Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	Ivana Milić	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Poštovani, Odluka o donošenju posebnog nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju dobrodošla je i potrebna. Dokument je vrlo opsežan i bit će potrebno vrijeme kako bi se uočile i prednosti i nedostaci koji iz njega proizlaze. Zato je dobra zamisao da provođenje ovog programa tijekom prve godine bude eksperimentalnog tipa, što bi dalo mogućnost poboljšanja i dopunjavanja. Koliko mi je poznato, rok za izradu programa je bio vrlo kratak, a zahtjevi veliki i zato pohvaljujem uloženi trud i napor svih sudionika u izradi ovog dokumenta. Čitajući komentare kolega iz prakse, podržavam njihove konstruktivne prijedloge i primjedbe koji proizlaze iz njihovog svakodnevnog iskustva, te iste ne bi ponavljala. Ipak, navela bi nekoliko pojedinosti koje su se istakle kao bitne: - je li opravdano i moguće primijeniti planirane kurikulume od sljedeće školske godine paralelno kroz sve razrede, umjesto postupno, godinu po godinu. Na ovaj način učenicima bi se omogućilo usvajanje predmetnih kurikuluma postupno i cjelovito - trebali bi postojati minimalni kriteriji za upis u prvi razred koji bi bili jasno definirani - neki odgojno obrazovni ishodi u predmetima hrvatski jezik, matematika, priroda i društvo nisu dovoljno prilagođeni svim učenicima, prekompleksni su (previsoka razina, nije navedena razina podrške niti oblici podrške koji su itekako važni za učenike s teškoćama) - primjena Bloom-ove taksonomije nije uvijek najbolji izbor pri definiranju ishoda - kod učenika koji nemaju razvijene predčitalačke, predmatematičke i komunikacijske vještine nije moguće realizirati sve ishode - također je upitno uvođenje stranog jezika za učenike koji nemaju usvojene predjezične vještine hrvatskog jezika - postavlja se pitanje tko će učenicima s teškoćama predavati strani jezik i informatiku - potrebno je jasno odrediti minimum usvojenosti sadržaja nekog predmeta tijekom nastavne godine kako ne bi nagađali i kako bi se izbjegla subjektivna procjena - prijedlozi kurikuluma za nastavne predmete tehnička kultura i domaćinstvo imaju jako puno teoretskih dijelova, dok nedostaje praktični dio koji je važan aspekt funkcionalnog znanja učenika	Djelomično prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) kojom je propisano da se Nastavni plan posebnih kurikuluma za osnovnu školu primjenjuje od 2023./2024. školske godine za sve učenike s teškoćama u razvoju koji svladavaju poseban program uz individualizirane postupke u osnovnoj školi te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Prijedlog eksperimentalne provedbe Posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju budući da javni natječaji za izbor kandidata za članove radnih skupina za izradu nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu nisu raspisani sukladno članku 29. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te zadaća imenovanih članova radnih skupina nije bila izrada eksperimentalnog programa već izrada nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu čija primjena započinje sa školskom godinom 2023./2024. sukladno Odluci o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21). Predmetni kurikulumi pisani su u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Pojedini učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom. Smatramo opravdanim i mogućim primijeniti predmetne kurikulume za osnovnu školu od 2023./2024. školske godine za sve razrede bez njihovog postupnog uvođenja (osim predmetnih kurikuluma za strane jezike) budući da isti sadrže strukturu, odgojno-obrazovne ishode i sadržaje koji osiguravaju kontinuitet u usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda uvažavajući učenikove razvojne osobitosti i individualne potrebe. Edukacijski rehabilitatori koji provode posebne programe osposobljeni su za primjenu i provedbu predmetnih kurikuluma definiranih u Nastavnom planu i programu odgoja i školovanja učenika s teškoćama u razvoju (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, Posebno izdanje, broj 4, Zagreb, rujan 1996.) kao i predmetnih kurikuluma sadržanih u Nacrtu Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju te svojim edukacijsko-rehabilitacijskim radom mogu osigurati kontinuitet provedbe predmetnih kurikuluma posebnog programa. Prijedlog vezan uz postupno uvođenje predmetnih kurikuluma za srednju školu se prihvaća na način da će se predmetni kurikulumi za srednju školu uvoditi postupno u 1., pa u 2. pa u 3. razred počevši od školske godine 2024./2025. Navedeno će biti sadržano u odluci ministra o donošenju nastavnog plana posebnih kurikuluma za srednju školu. Strani jezik i Informatiku izvode učitelji koji imaju potrebnu vrstu i razinu obrazovanje propisanu Pravilnikom o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Svi ishodi predmetnih kurikuluma Domaćinstvo i Tehnička kultura ostvaruju se i usvajaju metodama učenja i poučavanja koje nužno uključuju praktični rad učenika čime oni usvajaju praktična znanja i vještine što je i opisano u poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta.
2	Aktiv edukacijskih rehabilitatora	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Aktiv edukacijskih rehabilitatora OŠ Grigora Viteza s veseljem pozdravlja izradu kurikuluma kojega smo dugo očekivali. Zato molimo da se uzmu u obzir neki prijedlozi proizašli iz dugogodišnjeg rada s učenicima u posebnom programu. HRVATSKI JEZIK Sadržaji HJ prilično su zahtjevni i kompleksni pa tako niti ishodi nisu realni ako uzmemo u obzir veliku većinu učenika koji se trenutno školuju u posebnim programima. Bilo bi dobro navesti i definirati oblike podrške, mnogo je učenika neverbalno i s višestrukim teškoćama. Ne postoji minimum ishoda ili razine usvojenosti koji su potrebni i trebali bi biti jasno naznačeni. Kriteriji bi trebali biti mjerljivi, inače u potpunosti ovise o subjektivnoj procjeni učitelja. Za sadržaje prvog razreda bilo bi dobro da ostanu na razini pripremnog razdoblja za početno čitanje i pisanje, adaptaciju i uvođenje u sam predmet HJ. Učenici teško da će savladavati čitanje i pisanje riječi i rečenica u 1. razredu. Sadržaje od 2. razreda nadalje bilo bi poželjno i kvalitetnije za rad s učenicima prebaciti u kasnije razrede. PP OŠ HJ A.1.4. i PP OŠ HJ A.2.4. - U razradi ishoda: „označava početak isticanja prvoga slova na početku“ ishod nije dorečen, a pojašnjenje se ne nalazi ni u preporukama PP OŠ HJ A.2.5. - U preporuci se navodi „izvođenje upitnih i uskličnih rečenica“ Opaska: Usklične rečenice planirane su u 3. razredu, te ih nema potrebe ovdje spominjati. U razradi ishoda navedene su upitne i izjavne rečenice, te bi se preporuka trebala odnositi na njih. PP OŠ HJ A.3.4. - U preporuci stoji: „ponavlja pravilo o pisanju velikoga početnog slova na početku rečenice“ Opaska: Ishod koji govori o pisanju velikoga početnog slova na početku rečenice NIJE do tada nigdje naveden niti su ga prema tome učenici savladali, a da bi ga sada mogli ponoviti - U preporuci „Kao podrška za izricanje, a zatim pisanje izjavne i upitne rečenice…“ izostavljene su usklične rečenice, iako ih učenik, prema ishodu piše PP OŠ HJ B.3.2. - U preporuci su zbunjujući nazivi dijelova teksta: „početak, sredina, završetak“, „početak, sredina, kraj“, „početak, glavni i završni dio“ Preporuka: ujednačiti nazive dijelove teksta sukladno ishodu PP OŠ HJ A.4.4. I PP PŠ HJ A.5.4. - U nazivu odgojno obrazovnih ishoda, razradi ishoda i u rubrici razine usvojenosti navode se „pisana slova školskoga formalnog pisma“, velika i mala slova pisanih slova“ Opaska: U važećem Pravopisu NE POSTOJE navedena slova! Hrvatski pravopis razlikuje školsko formalno pismo i školsko rukopisno pismo. Ta su pisma službena pisma u Republici Hrvatskoj. Kao službena pisma trebala bi se i primjenjivati i u ustanovama odgoja i obrazovanja, te bi ih trebalo i pravilno imenovati. PP OŠ HJ A.5.4. - U sadržajima za usvajanje odgojno obrazovnih ishoda navedena je spojnica Opaska: u razradi ishoda učenik „ u pisanju prenosi dio rečenice u novi redak“. U prijenosu dijela rečenice u novi redak nije potrebna spojnica jer se prenose cijele riječi. U tom slučaju spojnica nije trebalo navesti u sadržaje. PP OŠ HJ A.6.2. i PP OŠ HJ A.7.2. - U sadržaju je naveden diktat Opaska: diktat je metoda izvođenja pisanih vježbi, te prema tome ne pripada sadržajima PP OŠ HJ A.6.5. - U razradi ishoda : „glagolska radnja izrečena čistim glagolima na oglednim primjerima“ nije navedena aktivnost za učenika, te je taj ishod nerazumljiv MEĐUPREDMETNA KORELACIJA je prilično neusklađena, a Bloomova taksonomija nije uočljiva. MATEMATIKA Matematičko područje je napisano jasno, sa svim elementima ali u dijelovima s preambicioznim ishodima koji ne mogu pratiti sva djeca s PP. Mišljenja smo da bi zato trebalo uvesti minimum usvojenosti znanja kako bi se točno znalo što se od djece očekuje i da su u tom radu djeca potpuno samostalna. Zbog neravnomjernog raspona gradiva koji je ponekad prespor, ponekad prebrz, ponekad ne repetira već usvojeno znanje kroz dulji period, mišljenja smo da učenici dobivaju suvišne, nepotrebne informacije koje ih onda udaljavaju od konačnog cilja, a to je primjena tog znanja. Kako bi učenicima i roditeljima, ali i nama, učiteljima edukacijske rehabilitacije ishod bio jasniji, niže su navedeni primjeri koji su nelogični i mogli bi dovoditi do zabuna tijekom usvajanja. Ako je cilj razvoj matematičke pismenosti i primjena matematičkih znanja i vještina u svakodnevnom životu, dodatno bi se trebale revidirati strukture područja. Primjeri: Ne poštuje se načelo postupnosti, primjerice, u 2. razredu ne obrađuju se mjere za novac do 10, iako se radi u skupu brojeva do 10, a u 3. razredu se uvode mjere za novac u skupu do 20. U 4. razredu i dalje se radi u brojevnom skupu do 20, sada i sa prijelazom, no bez progresije i širenja brojevnog skupa i time se produbljuje izraziti skok u gradivu koji se javlja u 6. razredu sa brojevnim skupom do 1000 te je još očitiji nesrazmjer sa prethodnim razredima. Tek se u 6. razredu počinje sa množenjem, množi se s brojevima 0, 1, 2, 5 i 10. Učenicima s teškoćama je izuzetno važan dulji vremenski period za usvajanje gradiva, te izostanak uvođenja u računske operacije množenja i dijeljenja nije poželjna. Nadalje, u 3. razredu ne obrađuju se redni brojevi (tek u 4. razredu), a redni brojevi koriste se u udžbenicima gdje su zadaci njima numerirani. U gradivo nisu uvrštene mjerne jedinice mase, dužine, tekućine i odnosi: vodoravan, uspravan, kos. U 5. razredu obrađuje se brojevni skupo do 100, nema množenja (u programu iz 1996. obrađivali su se brojevi 2, 5 i 10), javljaju se grafički prikazi kroz jednostavne piktograme. U 7. razredu obrađuje se brojevni skup do 10 000, dok se u 8. razredu po prvi put uvodi rad šestarom, što je prekasno za usvajanje navedene radnje. PRIRODA I DRUŠTVO Kroz prva četiri razreda predloženi sadržaji za usvajanje odgojno obrazovnih ishoda iz nastavnog predmeta priroda i društvo uglavnom se ponavljaju te su ishodi minimalno promijenjeni. Tako se, npr. tek u 4. razredu predviđa da će učenici učiti rad ljudi i pripremanje životinja po godišnjim dobima. To su sadržaji koji su učenicima vrlo bliski te bi se trebali obrađivati ranije. U 2. razredu se kao sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda - učenik opisuje obilježja neposredne okoline navodi da će se obrađivati reljefni oblici te vode tekućice i stajaćice. Sve ovo učenici će raditi prije nego nauče razlikovati selo i grad (sadržaj koji je predviđen za 3. razred). U predloženim sadržajima nije uočeno da se obrađuju mjeseci u godini i kalendar. Kada je predviđeno da se s učenicima obrade ti sadržaji i u kojem nastavnom predmetu? Mišljenja smo da bi se sadržaji za nastavni predmet Priroda i društvo trebali nadopuniti i doraditi. PRIRODA Nastavni kurikulum predmeta priroda nastavlja se na kurikulum prirode i društva, no mišljenja smo kako je kurikulum u nekim područjima preambiciozan te ishodi nisu postepeno, proporcionalno i kontinuirano razrađeni. Ishod PPOŠ PRI B.5.1. u svojoj sastavnici: opisuje zrak kao smjesu plinova, čini se apstraktan te izazovan za ostvarivanje s obzirom na prosječne mogućnosti učenika koji se školuju prema posebnom programu. U navedenom ishodu se preporučuje istražiti pokusima svojstva i sastav zraka te dokazivanje postojanja kisika u zraku, što se čine kao izazovni i teško ostvarivi ishodi. U 6. razredu, ishod PPOŠ PRI A.6.1. u dijelu razlikuje odnose različitih organizacijskih razina žive i nežive prirode, navodi na koje se razine žive i nežive prirode odnosi, no u području preporuka navodi se kako nije potrebno navoditi nazive pojedinih razina. Pitamo se kako je moguće objasniti razliku između pojedinih razina bez spominjanja različitih naziva. U ishod PPOŠ PRI B.6.4. spominju se različite cikličke pojave u prirodi, između ostalog i razrada ishoda: prepoznaje postojanje Mjesečevih mijena. Mišljenja smo kako je navedeni ishod apstraktan i izazovan za ostvarivanje, posebice u svom istraživačkom dijelu promatranja i bilježenja Mjesečevih mijena te je to kod većine učenika moguće ostvariti samo uz podršku. U navedenom se ishodu kao ciklička pojava spominje i pubertet. Smatramo kako bi se pubertetu i promjenama u pubertetu trebalo posvetiti više pažnje, te da bi bolje pristajao u drugo područje ishoda te smo također mišljenja da ne pristaje u ovaj ishod s obzirom da nije ciklička pojava (ne ponavlja se nekoliko puta tijekom života). Ishod PP PRI C. 6.1. u svojoj razradi spominje: učenik navodi da energija ne može nastati iz ničega ni nestati, nego da prelazi iz jednog oblika u drugi kao i prepoznaje pretvorbu energije u živom sustavu. Navedeno je izrazito komplicirano za objasniti korištenjem zornih sredstava te nam se čini da neće biti postignuta zadovoljavajuća razina razumijevanja ovoga ishoda. U 7. razredu, ishod PPOŠ PRI A.7.1. sadrži ishode koji se tiču upoznavanja sa različitim stanicama, jednostaničnim i višestaničnim organizmima. Ponovno smo mišljenja da je ishod izazovan i apstraktan za ostvarivanje s obzirom na prosječne mogućnosti učenika koji se školuju po posebnom programu. Izazovni za ostvarivanje, čak i na minimalnoj razini, su i ishodi u PPOŠ PRI B.7.1. prepoznaje princip poluge u pokretanju kostiju djelovanjem mišića, povezuje ubrzanje tijela s njegovom masom, navodi uloge optjecajnog sustava životinja i provodnog sustava biljaka. S obzirom na prosječne sposobnosti učenika koji se školuju u posebnim razrednim odjelima mišljenja smo kako su ovi ishodi previše kompleksni i apstraktni. U ishodu PPOŠ PRI C.7.2. spominje se: navodi vrenje kao proces kojim se energija oslobađa u uvjetima bez kisika i opisuje važnost vrenja u svakodnevnom životu. Ponovno smo mišljenja kako su ishodi izuzetno apstraktni i kompleksni za usvajanje kod učenika koji se školuju u posebnim razrednim odjelima. U ishodu PPOŠ PRI B.8.3. smatramo da bi jedan od ishoda trebao biti navodi ulogu organa reproduktivnog sustava, s obzirom da se isti kao takav ne spominje. Ž DRUŠTVO Ishod PPOŠ DR A5.1. je preopćenito napisan, ne odražava predloženi sadržaj. U Organizaciji vremena u petom razredu bilo bi poželjno ponoviti orijentaciju u satu. Ishod PPOŠ DR C5.1. razlikuje obitelj i školu kao zajednice u kojima živi i djeluje se čini kao ponavljanje sadržaja koji se u prethodnim razredima više puta obrađivao. Ishodi PPOŠ DR A6.1. i PPOŠ DR C6.1 čine se vrlo izazovnim za ostvarivanje s obzirom na prosječne mogućnosti učenika koji se školuju po posebnom programu. Jedna od preporuka za usvajanje ishoda PPOŠ DR A7.2. je "određivanje strana svijeta s nekog istaknutog mjesta u naselju te povezivanje strana svijeta s konkretnim objektima u prostoru (bez nužnog korištenja naziva: stajalište, obzor/horizont, već je naglasak na prepoznavanju i primjeni navedenih pojmova) – korištenje plana grada (naselja) u neposrednoj stvarnosti". Korisne bi bile strategije kako poučiti učenika da prepoznaju i primjene pojmove koje ne imenujemo. S obzirom na obilježja mišljenja i percepcije učenika koji su uključeni u posebni program odgoja i obrazovanja, smatram kako su desetljeće i stoljeće vrlo složeni pojmovi za usvajanje, kao i orijentacija u istima (ishod PPOŠ DR B7.1., PPOŠ DR B8.1.). Sadržaj ishoda PPOŠ DR C8.1. je vrlo apstraktan i izazovan za usvajanje. GLAZBENA KULTURA Najveći je problem što se za provođenje nastave glazbene kulture očekuje da škola ima okružje koje uključuje: glazbala, računalo, zvučnike tj. posebnu učionicu za izvođenje nastave koja je opremljena. Većina osnovnih škola nema ove mogućnosti, a isto tako ni razredi nisu jednako opremljeni. Pozdravljamo uvođenje elemenata muzikoterapije, no za nju se treba dodatno educirati. LIKOVNA KULTURA Proučavajući posebni kurikulum za likovnu kulturu imamo nekoliko primjedbi na sadržaje za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda. U 1. se razredu od učenika očekuje da razlikuje vrste djela (crtež, slika, fotografija, skulptura). Mišljenja sam da je to za učenika 1.razreda prezahtjevno jer djeca te dobi i nemaju sposobnost razlikovanja navedenih djela, pogotovo crteža i slike. Zadane i izborne teme te likovne tehnike za sve ostale razrede su primjereno odabrane. Specijalizirana učionica s adekvatnim osvjetljenjem, audio opremom, računalom, internetom, projektorom, prostor za organizaciju likovnog pribora i materijala te pristup tekućoj vodi. Većina škola na žalost nema navedeni prostor i opremu, a i razredi se razlikuju prema uvjetima te najčešće razredi nemaju pristup tekućoj vodi (unutar učionice). Kurikulumom je predviđeno organizirati učenje u galerijskim prostorima i muzejima što može predstavljati organizacijski problem zbog specifičnih potreba naših učenika. Predviđeno je i grupiranje učenika prema njihovim interesima i potrebama što su zapravo današnje izvannastavne aktivnosti. TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Što se tiče posebnog kurikuluma za nastavu TZK-a već u 1. razredu pojedini sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda su neprimjereni uzrastu ili ih je nemoguće izvesti (primjerice, igre u vodi). Također se postavlja pitanje individualnih sportova (vožnja romobila, tricikla, bicikla). Očekuje li se od roditelja da djeci kupe role, romobil, tricikl, bicikl i donose ih u školu te dane kad djeca imaju TZK? Poznato je da škole nemaju te rekvizite za nastavu. Također se navodi da se u 1.razredu učenik presvlači. Neminovna je nadopuna tog ishoda „ uz pomoć“ jer niti jedan učenik prvog razreda ne može se samostalno presvući u opremu za TZK skinuti je dovoljno brzo da tijekom sata ostane dovoljno vremena za predviđene aktivnosti na satu. Željeli bismo napomenuti da mnogo škola još uvijek nema odgovarajući prostor za izvođenje nastave TZK-a. Čak i onim školama koje imaju sportsku dvoranu, niži posebni razredi nemaju svoj raspored prema kojem bi mogli nastavu održavati u njoj nego se nastava TZK-a izvodi u učionicama. Pozdravljamo povećanje satnice TZK-a za niže razrede! TEHNIČKA KULTURA Jasno i razumljivo pisan dokument s dodatnim preporukama. Jasno određeni ishodi i njihova razrada. Možda malo veći naglasak na ishod - izrađuje! Mada nitko ne brani učitelju da kreira više sadržaja gdje učenici izrađuju. Zaštita na radu se dobro i stalno ističe. Lijepo je istaknuto i da treba dati priliku svakom učeniku da se realizira na njemu prikladan način. Netko će biti bolji u teoretskom, netko u praktičnom radu. Međupredmetno s puno dodirnih točaka. Najvažnije je osigurati materijalno-tehničke uvjete. Od materijala, pribora i alata za rad do, svakako najprimjerenije, zasebne učionice za tehnički. Ta učionica mogla bi ujedno biti i učionica za nastavu informatike s nekoliko računala te pametnom pločom (korisno zbog prostorne kao i zbog financijske uštede glede nabavke opreme). Koristila bi se samo za učenike u posebnom nastavnom programu. INFORMATIKA Informacijsko-komunikacijskom tehnologijom svakodnevno smo svi okruženi pa tako i učenici s teškoćama u razvoju. Primjetna je njihova motiviranost glede upotrebe i snalaženja s raznom tehnologijom. Ishodi su razrađeni, od jednostavnijih do složenijih. Ipak mi se neki obrazovni ishodi čine teško dohvatljivi za naše učenike bez obzira na navedene preporuke za usvajanje te podršku učitelja. Pritom mislim na obrazovne sadržaje u višim razredima, a provlače se od 5. do 8. razreda, poput: korištenje modernih multimedijskih programa; plan izrade te izrada digitalnih sadržaja; procjena kvalitete digitalnih sadržaja i predlaganje poboljšanja; stvaranje e-portfolia i pohrana digitalnih sadržaja, stvaranje ili preoblikovanje postojećih digitalnih rješenja, opisivanje načina pohranjivanja podataka na računalo uporabom simbola, opisivanje načina prijenosa podataka u digitalnom sustavu… Naravno, kao i kod tehničke kulture, potrebno je osigurati materijalno-tehničke uvjete za provođenje nastave informatike. DOMAĆINSTVO Potreba za uvođenjem nastavnog predmeta koji će učenicima omogućiti stjecanje spoznaja, znanja, vještina, vrijednosti i stavova koje će primjenjivati u svakodnevnom životu, samostalnom življenju i budućem radu je velika a predmet “Domaćinstvo” vrijedan je i važan za učenike na njihovom putu ka samostalnom življenju i budućem radu. Nakon temeljite analize posebnog Kurikuluma i nastavnog predmeta “Domaćinstvo”, važno je istaknuti nekoliko stavki o kojima bi bilo dobro dodatno promisliti. Iščitavajući dokument nije moguće sa sigurnošću odrediti tko će ga provoditi. Planirane nastavne cjeline podrazumijevaju upoznavanje i usvajanje znanja i vještina o kućanstvu i vođenju kućanstva te s obzirom na preporuke za usvajanje odgojno - obrazovnih ishoda, uključuju korištenje izvorne stvarnosti. Stoga je važno uzeti u obzir prosječnu tehničku opremljenost u osnovnim školama koje će provoditi Kurikulum. Također, s ciljem usvajanja odgojno - obrazovnih ishoda, bilo bi dobro navesti preduvjete koji su važni za usvajanje definiranih planiranih ishoda. Nastavni sadržaji planirani u višim razredima osnovne škole trebali bi biti primjereni mogućnostima učenika uz jasno definirane odgovarajuće preduvjete u nižim razredima. Također, kada je riječ o ishodima, nužno je promisliti o realnim sposobnostima i mogućnostima učenika te definirati minimalne razine usvojenosti gradiva što će u konačnici učenicima ali i roditeljima omogućiti bolje razumijevanje obrazovnog procesa i vrednovanja naučenog. S obzirom da se predmet “Domaćinstvo” planira provoditi 2 školska sata tjedno kroz sve godine poučavanja, bilo bi dobro razmotriti povećanje satnice kako bi se sadržaji koji su planirani nastavnim predmetom mogli provoditi uz potreban broj ponavljanja s obzirom na mogućnosti i potrebe učenika. I zaključno, imajući na umu činjenicu da učenici s teškoćama uče kroz vlastito iskustvo, od iznimne je važnosti omogućiti im učenje kroz primarno praktične sadržaje. Nadamo se da ćete promisliti o navedenim prijedlozima i potencijalno ih uvažiti! Aktiv edukacijskih rehabilitatora OŠ Grigora Viteza	Djelomično prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. HRVATSKI JEZIK Sustav podrške podrazumijeva prilagodbu teksta prema jezičnim obilježjima, dužini i opširnosti, rječnik, morfološka i sintaktička obilježja teksta. Prilagodba strategija poučavanja uz podršku učitelja provodi se prema modelu, prema uputi i prema smjernicama. Polazište za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su jednostavniji vizualno podržani tekstovi (slika, niz slika, slikovna rečenica). Pod jednostavnijim vizualno podržanim tekstom podrazumijevaju se tekstovi s kratkim, učeniku poznatim riječima i rečenicama koji se postupno usložnjavaju. Potiče se bilo koji oblik komunikacije u skladu s učenikovim govorno-jezičnim sposobnostima (gesta, mimika, grimasa i potpomognuta komunikacija). Navedeno je opisano u uvodnim poglavljima dokumenta. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu sa svojim individualiziranim kurikulumom. Odgojno-obrazovne ishode učenik će usvajati tijekom cjelokupnog ciklusa obrazovanja. Ne prihvaćaju se komentari na ishode PP OŠ HJ A.6.2., PP OŠ HJ A.7.2. jer diktat kao tekst ima sadržajnu i komunikacijsku dimenziju te PP OŠ HJ A.6.5. jer odgojno-obrazovni ishode učitelj razrađuje na razini aktivnosti. Svi ostali komentari na navedene ishode prihvaćeni su djelomično ili u cijelosti tako što su preoblikovani odgojno-obrazovni ishod ili razrada ishoda, dopunjene su preporuke te je preoblikovan ishod na razini dobar. PRIRODA I DRUŠTVO Kurikulumom se ne propisuju sadržaji već se definiraju odgojno-obrazovni ishodi. Sadržaj je samo kratak opis onoga što je nužno i važno učiti i poučavati i daje jasno usmjerenje učenju i poučavanju u pojedinome organizacijskom području predmetnoga kurikuluma. Ishod koji se odnosi na mjesece u godini i kalendar dio je kurikuluma nastavnog predmeta Društvo za 5. razred (PPOŠ DR B.5.1.). PRIRODA Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma (PPOŠ PRI A.6.1., PPOŠ PRI B.6.4., PPOŠ PRI B.6.4., PPOŠ PRI C.6.1., PPOŠ PRI A.7.1. - prijedlozi se ne prihvaćaju) Navedeni prijedlozi usvajanja odgojno-obrazovnih ishoda, kao i prijedlozi istraživanja samo su preporuke, a učitelj ih može prilagoditi potrebama učenika ili će odabrati druge aktivnosti kojima će ostvariti odgojno-obrazovne ishode. Ishod PPOŠ PRI B.5.1. - prijedlog se prihvaća. Ishod je spušten na nižu kognitivnu razinu te je sadržajno pojednostavljen. Ishod PPOŠ PRI A.6.1. Naglasak je na prepoznavanju organiziranosti živih bića, a ne na usvajanju naziva. Ishod PPOŠ PRI B.6.4. Mjesečeve mijene potrebno je upoznati samo na opažajnoj razini. Pubertet je stavljen u cikličke pojave kao jedno od razdoblja života čovjeka koja ukupno čine jedan ciklus, a poznavanje promjena u pubertetu omogućuje razlikovanje tog životnog razdoblja. Vrijeme potrebno za usvajanje pojedinog ishoda dio je autonomije učitelja. Ishod PPOŠ PRI B.7.1. - prijedlog se djelomično prihvaća. Izostavljen je dio koji se odnosi na povezivanje kretanja s principom poluge. Ulogu optjecajnog i provodnog sustava moguće je prilagoditi razvojnoj dobi učenika. Potrebno je samo da učenici uoče da se tvari prenose tijelom. Ishod PPOŠ PRI C.7.2.- prijedlog se prihvaća. Ishod PPOŠ PRI B.8.3. - prijedlog se djelomično prihvaća. Povezanost građe i uloge organa dio je makrokoncepta A. Organiziranost prirode. Dorađen je ishod A.8.1. DRUŠTVO Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma (PPOŠ DR A.5.1., PPOŠ DR A.6.1., PPOŠ DR C.6.1., PPOŠ DR B.7.1., PPOŠ DR B.8.1., PPOŠ DR C.8.1. - prijedlozi se ne prihvaćaju). Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma najmanje na najnižoj kognitivnoj razini u skladu sa svojim individualiziranim kurikulumima. Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju razreda ili odgojno obrazovnog ciklusa. Sadržaj iz kurikuluma su kratak opis onoga što je nužno i važno učiti i poučavati i daje jasno usmjerenje učenju i poučavanju u pojedinome organizacijskom području predmetnoga kurikuluma. Odabir širine i dubine nastavnih sadržaja za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda, kao i strategija poučavanja pripadaju autonomiji učitelja te se ne propisuju ovim dokumentom (PPOŠ DR C.5.1., PPOŠ DR B.5.1., PPOŠ DR A.7.2. - prijedlozi se ne prihvaćaju). Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika. GLAZBENA KULTURA I LIKOVNA KULTURA Komentari vezani uz osiguravanje uvjeta i potrebne opreme za izvođenje programa u školskim ustanovama u nadležnosti su osnivača sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te nisu predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Predviđena stručna usvršavanja također nisu predmet navedenoga Nacrta. Unatoč organizacijskim izazovima posjet kulturnim institucijama važan je ishod u kurikulumima umjetničkih predmeta. U skladu s načelom inkluzivnosti, važno je uključivanje učenika s teškoćama u razvoju u kulturno-umjetnički život zajednice, sukladno razvojnim osobitostima i individualnim interesima. Grupiranje učenika moguće je u redovnoj nastavi kao i svim aktivnostima koje su sastavni dio školskoga kurikuluma. U tim se grupiranjima potiče razvoj individualnih interesa i sposobnosti te se naglašava međuvršnjačko učenje. TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Svi predloženi sadržaji motoričkih aktivnosti u predmetnom kurikulumu su sastavni dio istog. Učitelj odabire motoričke aktivnosti prema materijalnim uvjetima ustanove u kojoj radi, kao i individualnim sposobnostima pojedinog učenika. Obuku neplivača provodi licencirani učitelj plivanja, a učitelj je potpora u izvođenju aktivnosti izvan i u bazenu. Nadopuna “uz pomoć” nije potrebna u ishodu PPOŠ TZK D.1.2., ali ju dodajemo u preporukama istoga. Prijedlog vezan uz osiguravanje uvjeta i potrebne opreme za izvođenje programa u školskim ustanovama u nadležnosti je osnivača sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. MATEMATIKA Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu sa svojim individualiziranim kurikulumima. Prihvaća se prijedlog koji se odnosi na usvajanje odnosa/položaja crta u ravnini (uspravno, vodoravno, koso) te je s tim u svezi izmijenjen ishod PP OŠ MAT B.4.1. Ne prihvaća se prijedlog koji se odnosi na načelo postupnosti u određivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Sadržaj iz kurikuluma su kratak opis onoga što je nužno i važno učiti i poučavati i daje jasno usmjerenje učenju i poučavanju u pojedinome organizacijskom području predmetnoga kurikuluma. Odabir širine i dubine nastavnih sadržaja za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda, kao i strategija poučavanja pripadaju autonomiji učitelja te se ne propisuju ovim dokumentom INFORMATIKA Prijedlog vezan uz osiguravanje uvjeta i potrebne opreme za izvođenje programa u školskim ustanovama u nadležnosti je osnivača sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. DOMAĆINSTVO Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s mogućnostima svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma najmanje na najnižoj kognitivnoj razini u skladu sa svojim individualiziranim kurikulumima. Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju razreda ili odgojno obrazovnog ciklusa. Kurikulumom se ne propisuju sadržaji već se definiraju odgojno-obrazovni ishodi. Odabir sadržaja za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pripada autonomiji učitelja. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika. Prijedlog vezan uz osiguravanje uvjeta i potrebne opreme za izvođenje programa u školskim ustanovama u nadležnosti je osnivača sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Ministartsvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u ravoju (Narodne novine, broj 24/15) i Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) koji propisuju profil, razinu i vrstu obrazovanja stručnjaka koji izvode nastavu po posebnom programu u posebnom razrednom odjelu te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Ministartsvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) koja sadrži predmetne kurikulume (obvezne i izborne), druge oblike nastave, druge oblike rada, međupredmetne teme i godišnji broj sati po razredima te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. TEHNIČKA KULTURA Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj i motoričkoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Prijedlog vezan uz osiguravanje uvjeta i potrebne opreme za izvođenje programa u školskim ustanovama u nadležnosti je osnivača sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
3	Blaženka Paković	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Edukacijski rehabilitatori Centra za odgoj i obrazovanje "Vinko Bek" s dugogodišnjim iskustvom rada u posebnim razrednim odjelima razmatrali su prijedlog Posebnog nastavnog plana i programa te su donijeli sljedeće komentare i prijedloge: Hrvatski jezik PP OŠ HJ A.1.3. – prepoznaje slova jednostavna za pisanje (L, V, M, N) – preveliki zahtjev za učenike 1. razreda posebnog nastavnog programa PP OŠ HJ A.1.4. – piše otvornike i slova jednostavna za pisanje (L, V, M, N) – preveliki zahtjev za učenike 1. razreda posebnog nastavnog programa - piše riječi i rečenice – izuzetno veliki zahtjev za učenike 1. razreda posebnog nastavnog programa te nije u skladu s programom usvajanja slova; učenici u 1. razredu nisu usvojili dovoljno slova za pisanje riječi i rečenica - uočava i piše točku na kraju rečenice – preveliki zahtjev za učenike 1. razreda posebnog nastavnog programa - označava početak isticanjem prvog slova na početku – ishod je nepotpun i nejasno definiran Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: „Rečenice koje učenik piše ili prepisuje su kratke i sastoje se od tri, najviše četiri kratke riječi (do tri slova). Učenik piše ili prepisuje rečenice prema zadanome uzorku dva reda iznad reda pisanja.“ – Pisanje riječi i rečenica je preveliki zahtjev za učenike 1. razreda posebnog nastavnog programa PP OŠ HJ B.1.1. – govori i (ili) komunicira kako se osjeća nakon slušanja ili čitanja slikovnoga teksta – čitanje slikovnog teksta je preveliki zahtjev za učenike 1. razreda posebnog nastavnog programa PP OŠ HJ B.1.2. – učenik sluša i (ili) čita kratki književni tekst, imenuje likove, prepoznaje o čemu tekst govori. – čitanje književnog teksta je preveliki zahtjev za učenike 1. razreda posebnog nastavnog programa PP OŠ HJ B.1.2. - navodi događaj i likove te prepoznaje pjesmu – u ishodu je potrebno termin „navodi“ zamijeniti terminom „prepoznaje“ PP OŠ HJ C.1.2. - prepoznaje namjenu dječjih časopisa – u ishodu je potrebno termin „prepoznaje“ zamijeniti terminom „upoznaje“ - izdvaja iz dječjih časopisa sadržaj koji mu se najviše sviđa – u ishodu je potrebno termin „izdvaja“ zamijeniti terminom „upoznaje“ - uočava događaj i likove u animiranome filmu – u ishodu je potrebno termin „uočava“ zamijeniti terminom „prepoznaje“ - navodi događaj i likove u medijskome tekstu – u ishodu je potrebno termin „navodi“ zamijeniti terminom „prepoznaje“ PP OŠ HJ A.2.4. – označava početak isticanjem prvoga slova na početku – ishod je nepotpun i nejasno definiran PP OŠ HJ A.2.6. – pravilno izgovara glasove primjereno jezičnomu razvoju – izgovaranje glasova treba biti primjereno učenikovom jezičnom razvoju PP OŠ HJ B.2.1. – izražava svoje osjećaje i doživljaje o tekstu mimikom, gestom, ekspresijom tijela, slikom, crtežom i riječju – preveliki je zahtjev za učenika da se izražava putem svih navedenih medija, u ishodu riječ „i“ treba zamijeniti riječju „ili“ – „…slikom, crtežom ili riječju“ PP OŠ HJ B.2.2. – prepoznaje čudesne (fantazijske) elemente u bajkama – preveliki zahtjev za učenike 2. razreda posebnog nastavnog programa, u ishodu je potrebno termin „prepoznaje“ zamijeniti terminom „upoznaje“ - uočava strofu kao dio pjesme – učenik uočava cjeline, no još uvijek ne prepoznaje cjelinu kao strofu PP OŠ HJ A.3.4. – označava pisanje imena ljudi i životinja isticanjem prvoga slova – ishod je nejasno definiran Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: „…a veliko početno slovo u imenima ljudi i životinja učenik bilježi isticanjem prvoga slova te ponavlja pravilo o pisanju velikoga početnog slova na početku rečenice.“ – ishod nije ostvariv, učenik još nije usvojio mala slova PP OŠ HJ B.3.2. – prepoznaje stih i strofu u pjesmi – u ishodu je potrebno termin „prepoznaje“ zamijeniti terminom „uočava“ PP OŠ HJ A.6.4. – pravilno piše glagolske oblike za prezent, perfekt i futur prvi - u ishodu je potrebno termin „piše“ zamijeniti terminom „prepoznaje“ PP OŠ HJ B.6.2. – prepoznaje vidne i slušne pjesničke slike - u ishodu je potrebno termin „prepoznaje“ zamijeniti terminom „upoznaje“ PP OŠ HJ B.7.2. – izdvaja pjesničke slike okusa, mirisa i dodira – prepoznaje epitet i usporedbu kao stilska izražajna sredstva Stilska izražajna sredstva i pjesničke slike su prezahtjevne za učenike te bi to trebalo bi biti na razini upoznavanja PP OŠ HJ A.8.1. – pripovijeda s različitih točaka gledišta – pripovijedanje s različitih točaka gledišta je preveliki zahtjev za učenike koji pohađaju posebni nastavni program PP OŠ HJ B.8.2. - prepoznaje mitološke likove i njihove osobine – prezahtjevan ishod za učenike s lakim intelektualnim teškoćama kojima je ovaj program namijenjen - ishodi su preopsežni i previše ih je; fokus bi trebao biti na uvježbavanju dosad stečenih znanja PP OŠ HJ C.8.2. - objašnjava važnost kulturnih događaja za osobni i socijalni razvoj – preveliki zahtjev za učenike koji pohađaju posebni nastavni program Zaključak: Prvi razred posebnog nastavnog programa stavlja pred učenika s lakim intelektualnim teškoćama prevelike zahtjeve te je trenutni posebni nastavni program primjereniji za 1. razred. U novom programu nedostaje učenje pisanih slova u 3. razredu. Posebni program za učenike s oštećenjem vida Metodologija i redoslijed učenja slova na brajevom pismu razlikuje se od predloženog programa za učenje slova na crnom tisku. Zbog toga se program ne može provesti za učenike s oštećenjem vida. Matematika PP OŠ MAT A.3.3. – Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda - zbraja i oduzima brojeve do 20 bez prijelaza uz manji broj grešaka – na razini usvojenosti „dobar“ učeniku mora biti osigurano korištenje konkreta ukoliko je potrebno Odgojno-obrazovni ishodi u 4. razredu osnovne škole – Kako bi se izbjegao nerazmjer gradiva matematike između 4. i 5. razreda osnovne škole, za učenike u 4. razredu osnovne škole primjerenije je učenje brojeve do 100, kao što i je predviđeno trenutnim programom. Odgojno-obrazovni ishodi u 7. razredu osnovne škole – Dijeljenje je prezahtjevan ishod za učenike s lakim Intelektualnim teškoćama kojima je ovaj program namijenjen. Razlomci trebaju biti na razini prepoznavanja i upotrebe u svakodnevnom životu. PP OŠ MAT A.8.3. – prepoznaje veze između računskih operacija - preveliki zahtjev za učenike posebnog nastavnog programa - množi brojevima 10, 100 i 1000 - preveliki zahtjev za učenike posebnog nastavnog programa PP OŠ MAT A.8.4. – dijeli brojevima 6, 7, 8 i 9 - preveliki zahtjev za učenike posebnog nastavnog programa PP OŠ MAT A.8.5. – prepoznaje trećinu, petinu i desetinu kao rezultate dijeljenja nekog broja brojevima 3, 5 i 10 – preveliki zahtjev za učenike posebnog nastavnog programa Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole – Ishodi su preopširni i previše ih je - fokus bi trebao biti na uvježbavanju dosad stečenih znanja. Brojevi do milijun su preveliki zahtjev za učenike s lakim Intelektualnim teškoćama kojima je ovaj program namijenjen, primjereniji je trenutni program prema kojem učenik usvaja brojeve do 100 000. Za učenike s lakim intelektualnim teškoćama potrebno je osigurati veći broj ponavljanja i uvježbavanja kako bi savladali jednostavnije ishode, ali s obzirom na satnicu nastavnog predmeta, to nije moguće ostvariti. Uočen je nerazmjer u zahtjevnosti gradiva 1.-4- razreda i 5.-8.; u višim razredima su zahtjevi značajno veći te bi ih bilo nužno uskladiti. Priroda i društvo PPOŠ PRI A.1.1. – primjenjuje pravila izbjegavanja opasnosti u domu i školi – u ishodu je potrebno termin „primjenjuje“ zamijeniti terminom „prepoznaje“ PPOŠ PID A.1.2. – primjenjuje pravilo sigurnog prijelaza ceste u neposrednoj okolici škole – u ishodu je potrebno termin „primjenjuje“ zamijeniti terminom „prepoznaje“ PPOŠ PID B.1.1. – prepoznaje da je za obavljanje svake aktivnosti potreban određeni vremenski period – preveliki zahtjev za učenike 1. razreda posebnog nastavnog programa PPOŠ PID A.2.2. – prepoznaje prometne znakove važne za sigurnost pješaka – preveliki zahtjev za učenike 2. razreda posebnog nastavnog programa, potrebno termin „prepoznaje“ zamijeniti terminom „upoznaje“ - primjenjuje pravilo sigurnog prijelaza ceste na relaciji dom – škola – učenik ne prelazi cestu samostalno, u ishod je potrebno dodati „u pratnji odrasle osobe“ PPOŠ PID A.3.1. – opisuje vode u okolici – u ishodu je potrebno termin „opisuje“ zamijeniti terminom „upoznaje“ PPOŠ PID B.3.2. – prepoznaje štetnost prekomjernog korištenja digitalne tehnologije – u ishodu je potrebno termin „prepoznaje“ zamijeniti terminom „upoznaje“ PPOŠ PID C.3.1. - prepoznaje važnost različitih zanimanja ljudi u mjestu u kojem živi – u ishodu je potrebno termin „prepoznaje“ zamijeniti terminom „upoznaje“ Priroda PP OŠ PRI B.7.2. – prepoznaje utjecaj gravitacije na živa bića – povezuje nedostatak vode u tlu s manjim izlučivanjem vode preko lista biljke – Ishodi su apstraktni i nedovoljno razumljivi, pojam gravitacije je teško shvatljiv učenicima u posebnom nastavnom programu Odgojno-obrazovni ishodi u 7. razredu osnovne škole – PP OŠ PID B.7.1., PP OŠ PID B.7.2. – ishodi su preuzeti iz nastavnih materijala za redovne programe, previše ih je, neprimjereni su i previše zahtjevni za učenike u posebnom nastavnom programu. Za učenike s lakim intelektualnim teškoćama potrebno je osigurati veći broj ponavljanja i uvježbavanja kako bi savladali jednostavnije ishode, ali s obzirom na satnicu nastavnog predmeta, to nije moguće ostvariti. PPOŠ PRI C.7.1. – ishodi su prezahtjevni za učenike u posebnom nastavnom programu, nerazumljivi i stručni PPOŠ PRI C.7.2. – ishodi su prezahtjevni za učenike u posebnom nastavnom programu, nerazumljivi i stručni Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole Teme koje se obrađuju u 8. razredu posebnog programa su primjerene, no ishodi su preuzeti iz nastavnih materijala za redovne programe, previše ih je, neprimjereni su i previše zahtjevni za učenike u posebnom nastavnom programu. Za učenike s lakim intelektualnim teškoćama potrebno je osigurati veći broj ponavljanja i uvježbavanja kako bi savladali jednostavnije ishode, ali s obzirom na satnicu nastavnog predmeta, to nije moguće ostvariti. PPOŠ PRI A.8.1. – Ishodi su prezahtjevni za učenike u posebnom nastavnom programu PPOŠ PRI A.8.2. – klasificira organizme prema zadanom kriteriju - prepoznaje najvažnije skupine biljaka i životinja Ishodi su prezahtjevni za učenike u posebnom nastavnom programu PPOŠ PRI B.8.1. – ishodi su prezahtjevni za učenike u posebnom nastavnom programu PPOŠ PRI B.8.2. – potrebno je smanjiti opseg i težinu ishoda PPOŠ PRI B.8.3. – ishodi su prezahtjevni za učenike u posebnom nastavnom programu Društvo PPOŠ DR A.5.1. – ishodi nisu primjereni 1. godini učenja, moguće ih je ostvariti u 8. razredu PPOŠ DR A.5.2. – ishodi vezani uz geografske karte bi trebali biti na razini prepoznavanja Tehnička kultura PPOŠ TK A.5.1. – ishodi su prezahtjevni za učenike u posebnom nastavnom programu PPOŠ TK A.5.2. – ishodi su prezahtjevni za učenike u posebnom nastavnom programu Za uspješnu provedbu nastave tehničke kulture nužno je osigurati prostorne uvjete i nastavne materijale za izradu jednostavnih tehničkih tvorevina, tj. tehničke kutije. Također, u programu nastavnog predmeta nedostaju definicije jednostavnih tehničkih tvorevina i jednostavne tehničke dokumentacije. Program Tehničke kulture primjereniji je redovnom programu jer je za učenike s lakim intelektualnim teškoćama koji pohađaju poseban nastavni program on teorijski i motorički zahtjevan. Informatika Usvajanje sadržaja na nastavnom predmetu Informatika nije u korelaciji s usvajanjem gradiva hrvatskog jezika s obzirom na to da se od učenika zahtijeva upisivanje slova u tražilicu kada ih još nije savladao. Zahtjevi od učenika na nastavi informatike su preveliki i neprimjereni učenicima u posebnom programu te su u potpunosti neprilagođeni slijepim učenicima. Likovna kultura U posebnom nastavnom programu Likovne kulture naglašava se isključivo vizualnost predmeta, a svaki likovni rad je predstavljen kao vizualan. Likovna kultura je i taktilan predmet jer se bavi i prostornim oblikovanjem. Osim toga, i plošne likovne elemente možemo dovesti na razinu taktilnog razumijevanja kroz didaktička pomagala i specifične tehnike. Kako ne bi došlo do izoliranja populacije učenika oštećena vida u svijetu likovne kulture, treba uz vizualni aspekt naglasiti i taktilni aspekt likovnosti. Gdje god se u tekstovima pojavljuje pojam vizualno, uz njega treba pisati i taktilno. U tekstovima bi bilo preciznije koristiti termine: likovna kultura, likovni jezik, likovni uradak jer se ostavlja mogućnost vizualnog i taktilnog pristupa. Veliki broj tehnika koje se koriste u programima nisu pristupačne slijepim učenicima pa bi trebalo navesti mogućnost uporabe prilagođenih didaktičkih materijala i tehnika za taktilno razumijevanje likovnog jezika. Obzirom na naša iskustva, program za sedme i osme razreda je presložen. Kriteriji upisa u posebni nastavni program Predlažemo uvođenje jasnih kriterija za upis učenika u posebni program i za upis u odgojno-obrazovnu skupinu. Potrebno je definirati najnižu razinu usvojenosti ishoda potrebnu za ostanak u programu. Ukoliko to nije zadovoljeno, zaključujemo kako učenik nije u primjerenom programu obrazovanja i nužno ga je promijeniti.	Djelomično prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. HRVATSKI JEZIK OŠ Ne prihvaća se komentar na ishode: PP OŠ B.1.1. navedeno je opisano u preporukama za usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda. Ne prihvaćaju se komentari na odgojno-obrazovne ishode: PP OŠ HJ C.1.2., PP OŠ HJ B.3.2., PP OŠ A.6.4., PP OŠ B.6.2., PP OŠ HJ B.7.2., PP OŠ A.8.1., PP OŠ B.8.2. i PP OŠ C.8.2. jer predloženi glagoli nisu mjerljivi, preporučuje se primijeniti potreban sustav podrške u odnosu na pojedinoga učenika. Sustav podrške podrazumijeva prilagodbu teksta prema jezičnim obilježjima, dužini i opširnosti, rječnik, morfološka i sintaktička obilježja teksta. Prilagodba strategija poučavanja uz podršku učitelja provodi se prema modelu, prema uputi i prema smjernicama. Polazište za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su jednostavniji vizualno podržani tekstovi (slika, niz slika, slikovna rečenica). Pod jednostavnijim vizualno podržanim tekstom podrazumijevaju se tekstovi s kratkim, učeniku poznatim riječima i rečenicama koji se postupno usložnjavaju. Potiče se bilo koji oblik komunikacije u skladu s učenikovim govorno-jezičnim sposobnostima (gesta, mimika, grimasa i potpomognuta komunikacija). Navedeno je opisano u uvodnim poglavljima dokumenta. Preoblikovani su neki odgojno-obrazovni ishodi te dopunjene preporuke koje se odnose na pisanje slova, tempo usvajanja slova te čitanje. Učitelj na temelju inicijalne procjene kreira tijek usvajanja odgojno-obrazovnih ishoda. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu sa svojim individualiziranim kurikulumom. MATEMATIKA Svi navedeni ishodi nastavnog predmeta Matematika predmetnog kurikuluma pisani su u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu sa svojim individualiziranim kurikulumima. Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju razreda ili odgojno obrazovnog ciklusa. PRIRODA I DRUŠTVO Kurikulumom se ne propisuju sadržaji već se definiraju odgojno-obrazovni ishodi. Odabir sadržaja za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pripada autonomiji učitelja. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma (PP OŠ PID A.1.1., PP OŠ PID A.1.2., PP OŠ PID B.1.1. - prijedlog se ne prihvaća). Kod definiranja ishoda nužno je koristiti aktivne glagole, sukladno Bloomovoj taksonomiji (PP OŠ PID A.2.2., PP OŠ PID A.3.1., PP OŠ PID B.3.2., PP OŠ PID C.3.1. - prijedlog se ne prihvaća) Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju razreda ili odgojno obrazovnog ciklusa. PRIRODA Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma (PP OŠ PRI B.7.1., PP OŠ PRI B.7.2., PPOŠ PRI C.7.1., PPOŠ PRI A.8.1., PPOŠ PRI A.8.2., PPOŠ PRI B.8.1., PPOŠ PRI B.8.2., PPOŠ PRI B.8.3. - prijedlozi se ne prihvaćaju) PPOŠ PRI C.7.2. - prijedlog se prihvaća. DRUŠTVO Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode (što je za konkretne ishode vidljivo već u njihovoj razradi), a koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma (PPOŠ DR A.5.1., PPOŠ DR A.5.2. - prijedlog se ne prihvaća) TEHNIČKA KULTURA Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj i motoričkoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma u skladu sa svojim individualiziranim kurikulumom. Ishodi PPOŠ TK A.5.1. i PPOŠ TK A.5. 2.. – prijedlozi se ne prihvaćaju. U kurikulumu je navedena preporuka u kojoj je detaljno objašnjena moguća podrška i pomoć potrebna učeniku, kao i mogućnosti, odnosno različite razine usvajanja ishoda. Metode podrške i razine usvojenosti ishoda odabire učitelj na osnovu izrađenog individualiziranog kurikuluma za svakog pojedinog učenika. Tehničku kulturu izvode učitelji koji imaju potrebnu vrstu i razinu obrazovanje propisanu Pravilnikom o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) i Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) te su im poznati izrazi koji se koriste u kurikulumu. U dokumentu se koristi izraz jednostavna tehnička tvorevina te se sadržaj iste navodi u sadržaju i razradi te preporukama odgojno-obrazovnog ishoda PPOŠ TK A.5.2. Primjeri jednostavne tehničke tvorevine navode se u sadržaju i preporukama odgojno-obrazovnog ishoda PPOŠ TK B.5.2. Prijedlog vezan uz osiguravanje uvjeta i potrebne opreme za izvođenje programa u školskim ustanovama u nadležnosti je osnivača sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. INFORMATIKA Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. LIKOVNA KULTURA Djelomično se prihvaća komentar da uz vizualno treba dodati i pojam taktilno. Isti je u manjoj mjeri uvršten u kurikulum. Pojam vizualno odnosno slikovno podrazumijeva sve iskustveno jer se izražava, osim kroz mentalne slike i kroz fizičke osjete kao što su miris, okus, dodir, kinestetička asocijacija i zvuk. Djelomično je usvojen komentar kako je potrebno navesti mogućnost uporabe prilagođenih didaktičkih materijala i tehnika za taktilno razumijevanje likovnog jezika za slijepe učenike. u Sadržaje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda A.2. dodan je pojam prilagođeni didaktički materijali. Vjerujemo da je ovaj pojam dovoljno širok kako bi učitelji mogli sami prosuditi o primjerenim materijalima i tehnikama. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito, većinom razvojno i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom podrške kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom. Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju razreda ili odgojno obrazovnog ciklusa. Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (Narodne novine, broj 67/14 i 63/20) kojim je propisalo postupak upisa učenika s teškoćama u razvoju u osnovnu školu dok je osnovnoškolsko obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju propisano Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u ravoju (Narodne novine, broj 24/15). Procjenu o primjerenom programu obrazovanja kao i usvojenost nastavnih sadržaja donosi učitelj edukacijski rehabilitator u suradnji sa ostalim učiteljima Razrednog i Učiteljskog vijeća te stručnom službom škole. Traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
4	Alma Srna	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Poštovani, podržavam nacrt Odluke o donošenju posebnog nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Podržavam ideju da PP prvu godinu bude eksperimentalan program. Većina je predmetnih kurikuluma napisana jasno i razumljivo, a u nekima odgojno-obrazovni ishodi/očekivanja nisu prilagođeni svim učenicima. (HJ, EJ, MAT) Svima nama je dobro poznato da učenici koji se školuju po PP uz individualizirane postupke otežano svladavaju čitalačke i matematičke vještine. Njihovo mišljenje je na razini konkretnog, te mnogi učenici nemaju razvijene predčitalačke i predmatematičke vještine. Za mnoge je razina ishoda koji se navode u ovom prijedlogu presložena. Ovaj je kurikulum primjeren samo dijelu učenika kojih je u posebnim ustanovama sve manje.	Djelomično prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Prijedlog eksperimentalne provedbe Posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju budući da javni natječaji za izbor kandidata za članove radnih skupina za izradu nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu nisu raspisani sukladno članku 29. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te zadaća imenovanih članova radnih skupina nije bila izrada eksperimentalnog programa već izrada nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu čija primjena započinje sa školskom godinom 2023./2024. sukladno Odluci o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21). Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu sa svojim individualiziranim kurikulumom. Razine pojedinih odgojno-obrazovnih ishoda korigirane su u skladu s pristiglim primjedbana na javno savjetovanje.
5	Josipa Brčić	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Podržavam donošenje novog kurikuluma za učenike s teškoćama u razvoju. Pregledom dokumenta neke stvari su ostale nedorečene. Naime, zbog kaosa koji trenutno vlada pri upisima, smatram da bi trebali postojati minimalni kriteriji za upis u prvi razred prema posebnom programu. Nastavno na navedeno, smatram da bi trebalo biti decidirano navedeno što učenik treba usvojiti tijekom jedne nastavne godine u određenom predmetu (minimum) kako bi mogao prijeći u sljedeći razred. Na taj način bi se izbjegla subjektivnost pri ocjenjivanju. Smatram da su ishodi za prvi razred, ali i u kasnijim razredima, nemogući za ostvarivanje sa učenicima koji nemaju razvijene predčitalačke, predmatematičke i komunikacijske vještine. U kurikulumu postoji nesrazmjer u ishodima za učenike od 1. do 4. razreda i od 5. do 8. razreda. Osim toga, postavlja se pitanje što s "rupama" ukoliko se kreće s primjenom ovog kurikuluma od sljedeće školske godine (2023/2024)? Jer "rupe" su prema ovom kurikulumu ogromne i kako će se nadoknaditi taj nedostatak gradiva? Kako možemo nadograđivati nešto u 7. razredu ako to nismo usvojili u 6.? Zar nije logičnije da primjena kurikuluma krene od 1. razreda pa postupno uvođenje za svaku sljedeću generaciju? Ono što ostavlja veliki upitnik nad glavom jest opravdanost uvođenja stranog jezika kod učenika koji nemaju razvijene predčitalačke vještine? Ako učenik nema usvojene predčitalačke i komunikacijske vještine materinskog jezika, kako će usvajati strani jezik? Tko će predavati strani jezik? Koji su kriteriji za predavače stranog jezika? Niti u jednom dijelu prijedloga kurikuluma nije navedena podrška za učenike niti oblici podrške. Većina učenika s teškoćama u razvoju koji se školuju prema posebnom programu OVISI O PODRŠCI i bez pružene podrške od strane učitelja teško mogu postići navedene ishode; vrlo često edukacijski rehabilitatori moraju "dubiti na glavi" i biti vrlo kreativni u izvlačenju najboljeg iz učenika. Pri pisanju prijedloga kurikuluma nije se vodilo računa o tehničkim, ali i financijskim ograničenjima škola. To se posebice odnosi na nastavu tehničke kulture, domaćinstva, likovne i glazbene kulture te informatike. Prijedlog kurikuluma za nastavne predmete tehničke kulture i domaćinstva obiluje teorijskim dijelom, a praktičnog odnosno funkcionalnog znanja vrlo malo.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) kojom je propisano da se Nastavni plan posebnih kurikuluma za osnovnu školu primjenjuje od 2023./2024. školske godine za sve učenike s teškoćama u razvoju koji svladavaju poseban program uz individualizirane postupke u osnovnoj školi te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Također, Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (Narodne novine, broj 67/14 i 63/20) kojim je propisalo postupak upisa učenika s teškoćama u razvoju u osnovnu školu dok je osnovnoškolsko obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju propisano Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15). Procjenu o primjerenom programu obrazovanja kao i usvojenost nastavnih sadržaja donosi učitelj edukacijski rehabilitator u suradnji sa ostalim učiteljima Razrednog i Učiteljskog vijeća te stručnom službom škole. Stručan odgojno-obrazovni rad učitelja edukacijskog rehabilitatora u posebnom razrednom odjelu nužno se prilagođava individualnim potrebama, sposobnostima i mogućnostima svakog pojedinog učenika s teškoćama u razvoju te je kroz nastavu i program produženoga stručnoga postupka moguće provoditi dodatne aktivnosti usmjerene razvoju predčitalačkih, predmatematičkih i komunikacijskih vještina. Traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Svi ishodi predmetnih kurikuluma Domaćinstvo i Tehnička kultura ostvaruju se i usvajaju metodama učenja i poučavanja koje nužno uključuju praktični rad učenika čime oni usvajaju praktična znanja i vještine kao što je i opisano u poglavljuima kurikuluma Učenje i poučavanje nastavnog predmeta. Komentar vezan uz osiguravanje uvjeta i potrebne opreme za izvođenje programa u školskim ustanovama u nadležnosti je osnivača sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
6	HELENA HORVAT	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Poštovani, Podržavam nacrt Odluke o donošenju posebnog nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Komentirala bih prijedlog za srednju školu za nastavni predmet Francuski jezik: - Treba uzeti u obzir da učenici s teškoćama u razvoju slabo ovladavaju materinjim jezikom, tako da pri poučavanju novih leksičkih jedinica na stranome jeziku valja voditi brigu o tome znaju li učenici imenovati dotične pojmove na hrvatskome jeziku. Primjerice, učenici nerijetko ne znaju imenovati mjesece u godini na hrvatskome, a katkad ni dane u tjednu. Također, nerijetko ne znaju imenovati neke dijelove kuhinje i kuhinjski pribor na hrvatskome, iako se radi o pojmovima s kojima će se susretati u svom budućem zanimanju. Time se ukazuje veća potreba za suradnjom između učitelja stranog jezika i učitelja hrvatskog jezika, kao i suradnja učitelja stranog jezika sa strukovnim učiteljima/nastavnicima. - Uporabu metajezika pri poučavanju treba smanjiti koliko je moguće, jer je to za učenike preapstraktno (primjerice, nerijetko im je apstraktan pojam osobnih zamjenica i lica u jednini i množini, pojam glagolskih vremena itd.). - Unatoč specifičnim teškoćama i individualnim razlikama među učenicima s teškoćama u razvoju, smatram da bi bilo dobro u Posebni kurikulum za FJ unijeti određene, konkretne primjere pisanog i govorenog teksta koje će učenik moći razumjeti na kraju prve godine učenja francuskoga jezika (na kraju prvog razreda srednje škole), kao i primjer pisanog i govorenog teksta koje će moći producirati na kraju tog razreda, odnosno nakon svakog razreda srednje škole u kojem uči francuski jezik. Ishod PPSŠ FJ (2) C.1.3. - učenik u skladu s potrebom odabire odgovarajući temeljni, vrlo jednostavan izvor informacija (udžbenik, radna bilježnica, radni listić), prema uputama pronalazi informacije u temeljnim, vrlo jednostavnim izvorima informacija - Komentar za taj ishod je da učeniku nedostaje temeljni izvor informacija, jer nema primjerenog suvremenog odobrenog udžbenika iz francuskog jezika za učenike s teškoćama u razvoju.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom. Suradnja učitelja/nastavnika francuskog jezika i drugih predmeta je nužna te je opisana je u poglavlju E Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama. Ishodi planirani ovim kurikulumom poučavaju se kroz neposredni odgojno-obrazovni rad učitelja, nerijetko, heterogenoj skupini učenika koju obilježava prisutnost najrazličitijih teškoća u razvoju te dodatnih utjecajnih teškoća. Činjenica heterogenosti logično upućuje na različite razine prethodno usvojenih znanja, ali i na potrebu primjene optimalnih metoda poučavanja i vrednovanja što uključuje i individualnu, prema osobitostima učenika, prilagodbu sadržaja uz primjerene razine i vrste podrške. Uočene nedostatnosti u znanju učenika učitelj identificira te razradu ishoda prilagođava kroz individualizaciju, sadržaj i način poučavanja. Jezično pojmovlje srednje škole u uskoj je terminološkoj povezanosti sa stjecanjem određenoga zanimanja te se dodatno razvija kroz praktični rad učenika i kontinuirano se osnažuje. Međusobna suradnja učitelja svakako je potrebna s ciljem stvaranja primjerenog okružja školovanja svih učenika s teškoćama u razvoju. Sadržaj iz kurikuluma su kratak opis onoga što je nužno i važno učiti i poučavati i daje jasno usmjerenje učenju i poučavanju u pojedinome organizacijskom području predmetnoga kurikuluma. Udžbenici nisu predmet ovog javnog savjetovanja. Udžbenik, radna bilježnica i radni listić samo su dio mogućih izvora poučavanja. Prema načelu neposredne stvarnosti, učenik uči i prima informacije iz svoje okoline, a ona uključuje i učitelja koji je neposredni izvor, organizator i provoditelj odgojno-obrazovnih sadržaja. U nepostojanju udžbenika, skupnih gotovih tiskanih materijala ili u potrebi za većim prilagodbama unutar dostupnih izvora poučavanja, učitelj samostalno kreira različite izvore poučavanja (radne i nastavne listiće, mape učenika sa zadatcima, video sadržaje, digitalne sadržaje i druge) prema zadanim ishodima poštujući sva načela poučavanja te individualne potrebe svakog učenika.
7	Petra Kocijan Čizmić	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Kriteriji za upis u 1. razred trebaju biti jasno definirani - nije moguće realizirati ishod s učenicima koji nemaju razvijene pred čitalačke, predmatwmatičke i komunikacijske vještine - kriteriji moraju biti jasno mjerljivi, jasno napisan minimum za svaki razred kako bi se izbjegla subjektivnu procjena -nije jasno tko će biti predavač za predmete strani jezik i informatika - u kurikulum prisutan nedostatak kontinuiteta- nesrazmjerno između kurikuluma do 4 razreda i kurikuluma do 8 razreda - u predmetima teh kultura i domaćinstvo previše teorijskoj sadržaja, a nedostatak praktičnog djela	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) kojom je propisano da se Nastavni plan posebnih kurikuluma za osnovnu školu primjenjuje od 2023./2024. školske godine za sve učenike s teškoćama u razvoju koji svladavaju poseban program uz individualizirane postupke u osnovnoj školi te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Strani jezik i Informatiku izvode učitelji koji imaju potrebnu vrstu i razinu obrazovanje propisanu Pravilnikom o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Također, Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (Narodne novine, broj 67/14 i 63/20) kojim je propisalo postupak upisa učenika s teškoćama u razvoju u osnovnu školu dok je osnovnoškolsko obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju propisano Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15). Procjenu o primjerenom programu obrazovanja kao i usvojenost nastavnih sadržaja donosi učitelj edukacijski rehabilitator u suradnji sa ostalim učiteljima Razrednog i Učiteljskog vijeća te stručnom službom škole. Stručan odgojno-obrazovni rad učitelja edukacijskog rehabilitatora u posebnom razrednom odjelu nužno se prilagođava individualnim potrebama, sposobnostima i mogućnostima svakog pojedinog učenika s teškoćama u razvoju te je kroz nastavu i program produženoga stručnoga postupka moguće provoditi dodatne aktivnosti usmjerene razvoju predčitalačkih, predmatematičkih i komunikacijskih vještina. Traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Svi ishodi predmetnih kurikuluma Domaćinstvo i Tehnička kultura ostvaruju se i usvajaju metodama učenja i poučavanja koje nužno uključuju praktični rad učenika čime oni usvajaju praktična znanja i vještine kao što je i opisano u poglavljuima kurikuluma Učenje i poučavanje nastavnog predmeta.
8	Marin Vučić	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Pozdravljamo donošenje novoga Posebnog nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Na sjednici Stručnog aktiva COO Tomislav Špoljar kolegice učitelji edukacijski rehabilitatori, koje rade u razrednim odjelima od prvoga do osmog razreda i imaju dugogodišnje iskustvo u radu s učenicima s teškoćama, razmatrale su prijedlog Posebnog nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju te donijele sljedeće komentare i prijedloge vezane uz isti: HRVATSKI JEZIK PP OŠ HJ A.1.3. Učenik sluša i (ili) čita jednostavnije tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnomu razvoju. – iz ishoda je potrebno maknuti čita. PP OŠ HJ A.1.4. Učenik provodi predvježbe za pisanje i piše slova, riječi i rečenice u skladu s jezičnim razvojem. – iz ishoda je potrebno maknuti piše rečenice. PP OŠ HJ B.1.2. Učenik sluša i (ili) čita kratki književni tekst, imenuje likove, prepoznaje o čemu tekst govori. – iz ishoda je potrebno maknuti čita kratki književni tekst. PP OŠ HJ B.1.3. Učenik se stvaralački izražava riječju, gestom, mimikom i pokretima tijela potaknut kratkim književnim tekstom. – iz ishoda je potrebno maknuti stvaralački. PP OŠ HJ A.2.1. Učenik razgovara o temama iz neposredne okoline i odgovara na pitanja. – iz razrade ishoda potrebno je maknuti izgovara sve glasove u dvosložnim riječima. Sve više je neverbalnih učenika pa čak koristimo i komunikatore! PP OŠ HJ A.2.2. Učenik sluša kratke jednostavnije tekstove, izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta. – iz ishoda je potrebno maknuti izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta. PP OŠ HJ A.2.4. Učenik piše slova, riječi i rečenice velikim slovima školskoga formalnog pisma u skladu s jezičnim razvojem. – u razradi ishoda piše: „precrtava, prepisuje riječi i rečenice“ – na što se misli pod pojmom precrtava? PP OŠ HJ A.2.6. Učenik prepoznaje glasovnu strukturu jednosložnih i dvosložnih riječi analizirajući i sintetizirajući riječi primjereno početnomu opismenjavanju. – iz razrade ishoda potrebno je maknuti pravilno izgovara glasove promjereno jezičnomu razvoju. PP OŠ HJ B.2.2. Učenik sluša i (ili) čita jednostavniji književni tekst i prepoznaje tekst prema obliku, u skladu s jezičnim razvojem i dobi. – iz razrade ishoda potrebno je maknuti prepoznaje čudesne (fantazijske) elemente u bajkama; uočava strofu kao dio pjesme; prepoznaje riječi koje se glasovno podudaraju u stihovima – to je potrebno preseliti u treći ili još bolje četvrti razred. PP OŠ HJ A.3.1. Učenik razgovara i govori o temama iz svakodnevnoga života. – iz razrade ishoda potrebno je maknuti točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu. PP OŠ HJ A.3.2. Učenik sluša jednostavnije tekstove, izgovara riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta. – u razradi ishoda piše: „oblikuje jednostavniji tekst ponavljajući izgovor čestih riječi i kratkih rečenica“ – molimo Vas pojasnite u ovom slučaju pojam oblikuje. PP OŠ HJ A.3.4. Učenik piše slova, riječi i rečenice velikim slovima školskoga formalnog pisma u skladu s jezičnim razvojem. – u razradi ishoda piše: „označava pisanje imena ljudi i životinja isticanjem prvoga slova“ – molimo Vas pojasnite nam na koji način se od učenika očekuje da istakne prvo slovo u imenima ljudi i životinja s obzirom da piše velikim slovima školskoga formalnog pisma. PP OŠ HJ B.3.2. Učenik sluša i (ili) čita jednostavniji književni tekst i prepoznaje tekst prema obliku i sadržaju. – potrebno je ishod maknuti iz 3. razreda i uvrstiti ga u 4. razred. PP OŠ HJ C.3.1. Učenik razlikuje medijske sadržaje s temama iz svakodnevnoga života primjerene jezičnomu razvoju i interesu. – u razradi ishoda se navodi: „– povezuje sadržaj medijskoga teksta (kraći dokumentarni i igrani film, jednostavniji tekst iz dječjeg časopisa) sa svojim iskustvom, interesima i doživljajima – mišljenja smo da je dokumentarni film potrebno uvrstiti u više razrede PP OŠ HJ A.4.1. Učenik razgovara o temama iz svakodnevnoga života i govori tekstove jednostavne strukture. – iz razrade ishoda potrebno je maknuti: „prepričava priču kronološki“; „pripovijeda kronološki o vlastitim doživljajima i događajima“ i „govori više jednostavnih rečenica povezujući ih u cjelinu prema jednostavnoj strukturi (uvod, središnji dio, završetak).“ PP OŠ HJ A.4.2. Učenik sluša jednostavne tekstove i uočava temu slušanoga teksta. – iz razrade ishoda potrebno je maknuti oblikuje pitanja o slušanome tekstu. PP OŠ HJ A.4.4. Učenik piše slova, riječi i jednostavne kratke rečenice pisanim slovima školskoga formalnog pisma u skladu s jezičnim razvojem. – molimo Vas na koja se to slova odnosi?; i zatim se ponovno u razradi ishoda navodi: „piše velika i mala slova pisanim slovima školskoga formalnog pisma“; u razradi ishoda piše: „prepisuje riječi i rečenice rukopisnim slovima“ – s obzirom na višestruke teškoće u razvoju učenici vrlo teško svladavaju velika i mala slova rukopisnog pisma pa predlažemo da se dio slova obradi u četvrtom razredu, a dio u petom razredu, odnosno sukladno sposobnostima pojedinog učenika. PP OŠ HJ B.4.2. Učenik sluša i (ili) čita jednostavni književni tekst i prepoznaje tekst prema obliku i sadržaju. – iz razrade ishoda potrebno je maknuti iskazuje svojim riječima poruku basne. PP OŠ HJ A.5.2. Učenik sluša jednostavne tekstove i prepričava sadržaj slušanoga teksta. – iz razrade ishoda potrebno je maknuti postavlja pitanja cjelovitom rečenicom i pretpostavlja značenje riječi na temelju konteksta rečenice, Da bi učenik bio uspješan u otkrivanju značenja riječi, važno je da mu je potpuno jasan kontekst. Značenje riječi ima i u PP OŠ HJ A.5.3. PP OŠ HJ B.5.2. Učenik čita književni tekst i uočava pojedinosti književnoga teksta. – iz razrade ishoda potrebno je maknuti: uočava ritam u pjesmi na temelju slušnoga dojma i prepoznaje motive u pejzažnoj pjesmi. PP OŠ HJ A.6.2. Učenik sluša različite tekstove, izdvaja ključne podatke i prepričava sadržaj slušanoga teksta*. – iz razrade ishoda potrebno je maknuti: oblikuje bilješke prema uputama i uz podršku popunjava različite grafičke organizatore na temelju izdvojenih podataka; prepričava sadržaj slušanoga teksta koristeći se bilješkama i objašnjava nepoznate ili manje poznate riječi služeći se dječjim rječnicima. Učitelj upoznaje učenika s različitim jezičnim priručnicima prilagođenima govorno-jezičnome razvoju učenika i potiče ga da se koristi njima u svakodnevnoj komunikaciji. – vrlo upitno za realizirati. PP OŠ HJ A.6.3. Učenik čita različite tekstove, pronalazi ključne podatke i vođeno oblikuje bilješke. – iz razrade ishoda potrebno je maknuti izdvaja glavne misli u književnome ili neknjiževnome tekstu – prezahtjevno za učenike. PP OŠ HJ A.6.4. Učenik piše jednostavne tekstove u skladu s temom. – iz razrade ishoda potrebno je maknuti: piše prema modelu jednostavne sastavke trodijelne strukture u skladu s temom – prezahtjevno za učenike 6. razreda. PP OŠ HJ A.7.3. Učenik čita različite tekstove i prepričava sadržaj kratkih jednostavnih tekstova služeći se bilješkama. – iz razrade ishoda potrebno je maknuti: uspoređuje jednostavni slikovni ili grafički prikaz s vezanim tekstom istoga sadržaja. PP OŠ HJ B.8.2. Učenik razlikuje temeljna žanrovska obilježja književnoga teksta. – iz razrade ishoda potrebno je maknuti: izdvaja socijalne motive u pjesmi i prepoznaje strukturu književnoga teksta (fabula i kompozicija). U domeni Hrvatski jezik i komunikacija učenici s višestrukim teškoćama vrlo teško svladavaju nastavne sadržaje iz gramatike i pravopisa čak i na najjednostavnijim primjerima. Možda bi u tom segmentu bilo dobro naglasiti da se ishodi realiziraju izričito u skladu sa sposobnostima učenika. STRANI JEZICI Predlažemo uvođenje učenja stranih jezika tek u petom razredu. MATEMATIKA Za svaku pohvalu je što se tek u šestom razredu uvodi množenje kao računska operacija. PP OŠ MAT C.6.2. Učenik mjeri volumen tekućine ml, dl, cl. Vjerojatno se radi o zatipku u navedenom ishodu jer se u razradi ishoda mililitri ne spominju, već samo l, dl i cl. PRIRODA I DRUŠTVO Općenito smo mišljenja da je 70 sati godišnje premalo za realizaciju planiranih ishoda u prvom, drugom i trećem razredu. PPOŠ PID A.2.1. Učenik opisuje obilježja neposredne okolice. – iz razrade ishoda potrebno je maknuti: razlikuje prirodna obilježja u neposrednoj okolici – promatranje prirodnih obilježja neposredne okolice (reljefni oblici, npr. nizina, gora, planina … i vrste prirodnih voda, npr. vode tekućice, vode stajaćice, more) bez nužnog navođenja njihovih naziva – prezahtjevno za učenike drugoga razreda. PPOŠ PID B.2.2. Učenik opisuje promjene u prirodi tijekom pojedinih godišnjih doba na temelju promatranja. – iz razrade ishoda potrebno je maknuti: opaža promjene u ponašanju životinja tijekom godišnjih doba. U preporukama za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda u drugom i trećem razredu navodi se vođenje dnevnika opažanja. – po našem mišljenju za učenike drugoga i trećega razreda je to prezahtjevno. PPOŠ PID A.4.1. Učenik opisuje posebnosti svog zavičaja i zajednica u kojima živi. – iz razrade ishoda potrebno je maknuti: prepoznaje organiziranost lokalne zajednice – potrebno je dodati u Društvo u petom razredu. PRIRODA PP OŠ PRI B.5.1. Učenik razlikuje osnovna svojstva zraka na temelju jednostavnih istraživanja. – iz razrade ishoda potrebno je maknuti: opisuje zrak kao smjesu plinova i prepoznaje da zrak ima masu i da zauzima određeni prostor – po našemu mišljenju je to prezahtjevno za učenike petoga razreda. PPOŠ PRI C.6.1. Učenik opisuje prijenos i pretvorbu energije u živim i neživim sustavima. – iz razrade ishoda potrebno je maknuti: navodi da energija ne može nastati iz ničega ni nestati, nego da prelazi iz jednog oblika u drugi – za učenike s teškoćama u šestom razredu previše apstraktno za objasniti. PP OŠ PRI C.7.2. Učenik opisuje izmjenu energije između sustava i okoline. U sadržajima za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda se navodi: – proces vezanja Sunčeve energije i nastanak šećera (fotosinteza) – pretvorba svjetlosne energije u kemijsku – iskorištavanje kemijske energije pohranjene u hranjivim tvarima – procesi oslobađanja energije (stanično disanje, vrenje) Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – ukazati na pretvorbu energije iz jednog oblika u drugi, bez nužnog navođenja pojmova fotosinteza i stanično disanje Istraživački pristup primjenjuje se kod: - korištenja videoisječaka/animacija/simulacija staničnoga disanja i fotosinteze – što nas vodi do nastavnih sadržaja SŠ 3. razred. – molimo Vas objasnite nam kako to približiti učenicima s teškoćama u sedmom razredu? INFORMATIKA Vezano uz ishod PPOŠINF C.3.1. rečenica „Učenik uz pomoć obrazovnih igara, animiranih filmova, video uradaka, kratkih priča, učenicima približiti važnost osnovnih osobnih podataka pri korištenju interneta.“ je nejasno oblikovana, Također u ishodu PPOŠ INF A5.1. nejasno je što znači „stavlja lozinku“ (Uz podršku učitelja učenik stavlja lozinku koristeći pravilo za kreiranje jakih lozinki (koja mu poslije može poslužiti kao prava lozinka) koristeći slova, brojeve i specifične znakove (+, -, =).) Učenici s intelektualnim teškoćama teško pamte jake lozinke i većina ih lozinku treba imati zapisanu, a u kreiranju jednostavne lozinke potrebna im je pomoć i podrška. U ishodu PPOŠ INF A.6.1. u preporuci za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda navodi se „Učenik dobiva kodiranu poruku nizom znamenki 0 i 1, te uz pomoć ASCII tablice zadanu poruku dekodira (npr. umjesto slova A pisat će 1000001, umjesto slova B 1000010).“ Mišljenja smo da je kodiranje poruka u ovom obliku (pisanje niza brojeva umjesto slova) za učenike s intelektualnim teškoćama prezahtjevno. Predlažemo da se ishod PPOŠ INF B.7.1 (Učenik prilagođava korisničko sučelje operacijskoga sustava svojim potrebama.) uvrsti u kurikulum za 5. razred jer bi bilo dobro da učenik već tada prepoznaje i koristi se nekim temeljnijim programima koji su sastavni dio odabranog operacijskog sustava. Istog smo mišljenja i za ishod PPOŠ INF B.7.2. (Učenik koristi se mogućnostima operacijskog sustava za pohranjivanje i organizaciju datoteka.) jer će učenik u 5. razredu stvarati sadržaje koje je potrebno pohraniti na računalo ili neki drugi uređaj na kojem radi. Predlažemo da se ishod PPOŠ INF C.8.1. (Učenik opisuje ulogu i važnost digitalnih tragova.) uvrsti u kurikulum 6. razreda s obzirom da se već u 3. počinje učiti i govoriti o zaštiti osobnih podataka, a većina učenika u 6. razredu korisnik je neke društvene mreže. TEHNIČKA KULTURA Predloženi programski sadržaji Tehničke kulture, uvršteni u Posebni program po uzoru na Kurikulum Tehničke kulture redovne osnovne škole, po našem su mišljenju prezahtjevni za učenike s teškoćama koji se školuju po Posebnom programu uz individualiziran pristup. Ovdje pogotovo mislimo na rad učenika osnovne škole s metalima. Imaju li centri opremljene učionice za izvođenje nastave Tehničke kulture vezano uz obradu metala? Predlažemo te programske sadržaje prebaciti u Tehničku kulturu srednjih strukovnih škola u kojima je rad s metalima obvezan sukladno zanimanjima za koja osposobljavaju učenike. DOMAĆINSTVO PP OŠ DOM A.5.1. Učenik prepoznaje značenje pojma obitelji i uloge u obitelji Mišljenja smo da je ovaj ishod nepotreban u Domaćinstvu jer je već prije usvojen u nastavi Prirode i društva. PP OŠ DOM B.5.1. Pod Sadržajima za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda navodi se pet skupina namirnica (žitarice i proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, voće, povrće, meso i perad, jaja, ribe i orašasto) – je li to pet skupina namirnica? PPOŠ DOM B.5.2. Učenik navodi načine održavanja čistoće tijela te njegove odjeće i obuće – usvojeno ranije u sklopu Prirode i društva. PP OŠ DOM C.5.3. PP OŠ DOM C.6.6. PP OŠ DOM C.7.3. PP OŠ DOM C.8.3 Učenik izrađuje jednostavne rukotvorine od različitih materijala – potrebno je premjestiti u Tehničku kulturu PP OŠ DOM B.6.2. Učenik primjenjuje jednostavne postupke održavanja higijene tijela te odjeće i obuće – iz razrade ishoda potrebno je maknuti: održava svakodnevno higijenu tijela i razvrstava uprljanu odjeću od neuprljane. PP OŠ DOM C.6.7. Učenik ovladava osnovama šivanja, vezenja, kukičanja i popravaka tekstilnih proizvoda – iz razrade odgojno-obrazovnih ishoda predlažemo maknuti vezenje i kukičanje, kao i iz samoga ishoda; za učenike s teškoćama u razvoju je važnije da ovladaju osnovama šivanja i popravaka tekstilnih proizvoda; vesti i kukičati mogu, ako za to imaju poseban interes, u sklopu izvannastavnih aktivnosti. PPOŠ DOM C.6.8. Učenik navodi uporabnu vrijednost novca. – iz razrade odgojno-obrazovnih ishoda potrebno je maknuti: navodi za što se sve novac u obitelji raspoređuje i prepoznaje vrijednost članova obitelji kroz njihova mjesečna primanja (uvrstiti već prije). PP OŠ DOM A.7.1. Učenik pravilno koristi kućanski pribor i uređaje različite namjene primjenjujući mjere opreza. – iz razrade odgojno-obrazovnih ishoda potrebno je maknuti: koristi se pravilno priborom za jelo (to bi trebalo uvrstiti već u 5. razred); dakle ostaje samo: koristi se pravilno pojedinim posuđem. PP OŠ DOM A.7.3. Učenik primjenjuje pravila uljudnog ponašanja u domaćinstvu. – iz razrade odgojno-obrazovnih ishoda potrebno je maknuti: razlikuje uljudno od neuljudnog ponašanja za stolom; primjenjuje uljudno ponašanje za stolom i pravilno se poslužuje hranom (to bi trebalo uvrstiti već prije kao ishod). PP OŠ DOM A.8.2. Učenik primjenjuje pravila postavljanja stola i posluživanja obroka. – iz razrade odgojno-obrazovnih ishoda maknuti: izvodi pravilno postavljanje tanjura i pribora za jelo u različitim prigodama i prepoznaje važnost održavanja čistoće pribora za jelo i uvrstiti kao ishod ranije. Predlažemo više praktičnog rada kuhanja, a ne tek u SŠ. Sljedeće ishode koji su planirani za srednju školu predlažemo uvrstiti u sedmi i osmi razred osnovne škole jer su učenici vrlo motivirani za kuhanje te ovi sadržaji imaju praktičnu vrijednost za svakodnevni život i pomoć učenika u kućanstvu. PP SŠ DOM B.1.2. Učenik primjenjuje ispravan način serviranja i posluživanja obroka, pripreme jednostavnijih jela te napitaka. PPSŠ DOM B.2.4. Učenik priprema namirnica i prigotovljavanje jednostavnih jela. PPSŠ DOM B.3.1. Učenik primjenjuje postupke očuvanja trajnosti i konzerviranja hrane, korištenja začina i mirodija, vaganja, pripreme namirnica te izrade jednostavnih kolača i peciva. DRUŠTVO PP OŠ DR A.7.2. Učenik se snalazi u svome mjestu s pomoću isječka geografske karte i kompasa. – iz razrade ishoda potrebno je maknuti: – određuje stajalište i obzor / horizont i određuje glavne strane svijeta kompasom i premjestiti u peti razred, a gibanje Zemlje i globus premjestiti iz petoga razreda u sedmi (po principu od bližega k daljem). U Preporuke za usvajanje odgojno- obrazovnih ishoda trebalo bi dodati digitalne karte, odnosno navigaciju na digitalnom uređaju. GLAZBENA KULTURA Vezano uz predložene programske sadržaje Glazbene kulture mišljenja smo da su planirani odgojno-obrazovni ishodi prezahtjevni za učenike s teškoćama u razvoju već od prvoga razreda i da je predložena godišnja satnica od 35 sati premala da bi se ti ishodi usvojili. Posebni nastavni program za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju bit će nam okosnica u odgojno-obrazovnom radu te se nadamo da ćete uvažiti i naše komentare i prijedloge, a sve u cilju što kvalitetnijeg poučavanja i učenja učenika s teškoćama u razvoju. Srdačan pozdrav!	Djelomično prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. HRVATSKI JEZIK OŠ Preoblikovani su neki odgojno-obrazovni ishodi te dopunjene preporuke koje se odnose na vrijeme i aktivnosti za pisanje slova, tempo usvajanja slova te čitanje. Učitelj na temelju inicijalne procjene kreira tijek usvajanja odgojno-obrazovnih ishoda. Ne prihvaćaju se komentari na ishode: PP OŠ HJ A.1.3. PP OŠ HJ B.1.2., PP OŠ HJ B.1.3., PP OŠ HJ A.2.2., PP OŠ HJ A.2.4., PP OŠ HJ B.2.2., PP OŠ HJ B.3.2., PP OŠ HJ C.3.1., PP OŠ HJ A.4.1., PP OŠ HJ A.4.2., PP OŠ HJ A.4.4., PP OŠ HJ B.4.2., PP OŠ HJ A.5.2., PP OŠ HJ B.5.2., PP OŠ HJ A.6.2., PP OŠ HJ A.6.3., PP OŠ HJ A.6.4., PP OŠ HJ B.8.2. Sustav podrške podrazumijeva prilagodbu teksta prema jezičnim obilježjima, dužini i opširnosti, rječnik, morfološka i sintaktička obilježja teksta. Prilagodba strategija poučavanja uz podršku učitelja provodi se prema modelu, prema uputi i prema smjernicama. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Razrada pojedinih ishoda detaljnije je objašnjena u preporukama za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu sa svojim individualiziranim kurikulumom. Učenik usvaja ishode individualnim tempom. Sustav podrške podrazumijeva prilagodbu teksta prema jezičnim obilježjima, dužini i opširnosti, rječnik, morfološka i sintaktička obilježja teksta. Prilagodba strategija poučavanja uz podršku učitelja provodi se prema modelu, prema uputi i prema smjernicama. Polazište za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su jednostavniji vizualno podržani tekstovi (slika, niz slika, slikovna rečenica). Pod jednostavnijim vizualno podržanim tekstom podrazumijevaju se tekstovi s kratkim, učeniku poznatim riječima i rečenicama koji se postupno usložnjavaju. Potiče se bilo koji oblik komunikacije u skladu s učenikovim govorno-jezičnim sposobnostima (gesta, mimika, grimasa i potpomognuta komunikacija). Stvaranje čega novoga, pa i uz pomoć i primjereni sustav podrške, način je stvaralačkoga izražavanja učenika. Učenike treba kontinuirano poticati na postavljanje pitanja u različitim oblicima rada i na način koji je njima prikladan. Trodijelna struktura teksta koji učenik piše može se ostvariti i trima rečenicama uz primjereni sustav podrške. Vidjeti uvodna poglavlja dokumenta. STRANI JEZICI Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) kojom je propisano da se Nastavni plan posebnih kurikuluma za osnovnu školu primjenjuje od 2023./2024. školske godine za sve učenike s teškoćama u razvoju koji svladavaju poseban program uz individualizirane postupke u osnovnoj školi. MATEMATIKA Prihvaća se prijedlog koji se odnosi na mjerne jedinice za volumen te se s tim u vezi mijenja ishod PP OŠ MAT C.6.2. PRIRODA I DRUŠTVO Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) kojom je propisana i satnica nastavnih predmeta te su u skladu s tom odlukom i izrađivani kurikulumu nastavnih predmeta. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode (što je za konkretne ishode vidljivo već u njihovoj razradi), a koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma (PPOŠ PID A.2.1., PPOŠ PID B.2.2. - prijedlog se ne prihvaća). Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju razreda ili odgojno obrazovnog ciklusa. PPOŠ PID A.4.1. - prijedlog se djelomično prihvaća. Ishod je premješten u nastavni predmet Društvo, ali u 6. razred (PPOŠ DR C.6.2.) PRIRODA Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma (PPOŠ PRI C.6.1. - prijedlog se ne prihvaća) Navedeni prijedlozi usvajanja odgojno-obrazovnih ishoda, kao i prijedlozi istraživanja samo su preporuke, a učitelj ih može prilagoditi potrebama učenika ili će odabrati druge aktivnosti kojima će ostvariti odgojno-obrazovne ishode. Ishod PP OŠ PRI B.5.1. - prijedlog se djelomično prihvaća. Ishod koji provjerava poznavanje sastava zraka je spušten na nižu kognitivnu razinu i sadržajno je pojednostavljen. Masu zraka i njegovo zauzimanje prostora moguće je dokazati jednostavnim pokusima. PP OŠ PRI C.7.2. - prijedlog se djelomično prihvaća. Izostavljena je obrada staničnog disanja i vrenja, ali je važno upoznati proces fotosinteze kao temelj života na Zemlji i povezati proces disanja s oslobađanjem energije na razini primjerenoj razvojnoj dobi učenika. INFORMATIKA Prihvaća se prijedlog koji se odnosi na ishod PP OŠ INF C.3.1. tiskarska greška, te riječ učenik u preporukama zamijenjena s učitelj. Prihvaća se prijedlog koji se odnosi na preporuku u ishodu PP OŠ INF A.5.1. Preporuka preoblikovana. Prihvaća se prijedlog koji se odnosi na preporuku u ishodu PP OŠ INF A.6.1. Preporuka preoblikovana. Ne prihvaća se prijedlog koji se odnosi na ishode PP OŠ INF B.7.1; PPOŠ INF B.7.2.; PP OŠ INF C.8.1.. Ishodi su ravnomjerno raspoređeni u 8 godina učenja informatike u OŠ. TEHNIČKA KULTURA Sadržaj naveden u kurikulumu je kratak opis onoga što je nužno i važno učiti i poučavati i daje jasno usmjerenje učenju i poučavanju u pojedinome organizacijskom području predmetnoga kurikuluma. Odabir sadržaja za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pripada autonomiji učitelja. Odgojno-obrazovni ishodi kurikuluma Tehničke kulture oblikovani su tako da dopuštaju odabir osnovnih teoretskih sadržaja koje onda učenici mogu primijeniti u praktičnom radu. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj i motoričkoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Uvažavajući postavljena načela učenja i poučavanja, svaki učitelj/nastavnik Tehničke kulture može osmisliti izvedbu kurikuluma u najboljemu interesu svojih učenika. Usvajanjem odgojno-obrazovnih ishoda predmeta Tehnička kultura učenici se osposobljavaju i pripremaju za daljnje strukovno srednjoškolsko obrazovanje, odnosno zaposlenje te potrebe svakodnevnog života. U osnovnoj školi, na nastavi Tehničke kulture, učenici se upoznaju s raznim materijalima pa tako i metalima. Radu s metalima posvećen je jedan odgojno – obrazovni ishod u 7. razredu osnovne škole (PPOŠ TK B.7.2. Učenik opisuje svojstva metala kao materijala i izrađuje jednostavnu tehničku tvorevinu). Učenici izdvajaju predmete od metala iz svakodnevnog okruženja te provode jednostavne radne operacije oblikovanja i obrade metala. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma u skladu sa svojim individualiziranim kurikulumom, koji izrađuje učitelj/nastavnik prema potrebama i mogućnostima učenika te na osnovu inicijalne provjere. Različite metode pomoći i podrške učenicima pri ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda navedene su u poglavlju Učenje i poučavanje, kao i u preporukama uz svaki pojedini ishod. Prijedlog vezan uz osiguravanje uvjeta i potrebne opreme za izvođenje programa u školskim ustanovama u nadležnosti je osnivača sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. DOMAĆINSTVO Posebni kurikulum nastavnog predmeta Domaćinstvo pisan je na način da se odgojno-obrazovni ishodi usvajaju spiralnom i vertikalnom nadogradnjom, što znači da se tijekom odgojno-obrazovnog procesa razvojem kognitivnih i funkcionalnih sposobnosti te vještina učenika usvojenost odgojno obrazovnih ishoda proširuje i produbljuje, pa su samim time i navedeni ishodi u srednjoj školi na višoj razini od ishoda koji su navedeni u Posebnom kurikulumu nastavnog predmeta Domaćinstvo za osnovnu školu. PP OŠ DOM A.5.1. prijedlog se ne prihvaća -Ishod PPOŠ DOM A.5.1. potreban je u vidu vertikalne nadogradnje koncepata iz predmeta Priroda i društvo. PP OŠ DOM B.5.1. - prijedlog se djelomično prihvaća. U sadržaj ishoda dodane su oznake pomoću kojih se jasno vidi pet skupina namirnica. PPOŠ DOM B.5.2.- prijedlog se ne prihvaća. Ishod PPOŠ DOM B.5.2. potreban je u vidu vertikalne nadogradnje koncepata iz predmeta Priroda i društvo. PP OŠ DOM C.5.3. PP OŠ DOM C.6.6. PP OŠ DOM C.7.3. PP OŠ DOM C.8.3 - prijedlozi se ne prihvaćaju. Ishodi koji obuhvaćaju izradu jednostavnih rukutvorina u skladu su sa svrhom i ciljevima nastavnog predmeta Domaćinstvo. PP OŠ DOM B.6.2. -prijedlog se ne prihvaća. Razrada ishoda PPOŠ DOM B.6.2. proizlazi iz glavnog ishoda te je u skladu sa svrhom i ciljevima nastavnog predmeta Domaćinstvo. PP OŠ DOM C.6.7. -prijedlog se ne prihvaća. Sadržaji iz predmetnog kurikuluma su kratak opis onoga što je nužno i važno učiti i poučavati i daje jasno usmjerenje učenju i poučavanju u pojedinome organizacijskom području predmetnoga kurikuluma. Odabir sadržaja za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pripada autonomiji učitelja. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika. PP OŠ DOM C.6.8. - prijedlog se ne prihvaća. Ishod PP OŠ DOM C.6.8. odnosi se na učenikovo iskustvo s novcem, a to se iskustvo stječe primarno u obitelji. PP OŠ DOM A.7.1. PP OŠ DOM A.7.3. i PP OŠ DOM A.8.2.: prijedlozi se ne prihvaćaju. Sadržaji iz predmetnog kurikuluma su kratak opis onoga što je nužno i važno učiti i poučavati i daje jasno usmjerenje učenju i poučavanju u pojedinome organizacijskom području predmetnoga kurikuluma. Odabir sadržaja za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pripada autonomiji učitelja. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika. DRUŠTVO PPOŠ DR A.7.2. - prijedlog se djelomično prihvaća. Pojam stajališta dodan je i u peti razred. Digitalne karte dio su navedenih preporuka za konkretni ishod. GLAZBENA KULTURA Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) kojom je propisana i satnica nastavnih predmeta te su u skladu s tom odlukom i izrađivani kurikulumu nastavnih predmeta. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom. Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju razreda ili odgojno obrazovnog ciklusa.
9	Mateja	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Poštovani, molim da uvažite sljedeće. Pohvala za napisanu odluku i napokon da se i mi koji radimo s djecom s teškoćama imamo za što uhvatiti, a da to nije više Glasnik iz 96'. Gledajući dokument, mislim da bi svakako bilo dobro napraviti/napisati sadržaj dokumenta na samom početku radi lakšeg snalaženja. Isto tako, poželjno bi bilo dokument malo razraditi što se tiče efikasnosti (grupirati predmete po razredima, ne po predmetima – znači, 1.razred – svi predmeti jedan ispod drugog, pa onda 2.razred itd.). Posebni program uz individualizirane postupke u redovnim školama – djelomična integracija – zašto se nigdje ne spominje? Da li itko razmišlja o načinu rada u takvim razredima gdje su kombinacije razreda različite, a da ne govorimo o vrstama teškoće (peterorazredne kombinacije, slaganje rasporeda s obzirom na promjene u satnicama i dodavanju novih predmeta). Ništa nije konkretno i jasno definirano za taj dio. Općenito, nema naznake da postoji djelomična integracija. Zahtjevi, ishodi i sadržaj pojedinih predmeta su prezahtjevni (hrvatski, informatika). Nema spomena o potpomognutoj komunikaciji za učenike koji nisu verbalni. Kako i na koji način će oni ostvariti ishode? Binarni sustavi i pisanje istih iz informatike? Zašto je to bitno za učenike s teškoćama koje često učimo osnovnim stvarima koje im predstavljaju problem. Nadalje, rehabilitatori trebaju biti svemogući i svestrani. Predajemo obrazovne predmete i odgojne, i to je ok. Ali tražiti od rehabilitatora da uče engleski jezik i informatiku? Jasno da svi znaju osnove i da neće biti problem i taj dio odraditi kao i sve što nam se stavlja na leđa, ali čisto da razmislite i o tom dijelu. Potrebna je definitivno eksperimetalna godina da se vidi što od ovoga ima svrhu, a što ne. U pisanje dokumenta što se tiče odgojno – obrazovnih ishoda i razrade istih, uključiti ISKLJUČIVO edukacijske rehabilitatore koji imaju iskustveno učenje i koji godinama rade u sustavu i koji će jasno, ciljano, konkretno napisati mogućnost ostvarivanja ishoda i sadržaje koje učenici mogu usvojiti, a ne predmetne učitelji koji nisu upoznati s teškoćama učenika i problematikom rada u takvim posebnim odjelima i odgojno - obrazovnim skupinama. Predmetni učitelji trebaju biti podrška i pomoć, a rehabilitatori ti koji će odraditi ostali dio prilagođavanja. Treba omogućiti fleksibilnost ishoda jer u dosta njih, ne može se niti jedan učenik uklopiti. S poštovanjem, Mateja	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) kojim su definirani primjereni programi obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju te oblici školovanja. Posebni program uz individualizirane postupke provodi se kako u posebnom razrednom odjelu po modelu djelomične integracije tako i u posebnom razrednom odjelu za sve nastavne predmete te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Također, Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Ureda daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) i Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) propisuju profil, razinu i vrstu obrazovanja stručnjaka koji izvode nastavu po posebnom programu u posebnom razrednom odjelu te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. HRVATSKI JEZIK Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Razrada pojedinih ishoda detaljnije je objašnjena u preporukama za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu sa svojim individualiziranim kurikulumom. Učenik usvaja ishode individualnim tempom. Sustav podrške podrazumijeva prilagodbu teksta prema jezičnim obilježjima, dužini i opširnosti, rječnik, morfološka i sintaktička obilježja teksta. Prilagodba strategija poučavanja uz podršku učitelja provodi se prema modelu, prema uputi i prema smjernicama. Polazište za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su jednostavniji vizualno podržani tekstovi (slika, niz slika, slikovna rečenica). Pod jednostavnijim vizualno podržanim tekstom podrazumijevaju se tekstovi s kratkim, učeniku poznatim riječima i rečenicama koji se postupno usložnjavaju. Potiče se bilo koji oblik komunikacije u skladu s učenikovim govorno-jezičnim sposobnostima (gesta, mimika, grimasa i potpomognuta komunikacija). INFORMATIKA Strani jezik i Informatiku izvode učitelji koji imaju potrebnu vrstu i razinu obrazovanje propisanu Pravilnikom o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
10	Ante Buterin	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Poštovani, nacrt je dobro i detaljno razrađen. Većina ishoda je detaljno definirana, ali opet ostavlja prostor i za snižavanje razine usvojenosti ukoliko je to potrebno. Važno je napomenuti da se po posebnom programu školuju učenici s različitim teškoćama i okolinama u kojima žive stoga je način i razina usvojenosti ishoda vrlo individualna. Neki od tih učenika su i inojezični učenici (npr. nacionalne manjine ili stranci) i zbog toga su još u nepovoljnijem položaju. Predlažem da se omogući fleksibilnost ishoda u kojim učenik sa složenijim teškoćama može usvojiti nižu razinu ishoda za ocjenu odličan. Važno je da učenik napreduje u odnosu na samoga sebe u skladu sa specifičnostima teškoće i njegovog funkcioniranja te životnim uvjetima. Također je važno napomenuti da učeniku s teškoćama treba pružati primjerenu podršku i omogućiti mu osjećaj uspjeha što uvelike utječe na njegovu motivaciju stoga ocjena treba biti i odraz truda koji učenik ulaže. Osim toga, predlažem da se poveća broj sati iz domaćinstva u srednjoj školi te da se uvede više praktičnog rada iz domaćinstva (npr. kuhanje, pripremanje obroka, šivanje i sl.) što učenicima uvelike može pomoći u njihovom osamostaljivanju. Rahela Buterin	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) kojom je propisano da se Nastavni plan posebnih kurikuluma za osnovnu školu primjenjuje od 2023./2024. školske godine za sve učenike s teškoćama u razvoju koji svladavaju poseban program uz individualizirane postupke u osnovnoj školi te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Nadalje, učitelji edukacijski rehabilitatori imaju potrebnu razinu i vrstu obrazovanja za provedbu posebnih programa s učenicima s teškoćama u razvoju te kompetencije za izradu i provedbu individualiziranog kurikuluma za svakog pojedinog učenika s teškoćama u razvoju tijekom cijele školske godine te se izmjenjuje se i nadopunjuje prema učenikovim odgojno-obrazovnim potrebama, mogućnostima i sposobnostima kao i prema težini i složenosti nastavnih sadržaja. Na temelju rezultata procjena i formativnog vrednovanja (vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje), učitelj edukacijski rehabilitator bi trebao u suradnji sa stručnim suradnikom/cima škole, čim uoči da učenik sporije usvaja ili ne usvaja odgojno-obrazovne ishode, planirati i primjenjivati postupke individualizacije i prilagodbe aktivnosti za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.
11	Ivana Kralj	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Poštovani, s obzirom na prirodu teškoće učenika koji polaze posebni razredni odjel (učenici koji bi ranije bili u istom sada su u redovnoj školi) smatram kako su ishodi iz HJ i iz MAT preopširni. Najprije, cijeli prvi razred OŠ trebao bi se fokusirati na predvještine čitanja i pisanja kao i na predmatematičke vještine. Učenje tiskanih slova trebalo bi se protezati od 2-4 razreda a s učenjem pisanih slova trebalo bi se krenuti u 5. razredu gdje bi se u prosjeku učilo 1 slovo mjesečno. S obzirom na prirodu oštećenja i mogućnosti učenika molim da se komentar uzme u obzir. Ivana Kralj, mag. rehab. educ.	Djelomično prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. HRVATSKI JEZIK Preoblikovani su neki odgojno-obrazovni ishodi te dopunjene preporuke koje se odnose na vrijeme i aktivnosti za pisanje slova, tempo usvajanja slova te čitanje (PP OŠ HJ A.1.1, PP OŠ HJ A.1.3., PP OŠ HJ A.1.4., PP OŠ HJ A.2.4., PP OŠ HJ B.2.1., PP OŠ HJ B.2.2, PP OŠ HJ A.2.3., PP OŠ HJ A.4.4.) Učitelj na temelju inicijalne procjene kreira tijek usvajanja odgojno-obrazovnih ishoda. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Razrada pojedinih ishoda detaljnije je objašnjena u preporukama za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu sa svojim individualiziranim kurikulumom. Učenik usvaja ishode individualnim tempom. MATEMATIKA Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu sa svojim individualiziranim kurikulumima.
12	Srednja škola - Centar za odgoj i obrazovanje	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	AKTIV MATEMATIKE SREDNJE ŠKOLE-CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE Obzirom na dugogodišnje iskustvo neposrednog rada u nastavi Matematike, poznajemo mogućnosti i specifičnosti funkcioniranja učenika koji se obrazuju po posebnom programu uz individualizirane postupke. Također smo svjesni iznimno velike razlike u predznanju učenika koji dolaze iz različitih osnovnih škola te činjenici kako učenici s intelektualnim teškoćama vrlo brzo zaboravljaju ranije usvojene ishode učenja i vještine. Iz tih razloga potrebno je program 1. razreda Matematike u potpunosti posvetiti ponavljanju gradiva Matematike O.Š., kako bi se ponovilo i/ili radilo na usvajanju ishoda učenja koja nisu dovoljno uvježbana tijekom OŠ. Iz toga slijedi kako bi program Matematike u 1. razredu trebao sadržavati nastavne cjeline o nizu prirodnih brojeva do 100/1000/10 000 – ovisno o mogućnostima učenika. Nadalje, sustav mjera, osnovne računske operacije (nikako inzistirati na radu bez džepnog računala!, što se u predloženom programu često spominje). Rad sa zagradama predlažemo izbaciti, kao i sve druge ishode učenja koje nemaju uporište u primjeni u svakodnevnom životu i stručnoj praksi učenika s ovom razinom teškoća. Naglasak u programu Matematike treba biti na primjeni matematičkih vještina i znanja u svakodnevnom životu i radu. 1.RAZRED ISHODI USVOJENOSTI NA RAZINI DOBAR -množi jednoznamenkastim prirodnim brojem ili dekadskom jedinicom bez džepnog računala, a ostale prirodne brojeve pomoću džepnog računala PREMA OVOME ĆE VEĆINA UČENIKA IMATI OCJENU DOVOLJAN JER JE U INICIJALNIM TESTOVIMA VIDLJIVO DA UČENICI U OŠ NISU USVOJILI TABLICU MNOŽENJA, A NI KASNIJE U SŠ – NAVIKNUTI SU NA DŽEPNO RAČUNALO. Tekstualni zadatci trebaju biti povezani s vrlo jednostavnim situacijama iz struke ili života, formulirani u kratkim i jasnim rečenicama ili prikazani slikom, npr. izračunavanje dnevne i mjesečne potrošnje u domaćinstvu. U tekstualnim zadatcima koristiti situacije s najviše dvije različite računske operacije. -dijeli brojevima 2, 3, 4, 5 i 10 bez ostatka bez džepnog računala, a ostale prirodne brojeve pomoću džepnog računala ISTO KAO I MNOŽENJE – IZ ISKUSTVA ZNAMO DA VEĆINA NIJE U MOGUĆNOSTI SVLADATI! Tekstualni zadatci trebaju biti povezani s vrlo jednostavnim situacijama iz struke ili života i formulirani u kratkim i jasnim rečenicama ili prikazani slikom, npr. podjela iznosa novca na više osoba ili za trošenje kroz više dana. U tekstualnim zadatcima koristiti situacije s najviše dvije različite računske operacije. -ZAKLJUČAK: VRLO SLOŽENO I PRETEŠKO GRADIVO ZA 1.RAZRED ! Skupove prikazivati slikovno Vennovim dijagramima. Zadavati vrlo jednostavne primjere (npr. crteže nekoliko životinja pa među njima izdvojiti skup životinja s dvije noge ili geometrijske likove različitih boja pa izdvojiti skup crvenih ili skup trokuta) -GEOMETRIJSKE LIKOVE UČE KASNIJE !!! -Koristiti geometrijski pribor za crtanje dužine, trokuta i kružnice. – ostaviti dužine, trokut i kružnicu prebaciti u 2. razred -Prepoznaje vrste trokuta prema veličini unutarnjih kutova i prema duljini stranica -Kut. Mjerenje veličine kuta. Vrste kutova. Vrste trokuta prema veličini unutarnjih kutova. Vrste trokuta prema duljini stranica. Opisuje i prepoznaje vrste trokuta prema veličini unutarnjih kutova - Predlažemo ostaviti obradu geometrijskih tijela u 1. razredu, a sve vezano za geometrijske likove prebaciti u drugi razred. -Razlikuje vrste kutova i vrste trokuta. – predlažemo prebaciti u 2. razred -u pravokutnom trokutu razlikuje i imenuje katete i hipotenuzu -UČENICI U POSEBNOM PROGRAMU TO NE MOGU – APSTRAKTNO , TEŠKO I NIJE NEOPHODNO! -crta dužinu zadane duljine i kružnicu zadanog polumjera te određuje promjer kružnice U PRVOM RAZREDU – UPOZNAJE KRUŽNICU A KASNIJE POLUMJER. PROMJER IZBACITI! (GRADIVO SE USVAJA U KONCENTRIČNIM KRUGOVIMA. ) -razlikuje mjerne jedinice za duljinu, masu, volumen tekućine i vrijeme te preračunava iz veće u manju UPOZNAJE MJERNE JEDINICE, A KASNIJE (U 2.R) IH PRERAČUNAVA ! -preračunava iznos iz eura u cente DECIMALNE BROJEVE OBAVEZNO PREDVIDJETI U DRUGOM RAZREDU TAKO DA MOGU PRERAČUNAVATI EURE. 2. RAZRED Naglašavamo potrebu za većim brojem sati ponavljanja te da o tome treba voditi računa, pogotovo u 2. razredu obzirom da se broj sati smanjuje, kako se ne bi pretrpao program. Također, obratiti pozornost da se mjere i mjerne jedinice trebaju obrađivati više, pogotovo u drugom i trećem razredu jer je to učenicima važno za život i rad. - Razlikuje negativne i pozitivne cijele brojeve - Primjenjuje cijele brojeve u opisivanju i prikazivanju veličine i redoslijeda. - Zbraja i oduzima cijele brojeve. PREAPSTRAKTNO ZA NAŠE UČENIKE - IZBACITI IZBACITI računanje s negativnim brojevima – učenicima se može samo kako primjer navesti negativni brojevi pri obradi mjera za temperaturu, a kao primjer se može prikazati i minus na tekućem računu. Iluzorno je očekivati kako će učenici moći usvojiti pojam negativnog broja te još s njima izvoditi računske operacije. Negativne cijele brojeve treba povezati sa svijetom oko sebe (npr. temperatura zraka zimi, račun u banci, vodostaj rijeke.). Koristiti prikladne slike (npr. termometra…) kao ilustraciju negativnih brojeva. Ubaciti u program sve vezano za geometrijske likove, crtanje, izračunavanje opsega, što je u predloženom programu stavljeno u 1. razred. -Opisuje odnose u ravnini (pripada, ne pripada, paralelno, okomito). – prebaciti u 1. razred, izuzev ishoda učenja - razlikuje geometrijske likove (trokut, četverokut, krug). -Ishod - prepoznaje i imenuje geometrijska tijela (piramida, stožac, valjak, kugla) obraditi u 1. razredu uz ostala geometrijska tijela. -prepoznaje i imenuje četverokute (kvadrat, pravokutnik, paralelogram, trapez) -PARALELOGRAM I TRAPEZ IZBACITI ! -razlikuje pojmove opseg i površina -pojam opsega i izračunavanje opsega likova ( kvadrat i pravokutnik) -Pojam površine. Površina kvadrata i pravokutnika. Površina pravokutnog trokuta. Površina kao umnožak duljina stranica. Opseg različitih geometrijskih likova otkrivati mjerenjem na modelima i stvarima iz svakodnevne okoline uz korištenje metra (krojačkog ili od papira). U NEKIM ZANIMANJIMA JE VAŽAN I ČELIČNI METAR . MANJI LIKOVI SE MOGU MJERITI I GEOMETRIJSKIM PRIBOROM. -određuje oplošje i volumen kocke IZBACITI ! UČENIKU S TEŠKOĆAMA PREVIŠE APSTRAKTNO I ŽIVOTNO NEPRIMJENJIVO! -iz zadanih podataka crta piktogram-MOLIMO IZBACITI -U ZAŠTITI NA RADU SE OBRAĐUJU PIKTOGRAMI. Pojam piktograma uvesti kroz aktivnost učenika. Učenici bi trebali sami prikupiti podatke prebrojavanjem nečega oko njih (npr. mogu kroz prozor 10 minuta promatrati ulicu i bilježiti boju automobila koji prolaze). Zatim izraditi grafički prikaz podataka koje su prikupili (npr. broj automobila određene boje prikazati istim brojem točkica te boje). 3.RAZRED - Objašnjava i računa postotak i postotni iznos uz pomoć džepnog računala. –„objašnjava“ PREVISOKI ISHOD -Crta i očitava cjelobrojne koordinate točaka u prvom kvadrantu koordinatnog sustava. – IZBACITI U POTPUNOSTI – presloženo i nije jasna neophodna svrha u svakodnevnom životu učenika koji se obrazuju u posebnom programu -Određuje udaljenost točaka u koordinatnom sustavu – IZBACITI U POTPUNOSTI – presloženo i nije jasna svrha u svakodnevnom životu -određuje udaljenost dviju točaka s istom apscisom ili ordinatom - IZBACITI! PREAPSTRAKTNI SADRŽAJI ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA ! -mjeri površinu i opseg trokuta i kruga ucrtanih u kvadratnoj mreži prebrojavanjem jediničnih kvadrata i jediničnih duljina -ŠKOLA ZA ŽIVOT – PRIKLADNIJE JE IZRAČUNATI OPSEG I POVRŠINU KVADRATA I PRAVOKUTNIKA – POTREBNO ZA POSTAVLJANJE I KUPNJU PLOČICA I/ILI PARKETA! -Određuje opseg i površinu trokuta i kruga – IZBACITI PRESLOŽENO ZA NAŠE UČENIKE -Prikupljene podatke prikazuje uz pomoć tablice i stupčastog dijagrama. - IZBACITI U POTPUNOSTI – PRESLOŽENO	Djelomično prihvaćen	Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom. Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju razreda ili odgojno obrazovnog ciklusa. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika. Prihvaćaju se neki od prijedloga za olakšavanjem ishoda i sadržaja: - u ishodima A.1.3. i A.1.4. rad sa zagradama stavlja se kao prošireni sadržaj - u razradi ishoda B.1.2. briše se “U pravokutnom trokutu razlikuje i imenuje katete i hipotenuzu.” - glagol objašnjava u ishodima A.3.3. i A.3.4. je presložen te je zamijenjen glagolom/ishodom niže kognitivne razine - preformulirane su razrada i preporuke ishoda C.3.2. da bi bilo jasnije kako se preporuča ostvariti taj ishod.
13	Petra Međimorec Grgurić	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Poštovani, U članku IV. nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju predviđa se uvođenje svih nastavnih predmeta (novih i postojećih) prema novim kurikulumima od šk.god. 2023./2024., osim stranih jezika koji bi se uvodio postupno, godinu po godinu. Time se onemogućava postupnost i nadogradnja složenijih ishoda učenja na jednostavnije. Predlažem da se i svi nastavni predmeti uvode postupno, godinu po godinu i to od 1., 5. razreda OŠ te od 1. razreda SŠ iz svih predmeta, odnosno od razreda u kojem se koji predmet pojavljuje. Time bi se svim učenicima omogućilo usvajanje cjelokupnih predviđenih kurikuluma postupno i odgovarajućim redoslijedom nastavnih cjelina. Ukoliko se odjednom uvedu svi predmeti osim stranih jezika, učenike će se dovesti u situaciju da primjerice u 3. razredu SŠ prvi puta imaju Informatiku, Tehničku kulturu, Domaćinstvo, … bez ikakvog predznanja potrebnog za svladavanje odgojno obrazovnih ishoda koji se nalaze u kurikulumu za 3. razred. Ovo je samo jedan primjer koji će se pojaviti u praksi i postaviti učenike pred nerealne zahtjeve. Također, primjerice iz nastavnog predmeta Matematike, novi i stari kurikulum se značajno razlikuju – neki odgojno obrazovni ishodi koji se trenutno obrađuju u 2. razredu, prema novom kurikulumu nalaze se u 1. razredu, što će u praksi značiti kako učenici koji će iduće godine biti učenici 2. razreda nikada neće obrađivati te odgojno obrazovne ishode (npr. PP MAT SŠ B.1.2., PP MAT SŠ C.1.3., ...). Ako nam je poznato da se i Matematika, kao i drugi predmeti postupno gradi od jednostavnijih ka složenijim ishodima, onemogućit ćemo tim generacijama učenika poštivanje osnovnih metodičkih postulata.	Djelomično prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) kojom je propisano da se Nastavni plan posebnih kurikuluma za osnovnu školu primjenjuje od 2023./2024. školske godine za sve učenike s teškoćama u razvoju koji svladavaju poseban program uz individualizirane postupke u osnovnoj školi te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Prijedlog vezan uz postupno uvođenje predmetnih kurikuluma za osnovnu školu se ne prihvaća budući da isti sadrže strukturu, odgojno-obrazovne ishode i sadržaje koji osiguravaju kontinuitet u usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda uvažavajući učenikove razvojne osobitosti i individualne potrebe. Edukacijski rehabilitatori koji provode posebne programe osposobljeni su za primjenu i provedbu predmetnih kurikuluma definiranih u Nastavnom planu i programu odgoja i školovanja učenika s teškoćama u razvoju (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, Posebno izdanje, broj 4, Zagreb, rujan 1996.) kao i predmetnih kurikuluma sadržanih u Nacrtu Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju te svojim edukacijsko-rehabilitacijskim radom mogu osigurati kontinuitet provedbe predmetnih kurikuluma posebnog programa. Prijedlog vezan uz postupno uvođenje predmetnih kurikuluma za srednju školu se prihvaća na način da će se predmetni kurikulumi za srednju školu uvoditi postupno u 1., pa u 2. pa u 3. razred počevši od školske godine 2024./2025. Navedeno će biti sadržano u odluci ministra o donošenju nastavnog plana posebnih kurikuluma za srednju školu.
14	Srednja škola - Centar za odgoj i obrazovanje	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Osvrt Aktiva Politike i gospodarstva i Izborne nastave Etike na Nacrt odluke o donošenju Posebnog nastavnog programa za Politiku i gospodarstvo i Etiku Politika i gospodarstvo Program nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo je u većini dobro strukturiran. Omogućuje učeniku stjecanje osnovnih političkih znanja i priprema učenika za sudjelovanje u zajednici na temelju informiranosti, ali i odgovornosti za zajednicu kojoj pripada te razvija političku i ekonomsku pismenost. U većini ishoda vodilo se računa o sposobnostima učenika. Zbog teškoća učenika i apstraktnosti pojmova neke ishode bi trebalo pojednostaviti ili ukloniti ili dodati da ih ostvaruje uz pomoć i vođenje nastavnika: POLITIČKA PISMENOST -PP SSŠ PG A.4 -navodi institucije Europske unije ( učenici teško pamte i razlikuju nazive institucija čije nazive ne susreću u svakodnevnom životu) EKONOMSKA PISMENOST PP SSŠ PG C2. -razlikuje fiskalnu politiku od drugih vrsta ekonomske politike uz pomoć i vođenje nastavnika Odgojno obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda -navodi obilježja tržišta, konkurencije, ulogu proračuna i bankarskog sustava uz pomoć i vođenje nastavnika ETIKA (izborni predmet) U cijelom dokumentu za ocjenu dobar ishodi su previše postavljeni, samo mali dio naših učenika koji su jačih sposobnosti bi mogli ostvariti navedene ishode. Intelektualno funkcioniranje naših učenika je na razini konkretnog zaključivanja, dok složeniji oblici prosuđivanja često nisu prisutni, pa tako "poticanje složenih oblika mišljenja" navedeno u vrijednostima i načelima Etike nije ostvarivo. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja Etike su većinom presloženi za naše učenike pa samim time neprimjereni njihovim specifičnim teškoćama i mogućnostima usvajanja novog gradiva. Stoga ih je potrebno reducirati/dodatno razraditi, kao primjerice sljedeće odgojno-obrazovne ciljeve: · "upoznavanje s etikom kao filozofijskom i znanstvenom disciplinom...." ovaj cilj bi trebao biti dodatno razrađen pa dodati „upoznavanje na najjednostavnijoj razini“, s obzirom da je navedeni cilj poprilično širok · "razvoj sposobnosti povezivanja interdisciplinarnih znanstvenih sadržaja… s vlastitim iskustvima, neznanstvenim pristupima i filozofsko-etičkim pristupom, kao pretpostavka cjelovitoga sagledavanja, artikuliranja i razrješavanja etičkih problema suvremenoga i budućega društva te svijeta suočenoga s nepredvidivim posljedicama nagloga znanstveno-tehnološkoga razvoja itd.“ · „razvoj komunikacijsko-informacijskih i prezentacijskih vještina (pretraživanje i izbor relevantnih informacija, organizacija, iznošenje i obrana stajališta, aktivno slušanje, razumijevanje, kritičko prihvaćanje i opovrgavanje suprotstavljenih stajališta) kao ključnih pretpostavki kritičkoga mišljenja, naglašavajući pritom prihvaćanje i poštovanje drugih osoba“ Dodatno u preporukama za ostvarivanje ishoda potrebno je dodati podršku nastavnika, koja je ključna u radu s našim učenicima. Primjerice naši učenici nisu u mogućnosti samostalno izraditi digitalni poster te objaviti isti na mrežnoj stranici škole, ovo bi bilo moguće samo uz podršku nastavnika. PP SŠ ETK A.1.3. – ovdje je primjerice navedeno kako učenik navodi moguća rješenja moralnog problema iz svakodnevnog života“ što je presloženo za većinu naših učenika pa bi bilo potrebno dodati da učenik odabire moguća rješenja moralnih problema uz podršku nastavnika. PP SŠ ETK A.2.2. – cjelokupna obvezna tema: „Društvo i država“ sadrži ishode koji su presloženi i preapstraktni za naše učenike. Dodatno, bitno je uzeti u obzir da se teme koje su vezane uz politiku i državu već obrađuju u sklopu predmeta Politika i gospodarstvo. PP SŠ ETK A.3.1. navedeno je prekompleksno za naše učenike: “Učenik određuje temeljne etičke pojmove povezane s moralnim i etičkim problemima u području medicine. Etička pitanja u vezi s pravima pacijenata« PP SŠ ETK B.2.1. PP SŠ ETK B.3.1. PP SŠ ETK B.3.2. – ponovno ishodi su preopširni i presloženi, te nije jasno kako će se njihovo ostvarenje utvrditi. Kao primjerice u sljedećim ishodima: · „učenik poštuje ljudska prava i zauzima se za etičke vrijednosti“, · „izabire u djelovanju postupke kojima ne ugrožava ljudska prava“ · „širi etički i bioetički senzibilitet“ · „zalaže se za vrijednosti poput odgovornosti, empatije, altruizma i solidarnosti“. · “u djelovanju etički promišlja o problemima ljudi, drugih živih bića, prirode i budućih generacija te potiče na moralno djelovanje” F. Učenje i poučavanje predmeta: Uloga učitelja Navedeno je kako učenje i poučavanje predmeta prema ovom kurikulumu može biti provjereno isključivo učitelju sa završenim sveučilišnim studijem filozofije što je protivno članku 8. stavku 4. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju. U navedenom Pravilniku stoji: “Posebni program uz individualizirane postupke iz svih predmeta provodi se u posebnim razrednim odjelima škole, a provodi ga edukacijski rehabilitator i učitelj/nastavnik sukladno Zakonu i provedbenom propisu koji propisuje odgovarajuću vrstu obrazovanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika.” Čl.8,st.4 Dakle predmet Etika prema navedenome izvodi nastavni edukacijski-rehabilitator.	Djelomično prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. POLITIKA I GOSPODARSTVO Uz ishode nije potrebno posebno navoditi da se oni usvajaju “uz pomoć i vođenje nastavnika”. Navedeno pripada domeni autonomije nastavnika koji ishode i izvodi u radu s učenicima. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom. Upravo zbog toga, u poglavljima ovog kurikuluma Uloga nastavnika i Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda opisana je uloga nastavnika u procesu učenja i poučavanja, a ona uključuje i usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda uz pomoć i vođenje nastavnika. ETIKA Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom. Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju razreda ili odgojno obrazovnog ciklusa. Briše se dio koji kaže da nastavu izvodi isključivo nastavnik filozofije. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika.
15	Ana Novosel	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Nije mi jasno zašto se informatika uvodi svim učenicima od školske godine 2034./2024. bez obzira koji su razred, a strani jezik ne...	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja Odlukom o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) i Nacrtom Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju propisuje primjenu navedenih dokumenata kao i nastavne predmete (obvezne i izborne) s godišnjim brojem sati po razredima uvažavajući razvojne osobitosti učenika s teškoćama u razvoju.
16	DALIBOR VUKALOVIĆ	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Poštovani, - žao mi je što se u izradi ovog posebnog programa nije vodilo računa o trenutnoj izradi kurikuluma za stjecanje kvalifikacija namijenjenih učenicima s teškoćama. Mnogi ishodi se preklapaju. - također, kako nema navedenih kadrovskih uvjeta za izvođenje navedenih predmetnih kurikuluma zanima me na koji ćemo se dokument pozivati kod raspodjele satnice ili objavljivanja natječaja za ta radna mjesta?	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o imenovanju radnih skupina za izradu nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu kojom je imenovano šest (6) radnih skupina. Imenovani članovi radnih skupina međusobno su surađivali prilikom izrade predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu i srednju školu, posebnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada te posebnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma. Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) propisuje „kadrovske uvjete za izvođenje navedenih predmetnih kurikuluma“ te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
17	Ivana Uranija	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Podržavam mogućnost izbornog predmeta Engleskog jezika u osnovnoj školi. Budući da je ovim nacrtom predviđena mogućnost izbornog predmeta Engleskog jezika samo za učenike 1. razreda u 2023.2024. g, zanima me što je s učenicima koji su se npr. školovali prva četiri razreda po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i onda u 5. razredu započnu školovanje po posebnom programu, što je često u praksi? Oni bi također trebali imati mogućnost izbornog predmet Engleskog jezika jer su ga imali prva četiri razreda unutar redovnog sustava obrazovanja.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja Odlukom o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) i Nacrtom Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju propisuje primjenu navedenih dokumenata. Navedenim proizlazi da svi učenici s teškoćama u razvoju koji nisu obuhvaćeni navedenim odlukama neće moći ostvariti navedena prava.
18	JOSIP CRNKOVIĆ	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva! Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Učenici s govorno jezičnim teškoćama koriste neverbalnu komunikaciju i/ili potpomognutu komunikaciju kako bi ostvarili zadane ishode.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Ureda daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
19	Višnja Popović	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Poštovani prvo želim čestitati povjerenstvu na odlično odrađenom poslu u tako kratkom roku za kurikulum tjelesne i zdravstvene kulture Kurikulum je dobro pripremljen, izbalansiran, a ishodi su odlično, postupno i realno postavljeni.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, kao i na pozitivnom komentaru.
20	ĐANA BAFTIRI	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Poštovani, Navodim primjedbe koje se odnose na objavljen dokument za srednje škole-Engleski jezik. Unatoč činjenici da se kurikulum odnosi na učenje engleskog jezika u 9.,10. i 11. godini učenja treba imati na umu osobitosti učenja i usvajanja materinskog i stranog jezika kod učenika koji se školuju u posebnom programu uz individualizirane postupke. Ovi učenici se iznimno slabije pisano i usmeno izražavaju, otežano usvajaju jezične strukture i imaju slabiji vokabular. Imajući na umu ove spoznaje smatram kako je predloženi kurikulum nastavnog predmeta Engleski jezik u srednjoj školi (pri određivanju razine ishoda) neprecizno definiran npr. razumije, govori, piše dug i jednostavan tekst, djelomično razumijevanje, govorenje ili pisanje i dr. Tako nisu date pobliže smjernice o duljini i razini jednostavnosti tekstova za učenje npr. prema broju riječi i sl. Također bi bilo korisno da su autori ovog dokumenta dali primjere tekstova za svaki razred koji bi bili važne vodilje za izvoditelje nastavnog predmeta Engleski jezik koji se po prvi puta počinje izvoditi u posebnom programu uz individualizirane postupke. U Preporuci za ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda između ostaloga je navedeno kako "tekst može biti jezično i sadržajno prilagođen"-MOLIM IZMIJENITI UMJESTO MOŽE-TREBA. U Sadržajima za ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda navodi se kako se "leksičke strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika..."-LIJEPO MOLIM DODATI MOGUĆNOSTIMA I INDIVIDUALNIM POTREBAMA UČENIKA. Što se tiče upotrebe aktivnih glagola učestalo se koriste forme „djelomično“ umjesto da se rabe glagoli prema razini Bloomove taksonomije, a također se upotrebljavaju po dva glagola uzastopno. Nadalje kod ishoda PP SŠ EJ (2) C.2.2. i C.2.3. predložene razine ishoda za najviši i ishod za ocjenu „dobar“ su veoma slične, pa se predlaže za ocjenu „dobar“ preciznije definirati prijedlog aktivnog glagola vodeći računa o razinama učenja. Ishode PP SŠ EJ C.1.2., C.1.3., C.2.2., C.2.3., C.3.2., C.3.3. (u sve tri godine) smatram presloženima za učenike koji se školuju u posebnom programu uz individualizirane postupke. PP SŠ EJ (2) C.2.2 u razradi ishoda „sudjeluje u vrlo kratkim predstavama“ –MOLIM DODATI NA NAJJEDNOSTAVNIJOJ RAZINI.	Djelomično prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu sa svojim individualiziranim kurikulumom. Odgojno-obrazovne ishode učenik će usvajati tijekom cjelokupnog ciklusa obrazovanja. Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju razreda ili odgojno obrazovnog ciklusa. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika. Smjernice o duljini tekstova navedene su u uvodu poglavlja D. Navođenje primjera tekstova nije predmet kurikuluma. Prihvaćaju se komentari na ishode u domeni C. tako što su preoblikovani odgojno-obrazovni ishodi. Odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene C. Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava se učenikov afektivni i kognitivni razvoj, razvoj kritičkoga mišljenja, kreativnoga izražavanja i metakognitivnih sposobnosti te razvoj medijske pismenosti. Time se razvija učenikova uloga u procesu učenja jezika i potiče na učinkovito reguliranje vlastitoga učenja, tj. ovladavanja engleskim jezikom. Ostvarenost ishoda iz domene B. Međukulturna kompetencija i C. Samostalnost u ovladavanju jezikom prate se i formativno vrednuje u rubriku bilježaka.
21	ĐANA BAFTIRI	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Poštovani, podržavam nacrt Odluke o donošenju posebnog nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Komentirala bih prijedlog za srednju školu: MATEMATIKA Učenici koji se školuju u PP uz individualizirane postupke otežano svladavaju matematičke vještine. Njihovo mišljenje je na razini konkretnog, a mnogi učenici nemaju razvijene predmatematičke vještine. Sukladno tome, razina ishoda koji se navode u ovom prijedlogu je presložena. Također, sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda nisu u dovoljnoj mjeri povezani sa životom i strukom koji učenici izučavaju. OBRATITI POZORNOST NA POGREŠNO NAPISANE RIJEČI U CIJELOM DOKUMENTU. PP MAT SŠ A.1.3. PRESLOŽENI SADRŽAJI SU: - „uočava svojstva množenja (komutativnost, asocijativnost, množenje s 1 i s 0) -„množi jednoznamenkastim prirodnim brojem ili dekadskom jedinicom bez džepnog računala, a ostale prirodne brojeve pomoću džepnog računala “ NEKI UČENICI NE MOGU BEZ DŽEPNOG RAČUNALA! - poštuje redoslijed računskih operacija i računa sa zagradama PRESLOŽEN SADRŽAJ, MOLIMO UKLONITI. - rješava najjednostavnije tekstualne zadatke s primjenom u životnim situacijama te razlikuje situacije u kojima treba zbrajati, a u kojima množiti“ (DODATI UZ POMOĆ I PODRŠKU NASTAVNIKA) PP MAT SŠ A.1.4. - dijeli brojevima 2, 3, 4, 5 i 10 bez ostatka bez džepnog računala, a ostale prirodne brojeve pomoću džepnog računala NEKI UČENICI NE MOGU BEZ DŽEPNOG RAČUNALA! - poštuje redoslijed računskih operacija i računa sa zagradama PRESLOŽEN SADRŽAJ, MOLIMO UKLONITI. Preporuka za usvajanje odgojno -obrazovnih ishoda: „Prema individualnim mogućnostima učenika rješavati brojevne izraze s dvije ili tri različite operacije i jednom ili dvije zagrade poštujući redoslijed računskih operacija uz korištenje džepnog računala.“ OVE ZADATKE NIJE U MOGUĆNOSTI RIJEŠITI VEĆINA UČENIKA. PP MAT SŠ A.1.5. PRESLOŽENI SADRŽAJI SU, MOLIMO UKLONITI: -prebraja elemente skupa i određuje kardinalni broj skupa. - određuje uniju i presjek dvaju skupova nabraja elemente skupa te određuje kardinalni broj skupa -Skupove prikazivati slikovno Vennovim dijagramima. PP MAT SŠ B.1.2. PRESLOŽENI SADRŽAJI SU, MOLIMO UKLONITI: - u pravokutnom trokutu razlikuje i imenuje katete i hipotenuzu PP MAT SŠ C .1.2. PRESLOŽENI SADRŽAJI SU, MOLIMO UKLONITI: - računa vrijeme proteklo od-do (mjeri vremenski interval) PRESLOŽENI SADRŽAJI SU: MOLIMO UKLONITI. PP MAT SŠ A.2.1. Primjenjuje cijele brojeve u opisivanju i prikazivanju veličine i redoslijeda. - zapisuje cijele brojeve od –20 do 20, prikazuje ih na brojevnom pravcu te ih uspoređuje PP MAT SŠ A.2.2. Zbraja i oduzima cijele brojeve. - zbraja brojeve od –20 do 20 uz pomoć brojevnog pravca PREDLAŽEM STAVITI U PRVI RAZRED PRIJE OBRAĐIVANJA GEOMETRIJSKIH LIKOVA I TIJELA. PP MAT SŠ B.2.1. Opisuje odnose u ravnini (pripada, ne pripada, paralelno, okomito). PP MAT SŠ C.2.1. Određuje površinu geometrijskih likova. - određuje površinu pravokutnog trokuta PRESLOŽENI SADRŽAJI, MOLIMO UKLONITI. PP MAT SŠ D.2.1. Crta piktogram i čita podatke iz piktograma. - iz zadanih podataka crta piktogram PRESLOŽENI SADRŽAJI, MOLIMO UKLONITI. PRESLOŽENI SADRŽAJI, MOLIMO SVE UKLONITI DOLJE NIŽE. PP MAT SŠ A.3.3. Racionalne brojeve zapisuje u obliku postotka. - objašnjava pojam postotka na zadanim primjerima Povezati postotak s razlomcima nazivnika 2, 3, 4, 5 i 10 uz grafičke prikaze. PP MAT SŠ A.3.4. Objašnjava i računa postotak i postotni iznos uz pomoć džepnog računala. PP MAT SŠ B.3.1. Crta i očitava cjelobrojne koordinate točaka u prvom kvadrantu koordinatnog sustava. PP MAT SŠ C.3.1. Određuje udaljenost točaka u koordinatnom sustavu - određuje udaljenost dviju točaka s istom apscisom ili ordinatom PP MAT SŠ C.3.2. Određuje opseg i površinu trokuta i kruga; POVRŠINA TROKUTA-PRESLOŽEN SADRŽAJ PP MAT SŠ D.3.1. „Prikupljene podatke prikazuje uz pomoć tablice i stupčastog dijagrama. - opisuje podatke prikazane u tablici ili uz pomoć stupčastog dijagrama- PRESLOŽEN SADRŽAJ, MOLIMO UKLONITI. Crta i očitava cjelobrojne koordinate točaka u prvom kvadrantu koordinatnog sustava. PRESLOŽEN SADRŽAJ, MOLIMO UKLONITI. Učenici zapisuju podatke koje vide oko sebe npr. boja očiju, kose, cipele/patike PATIKE NISU KNJIŽEVNA RIJEČ. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA Potrebno je navesti korelacije s Nastavnim predmetima u srednjoj školi. Najznačajniji su: Stručna praksa i Tehnologija zanimanja s vježbama.	Djelomično prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom. Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju razreda ili odgojno obrazovnog ciklusa. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika. Prihvaćaju se neki od prijedloga za olakšavanjem ishoda i sadržaja: - u ishodima A.1.3. i A.1.4. rad sa zagradama stavlja se kao prošireni sadržaj - u razradi ishoda B.1.2. briše se “U pravokutnom trokutu razlikuje i imenuje katete i hipotenuzu.” - glagol objašnjava u ishodima A.3.3. i A.3.4. je presložen te je zamijenjen ishodom niže kognitivne razine - preformulirane su razrada i preporuke ishoda C.3.2. da bi bilo jasnije kako se preporuča ostvariti taj ishod - u ishodu D.3.1. riječ „patike“ zamijenjena riječju „tenisice“
22	ĐANA BAFTIRI	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Poštovani, podržavam nacrt Odluke o donošenju posebnog nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Komentirala bih prijedlog za srednju školu: POLITIKA I GOSPODARSTVO Predmetni kurikulum je dobro strukturiran, vodilo se računa o razinama ishoda obzirom na mogućnosti učenika koji se školuju u posebnom programu uz individualizirane postupke. Primjedba na PP SSŠ PG C.2 EKONOMSKA I TRŽIŠNA ULOGA U DRŽAVI SU PRETEŠKI I SUVIŠE APSTRAKTNI ZA UČENIKE. Ocjena "dobar" predviđa ishod "navodi obilježja tržišta, konkurencije, ulogu proračuna i bankarskog sustava" je iznimno teška za naše učenike, kao i ostali ishodi npr. "opisuje ulogu banke i glavne elemente bankarskog sustava", "razlikuje fiskalnu politiku od drugih vrsta ekonomske politike" i dr. ETIKA (izborni predmet) U cijelom dokumentu su ishodi previše visoko postavljeni, čak i za ocjenu dobar. U vrijednostima i načelima Etike se navodi "poticanje složenih oblika mišljenja". U posebnom programu uz individualizirane postupke se školuju učenici s intelektualnim teškoćama lakšeg stupnja koji uglavnom imaju oskudan vokabular, slabije se usmeno i pismeno izražavaju, a njihovo intelektualno funkcioniranje je na razini konkretnog zaključivanja, dok složeniji oblici prosuđivanja često nisu prisutni. Osim toga, ovi učenici imaju slabije socijalizacijsko iskustvo. U odgojno-obrazovnim ciljevima učenja i poučavanja Etike u prvoj točci: "upoznavanje s etikom kao filozofijskom i znanstvenom disciplinom...." TREBA DODATI NA NAJJEDNOSTAVNIJOJ RAZINI. U drugoj i trećoj točci treba reducirati ciljeve npr. "razvoj sposobnosti povezivanja interdisciplinarnih znanstvenih sadržaja… s vlastitim iskustvima, neznanstvenim pristupima i filozofsko-etičkim pristupom, kao pretpostavka cjelovitoga sagledavanja, artikuliranja i razrješavanja etičkih problema suvremenoga i budućega društva te svijeta suočenoga s nepredvidivim posljedicama nagloga znanstveno-tehnološkoga razvoja itd.“ SVE NAVEDENO JE PRESLOŽENO ZA NAŠE UČENIKE -„razvoj komunikacijsko-informacijskih i prezentacijskih vještina (pretraživanje i izbor relevantnih informacija, organizacija, iznošenje i obrana stajališta, aktivno slušanje, razumijevanje, kritičko prihvaćanje i opovrgavanje suprotstavljenih stajališta) kao ključnih pretpostavki kritičkoga mišljenja, naglašavajući pritom prihvaćanje i poštovanje drugih osoba“ VEĆINA TOGA JE PRESLOŽENO, A U NEKIM DIJELOVIMA JE POTREBNO DODATI UZ POMOĆ I PODRŠKU NASTAVNIKA PP SŠ ETK A.1.3. „navodi moguća rješenja moralnog problema iz svakodnevnog života“ PRESLOŽENO-treba dodati odabire moguća rješenja… uz podršku nastavnika PP SŠ ETK B.1.1. Za ocjenu „dobar“ je predviđeno: „izražava samopoštovanje i poštovanje prema drugima neovisno o različitostima“ (POTREBNO JE PREFORMULIRATI, OBZIROM DA NAŠI UČENICI IMAJU ZNAČAJNO SLABIJE RAZVIJENO SAMOPOŠTOVANJE) Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda u prvom razredu: OBAVEZNO DODATI UZ PODRŠKU NASTAVNIKA. „Izrada digitalnih postera i objavljivanje na mrežnoj stranici škole“: UKOLIKO BI IH IZRAĐIVALI UČENICI SAMI TO JE PRESLOŽENO! POTREBNA PODRŠKA. PP SŠ ETK A.2.2. „temeljni etički pojmovi u politici i pravu…“ PRESLOŽENI ISHODI ZA NAŠE UČENIKE! OVI SADRŽAJI SE VEĆ OBRAĐUJU U POLITICI I GOSPODARSTVU, PREAPSTRAKTNI SU. PREDLAŽEM DODATI ŽIVOTNIJE TEME KOJE BI BILE UČENICIMA IZNIMNO POTREBNE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU. „Ljudska prava i društveni pokreti“ PRESLOŽENO ZA NAŠE UČENIKE-POTREBNO JE SMANJITI BROJ PONUĐENIH IZBORNIH TEMA! NIJE MI JASNO KAKO ĆE UČENIK KOJI NE RAZUMIJE TERMIN HOMOSEKSUALNOST SHVATITI LGBTQ POKRETE? PP SŠ ETK B.2.1. PP SŠ ETK B.3.1. PP SŠ ETK B.3.2. KAKO ĆE SE UTVRDITI OSTVARENJE ISHODA? „Učenik poštuje ljudska prava i zauzima se za etičke vrijednosti“, „izabire u djelovanju postupke kojima ne ugrožava ljudska prava“ „širi etički i bioetički senzibilitet“ i „zalaže se za vrijednosti poput odgovornosti, empatije, altruizma i solidarnosti“ POTREBNO JE PREISPITATI ODABIR PRECIZNIH I AKTIVNIH GLAGOLA, UZ PRIPADAJUĆE UVJETE IZVRŠENJA TIH AKTIVNOSTI TE RAZINE SLOŽENOSTI ISHODA UČENJA. Uloga učitelja „Učenje i poučavanje predmeta Etika prema ovome kurikulumu može biti povjereno isključivo učitelju sa završenim sveučilišnim studijem filozofije.“ NIJE U SKLADU S VAŽEĆIM ZAKONSKIM PROPISIMA! MOLIM UKLONITI.	Djelomično prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. POLITIKA I GOSPODARSTVO Ishodi koje navodite odnose se na nastavni sadržaj koji je nužno ostvariti. Ti se ishodi ostvaruju uz pomoć i vođenje nastavnika koji autonomno i stručno prilagođava sadržaj učenicima i njihovim teškoćama. Odgojno-obrazovne ishode učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Pojedini učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom. Uloga nastavnika opisana je u poglavljima kurikuluma Uloga nastavnika i Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. ETIKA Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom. Sadržaj opisan u kurikulumu je kratak opis onoga što je nužno i važno učiti i poučavati i daje jasno usmjerenje učenju i poučavanju u pojedinome organizacijskom području predmetnoga kurikuluma. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika. Kurikulumom se definira razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ (što nikako nije isto što i ocjena dobar) koja predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju razreda ili odgojno obrazovnog ciklusa. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda sadržavaju smjernice kojima se naglašava važnost pojedinih elemenata ishoda. Preporučene elemente učitelji i nastavnici mogu birati na temelju vlastite procjene primjerenosti i relevantnosti za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda u specifičnome školskom i razrednom okruženju. U preporukama su prikazani određene ilustrativne primjere sadržaja (obrade tema), kao i metodičke preporuke vezane uz metode učenja i poučavanja koje su nužne da bi se ostvario ishod ili skupina ishoda. Time se nastoji bolje objasniti značenje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja učenja te detaljnije opisati što predstavlja očekivano učenje. Ti primjeri mogu bolje opisati dubinu i širinu ishoda, posebno kad se odnose na više razine kognitivnih procesa, primjenu znanja, rješavanje problema i slično, ali sami ne služe kao prikazi svih mogućih aktivnosti učenja koje učenici moraju proći niti kao pokazatelji postignuća učenika. Oni nisu zadani kao zahtjev kurikuluma, već predstavljaju prijedloge, primjere koje učitelji i nastavnici koji trebaju dodatnu potporu mogu upotrijebiti za lakše orijentiranje u zahtjevima i razvijanje zajedničkog razumijevanja o tome što se uči i poučava, kao i za planiranje učenja i poučavanja. Iako u kurikulumu piše da nastavnik sam izabire nekoliko izbornih tema (dakle, nije definiran niti broj izbornih tema koje nastavnik radi s učenicima) broj tema je revidiran. Ako nastavnik procijeni da su neke teme preapstraktne za njegove učenike jednostavno će izabrati teme koje može raditi sa svojim učenicima (npr. samo radnička i ekološka prava). Briše se dio koji kaže da nastavu izvodi isključivo nastavnik filozofije.
23	Tajana Šarić	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Poštovani, sviđa mi se uvođenje predmeta Domaćinstvo i Tehnička kultura, kao i stranog jezika te Informatika. Zbunjena sam oko organizacije stranog jezika u srednjoj školi pošto je u SŠ strani jezik obavezan (ako sa dobro shvatila), a u OŠ izborni predmet. Hoće li onda vremenom u SŠ za strani jezik biti početni i napredniji stupanj? Također, pitam se što je s predmetom Tehnologija zanimanja i Praktična nastava u SŠ? Nigdje se ne spominje.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) i Odluku o donošenju Nastavnog plana posebnih kurikuluma za srednju školu kojima su propisani predmetni kurikulumi (obvezni i izborni), drugi oblici nastave, drugi oblici rada, međupredmetne teme i godišnji broj sati po razredima te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
24	Ines Lovrić	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Poštovani, u potpunosti podržavam nacrt Odluke o donošenju posebnog nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
25	Kata Špika	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Pozdravljam i u potpunosti podržavam nacrt Odluke o donošenju posebnog nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s poteškoćama u razvoju. Na UNESCO-ovoj Svjetskoj konferenciji o posebnim obrazovnim potrebama održanoj 1994. godine u Španjolskoj usvojena je Izjava i Okvir za akciju kojima se promiče pravo svakog djeteta da, bez obzira na njegovo fizičko, intelektualno, emocionalno, socijalno, jezično ili drugo stanje, bude uključeno u redovni obrazovni sustav. Navedeno upućuje na to kako osobe s invaliditetom sukladno Zakonu moraju i u segmentu elektroničkih komunikacija imati jednake mogućnosti kao i sve ostale osobe bez invaliditeta. Prema Orijentacijskoj listi Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju postoje sljedeće kategorije teškoća: oštećenja vida, oštećenja sluha, oštećenja jezično-govorne glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju, oštećenja organa i organskih sustava, intelektualnih teškoća, poremećaji u ponašanju i oštećenja mentalnog zdravlja te postojanje više vrsta teškoća u psihofizičkom razvoju. Jednakost i ravnopravnost u kontekstu inkluzivnog društva promiču se i kroz razne dokumente. To potvrđuje i svrha Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom koja je sljedeća: „Promicanje, zaštita i ispunjavanje punog i ravnopravnog uživanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda svih osoba s invaliditetom i promicanje poštivanja njihovog urođenog dostojanstva.“ U sustavu školstva se to može primijetiti iz brojnih situacija u kojima osobe koje su različite od većine bivaju zadirkivane, izložene brojnim podrugljivim i neumjesnim komentarima što učenicima s poteškoćama u razvoju stvara dodatni teret u radu i naravno otežava njihovu prilagodbu masi. Iako postoje zakonske regulative i brojni drugi dokumenti koji ističu nužnost jednakih prava za sve te isti obvezuju na prihvaćanje različitosti u svim njezinim oblicima, a osobito kada se radi o invaliditetu, u svakodnevici je situacija posve drugačija. Smatram da je potrebno posebno educirati nastavnike za rad s učenicima s poteškoćama u razvoju, jer se u praksi pokazala potreba za bolji pristup radu s takvim učenicima. Kata Špika, prof, španjolskog i francuskog jezika	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Agencije nadležne za obrazovanje kontinuirano provode stručna usavršavanja za djelatnike odgojno-obrazovanog sustava na temu inkluzivnog obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju te je obveza djelatnika odgojno-obrazovanog sustava sudjelovati na stručnim usavršavanjima. Zakonodavni okvir predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokog sustava odgoja i obrazovanja kojeg definira u svojim aktima Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a kojeg provode i ostali sustavi koji skrbe o djeci/učenicima s teškoćama u razvoju i mladima s invaliditetom, omogućava izjednačavanje mogućnosti za njihovo uspješno obrazovanje u za njih najprimjerenijim programima i oblicima školovanja prema njihovim sposobnostima, mogućnostima, potrebama i interesima, a sukladno svim strateškim dokumentima Republike Hrvatske i međunarodnim dokumentima kojima je Republika Hrvatska pristupila. Time je dana prilika i djeci/učenicima/mladima koji imaju znatne razvojne teškoće da se uz rehabilitacijsku i stručnu podršku uspješno obrazuju i po završetku obrazovanja uključe u radnu i socijalnu sredinu u kojoj žive što podrazumijeva visoke standarde u pristupu obrazovanju.
26	TIJANA POPOVIĆ	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU	Poštovani, u posebnim razrednim odjelima čl.8 st.5 prije svega treba promijeniti važeći Pravilnik koji nije definiran prema kriteriju teškoća i stupnjevima istih, što znači da trenutno u praksi po školama imamo u odjelima učenike sa lakšim i većim, višestrukim teškoćama prema orijentacijskoj listi, koji nisu i neće moći usvajati predviđeni novi kurikulum za poseban odjel, odnosno poseban program koji je za učenike sa LMR, ali nije za učenike sa UMR i višestrukim teškoćama ( neverbalne, umjerene mentalne retardacije), stoga bi bilo poželjno uz prijedlog nacrta novog kurikuluma za poseban program i posebne razredne odjele, napraviti i prijedlog novog Pravilnika koji će strogo definirati koji učenici mogu pohađati poseban program na temelju svojih realnih kognitivnih sposobnosti i prema važećoj orijentacijskoj listi vrsta i stupnjeva teškoća, drugim riječima neophodno je napraviti sistematizaciju posebnih odjela, tako da se ne događa kao sada u praksi da u jednom odjelu imamo 5 različitih vrsta i stupnjeva teškoća, odnosno da učenici koji su za posebne skupine za autizam i stjecanje kompetencija za svakodnevni život, uistinu pohađaju programe koji su za njih primjereni, a učenici sa LMR ( lakom mentalnom retardacijom) pohađaju program u posebnom razrednom odjelu, koji i mogu usvajati, te se u konačnici i opismeniti i završiti osnovnu školu i srednju školu za neko pomoćno zvanje. Nacrt prijedloga novog kurikuluma će onda saživiti u svojoj punoj snazi. Srdačan pozdrav, Tijana Popović, prof. rehabilitator	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) definira primjerene programe školovanja i primjerene oblike pomoći tijekom školovanja za učenike s teškoćama u razvoju uvažavajući prvenstveno funkcionalne sposobnosti i mogućnosti učenika s teškoćama u razvoju, a ne samo vrstu i stupanj utvrđene teškoće. Pravilnik, svojim odredbama, predstavlja jedan od oblika razumne prilagodbe na način da se odgojno-obrazovni sustav prilagođava individualnim funkcionalnim sposobnostima učenika s teškoćama u razvoju.
27	Ana Novosel	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, 1. JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO PODRUČJE	Trebalo bi biti jasno naznačeno što u slučaju kada učenik ne može usvojiti predviđeni program tj. koliki je minimum kojeg učenik mora usvojiti za prelazak u viši razred?	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (Narodne novine, broj 67/14 i 63/20) kojim je propisalo postupak utvrđivanja primjerenog programa obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju dok je osnovnoškolsko obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju propisano Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15). Procjenu o primjerenom programu obrazovanja kao i usvojenost nastavnih sadržaja donosi učitelj edukacijski rehabilitator u suradnji sa ostalim učiteljima Razrednog i Učiteljskog vijeća te stručnom službom škole. Nadalje, učitelji edukacijski rehabilitatori imaju potrebnu razinu i vrstu obrazovanja za provedbu posebnih programa s učenicima s teškoćama u razvoju te kompetencije za izradu i provedbu individualiziranih kurikuluma za svakog pojedinog učenika s teškoćama u razvoju. Na temelju rezultata procjene i formativnog vrednovanja (vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje), učitelj edukacijski rehabilitator bi trebao u suradnji sa stručnim suradnikom škole, čim uoči da učenik sporije usvaja ili ne usvaja odgojno-obrazovne ishode, planirati i primjenjivati postupke individualizacije i prilagodbe aktivnosti za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
28	Ana Mihaljevic	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK	Poštovani, zahvaljujem se na iskazanom trudu i želji kako bi novi posebni nastavni programi bili što bolje definirani te olakšali rad kako učenicima s teškoćama u razvoju tako i učiteljima, najčešće rehabilitatorima. Naime, novi prijedlog mi se svidja, no nekako smatram da nam fale jasni kriteriji i procjene tko zapravo i taj posebni program može i usvajati. Djelomična integracija bi trebala imati jasna pravila i kriterije tko je za poseban razredni odjel jer se nerijetko i sve češće dešava da u posebnim razrednim odjelima imamo učenike višestrukih teškoća s umjerenim intelektualnim teškoćama, neverbalnih učenika, učenika iz spektra s pridruženim teškoćama koji su zapravo za stjecanje kompetencija dok učenici za koje bi ovaj program bio od izuzetne koristi sjede u redovnim klupama i ne mogu se nositi s količinom prilogodjenog programa što dovodi do sve većih frustracija i niskog samopoštovanja. Trenutno većina učenika koji su u posebnom odjeljenju pri redovnoj školi nisu u mogućnosti pratiti niti ovaj posebni program već se apsolutno svakom učeniku trebaju posebno sniziti kriteriji te prilagoditi program. Potrebni su jasni kriteriji tko može u djelomičnu integraciju, koje su granice koje učenik mora usvojiti pri posebnom programu kako bismo imali crno na bijelo prilikom procjene usvojenosti znanja. Nerijetko se dešava da imamo učenike kojima je više potrebno stjecanje kompetencija za život. Takodjer potrebno je raščlanjenje razreda prema sposobnostima i mogućnostima učenika, a ne da se ima kombinacija od 1.-8. razreda s različitim teškoćama koje su rijetko kada samo lake intelektualne teškoće. Hvala i lijep pozdrav. Ana Mihaljević, mag. rehab. edu.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (Narodne novine, broj 67/14 i 63/20) kojim je propisalo postupak utvrđivanja primjerenog programa obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju dok je osnovnoškolsko obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju, uključujući obrazovanje po modelu djelomične integracije, propisano Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15). Procjenu o primjerenom programu obrazovanja kao i usvojenost nastavnih sadržaja donosi učitelj edukacijski rehabilitator u suradnji sa ostalim učiteljima Razrednog i Učiteljskog vijeća te stručnom službom škole. Nadalje, učitelji edukacijski rehabilitatori imaju potrebnu razinu i vrstu obrazovanja za provedbu posebnih programa s učenicima s teškoćama u razvoju te kompetencije za izradu i provedbu individualiziranog kurikuluma za svakog pojedinog učenika s teškoćama u razvoju tijekom cijele školske godine te se izmjenjuje se i nadopunjuje prema učenikovim odgojno-obrazovnim potrebama, mogućnostima i sposobnostima kao i prema težini i složenosti nastavnih sadržaja. Na temelju rezultata procjena i formativnog vrednovanja (vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje), učitelj edukacijski rehabilitator bi trebao u suradnji sa stručnim suradnikom/cima škole, čim uoči da učenik sporije usvaja ili ne usvaja odgojno-obrazovne ishode, planirati i primjenjivati postupke individualizacije i prilagodbe aktivnosti za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
29	Mara Modrić	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK	Poštovani, prije svega, jako sam sretna i zadovoljna što Posebni kurikulumi dobivaju novo ruho. Predlažem članovima radne skupine da promisle o složenosti ishoda predloženih za nastavni predmet Hrvatski jezik u osnovnoj školi. Ne mogu se složiti s činjenicom da bi svi navedeni ishodi bili ocijenjeni ocjenom dobar. Po mojem mišljenju bi ovo bili ishodi za ocjenu odličan. Posebne razredne odjele u kojima se provodi posebni kurikulum pohađaju učenici koji imaju lake intelektualne teškoće, umjerene intelektualne teškoće te ponekad i pridružene teškoće. Učenici zbog zdravstvenih problema i osjetljivosti češće izostaju s nastave te bi zbog toga trebalo razmisliti o pojednostavljivanju programa ili makar staviti ocjenu odličan za već raspisane ishode. Mara Modrić, mag.rehab.educ., učitelj edukacijski rehabilitator	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (Narodne novine, broj 67/14 i 63/20) kojim je propisalo postupak utvrđivanja primjerenog programa obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju dok je osnovnoškolsko obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju propisano Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15). Procjenu o primjerenom programu obrazovanja kao i usvojenost nastavnih sadržaja donosi učitelj edukacijski rehabilitator u suradnji sa ostalim učiteljima Razrednog i Učiteljskog vijeća te stručnom službom škole. Nadalje, učitelji edukacijski rehabilitatori imaju potrebnu razinu i vrstu obrazovanja za provedbu posebnih programa s učenicima s teškoćama u razvoju te kompetencije za izradu i provedbu individualiziranih kurikuluma za svakog pojedinog učenika s teškoćama u razvoju. Na temelju rezultata procjene i formativnog vrednovanja (vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje), učitelj edukacijski rehabilitator bi trebao u suradnji sa stručnim suradnikom škole, čim uoči da učenik sporije usvaja ili ne usvaja odgojno-obrazovne ishode, planirati i primjenjivati postupke individualizacije i prilagodbe aktivnosti za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
30	Josipa Brčić	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Hrvatski jezik, 1. razred osnovne škole, 175 sati	Poštovani, pregledavanjem sadržaja za 1. razred osnovne škole je ne samo ambiciozan već ostavlja dojam da je program pisan za učenike redovnog razvoja. Većina učenika koji se školuju prema posebnom programu ne mogu svladati niti jednu trećinu od navedenog u programu bez podrške, a ona nije navedena niti u jednom dijelu programa. To se osobito odnosi na dio PP OŠ HJ B.1.3. gdje bi učenici trebali sami stvarati različite kreativne uratke. Bez vođenja odnosno podrške nemoguća je misija za učenika da samostalno nešto kreira.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (Narodne novine, broj 67/14 i 63/20) kojim je propisalo postupak utvrđivanja primjerenog programa obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju dok je osnovnoškolsko obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju propisano Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15). Procjenu o primjerenom programu obrazovanja kao i usvojenost nastavnih sadržaja donosi učitelj edukacijski rehabilitator u suradnji sa ostalim učiteljima Razrednog i Učiteljskog vijeća te stručnom službom škole. Nadalje, učitelji edukacijski rehabilitatori imaju potrebnu razinu i vrstu obrazovanja za provedbu posebnih programa s učenicima s teškoćama u razvoju te kompetencije za izradu i provedbu individualiziranog kurikuluma za svakog pojedinog učenika s teškoćama u razvoju tijekom cijele školske godine te se izmjenjuje se i nadopunjuje prema učenikovim odgojno-obrazovnim potrebama, mogućnostima i sposobnostima kao i prema težini i složenosti nastavnih sadržaja. Na temelju rezultata procjena i formativnog vrednovanja (vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje), učitelj edukacijski rehabilitator bi trebao u suradnji sa stručnim suradnikom/cima škole, čim uoči da učenik sporije usvaja ili ne usvaja odgojno-obrazovne ishode, planirati i primjenjivati postupke individualizacije i prilagodbe aktivnosti za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
31	Ana Novosel	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Hrvatski jezik, 1. razred osnovne škole, 175 sati	Predviđeno je da učenici u 1. razredu usvoje sva velika formalna slova i pišu riječi i rečenice? Ne znam ima li netko od kolega učenika u 1. razredu koji to može... Smatram kako je taj ishod blago rečeno nerealan jer je to ishod redovnog prvog razreda pa bi učenik u tom slučaju išao u redovan razred po prilagođenom programu. PP OŠ HJ B.1.2. – prepoznaje pjesmu na temelju slušnoga dojma nakon slušnog dodati riječ i vidnog dojma Moje iskustvo kaže kako učenici lakše prepoznaju pjesmu kad je vide ispred sebe po obliku nego na temelju slušnog dojma, a pogotovo u 1. razredu.	Djelomično prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Preoblikovani su neki zahtjevi te dopunjene preporuke koje se odnose na vrijeme i aktivnosti za pisanje slova, tempo usvajanja slova te čitanje. Učitelj na temelju inicijalne procjene kreira tijek usvajanja odgojno-obrazovnih ishoda. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Razrada pojedinih ishoda detaljnije je objašnjena u preporukama za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu sa svojim individualiziranim kurikulumom. Učenik usvaja ishode individualnim tempom.
32	Tanja Biloglav	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Hrvatski jezik, 1. razred osnovne škole, 175 sati	Nadalje, ostaje mi nejasan odgojno-obrazovni ishod na kraju godine na razini "dobar" Je li taj ishod definiran u odnosu na istaknutu razradu ishoda ili se odnosi na nešto drugo? S obzirom na stanje na terenu, kada u razredu imamo od lakih do težih s pridruženim smetnjama, meni je nejasno i pomalo nelogično da je jedinstven kriterij odgojno-obrazovnog ishoda te smatram da bi sve ishode trebalo prilagoditi pojedinom učeniku.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (Narodne novine, broj 67/14 i 63/20) kojim je propisalo postupak utvrđivanja primjerenog programa obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju dok je osnovnoškolsko obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju propisano Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15). Procjenu o primjerenom programu obrazovanja kao i usvojenost nastavnih sadržaja donosi učitelj edukacijski rehabilitator u suradnji sa ostalim učiteljima Razrednog i Učiteljskog vijeća te stručnom službom škole. Nadalje, učitelji edukacijski rehabilitatori imaju potrebnu razinu i vrstu obrazovanja za provedbu posebnih programa s učenicima s teškoćama u razvoju te kompetencije za izradu i provedbu individualiziranih kurikuluma za svakog pojedinog učenika s teškoćama u razvoju. Na temelju rezultata procjene i formativnog vrednovanja (vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje), učitelj edukacijski rehabilitator bi trebao u suradnji sa stručnim suradnikom škole, čim uoči da učenik sporije usvaja ili ne usvaja odgojno-obrazovne ishode, planirati i primjenjivati postupke individualizacije i prilagodbe aktivnosti za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
33	Tanja Biloglav	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Hrvatski jezik, 1. razred osnovne škole, 175 sati	Poštovanje, s obzirom da će se Posebni kurikulum primjenjivati i u posebnim ustanovama u kojoj radim, moj osvrt je isključivo iz tog smjera. PPOŠHJ A.1.4. - razrada ishoda - piše riječi i rečenice Smisao prvoga razreda je , prema iskustvu, rad na grafomotrici, adaptacija na školu, slušanje glasova, razlikovanje slova Neka me netko demantira, ako je doista imao takvoga učenika, ali govoriti o pisanju rečenica u prvom razredu je doista ambiciozno. Jasno mi je da svaki učenik na kraju ima IOP, ali uopće nametati pisanje rečenica mislim da nema potrebe. Da bi učenik pisao rečenicu, mora ju jasno ČUTI, mora ju jasno imati u glavi. Većina učenika slovkanjem čita riječi i rečenice, a o pisanju rečenica nema govora. PPOŠHJB.1.1. pa na dalje - književnost i stvaralaštvo razrada ishoda - govori i komunicira kako se osjeća nakon slušanja ili čitanja, imenuje događaj i likove???? Povezuje događaje i osjećaje iz priče sa svojim osjećajima iz svakodnevnog života? Govorimo o prvom razredu. Učenike uopće treba naučiti što je osjećaj, a kamoli da izražava svoj osjećaje. Ishodi koji se navode za prvi razred se teško mogu očekivati i u trećem razredu. Jednostavno ne vidim smisla u postavljanju ishoda koji su u potpunosti prezahtjevni.	Djelomično prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Preoblikovani su neki zahtjevi te dopunjene preporuke koje se odnose na vrijeme i aktivnosti za pisanje slova, tempo usvajanja slova te čitanje. Učitelj na temelju inicijalne procjene kreira tijek usvajanja odgojno-obrazovnih ishoda. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Razrada pojedinih ishoda detaljnije je objašnjena u preporukama za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu sa svojim individualiziranim kurikulumom. Učenik usvaja ishode individualnim tempom.
34	JOSIP CRNKOVIĆ	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Hrvatski jezik, 1. razred osnovne škole, 175 sati	Kao roditelj neverbalnog dječaka bez intelektualnih poteškoća koji aktivno koristi asistivne tehnologije zadnje 3 godine zdušno pozdravljam uvrštenje Potpomognute komunikacije (PK) u opcije komunikacije. No radi kojeg razloga je rečenica "Potiče se bilo koji oblik komunikacije u skladu s učenikovim govorno-jezičnim sposobnostima (gesta, mimika, grimasa i potpomognuta komunikacija)." uvrštena samo u PP OŠ HJ A.1.1. a ne u PP OŠ HJ A.1.2. i PP OŠ HJ A.1.3. i PP OŠ HJ A.1.4. i PP OŠ HJ A.1.5. i PP OŠ HJ B.1.1. i PP OŠ HJ B.1.2. i PP OŠ HJ B.1.3. i PP OŠ HJ C.1.1.i PP OŠ HJ C.1.2.. Naime, spomenom u jednom području a nespomenom u devet područja izbacili ste PK iz 90% teksta? Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Razina i vrsta podrške se određuje i planira u skladu s individualiziranim kurikulumom svakog učenika, a temeljem njegovih odgojno-obrazovnih potreba pa i potrebe za potpomognutom komunikacijom ako ona postoji.
35	JOSIP CRNKOVIĆ	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Hrvatski jezik, 2. razred osnovne škole, 175 sati	Kao roditelj neverbalnog dječaka bez intelektualnih poteškoća koji aktivno koristi asistivne tehnologije zadnje 3 godine zdušno pozdravljam uvrštenje Potpomognute komunikacije (PK) u opcije komunikacije no radi čega se spominje PK kod PP OŠ HJ A.2.3. a ne kod svih? Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Razina i vrsta podrške se određuje i planira u skladu s individualiziranim kurikulumom svakog učenika, a temeljem njegovih odgojno-obrazovnih potreba pa i potrebe za potpomognutom komunikacijom ako ona postoji.
36	JOSIP CRNKOVIĆ	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Hrvatski jezik, 3. razredosnovne škole, 175 sati	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
37	Tamara Dubrović	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Hrvatski jezik, 4. razredosnovne škole, 175 sati	Poštovani, slažem se s kolegicom Novosel, smatram da je prezahtjevan ishod u 4.r (tijekom godine) savladati sva pisana slova. Moje dosadašnje iskustvo je da većina učenika nije svladala pisana slova do kraja 4.razreda, a neki su se s njima mučili i do 8 razreda. To ne bi trebalo biti mjerilo prijelaza u više razrede.	Djelomično prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Preoblikovani su neki zahtjevi te dopunjene preporuke koje se odnose na vrijeme i aktivnosti za pisanje slova, tempo usvajanja slova te čitanje. Učitelj na temelju inicijalne procjene kreira tijek usvajanja odgojno-obrazovnih ishoda. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Razrada pojedinih ishoda detaljnije je objašnjena u preporukama za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu sa svojim individualiziranim kurikulumom. Učenik usvaja ishode individualnim tempom.
38	Ana Novosel	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Hrvatski jezik, 4. razredosnovne škole, 175 sati	Pisanje pisanim slovima u 4. razredu je vrlo ambiciozan ishod koji bi mnogoj djeci onemogućio prijelaz u viši razred. Neka djeca neće uopće biti u mogućnosti usvojiti pisana slova. Bilo bi dobro to staviti kao opcionalno odnosno ovisno o sposobnostima učenika.	Djelomično prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Preoblikovani su neki zahtjevi te dopunjene preporuke koje se odnose na vrijeme i aktivnosti za pisanje slova, tempo usvajanja slova te čitanje. Učitelj na temelju inicijalne procjene kreira tijek usvajanja odgojno-obrazovnih ishoda. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Razrada pojedinih ishoda detaljnije je objašnjena u preporukama za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu sa svojim individualiziranim kurikulumom. Učenik usvaja ishode individualnim tempom.
39	JOSIP CRNKOVIĆ	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Hrvatski jezik, 4. razredosnovne škole, 175 sati	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Razina i vrsta podrške se određuje i planira u skladu s individualiziranim kurikulumom svakog učenika, a temeljem njegovih odgojno-obrazovnih potreba pa i potrebe za potpomognutom komunikacijom ako ona postoji.
40	JOSIP CRNKOVIĆ	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Hrvatski jezik, 5. razredosnovne škole, 175 sati	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Razina i vrsta podrške se određuje i planira u skladu s individualiziranim kurikulumom svakog učenika, a temeljem njegovih odgojno-obrazovnih potreba pa i potrebe za potpomognutom komunikacijom ako ona postoji.
41	DUBRAVKA ROVIČANAC	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Hrvatski jezik, 5. razredosnovne škole, 175 sati	Poštovani, smatram da bi prepoznavanje prezenta, perfekta, futura (PP OŠ HJ A.6.5.) trebalo staviti već u 5. razred. Također, iz iskustva znam da učenici s teškoćama u razvoju mogu nabrojiti/prepoznati nazive padeža i prepoznati te razlikovati nominativ, akuzativ i vokativ. Također, potrebno je da učenik 5. razreda prepoznaje bar osobne zamjenice u nominativu.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predloženo u komentaru nije predviđeno u Nacrtu prijedloga posebnoga kurikuluma Hrvatski jezik za osnovnu školu. Polazište poučavanja i učenja jezika je tekst; gramatičke pojave i pravopisna pravila poučavaju se i uče u sintagmatskim suodnosima da bi se ovladalo jezičnom komunikacijskom kompetencijom.
42	JOSIP CRNKOVIĆ	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Hrvatski jezik, 6. razredosnovne škole, 175 sati	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Razina i vrsta podrške se određuje i planira u skladu s individualiziranim kurikulumom svakog učenika, a temeljem njegovih odgojno-obrazovnih potreba pa i potrebe za potpomognutom komunikacijom ako ona postoji.
43	DUBRAVKA ROVIČANAC	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Hrvatski jezik, 6. razredosnovne škole, 175 sati	Poštovani, predlažem da se zahtjev PP OŠ HJ A 6.3. izostavi. Izražajno čitanje teško je i redovnim učenicima. Također, valja precizirati navod PP OŠ HJ A.6.4. kako navodim u prijedlogu novog teksta: pravilno piše česte i ogledne primjere glagola (vidjeti, htjeti).	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Teži se izražajnom čitanju, a svaki će učenik čitati u skladu sa svojim jezičnom razvoju. Polazište poučavanja i učenja jezika je tekst; gramatičke pojave i pravopisna pravila poučavaju se i uče u sintagmatskim suodnosima da bi se ovladalo jezičnom komunikacijskom kompetencijom pa tako i pisanje glagolskog pridjeva radnog na oglednim i čestim primjerima, a u skladu s individualnim mogućnostima učenika.
44	JOSIP CRNKOVIĆ	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Hrvatski jezik, 7. razred osnovne škole, 175 sati	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Razina i vrsta podrške se određuje i planira u skladu s individualiziranim kurikulumom svakog učenika, a temeljem njegovih odgojno-obrazovnih potreba pa i potrebe za potpomognutom komunikacijom ako ona postoji.
45	DUBRAVKA ROVIČANAC	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Hrvatski jezik, 7. razred osnovne škole, 175 sati	Poštovani, iz iskustva znam da učenici s teškoćama u razvoju mogu prepoznati glagolski predikat, izrečeni subjekt, izravni objekt i priložnu oznaku mjesta i vremena. (dodati u OŠ HJ A.7.5.) i to im je potrebno tražimo li od njih da poštuju red riječi subjekt, predikat, objekt. Atributi i apozicije teški su im i apstraktni u ovoj dobi.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Učenike treba poučavati gramatičkim kategorijama imenica, glagola i pridjeva iz učeniku bliskih komunikacijskih situacija: red riječi u rečenici primjenjuje se na uporabnoj razini, a jezični se pojmovi ne poučavaju. Polazište poučavanja i učenja jezika je tekst; gramatičke pojave i pravopisna pravila poučavaju se i uče u sintagmatskim suodnosima da bi se ovladalo jezičnom komunikacijskom kompetencijom
46	DUBRAVKA ROVIČANAC	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Hrvatski jezik, 7. razred osnovne škole, 175 sati	Poštovani, u ishodu PP HJ A.7.2. valja dodati: služeći se rječnikom u tiskanom i digitalnom obliku.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Učitelj ima slobodu u odabiru didaktičko-metodičkih sredstava. Nepotrebno je dodavati digitalni ili tiskani oblik rječnika jer to ovisi o sustavu podrške za svakoga učenika. Razina i vrsta podrške određuje se i planira u skladu s individualiziranim kurikulumom svakog učenika, a temeljem njegovih odgojno-obrazovnih potreba pa i potrebe za potpomognutom komunikacijom ako ona postoji.
47	DUBRAVKA ROVIČANAC	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Hrvatski jezik, 7. razred osnovne škole, 175 sati	Poštovani, pozdravljam donošenje ovakvog dokumenta, koji će nastavnicima i roditeljima učenika s teškoćama u razvoju dati uvid u očekivane odgojno-obrazovne ishode. Predlažem u uvodnome dijelu nadopunu: ...razrada ishoda(služi kao okvir prilikom procjene usvojenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda, čiju zahtjevnost nastavnik može reducirati na temelju podataka o konkretnim teškoćama učenika, a u suradnji s pedagoškom službom).	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predmetni kurikulumi pisani su u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu sa svojim individualiziranim kurikulumom.
48	JOSIP CRNKOVIĆ	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Hrvatski jezik, 8. razred osnovne škole, 175 sati	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Razina i vrsta podrške se određuje i planira u skladu s individualiziranim kurikulumom svakog učenika, a temeljem njegovih odgojno-obrazovnih potreba pa i potrebe za potpomognutom komunikacijom ako ona postoji.
49	DUBRAVKA ROVIČANAC	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Hrvatski jezik, 8. razred osnovne škole, 175 sati	Poštovani, učenik s teškoćama u razvoju može i trebao bi razlikovati jednostavnu od složene rečenice (dodati u PP OŠ A.8.5); U navod PP OŠ HJ A.8.4. valja dodati riječi u oglednim primjerima. Smatram da je zahtjev PP OŠ A. 8.5. izlišan (prepoznavanje glagolskoga stanja). Također, predlažem izostavljanje teksta u PP OŠ HJ C.8.1. ,,Prepoznaje realistične elemente u dokumentarnom filmu" jer je zahtjev ,,uočava stvarne osobe i događaje u dokumentarnom filmu" dostatan. Također, zbog toga što se učenici s teškoćama u razvoju danas (kao i svi ostali) često služe IKT-om, predlažem u PP OŠ HJ C.8.2. dopunu: snalazi se u online tražilici te jezikoslovnim priručnicima; Zatim, budući da i učenici s teškoćama u razvoju često koriste e-poruke, čestitke i pisma, predlažem da se u PP OŠ HJ A.8.4 uvrsti i pisanje čestitke, e-poruke i e-pisma. Uz pozdrav, Dubravka Rovičanac, izvrsni savjetnik hrvatskoga jezika	Djelomično prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Dio je dopunjen i promijenjen u razradi ishoda (PP OŠ HJ C.8.1.), ostali odgojno-obrazovni ishodi nisu predviđeni u Nacrtu prijedloga posebnoga kurikuluma Hrvatski jezik za osnovnu školu. Nisu prihvaćeni komentari na odgojno-obrazovne ishode: PP OŠ HJ A.8.4. (ishod se ostvaruje u šestome razredu u osnovnoj školi te u posebnome kurikulumu Hrvatski jezik za srednju školu PP SS HJ A.1.3.)., PP OŠ HJ A.8.5. (osim dijela u razradi ishoda koji se odnosi na glagolsko stanje), PP OŠ HJ C.8.2. (ishod je kojim se potiče osobni i socijalni razvoj učenika te podrazumijeva njegovo uključivanje u kulturni i društveni život zajednice).
50	JOSIP CRNKOVIĆ	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Hrvatski jezik, 1. razred srednje škole, 105 sati	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
51	JOSIP CRNKOVIĆ	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Hrvatski jezik, 2. razred srednje škole, 105 sati	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
52	JOSIP CRNKOVIĆ	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Hrvatski jezik, 3. razredsrednje škole, 96 sati	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
53	Vanja Markovic	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA ENGLESKI JEZIK	Ovaj je kurikulum primjeren samo dijelu učenika koji svladavaju Poseban program uz individualizirane postupke. Neki ishodi, posebno oni u području C samostalnost u ovladavanju jezikom preneseni su iz redovnog kurikuluma i nejasni su i nemjerljivi	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom
54	Ana Novosel	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA ENGLESKI JEZIK	Mislim da je potrebno navesti tko je predviđen za predavanje engleskog jezika i ostalih jezika.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) i Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) koji propisuju profil, razinu i vrstu obrazovanja stručnjaka koji izvode nastavu po posebnom programu u posebnom razrednom odjelu te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
55	Ana Novosel	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA ENGLESKI JEZIK	Spominje se engleski kao redovni i izborni predmet. Pretpostavljam da je redovni predmet? Bilo bi odlično imati jednu klasičnu tablicu na početku ovog dokumenta sa svim predmetima i satima po razredima.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) koja sadrži predmetne kurikulume (obvezne i izborne), druge oblike nastave, druge oblike rada, međupredmetne teme i godišnji broj sati po razredima te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
56	Petra Međimorec Grgurić	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA ENGLESKI JEZIK, D. Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i domenama	Poštovani, Obzirom na osobitosti funkcioniranja učenika koji se obrazuju po posebnom programu uz inividualizirane postupke i međusobne iznimno velike individualne razlike predlažem da se u svim odgojno obrazovnim ciljevima u domeni A ( u svima razredima i godinama učenja jezika OŠ i SŠ) izbaci duljina teksta kao kriterij. Većina učenika navedene populacije ima problema pri čitanju i razumijevanju kraćih i duljih tekstova na hrvatskom jeziku, pa iz toga slijedi logičan zaključak da će tako biti i na engleskom jeziku, ako ne i teže. Ukoliko nastavnik koji najbolje poznaje mogućnosti pojedinog učenika uvidi kako je kod pojedinca moguće raditi na srednje dugom i duljem tekstu, to će biti u praksi provedeno. Međutim, predlažem da se to izbaci iz svih navedenih ciljeva te ostavi samo „Učenik razumije jednostavan tekst poznate tematike pri slušanju i čitanju.“ Ili se navedeno preformulira u „Učenik razumije jednostavan tekst primjerene duljine poznate tematike pri slušanju i čitanju.“ . Time bi se ostavilo prostora za neophodnu individualizaciju po tom pitanju.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma.
57	Tanja Biloglav	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA ENGLESKI JEZIK, D. Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i domenama	S obzirom da sam edukacijski rehabilitator ne usudim se uopće komentirati ništa vezano za strani jezik. Jedino pitanje koje imam je TKO PREDAJE STRANI JEZIK? Nadam se da nakon što smo mnogi morali postati informatičari , nećemo odjednom morati znati sve strane jezike uključujući i metodiku predavanja stranih jezika.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) i Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) koji propisuju profil, razinu i vrstu obrazovanja stručnjaka koji izvode nastavu po posebnom programu u posebnom razrednom odjelu te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
58	Dino Dumančić	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA ENGLESKI JEZIK, D. Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i domenama	Uočio sam da je u domeni C izbačen razvoj kritičkog mišljenja kod učenika s teškoćama. Iako je raspon teškoća kod učenika širok i sposobnosti učenika je nemoguće generalizirati, smatram da je razvoj kritičkog mišljenja (u određenoj mjeri) ostvariv kod velikog broja učenika. Sposobnost kritičkog mišljenja, među ostalim, za sebe vezuje i upravljanje vlastitim mišljenjem, gdje učenik koristi razne metakognitivne strategije u radu. Takve su strategije već spomenute u ovom dokumentu u Domeni C. U okviru razvoja kritičkog mišljenja također potpadaju aktivnosti ako što su logičke igre, igre asocijacija, povezivanja, uporaba slikopriča te drugih vizualnih, audiovizualnih i tekstualnih sadržaja. Učenici s teškoćama također mogu sudjelovati u aktivnostima koje razvijaju njihovu društvenu i osobnu odgovornost (npr. mogu reći koje su dobre i loše strane postojanja pravila, što se događa ako netko prekrši pravila, mogu prepoznati emocionalna stanja drugih, opisati koje situacije kod drugih mogu izazvati neugodne emocije i sl.).	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Učitelj ima slobodu prilagoditi ishode učenja u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Potrebno je kritičko mišljenje poticati, ali kroz različite nastavne aktivnosti, izborom sadržaja i na taj način omogućiti razvoj kritičkog mišljenja kod pojedinih učenika .
59	JOSIP CRNKOVIĆ	D. Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i domenama, Osnovna škola Engleski jezik 1. razred, 1. godina učenja.– 35 sati godišnje	Zašto samo PP OŠ EJ A.1.1. i PP OŠ EJ A.1.2. se ostvaruju uz potpomognutu komunikaciju? Zašto ne npr i PP OŠ EJ A.1.4. ? Zašto neverbalna djeca ne smiju/mogu razgovarati s drugom osobom koristeći primjerice komunikator? Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Razina i vrsta podrške se određuje i planira u skladu s individualiziranim kurikulumom svakog učenika, a temeljem njegovih odgojno-obrazovnih potreba pa i potrebe za potpomognutom komunikacijom ako ona postoji. Sve ishode Posebnoga kurikuluma nastavnoga predmeta Engleski jezik učenik može usvojiti koristeći neki od vidova potpomognute komunikacije ako je takva potreba iskazana u individualiziranom kurikulumu učenika. Razrada ishoda PP OŠ EJ A.1.1. po kojoj učenik verbalno i /ili neverbalno reagira se odnosi na učenikovo razumijevanje riječi koje izgovara učitelj ne na učenikov način govora. U ishodu PP OŠ EJ A.1.2. učenik ponavlja riječi i vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice oponašajući engleski sustav glasova i to na način kako je propisano individualiziranim kurikulumom, kao i u ishodu PP OŠ EJ A.1.4.
60	Javorka Milković	D. Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i domenama, Osnovna škola Engleski jezik 2. razred, 2. godina učenja – 35 sati godišnje	Poštovani, predmetni kurikulum Hrvatskog jezika, koliko sam pročitala, nigdje ne dijeli učenike prema vrstama i stupnjevima teškoća. U predmetnom kurikulumu Engleskoga jezika se odjednom pojavljuju slijepi i slabovidni učenici, kao i još neke kategorije. Navodi se da slijepi učenici "istražuju taktilne grafeme"(?!) ili pišu na Brailleovom pismu". U predmetnom kurikulumu Hrvatskoga jezika tek počinje uvođenje početnog čitanja i pisanja, a o pripremama za učenje Brailleovog pisma nigdje nema govora u predmetnom kurikulumu toga nastavnog predmeta. Također, ako učenik već nije u inkluziji, postoji velika mogućnost da teškoće toga djeteta onemogućavaju učenje Brailleovoga pisma te se stoga ovakvoj preporuci za ostvarivanje ishoda ne bi trebalo pristupati bez poveznice s predmetnim kurikulumima ostalih predmeta, kao niti bez jasnog objašnjenja o kakvim vrstama i stupnjevima teškoća govorimo. Također, što se tiče slabovidnih učenika, osvjetljenje uistinu nije preporuka za ostvarenje ishoda. štoviše, prilagođeno osvjetljenje u nekim slučajevima može značiti i eliminaciju dnevnog svjetla, a format predloška za pisanje također nije preporuka za kojom se smije olako posezati, pogotovo ako govorimo o učenicima s višestrukim teškoćama.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Učitelj primjenjuje onu razinu pedagoško- didaktičke podrške koja odgovara potrebama učenika i u skladu s individualiziranim kurikulumom.
61	Dino Dumančić	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA ENGLESKI JEZIK, F. Učenje i poučavanje	U dokumentu nije jasno razjašnjeno tko je točno učitelj - je li riječ o učitelju/nastavniku engleskoga jezika ili nekome drugome?! U dijelu 'Uloga učitelja' stoji kako učitelj, među ostalim, prepoznaje predispozicije učenika s teškoća, diferencira svoje poučavanje kako bi bilo u skladu s učenikovim potrebama, prilagođava pisani materjal, rabi asistivne tehnologije i sl., no postavlja se pitanje kompetencija koje učiteljima/nastavnicima stranoga jezika nedostaje. Edukacijski rehabilitatori pokrivaju to područje, no nisu educirani za poučavanje stranoga jezika i obratno.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) i Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) koji propisuju profil, razinu i vrstu obrazovanja stručnjaka koji izvode nastavu po posebnom programu u posebnom razrednom odjelu te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Napominjemo da je nužna međusobna suradnja učitelja s ciljem stvaranja primjerenog okružja školovanja svih učenika s teškoćama u razvoju.
62	Ivana Čelar	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA ENGLESKI JEZIK, F. Učenje i poučavanje	Poštovani, tko će zapravo poučavati učenike engleskom jeziku ? To pitanje zapravo ostaje nejasno. Isto kao što učitelji edukacijski rehabilitatori nisu obučeni kako predavati engleski jezik, tako i učitelji engleskog jezika nisu obučeni kako predavati učenicima s teškoćama u posebnim skupinama. Ili to mogu obje strane? Zatim, nejasno mi je koja je razina znanja engleskog jezika potrebna da bi se prešlo u viši razred?! Nisam zapazila niti da je navedeno koje su postojeće kombinacije i od kojih se razreda one sastoje. Svi znamo da mi koji radimo u djelomičnoj integraciji imamo kombinacije. Ivana Čelar, profesor rehabilitator	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) i Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) koji propisuju profil, razinu i vrstu obrazovanja stručnjaka koji izvode nastavu po posebnom programu u posebnom razrednom odjelu te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
63	Javorka Milković	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA ENGLESKI JEZIK, F. Učenje i poučavanje	Ovdje ostaje nejasno tko je učitelj- je li to učitelj- edukacijski rehabilitator ili prof. engleskog jezika? Što se tiče pripreme materijala, nejasno je kako se točno dolazi do zvučnih zapisa koji bi bili u skladu s odgojno- obrazovnim potrebama učenika.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) i Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) koji propisuju profil, razinu i vrstu obrazovanja stručnjaka koji izvode nastavu po posebnom programu u posebnom razrednom odjelu te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
64	JOSIP CRNKOVIĆ	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA NJEMAČKI JEZIK, F. Učenje i poučavanje predmeta	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Učenici s govorno jezičnim teškoćama koriste neverbalnu komunikaciju i/ili potpomognutu komunikaciju kako bi ostvarili zadane ishode. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Razina i vrsta podrške se određuje i planira u skladu s individualiziranim kurikulumom svakog učenika, a temeljem njegovih odgojno-obrazovnih potreba pa i potrebe za potpomognutom komunikacijom ako ona postoji.
65	JOSIP CRNKOVIĆ	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA FRANCUSKI JEZIK, F. Učenje i poučavanje predmeta	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Učenici s govorno jezičnim teškoćama koriste neverbalnu komunikaciju i/ili potpomognutu komunikaciju kako bi ostvarili zadane ishode. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Razina i vrsta podrške se određuje i planira u skladu s individualiziranim kurikulumom svakog učenika, a temeljem njegovih odgojno-obrazovnih potreba pa i potrebe za potpomognutom komunikacijom ako ona postoji.
66	JOSIP CRNKOVIĆ	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama, Osnovna škola Talijanski jezik 1. razred - 1. godina učenja – 35 sati godišnje	Podržavam što je svugdje kod Talijanskog jezika uvršteno: "Kako bi se mogli aktivno uključiti u proces učenja, verbalnim učenicima treba omogućiti produženo vrijeme prilikom govorenja, a neverbalnim učenicima uobičajene oblike potpomognute komunikacije - bez pomagala (geste, pokreti, znakovni jezik) ili uz pomagala (komunikacijska ploča, komunikacijska knjiga, komunikator i slično)." No postavlja se pitanje zašto iste konstrukcije/rečenice ne pronalazimo kod prethodnika - engleski, njemački ili francuski jezik? Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Učenici s govorno jezičnim teškoćama koriste neverbalnu komunikaciju i/ili potpomognutu komunikaciju kako bi ostvarili zadane ishode. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika.
67	JOSIP CRNKOVIĆ	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK, F. Učenje i poučavanje predmeta	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Učenici s govorno jezičnim teškoćama koriste neverbalnu komunikaciju i/ili potpomognutu komunikaciju kako bi ostvarili zadane ishode. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika.
68	JOSIP CRNKOVIĆ	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama, Osnovna škola Španjolski jezik 1. razred - 1. godina učenja – 35 sati godišnje	Apsolutno podupirem što je uvršteno ovo: "Učenicima koji su neverbalni treba omogućiti korištenje potpomognute komunikacije u obliku koji je učenikov svakodnevni komunikacijski kanal (bez pomagala: geste, pokreti, znakovni jezik ili uz pomagala: komunikacijska ploča, komunikacijska knjiga, komunikator i slično) kako bi se aktivno uključili u proces učenja." No kako to je ovaj odlomak uvršten samo kod Talijanskog i Španjolskog jezika no ne npr kod Njemačkog, Francuskog, Engleskog i općenito svih predmeta? Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Učenici s govorno jezičnim teškoćama koriste neverbalnu komunikaciju i/ili potpomognutu komunikaciju kako bi ostvarili zadane ishode. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministartsvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u ravoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika.
69	Ana Novosel	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA	Podržavam u potpunosti kurikulum matematike, odlično je razrađen, realan i provediv u praksi.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
70	Mara Modrić	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA	Odličan prijedlog kurikuluma nastavnog predmeta Matematike. Prati potrebe i mogućnosti učenika koji se školuju prema posebnom kurikulumu u osnovnoj školi.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
71	Olgica Jukić	D. Odgojno – obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu srednje škole - 105 sati	Poštovani, potpisujem navode kolegice Međimorec Gregurić te na osnovi 30 tak godina iskustva rada s učenicima s TUR, dodajem: -za učenike s TUR je najvažnije usvojiti primjenu osnovnih matematičkih operacija u svakodnevnici -nerijetko učenici nemaju savladanu orijentaciju na papiru što znatno otežava geometrijsko crtanje, razina prepoznavanje i imenovanje geometrijskih likova i tijela uz izračunavanje površine je opsega je dovoljna; oplošje kocke smatram izuzetno teškim i isto tako rad u koordinatnom sustavu - "star" poseban program matematike za srednje škole dobro je sastavljen, razrađenim ishodima dobio bi na svojoj dimenziji. -izuzetno važno je vježbanje obrađenih sadržaja, pa tako npr. za sustav mjerenja potrebno je veliki broj nastavnih sati da se bar djelomično savladaju mjere. Osobno za svakog učenika dajem naglasak na mjerama vezanim za njihovo zanimanje s posebnim naglaskom na mjerenje vremena i vrijednosti. U vezi s mjerenjem vrijednosti važno je učenike podučiti svim sadržajima vezanim uz novac i njegovu primjenu ( osobni dohodak, banka, troškovi stanovanja, itd.) Ono što posebno valja naglasiti, vjerujem da sve kolege svoj rad temelje na procjeni učenikovih obrazovnih sposobnosti te samim time s učenikom rade prošireni sadržaj matematike ili pak smanjuju i ovaj "stari" program. Učenje matematike za učenike s TUR ne treba predstavljati opterećenje već da nauče primjenu matematike kao sastavnicu svakodnevnice.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom. Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju razreda ili odgojno obrazovnog ciklusa. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika.
72	Petra Međimorec Grgurić	D. Odgojno – obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu srednje škole - 105 sati	Poštovani, Prijedloge i komentare koje ću navesti temeljim na dugogodišnjem iskustvu neposrednog rada u nastavi Matematike u srednjoj školi te poznavanju mogućnosti i specifičnosti funkcioniranja učenika koji se obrazuju po posebnom programu uz individualizirane postupke. Također sam svjesna iznimno velikih individualnih razlika u predznanju učenika koji dolaze iz različitih osnovnih škola te činjenice kako učenici s intelektualnim teškoćama vrlo brzo zaboravljaju ranije usvojene ishode učenja i vještine. Iz tih razloga predlažem kurikulum 1. razreda Matematike u potpunosti posvetiti ponavljanju gradiva Matematike O.Š., kako bi se ponovilo i/ili radilo na usvajanju ishoda učenja koja nisu dovoljno uvježbana tijekom OŠ. Iz toga slijedi kako bi kurikulum Matematike u 1. razredu SŠ trebao sadržavati odgojno obrazovne ishode o nizu prirodnih brojeva do 100/1000/10 000 – ovisno o mogućnostima učenika. Nadalje, trebao bi sadržavati sustav mjera, osnovne računske operacije (nikako inzistirati na radu bez džepnog računala!, što se u predloženom kurikulumu često spominje). Rad sa zagradama predlažem izbaciti, kao i sve druge ishode učenja koje nemaju uporište u primjeni u svakodnevnom životu i stručnoj praksi učenika s ovom razinom teškoća. Naglasak u kurikulumu Matematike treba biti na primjeni matematičkih vještina i mišljenja u svakodnevnom životu i radu. Ništa izvan toga. Potrebno je ostaviti dovoljno sati za ponavljanje i uvježbavanje. PP MAT SŠ A.1.5. Određuje pripadnost elementa skupu. – predlažem izbaciti zbog ranije navedenih osobitosti funkcioniranja učenika koji se obrazuju u posebnom programu. PP MAT SŠ B.1.1. Razlikuje geometrijske likove i tijela. - predlažem ostaviti obradu geometrijskih tijela u 1. razredu, a sve vezano za geometrijske likove prebaciti u drugi razred. PP MAT SŠ B.1.2. Razlikuje vrste kutova i vrste trokuta. – predlažem prebaciti u 2. razred PP MAT SŠ C.1.1. Koristiti geometrijski pribor za crtanje dužine, trokuta i kružnice. – predlažem ostaviti dužine, a trokut i kružnicu prebaciti u 2. razred PP MAT SŠ C.1.3. Određuje opseg trokuta i četverokuta. – predlažem prebaciti u 2. razred.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom. Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju razreda ili odgojno obrazovnog ciklusa. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika.
73	Petra Međimorec Grgurić	D. Odgojno – obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 2 razredu srednje škole - 70 sati	Poštovani, navodim nekoliko prijedloga i komentara koje temeljim na dugogodišnjem iskustvu neposrednog rada u nastavi Matematike u posebnom programu uz individualizirane postupke u srednjoj školi u kojoj se obrazuju učenici za pomoćna zanimanja. Predlažem ubaciti u kurikulum Matematike 2. razreda sve vezano za geometrijska tijela, crtanje, izračunavanje opsega, što je u predloženom kurikulumu stavljeno u 1. razred , kako sam navela u komentaru kod dijela kurikuluma koji se odnosi na Matematike 1. razred SŠ. Nadalje: PP MAT SŠ A.2.1. Primjenjuje cijele brojeve u opisivanju i prikazivanju veličine i redoslijeda. - PP MAT SŠ A.2.2. Zbraja i oduzima cijele brojeve. – predlažem izbaciti računanje s negativnim brojevima – učenicima se mogu samo kako primjer navesti negativni brojevi u temperaturi zraka te što znači pojam minusa na tekućem računu. PP MAT SŠ B.2.1. Opisuje odnose u ravnini (pripada, ne pripada, paralelno, okomito). – predlažem prebaciti u 1. razred, izuzev ishoda učenja - razlikuje geometrijske likove (trokut, četverokut, krug). PP MAT SŠ B.2.2. Razlikuje vrste četverokuta i geometrijska tijela. – ishodi koji se odnose na vrste četverokuta – paralelogram, trapez su presloženi – dovoljni su kvadrat i pravokutnik. Ishod - prepoznaje i imenuje geometrijska tijela (piramida, stožac, valjak, kugla) predlažem obraditi u 1. razredu uz ostala geometrijska tijela. PP MAT SŠ C.2.2. Određuje oplošje i volumen kocke i kvadra. – prebaciti u 3. razred na najjednostavnijom razini U novom kurikulumu u 2. razredu ne spominju se odgojno obrazovni ishodi vezani za sustav mjera – svakako predlažem ostaviti prostora u kurikulumu barem za mjere koje se koriste u struci za koju se učenik obrazuje. Učenicima ove populacije je sustav mjera iznimno težak i potrebno ga je vježbati što više, naročito njihova primjena u svakodnevnom životu i radu. Također, predlažem uvrstiti u kurikulum Matematike 2. razreda obradu površine kvadrata i pravokutnika, kako se i to i u kurikulumu Tehnike kulture nalazi u 2. razredu, a sve s ciljem bolje razine usvajanja i uvježbavanja navedenog te međupredmetne korelacije.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom. Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju razreda ili odgojno obrazovnog ciklusa. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika.
74	Petra Međimorec Grgurić	D. Odgojno – obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 3. razredu srednje škole -.64 sata	Poštovani, navodim nekoliko prijedloga i komentara koje temeljim na dugogodišnjem iskustvu neposrednog rada u nastavi Matematike u posebnom programu uz individualizirane postupke u srednjoj školi u kojoj se obrazuju učenici za pomoćna zanimanja. PP MAT SŠ A.3.4. Objašnjava i računa postotak i postotni iznos uz pomoć džepnog računala. – predlažem izbaciti „objašnjava“ – presložena razina PP MAT SŠ B.3.1. Crta i očitava cjelobrojne koordinate točaka u prvom kvadrantu koordinatnog sustava. – predlažem izbaciti u potpunosti – presloženo i nije jasna neophodna svrha u svakodnevnom životu učenika koji se obrazuju u posebnom programu uz individualizirane postupke PP MAT SŠ C.3.1. Određuje udaljenost točaka u koordinatnom sustavu – predlažem izbaciti u potpunosti – presloženo i nije jasna svrha u svakodnevnom životu učenika koji se obrazuju u posebnom programu uz individualizirane postupke PP MAT SŠ C.3.2. Određuje opseg i površinu trokuta i kruga. – predlažem izbaciti trokut PP MAT SŠ D.3.1. Prikupljene podatke prikazuje uz pomoć tablice i stupčastog dijagrama. - izbaciti u potpunosti – presloženo, osobito prikupljanje podataka, prikazivanje uz pomoć tablica i dijagrama. Eventualno ostaviti „čitanje“ (uočavanje) podataka iz tablice i stupčastog dijagrama Također, predlažem uvrstiti u kurikulum Matematike 3. razreda obradu volumena kocke i kvadra, kako se i to i u kurikulumu Tehnike kulture nalazi u 3. razredu, a sve s ciljem bolje razine usvajanja i uvježbavanja navedenog te međupredmetne korelacije. U dosadašnjem kurikulumu obrađivali su se odgojno obrazovni ishodi vezani za kamatni račun. Svakako predlažem navedeno ostaviti u kurikulumu, barem na razini upoznavanja s pojmom kamata i njihovoj pojavnosti u svakodnevnom životu.	Djelomično prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom. Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju razreda ili odgojno obrazovnog ciklusa. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika. Prihvaćaju se neki od prijedloga za olakšavanjem ishoda i sadržaja: - glagol objašnjava u ishodima A.3.3. i A.3.4. je presložen te je zamijenjen ishodom niže kognitivne razine - preformulirane su razrada i preporuke ishoda C.3.2. da bi bilo jasnije kako se preporuča ostvariti taj ishod - unutar ishoda A.3.4. kao prošireni sadržaj dodan je kamatni račun.
75	JOSIP CRNKOVIĆ	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA, F. Učenje i poučavanje predmeta matematika	Zašto se potpomognute komunikacije spominju samo uz "učenje i poučavanje predmeta matematika" no ne i uz odgojno-obrazovne ishode po razredima kao što se radilo kod Hrvatskog jezika, Engleskog jezika itd. Imamo neujednačenost koji dovodi do konfuzije i rasprave. Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Učenici s govorno jezičnim teškoćama koriste neverbalnu komunikaciju i/ili potpomognutu komunikaciju kako bi ostvarili zadane ishode. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
76	Javorka Milković	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIKA, F. Učenje i poučavanje predmeta matematika	Načini prilagodbe autorice Krampač Grljušić jednako vrijede za sve nastavne predmete i jako je neobično da se ovdje navode samo za Matematiku. Slično je i s ostalim izvorima koji se ovdje navode. To tekst čini neujednačenim s drugim nastavnim predmetima, a kurikulume pojedinačnih nastavnih predmeta u cijelosti nepovezanima.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Sva poglavlja čine jedinstvenu cjelinu te se napisane smjernice u poglavlju Učenje i poučavanje odnose na sve ishode.
77	Ana Novosel	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA I DRUŠTVO	Moram priznati da me iznenadio prijedlog kurikuluma prirode i društva. Ponavlja se jedno te isto u prva 3 razreda uz minimalne promjene u ishodima. Prema mom dosadašnjem iskustvu učenicima je nastava prirode i društva zanimljiva i lako savladavaju nove činjenice. Puno su izloženiji informacijama i prije dolaska u školu, prolaze kroz ove teme još i u vrtiću nekoliko puta.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
78	Mara Modrić	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA I DRUŠTVO	Odlično osmišljen prijedlog posebnog kurikuluma nastavnog predmeta Priroda i društvo.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
79	Tanja Biloglav	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 70 sati	Žao mi je da u predmetu Priroda i društvo nije došlo do pomaka u smislu stalnog ponavljanja nastavnih područja. Čak ni roditeljima nekada nije jasno zašto praktički 4 godine imamo ista područja koja se malo iz godine u godinu šire. Čini mi se primjerenije kada bi i područja postepeno širili, a prirodu i društvo postavili kao jedan privlačan međupredmetni predmet i koji bi slijedio prirodno sazrijevanje učenika. Jasno je da našim učenicima treba daleko više ponavljanja, ali ne svakih godinu dana, već kontinuirano, zorno, prikladno kako bi trajno nešto usvojili.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
80	Javorka Milković	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 70 sati	Nejasno je značenje natuknice "Korištenje IKT na različite načine". Informacijsko- komunikacijske tehnologije su dio života svakog pojedinca u ogromnoj mjeri već godinama i zauzimaju jednako važno mjesto kao npr. odjeća ili prijevozna sredstva i stoga je teško prepoznati svrhu navođenja da će se "na razne načina" koristiti u ovom nastavnom predmetu. Podrazumijeva se njihovo korištenje, pogotovo nakon pandemijskih godina i perioda zatvaranja koji su svježi u pamćenju pojedinca i društva.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
81	Javorka Milković	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 70 sati	Obraćanje pozornosti na modalitet učenja je više dio inicijalne procjene nego preporuka za ostvarivanje ishoda. U preporuci za ostvarivanje ishoda bi već trebale postojati smjernice što učiniti s tim spoznajama, ali iznad svega nije jasno zašto je taj modaliteta važan za ostvarivanje ishoda predmeta Priroda i društvo, a ne primjerice za Španjolski jezik. Opet nalazimo neujednačenost predmetnih kurikluluma i to ne u sadržaju gdje ona i mora postojati već u samom uvažavanju odgojno- obrazovnih potreba populacije o kojoj se u ovom dokumentu govori, a koja također nije jasno definirana.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
82	JOSIP CRNKOVIĆ	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA I DRUŠTVO, F. Učenje i poučavanje predmeta	Nužno je uvrstiti spomen i mogućnosti potpomognute komunikacije u svim poglavljima/razredima za Prirodu i Društvo kao što je npr napravljeno za Hrvatski/Talijanski/Španjolski jezik. Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Učenici s govorno jezičnim teškoćama koriste neverbalnu komunikaciju i/ili potpomognutu komunikaciju kako bi ostvarili zadane ishode. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Potpomognuta komunikacija: Razina i vrsta podrške se određuje i planira u skladu s individualiziranim kurikulumom svakog učenika, a temeljem njegovih odgojno-obrazovnih potreba pa i potreba za potpomognutom komunikacijom ako ona postoji.
83	JOSIP CRNKOVIĆ	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA, F. Učenje i poučavanje predmeta	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Učenici s govorno jezičnim teškoćama koriste neverbalnu komunikaciju i/ili potpomognutu komunikaciju kako bi ostvarili zadane ishode. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Potpomognuta komunikacija: Razina i vrsta podrške se određuje i planira u skladu s individualiziranim kurikulumom svakog učenika, a temeljem njegovih odgojno-obrazovnih potreba pa i potreba za potpomognutom komunikacijom ako ona postoji.
84	JOSIP CRNKOVIĆ	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA ČOVJEK I OKOLINA, F. Učenje i poučavanje predmeta	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Učenici s govorno jezičnim teškoćama koriste neverbalnu komunikaciju i/ili potpomognutu komunikaciju kako bi ostvarili zadane ishode. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Potpomognuta komunikacija: Razina i vrsta podrške se određuje i planira u skladu s individualiziranim kurikulumom svakog učenika, a temeljem njegovih odgojno-obrazovnih potreba pa i potreba za potpomognutom komunikacijom ako ona postoji.
85	Petra Međimorec Grgurić	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima	Poštovani, Predloženi kurikulum Informatike za OŠ i SŠ djelomično je presložen za specifičnosti funkcioniranja učenika koji se obrazuju po posebnom programu uz individualizirane postupke. Naglasak nastave Informatike trebao bi biti na primjeni IKT-a u svakodnevnom životu, a tek prema procjeni nastavnika kod pojedinaca ići u širinu koja se provlači kroz cijeli prijedlog kurikuluma. Svakako preporučam usporediti odgojno-obrazovne ciljeve nastavnih predmeta Hrvatski jezik i Matematika po razredima te uvidjeti koja je razina pismenosti i vještina učenika (u prosjeku), što učenici uče i u većem broju mogu usvojiti u određenoj dobi. Postavlja se veliko pitanje kako će se u praksi realizirati predviđeni odgojno obrazovni ishodi u višim razredima OŠ i u SŠ u prvim godinama uvođenja novih kurikuluma, obzirom da učenici do sada nisu imali taj predmet te ne postoji odgovarajuća razina predznanja koja su neophodna za usvajanje razina odgojno obrazovnih ciljeva predviđenih za više razrede OŠ i SŠ. Ovaj problem bi se djelomično mogao riješiti postupnim uvođenjem Informatike, a ne svi razredi od šk.godine 2023./2024. Primjeri neprikladne razine predviđenih ciljeva i preporuka iz SŠ: PP SŠ INF. B.1.1. Učenik unosi tekst u dokument prema predlošku koristeći tipkovnicu. - Cilj je koristan i izvediv uz odgovarajuće prilagodbe, no preporuka je u neskladu po pitanju međupredmetne korelacije i predznanja učenika koje je neophodno za iste – učenici u 1. razredu SŠ nisu upoznati sa značenjem nekoliko navedenih znakova ( $, % ). Predlažem prilagoditi preporuku. PPSŠ INF B.1.2. Učenik primjenjuje načela hijerarhijske organizacije mapa i datoteka. – presložen cilj za većinu učenika PPSŠ INF A.2.1. Učenik pronalazi i vrednuje informacije na mrežnim stranicama te ih preuzima na digitalni uređaj. – izvedivo na jednostavnoj razini, no preporuke koje se navode su značajno presložene. Predlažem prilagoditi preporuku. Vrednovanje informacija je značajno otežano zbog osobitosti učenika koji se obrazuju po posebnom programu uz individualizirane postupke te može ostati na razini primjera i preporuka sa strane nastavnika, nikako na samostalnoj razini.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom. Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju razreda ili odgojno obrazovnog ciklusa. Kurikulumom se ne propisuju sadržaji već se definiraju odgojno-obrazovni ishodi. Odabir sadržaja za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pripada autonomiji učitelja. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda sadržavaju smjernice kojima se naglašava važnost pojedinih elemenata ishoda. Preporučene elemente učitelji i nastavnici mogu birati na temelju vlastite procjene primjerenosti i relevantnosti za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda u specifičnome školskom i razrednom okruženju. U preporukama su napisani ilustrativni primjeri sadržaja te nisu zadani kao zahtjev kurikuluma, već predstavljaju prijedloge, primjere koje učitelji i nastavnici koji trebaju dodatnu potporu mogu upotrijebiti za lakše orijentiranje u zahtjevima i razvijanje zajedničkog razumijevanja o tome što se uči i poučava, kao i za planiranje učenja i poučavanja.
86	JOSIP CRNKOVIĆ	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA, F. Učenje i poučavanje predmeta	Zašto se potmognuta komunikacija ne spominje kroz razine usvojenosti po razredima i područjima kao opcija komunikacije? Kako će npr neverbalne osobe riješiti PPOŠ INF A.5.1.? Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Učenici s govorno jezičnim teškoćama koriste neverbalnu komunikaciju i/ili potpomognutu komunikaciju kako bi ostvarili zadane ishode. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
87	Kristina Majdak	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TEHNIČKA KULTURA	3o godina rada s učenicima s intelektualnim teškoćama, od toga u nastavi TK po posebnom programu s individualiziranim pristupom 16 godina.... Izuzetno me žalosti što je satnica predmeta TK smanjena ( iako je bila preporuka da se taj važan predmet ne smanjuje) ,a iz četvrtog razreda izbačena. Posebni kurikul koji se nudi je previše sličan redovnom kurikulumu TK, a to nije cilj, jer bi inače svi moji učenici mogli ići u redovne škole i svladati ponuđeni redovni kurikulum. Odgojno-obrazovni ishodi koje učenik treba usvojiti su prezahtjevni za sve razrede osnovne škole. Što znači ishodi za DOBAR?! Praktični rad, manipulacija materijalima, predmetima , te korištenje pribora i alata, poticanje radnih aktivnosti, briga o čistoći radnog mjesta i prostora, poticanje fine motorike ( savijanja, origami, nizanje, lijepljenje, rezanje) kao da su nestali iz kurikuluma, a učenicima je upravo to potrebno i za dalje školovanje za programe pomoćnih zanimanja koja im se nude. Mišljenja sam da nam je potrebna eksperimentalna godina provođenja da se vidi kako sve funkcionira na terenu, te da se nakon toga dozvole korekcije odgojno-obrazovnih ishoda. Bitno je i nužno uključiti edukacijske rehabilitatore -praktičare . Tehnička kultura nije samo teorija i lijepljenje gotovih radnih materijala iz "kutija" za izvođenje vježbi. Nigdje nisam pročitala da se neki ishodi ostvaruju uz pomoć i podršku. Učenici s intelektualnim teškoćama imaju na to pravo, kao uostalom i svi učenici.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) kojom je, između ostalog, propisan godišnji broj sati po razredima za svaki nastavni predmet te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Nadalje, učitelji edukacijski rehabilitatori imaju potrebnu razinu i vrstu obrazovanja za provedbu posebnih programa s učenicima s teškoćama u razvoju te kompetencije za izradu i provedbu individualiziranog kurikuluma za svakog pojedinog učenika s teškoćama u razvoju tijekom cijele školske godine te se izmjenjuje se i nadopunjuje prema učenikovim odgojno-obrazovnim potrebama, mogućnostima i sposobnostima kao i prema težini i složenosti nastavnih sadržaja. Na temelju rezultata procjena i formativnog vrednovanja (vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje), učitelj edukacijski rehabilitator bi trebao u suradnji sa stručnim suradnikom/cima škole, čim uoči da učenik sporije usvaja ili ne usvaja odgojno-obrazovne ishode, planirati i primjenjivati postupke individualizacije i prilagodbe aktivnosti za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Prijedlog eksperimentalne provedbe Posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju budući da javni natječaji za izbor kandidata za članove radnih skupina za izradu nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu nisu raspisani sukladno članku 29. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te zadaća imenovanih članova radnih skupina nije bila izrada eksperimentalnog programa već izrada nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu čija primjena započinje sa školskom godinom 2023./2024. sukladno Odluci o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21).
88	Petar Dobrić	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TEHNIČKA KULTURA	Učenici s teškoćama u razvoju moraju nužno dobiti nove kurikulume za sve nastavne predmete. Posebno je važno istaknuti predmetna područja koja razvijaju tehnička znanja i vještine te informatičku pismenost (4. TEHNIČKO I INFORMATIČKO PODRUČJE). Koncept razrađen u Nacrtu Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju omogućava napredak u definiranju usvojenosti znanja i vještina potrebnih za život i rad u suvremenom društvu. Svaki pojedinac ima priliku doprinjeti društvenim aktivnostima za koje moramo kao društvo osigurati kvalitetno obrazovanje. Kvalitetan kurikul i nastavni programi su nužan iskorak u napretku obrazovnih postignuća mladih koje provodimo tijekom obrazovnih procesa u školama.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
89	JOSIP CRNKOVIĆ	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TEHNIČKA KULTURA, F. Učenje i poučavanje predmeta	Zašto se potmognuta komunikacija ne spominje kroz razine usvojenosti po razredima i područjima kao opcija komunikacije? Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Učenici s govorno jezičnim teškoćama koriste neverbalnu komunikaciju i/ili potpomognutu komunikaciju kako bi ostvarili zadane ishode. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
90	Kristina Majdak	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA DOMAĆINSTVO	Pozdravljam uvođenja nastavnog predmeta Domaćinstva u Posebni kurikulum. U PP OŠ DOM A.5.1. nepotrebno je da se kao ishod spominje značenje pojma u obitelji i uloge u obitelji, jer je isto usvojeno u PID već ranije. Ima još sadržaja koji bi već ranije trebalo biti usvojeno kroz PID. Domaćinstvo treba biti više praktični, a manje teoretski nastavni predmet. Naravno, za provođenje je potrebno osigurati i kabinet za nastavu Domaćinstva sa sanitarnim čvorom i kuhinjom. Zanima me kako ostvariti ishode ukoliko nemamo adekvatno opremljen prostor.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ishod PPOŠ DOM A.5.1. potreban je u vidu vertikalne nadogradnje koncepata iz predmeta Priroda i društvo. Prijedlog vezan uz osiguravanje uvjeta i potrebne opreme za izvođenje programa u školskim ustanovama u nadležnosti je osnivača sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
91	JOSIP CRNKOVIĆ	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA DOMAĆINSTVO, F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Učenici s govorno jezičnim teškoćama koriste neverbalnu komunikaciju i/ili potpomognutu komunikaciju kako bi ostvarili zadane ishode. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u ravoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Razina i vrsta podrške se određuje i planira u skladu s individualiziranim kurikulumom svakog učenika, a temeljem njegovih odgojno-obrazovnih potreba pa i potreba za potpomognutom komunikacijom ako ona postoji.
92	JOSIP CRNKOVIĆ	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA DRUŠTVO, F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Učenici s govorno jezičnim teškoćama koriste neverbalnu komunikaciju i/ili potpomognutu komunikaciju kako bi ostvarili zadane ishode. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Potpomognuta komunikacija: Razina i vrsta podrške se određuje i planira u skladu s individualiziranim kurikulumom svakog učenika, a temeljem njegovih odgojno-obrazovnih potreba pa i potreba za potpomognutom komunikacijom ako ona postoji.
93	Ivana Peček	ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KATOLIČKI VJERONAUK	U potpunosti podržavam Posebni kurikulum nastavnog predmeta Katoličkog vjeronauka za učenike s višestrukim teškoćama od prvog do osmog razreda. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti su dobro i smisleno postavljeni kao i same preporuke za usvajanje odgojno- obrazovnih ishoda.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
94	JOSIP CRNKOVIĆ	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KATOLIČKI VJERONAUK, F. Učenje i poučavanje predmeta	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Učenici s govorno jezičnim teškoćama koriste neverbalnu komunikaciju i/ili potpomognutu komunikaciju kako bi ostvarili zadane ishode. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Potpomognuta komunikacija: Razina i vrsta podrške se određuje i planira u skladu s individualiziranim kurikulumom svakog učenika, a temeljem njegovih odgojno-obrazovnih potreba pa i potreba za potpomognutom komunikacijom ako ona postoji.
95	Andreja Popijač Cestar	D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 3. razredu srednje škole - 60 sati godišnje	Poštovani, prije svega želim čestitati povjerenstvu na odlično obavljenom poslu u vrlo kratkom roku. Kurikul je jako dobro izrađen, a ishodi primjereni učenicima. Malo me zbunjuje 60 sati, ne bi li trebalo biti 64 sata? Molim vas da se to ispravi.	Prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ispravljen je broj sati poučavanja pogrešno naveden u predmetnom kurikulumu.
96	JOSIP CRNKOVIĆ	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA PRAVOSLAVNI VJERONAUK, F. Učenje i poučavanje predmeta	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Učenici s govorno jezičnim teškoćama koriste neverbalnu komunikaciju i/ili potpomognutu komunikaciju kako bi ostvarili zadane ishode. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
97	JOSIP CRNKOVIĆ	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA ISLAMSKI VJERONAUK, F. Učenje i poučavanje predmeta	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Učenici s govorno jezičnim teškoćama koriste neverbalnu komunikaciju i/ili potpomognutu komunikaciju kako bi ostvarili zadane ishode. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
98	JOSIP CRNKOVIĆ	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA ETIKA, F. Učenje i poučavanje predmeta	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Učenici s govorno jezičnim teškoćama koriste neverbalnu komunikaciju i/ili potpomognutu komunikaciju kako bi ostvarili zadane ishode. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
99	JOSIP CRNKOVIĆ	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA POLITIKA I GOSPODRASTVO, F. Učenje i poučavanje predmeta	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Učenici s govorno jezičnim teškoćama koriste neverbalnu komunikaciju i/ili potpomognutu komunikaciju kako bi ostvarili zadane ishode. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju.
100	JOSIP CRNKOVIĆ	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA, F. Učenje i poučavanje predmeta	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Učenici s govorno jezičnim teškoćama koriste neverbalnu komunikaciju i/ili potpomognutu komunikaciju kako bi ostvarili zadane ishode. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Oblik podrške usklađuje se s individualiziranim kurikulumom svakog učenika, a temeljem njegovih odgojno-obrazovnih potreba. Jedan od oblika moguće podrške je i potpomognuta komunikacija.
101	JOSIP CRNKOVIĆ	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA GLAZBENA KULTURA, F. Učenje i poučavanje predmeta	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Učenici s govorno jezičnim teškoćama koriste neverbalnu komunikaciju i/ili potpomognutu komunikaciju kako bi ostvarili zadane ishode. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Oblik podrške usklađuje se s individualiziranim kurikulumom svakog učenika, a temeljem njegovih odgojno-obrazovnih potreba. Jedan od oblika moguće podrške je i potpomognuta komunikacija.
102	JOSIP CRNKOVIĆ	POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA, F. Učenje i poučavanje predmeta	Neverbalna djeca trebaju (i koriste) alternativne načine komunikacije da izraze svoje ideje, misli i potrebe. Komunikacija je osnovno pravo, potreba i jedan od pet ključnih faktora koje izdvaja nordijske zemlje na čelo rada s učenicima s teškoćama u razvoju. Učenici s govorno jezičnim teškoćama koriste neverbalnu komunikaciju i/ili potpomognutu komunikaciju kako bi ostvarili zadane ishode. Nužno je uvrstiti potmognutu komunikaciju kao obaveznu mogućnost učenicima s teškoćama u razvoju u svim segmentima školstva!	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Oblik podrške usklađuje se s individualiziranim kurikulumom svakog učenika, a temeljem njegovih odgojno-obrazovnih potreba. Jedan od oblika moguće podrške je i potpomognuta komunikacija.

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju