probleme sa brdskim dijelom i nepovoljnim vremenskim prilikama naglašava slijedeće: Prema prof.dr.sc. Gračanin Općina Rešetari u ravničarskom dijelu imala je 6. klasu tla po nekadašnjoj sistematizaciji. Ravničarski dio općine ispod ŽC Slavonski Brod-Nova Gradiška poljoprivredno zemljište ima izuzetno ograničenu propusnost tla te vrlo nepovoljna kemijska svojstva (kiselost, zbijenost i blokada hranjiva). Smatramo da predmetni Pravilnik treba povući iz procedure i javno objaviti Studiju na temelju koje se isti donosi te transparentno i kvalitetno iskomunicirati predložene izmjene ukoliko Studija dokazuje da određena područja ne zadovoljavaju kriterije propisane Uredbom EU da budu svrstane u jednu od područja definirane Pravilnikom. Barem neće biti onog malog dijela sumnje da se Pravilnik donosi na temelju loših studija i podataka ili još gore na temelju političkih odluka. Općina Rešetari se ne slaže s prijedlogom ovog Pravilnika te predlažemo da se Općina Rešetari svrsta u područja sa značajnim prirodnim ograničenjima. Za naglasiti je da je smanjen iznos po površini ha za 120,00 EUR-a i loša mjera za napaćenu Slavoniju kao i za siromašne poljoprivrednike i seljake te bi slavonska polja u Općini Rešetari mogla ostati još više neobrađena i u korovu u budućim vremenima. Posebno je ova mjera bitna da se Općina Rešetari svrsta u područja sa značajnim prirodnim ograničenjima zbog mladih obitelji koja trebaju ostati živjeti na selu, a posebno djeca koja bi trebala zavoljeti rad na slavonskoj oranici. Očito je došlo do grube pogreške u izradi same Studije koja je podloga za izradu ovakvog Pravilnika te se nadamo da će po završetku ovog savjetovanja se netko upitati što donosi ovaj Pravilnik cijeloj Slavoniji. Do sada poljoprivrednici Općine Rešetari nisu koristili nikakve COVID mjere za smanjenje posljedica od COVID-a kao ni za nastanak štete uzrokovane tržišnim različitostima uzrokovanim ukrajinsko-ruskim ratom što je ovih 120,00 EUR-a poljoprivrednim proizvođačima Općine Rešetari ukupna mjera protiv svih ovih nedaća. Općina Rešetari je u Domovinskom ratu dala 28 branitelja koju su željeli bolju i ljepšu Slavoniju, preko 100 invalida Domovinskog rata, preko 1000 branitelja, a posebno za naglasiti je da smo jedina općina u kojoj je 5 branitelja bilo pripadnici prvih policijskih postrojbi u nastajanju vojske (Tigrovi) što niti jedna općina u Republici Hrvatskoj nije dala. S poštovanjem, Općina Rešetari, načelnik Zlatko Aga Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta.
70 OPĆINA SOPJE PRAVILNIK U članku 2., a vezano za područja sa značajnim ograničenjima koja obuhvaćaju one JLS koje su najmanje sa 60 % površina obuhvaćene sljedećim kriterijima: a) Ograničena propusnost tla b) Nepovoljna tekstura i kamenitost c) Plitka ekološka dubina d) Nepovoljna kemijska svojstva i e) Nagib. smatram ne opravdanim ne uvrštavanje područja koja pripadaju općini Sopje, a prvenstveno iz razloga što su dvije susjedne općine koje većim djelom okružuju općinu, a to su Slatina i Čađavica obuhvaćene, pa prvenstveno iz tog razloga nije mi jasno zbog čega je općina Sopje izostavljena kada je po reljefu, nagibu, kemijskim svojstvima tla, propusnosti tla, teksturi i ekološkoj dubini gotovo identična tlima na području općine Čađavica. Obzirom da je i u zadnjoj raspodjeli općina Sopje bila kao takva izostavljena, dok su spomenute dvije općine imale status područja sa značajnim prirodnim ograničenjima, što je također bilo ne utemeljeno i ne opravdano prema općini Sopje, ponovo se ponavlja povijesna greška i ispada da je situacija ovoga područja copy paste bez da se itko zapita osim poljoprivrednika ove općine zbog čega nisu ravnopravni sa svojim susjedima koji će sljedećih nekoliko godina ponovo povlačiti više sredstava a da razlike koje određuju kriteriji gotovo ne postoje. Općina Sopje, a to odgovorno tvrdim, ima identični tipa tala kao i općina Čađavica, uz rijeku Dravu to su lagana plitka pjeskovita i aluvijalna tla koja danas zbog posljedica klimatskih promjena imaju najveća ograničenja jer su u glavnom ljetnom djelu vegetacije limitirana vodom, suha i pretopla, a prinosi zadnje dvije godine su trostruko i više od toga niži od prosječnih. Srednji dio općinskih tala su tla vrlo nepovoljnih kemijskih svojstva kisela i jako kisela tla, zahtijevaju ogromne troškove da bi se kao takva popravila u smislu provođenja mjera kalcizacije i podizanja organske komponente tla. Tu je možda greška naših poljoprivrednika koji godinama prakticiraju sve moguće agrotehničke i agroekološke metode kako bi se takva tla podigla u stupnju plodnosti, ispada da krivo rade – dakle bolje je tla ne dirati i ostaviti da još više propadaju u tom segmentu i kriteriju. I nadalje gotovo cijelo dodirno područje sa općinom Slatina ili ima tla nepovoljnih kemijskih svojstva, loše teksture i ograničene propusnosti. Ovo zadnje obično je sinonim za teška, glinasta slabo propusna tla, a da apsurd bude veći u usporedbi sa već spomenutim tlima uz rijeku Dravu i oko nje, koja su pjeskovita, plitka i limitirana, ta teška i nepropusna tla u zadnjih nekoliko godina su najpogodnija za uzgoj jer nastale klimatske promjene i učestale ekstremne klimatske prilike koje se odnose na vodu i temperaturu i koje su ka takve postale uobičajene, pogoduju ovim tlima pa je i proizvodnja na istima vrlo stabilna i isplativa, prinosi uobičajeni i ponekad iznad prosječni. No bez obzira na to, činjenica je da neki kriteriji više nisu kriteriji na temelju kojih se neko područje može okarakterizirati kao prirodno ograničeno, i te kriterije kao takve treba preispitati i promijeniti jer definitivno se situacija u zadnjih 20 – 30 godina rapidno promijenila u svim segmentima pogodnosti bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom kao i uvjetovanošću i održivošću iste. Uvažavajući kriterije kako su navedeni, opet odgovorno tvrdim da i općina Sopje ima uvjete da bude u kategoriji područja sa značajnim ograničenjima jer naša tla, njihova geneza i povijest, uvjetovana je milionima godina stvaranja, a ne granicama koje određuju ili omeđuju jednu JLS od druge. U konačnici kod odabira i kartirana područja pripadnosti sa ograničenim uvjetima proizvodnje prethodnog razdoblja nismo imali priliku poslati svoje mišljenje prije konačnog određivanja već nakon donesenih odluka, hvala Bogu da to sada nije tako i zato ukazujem na ove ne logičnosti i nepravdu, a u konačnici netko će mojim poljoprivrednicima morati objasniti ili da nisu na redu ili žive na krivom području iako je agro-pedološki identično. Sukladno svemu navedenom u djelu teksta koji se navodi u dodatku 2, Popis JLS koje su razvrstane u ZPO (Područja sa značajnim prirodnim ograničenjima) potrebno je uvrstiti općinu Sopje. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
71 Općina Stara Gradiška PRAVILNIK, Članak 2. Općina Stara Gradiška se prema Pravilniku o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima („Narodne novine“, broj 38/19) nalazi na području sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO). Novim se Pravilnikom ne predviđa svrstavanje Općine Stara Gradiška u bilo koju od kategorija područja s prirodnim ili ostalim ograničenjima. Budući da predmetna studija na temelju koje se i donosi pravilnik nije javno objavljena nije moguće dati suvisle komentare na temelju čega su određena područja maknuta s liste odnosno dodana na listu . Kako je gđa Ljubica Šolić u svom komentaru napisala citiramo : „ Na osnovu krnjih informacija stiče se dojam da je u pitanju loša politička , a ne odluka potkrepljena detaljnom stručnom analizom. Nije moguće od 2019 godine takva promjena biofizičkih ograničenja u kojoj 2 susjedne općine imaju takva odstupanja, ipak govorimo o našim malim i usitnjenim JLS-ovima koje su gotovo identične po svojstvima tala, mikroklimatskim uvjetima, prosječnih sati /dana temperatura, abiotskim čimbenicima koji negativno utiču na vlažnost tla, eroziju ili suhoću tla u vrijeme vegetacije“ , dok studija ne bude javno objavljena teško je dati bilo kakav suvisli komentar . Isto tako kao što je već komentirano nije jasno uzimali se ukupna površina poljoprivrednog zemljišta određene JLS ili samo obradiva. Posavske općine ( a većina njih nizvodno od Jasenovca je ovim pravilnikom maknute su s popisa ZPO područja ) imaju i niz drugih problema koji nastaju zbog visokih vodostaja rijeke Save . Od prisustva zaobalnih voda koje se ukoliko nema melioracijske mreže s crpnim stanicama dugotrajno zadržavaju na poljoprivrednim površinama , pa do značajnih površina poljoprivrednog zemljišta u plavnom području rijeke Save . Smatramo da predmetni pravilnik treba povući iz procedure , javno objaviti studiju na temelju koje se on donosi te transparentno i kvalitetno izkomunicirati predložene izmjene . Ukoliko studija dokazuje da određena područja ne zadovoljavaju kriterije propisane uredbama EU da budu svrstana u jedna od područja definirana pravilnikom barem neće biti onog crva sumnje da se pravilnik donosi na temelju loših studija i podataka ili još gore na temelju političkih odluka. Primljeno na znanje Republika Hrvatska je morala izraditi novu Studiju određivanja područja s ograničenjima (uz korištenje najnovijih podataka).,Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. Kad je rađena prethodna studija 2012. godine smjernice još nisu bile strogo propisane i raspolagalo se sa puno starijim podacima pa je iz tog razloga sada došlo do izmjena područja koja prema novoj studiji ulaze u područja s ograničenjima ili mijenjaju kategoriju u odnosu na dosadašnje stanje.
72 Općina Šodolovci PRAVILNIK Općina Šodolovci do sada je bila razvrstana u skupinu područja sa značajnim prirodnim ograničenjima dok se prema prijedlogu novog Pravilnika više ne ubraja u takva područja. Mišljenja smo da u proteklom razdoblju nije bilo značajnijih promjena biofizičkih svojstava (klime, tla, terena i kemijskih svojstava zemljišta) a koji služe kao kriteriji za razvrstavanje JLS u pojedino područje. Čak što više, zbog čestih prirodnih nepogoda, osobito suše, koja posljednjih godina sve češće pogađa područje Općine Šodolovci i nepovoljno se reflektira na gotovo svim poljoprivrednim kulturama a kako zbog nedovoljne razvijenosti takoreći uopće gotovo da ne postoje uređeni sustavi navodnjavanje, iz godine u godinu poljoprivredna proizvodnja odvija se u sve težim uvjetima. Nadalje ističemo i kako susjedne jedinice lokalne samouprave s kojima Općina Šodolovci graniči, a koje imaju poprilično slične vrijednosti kada se radi o ograničenoj propusnosti tla, nepovoljnoj teksturi i kamenitosti, plitkoj ekološkoj dubini, nepovoljnim kemijskim svojstvima i nagibu i dalje su zadržala odnosno uvrštena su u područja sa značajnom prirodnim ograničenjima. Smatramo da je Studija koja je uzeta kao podloga za izradu ovakvog prijedloga Pravilnika poprilično površno izrađena i bez vidljivih i mjerljivih pokazatelja o prikupljanju podataka. Naposljetku predlažemo da Ministarstvo poljoprivrede izvrši detaljnu analizu svih dostupnih podataka i činjenica te revidira popis JLS s prirodnim i ostalim ograničenjima te Općinu Šodolovci ponovno uvrsti unutar područja sa značajnim prirodnim ograničenjima jer područje ove općine to zaista i jeste. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
73 OPĆINA ŠTITAR PRAVILNIK Treći komentar Općine Štitar je taj da se poplavna područja uz rijeku Savu trebaju tretirati prema članku 72. Uredbe 2021/2115 stavku 3. točki c. „poljoprivredna područja uključena u planove upravljanja riječnim slivom na temelju Direktive 2000/60/EZ“. Poplavna područja uz rijeku Savu uvijek će biti poplavna područja jer nasip nikada neće biti izgrađen bliže obali Save zbog potrebe za širokim poplavnim područjem koje u slučaju većih oborina može primiti velike količine vode iz Slovenije, BiH i Hrvatske. Sve to određeno je i u Planu upravljanja slivom rijeke Save. To nipošto ne znači da zemljište koje se tamo nalazi nije poljoprivredno ili da na njemu nema ograničenja. Naglašavamo da rijeka Sava nije jedina rijeka u Europi u čijoj poplavnoj ravnici postoji poljoprivredno zemljište, te su zato i propisane ove mogućnosti uredbom. U znatnom dijelu Općina uz Savu velik postotak područja otpada na poplavno zemljište te se rijeka Sava razlijeva na oranice i pašnjake koji su izgradnjom nasipa namjerno i planski ostavljani za poplavno područje. Poljoprivredna proizvodnja na tom području je moguća, ali postoje određena ograničenja vezana uz vrijeme izlijevanja rijeke Save iz korita. Pogrešnom primjenom europskog prava i metodologijom studije poplavno zemljište ujedno je i uvršteno u Studiju određivanja područja s prirodnim ograničenjima i označeno kao zemljište bez ograničenja u poljoprivredi. Ispravno i moralno bi bilo: -ili to zemljište označiti kao zemljište s posebnim (specifičnim) ograničenjem sukladno članku 71. Uredbe -ili to zemljište isključiti iz izračuna za određivanje područja sa značajnim prirodnim ograničenjima (kao što su isključene i šume) te za isto uvesti/ne uvesti plaćanja sukladno članku 72. Uredbe. U svakom slučaju krajnje je destruktivno poplavno zemljište uračunavati kao zemljište bez ograničenja u poljoprivredi koje na taj način neopravdano podiže prosjek kvalitete zemljišta u pojedinim Općinama čime one gube status područja s značajnim prirodnim ograničenjima iako svo zemljište koje nije poplavno na području tih općina nedvojbeno zadovoljava kriterije značajnih prirodnih ograničenja čak i po metodologiji predmetne studije. Dakle, jedan od prijedloga koje Općina Štitar daje da bi se ova neugodna situacija razriješila je i taj da se poplavna područja u potpunosti izuzmu iz mjere 13. tj. da takva područja ni na koji način ne ulaze u izračun za određivanje područja s značajnim prirodnim ograničenjima, a da se na tim područjima niti ne može ostvariti plaćanje po osnovi mjere 13. Izračun o pripadnosti jedinice lokalne samouprave područjima s značajnim prirodnim ograničenjima trebalo bi izvršiti ne računajući poplavno zemljište. Hoće li Republika Hrvatska odrediti kakva posebna plaćanja za „poljoprivredna područja uključena u planove upravljanja riječnim slivom na temelju Direktive 2000/60/EZ“ drugo je pitanje jer ta ograničenja nisu prirodna već su uzrokovana ljudskim radnjama. Općina Štitar u ovoj je raspravi u tri komentara iznijela tri prijedloga. Svaki od ta tri prijedloga nudi rješenje za neodrživu situaciju koja je nastala tako što je poplavno poljoprivredno zemljište uključeno u studiju i označeno kao zemljište bez prirodnih ograničenja. Molimo da se sva tri naša prijedloga razmotre i da se ispravi očigledna nepravda kojoj je izložena ne samo Općina Štitar, nego i većina drugih općina uz rijeku Savu. S poštovanjem, Općinski načelnik Općine Štitar Stjepan Gašparović, mag.iur. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
74 OPĆINA ŠTITAR PRAVILNIK U Studiji na temelju koje je izrađen ovaj Prijedlog, na karti na stranici 72 prostim je okom vidljivo da na području Općine Štitar više od 60% poljoprivrednih površina spada u područja sa slabom dreniranošću. S obzirom da je u prethodnom razdoblju Općina Štitar bila uvrštena u područja s prirodnim ograničenjima na temelju istih parametara, moguće da je prilikom izračuna došlo do pogreške koju je potrebno otkloniti. Sada objavljena studija uopće ne sadrži podatak o području Općine Štitar i postotku područja na kojem postoje ograničenja u poljoprivredi. Molimo da nam se ti podatci daju na uvid radi njihove provjere (te ispravka). Također uvidom u ostale karte uočili smo da su pojedine šume netočno naznačene kao poljoprivredno zemljište bez ograničenja u poljoprivredi, a također i savski nasip je sračunat kao poljoprivredno zemljište bez ograničenja u poljoprivredi (nasip ima barem nagib). Zbog navedenog predlažemo da se područje Općine Štitar uvrsti u područja sa značajnim prirodnim ograničenjima, a kao što su uvrštene i sve susjedne općine Općini Štitar koje na svom području imaju nepropusno zemljište isto kao i Štitar. Navodimo da je Općina Štitar koja ima mnogo poplavnog poljoprivrednog zemljišta u mnogo lošijem položaju nego općine koje imaju zemljište koje je nepropusno, ali to specifično ograničenje predmet je našeg drugog komentara. Smatramo da na temelju priznatih ograničenja općina Štitar prelazi 60% područja poljoprivrednog zemljišta sa značajnim prirodnim ograničenjima. Uz to napominjemo da na preostalom području imamo specifično ograničenje plavljenja. S poštovanjem, Načelnik Općine Štitar Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
75 OPĆINA ŠTITAR PRAVILNIK, Članak 2. Poštovani, predlažemo da se u članku 2. stavak 3. mijenja i glasi: „Područja s posebnim ograničenjima obuhvaćaju one JLS koje: -na najmanje 50% svog teritorija imaju karakteristike krša, -na području kojih zbroj površina koje ispunjavaju kriterije za uvrštavanje u područja s prirodnim ograničenjima i površina poplavnog poljoprivrednog zemljišta prelazi 60%“ Obrazloženje: Na području više općina uz rijeku Savu koja svojim tokom nije pravocrtna, nego pravi meandre, znatan dio površina poljoprivrednog zemljišta nalazi se s nebranjene (poplavne) strane nasipa. Ciklus poplava je jedno od najvećih ograničenja u poljoprivredi, ali metodologijom Studije na temelju koje je izrađen ovaj prijedlog Pravilnika nije uzet u obzir kao ograničavajući element. Branjeno područje Općina uz Savu u pravilu zadovoljava karakteristike za uvrštavanje u područja s prirodnim ograničenjima (u pravilu slaba propusnost), ali s obzirom da se znatan dio zemljišta nalazi na poplavnom području te općine po metodologiji Studije ne prelaze 60% područja s priznatim ograničenjem. Pojednostavljeno - u branjenom području gotovo svo zemljište ima ograničenje, a zemljište na kojem nema jednoga od nabrojanih ograničenja je poplavno (dakle postoji nepriznato ograničenje). S obzirom da je Općinama uz Savu poplavno poljoprivredno zemljište praktički sračunato kao prva klasa zemlje, takvom metodologijom umjesto općina koje na svom području imaju ograničenje na gotovo 100% površine, ograničenje je priznato na manje od 60% površine, a najlošije površine su naznačene kao najbolje. S obzirom da u sadašnjem prijedlogu i Studiji 7,45% područja Republike Hrvatske uvršteno u područja s prirodnim ograničenjima, a prema Uredbi 1305/2013 moguće je uvrstiti do 10% područja države. Tih 7,45% područja Republike Hrvatske dodijeljeno je krškim područjima. Smatramo da je preostalih 2,55% područja koja je moguće uvrstiti u područja s prirodnim ograničenjima i više nego dovoljno da se među njih uvrste sve općine u Slavoniji koje imaju značajne površine poplavnog poljoprivrednog zemljišta (Štitar, Slavonski Šamac, Oprisavci, Klakar i dr.). Također, u komunikaciji s većinom općina uz Savu na području Slavonije uočili smo da općine smještene uz Savu imaju još jedno ograničenje koje nije priznato. To je izloženost branjenog područja visokom vodostaju rijeke Save. Ograničenje se očituje u tome da kada je razina Save iznad nadmorske visine obradivog zemljišta, na principu spojenih posuda, voda cirkularno odozdo prodire kroz tlo i izbija na površinu te je tada pristup na poljoprivredno zemljište mehanizacijom nemoguć ili otežan na znatnim dijelovima područja Općina. Takav problem imaju sve Općine uz Savu od Jasenovca pa do Drenovaca, Gunje i Vrbanje. Smatramo da je osim plavnosti koja je najteže ograničenje potrebno razmotriti i izloženost obližnjeg branjenog područja visokom vodostaju rijeke kao ograničenje u poljoprivredi. U svakom slučaju 2,55% preostale mogućnosti je dovoljno da se svim općinama uz Savu u Slavoniji priznaju ograničenja koja postoje, a vezana su uz prirodne geografske značajke. Načelnik Općine Štitar Stjepan Gašparović, mag.iur. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 i strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja i Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
76 Općina Voćin PRAVILNIK Poštovani, gledajući prijedlog jedinica lokalne samouprave koje su ušle, a izbačena je općina Voćin iz popisa potpomognutih područja, mogu samo pretpostaviti da je došlo do omaške. Ukoliko nije omaška, smatram da je podloga po kojoj je rađen prijedlog nakaradna i da su osobe uključene u postupak sastavljanja istog nekompetetne te ću uputiti prijedlog vladi da se dotičnima udjeli otkaz, a sa vanjskim suradnicima raskine suradnja. . Članovi akademske zajednice koji ste ovo sastavljali, sramite se!!!!!! Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
77 OPĆINA VRBANJA PRAVILNIK Poštovani, Na 12.-oj sjednici Općinskog vijeća Općine Vrbanja održanoj 19. prosinca 2022. godine, temeljem 20.-te točke dnevnog reda donesen je zaključak jednoglasnom odlukom svih vijećnika kojim tražimo od nadležnog Ministarstva poljoprivrede da revidira podatke Studije – Određivanje područja s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama iz lipnja 2022., prema kojima jedinice lokalne samouprave Općina Vrbanja i Općina Drenovci nisu više u području značajnih prirodnih ograničenja. Moli se naslov da revidiranjem podataka iz Studije, a temeljem egzaktnih pokazatelja uzme u obzir te istu promjeni i područja općina Vrbanja i Drenovci vrati u područja s težim uvjetima gospodarenjem (https://ruralnirazvoj.hr/files/STUDIJA_3Final_20211127.pdf). Obrazloženje: Općina Vrbanja raspolaže sa 7010 ha poljoprivrednog zemljišta, općina Drenovci sa 8444 ha poljoprivrednog zemljišta (podaci iz ARKOD-a 2021. godine). U dosadašnjem programskom razdoblju navedene jedinice lokalne samouprave su imale otežane uvjete gospodarenja ZPO (Značajna prirodna ograničenja), do toga se došlo temeljem određene metodologije i obrade podataka koji govore o lošijoj kvaliteti poljoprivrednog zemljišta temeljem biofizičkih kriterija koji su i danas prisutni. S obzirom na nastalu štetu uslijed nezapamćene velike poplave 2014. godine gdje je zemljište šireg područja također pretrpjelo dodatne fizikalne degradacije, a agrokemijski parametri također govore da se radi o ograničenom zemljišnom potencijalu koje je neopravdano izbačeno s područja s težim uvjetima gospodarenjem. Iz same Studije nije razvidno koji su podaci korišteni za utvrđivanje područja s težim uvjetima gospodarenjem, međutim već u prikazu na karti hidromelioracijskih sustava detaljne odvodnje gdje je iz karte vidljivo da su na području općina Vrbanja i Drenovci sustavi detaljne odvodnje izgrađeni, ali vrlo bitno je za naglasiti da ti navedeni sustavi ni tada 80-ih godina prošlog stoljeća nisu izgrađeni u cijelosti, niti su više funkcionalni. Cijevna drenaža, s obzirom na svoju starost i neodržavanje sustava od kako je izgrađen ne funkcionira i cijelo područje s obzirom na veliki udio praha i gline u tlu te izrazito nizak sadržaj humusa u tlu ima kontinuirani problem slabe dreniranosti tala. Za ovo geostrateški važno područje Republike Hrvatske koje je oduvijek bilo „graničarsko“, a i pretežito poljoprivredno područje koje je od hrvatske samostalnosti demografski i gospodarski značajno opustošeno, gubitak ovih značajnih sredstava na oko 15.500 hektara veliki je udar ne samo poljoprivredi, već i gospodarstvu u cjelini te će još više ubrzati dodatni odlazak stanovništva iz ionako polupraznih mjesta. Slijedom navedenog, moli se naslov da zajedno s institucijama koje su izradile ovu Studiju razmotri sva ona područja, a posebice dvije navedene općine – Vrbanju i Drenovce koje će za slijedeće programsko razdoblje, na duži vremenski period ostati bez značajnih financijskih sredstava u poljoprivredi, što će imati dalekosežne negativne posljedice za cjelokupno gospodarstvo na „braniku domovine“. Tijekom siječnja i veljače 2023. općine Vrbanja i Drenovci proučile su metodologiju izrade Studije, detaljno su upoznate s postojećim pedološkim podlogama (NPK i OPK) koje su korištene, također su upoznate i s ograničenjima navedenih podloga u pogledu naziva pedosistematskih jedinica i njihove zastupljenosti u određenim poligonima koji su utjecali na izlazne rezultate Studije te su spremne pružiti podršku u pogledu žurnog utvrđivanja činjeničnog stanja na terenu s obzirom na postojeća i nepromijenjena prirodna ograničenja tla na svom području. S poštovanjem, Velimir Redl, načelnik općine Vrbanja Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
78 OPG ANDREJIĆ PRAVILNIK Poštovani Stavljam prigovor na ne stručno i ne pravedno izbacivanje Općine Đulovac iz ZPO-a. Uredba (EU ) 2021/1115 navodi : „Članak 154.Stavljanja izvan snage 1. Uredba (EU) br. 1305/2013 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2023. Članak 32. Uredbe (EU) br. 1305/2013 i Prilog III. toj uredbi i dalje se primjenjuju u vezi s određivanjem područja s prirodnim ili drugim specifičnim ograničenjima. Upućivanja na programe ruralnog razvoja smatraju se upućivanjima na strateške planove u okviru ZPP-a.“ „Kako bi se osigurao PRAVEDAN dohodak i otporan poljoprivredni sektor na cijelom području Unije, državama članicama trebalo bi dopustiti dodjeljivanje potpore poljoprivrednicima u područjima s prirodnim i drugim ograničenjima specifičnima za određeno područje, uključujući planinska i otočna područja. U pogledu plaćanja za područja s prirodnim i drugim specifičnim ograničenjima, i dalje bi se trebalo nastaviti primjenjivati određivanje na temelju članka 32. Uredbe (EU) br. 1305/2013.“ Ne na osnovu Priloga III Uredbe (EU ) 1305/2013 već na osnovu članka 32. Također u članku 32. Uredbe 1305/2013 navodi se kako države članice moraju provesti detaljnu analizu područja. Pod ostalim dokumentima na ovom e savjetovanju nisu dostupni rezultati tih provedenih analiza/studija. Članak 2. Ovog Pravilnika NIJE naveo sve elemente iz Uredbe 1305/2013 po kojima se određuje područje značajnih ograničenja već samo jedan pojedinačni element, ali ne i kumulativne elemente. Uzeli ste samo jedan dio elemenata, dok ste druge izostavili. Naveli ste samo točku 3. članka 32. Uredbe 1305/2013 dok je za određivanje područja s značajnim ograničenjima „Kako bi bila prihvatljiva za plaćanja navedena u članku 31., za područja koja nisu planinska smatra se da imaju značajna prirodna ograničenja ako najmanje 60 % poljoprivredne površine ispunjava barem jedan od kriterija navedenih u Prilogu III. te se nalazi unutar navedene granične vrijednosti. Općina Đulovac iako novi studiji nisu javno objavljeni i dalje zadržava isti nagib terena gdje je od ukupnog poljoprivrednog zemljišta koji čine 2747 hektara je 1403 hektara pod nagibom što čini 51% od ukupne površine. IZOSTAVLJENO JE SLJEDEĆE: „Osim toga, područja mogu ispunjavati uvjete za plaćanja u okviru ovog stavka ako: — najmanje 60 % poljoprivredne površine ispunjava najmanje dva kriterija od onih navedenih u Prilogu III., svaki unutar granice do 20 % navedene granične vrijednosti, ili — najmanje 60 % poljoprivredne površine sastavljeno je od područja koja ispunjavaju najmanje jedan kriterij od onih navedenih u Prilogu III., unutar navedene granične vrijednosti, i od područja koja ispunjavaju najmanje dva kriterija od onih navedenih u Prilogu III., svaki unutar granice do 20 % navedene granične vrijednosti Bivša studija za Općinu Đulovac iznose da uz onih 51% nagiba imaju prava na stavku "Područje s nepovoljnom dreniranošću tla" od ukupnih 2747 hektara prihvatljivim za tu stavku je 1010 hektara što dodatno ćini 37% uz postotak od nagiba 51%. Ljubazno vas molim postupanje u skladu s Člankom 154. Uredbe (EU)2021/1115 i dostupnost dokumenata sveobuhvatne analize /studije koja je utvrdila značajne promijene na područjima kojima je status ograničenja promijenjen, a odnosi se na parametre iz Priloga III Uredbe 1305/2013. Na osnovu krajnih informacija stiče se dojam da je u pitanju loša politička , a ne odluka potkrepljena detaljnom stručnom analizom. Nije moguće od 2019 godine takva promjena biofizičkih ograničenja gdje je od dobivenog postotaka za nagib 51% i područje s nepovoljnom dreniranošću tla 37% Općina Đulovac nije u kategoriji ZPO-a bez dodatnih stavki. U skladu sa svim navedenim stavkama molim uvažavanje moga prigovora i tražim od Vas vraćanje Općine Đulovac u ZPO. Tihomir Andrejić Primljeno na znanje Uredba 1305/2013 ostaje na snazi u dijelu koji se tiče njenog Priloga III, a koji govori o područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima te kriterijima i graničnim vrijednostima koje su definirane u navedenom Prilogu. Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 (koja i dalje ostaje na snazi u ovom dijelu) te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine.
79 OPG Damir Sorić PRAVILNIK Nastavno na moj predani komentar. S obzirom da ne postoje nikakvi realni razlozi da se područje Slunja izuzme iz područja ZPOa sto sam obrazložio u svom prijašnjem komentaru a imajući iskustva sa bivšim Tolusicevim haračem koji je napravio na području Karlovačke županije zaključujem da je pravi razlog prijedloga micanja Slunja iz ZPOa političke prirode. Uplitanje politike u poljoprivredu na način da se dodatno otežavaju tj. destimuliraju načini privređivanja u Slunju je suprotno EU intencijama vraćanja stanovništva iz gradova u ruralna područja i budite sigurni da će EU institucije biti obaviještene o Vašim politikama. EU ulaže velika sredstva u razvoj ekološke i održive politike. U području Slunja se nalaze značajne površine pod ekološkom poljoprivredom prijavljene kao ekološke u Arkodu. Hrvatska je na zahtjev EU preuzela odgovornost i obavezu da značajno poveća ekološke poljoprivredne površine. Sto usput budi rečeno .. profesori sa Agronomskog fakulteta smatraju teško dostižnim .. praktično nemogućim zadatkom. Vašim eventualnim micanjem Slunja iz ZPOa Vi ćete direktno biti odgovorni za smanjenje Ekoloških površina i za katastrofalne rezultate koji nas po tom pitanju očekuju i za moguće čak izvjesne financijske sankcije tj. gubitak novca za poljoprivredu. S poštovanjem, Damir Soric uskoro magistar održive i ekoloske poljoprivrede Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
80 OPG Damir Sorić PRAVILNIK Novim prijedlogom izmjene Pravilnika o određivanju područja sa prirodnim i ostalim ograničenjima predlažete da se Općina Slunj makne iz ZPOa i stavi u PPO. Uvidom u kartu na koju se pozivate vidljivo je da su velika područja u Slavoniji klasificirana u područja iz ZPOa a Slavonija je za Kordun po pitanju mogućnosti rada i privređivanja u poljoprivredi Obećana Zemlja. Molim vas da razmotrite, ponovno sagledate i reevaluirate Vas stav po pitanju općine Slunj i da Općinu Slunj vratite u ZPO .. kamo i pripada. Ajmo zanemariti izuzetno jaku kiselost tla koja ograničava poljoprivrednu proizvodnju i skupa je za sanaciju. Ajmo zanemariti sto su ljudi izbjegli iz Slunjskih krajeva i sto su ostali samo starci i sto nema radne snage “niti za lijek”. Ajmo zanemariti sto su površine neobradivane zadnjih 30 godina i posljedično zarasle u šikare. Ajmo zanemariti sto malciranje šikara i dovođenje zemlje u proizvodno stanje po ha košta kao kupovina jednog do dva hektara poljoprivredne zemlje u Moslavini ili Slavoniji. Ajmo zanemariti sto se teška i izuzetno skupa mehanizacija oštećuje i lomi prilikom čišćenja šikara u Kordunskom području. U Kordunu i kada bi trebala biti ravnica nije ravnica zbog dubokih ponikvi. Pozivam odgovorne da pogledaju kartu Primislja i Korduna na Geoportalu iz 1968 godine. Vidjet ćete da je Kordun reljefno rupa do rupe.. ponikvi do ponikve. Ako to nisu značajna prirodna ograničenja onda ne znam sto jesu ZPO. Nemoguce je zanemariti da je Slunj Krško područje. Da tu teku Korana, Mreznica i Slunjčica .. nemoguce je zanemariti da te rijeke ispiru zemlju iz dubljih krških slojeva i da je žalosna ali istinita pojava da nama Slunjanima plodna zemlja nestaje ne samo erozijama zbog padalina i zbog vjetra već naročito sto plodna zemlja propada u dublje slojeve krša i od tamo bude ispirana gore spomenutim rijekama. Dakle radi se o neprekinutom i trajnom prirodnom procesu koji ne postoji nigdje u Hr osim u krškim područjima. U Slunju i Kordunu općenito rijetke su ravne zemljane parcele. Karakteristika našeg kraja su ponikve i izlazak kamena na površinu zemlje zbog gore opisanih erozija. Karakteristika je plitak i nejednoliko dubok zemljani horizont sa puno kamena koje se pojavljuje na površini. Čak i lomljenje i malciranje kamena kod nas nije trajno riješenje jer jake kiše ispiru zemlju u Krško podzemlje. Dodajte tome cca 20 dana kašnjenje vegetacije, dodajte oštriju klimu, dodajte zvjerad i divljač svake vrste, dodajte prolome oblaka koji u jednom satu odnesu cestu koju ste nasipavali sa desetinama skupih kamiona i dobit ćete samo približnu sliku otežanih uvjeta gospodarenja u Slunjskom području. To je samo približna slika zato jer nisam ni slova napisao o tome kako sam cca desetak puta radeći na velikim strminama (karakteristika Slunja i onda kada radiš u “ravnici”) skoro izgubio život. Poljoprivreda u Kordunu mogla bi se svrstati u avanturističke sportove. To vam garantiram ja Damir Soric koji sam prije cca 15 godina iz Zagreba preselio u Gornje Primislje pored Slunja. Tu sam kupio preko 200 ha zarasle poljoprivredne zemlje i unajmio još cca 100ha. Imam 100 ha prijavljeno u Arkodu. I svojim imenom vam garantiram da sam umalo poginuo prilikom čišćenja šikara šumskim malcerom i to barem deset puta. Ako gore opisano ne bude dovoljno da Slunj ostavite u ZPO ozbiljno ću se početi baviti preispitivanjem svog rada u Slunju i Hr. Pa neka vam se “inženjeri” iz Afganistana bave poljoprivredom. I da napomenem na kraju da svoje primjedbe na vas prijedlog micanja Slunja iz ZPOa pišem kao student pete godine Agronomskog fakulteta. Od ove 2023 .. uskoro za koji mjesec .. magistar održive i ekoloske poljoprivrede. Da ne pomislite da gore iznesene činjenice netočno iznosi neuki poljoprivrednik iz Slunja. Isprike za pravopisne greške jer revoltiran ove primjedbe pišem na mobitelu. Nas slunjane bas niti malo ne maze prilike na terenu .. ali sa time se borimo jer to je nas odabir. Molim odgovorne iz društvenih institucija da nam barem Vi pokažete razumijevanja za realne teškoće sa kojima se svakodnevno suočavamo i dam ne činite nepravdu micanjem Slunja iz ZPO u PPO. S postovanjem, Damir Soric Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
81 OPG Đurić Alen PRAVILNIK Poštovani, slijedom pročitane "Studije", pročitanih komentara i usmenih rasprava sa kolegama očita je nepravda i nezadovoljstvo istoga. Nije potrebno pisati o cijeloj "Studiji", stoga ću se dotaknut samo dijela u kojem živim i radim, točnije Općine Jasenovac. Za početak nije mi jasno kako Općina Jasenovac koja je do sada ulazila u ZPO, preko noći ("Studija") bude izbačena? Dotaknut ću se sa dva ograničavajuća čimbenika: - područje prekomjernog vlaženja tla - područje slabe dreniranosti zemljišta Prosjek velikih poplava na području Općine Jasenovac je svake četiri godine (2014., 2018., 2022.). U nekim selima više od 90% obradivih površina se nalazi uz nasip koji služi za obranu od poplave. Vrlo lako zaključujemo da itekako imamo problem sa podzemnim vodama. Podzemne vode lako dođu ali jako teško odlaze, pogotovo na dijelovima gdje prevladavaju čestice gline. Zbog podzemnih voda često nismo u mogućnosti na vrijeme provoditi agrotehničke operacije, što nam je u samom početku godine velik korak unatrag. Uz indirektne štete kao što je npr. nemogućnost obavljanja zimske brazde na vrijeme, imamo i direktne štete na žitaricama koje mogu preživjeti pod vodom samo 24-48 h. Hrvatske vode Vam mogu potvrditi koliko se novca izdvaja za obranu od poplave na području Općine Jasenovac, stoga mi nije jasno kako u "Studiji" pod točkom 7.4. "Karta prekomjernog vlaženja tla" ne postoji nitko? Dobiveni rezultati nikoga ne svrstavaju pod ovu točku, što je apsurdno. Naravno da mi nismo jedini s tim problemom, još mnoge općine koje se nalaze uz rijeke imaju isti problem, pa tako mogu zaključiti da je ova "Studija" smiješna jer baš nitko ne ulazi u navedenu kategoriju. Također ulazimo u područje slabe dreniranosti tla. Zadnja drenaža je obavljena na nekim parcelama još od strane PIK-a prije 30-ak godina, a znate i sami što to znači. Još jedan dio ovog problema je što se podzemna voda teško može odvesti, oborinske vode uz drenažu nisu problem. Na slici 7-4 se vidi da je skoro cijelo područje uz rijeku Savu označeno kao "Područje sa vrlo slabom i slabom dreniranošću zemljišta". Opet se moram pitati zašto Općina Jasenovac nije? Jesu li uopće istraživanja provedena na terenu? Sve ovo meni a tako i drugim kolegama ukazuje da na naše tlo nitko nogom nije kročio. Drage volje ću Vam proslijediti slike od prije par dana kako bi mogli vidjeti spomenuti utjecaj podzemnih voda odnosno prekomjerno vlaženje tla na žitaricama. Posvetivši svoj život poljoprivredi, na ovakve diskriminacije moram urgirati, stoga Vas molim da ovaj komentar uzmete u obzir i provjerite vjerodostojnost ove "Studije". Isprike za gramatičke greške, pišem ovo ogorčen cijelom situacijom. S poštovanjem, mag. ing. agr. Alen Đurić Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
82 OPG Grivičić Ines PRAVILNIK Poštovani, kako vidim u komentarima, neki su si dali puno truda ne bi li ispravili nešto što se ispraviti ne da, te dokazali nešto o čemu očito nitko u studiji koja je predložila ovo, nije vodio računa. Nemam volje ispravljati gluposti koje su predložene. Tvorci studije na koju se pozivate su potpune neznalice te nekompetentni da rade posao koji ste im dali. Izbaciti recimo sve Posavske općine, a uvrstiti recimo grad Slavonski Brod i Novu Gradišku, vrhunac je gluposti i neznanja. Vjerovatno ste tu studiju platili našim novcem, pa bi u najmanju ruku korektno bilo da nam ju pokažete te da vidimo tko su te spodobe koje su je napisale i potpisale. To je najmanje što možete napraviti. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
83 OPG Horvat Željko PRAVILNIK Poštovani, Javljamo Vam se u ime poljoprivrednika sa područja općine Petrinje i njezine okolice. Naša općina je pretrpjela teška stradavanje u Domovinskom ratu, te je dosta poljoprivrednog zemljišta u minsko sumnjivom području. Kako smo se dijelom oporavili od ratnih stradavanja, zadesio nas je strašan potres, koji je na poljoprivrednim zemljištima doveo do likfifakcija, rasjeda, otvorenih rupa i odrona. Kako se dosta naših zemljišta nalazi uz rijeku Kupu, Petrinjčicu i ostale pritoke tih rijeka, imamo velikih problema sa izlijevanjem istih koji nam stvaraju kiselost u tlu i uništavaju usjeve. Uz sve gore navedene probleme, imamo veliki problem sa divljači koji nam uništavaju usjeve koje moramo ograđivati sa električnom ogradom koja i dalje nije dovoljno učinkovita, te je divljač probija, stvara nam dodatnu štetu i materijalne troškove. Kako na našem području imamo jako malo zemljišta u vlasništvu države, velike napore u nabavci novog poljoprivrednog zemljišta nam stvaraju problemi nerješenih imovinsko - pravnih odnosa i neusklađenih podataka u gruntovnici i katastru, te su nam parcele pretežno manje od jednog hektara. Većinom su zapuštene, pod velikim nagibima, te nam to stvara još jedan problem u nizu i dodatne materijalne, te financijske troškove. Slušajući obećanja Ministarstva poljoprivrede o pomoći pri nabavci novih poljoprivrednih zemljišta, isplata štete za sušu, refundaciju troškova za kupnju umjetnog gnoja, otežani uvjeti poslovanja zbog rata u Ukrajini, koja djelom nisu isplaćena i toliko su minimalna, te nam mogu pokriti samo dio troškova. Uz sve te probleme pokušavamo smognuti snage i dalje se nastaviti baviti poljoprivredom uz minimalne dobiti. Vaša pisana studija o područjima sa prirodnim ograničenjima iz koje izbacujete općinu Petrinju dovodi nas u iskušenje o preispitivanju egzistencije nas poljoprivrednika na tom području. Ovim putem Vas zamoljavamo da izađete na teren, utvrdite stvarno stanje, popričate sa poljoprivrednicima iz tog područja koji će Vam iznijeti svoje probleme, te onda preispitate tu svoju studiju i stvarna stanja na terenu. Poticaj za poljoprivredu se isplaćuje skoro 100% iz Europske unije a vi naši stručnjaci koji ste sastavljali ovu studiju, umjesto da dopišete još 58 općina i gradova vi ukidate i radite protiv ove države i seljaka i radnika. S poštovanjem, Ovo je jedan manji dio opg-ova koji se ne slaže s Vašom studijom: OPG Roksa Željko OPG Boltužić Grgica OPG Denikol OPG Milobratović Dragan OPG Nebojša Bunčić OPG Danijel Šteković OPG Đorđe Opačić OPG Ivica Vlahovac OPG Željko Golub OPG Darko Rogan OPG Antun Bugarin OPG Radoslav Šteković OPG Mario Vancaš OPG Išek Mirela OPG Dario Krovinović OPG Ivo Vračan OPG Ovanin Kristijan OPG Nada Novačić OPG Dražen Dražetić OPG Stjepan Dražetić OPG Bureš OPG Igor Krovinović OPG Mario Čizmar OPG Horvat Željko Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine.
84 OPG Ivan Prišć PRAVILNIK Poštovani, Ovim putem izražavam nezadovoljstvo prijedlogom pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima te njegovim posljedicama za općinu Podgorač. Naime, u članku 2. točka (2) Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima piše: Područja sa značajnim prirodnim ograničenjima obuhvaćaju one JLS koje na najmanje 60% poljoprivredne površine ispunjavaju sljedeće kriterije i granične vrijednosti definirane u Prilogu III Uredbe (EU) br. 1305/2013: a) Ograničena propusnost tla b) Nepovoljna tekstura i kamenitost c) Plitka ekološka dubina d) Nepovoljna kemijska svojstva i e) Nagib. Obzirom da se u ovom članku poziva na granične vrijednosti navedene u Prilogu III Uredbe (EU) br. 1305/2013 pod kriterijem Ograničeno odvodnjavanje tla, gdje je jedna od navedenih graničnih vrijednosti „Prisutna boja glejnog tla u rasponu od 40cm od površine“ smatram da općina Podgorač zadovoljava navedeni kriterij jer je u Namjenskoj pedološkoj karti vidljivo da su tla na našem području većinom glejna, točnije: Lesivirano, pseudoglejno na praporu; Pseudoglej na zaravni; Lesivirano na praporu, semiglejno i Močvarno glejna, djelomično hidromeliorirana. Smatram da se ovdje radi o grešci koju treba ispraviti i vratiti općinu Podgorač na popis JLS sa Značajnim prirodnim ograničenjima. Također bih ukazao na određenu konstantnost kriterija navedenih u članku 2. točka (2). Naime, svi navedeni kriteriji nisu mogli značajno promijeniti svoje vrijednost i/ili sastav i stoga smatram da je nepotrebno uklanjati općinu Podgorač sa popisa JLS sa Značajnim prirodnim ograničenjima. Osim dosada navedenog, ukazao bih na određenu nelogičnost o stavljanju izvan snage Uredbu (EU) br. 1305/2013 da bi se u nastavku predloženog Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima koristio Prilog III Uredbe (EU) br. 1305/2013 u Članku 2. točka (2). Nadalje, u Članku 1. točka 2. piše da se Status pripadnosti područjima s prirodnim i ostalim ograničenjima utvrđuje na razini jedinica lokalne samouprave temeljem „Studije određivanje područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikator broj 41 „Organska tvar u tlu“ i broj 42 „Erozija tla vodom“. Smatram da se navedena Studija trebala objaviti kao prilog prijedloga Pravilnika ili se trebao postaviti link na stranicu ruralnirazvoj.hr , gdje se i nalazi. Prva vrsta ograničenja navedenih u studiji je dreniranost tla i u prvom odlomku stoji, citiram: „slaba dreniranost tla predstavlja ozbiljno ograničenje za intenzivnu i ekonomski isplativu poljoprivrednu proizvodnju.“ Nadalje karta dreniranosti zemljišta prikazana na stranici 72 navedene studije ukazuje da se općina Podgorač nalazi na područjima označenim sa 100% i 90% površine zemljišta sa ograničenjima. Također se u studiji ističe, citiram: “Tipovi tala koji imaju vrlo slabu i slabu dreniranost, odnosno koja imaju glejna svojstva unutar površinske zone od 40 cm: hipoglej, amfiglej, epiglej, ritska crnica, pseudo-glej, pseudoglej zaravni, treset i gitja“ nakon čega bih se opet pozvao na Namjensku pedološku kartu korištenu u svrhu izrade ove studije gdje je jasno vidljivo da se općina Podgorač nalazi na području gdje tla imaju glejna svojstva, konkretno: Lesivirano, pseudoglejno na praporu; Pseudoglej na zaravni; Lesivirano na praporu, semiglejno i Močvarno glejna, djelomično hidromeliorirana. Stoga ne vidim niti jedan razlog da po ovom kriteriju općina Podgorač ne bude na popisu JLS sa Značajnim prirodnim ograničenjima. Slijedom svega navedenog i usporedbom sa susjednim općinama koje su upale na popis JLS sa Značajnim prirodnim ograničenjima koje se u pedološkom smislu minimalno razlikuju od naše JLS smatram da se ovom popisu treba pristupiti ponovo i revidirati dosadašnje odluke te donijeti stručne zaključke na osnovu točnih podataka. Moj prijedlog je da se popis općina koje su bile u ZPO po prijašnjem pravilniku proširi za općine koje bi „upale“ po novom pravilniku, kako nitko ne bi bio oštećen. Ovaj prijedlog potkrepljujem sa napomenom navedenoj u Prilogu III Uredbe (EU) br. 1305/2013: Države članice trebaju samo provjeriti ispunjavanje ovog kriterija iz kriterije vrijednosti relevantne za specifičnu situaciju određenog područja. S poštovanjem, Ivan Prišć stanovnik i poljoprivrednik općine Podgorač Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
85 OPG Karagić PRAVILNIK Poštovani, Ostavljam ovaj komentar u ime poljoprivrednika s općine Hrvatska Dubica. Naime Općina Hrvatska Dubica je bila diskriminirana i prošlim pravilnikom gdje kao jedna od samo dvije JLS na cijeloj Sisačko moslavačkoj županiji, nije bila svrstana u neko od područja s ograničenjima! Tako da osim što nismo imali pravo na dodatna plaćanja zbog otežanog bavljenja poljoprivredom kao i sve susjedne općine, bili smo i diskriminirani na natječajima Ruralnog razvoja. Izgleda da ste sad to odlučili ispraviti, pa ste nažalost i nama susjedne općine uz tok rijeke Une odlučili izostaviti s popisa! Ne možemo razumjeti po čemu se krajolik i zemljište nama susjednih općine Majur i Sunja razlikuju od naše općine da su svrstane u ZPO područja?! Stoga smatramo da bi bilo dobro i transparentno da objavite studiju ili sažetak iste po kojoj je rađena kvalifikacija područja s prirodnim ograničenjima. Također zadnjih godina imamo problema s izlijevanjem rijeke Une (smatramo zbog ne održavanja riječnog korita), što je znatno utjecalo na poljoprivredno zemljište. Te smatramo da su, za Općinu Hrvatsku Dubicu ispunjeni „Biofizički kriteriji za razgraničavanje područja s prirodnim ograničenjima“ i to: suvišno vlažno tlo i ograničeno odvodnjavanje tla. Slijedom navedenoga smatramo potrebnim dopuniti članka 2., stavak 2. prijedloga Pravilnika s naprijed navedenim kriterijima te Općinu Hrvatska Dubica evidentirati kao područje sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO). Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
86 OPG Mihael Babić PRAVILNIK, Članak 2. Poštovani, Temeljem svih kriterija iz Stavka 2. JLS Drenje ispunjava sve uvjete za status ZPO-a, kao vjerujem i mnoge druge općine koje nemaju status prirodnih ograničenja a imaju mnogo teže uvjete gospodarenja od nekolicine gore navedenih JLS. Pitanje; zašto JLS Drenje nema status ZPO-a i zašto se ne uvede u područje ZPO-a? Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Kako smo naveli, kriteriji su propisani u metodologiji po kojoj se određuju područja s ograničenjima, a kriterij tla je samo jedan od mnogih koji se moraju uzeti u obzir. Važno je i reći da sustrogo propisane smjernice sa kriterijima prisutne od 2016. godine i po njima je izrađena najnovija Studija određivanja područja s ograničenjima (uz korištenje najnovijih podataka), dok je prethodna studija rađena 2012. godine kada smjernice još nisu bile strogo propisane i raspolagalo se sa puno starijim podacima pa je iz tog razloga došlo do izmjena područja koja prema novoj studiji ulaze u područja s ograničenjima ili mijenjaju kategoriju u odnosu na dosadašnje stanje.
87 OPG MILETIĆ PRAVILNIK Poštovani! Kao prvo SVE VAS lijepo pozdravljam u nevjerici "povodom" izmjene popisa gradova i općina koji imaju status ZOP-a. Pitam se kako, kada, zašto i na osnovu čega je došlo do promjena i u čijem je to interesu??? Naime, sjedište Gospodarstva nam je u Gradu Kutini, a izdvojeni pogon i većina poljoprivrednih čestica u Općini Jasenovac, mjestu Puska. Uvidom u novi popis gradova i općina uočili smo da ni Grad Kutina ni Općina Jasenovac nisu u "statusu" ZOP-a, pa se u velikoj dilemi i čuđenju možemo zapitati tko to nama "određuje" BUDUĆNOST!!!??? Nažalost, ratom devastirana Općina Jasenovac, koja se bori sa lošom natalitetnom politikom, koja se bori sa sve većim trendom iseljvanja mladih, koja se bori za stvaranje boljih uvjeta života i stanovanja, OVAJ POPIS doživljava kao svojevrstan "nož u leđa",kao i svi njezini stanovnici i poljoprivredni subjekti koji tamo djeluju. Zanima me koji je to TIM STRUČNJAKA bio zadužen za ispitivanje i praćenje terena i klime na području Grada Kutine i Općine Jasenovac (molim imena i prezimena, inače ćemo smatrati da svu ogovornost za novi pravilnik snosi sama ministrica Marija Vučković te njezini nadređeni)!!!??? Da li je uzeto u obzir da se velik dio poljoprivrednog zemljišta na području Kutine i Jasenovca nalazi na području Parka Prirode LONJSKO POLJE te na području zaštićenog područja NATURA 2000? Da li je uzeto u obzir da se velik dio poljoprivradnog zemljišta Grada Kutine nalazi na obroncima Moslavačke gore gdje su itekako prisutni nagibi sa otežanom uporabom mehanizacije pri obradi tla? Da li je uzeto u obzir da se na području Općine Jasenovac većina poljoprivrednog zemljišta nalazi uz rijeku Savu i njezine nasipe, te da je već nekoliko godina na većini područja nemoguće sijati i uzgajati ozime i višegodišnje kulture zbog učestalih poplava te zadržavanja vode i izbijanja podzemnih voda na samim poljoprivrednim parcelama stvarajući tako ogromne depresije i propadanje usjeva??? Ovaj novi pravilnik bi mogao stupanjem na snagu direktno i indirektno, u svakom slučaju UTJECATI na populaciju, tj. depopulaciju stanovništva ionako "devastiranih" gradova i općina Sisačko-moslavačke županije. Naime, OPG MILETIĆ zapošljava dvoje djelatnika na području Grada Kutine i Općine Jasenovac, te ovim popisom se smatramo direktno ugroženi za opstanak tih radnih mjesta.... UMJESTO DA STVARAMO RADNA MJESTA, UZ POMOĆ NAŠIH STRUČNJAKA, MI ĆEMO IH POČETI ZATVARATI!!! LP MILAN MILETIĆ Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
88 OPG Pavichland PRAVILNIK Primjedba u vezi uvrštavanja općine Slunj u PPO, dok je trenutno u ZPO-u. Gledajući kartu priloženu »Studiji određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za programsko razdoblje 2021.-2027.« na prvi pogled začuđujuće je vidjeti da skoro pa kompletna središnja Hrvatska (Gorski kotar, Lika, Kordun) nemaju ucrtana ograničenja pa se postavlja pitanje je li u studiji zaboravljeno obraditi isti dio Hrvatske ili u „slučajni“ uzorak nisu ušla poljoprivredna gospodarstva iz istih krajeva pa smatram da je s time općina Slunj zanemarena prilikom realnog ocjenjivanja prisutnih prirodnih ograničenja. Počevši od toga da se tlo u području općine Slunj nalazi na krškom području koje karakteriziraju kameni tereni, ponikve, kroz činjenicu da imamo plitko i kiselo tlo, a također i sama nadmorska visina, baviti se s poljoprivredom u općini Slunj ulazi u avanturistički sport. Također, radi nepovoljnije klime u općini Slunj kasni vegetacija. Analize tla koje se rade u općini Slunj daju katastrofalne rezultate po pitanju bilo kojeg poljoprivrednog uzgoja. Da bi krenuli u poljoprivrednu proizvodnju savjeti od ovlaštenih laboratorija u RH za kalsifikaciju i humizaciju su takvi da novčani iznosi kojima bi se trebala podmiriti potreba za istima su astronomski, daleko neisplativi. Indikator - Sadržaj humusa u tlu, u općini Slunj skoro pa zanemariv.* Indikator – Erozija tla vodom – osim što smo prepuni ponikvi, zemlja nam na očigled nestaje u podzemlje, sa svakom kišom se maksimalno ispire i to malo što imamo u naše rijeke. Ne znam na koji način je u ovome prijedlogu najavljena nepravednost za općinu Slunj, ali vas kroz ovaj komentar molim da revidirate činjenice na temelju kojih ste ispisali općinu Slunj iz ZPO i odlučili ju pridijeliti PPO-u. Ono što je sasvim sigurno je da zemlja u općini Slunj nije iz jednog programskog razdoblja u drugo postala preko noći „Slavonska ravnica za zemljom kao čokolada“. Ostala su nam sva brda, kamenja, škrto tlo loše kvalitete stoga vas molim da uvažite ovaj komentar, a također i zbog ekonomske održivosti toliko malo stanovnika (cca 4000 u cijeloj općini Slunj) koje boravi u ovome kraju te većina živi od poljoprivrede, a pridjeljivanjem PPO-u umjesto ZPO-u isto će narušiti, a sama ekonomska održivost stanovnika općine Slunj je jako narušena radi povijesne inflacije koja je u tijeku. *Zaključno, u prilog ovome komentaru mogu vam i naknadno dostaviti i sve analize tla (jer isto nije omogućeno predviđenim savjetovanjem) rađene za razne poljoprivrednike u općini Slunj tako da nije da samo mi stanovnici smatramo da smo u područjima značajnih prirodnih ograničenja već i struka nalaže isto. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
89 OPG Perković PRAVILNIK Poštovani, slijedom pročitane "Studije", smatram da nije pravedno odrađena jer u obzir nisu uzeta dva vrlo bitna čimbenika, a to su područje prekomjernog vlaženja tla i područje slabe dreniranosti zemljišta, živim na području Općine Jasenovac koja je temeljem "Studije" izbačena s popisa ZPO-a. Na području Općine Jasenovac i drugim općinama uz rijeku Savu imamo problem s učestalim poplavama tj. izlijevanjima rijeke Save iz svoga korita te time na našim poljima nastaje PODVIRICA i duže vrijeme zbog toga ne možemo obrađivati svoja polja jer se ta voda zadržava na poljima i do 2 mjeseca. Nalazimo se između dvaju retencijskih polja, Lonjsko polje i Mokro polje koja zaprimaju ogromne količine vode i da bi rijeka Sava došla u svoje korito potrebno je da se voda s naših polja povuče, a taj proces traje i do dva mjeseca. Mi poljoprivrednici zbog toga ne možemo obavljati svoje agrotehničke mjere te smatram da je nepravedno donesen "Studij" jer nisu uzeti u obzir navedeni čimbenici koje sam naveo na početku. Prosjek velikih poplava na području Općine Jasenovac je svake četiri godine (2014., 2018., 2022.). U nekim selima više od 90% obradivih površina se nalazi uz nasip koji služi za obranu od poplave. Vrlo lako zaključujemo da itekako imamo problem sa podzemnim vodama. Svake dvije godine nastaju manje poplave gdje rijeka Sava dolazi do 800 cm visine kada se smatra IZVANREDNIM mjerama, a velike poplave se smatraju do 900 cm visine kada nastupa IZVANREDNO STANJE. Imamo veliki problem s zaobalnim vodama i direktnim utjecajem podzemnih voda, a sa zastarjelim drenažama na našim poljima koje su postavljene prije 35 godina ne uspijevamo riješiti te vode s naših polja. U razgovoru s kolegama poljoprivrednicima dolazim do zaključka da je "Studija" nastala u uredu, te da na polja područja Općine Jasenovac nije nitko nogom kročio jer da je, vidjeli bi da su naša polja još uvijek pod vodom jer su krajem 2022. i početkom 2023. godine također zabilježeni visoki vodostaji rijeke Save. Nadam se da će se u obzir uzeti komentari nas poljoprivrednika koji živimo i obrađujemo zemlju na tom području jer imamo OTEŽANE uvjete za obradu tla. S poštovanjem, Željko Perković Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
90 OPG Sekulić PRAVILNIK Europska komisija definira područje s velikim prirodnim ograničenjima na način da je područje s velikim prirodnim ograničenjima ono područje u kojemu posebni uvjeti otežavaju poljoprivredu. Da bi se zemljište moglo smatrati zemljištem s velikim prirodnim ograničenjima, na njega mora negativno utjecati nešto od sljedećega: niska temperatura, suhoća, višak vlage u tlu, ograničeno odvodnjavanje tla, nepovoljna tekstura i kamenitost, mala dubina za zakorjenjivanje, nepovoljna kemijska, svojstva, strme padine. Na području općine Oriovac, koja nije uvrštena u područje s posebnim ograničenjima postoje minimalno četiri ograničenja Ograničeno odvodnjavanje tla –tla su uglavnom močvarno –glejna i obronačni pseudoglej. Znači tla koja su ograničena po pitanju mogućnosti obrade. Može se reći da su to i trenutna tla jer je period obrade ograničen na kratko vremensko razdoblje od ekstremno vlažnog do ekstremno suhog. Višak vlage u tlu - močvarna glejna tla imaju i visoku razinu podzemnih voda (mi bismo rekli potkis) u vrijeme visokog vodostaja Save. ograničeno odvodnjavanje tla – visoki udio gline smanjuje propusnost tla. Strme padine – poljoprivredne površine na obroncima Dilj gore Sve navedeno upućuje na činjenicu da općina Oriovac treba biti dio područja s prirodnim i ostalim oraničenjima. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
91 Poljoprivredna zadruga Sava Jasenovac PRAVILNIK Poštovani, Predlažemo da se u članku 2 Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima,stavak 2 dodaju i ograničenja specifična za proizvodno područje Općine Jasenovac,a koja nisu obuhvaćena Studijom prema kojoj je napravljen Pravilnik obrazloženje:Poljoprivredno zemljište na području Općine Jasenovac prema pedološkim svojstvima ne ulaze u kategoriju s ograničenim uvjetima ratarenja.jer veći dio tala posjeduje dobra fizikalno-kemijska svojstva i ostala svojstva koja definiraju plodnost tla. Ponuđena Studija na osnovu koje je donesen Pravilnik ne uzima u obzir poseban zemljopisni položaj našeg područja,gdje se poljoprivredna tla uglavnom nalaze uz rijeku Savu(Strug,Lonja....),te porast vodostaja rijeke Save i više puta u godini onemogućava normalno ratarenje.Porastom vodostaja rijeke Save na poljoprivrednim površinama pojavljuju se veće količine vode koje se zadržavaju duži period a poseban problem predstavljaju podzemne vode (efekt spojenih posuda) Suvišak vode na parcelama onemogućava pravovremeno izvršenje osnovne obrade,gnojidbe i sjetve.Navedene radnje su osnovni faktori za postizanje visokih prinosa i iskoristivosti potencijala tla..Zbog svega navedenog uvjeti u kojima mi proizvodimo predstavljaju velika ograničenja za isplativost u poljoprivrednoj proizvodnji,iako na nekim našim tlima postoji potencijal za visoke prinose,zbog položaja prostora na kojem živimo i proizvodimo to ne možemo iskoristiti. Bila bi nepravada prema stanovništvu područja uz vodotoke rijeka da se ova ograničenja ne uzmu u obzir. PZ SAVA JASENOVAC,Julka Đilas,dipl.ing.arg. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
92 Robert Hadžić PRAVILNIK Poštovani, u ime Udruge OPG Hrvatske i onih koje predstavljamo i zastupamo, OPG-ove i mala i srednja poljoprivredna gospodarstva, obraćamo vam se ovim putem vezano za aktualnu temu donošenja novog Pravilnika o ODREĐIVANJU PODRUČJA S PRIRODNIM I OSTALIM OGRANIČENJIMA. Na osnovu trenutno važećeg Pravilnika i prijedloga novog Pravilnika, evidentno je da veliki dio općina ali i gradova (njih čak 58), ostaje bez određenih kategorija područja sa prirodnim i ostalim ograničenjima, za što smatramo da to nije nikako dobro i kako će se u konačnici negativno odraziti na poslovanje poljoprivrednih gospodarstva na svim tim područjima, primarno zbog smanjenja ili potpunog gubitka bač ovih KOMPENZACIJSKIH potpora dobivenih za uvjete proizvodnje u ovako otežanim uvjetima proizvodnje sa nekim od prirodnih ograničenja. Nije jasno na osnovu kojih pretpostavki i činjenica je definirano kako područja JLS-a koja su do sada bila uključena u neki od 3 određena područja ograničenja, više ne ispunjavaju uvjete za isto, odnosno na koji način je Studijom definirano da navedena područja više ne spadaju u ta područja sa određenim ograničenjima. Ujedno smatramo da u posljednjih nekoliko godina nije došlo do značajnijih promjena u pitanju bioloških sastavnica koje bi mogle prouzročiti gubitak pojedinih određenih ograničenja. Slijedom navedenog, poljoprivrednici s navedenih područja u narednom dugoročnom razdoblju biti će u izrazito nepovoljnom položaju te će u pitanje biti doveden njihov opstanak gubitkom dosadašnjih potpora za ograničeno otežanu proizvodnju na takvim područjima. U konzultacijama koje smo proveli s poljoprivrednicima i djelatnicima pojedinih institucija u području poljoprivrede, utvrđeno je da do dana pokretanja e-savjetovanja o Prijedlogu Pravilnika nisu imali nikakvih saznanja o izradi Studije, njenim rezultatima kao niti o posljedicama koje ista donosi. Predlažemo da se za potrebe izrade novog Prijedloga Pravilnika prikupe i koriste znatno detaljniji podaci i podloge, te da važeći Pravilnik ostane na snazi do trenutka u kojemu će nadležna institucija raspolagati s dovoljno mjerljivih podataka i kriterija za eventualne promjene u okviru područja s ograničenjima, uz obavezno prethodno informiranje javnosti, pošto je navodna studija rađena na bazi zastarjelih i nepotpunih podataka, na što je i Europska komisija upozorila upravljačko tijelo napomenuvši da postoji obveza izrade i korištenja detaljnije pedološke karte za potrebe određivanja područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi. Izmjenom kriterija za utvrđivanje područja konkretno za ZPO, utvrđenih Člankom 2. stavkom 2. te izbacivanjem 2 kriterija, niske temperature i SUŠE iz Pravilnika, dovode se u nepovoljan položaj JLS-i čiji teritorij obilježavaju upravo navedene karakteristike koje uistinu dovode do otežanog obavljanja poljoprivredne aktivnosti na području tih JLS-a, a isti više NISU IZNIMKA već su postali PRAVILO. Još više čudi spoznaja da ti isti JLS-i su do „jučer“ zadovoljavali 7 kriterija a sada po novom ne mogu ni 5, a radi se o istim kriterijima koji su bili i u starom pravilniku a tiču se istih područja. Obzirom na negativne posljedice koje će prouzročiti prijedlog i eventualno donošenje novog Pravilnika, molimo predlagatelja da uvaži dane primjedbe te sva područja koja su novim Pravilnikom predviđena za izbacivanje iz neka od tri područja ograničenja, VRATI TU GDJE IM JE I MJESTO, te da zadrže dosadašnje statuse područja sa prirodnim ograničenjima. S poštovanjem , Udruga OPG Hrvatske Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
93 Sandra Sinjeri PRAVILNIK, Članak 2. Poštovani, prema novim kriterijima ispada da u Općini Rasinja više neće biti suše niti niskih temperatura. Molim da se kroz e-savjetovanje dostave točni podaci tvorcima ove studije. Iz vlastitog iskustva znam da svake godine imam problema sa niskim temperaturama, (mraz, hladne fronte) te sa sušama. Mnogi poljoprivrednici s područja Općine Rasinja imaju problem sa svime navedenim. Dokaz mogu biti i proglašenja elementarnih nepogoda za to područje. Nema smisla jedno s drugim!? Isto tako interesira po kojim kriterijima je susjedna općina ostala na listi!? 1-Stari kriteriji: (2) Područje sa značajnim prirodnim ograničenjima obuhvaća one JLS koje na najmanje 60% poljoprivredne površine ispunjavaju sljedeće kriterije i granične vrijednosti definirane u Prilogu III Uredbe (EU) br. 1305/2013: a) niska temperatura - maknuto iz novih kriterija b) suša - - - - - - - maknuto iz novih kriterija c) ograničena propusnost tla - isto maknuto d) nepovoljna tekstura i kamenitost - ostalo e) plitka ekološka dubina - - - - - ostalo f) nepovoljna kemijska svojstva i - ostalo g) nagib. - - - - - - - - - - ostalo 2-Novi kriteriji: (2) Područja sa značajnim prirodnim ograničenjima obuhvaćaju one JLS koje na najmanje 60% poljoprivredne površine ispunjavaju sljedeće kriterije i granične vrijednosti definirane u Prilogu III Uredbe (EU) br. 1305/2013: a) Ograničena propusnost tla b) Nepovoljna tekstura i kamenitost c) Plitka ekološka dubina d) Nepovoljna kemijska svojstva i e) Nagib. Primljeno na znanje Uredba 1305/2013 ostaje na snazi u dijelu koji se tiče njenog Priloga III, a koji govori o područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima te kriterijima i graničnim vrijednostima koje su definirane u navedenom Prilogu. Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 (koja i dalje ostaje na snazi u ovom dijelu) te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
94 SCHEPIN D.O.O. PRAVILNIK Poštovani, U ime mnogih poljoprivrednika sa područja SLUNJ predlažem izlazak na teren radi utvrđivanja kategorije ograničenja. Zemljišta u ovom području karakteriziraju tla koja su kamenita, pjeskovita, sa velikim nagibima, vrtače, uvale, brjegovi, porozna i kisela tla. Sve su to karakteristike tipičnog dinarskog krša. Kako ovo područje svi drugi mediji i studije karakteriziraju kao dinarski krš, jedino ova studija govori drugačije, stoga predlažemo izlazak na teren radi utvrđivanja kategorije ograničavanja. Lp. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine.
95 SOCIJALDEMOKRATI PRAVILNIK Novim prijedlogom članka 2. umjesto dosadašnji sedam kriterija za određivanje područja sa značajnim prirodnim ograničenjima ostaje dosadašnji pet, a kriteriji „niska temperatura i „suša“ brišu se. Izmjenom kriterija, te izbacivanjem kriterija niske temperature i suše iz Pravilnika dovode se u nepovoljan položaj jedinice lokalne samouprave čiji teritorij obilježavaju upravo navedene karakteristike koje dovode do otežanog obavljanja poljoprivredne aktivnosti na tim područjima. Navedeni kriteriji su stvarne nepovoljne prirodne karakteristike predmetnih područja i pojava navedenih prirodnih uvjeta. Niske temperatura i suša dovodi do specifičnih problema u obradi zemlje, odnosno do specifičnih problema radi tih prirodnih uvjeta na koje sam poljoprivrednik ne može utjecati. Stoga je nužno zadržati ranije kriterije te u dodatak 2. Popis JLS koje su razvrstane u ZPO, vratiti one JLS koje karakteriziraju upravo niske temperature i suše. Klimatske promjene doprinose navedenim nepovoljnim uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju, povećanjem troškova i snižavanjem prinosa, čija posljedica je smanjenje površina pod poljoprivrednom obradom i posljedično odljev stanovništva iz takvih krajeva. Cilj poljoprivredne politike svakako je održavanje poljoprivredne proizvodnje u svim područjima, pa tako i na područjima s nepovoljnim uvjetima za poljoprivredne aktivnosti, što niske temperature i suša svakako jesu. Stoga predlažemo da se u predmetni Pravilnik kao kriterije u članku 2. stavku 2. dodaju izostavljeni kriteriji suše i niskih temperatura. U Dodatku 2. iz popisa područja sa značajnim prirodnim ograničenjima brisane su pojedine općine i gradovi. Budući da smatramo da je razdoblje od četiri godine kratko da bi se značajnije promijenile karakteristike tla, a imajući u vidu da su brisane općine i gradovi po važećem Pravilniku ispunjavale sedam kriterija, tražimo da se javno objavi Studija sa analizom tla na temelju koje su brisane navedene JLS. Budući da studija analize tla do sada nije javno dostupna, smatramo da je ugrožena transparentnost samoga postupka odlučivanja o uvrštavanju ili brisanju JLS koje ne zadovoljavaju, odnosno zadovoljavaju potrebne kriterije. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine.Studija se nalazi na stranicama ruralnog razvoja https://ruralnirazvoj.hr/files/documents/LFA2_STUDIJA_EC.pdf
96 Središnji savez udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka PRAVILNIK Poštovani, Ne slažemo se s novim prijedlogom Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima jer je velik broj JLS nepravedno izbačen iz ZPO. Držimo da je i problem u izmjeni kriterija za utvrđivanje tih područja (niske temperature, suša). Predlažemo da se ponuđena Studija stavi van snage dok se ne napravi revizija iste. Tražimo da se napravi detaljna analiza i revidira popis JLS s prirodnim i ostalim ograničenjima kako poljoprivrednici i uzgajivači ne bi bili nepošteno stavljeni u podređen položaj koji se očituje osjetno smanjenom iznosu potpore te zakinuti za broj bodova pri prijavi na natječaje. Nije prihvaćen Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
97 Središnji savez uzgajivača konja hrvatski posavac PRAVILNIK, Članak 1. Središnji savez uzgajivača konja hrvatski posavac nikako se ne može složiti s novim prijedlogom Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima jer isti veliki broj mahom poljoprivrednika iz najnerazvijenijih područja SMŽ stavlja u nezavidnu situaciju i podređen položaj koji se očituju u osjetno smanjenom iznosu potpora i nekonkurentnosti pri prijavi na natječaje iz EU fondova i tp na dugi vremenski period. Nije nam jasno koji su to bili kriteriji koji su se u odnosu na prethodni pravilnik toliko promijenili da je to rezultiralo izbacivanjem čak 7 JLS-a s područja SMŽ koju svi žele revitalizirati i demografski obnoviti, ali očito na potpuno krivi način. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije.
98 STOČARSKA UDRUGA STROJNI PRSTEN ZLATAR PRAVILNIK Poljoprivredna proizvodnja - stočarska proizvodnja na području Grada Zlatara je na povijesno najnižim razinama, a razlog su otežani uvjeti zbog geografskih i klimatskih ograničenja, usitnjenosti gospodarstava i nedohodovnoj proizvodnji. Država i društvo radi od poljoprivrednika stočara građane trećeg reda i diskriminira ih zbog rad u štali i na polju. Zbog toga mladi nerado počinju profesionalno raditi u poljoprivredi, barem u poljoprivredi Republike Hrvatske. Umanjujući njihova materijalna prava olakšavate im odluku. Ne možete administrativnim odlukama narediti održavanje poljoprivrednog zemljišta u poljoprivrednoj funkciji i tako spriječiti zaraštavanje grmljem ako korisnici u tome ne vide materijalnu korist. U zadnje vrijeme jačaju inicijative za pošumljavanjem poljoprivrednih površina - šuma najbolje raste na najkvalitetnijoj oranici. Molim da provjerite razloge zbog kojih mijenjate pravilnik i ne umanjujete prava poljoprivrednika s područja Grada Zlatara. dr.sc. Mladen Krušelj, predsjednik Stočarske udruge strojni prsten Zlatar i vlasnik obrta koji se bavi tovom junadi hranom proizvedenom na vlastitim poljoprivrednim površinama. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
99 Udruga Breza Krnjak PRAVILNIK, Članak 1. Općina Krnjak se prema trenutno važećem Pravilniku nalazi u području sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO). Novim Pravilnikom je predviđeno svrstavanje u kategoriju PPO iako se ni po kojem kriteriju nije došlo do promjena koji bi doprinijeli tome da se ispune uvijeti za tu prekategorizaciju. Područje sa ZPO obuhvaća one JLS koje na najmanje 60% svog teritorija ispunjava sljedeće kriterije i granične vrijednosti definirane u Prilogu 3. Uredbe EU br. 1305/13: niska temperatura, suša, ograničena propusnost tla, nepovoljna tekstura i kamenitost, plitka ekološka dubina, nepovoljna kemijska svojstva, nagib. Što se temperature tiče napominjemo da se od zadnje četiri godine tri godine bile sa izuzetno jakim i kasnim mrazevima koji su u cijelosti uništili gotovo cjelokupan urod voća na području Općine Krnjak. Isto tako u zadnjih nekoliko godina na području Općine Krnjak se evidentiraju izuzetno sušni periodi sa ispodprosječnim padalinama na godišnjoj razini. Ostali prethodno pobrojanih parametari su takve prirode da se oni u kratkom vremenskom periodu (od nekoliko godina) ni na koji način ne mogu značajnije promijeniti što bi moglo imati utjecaj na prekategorizaciju promatranog područja. Ukoliko se ovakav paušalan pristup ovom izuzetno važnom pitanju bude proveo imat će nepopravljive posljedice ne samo na poljoprivredu, već i na negativne demografske i sigurnosne aspekte na području središnje Hrvatske. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Kako smo naveli, kriteriji su propisani u metodologiji po kojoj se određuju područja s ograničenjima, a kriterij tla je samo jedan od mnogih koji se moraju uzeti u obzir. Važno je i reći da sustrogo propisane smjernice sa kriterijima prisutne od 2016. godine i po njima je izrađena najnovija Studija određivanja područja s ograničenjima (uz korištenje najnovijih podataka), dok je prethodna studija rađena 2012. godine kada smjernice još nisu bile strogo propisane i raspolagalo se sa puno starijim podacima pa je iz tog razloga došlo do izmjena područja koja prema novoj studiji ulaze u područja s ograničenjima ili mijenjaju kategoriju u odnosu na dosadašnje stanje.
100 Udruga Breza Krnjak PRAVILNIK Poštovani, Dostavljamo komentar na Pravilnik o određivanju područja s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima. Općina Krnjak nalazila se u prethodnom Pravilniku / za čije biofizičke kriterije je EK dala odobrenje u području ZPO. Članak 32. Uredbe (EU) br. 1305/2013 navodi kako države članice trebaju provesti sveobuhvatnu analizu za određivanja područja, rezultati te analize nisu dostupni. Biofizički kriteriji nisu nešto što se mijenja svake godine pa stoga predlažemo da se preispita i odgodi primjena ovog Pravilnika DOK SE NE PROVEDE VALJANA ANALIZA/ ili se ista stavi na javnu raspravu . NIJE MOGUĆE DA DVIJE SUSJEDNE OPĆINE VOJNIĆ I KRNJAK BUDU U DVIJE RAZLIČITE KATEGORIJE. NA STRANICAMA TENDERS DAILY PRONAŠLI SMO PODATKE O JAVNOJ NABAVI U UGOVARATELJIMA I UVJETIMA NABAVE ZA PREDMETNI DOKUMENT ( KAO I CIJENU KOŠTANJA ISTOG I UGOVORENOG IZVRŠITELJA BEZ PODIZVOĐAČA) , MEĐUTIM NAVEDENI DOKUMENT NISMO PRONAŠLI. VJERUJEMO AKO JE ISTI FINANCIRAN IZ TEHNIČKE POMOĆI ( obzirom na ugovoreni iznos od ( 4.950.000 HRK) KAKO BI TREBAO BITI DOSTUPAN NA STRANICAMA RURALNOG RAZVOJA ALI NISMO GA USPJELI PRONAĆI. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Kako smo naveli, kriteriji su propisani u metodologiji po kojoj se određuju područja s ograničenjima, a kriterij tla je samo jedan od mnogih koji se moraju uzeti u obzir. Važno je i reći da sustrogo propisane smjernice sa kriterijima prisutne od 2016. godine i po njima je izrađena najnovija Studija određivanja područja s ograničenjima (uz korištenje najnovijih podataka), dok je prethodna studija rađena 2012. godine kada smjernice još nisu bile strogo propisane i raspolagalo se sa puno starijim podacima pa je iz tog razloga došlo do izmjena područja koja prema novoj studiji ulaze u područja s ograničenjima ili mijenjaju kategoriju u odnosu na dosadašnje stanje. Studija se nalazi na stranicama ruralnog razvoja https://ruralnirazvoj.hr/files/documents/LFA2_STUDIJA_EC.pdf
101 UPŠ "GRABER" PRAVILNIK, Članak 2. Temeljem kriterija iz Stavka (2) Ograničena propusnost tla te nagib na 60% poljoprivredne površine, nije nikako moguće da je Grad Novi Marof izgubio status ZPO, jer polovina poljoprivredne površine leži na močvarnom dijelu Bednje i izvora/sliva Lonje, a druga polovica je na izrazito velikom nagibu. Radi se o očitoj grešci u studiji, te svakako je istu potrebno ispraviti. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Kako smo naveli, kriteriji su propisani u metodologiji po kojoj se određuju područja s ograničenjima, a kriterij tla je samo jedan od mnogih koji se moraju uzeti u obzir. Važno je i reći da sustrogo propisane smjernice sa kriterijima prisutne od 2016. godine i po njima je izrađena najnovija Studija određivanja područja s ograničenjima (uz korištenje najnovijih podataka), dok je prethodna studija rađena 2012. godine kada smjernice još nisu bile strogo propisane i raspolagalo se sa puno starijim podacima pa je iz tog razloga došlo do izmjena područja koja prema novoj studiji ulaze u područja s ograničenjima ili mijenjaju kategoriju u odnosu na dosadašnje stanje.
102 Valentina Žugec PRAVILNIK Izmjenom kriterija za utvrđivanje područja sa značajnim prirodnim ograničenjima utvrđenih člankom 2. stavkom 2. te izbacivanjem kriterija niske temperature i suše iz Pravilnika dovode se u nepovoljan položaj jedinice lokalne samouprave čiji teritorij obilježavaju upravo navedene karakteristike koje uistinu dovode do otežanog obavljanja poljoprivredne aktivnosti na području tih jedinica lokalne samouprave. Navedeni kriteriji su stvarne nepovoljne prirodne karakteristike predmetnih područja i pojava navedenih prirodnih uvjeta: niskih temperatura i suše uistinu faktički dovodi do specifičnih problema u obradi zemlje, odnosno do specifičnih problema radi tih prirodnih uvjeta na koje sam poljoprivrednik ne može utjecati. Stoga je nužno zadržati ranije kriterije te u dodatak 2. Popis JLS koje su razvrstane u ZPO vratiti one JLS koje karakteriziraju upravo niske temperature i suše. Klimatske promjene kojima smo svjedoci upravo povećavaju navedene nepovoljne uvjete za poljoprivrednu obradu čija posljedica jeste smanjenje površina pod poljoprivrednom obradom, i posljedično odljev stanovništva iz takvih krajeva. Cilj poljoprivredne politike svakako je održavanje poljoprivredne proizvodnje u svim područjima, pa tako i na područjima s nepovoljnim uvjetima za poljoprivredne aktivnosti, što niske temperature i suša svakako jesu. Stoga je potrebno u predmetni Pravilnik kao kriterije u članku 2. stavku 2 ponovno odrediti i navedene nepovoljne uvjete suše i niskih temperatura. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016). U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Kriterij "niska temperatura" nije mogao biti uzet u obzir pri izradi navedene Studije jer je samo jedna postaja u Republici Hrvatskoj odgovarala ovom kriteriju, a kriterij "suša" nije bio prihvaćen od strane Europske komisije - JRC. Suša je bila utvrđena na samo četiri postaje geostatičkom metodom koja je bila jedino primjenjiva, no nije bila prihvaćena od strane Europske komisije koja je tražila da se ovaj kriterij izbaci što je moralo biti učinjeno.
103 Valentino Cmrk PRAVILNIK Lijep pozdrav! Smatram da je neprihvatljivo da se Općina Breznički hum maknula sa popisa područja sa ZPO jer se radi o općini na granici Hrvatskog Zagorja i Prigorja koju karakterizira brdoviti teren i male parcele. Bavim se stočarstvom, mladi sam poljoprivrednik i iskreno se nadam da će se moj komentar uzeti u obzir. Ne mogu prihvatiti takvu odluku da se moja općina makne iz područja sa ZPO, a uvrste se općine u Slavoniji te oko Bjelovara i Vrbovca gdje je zemlja bolje kvalitete i gdje su parcele veće 10-30 puta te na kojima nije bilo toliko štete od suše ovu godinu kao npr. kod nas na brdima sa laporastom zemljom u što sam se sam uvjerio. Obrađujem privatnu zemlju u 120+ parcela, na prste jedne ruke mogu nabrojati parcele veće od 1 ha te da nisu s nagibom. Obrada nagnutih i usitnjenih parcela zahtjeva puno više vremena i u konačnici je skuplja jer se po površini utroši više goriva, vremena, sjemena i gnojiva također, jer je neujednačeno nicanje zbog erozije nakon kiša koje dođu nakon sjetve. O prinosima da ne govorimo. Potrebno mi je puno voluminozne hrane, za to koristimo prirodne livade i sijemo lucernu te talijanski ljulj. Od prirodnih livada rijetko kad dobijem više od jednog otkosa, najviše zbog brdovitog i kamenitog terena gdje se u ljetnim mjesecima brzo gubi vlaga iz tla i trava jednostavno izgori. Kvaliteta tla je šarolika. Imam analize tla koje to potvrđuju, radi se o slabo do srednje humusnom tlu, također imamo kamenita i laporasta tla s dosta vapnenca na višim predjelima općine na kojima u ljetu sve izgori. Također je paradoks da se Breznički hum ne smatra područjem sa ZPO dok se 3 općine koje ga okružuju smatraju područjem sa ZPO. Radi se o općini Breznica s jedne, te općinama Bedenica i Hrašćina s druge strane. Isto tako u područje sa ZPO nije uvrštena ni općina Visoko koja je po reljefu ista kao Breznički hum s kojom također graniči. Lijepo molim da se moj komentar uvaži i Općina Breznički hum ostavi na popisu područja sa ZPO što u konačnici i je. Smatram da uz sve druge probleme koji nas poljoprivrednike pritišću, posebice stočare u ovom kraju RH kojih je sve manje, ne treba nam dodatan problem koji će otežavati ionako skupu proizvodnju. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
104 Varaždinska županija PRAVILNIK Upravni odjel za poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske županije prvotno ukazuje na nomotehničke neispravnosti u čl.4. Prijedloga Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima (dalje u tekstu: Pravilnik). Naime, čl. 4. Prijedloga navedenog Pravilnika navodi se da stupanjem na snagu navedenog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima uz navođenje slijedećih brojeva Narodnih novina 34/2015, 65/2015, 91/2015, 19/2017 i 38/2019 u kojem je isti bio objavljen. U svezi navedenog ukazuje se međutim kako je Pravilnik te njegove izmjene i dopune odnosno ispravci objavljeni u Narodnim novinama broj: 34/2015, 65/2015, 91/2015 i 19/2017, već prethodno stavljen van snage stupanjem na snagu novog Pravilnika objavljenog u Narodnim novinama broj: 38/2019 te je stoga novim Prijedlogom Pravilnika moguće staviti van snage jedino trenutni važeći Pravilnik, a to je onaj objavljen u Narodnim novinama broj: 38/2019 i analogno tome nomotehnički uskladiti čl. 4. Nadalje, ističe se kako je Prijedlogom novog Pravilnika značajnom broju općina i gradova s područja Varaždinske županije oduzet status područja sa značajnim prirodnim ograničenjima. Tako čak 12 jedinica lokalne samouprave s područja Varaždinske županije (Beretinec, Breznički Hum, Gornji Kneginec, Ivanec, Klenovnik, Ludbreg, Mali Bukovec, Novi Marof, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Varaždinske Toplice, Visoko) gube status područja sa značajnim prirodnim ograničenjima i to bez ikakvog valjanog obrazloženja. Prilikom izrade navedenog Prijedloga Pravilnika nije se međutim vodilo računa da navedena činjenica nepovoljno utječe na poljoprivrednike tog područja onemogućujući ih u ostvarenju brojnih prava na potpore, među kojima i na potporu za intervenciju 71.01. Plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima i IAKS mjera ruralnog razvoja u 2023. godini. Isto tako, u proceduri koja je prethodila donošenju Pravilnika postoje brojni nedostaci u vidu skraćivanja rokova u kojima javnost može dostaviti svoja očitovanja i primjedbe na predloženi tekst Pravilnika, a posebno nedovoljnog upoznavanja poljoprivrednih proizvođača sa rezultatima Studije koja je poslužila kao osnova za izradu prijedloga Pravilnika. Konačno, iz samog sadržaja Studije razvidno je da je ista rađena na bazi zastarjelih i nepotpunih podataka, na što je i Europska komisija upozorila upravljačko tijelo napomenuvši da postoji obveza izrade i korištenja detaljnije pedološke karte za potrebe određivanja područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi. Naime, pedološka karta koja je korištena kako osnova za utvrđenje područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi nije u potpunosti završena odnosno pojedini dijelovi Hrvatske nisu kartirani, kod pojedinih listova karti nedostaju značajke kartiranih jednica, kod nekih ne postoji tumač pedološke karte i sl. Radi navedenog Ministarstvo poljoprivrede je u međuvremenu pokrenulo postupak javnog natječaja za izradu spomenute pedološke karte, ali ista još uvijek nije izrađena pa stoga opravdano smatramo da bez detaljnije pedološke karte niti Studija koja je izrađena na bazi iste nije vjerodostojan prikaz područja s težim uvjetima gospodarenja. Samim time, donošenjem Pravilnika koji se bazira na podacima tako zastarjele Studije ima izravne negativne posljedice za poljoprivrednih 12 JLS-a s područja Varaždinske županije kojima je oduzet status ZPO-a te predlažemo Ministarstvu da uvaži sve navedene primjedbe te novi prijedlog Pravilnik izradi u skladu sa novim podacima dobivenim po izradi detaljnije pedološke karte. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta
105 Virovitičko podravska županija PRAVILNIK VIROVITIČKO - PODRAVSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO I POLJOPRIVREDU Na području Virovitičko-podravske županije poljoprivredna djelatnost predstavlja najznačajniju gospodarsku granu utemeljenu na uvjetima koji omogućuju proizvodnju voća i povrća, ljekovitog bilja, duhana i ratarskih kultura. Jedna od temeljnih karakteristika Virovitičko-podravske županije je da udio primarne poljoprivredne proizvodnje i prerađivačkih kapaciteta poljoprivrednih proizvoda iznosi približno 50 % društvenog proizvoda županije, te je u tom smislu udio poljoprivrede u društvenom proizvodu Virovitičko-podravske županije najveći među svim hrvatskim županijama. Virovitičko-podravska županija je svojom strategijom odredila poljoprivredu kao jednu od glavnih gospodarskih grana, prema tome već niz godina našim poljoprivrednicima stvaramo uvjete za što kvalitetniju proizvodnju. Prema službenom Popisu stanovništva 2021. godine Virovitičko-podravska županija ima 70.368 stanovnika što je 14.468 stanovnika ili 17,05 posto manje u odnosu na 2011. godinu kada je bilo 80.836 stanovnika, gustoća naseljenosti je 34 st/km2 te smo time Županija jedna od rjeđe naseljenih županija u Republici Hrvatskoj. U svim gradovima i općinama Virovitičko-podravske županije posebno je prisutan problem odljeva stanovništva te u odnosu na 2011. godinu živi manje stanovnika i to: u Virovitici 1.989, Slatini 2.183, Orahovici 767, Crncu 340, Čačincima 640, Čađavici 454, Gradini 976, Lukaču 875, Mikleušu 397, Novoj Bukovici 496, Pitomači 1.657, Sopju 423, Suhopolju 1.416, Špišić Bukovici 918, Voćinu 486 te Zdencima 451. Moramo napomenuti da je svima vidljiva nepravda koju ova studija i pravilnik donosi isto kao i onaj za prethodno razdoblje na koji je EK imala prigovore. Smatramo da se to uvelike odnosi na metodologiju izrade odnosno pokušaje determiniranja prirodnih ograničenja koje se svrstava u administrativne granice. Kao u prošlom tako i u sadašnjem Pravilniku zbog toga će biti poljoprivrednih proizvođača koji primaju navedenu potporu, a ne žive niti obrađuju poljoprivredno zemljište koje ima ograničavajuća svojstva, kao i one koji žive i obrađuju poljoprivredno zemljište sa značajnim prirodnim ograničenjima, a neće primati potporu. Ta činjenica je najviše izražena kod općina sa velikom površinom (primjerice općine Pitomača, Špišić Bukovica, Suhopolje, Grad Virovitica, itd.) čije veliko područje je obuhvaćeno prirodnim ograničenjima (na Bilogori ograničenja nagiba koji nisu uzeti u obzir, a ima ih dosta iznad 15%, sadržaja gline gdje je općenito poznato korištenje gline za proizvodnju opeka tijekom stoljeća, područje uz Dravu koje je uzeto u obzir u Studiji) međutim nisu uvrštene u popis JLS koje će imati pravo na potpore u slijedećem programskom razdoblju. Nestvarno za današnje doba digitalnih tehnologija i mogućnosti geoinformacijskih sustava koji omogućuju brzo i točno određivanje granica prirodnih ograničenja, primjerice kao ono što je u ARKOD-u gdje je svakoj proizvodno tehnološkoj cjelini dodijeljen nagib. Uz izrazito iseljavanje stanovništva iz ruralnog dijela Virovitičko-podravske županije i stvarna prirodna ograničenja koja nisu dovoljno dobro obrađena navedenom Studijom, izrazito ograničavajući faktor su i učestale elementarne nepogode koje imamo na području cijele Županije. U periodu 2014.-2020. evidentirane štete u državnom sustavu Registar šteta iznose 1.988.167.186,09 kuna odnosno 263.875.132,53 eura. Zbog svega navedenog smatramo da je Virovitičko-podravsku županiju u administrativnim granicama nužno uvrstiti u područja s prirodnim i ostalim ograničenjima kako bi poljoprivrednim proizvođačima nadoknadili dio financija koje gube zbog težih uvjeta gospodarenja. Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta.
106 Zlatko Mađeruh PRAVILNIK Poštovani, ovim putem želim predložiti izmjenu navedenog Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima, a vezano uz područje naše JLS-Grada Grubišnog Polja. Sukladno članku 2. prijedloga ovog Pravilnika napomenuo bi da na našem području prevladava kiselo tlo, a što spada u nepovoljna kemijska svojstva. Glavni tip tla na području Grada Grubišnog Polja je pseudoglej-vrlo loš tip tla, nesređenog vodoračnog odnosa i sa vrlo malim postotkom humusa. Za navedeno postoje određena istraživanja. Također, napominjem da se naše područje učestalo pogađaju prirodne nepogode, a izdvojio bi sušu i olujni vjetar koji su poharali područje Grada Grubišnog Polja u 2022. godini. Slijedom navedenog, a budući da do sada nismo bili uvršteni kao JLS u Područje sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO), molimo da Grad Grubišno Polje uvrstite u isto. Navedeno je nužno u cilju održivosti poljoprivredne proizvodnje na našem području. S poštovanjem, gradonačelnik Zlako Mađeruh Primljeno na znanje Kriteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine. Slijedom svega navedenoga, Republika Hrvatska ne može mijenjati kriterije niti mijenjati ili dodavati nove uvjete ili obaveze korisnicima, odnosno mora se strogo pridržavati propisane metodologije. Želimo napomenuti kako su navedenu Studiju izrađivali neovisni stručnjaci odabrani na natječaju, pri čemu su morali dokazati svoje kompetencije za izradu ovog kompleksnog dokumenta.
107 ŽUPANIJSKI SAVEZ POLJOPRIVREDNIH UDRUGA PRAVILNIK Poštovani, Na osnovu trenutno važećeg Pravilnika i ovog prijedloga evidentno je da je za veliki dio općina, ali i neke gradove, u sastavu Varaždinske županije predloženo ukidanje ZPO ograničenja za što smatramo kako će se negativno odraziti na poslovanje poljoprivrednih gospodarstva na tom području, primarno zbog smanjenja izravnih plaćanja. Nije jasno na osnovu kojih pretpostavki i činjenica je definirano kako općine koje su do sada bila uključene u ZPO više ne ispunjavaju uvjete za isto, a konkretno mislimo na općine/gradove: Breznički Hum, Beretinec, Gornji Kneginec, Ivanec, Klenovnik, Ljubešćica, Ludbreg, Mali Bukovec, Novi Marof, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Varaždinske Toplice i Visoko. Odnosno na koji način je Studijom definirano da navedene općine više ne spadaju u ZPO područje. Neke od navedenih općina/gradova za koje se predlaže ukidanje ZPO-a graniče s onima za koje se predlaže zadržavanje statusa. Navedene općine/gradove karakterizira isti geografski položaj te se fizikalna svojstva tla, vode i ostalih bioloških sastavnica ne razlikuju u velikoj mjeri pa iz toga nije jasno kako se neki od njih predlažu za ukidanje, a drugi za zadržavanje ZPO-a. Ujedno smatramo da u posljednjih nekoliko godina nije došlo do značajnijih promjena u pitanju bioloških sastavnica koje bi mogle prouzročiti gubitak ZPO-a određenih općina/gradova. Čak štoviše, na području cijele Varaždinske županije posljednjih godina svjedočimo porastu broja šteta od elementarnih nepogoda, od čega su u 2022. godini najviše nastradale poljoprivredne kulture poljoprivrednika s područja grada Ludbrega i općine Mali Bukovec, a za koje se prijedlogom Pravilnika predlaže ukidanje ZPO-a. Slijedom navedenog, molimo za objavu Studije temeljem koje je izrađen Prijedlog pravilnika te molimo za ponovno razmatranje vraćanja statusa ZPO-a općinama i gradovima kojima je isto predloženo za ukidanje. Bojimo se da bi ova mjera mogla demotivirajuće utjecati na poljoprivredna gospodarstva, posebno na mlade poljoprivrednike te uzrokovati smanjenjem interesa za nastavak njihovog rada u poljoprivredi. Jednako tako vidimo i da su predstavnici drugih općina i gradova jednako revoltirani predloženom izmjenom pa s toga molimo da revidirate popis unutar prijedloga Pravilnika. S poštovanjem, Primljeno na znanje riteriji za određivanje područja s ograničenjima propisani su smjernicama "Updated Guidelines for Applying Common Criteria to Identify Agricultural Areas with Natural Constraints" (JRC, 2016) kojima je strogo propisana metodologija utvrđivanja područja s ograničenjima koja vrijedi za sve države članice EU. U skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. i Prilogom III Uredbe (EU) br. 1305/2013 te strogo propisanom metodologijom, svaki od navedenih kriterija ima točno određene granične vrijednosti kojima se utvrđuje pripadnost područja nekom od ograničenja. Republika Hrvatska je, kako ju je obvezala Europska komisija, izradila i pripremila detaljnijie podatke i podloge kroz Studiju Projekta određivanja područja sa prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41 ,,Organska tvar u tlu" i broj 42 ,,Erozija tla vodom" za Programsko razdoblje 2021.-2027., temeljem koje su određena područja sa ograničenjima za razdoblje 2023.-2027. godine