Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjene štete

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRAVILNIK O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE ZA POČINJENE ŠTETE Ceh za ribarstvo i akvakulturu Obrtničke komore Istarske županije stava je da se ne trebaju uvoditi minimalne dopuštene duljine ulova (minimalne referentne veličine) koje se razlikuju od onih u Mediteranskoj uredbi, osim za: a) oradu (Sparus aurata), gdje se predlaže minimalna dopuštena duljina ulova od 23cm i za b) rakovicu (Maia squinado), za koju se predlaže produljenje lovostaja i na svibanj (predlaže se trajanje lovostaja od 1.5. do 30.11.), te povećanje minimalne veličine oklopa s 10 na 12cm. Predlaže se za sve vrste rakova obveza vraćanja u more ženki s vanjskim jajima. Obrazloženje: Ograničenja za gofa (Seriola dumerilii), škrpinu (Scorpaena scrofa) i hobotnicu (Octopus vulgaris) ne postoje u Mediteranskoj uredbi. Talijanski ribari love vrlo blizu naših ribara i nemaju ograničenja, te je upitan zaštitni efekt te mjere, a naše ribare bi stavio u nepovoljni položaj s obzirom na zajedničko tržište. Vezano za oradu i rakovicu, radi se o konsenzusu ribara koji se slažu da je potrebno dodatno zaštititi navedene vrste. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na dostavi prijedloga. Za rakovicu (Maia squinado), ribarstveni podaci podržavaju primjenu strožeg pristupa i podizanje inicijalno predložene minimalne referentne veličine za očuvanje sa 10 cm na 12 cm. Podizanje minimalne veličine za oradu (Sparus aurata) nije znanstveno niti stručno opravdano. Gof (Seriola dumerili), škrpina (Scorpaena scrofa) i hobotnica (Octopus vulgaris) su gospodarski važne vrste za koje ribarstveni podaci jasno ukazuju da su pod značajnim ribolovnim pritiskom i nameće se potreba uvođenja predostrožnih mjera kako bi se situacija stabilizirala i izbjegle ozbiljnije posljedice.
2 MARINOV PRAVILNIK O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE ZA POČINJENE ŠTETE Poštovani, obraćam Vam se kao profesionalni ribar specijaliziran za ribolov hobotnica alatom FPO1 kojem osim rakova tijekom sezone lova sa FPO2 od 05.05. do 01.09. u preostalom dijelu godine 100%-tni ulov čine hobotnice, a što se može provjeriti u izvješćima i očevidniku. U lovu sa FPO1 vršama je uobičajeno da ulovljenoj hobotnici nedostaje jedan ili više krakova, a dogodi se čak i svih 8 pri čemu je hobotnica i dalje u vitalnom stanju. Razlog je međusobni kanibalizam, odnosno nasrtaj murine, ugora ili kirnje u vrši ili na slobodi. Ono na što želim staviti naglasak je razlika u težini koju tako hendikepirana hobotnica ima u odnosu na težinu hobotnice sa svim krakovima, a pri čemu težina bude smanjena, te to smanjenje može iznositi do 30% u odnosu na "punu" težinu. Hobotnica kao takva i dalje bude u vitalnom stanju u vrši. Napominjem da svaka hobotnica težine manje od 1kg može izaći kroz oko na vrši promjera 32x32mm, s tim da nerjetko zbog na tržištu nedostatka adekvatnih mreža za izradu vrša se koriste mreže čije su dimenzije oka 35x35 ili čak 36x36mm. Dakle radi se o ulovljenoj hobotnici bez krakova težine 0,7 - 1,0kg koja bi očito imala više od 1kg da je sa svim krakovima. Podržavam mjeru zaštite hobotnice i minimalnu lovnu težinu od 1kg, međutim zbog gore navedenih razloga TRAŽIM IZUZEĆE NAVEDENE ODREDBE ZA RIBOLOV VRŠAMA, ODNOSNO ZA HOBOTNICU ULOVLJENU VRŠAMA, ILI ODSTUPANJE U TEŽINI KOD HOBOTNICE BEZ KRAKOVA DO 30% U ODNOSU NA MINIMALNU TEŽINU OD 1KG, A KOJA SE PREDLAŽE OVIM PRAVILNIKOM. Kod ostalih načina ribolova, npr. ostima pod svijeću, ribar u svakom trenutku može procijeniti veličinu hobotnice te odlučiti o njenom ulovu, dok kod klopkastih alata to jednostavno nije moguće. Molim da izađete u susret, budući se s ovim problemom susreću isključivo profesionalni ribari koji rade sa vršama, a po saznanju radi se o svega 6 specijaliziranih ribara na Jadranu. Na mail adresu Uprave ribarstva eufondovi.ribarstvo@mps.hr također šaljem ovaj mejl s privitkom u kojem se mogu vidjeti hobotnice s otkinutim krakovima. Također napominjem da je po osobnoj statistici na području zona E7, E6 i F1 prošle godine zabilježeno zaustavljanje trenda opadanja populacije hobotnica, te je došlo do povećanja od 3% u odnosu na 2021g, dok je ove 2023 g. od početka godine došlo do porasta količine ulovljenih hobotnica od 45% u odnosu na isto razdoblje 2022g. Srdačan pozdrav MARINOV ribarski obrt vl. Dario Marinov OIB: 50801447768 Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na konstruktivnom pristupu i dostavi argumentiranog prijedloga. Hobotnica (Octopus vulgaris) je gospodarski važna vrsta za koju ribarstveni podaci jasno ukazuju da je pod značajnim ribolovnim pritiskom i koja kao takva uistinu zahtijeva posebnu pažnju. Razumijevajući iznesene argumente, razmotrit će se alternativni pristup koji podrazumijeva toleranciju u određenoj mjeri u odnosu na propisanu minimalnu veličinu od 1 kg, za određeni postotak zadržanog ulova, istovremeno ne narušavajući mogućnost učinkovite kontrole na plovilima, na iskrcaju i na tržištu.
3 Anja Mugoša PRAVILNIK O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE ZA POČINJENE ŠTETE Poštovani, smatram da se treba propisati trajni lovostaj za kritično ugrožene vrste do oporavka populacije. Lijep pozdrav, Anja Mugoša Primljeno na znanje Zahvaljujemo na dostavi prijedloga. Kritično ugrožene vrste zahtijevaju posebnu pažnju, no ako se radi o vrstama koje su ujedno i gospodarski važne, pristup upravljanju mora uvažiti i socio-ekonomski aspekt. Ovakve okolnosti nužno zahtijevaju postepeni pristup ka zadanom cilju koji podrazumijeva potpuni oporavak resursa. Imajući ovo u vidu, mjere sadržane u ovom prijedlogu pažljivo su odabrane kako bi na odmjeren način doprinijele približavanju zadanome cilju, istovremeno uvažavajući i socio-ekonomsku dimenziju.
4 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRAVILNIK O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE ZA POČINJENE ŠTETE Crveni koralj (Corallium rubrum) i jegulja (Anguilla anguilla) kritično su ugrožene vrste prema IUCN-u, što znači da su to vrste kojima prijeti izuzetno visoki rizik od izumiranja u prirodi. Crveni koralj je i strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13). Ovim putem želimo naglasiti važnost hitne i trajne zabrane ulova kritično ugroženih vrsta jer je to jedina mjera kojom ih se može očuvati. Minimalna veličina od 12 cm za jegulju svakako nije odgovarajuća za zaštitu i oporavak vrste. Ukoliko se ne uvaži komentar o trajnoj zabrani ulova kritično ugroženih vrsta, predlažemo da minimalna dopuštena dužina za zadržavanje jegulje bude 40 cm. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na konstruktivnom pristupu i prijedlozima. Kritično ugrožene vrste zahtijevaju posebnu pažnju, no ako se radi o vrstama koje su ujedno i gospodarski važne, pristup upravljanju mora uvažiti i socio-ekonomski aspekt. Ovakve okolnosti nužno zahtijevaju postepeni pristup ka zadanom cilju koji podrazumijeva potpuni oporavak resursa. Imajući ovo u vidu, mjere sadržane u ovom prijedlogu pažljivo su odabrane kako bi na odmjeren način doprinijele približavanju zadanome cilju, istovremeno uvažavajući i socio-ekonomsku dimenziju. Vodeći računa o biologiji vrste europske jegulje (Anguilla anguilla), cilj je bio ovim propisom uspostaviti minimalnu referentnu veličinu za očuvanje kojom će biti zaštićen njezin najraniji životni stadiji. Inicijalni prijedlog stoga je podrazumijevao minimalnu referentnu veličinu za očuvanje od 12 cm kako bi se zaštitila staklasta jegulja (eng. glass eel), no uvažava se prijedlog za korekcijom na način da se zaštitom obuhvati i sljedeći razvojni stadij - mlade jegulje (eng. elvers).
5 Udruga mladih "KOLEKTIV" PRAVILNIK O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE ZA POČINJENE ŠTETE Poštovani, zavaljujemo na zaštiti jegulje (Anguilla anguilla) koja je ključna ekološka, ekonomska i sociološka ikona delte Neretve. No ipak, smatramo kako zaštita jedne kritično ugrožene vrste treba biti na višoj razini očuvanja i zbog toga predlažemo povećanje minimalne referentne veličine na 40 centimetara, a u konačnici i trajni lovostaj. Oporavak vrste ključan je za održivi razvoj i budućnost šireg Neretvanskog područja i ljudi koji ovdje žive, te potičemo na strože mjere zaštite. Srdačan pozdrav, udruga Kolektiv. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na konstruktivnom pristupu i prijedlozima. Vodeći računa o biologiji vrste europske jegulje (Anguilla anguilla), cilj je bio ovim propisom uspostaviti minimalnu referentnu veličinu za očuvanje kojom će biti zaštićen njezin najraniji životni stadiji. Inicijalni prijedlog stoga je podrazumijevao minimalnu referentnu veličinu za očuvanje od 12 cm kako bi se zaštitila staklasta jegulja (eng. glass eel), no uvažava se prijedlog za korekcijom na način da se zaštitom obuhvati i sljedeći razvojni stadij - mlade jegulje (eng. elvers).
6 Danijel Kanski PRAVILNIK O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE ZA POČINJENE ŠTETE Poštovani, ovim putem želio bih pohvaliti i podržati prijedlog određivanja minimalne mjere za hobotnicu i obvezu puštanja velikih rakova s vanjskom ikrom. S druge strane, predlažem da se za kritično ugrožene vrste (jegulja i crveni koralj) propiše trajni lovostaj sve do oporavka istih. Također, minimalna mjera za jegulju od 12 centimetara nije adekvatna za zaštitu i oporavak te vrste, jer jegulja od 12 centimetara ima masu od 2,5 grama što iznosi cca 400 komada u jednom kilogramu. Stoga predlažem da ukoliko se ne odredi trajni lovostaj za jegulju, da minimalna dopuštena dužina za njeno zadržavanje bude 40 centimetara kako bi se bar nekim jedinkama omogućilo da se upute na mrijest. Srdačan pozdrav, Danijel Kanski Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na konstruktivnom pristupu i prijedlozima. Kritično ugrožene vrste zahtijevaju posebnu pažnju, no ako se radi o vrstama koje su ujedno i gospodarski važne, pristup upravljanju mora uvažiti i socio-ekonomski aspekt. Ovakve okolnosti nužno zahtijevaju postepeni pristup ka zadanom cilju koji podrazumijeva potpuni oporavak resursa. Imajući ovo u vidu, mjere sadržane u ovom prijedlogu pažljivo su odabrane kako bi na odmjeren način doprinijele približavanju zadanome cilju, istovremeno uvažavajući i socio-ekonomsku dimenziju. Vodeći računa o biologiji vrste europske jegulje (Anguilla anguilla), cilj je bio ovim propisom uspostaviti minimalnu referentnu veličinu za očuvanje kojom će biti zaštićen njezin najraniji životni stadiji. Inicijalni prijedlog stoga je podrazumijevao minimalnu referentnu veličinu za očuvanje od 12 cm kako bi se zaštitila staklasta jegulja (eng. glass eel), no uvažava se prijedlog za korekcijom na način da se zaštitom obuhvati i sljedeći razvojni stadij - mlade jegulje (eng. elvers).
7 Nika Cikač PRAVILNIK O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE ZA POČINJENE ŠTETE Poštovani, smatram da bi trebalo produljiti period lovostaja. Lijep pozdrav, Nika Cikač Primljeno na znanje Molimo, obratite pažnju na prethodne odgovore.
8 Zadruga za etično financiranje PRAVILNIK O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE ZA POČINJENE ŠTETE Poštovani, smatramo da određena minimalna duljina jegulje od 12cm iako je u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1100/2007, predstavlja samo minimalni standard te da bi s obzirom na stanje populacije jegulje u Jadranu, tu minimalnu duljinu trebalo povisiti na barem 40 cm ili poput Italije i Slovenije u potpunosti zabraniti njihov izlov s obzirom da je procjena da se populacija jegulje u Jadranu smanjila za čak 95% u posljednjih nekoliko desetljeća. Što se tiče populacije crvenog koralja, osim mjera navedenih u Pravilniku, smatramo da bi s obzirom na njegovu ugroženost trebalo razmotriti produljenje perioda lovostaja te eksplicitno u definiciju štete uključiti i štetu od sidrenja turističkih (i ostalih neribarskih) plovila na područjima koraljnih grebena. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na konstruktivnom pristupu i prijedlozima. Vodeći računa o biologiji vrste europske jegulje (Anguilla anguilla), cilj je bio ovim propisom uspostaviti minimalnu referentnu veličinu za očuvanje kojom će biti zaštićen njezin najraniji životni stadiji. Inicijalni prijedlog stoga je podrazumijevao minimalnu referentnu veličinu za očuvanje od 12 cm kako bi se zaštitila staklasta jegulja (eng. glass eel), no uvažava se prijedlog za korekcijom na način da se zaštitom obuhvati i sljedeći razvojni stadij - mlade jegulje (eng. elvers). Svjesni da se ovdje radi o vrsti koja je kritično ugrožena, obzirom da je ona ujedno i gospodarski važna, pristup upravljanju mora uvažiti i socio-ekonomski aspekt. Ovakve okolnosti nužno zahtijevaju postepeni pristup ka zadanom cilju koji podrazumijeva potpuni oporavak resursa.
9 Irma Popović Dujmović PRAVILNIK O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE ZA POČINJENE ŠTETE, Članak 3. Poštovani, kako bi se kvalitetno odredila minimalna veličina jedinki za ulov, potrebno je imati detaljne podatke o demografiji jegulja i o ulovu kod nas. Mjera od 12 cm će zaštititi većinu staklenih jegulja, ali ne većinu, a nikako ne štiti mlađe jedinke (elvers). Minimum od 23 cm bi zaštitio većinu mladih i mlađih jediniki, pa preporučamo da se 23 cm odredi kao minimalna referentna veličina za jegulju. Takva je praksa u USA. U isto vrijeme, jako je bitno da se uspostavi redoviti sustav praćenja i procjene stanja jegulja u Hrvatskoj, jer samo sa pravovremenim i cjelovitim podacima će se populacija jegulja i moći očuvati. Prihvaćen Zahvaljujemo na konstruktivnom pristupu i dostavi argumentiranog prijedloga. Vodeći računa o biologiji vrste europske jegulje (Anguilla anguilla), cilj je bio ovim propisom uspostaviti minimalnu referentnu veličinu za očuvanje kojom će biti zaštićen njezin najraniji životni stadiji. Inicijalni prijedlog stoga je podrazumijevao minimalnu referentnu veličinu za očuvanje od 12 cm kako bi se zaštitila staklasta jegulja (eng. glass eel), no uvažava se prijedlog za korekcijom na način da se zaštitom obuhvati i sljedeći razvojni stadij - mlade jegulje (eng. elvers). Republika Hrvatska provodi sustavno praćenje populacije jegulje u okviru Okvira za prikupljanje podataka (eng. Data Collection Framework – DCF), no detaljniji uvid u strukturu i dinamiku populacija, kao i biologiju i ekologiju same vrste, bit će moguć tek nakon sagledavanja duže serije podataka prikupljenih tijekom višegodišnjeg razdoblja.
10 Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije PRAVILNIK O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE ZA POČINJENE ŠTETE, Članak 3. 1. U članku 3. stavak 1. u tablici 1. predlažemo promijeniti predložene minimalne referentne vrijednosti slijedećih riba: - Škarpina sa predloženih 29 na 25 cm - Gof sa predloženih 45 na 25 cm. 2. U članku 3. iza stavka (3) dodati novi stavak (4) koji glasi: Iznimno od članka 1. ovog članka dozvoljeno je zadržavanje na plovilu i iskrcaj ribe manje od minimalne referentne veličine ako ovaj slučajni ulov ne premašuje 10% ukupne mase ulova zadržanog na plovilu ili iskrcaju. Ovakav slučajni ulov ne smije se stavljati u promet niti smije služiti za ljudsku upotrebu. Obrazloženje 1. Zbog evidentnih klimatskih promjena događaju se značajne promjene i u ponašanju riba pa tako škarpine postaju plodne i veličinama znatno manjim od 25 cm tako da reproduktivnu sposobnost dostižu znatno ranije nego do sada pa ulov ove ribe najmanje veličine od 25 cm ne može ugroziti njihovo razmnožavanje. Također uobičajeni ulov gofa veličine od 25 cm (felun) ne može ugroziti razmnožavanje ove migratorne i ničim ugrožene ribe! 2. U ribolovu malim alatima koji su uglavnom neselektivni (mreže stajačice) uobičajen je ulov 10 do 15% ribe koja je manja od predložene minimalne referentne veličine a predstavlja slučajni ulov koji je količinski zanemariv a ribarima može predstavljati veliki problem ukoliko se sankcionira i samo zadržavanje na brodu. EU kroz ribolovne propise se protivi vraćanju usmrćene ribe u more a planira rješavanje ovog neželjenog ulova sustavno na obali putem specijaliziranih hladnjača i odgovarajućeg zbrinjavanja i prerade ovakvog ulova u riblje brašno ili sl. Neželjeni ulov je stvarno neželjeni ulov ribarima iz više razloga ali nemojmo dopustiti da bude i predmet nepotrebnih drakonskih kazni. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na konstruktivnom pristupu i dostavi argumentiranih prijedloga. Po pitanju prijedloga za korekcijom minimalne referentne veličine za očuvanje za škrpinu (Scorpaena scrofa), postoji prostor za uvažavanjem prijedloga koji je opravdan i s aspekta biologije vrste. Za gofa (Seriola dumerili), razmotrit će se alternativni pristup koji podrazumijeva toleranciju u određenoj mjeri u odnosu na propisanu minimalnu veličinu od 45 cm, za određeni postotak zadržanog ulova, istovremeno ne narušavajući mogućnost učinkovite kontrole na plovilima, na iskrcaju i na tržištu. Po pitanju horizontalnog prijedloga za uvođenje tolerancije u odnosu na minimalnu referentnu veličinu za očuvanje za 10% ukupne mase zadržanog ulova, nismo ga u mogućnosti razmotriti na način kako je predloženo, posebno za one vrste koje prema pravnoj stečevini podliježu obvezi iskrcaja.
11 Drasko Holcer PRAVILNIK O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE ZA POČINJENE ŠTETE, Članak 3. Prema mišljenju Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) status jegulje je kritičan i vrsta je van biološki sigurnog minimuma koji omogućava opstanak vrste. (ICES (2018). Report of the Workshop for the Review of Eel Management Plan Progress Reports (WKEMP), 17–19 July and 13–16 November 2018, Copenhagen, Denmark. ICES CM 2018/ACOM:46. p. 100. ICES (2019). European eel (Anguilla anguilla) throughout its natural range. ICES Advice on fishing opportunities, catch, and effort. Ecoregions in the Northeast Atlantic, ele.2737.nea. Retrieved from 10.17895/ices.pub.4601.) Jegulja je navedena u Dodatku II Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama (CITES). Prema ocjeni Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) jegulja je kritično ugrožena. (Pike, C. , Crook, V. & Gollock, M. (2020). Anguilla anguilla. The IUCN red list of threatened species 2020: e.T60344A152845178. Retrieved from 10.2305/IUCN.UK.2020-2.RLTS.T60344A152845178.en.) U svojoj odluci EC1100/2007 Europsko vijeće zatražilo je od država članica da naprave plan upravljanja za oporavak vrste što uključuje pripremu plan za obnavljanje stoka jegulje za svaki riječni sliv što ga naseljavaju jegulje, smanjivanje smrtnosti uzrokovanje antropogenim izvorima i povećanjem brojnosti odraslih jedinki (silver eel) i utvrđivanjem specifičnog cilja kojim se doseže da se najmanje 40% biomase odraslih jedinki (silver eel) u odnosu na procijenjenu biomasu koja bi postojala kad ne bi bilo antropogenih učinaka na stok može vratiti u more (http://data.europa.eu/eli/reg/2007/1100/oj). RH nema izrađeni i donešeni plan oporavka jegulje za riječne slivove u Jadranskom moru što ukazuje na potpuni nedostatak informacije o stoku, iako istraživanja upućuju na dramatično smanjenu biomasu i oporavak. Zbog toga bi nastavak iskorištavanja jegulje trebalo u potpunosti zabraniti barem na period do donošenja plana oporavka kojim će se utvrditi informacije potrebne za oporavak vrste. Također, prijedlog da se dozvoli lov NEODRASLIH jedinki duljine 12 cm jednostavno je neprihvatljiv s obzirom na trajnu štetu i utjecaj na mogući potpuni nestanak (izumiranje) vrste. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na dostavi komentara. Kritično ugrožene vrste zahtijevaju posebnu pažnju, no ako se radi o vrstama koje su ujedno i gospodarski važne, pristup upravljanju mora uvažiti i socio-ekonomski aspekt. Ovakve okolnosti nužno zahtijevaju postepeni pristup ka zadanom cilju koji podrazumijeva potpuni oporavak resursa. Imajući ovo u vidu, mjere sadržane u ovom prijedlogu pažljivo su odabrane kako bi na odmjeren način doprinijele približavanju zadanome cilju, istovremeno uvažavajući i socio-ekonomsku dimenziju. Republika Hrvatska ispunjava međunarodne obaveze te su na nacionalnoj razini u tijeku brojne aktivnosti kako bi se trenutni upravljački okvir nadogradio i upotpunio dodatnim mjerama.
12 Morski ribolov PRAVILNIK O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE ZA POČINJENE ŠTETE, Članak 3. Poštovani U uredbi EU 2019/1241 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o očuvanju resursa i zaštiti morskih ekosustava za područje SREDOZEMNO MORE u PRILOGU 9. Određuju se minimalne veličine i vrste u sredozemlju pa tako i kod nas. U tablici nema ŠKARPINE koja je u vašem prijedlogu stavljena na veličinu od 29 cm ,što je težine 0,48 kg.Satram da je svaka koča koja ulovi manju veličinu od ove propisane u prijedlogu podložna kažnjavanju.ŠTO NIJE U REDU,JER JE NEMOGUĆE IZBJEĆI POTENCIJALNI ULOV ,ulovljene škarpine u koču su uginule i bacanje takvog ulova je velika šteta za kočare.Uz to moram napomenuti da naše glavno tržište je Italija koja nema takvo ograničenje pa se postavlja pitanje zašto ograničiti ulov škarpene a i ostalih vrsta navedenih u predloženoj tabeli na način suprotan uredbi EU2019/1241 za Mediteran,pogotovo sada kada nam je kočarski ribolov na koljenima radi tekučih troškova poslovanja i gdje se gleda svaka kila ribe.Istu primjedbu imao bih i za hobotnicu. Morski ribolov Majdenić Željko Primljeno na znanje Zahvaljujemo na dostavljenim komentarima i primjedbama. Po pitanju minimalne referentne veličine za očuvanje za škrpinu (Scorpaena scrofa), postoji prostor za korekcijom minimalne veličine u odnosu na inicijalni prijedlog, vodeći računa i o biologiji vrste. Dodatno, za škrpinu (Scorpaena scrofa) i za hobotnicu (Octopus vulgaris) razmotrit će se i alternativni pristup koji podrazumijeva toleranciju u određenoj mjeri u odnosu na propisanu minimalnu veličinu, za određeni postotak zadržanog ulova, istovremeno ne narušavajući mogućnost učinkovite kontrole na plovilima, na iskrcaju i na tržištu.
13 Javna ustanova Park prirode Vransko jezero PRAVILNIK O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE ZA POČINJENE ŠTETE, Članak 3. Poštovani, s obzirom na to da su Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (NN144/13) populacije jegulja na području Parka prirode Vransko jezero (i Nacionalnog parka Krka) proglašene strogo zaštićenima te stoga na području Parka nije dopušten nikakav oblik ribolova na jegulju, populacije u Vranskom jezeru su, na temelju dostupnih podataka, u boljem stanju očuvanosti od populacija u ostatku Hrvatske, te je također, zbog veće otkupne cijene sve veći pritisak i na populacije jegulje na Vranskom jezeru u vidu krivolovnih aktivnosti. Smatramo da određena minimalna duljina jegulje od 12 cm predstavlja samo minimalni standard te da bi s obzirom na stanje populacije jegulje u Jadranu, tu minimalnu duljinu trebalo povisiti na barem 40 cm ili poput Italije i Slovenije u potpunosti zabraniti njihov izlov s obzirom da je procjena da se populacija jegulje u Jadranu smanjila za čak 95% u posljednjih nekoliko desetljeća. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na konstruktivnom pristupu i prijedlozima. Vodeći računa o biologiji vrste europske jegulje (Anguilla anguilla), cilj je bio ovim propisom uspostaviti minimalnu referentnu veličinu za očuvanje kojom će biti zaštićen njezin najraniji životni stadiji. Inicijalni prijedlog stoga je podrazumijevao minimalnu referentnu veličinu za očuvanje od 12 cm kako bi se zaštitila staklasta jegulja (eng. glass eel), no uvažava se prijedlog za korekcijom na način da se zaštitom obuhvati i sljedeći razvojni stadij - mlade jegulje (eng. elvers). Svjesni da se ovdje radi o vrsti koja je kritično ugrožena, obzirom da je ona ujedno i gospodarski važna, pristup upravljanju mora uvažiti i socio-ekonomski aspekt. Ovakve okolnosti nužno zahtijevaju postepeni pristup ka zadanom cilju koji podrazumijeva potpuni oporavak resursa. Dodatno, naglašavajući kako je suzbijanje svakog oblika nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova i naš cilj, stojimo na raspolaganju za osnaživanje međusobne suradnje kako bismo na optimalan način ljudske i tehničke resurse koji su nam dostupni usmjerili prema najkritičnijim segmentima.
14 morski ribolov PRAVILNIK O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE ZA POČINJENE ŠTETE, Članak 3. Poštovani ,mišljenja sam da treba nekim ribama povečati minimalne veličine.jegulja 40cm,zubatac35cm,brancin35cm,pic20cm,fratar23cm,škrpina 30cm,kantar20cm,hlap30cm,rakovica15cm. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na dostavljenim prijedlozima. Minimalne referentne veličine za očuvanje sadržane u ovom prijedlogu proizlaze iz ranijih praksi pokrijepljenih znanstvenim i stručnim argumentima. Iako je nedvojbeno da za pojedine vrste ribarstveni podaci jasno ukazuju da su pod značajnim ribolovnim pritiskom i da postoji potreba uvođenja dodatnih mjera upravljanja kako bi se situacija stabilizirala i izbjegle ozbiljnije posljedice, u obvezi smo na odgovarajući način uzeti u obzir biologiju svake pojedine vrste, ali i socio-ekonomski aspekt te u tom smislu iznaći izbalansirana rješenja. Rezultati znanstvenih istraživanja i monitoringa koji se kontinuirano provode redovito se prate i služe kao podloga za preispitivanje mjera i njihovu eventualnu korekciju u budućnosti.
15 Irma Popović Dujmović PRAVILNIK O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE ZA POČINJENE ŠTETE, Članak 5. Poštovani, migracija srebrne jegulje se dešava rijekom perioda od listopada do ožujka, a najviše u studenom kako se čini, tako da predloženi period lovostaja ne štiti dovoljno jegulju kad je u migraciji prema mrijestu, a to je najvažniji dio njenog životnog ciklusa. Preporučamo trajanje lovostaja barem do kraja prosinca. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na konstruktivnom pristupu i dostavi argumentiranog prijedloga. Republika Hrvatska provodi sustavno praćenje populacije jegulje u okviru Okvira za prikupljanje podataka (eng. Data Collection Framework – DCF), no detaljniji uvid u strukturu i dinamiku populacija, kao i biologiju i ekologiju same vrste, bit će moguć tek nakon sagledavanja duže serije podataka prikupljenih tijekom višegodišnjeg razdoblja. Trenutni podaci kojima raspolažemo nisu dostatni za izvođenje zaključaka o pikovima migracija, te će se eventualna korekcija razdoblja lovostaja moći razmotriti u nadolazećem periodu.
16 morski ribolov PRAVILNIK O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE ZA POČINJENE ŠTETE, Članak 5. trebalo bi staviti lovostaj škrpina u proljeće. Primljeno na znanje Rezultati znanstvenih istraživanja i monitoringa koji se kontinuirano provode redovito se prate i služe kao podloga za preispitivanje mjera i njihovu eventualnu korekciju u budućnosti. U tom smislu, razmotrit će se i potreba uvođenja lovostaja za škrpinu (Scorpaena scrofa).
17 Luka Marijanić PRAVILNIK O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE ZA POČINJENE ŠTETE, Članak 5. Poštovani slažem se sa izmjenama i dopunama zakona te se nadam da je konzulitrana struka po pitanju razdoblja lovostaja i da su pravilno određeni. Lp, Luka Primljeno na znanje U dijelu koji se odnosi na upravljanje resursima, znanstveni savjet predstavlja okosnicu te je suradnja sa znanstvenom zajednicom nezaobilazan preduvjet za uspostavu kvalitetnih mjera upravljanja.
18 ANTESA obrt za morski ribolov PRAVILNIK O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE ZA POČINJENE ŠTETE, Članak 6. Poštovani, s obzirom da primjećujemo sve veći broj ženski škampa s jajima smatram da bi se trebao zabraniti izlov istih i stavljanje na tržište ako želimo dugoročno održati i zaštititi velebitski škamp. S poštovanjem Andrej Jančić Primljeno na znanje Zahvaljujemo se na konstruktivnom pristupu i dostavljenom prijedlogu. U potpunosti razumijevajući problematiku koju iznosite, prijedlog ćemo svakako razmotriti u nadolazećem razdoblju nakon što ispitamo sve pravne mogućnosti u odnosu na trenutno ograničavajući pravni okvir na razini Europske unije u kontekstu primjene obveze iskrcaja.
19 JURIS obrt za morski ribolov vl. Iris Lopac PRAVILNIK O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE ZA POČINJENE ŠTETE, Članak 6. Poštovani, s obzirom na brojnost ženki škampa s vanjskim jajima predlažem da se zabrani izlov takvog škampa te ne dopusti distribucija i puštanje na tržište. Kao profesionalni ribar smatram da je navedeno potrebno radi zaštite populacije i dugoročne održivosti škampa u Velebitskom kanalu. S poštovanjem, Krešimir Lopac JURIS obrt za morski ribolov vl. Iris Lopac Primljeno na znanje Zahvaljujemo se na konstruktivnom pristupu i dostavljenom prijedlogu. U potpunosti razumijevajući problematiku koju iznosite, prijedlog ćemo svakako razmotriti u nadolazećem razdoblju nakon što ispitamo sve pravne mogućnosti u odnosu na trenutno ograničavajući pravni okvir na razini Europske unije u kontekstu primjene obveze iskrcaja.
20 Marko Stojak PRAVILNIK O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE ZA POČINJENE ŠTETE, Članak 6. Poštovani, kao profesionalni ribar koji se bavi alatom, vrše za lov škampa, svjedočim popriličnom brojnosti ženki škampa s vanjskim jajima. Predlažem da se u skoroj budućnosti u ribolovnoj zoni E zakonski ograniči sakupljanje ženki škampa i njihovo daljnje puštanje na tržište kao što je to propisano kod velikih rakova. S poštovanjem, R.o. Stojak, vl. Marko Stojak Primljeno na znanje Zahvaljujemo se na konstruktivnom pristupu i dostavljenom prijedlogu. U potpunosti razumijevajući problematiku koju iznosite, prijedlog ćemo svakako razmotriti u nadolazećem razdoblju nakon što ispitamo sve pravne mogućnosti u odnosu na trenutno ograničavajući pravni okvir na razini Europske unije u kontekstu primjene obveze iskrcaja.
21 Škamp ribarski obrt, vl. Ivan Matušan PRAVILNIK O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE ZA POČINJENE ŠTETE, Članak 6. Poštovani, sukladno članku 6., Pravilnika o zaštiti riba i drugih morskih organizama, gdje je navedeno da se ženke rakovice, hlapa i jastoga vraćaju u more, predlažem da se uvrsti i ženka škampa za područje Velebitskog kanala i cijele zone E ( za alat vrša), s obzirom da koće nisu u mogućnosti puštati ženke. Lijepi pozdrav Ivan Matušan - Obrt ŠKAMP Primljeno na znanje Zahvaljujemo se na konstruktivnom pristupu i dostavljenom prijedlogu. U potpunosti razumijevajući problematiku koju iznosite, prijedlog ćemo svakako razmotriti u nadolazećem razdoblju nakon što ispitamo sve pravne mogućnosti u odnosu na trenutno ograničavajući pravni okvir na razini Europske unije u kontekstu primjene obveze iskrcaja.
22 Obrt za morski ribolov Roza PRAVILNIK O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE ZA POČINJENE ŠTETE, Članak 6. Poštovani, predlažem donošenje odredbe o puštanju ženke škampa sa vanjskim jajima u Velebitskom kanalu gdje se škamp lovi vršama. Lijep pozdrav, Šime Barić- ribar škampar Primljeno na znanje Zahvaljujemo se na konstruktivnom pristupu i dostavljenom prijedlogu. U potpunosti razumijevajući problematiku koju iznosite, prijedlog ćemo svakako razmotriti u nadolazećem razdoblju nakon što ispitamo sve pravne mogućnosti u odnosu na trenutno ograničavajući pravni okvir na razini Europske unije u kontekstu primjene obveze iskrcaja.
23 Barbara Komljenović PRAVILNIK O ZAŠTITI RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA I KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE ZA POČINJENE ŠTETE, Članak 7. Poštovani, smatram da se prirodni morski izvori trebaju iskorištavati u svrhu poboljšanja gospodarstva Republike Hrvatske i poboljšanja kvalitete stanovnika, no prekomjerno i nezakonito djelovanje treba se kazniti jer nije u skladu s očuvanjem prirode i svih njezinih biljnih i životinjskih vrsta. Zbog toga je iznimno važno provođenje ribolova od strane školovanih stručnjaka koji poštuju pravila očuvanja prirode te je manja vjerojatnost da će načiniti štetu morskom okolišu. S poštovanjem, Barbara Komljenović Primljeno na znanje Zahvaljujemo se na konstruktivnom pristupu i dostavljenom komentaru. Skrećemo pažnju da je člankom 21. Zakona o morskom ribarstvu propisana obveza stručne osposobljenosti za obavljanje gospodarskog ribolova.