Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 IVONA ABRAMOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, kao što i sam Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 24/2015) navodi, posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada je program koji S OBZIROM NA FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI učenika ima za cilj osposobiti učenika za NAJJEDNOSTAVNIJE aktivnosti svakodnevnog života i rada. Uzmemo li gradaciju vrsta primjerenih oblika programa i školovanja koji su propisani, a koje bi trebale odražavati vrstu i razinu prisutnih teškoća koje uvjetuju praćenje određenog vrsta programa, jasno je da se po ovom programu školuju učenici sa značajnim teškoćama koje onemogućavaju praćenje kako redovitog, prilagođenog, ali i posebnog programa. Upravo zbog prirode teškoća koje ovi učenici imaju ovaj program bi im trebao omogućiti poučavanje funkcionalnim i primijenjivim vještinama u svakodnevnom životu, što se ne odražava u razradama pojedinačnih ishoda i odgojno-obrazovnim ciljevima. Zadani ishodi i ciljevi su ovim učenicima pretežno neostvarivi, nigdje nisu navedene razine podrške koje su im potrebne kako bi određene aktivnosti i vještine i provodili, a s druge strane, ono što mogu usvojiti i što bi utjecalo na kvalitetu njihova života, nije u dovoljnoj mjeri zastupljeno. Posebno treba naglasiti da je paradoksalno učenicima kojima se donosi rješenje o potrebi osposobljavanja za aktivnosti svakodnevnog života uvoditi predmete kao što su strani jezik i informatika. Sam dokument vrlo je nepregledan i treba razmotriti grupiranje po dobnim skupinama radi lakše preglednosti. Nadalje, pregledom cijelog dokumenta do izražaja dolaze neujednačenosti u razradama predmeta, ishodi nisu usklađeni niti međusobno povezani. U dokumentu se na mnogo mjesta navodi da se ishodi podučavaju u okviru nastavnog sata. Potrebno je naglasiti kako se usvajanje i podučavanje ishoda iz različitih kurikuluma provodi u okviru funkcionalnih, svakodnevnih aktivnosti i tijekom cijelog dana. Usvajanje ovog programa bez izmjena također će edukacijske rehabilitatore ponovo dovesti u situaciju da vode paralelnu administraciju – onu koja je usklađena s ovakvim kurikulumom i onu koja je značajna za učenike s kojima rade. Edukacijskim rehabilitatorima na teret se stavlja i provođenje predmeta za koje nisu osposobljeni. Samo vrednovanje ishodatakođer je nedorečeno, nije ujednačeno na razini svih ustanova, a i krajnje neprimjereno za učenike s većim teškoćama s obzirom da bi se njihove povratne informacije pretežno odnosile na to da ishodi nisu usvojeni. Apeliramo da se radnoj skupini ostavi dovoljno vremena i osigura prostor za raspravu kako bi mogli provesti promjene na ovom dokumentu. Osim toga, apeliramo da se edukacijskim rehabilitatorima omogući da vode proces izmjene dokumenta nakon e-savjetovanja, s obzirom na to da oni provode ovaj program, najbolje poznaju značajke i način funkcioniranja ovih učenika te specifične metode njihovog poučavanja. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) kojom su propisani predmetni kurikulumi (obvezni i izborni), drugi oblici nastave, drugi oblici rada, međupredmetne teme i godišnji broj sati po odgojno-obrazovnim skupinama, nakon provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu izradili su imenovani članovi radnih skupina (stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji izvode nastavu po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada, predmetni stručnjaci za odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi, viši savjetnici u Agenciji za odgoj i obrazovanje i članovi Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme) prema Koordiniranome metodološkom pristupu izrade kurikularnih dokumenata. Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) i Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) koji propisuju profil, razinu i vrstu obrazovanja stručnjaka koji izvode nastavu po posebnom programu u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini te edukacijski rehabilitator na radnom mjestu učitelja u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini može izvoditi nastavu samo za one nastavne predmete za koje ima propisanu vrstu i razinu obrazovanja. Prijedlog eksperimentalne provedbe Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu budući da javni natječaji za izbor kandidata za članove radnih skupina za izradu nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu nisu raspisani sukladno članku 29. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te zadaća imenovanih članova radnih skupina nije bila izrada eksperimentalnog programa već izrada nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu čija primjena započinje sa školskom godinom 2023./2024. sukladno Odluci o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21). Učitelj ima autonomiju planirati koliko će nastavnih sati biti potrebno za realizaciju pojedinog odgojno-obrazovnog ishoda. U svim predmetnim kurikulumima vrednovanje je ujednačeno i usvojenost određenog odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je definirati jednom od pet navedenih razina usvojenosti: potpuno usvojeno, većim dijelom usvojeno, djelomično usvojeno, manjim dijelom usvojeno i nije usvojeno. Prilikom definiranja te navođenja određene razine usvojenosti ishoda potrebno je također navesti i razinu pruženog primjerenog oblika podrške određenom učeniku tijekom usvajanja istog. Svaki učenik sukladno svojim mogućnostima može na njemu primjeren način vrednovati odgojno-obrazovnih ishod, te samovrednovanje ne može biti propisano za sve učenike jednako, pa tako niti za sve odgojno-obrazovne ustanove. Učitelj edukator rehabilitator pronalazi načine na koje učenici s većim teškoćama mogu vrednovati svoj rad.
2 Josipa Brčić ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, podržavam izradu novog kurikuluma i smatram da je nakon toliko godina rada po trenutno važećem kurikulumu i neophodan, međutim, ne ovako i u ovom obliku prema ovom prijedlogu (n)ovog kurikuluma. Iščitavajući prijedlog kurikuluma smatram da se nikako nije vodilo računa o tome da u našim učionicama sjedi sve više učenika s težim i teškim IT kao i učenika s višestrukim teškoćama. To se posebice odnosi na učenike s motoričkim teškoćama koji teško mogu ostvariti očekivane ishode; potrebno je još pojednostaviti ili preformulirati definirane ishode, ponuditi jednostavnije sadržaje i u preporukama navesti da je potrebna određena vrsta i razina podrške. Previše je sadržaja i ishoda općenito kao i predviđenih aktivnosti u sadržajima kao npr. sportsko-ritmička gimnastika, borilačke vještine kao i očekivanja da učenik sam odabire aktivnosti kada to nije u mogućnosti ukazuju na potrebu definiranja jednostavnih i funkcionalnih ishoda koji će učenici moći primjenjivati u svakodnevnim životnim situacijama. Ima jako puno preklapanja sadržaja i isti ishodi u nekim nastavnim predmetima (skrb o sebi, domaćinstvo i upoznavanje uže i šire okoline). Prijedlog da se sadržaji iz domaćinstva odnose na pripremu hrane..., a skrbi o sebi na osobnu higijenu, odijevanje..., a i kako bi se učenicima ponudilo što više različitih sadržaja. Svi učenici s teškoćama koji se školuju prema posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života zahtijevaju određenu razinu podrške. Podrška bi trebala biti navedena za sve učenike jer bi se tako olakšalo vrednovanje i kod razine "dobar" i završne ocjene s obzirom na to da većini učenika treba neka vrsta (od verbalne do fizičke podrške) ili razina podrške. U konačnici, vrednovanje učenika s IT je vrlo teško za učitelje, učenike, ali i za roditelje te slijedom toga smatram da bi iz kurikuluma trebalo maknuti razinu „nije usvojeno“ i staviti „usvojio/la minimum“ znanja u završnoj ocjeni odnosno ostaviti kao što je bilo i ranije bez tzv. negativne ocjene. Naši učenici su sami po sebi drugačiji i na neki način zaostaju za populacijom učenika redovnog razvoja te ih treba gledati pozitivno. Smatram da svaki učenik može usvojiti svoj minimum s naglaskom na osnovna funkcionalna znanja i vještine. Pozivam sve koji će iščitavati komentare na ovom savjetovanju da nekoliko puta iščitaju komentare sa stručnih aktiva jer su to ljudi koji zaista osobno rade s učenicima koji se nalaze u učionicama, kao i prijedloge kolege Silvia Šanteka koji je najbliži stvarnom stanju u odgojno-obrazovnom sustavu kada je u pitanju obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu izradili su imenovani članovi radnih skupina (stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji izvode nastavu po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada, predmetni stručnjaci za odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi, viši savjetnici u Agenciji za odgoj i obrazovanje i članovi Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme) prema Koordiniranome metodološkom pristupu izrade kurikularnih dokumenata polazeći od razvojnih osobitosti i funkcionalnih sposobnosti te vrsta i stupnjeva teškoća u razvoju učenika s teškoćama u razvoju kojima je rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uvažavajući individualne specifičnosti učenika i mogućnost primjene individualiziranih postupaka. Izrađen Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu uključuje i učenike „s težim i teškim IT“ koji imaju rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke sukladno članku 9. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15). Sadržaj naveden u kurikulumu je kratak opis onoga što je nužno i važno učiti i poučavati i daje jasno usmjerenje učenju i poučavanju u pojedinome organizacijskom području predmetnoga kurikuluma. U završnom vrednovanju za očekivati je da će malo učenika biti vrednovano s „nije usvojeno“, jer se vrednovanje odnosi na kurikulum pojedinog nastavnog predmeta te se učenik vrednuje sukladno planiranom individualiziranom kurikulumu.
3 Aktiv odgojno-obrazovnih skupina ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, javljamo se u ime Aktiva odgojno-obrazovnih skupina ispred Centra za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar Varaždin. Prije svega, kao i ostali kolege pozdravljamo izradu novog kurikuluma. Članovi Aktiva slažu se da Nacrt prijedloga Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu ne obuhvaća učenike s težim i teškim intelektualnim teškoćama te višestrukim teškoćama. Predlažemo sljedeće: - smanjenje broja područja, povezanost područja s temama pri čemu bi se ukinule nastavne jedinice - postavlja se pitanje što s odgojno-obrazovnim skupinama gdje su učenici iz spektra autizma i učenici s intelektualnim teškoćama? - maknuti ocjene te vladanje - ako se radi o učenicima s većim teškoćama, mogu li se uzeti ishodi za nižu kronološku dob? (govorimo o učenicima s teškim i težim intelektualnim teškoćama) -ponavljaju li se isti ishodi iz godine u godinu zbog niskih kognitivnih mogućnosti? - u području komunikacije 60% čine pred vježbe čitanja i pisanja koje ne odgovaraju kognitivnim preduvjetima učenicima s teškim i težim IT-ma, dok je premalo digitalnih alata - uvesti grupiranje učenika po sposobnostima, a ne po njihovoj kronološkoj dobi - bez uvođenja engleskog jezika i informatike (učenici koji ne razumiju hrvatski jezik, učenici s motoričkim teškoćama, učenici s teškim i težim IT-ma) - napraviti priručnik za rad za Centre za odgoj i obrazovanje- učitelji redovnih škola imaju gotove materijale za rad - pozivaju se autori Nacrta da dođu u Centar za odgoj i obrazovanje te se upoznaju s teškoćama i uvjetima u kojima se radi - pitanje financija koje su potrebne za izradu didaktičkih materijala individualno za svakog učenika - izrada senzoričkog profila za djecu s teškoćama senzorne integracije (izrađuju ga senzorni pedagozi) kako bi se prilagodili učenicima sa senzoričkim teškoćama ZAKLJUČAK: prema radnom iskustvu edukacijskih rehabilitatora prijedlozi nacrta nisu realni i izvedivi s učenicima s teškim i težim intelektualnim teškoćama odnosno višestrukim teškoćama (zbog postavljenih ishoda, kriterija ocjenjivanja, vladanja, elemenata vrednovanja, opremljenosti škola itd.). Srdačan pozdrav Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) kojom su propisani predmetni kurikulumi (obvezni i izborni), drugi oblici nastave, drugi oblici rada, međupredmetne teme i godišnji broj sati po odgojno-obrazovnim skupinama, nakon provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. Nadalje, edukacijski rehabilitatori zaposleni na radnom mjestu učitelja sukladno odredbama Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) imaju potrebne kompetencije te vrstu i razinu obrazovanja neophodnu za stručno izvođenje nastave po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada u osnovnoj školi s učenicima s teškoćama u razvoju. Učenje informatike i stranog jezika, te obveze učitelja nisu predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu već Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22), Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15), Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama (Narodne novine, broj 47/17), Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera (Narodne novine, broj 94/15 i 03/17), Odluke o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) te kolektivnih ugovora. Prijedlozi koji se odnose na ukidanja vrednovanja i ocjenu vladanja, „grupiranje učenika po kognitivnom funkcioniranju, a ne po dobi“ nisu predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu već Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22), Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15), Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama (Narodne novine, broj 47/17), Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera (Narodne novine, broj 94/15 i 03/17), Odluke o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) te kolektivnih ugovora. . Prijedlog eksperimentalne provedbe Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu budući da javni natječaji za izbor kandidata za članove radnih skupina za izradu nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu nisu raspisani sukladno članku 29. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te zadaća imenovanih članova radnih skupina nije bila izrada eksperimentalnog programa već izrada nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu čija primjena započinje sa školskom godinom 2023./2024. sukladno Odluci o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21). Prijedlog vezan uz osiguravanje uvjeta i potrebne opreme za izvođenje programa u školskim ustanovama u nadležnosti je osnivača sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu.
4 DARIJA KULFA ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, zahvaljujem svima koji su radili na donošenju posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenika s teškoćama u razvoju. Poseban nastavni program svakako je potreban jer smo svim svjesni toga da dosadašnji nastavni plan i program nije adekvatan za učenike s kojima najčešće radimo u odgojno-obrazovnim skupinama u Centrima. Dosadašnji komentari izneseni na navedeni Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju su korisni, konstruktivni, opsežni i usmjereni na iste probleme s kojima se susrećemo tako da podržavam i nadam se razmatranju iznesenih komentara za temeljitu izradu Posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
5 Tamara Fijan ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, Kao i kolege koji su komentirali, podržavam izradu novog kurikuluma te pohvaljujem za trud i uloženo vrijeme. Međutim, mi koji radimo u praksi nailazimo ovdje na mnoge nejasnoće te se slažem sa svim konstruktivnim kritikama koje su navedene. Kao prvo, dokument je jako težak za proučavanje i iščitavanje. Samo snalaženje u dokumentu je vrlo teško - OBAVEZNO na početku staviti kazalo i sadržaj te numerirati stranice. Također bi bilo dobro da je sadržaj podjeljen po dobnim skupinama radi lakšeg snalaženja. Podržavam prijedlog kolega za potrebom posebnog programa za učenike sa težim i teškim IT. Takvih učenika je sve više ne samo u OO centrima već i u osnovnim školama u koje su integrirani zbog nedostatka centara, a koje im doista jako malo mogu pružiti infrastrukturno i interdisciplinarno. Što se tiče uvođenja stranog jezika i informatike, također je vrlo diskutabilno. Mnogi naši učenici nemaju usvojen sustav komunikacije niti na materinjem jeziku. Ima li doista smisla uvoditi i strane jezike te jesmo li mi kao edukatori rehabilitatori kompetentni za provođenje tih programa? Svakako bi bilo dobro da novi kurikulum bude u eksperimentalnoj godini gdje bi se ono što ne funkcionira još moglo doraditi. Pronašla sam se u komentarima većine kolega, a osobito upućujem na komentar kolege Silvija Šanteka koji je odlično prikazao manjkavosti, ali i dao prijedlog rješavanja i kvalitetne izmjene kurikuluma. Toplo se nadam da će se naše konstruktivne kritike uvažiti te navedene problematične stavke mijenjati te da će donošenje ovog novog kurikuluma biti na kraju nešto pozitivno i olakšavajuće, kako za učenike, tako i za nas koji radimo s njima. Srdačan pozdrav svima, Tamara Fijan, mag.rehab.educ. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) kojom su propisani predmetni kurikulumi (obvezni i izborni), drugi oblici nastave, drugi oblici rada, međupredmetne teme i godišnji broj sati po odgojno-obrazovnim skupinama, nakon provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. Nadalje, edukacijski rehabilitatori zaposleni na radnom mjestu učitelja sukladno odredbama Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) imaju potrebne kompetencije te vrstu i razinu obrazovanja neophodnu za stručno izvođenje nastave po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada u osnovnoj školi s učenicima s teškoćama u razvoju.
6 Ivana Milić ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, Odluka o donošenju posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju je svakako dobrodošla, a nadasve i potrebna. Kao i svi ovakvi dokumenti i ovaj je vrlo opsežan i bit će potrebno vrijeme kako bi se uočile i prednosti i nedostaci koji iz njega proizlaze. Zato je dobra zamisao da provođenje ovog programa tijekom prve godine bude eksperimentalnog tipa, što bi dalo mogućnost poboljšanja i dopunjavanja. Zahvaljujem se svim sudionicima u izradi ovog dokumenta na uloženom trudu, znanju i naporu, budući da je rok za izradu bio izuzetno kratak, a zahtjevi veliki. Svi komentari kolegica i kolega dani u ovoj raspravi su vrlo korisni i konstruktivni, te se s njima u potpunosti slažem. Također bi istakla neke zaključke koji su se nametnuli: - u mnogim nastavnim predmetima koriste se glagoli Bloomove taksonomije koji nisu uvijek najbolji izbor – pr. glagoli imenuje, opisuje, … (posebno u nastavnom predmetu hrvatski jezik i komunikacija) pri čemu je ostvarivanje i vrednovanje takvih ishoda upitno, ako ne i nemoguće posebice kod neverbalnih učenika - i inače, u većini nastavnih predmeta, kroz sve dobne skupine mnogi ishodi su previsoko definirani, posebno ako se radi o učenicima sa većim i višestrukim teškoćama u razvoju - kod nastavnih predmeta domaćinstvo, skrb o sebi i upoznavanje uže i šire okoline sadržaji se preklapaju (osobna higijena, odijevanje i sl.). Pojam domaćinstva više povezujemo sa vještinama snalaženja u kućanstvu i pripremanju hrane, na čemu bi i trebao biti naglasak, no sa predviđenom satnicom od 1 sat tjedno je to premalo - u nastavnim predmetima tjelesna i zdravstvena kultura, radni odgoj i izobrazba u obavljanju poslova formulirani ishodi su presloženi i ponekad nedostižni, posebno za učenike s višestrukim teškoćama - učenici s višestrukim teškoćama teško mogu ostvariti određene (pa i većinu) postavljenih ishoda, zbog čega bi ih bilo poželjno pojednostaviti, ponuđene sadržaje prilagoditi, te u preporukama navesti vrstu i razinu podrške (jer za većinu učenika je potrebna određena podrška) - vrednovanje postavljenih ishoda na ovoj razini vodi do toga da će se mnogi ishodi vrednovati sa “nije usvojio“ što mislim da nije poticajno ni primjereno ni za jednog sudionika ovog procesa (ni učenika ni učitelja), a jednako tako i za roditelje Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Prijedlog eksperimentalne provedbe Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu budući da javni natječaji za izbor kandidata za članove radnih skupina za izradu nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu nisu raspisani sukladno članku 29. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te zadaća imenovanih članova radnih skupina nije bila izrada eksperimentalnog programa već izrada nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu čija primjena započinje sa školskom godinom 2023./2024. sukladno Odluci o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21). Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti i mogućnosti, kao i posebne interese koje učenik iskazuje. Kurikulumom se ne propisuju sadržaji već se definiraju odgojno-obrazovni ishodi. Odabir sadržaja za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pripada autonomiji učitelja. Sadržaj je kratak opis onoga što je nužno i važno učiti i poučavati i daje jasno usmjerenje učenju i poučavanju u pojedinome organizacijskom području predmetnoga kurikuluma. U završnom vrednovanju za očekivati je da će malo učenika biti vrednovano s „nije usvojeno“, jer se vrednovanje odnosi na kurikulum pojedinog nastavnog predmeta te se učenik vrednuje sukladno planiranom individualiziranom kurikulumu. U nastavnom predmetu Domaćinstvo učenici stječu znanja, vještine i stavove koji im omogućavaju bolje razumijevanje sebe, svojih bližnjih, ali i okoline u kojoj žive te lakše snalaženje u svakodnevnim životnim aktivnostima i društvenim situacijama. Nastavni predmet Domaćinstvo na različite je načine povezan sa svim odgojno-obrazovnim predmetima. Domaćinstvo i Skrb o sebi povezuju ishodi koji govore o osamostaljivanju učenika u odnosu na njega samoga, njegovu neposrednu životnu okolinu te šire okružje. Učenjem i poučavanjem o vlastitom domu, obitelji, lokalnoj i široj zajednici, sustavno se izgrađuje osobni, kulturni identitet učenika te upravo ti ishodi povezuju nastavni predmet Upoznavanje uže i šire okoline i Domaćinstvo. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) kojom su propisani predmetni kurikulumi (obvezni i izborni), drugi oblici nastave, drugi oblici rada, međupredmetne teme i godišnji broj sati po odgojno-obrazovnim skupinama, nakon provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada.
7 Mateja Svetec Trčak ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, pozdravljam donošenje novog posebnog programa, no smatram da je on u potpunosti neprilagođen za učenike s težim i višestrukim teškoćama s kojima se većinski susrećemo unutar odgojno-obrazovnih skupina u centrima za odgoj i obrazovanje. Za početak, utopijski je vjerovati da određene nastavne jedinice odrađujemo unutar jednog nastavnog predmeta točno određeni dan, točno određeni sat, npr.: iz Skrbi o sebi nastavnu jedinicu „Pranje ruku“ ne uvježbavamo nefunkcionalno samo vježbe radi utorkom 3. sat, već to radimo po potrebi tijekom cijelog dana (odlazak u tolaet, uzimanje užine….). Svi nastavni predmeti se prožimaju i većinu aktivnosti odrađujemo prema stvarnoj potrebi i to zaista jest jedino ispravno funkcionalno i situacijsko učenje. Pojedini predmeti prezahtjevni su i ne odgovaraju stvarnim potrebama učenika s težim teškoćama, npr. Matematičke vještine i Hrvatski jezik i komunikacija (unutar kojeg se predlaže da se 60% sadržaja odnosi na početno čitanje i pisanje – no, uzevši u obzir kognitivnu dob učenika unutar odgojno-obrazovnih skupina, to je nerealno i nefunkcionalno jer se na kraju krajeva većina naših učenika ne osposobi za samostalno čitanje i pisanje). Smatram da je potrebno ukinuti vrednovanje i vladanje jer je nepoticajno iz godine u godinu pojedinim učenicima upisivati „nije usvojio“ ili smanjivati vladanje zbog organiteta učenika. Također, u obzir je potrebno uzeti i zdravstveno stanje naših učenika te česte regresije zbog kojih je na pojedinim znanjima i vještinama potrebno opetovano raditi iako je cilj nekad bio usvojen – kako tada vrednovati učenika? Smatram je osnova praćenja napretka IOOP te da bi učenici na kraju školske godine, umjesto svjedodžbe trebali dobivati pisano opisno mišljenje razrednika po područjima. Predlažem i grupiranje učenika po kognitivnom funkcioniranju, a ne po dobi kako bi se pojednostavnio i olakšao odgojno-obrazovni proces. Smatram da je učenje stranog jezika učenicima s većim teškoćama nepotrebno i neprimjereno, kao i i uvođenje predmeta Informatike zbog problema prekomjerenog izlaganja ekranima i pojave ekranizacije. U svim predmetima potiče se da odabir strategija, metoda i oblika učenja i poučavanja ovisi o mogućnostima i potrebama učenika te osiguravanje metodičke i didaktičke raznovrsnosti - što, naravno, svakako pozdravljam, no na kraju svega opet na učiteljima ostaje smišljanje nastavnih materijala i izrada didaktike bez propisanih smjernica, a sve to gotovo svakodnevno prelazi „ostale poslove“ i ulazi u slobodno vrijeme učitelja, dok didaktičke materijale izrađujemo iz vlastitih resursa i financijskih sredstva, a ne zaboravimo da dodatak za posebne uvjete rada dobivamo samo na neposredan rad s učenicima, a ne i na ostale poslove i pripremu koju nije moguće odraditi kopiranjem postojećih materijala za cijeli razred, već se za svakog učenika ponaosob izrađuju individualizirani materijali. U svakom slučaju, postoji velika potreba za izradom novog posebnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada i vidim da je velika većina komentara usmjerena na iste probleme s kojima se susrećemo, te se nadam da će se ovom programu pristupiti ozbiljno te da će se donijeti temeljite promjene za dobrobit naših učenika, roditelja, ali i odgojno-obrazovnih stučnjaka. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Prijedlozi koji se odnose na ukidanja vrednovanja i ocjenu vladanja, svjedodžbe, „grupiranje učenika po kognitivnom funkcioniranju, a ne po dobi“, učenje informatike i stranog jezika, te obveze učitelja nisu predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu već Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22), Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15), Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama (Narodne novine, broj 47/17), Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera (Narodne novine, broj 94/15 i 03/17), Odluke o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) te kolektivnih ugovora. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom. Kurikulumom se ne propisuju sadržaji već se definiraju odgojno-obrazovni ishodi. Odabir sadržaja za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pripada autonomiji učitelja. Sadržaj je kratak opis onoga što je nužno i važno učiti i poučavati i daje jasno usmjerenje učenju i poučavanju u pojedinome organizacijskom području predmetnoga kurikuluma.
8 Aktiv edukacijskih rehabilitatora ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Aktiv edukacijskih rehabilitatora OŠ Grigora Viteza, čitanjem i detaljnom analizom dokumenta donosi sljedeće zaključke. Smatramo da su prostorni i materijalni uvjeti prezahtjevni za većinu odgojno-obrazovnih ustanova. Npr. u Domaćinstvu: štednjak, hladnjak, sudoper, perilica za posuđe, ormar s ladicama, policama i vješalicama, glačalo, daska za glačanje, sušilo… Smatramo da je premala satnica predmeta Domaćinstvo gdje se navodi da je u prvoj dobnoj skupini, za učenike od 11. do 15. godine predviđen jedan sat tjedno, a u drugoj dobnoj skupini, za učenike od 16. do 21. godine života predviđena su dva sata tjedno. Za predmet Glazbena kultura smatramo kako je prezahtjevno da učenici odgojno-obrazovnih skupina temeljem slušanja razlikuju pojedine glazbeno-izražajne sastavnice: tempo, visina tona, dinamika i metar, na osnovu multimedijskoga doživljaja i aktivnog muziciranja prepoznaju različite uloge glazbe - prepoznaju pripjeve ili prepoznatljive dijelove skladbi različitih vrsta glazbe. Također, za poučavanje likovne i glazbene kulture potrebna je specijalizirana učionica s adekvatnim osvjetljenjem, audioopremom, računalom s internetskom vezom i projektorom, prostorom za organizaciju likovnog pribora i materijala te pristup tekućoj vodi.   Osim u specijaliziranim učionicama, poželjno je organizirati učenje i poučavanje u  galerijskim i muzejskim prostorima kao i drugim prostorima u kojima se stvaraju, izlažu ili čuvaju umjetnička djela. Smatramo da to nije primjereno, a ni izvedivo za učenike s većim teškoćama. Nerealni ishodi pojavljuju se u predmetu Izobrazba u obavljanju poslova gdje je napisano kako bi učenici trebali koristiti radionicu na tjednoj bazi, ali većine škola nemaju radionicu. Materijal koji je naveden kao preporuka za usvajanje ishoda većini škola nije dostupan, a i opasan je za učenike i ostale djelatnike (električne brusilice, bušilice, pile, pečenje gline, šivanje na šivačem stroju i sl.). Također većina škola nema potrebnu opremu za zaštitu na radu. Smatramo da su neki od sadržaja za usvajanje obrazovnih ishoda predmeta Upoznavanje uže i šire okoline preopširni (npr. Vode stajaćice i tekućice, ribnjaci, bare, potoci…) Također smatramo da je u predmetu Hrvatski jezik i komunikacija previše preopširnog i zahtjevnog sadržaja za učenike s teškoćama. Neki od odgojno-obrazovnih ishoda odnose se na basne, legende, narodne priče, ulomke iz romana za mlade, dnevnike, pripovijetke, dramske tekstove. Kod razrade ishoda navodi se također i izgovaranje stihova napamet i snimanje filma o književnom tekstu, što je opet nerealno očekivati od učenika s teškoćama. Smatramo da se prezahtjevan sadržaj pojavljuje i u predmetu Matematičke vještine gdje se kod razrade ishoda navodi: promatranje i procjenjivanje (duljine različitih predmeta i različitih duljina), promatranje i procjenjivanje mase predmeta, procjenjuje volumen pretakanjem, ulijevanjem , mjereni volumen određenim standardnim mjerilima prema naučenom (npr. menzura), a također i navođenje predmeta za svakodnevnu upotrebu za koje je važno odrediti težinu, volumen i duljinu. Kod predmeta Skrb o sebi pojavljuje se popis raznih kućanskih alata i aparata za koje smatramo da također većina škola ne posjeduje, a to su na primjer perilica posuđa i stroj za pranje rublja. Ishodi u cijelom Kurikulumu su veoma općeniti , npr. Učenik koristi osnovni pribor i alate za rad. Ostvarenje većine ishoda predloženih u ovom programu za učenike s težim i teškim intelektualnim teškoćama je nedostižno i nerealno. Sadržaji i preporuke su nedovoljno jasno definirani. *Pružanjem slobode učiteljima u posebnim programima za odabir nastavnih metoda i strategija te oblika poučavanja usklađenih s interesima i razvojem učenika, učenje postaje zanimljivije i motivirajuće. Na taj način će se sustavno, u skladu s razvojem svakog pojedinog učenika, stvarati veze između stečenih spoznaja, osobnog iskustva i primjene u svakodnevnome životu. * Smatramo da je na učitelju i dalje prevelika sloboda, što može dovesti do osjećaja nemoći i frustracije. Smatramo da je vrednovanje veoma općenito definirano i trebao bi postojati i kriterij za ocjenu dovoljan. Ovaj Kurikulum trebao bi uvelike olakšati pripremu i provedbu nastavnog procesa i sam rad s djecom s teškoćama, međutim ovaj program taj proces samo može otežati i uzrokovati frustraciju i osjećaj neuspjeha kako kod učitelja tako i kod samih učenika. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) kojom su propisani predmetni kurikulumi (obvezni i izborni), drugi oblici nastave, drugi oblici rada, međupredmetne teme i godišnji broj sati po odgojno-obrazovnim skupinama, nakon provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. Jedno od ključnih polazišta za oblikovanje kurikuluma umjetničkih predmeta je načelo inkluzivnosti. U skladu s njim, vrlo važan ishod je uključivanje učenika s teškoćama u razvoju u kulturno-umjetnički život zajednice, sukladno razvojnim osobitostima i individualnim interesima. Predmetni kurikulumi su pisani u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom podrške kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom. Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju nastavne godine. Prijedlozi vezani uz osiguravanje uvjeta i potrebne opreme za izvođenje programa u školskim ustanovama u nadležnosti je osnivača sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te nisu predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu.
9 Andrea Gašpar Čičak ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Zahvaljujem se na uloženom trudu, radu i vremenu. Podržavam ideju za promjenom kurikuluma, ali smatram da bi trebalo dobro promisliti o svim komentarima koji su ovdje izneseni jer su se i meni javljala slična pitanja dok sam pregledavala dokument. Mislim kako bi godina dana eksperimentalne primjene u praksi bila najbolja jer ćemo tako dobiti bolji uvid kako sve funkcionira. Uz to, bilo bi dobro staviti na početnu stranicu kazalo sa stranicama na kojima se sadržaj nalazi (broj stranice i poglavlja) radi lakšeg snalaženja u dokumentu. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Prijedlog eksperimentalne provedbe Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu budući da javni natječaji za izbor kandidata za članove radnih skupina za izradu nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu nisu raspisani sukladno članku 29. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te zadaća imenovanih članova radnih skupina nije bila izrada eksperimentalnog programa već izrada nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu čija primjena započinje sa školskom godinom 2023./2024. sukladno Odluci o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21).
10 Ana Kraljić ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, Podržavam mišljenje kolegica i kolega koji su u prethodnim komentarima naglasili da je predloženi program neprimjeren za učenike s težim/teškim i višestrukim teškoćama kojih u odgojno-obrazovnim skupinama posebnih osnovnoškolskih ustanova ima sve više. Prema predloženom programu, velik broj učenika imao bi završnu ocjenu „nije usvojeno“ što nije poticajno za učenika, učitelja ni roditelja. Određeni broj ishoda mogli bi ostvariti uz potpunu fizičku podršku, ali onda se postavlja pitanje svrhovitosti takvog programa. Stoga, očita je potreba za NOVIM, ZASEBNIM KURIKULUMOM koji bi odgovarao potrebama učenika s višestrukim teškoćama a temeljio bi se na programu bazične perceptivno-motoričke stimulacije i uključivao rehabilitacijske i habilitacijske postupke kroz individualizirane kurikulume temeljene na redovitim procjenama. Trenutno predloženi program odgovara potrebama učenika s lakim i umjerenim intelektualnim teškoćama, iako se uviđaju određene nelogičnosti kao i potrebe za doradom. Primjerice, mnogi ishodi određeni su nejasnim glagolima poput „prepoznaje, razlikuje…“ Kod vrednovanja nije definirano prema kojim kriterijima će se određivati je li ishod „djelomično usvojen“ ili „većim dijelom usvojen“. Radnom odgoju smanjuje se tjedna satnica sa 4 na 2 sata tjedno za dobnu skupinu 7-10 godina, te sa 6 na 4 sata tjedno za dobnu skupinu 11-15 godina. U kurikulumu Radnog odgoja ističe se da „Svrhovita motorička sposobnost kao integracija perceptivnog i motoričkog funkcioniranja preduvjet je za razvoj kvalitetnih vještina školskog učenja“ te da je ovo „Predmetno područje usmjereno je na poticanje razvoja vizualno-motoričkih sposobnosti te fine motorike“. Sve su to preduvjeti i za radne aktivnosti i aktivnosti u području skrbi o sebi, za čitanje, pisanje i učenje općenito, stoga me brine smanjenje satnice Radnog odgoja uzmemo li u obzir koliko motoričko-perceptivnog poticanja naši učenici trebaju da razvili i učvrstili vještine potrebne za većinu zahtjeva koji se pred njih stavljaju u svakodnevnom životu. Uočava se nesrazmjer u zahtjevnosti ishoda iz različitih predmeta, primjerice u predmetu Skrb o sebi očekuje se da učenik 11-15 godina u PPSK SOS A.2.1. Učenik izvršava jednostavne aktivnosti osobne higijene. – „izvršava NEKE od aktivnosti oralne higijene (npr. stavlja pastu za zube na četkicu, pravilno upotrebljava četkicu za zube)“. Jedna od napomena u predmetu Skrbi o sebi je da je potrebno „Prilagoditi didaktička sredstva i radni materijal manipulativnim sposobnostima učenika (prilagoditi veličinu gumba i patent-zatvarača, koristiti specijalizirane dodatke za pomoć pri manipulaciji odjevnih predmeta i sl.)“ , dok se s druge strane očekuje se da isti učenik čita i piše, prema „PPSK HJK A.2.4. Učenik prepisuje i piše velikim slovima školskim formalnim uspravnim pismom pojedina slova, jednostavne riječi i rečenice.“ Također ishodi iz predmeta Domaćinstvo velikim se dijelom preklapaju s ishodima iz drugih premeta, osobito Skrbi o sebi. Slijedom svega navedenog, podržavam ideju o eksperimentalnoj godini predloženog programa kako bi se i kroz izvođenje u praksi mogli vidjeti nedostaci, mjesta, prostor i načini za poboljšanje za dobrobit naših učenika, učitelja i roditelja. Pohvaljujem kurikulum predmeta Matematičke vještine s odličnim preporukama za stupnjevito usvajanje ishoda. Lijep pozdrav, Ana Kraljić Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) kojom su propisani predmetni kurikulumi (obvezni i izborni), drugi oblici nastave, drugi oblici rada, međupredmetne teme i godišnji broj sati po odgojno-obrazovnim skupinama, nakon provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. Prijedlog eksperimentalne provedbe Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu budući da javni natječaji za izbor kandidata za članove radnih skupina za izradu nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu nisu raspisani sukladno članku 29. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te zadaća imenovanih članova radnih skupina nije bila izrada eksperimentalnog programa već izrada nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu čija primjena započinje sa školskom godinom 2023./2024. sukladno Odluci o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21). Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom. U završnom vrednovanju za očekivati je da će malo učenika biti vrednovano s „nije usvojeno“, jer se vrednovanje odnosi na kurikulum pojedinog nastavnog predmeta te se učenik vrednuje sukladno planiranom individualizira nom kurikulumu. Nastavne predmete Domaćinstvo i Skrb o sebi povezuju ishodi koji govore o osamostaljivanju učenika u odnosu na njega samoga, njegovu neposrednu životnu okolinu te šire okružje, a na različite su načine povezanu sa svim odgojno-obrazovnim predmetima.
11 Blaženka Paković ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, Edukacijski rehabilitatori Centra za odgoj i obrazovanje "Vinko Bek" također pozdravljaju inicijativu izrade novog Programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i prepoznajemo uloženi trud, ali mišljenja smo da je ovakav program više namijenjen učenicima s lakšim intelektualnim teškoćama bez većih pridodanih teškoća. Ovako postavljeni ishodi u okviru predloženog kurikuluma nisu posve primjereni učenicima s oštećenjem vida i dodatnim teškoćama u razvoju. S obzirom na obveze, opsežnost dokumenta i kratak rok šaljemo samo dio prijedloga i primjedbi na posebni nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju: Radni odgoj PPSK RO A.1.2. - izvršava vizualne zadatke razlikovanja i sortiranja prema zadanom redoslijedu – uz vizualne zadatke, u ishod je potrebno dodati i „taktilne“ PPSK RO A.1.4. - reže škarama prema obrascu – ishod rezanja je prezahtjevan PPSK RO B.1.2. - izdvaja primjenjive materijale za rad od neprimjenjivih – prezahtjevan ishod - Sortira osnovne materijale za rad prema određenim obilježjima (konzistencija, tekstura, oblik, boja) – prezahtjevan ishod; učenik sortira na temelju dva obilježja - Izdvaja korišteni radni materijal u uporabnom ili ukrasnom predmetu od ponuđenih – prezahtjevan ishod PPSK RO B.1.3. – Nedostaje definicija radnih tehnika i radnih procesa Gotovo sve preporuke temeljene su na vizualnoj podršci, a djeca s oštećenjem vida zahtijevaju dodatnu prilagodbu. PPSK RO B.1.4. – Učeniku je potrebno pružiti fizičku podršku PPSK RO C.1.3. – Potrebno je osigurati alate za rad PPSK RO A.2.2. – Prezahtjevni ishodi za učenike s OV i kompleksnim višestrukim teškoćama PPSK RO B.2.4. – Prezahtjevni ishodi za učenike s OV i kompleksnim višestrukim teškoćama Posebni kurikulum nastavnog predmeta radni odgoj je senzorički, motorički, kognitivno i komunikacijski prezahtjevan za učenike s kompleksnim višestrukim teškoćama s naglaskom na učenike s oštećenjima vida (visokoslabovidni i slijepi učenici) i dodatnim utjecajnim teškoćama. Izobrazba u obavljanju poslova U programu nastavnog predmeta Izobrazba u obavljanju poslova nedostaju preporuke: - planiranje pauza u radu koji se sastoji od više koraka - koristiti različite metode poučavanje sukladno individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika - uputu učeniku dati na njemu prihvatljiv komunikacijski način - osigurati podršku IKT-a i potpomognute komunikacije pri odgovaranju učenika - podrška učenicima u interakciji s drugim učenicima - zadatke prilagoditi komunikacijskim, intelektualnim i motoričkim mogućnostima učenika PPSK IZO C.3.3. – povezuje rad i tvorevine s njihovom novčanom vrijednošću – prezahtjevan ishod PPSK IZO C.3.4. – prezahtjevni ishodi PPSK IZO C.3.5. - potiče zajednički rad u komunikaciji s ostalima; navodi važnost međusobnog pomaganja; pregledava objave provedenih akcija u zajednici – prezahtjevni ishodi Upoznavanje uže i šire okoline U programu nastavnog predmeta Upoznavanje uže i šire okoline nedostaju preporuke: - planiranje pauza u radu koji se sastoji od više koraka - koristiti različite metode poučavanje sukladno individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika - uputu učeniku dati na njemu prihvatljiv komunikacijski način - osigurati podršku IKT-a i potpomognute komunikacije pri odgovaranju učenika - podrška učenicima u interakciji s drugim učenicima - zadatke prilagoditi komunikacijskim, intelektualnim i motoričkim mogućnostima učenika PPSK UUiŠO A.1.5. - prepoznaje sudionike u prometu; prepoznaje osnovna prometna sredstva; prepoznaje signalizaciju prilikom kretanja ulicom; prepoznaje osnovna pravila ponašanja u prometu – u ishodima je termin „prepoznaje“ potrebno zamijeniti terminom „upoznaje“ PPSK UUiŠO B.1.3. - Učenik prepoznaje osnovne vremenske pojmove, obilježja i njihovu izmjenu – ishodi trebaju biti na razini upoznavanja - povezuje osnovne dijelove dana s obilježjima dana i noći; povezuje osnovne dijelove dana s izmjenom osobnih svakodnevnih aktivnosti; povezuje redoslijed dana u tjednu s određenim obilježjima tih dana - ishodi su prezahtjevni i ostvarivi u višoj dobnoj skupini PPSK UUiŠO B.1.4. – prilagoditi dobi i mogućnostima učenika; termin „prepoznaje“ u ishodima potrebno je zamijeniti terminom „upoznaje“ PPSK UUiŠO C.1.1. – prilagoditi dobi i mogućnostima učenika; termine „prepoznaje“ i „uočava“ u ishodima potrebno je zamijeniti terminom „upoznaje“ PPSK UUiŠO C.1.3. – termin „prepoznaje“ u ishodima potrebno je zamijeniti terminom „upoznaje“ PPSK UUiŠO B.2.2. – Učenici s oštećenjem vida (slijepi i visokoslabovidni učenici) kreću se uz pomoć videćeg vodiča te je potrebno to navesti u prilagodbama. PPSK UUiŠO C.2.1. – prezahtjevni ishodi PPSK UUiŠO C.2.2. – termine „primjenjuje“, „ispunjava“, „povezuje“, „koristi“ i „slijedi“ u ishodima potrebno je zamijeniti terminom „upoznaje“ PPSK UUiŠO C.2.4. – prezahtjevni ishodi PPSK UUiŠO B.3.1. – U ishodima je potrebno naznačiti „kretanje uz videćeg vodiča“ za učenike s oštećenjem vida Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom. Kurikulumom se ne propisuju sadržaji već se definiraju odgojno-obrazovni ishodi. Odabir sadržaja za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pripada autonomiji učitelja. Sadržaj je kratak opis onoga što je nužno i važno učiti i poučavati i daje jasno usmjerenje učenju i poučavanju u pojedinome organizacijskom području predmetnoga kurikuluma. Nadalje, edukacijski rehabilitatori zaposleni na radnom mjestu učitelja sukladno odredbama Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) imaju potrebne kompetencije te vrstu i razinu obrazovanja neophodnu za stručno izvođenje nastave po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada u osnovnoj školi s učenicima s teškoćama u razvoju. U nastavnom predmetu Radni odgoj usvojen je prijedlog da se u preporuke uzme u obzir taktilno istraživanje didaktičkog materijala. U nastavnom predmetu Izobrazba u obavljanju poslova u poglavlju F Učenje i poučavanje predmeta obrazloženo je da potrebne oblike podrške učitelj kreira i ostvaruje temeljem prikupljenih informacija vezanih uz Radni odgoj te svojim inicijalnim praćenjem dopunjava spoznaje o jakim stranama učenika, njegovim potrebama i interesima u odnosu na sve važne komponente daljnjeg osposobljavanja u predmetu Izobrazba u obavljanju poslova. Djelomično se prihvaća prijedlog te su dopunjene preporuke. U nastavnom predmetu Upoznavanje škole i šire okoline prihvaća se prijedlog da te su preporuke dopunjene.
12 Anita Vidović ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani! Želim se zahvaliti svima koji su sudjelovali u izradi novog Posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada. Predloženi Posebni nastavni program detaljan je i dobar za učenike s lakim i umjerenim intelektualnim teškoćama. Što se tiče učenika s težim i teškim intelektualnim teškoćama te višestrukim teškoćama, podržavam i pridružujem se kritikama kolega o manjkavosti predloženog Posebnog nastavanog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života jer doista ne odgovara potrebama ovih učenika. Smatram da je nužno kreirati još jedan Poseban program za ovu skupinu učenika koji bi im bio primjereniji, s ostvarivim ishodima. Lijep pozdrav! Anita Vidović Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu izradili su imenovani članovi radnih skupina (stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji izvode nastavu po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada, predmetni stručnjaci za odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi, viši savjetnici u Agenciji za odgoj i obrazovanje i članovi Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme) prema Koordiniranome metodološkom pristupu izrade kurikularnih dokumenata polazeći od razvojnih osobitosti i funkcionalnih sposobnosti te vrsta i stupnjeva teškoća u razvoju učenika s teškoćama u razvoju kojima je rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uvažavajući individualne specifičnosti učenika i mogućnost primjene individualiziranih postupaka. Izrađen Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu uključuje i učenike „s težim i teškim IT“ koji imaju rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke sukladno članku 9. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15).
13 ALEKSANDRA SALONTAI-PAVKOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, Neizmjerno mi je drago što se sustav najzad pokrenuo te što su uključene kolegice i kolege izradili novi Program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju, obzirom da smo se u radu do sada zaista svakako snalazili s neprimjerenim a važećim programima rada. Međutim, nakon isčitavanja dokumenta, osobito onog dijela koji se tiče učenika s kojima ja konkretno radim, a to je 5 učenika II dobne skupine od 11 do 16 godina koji su svi neverbalni i bez razvijenog sustava komunikacije te nije moguće procijeniti njihovo intelektualno funkcioniranje, svi sa višestrukim teškoćama navedenim u Rješenju o primjerenom obliku školovanja, zaključujem kako su potrebni odgojno obrazovni ishodi na razini „dobar“ u najvećem dijelu slučajeva nedostižni za moje učenike ukoliko ostanu ovako definirani. Smatram da su preteški osobito jer se nigdje nije definiralo da ih je moguće izvoditi uz bilo kakvu podršku. Vodeći se trenutnim dokumentom, zaključna „ocjena“ mojih 4 od 5 učenika uglavnom bi bila nije usvojio osobito iz Hrvatskog jezika i Matematike. Trebamo li zaista na taj način obeshrabrivati učenike, tj. njihove roditelje, iz godine u godinu im pisati da su neuspješni i što onda s takvim učenicima? Kako teče njihov prelazak u sljedeću dobnu skupinu, do kada će se ponavljati isti ishodi s njima kada mi znamo da neki od njih jednostavno nemaju sposobnosti kako bi ih dostigli i usvojili? Na koji način nadograđivati znanja u sljedećoj dobnoj skupini ukoliko ishodi iz prethodne skupine nisu usvojena? Ne razumijem zbog čega forsirati usvajanje akademskih znanja umjesto da ih učimo praktičnim vještinama i kompetencijama koje će im koristiti u svakodnevnom životu i zbog kojih bi se mogli osjećati kao koristi članovi svoje obiteljske zajednice. Predlažem da se dokument Program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju složi prema dobnim skupinama radi lakše preglednosti, a ne prema predmetima, da se numeriraju stranice te da njegov sastavni dio bude i Sadržaj. Molila bih da se razmotri tko će predavati predmete Engleski jezik i Informatiku. Kao edukacijski rehabilitator ne osjećam se ni malo kompetentno niti stručno kako bi predavala ta dva predmeta, niti imam za to kompetencije. Smatram da postoje učitelji koji su se školovali i imaju akademska znanja koji bi trebali raditi taj posao jer ja ne mogu preuzeti odgovornost za podučavanje sadržaja za koje nemam nikakvu kvalifikaciju. Sve ovo navedeno dovodi u pitanje mogućnost uspješne provedbe ovog programa s učenicima s većim i višestrukim teškoćama koji se školuju po ovom programu te osuđuje naše učenike na nezadovoljstvo, frustriranost i neuspješnost u školskim aktivnostima. Predlažem ili da se još jednom razmotre svi zadani ishodi za svaku pojedinu skupinu i predmet vodeći računa o učenicima s većim i višestrukim teškoćama ili da se napravi novi program koji će omogućiti uspješnost i našim učenicima prateći njihove mogućnosti i sposobnosti. Aleksandra Salontai-Pavković, prof.edu.reh. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) i Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) koji propisuju profil, razinu i vrstu obrazovanja stručnjaka koji izvode nastavu po posebnom programu u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini te edukacijski rehabilitator na radnom mjestu učitelja u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini može izvoditi nastavu samo za one nastavne predmete za koje ima propisanu vrstu i razinu obrazovanja. U završnom vrednovanju za očekivati je da će malo učenika biti vrednovano s „nije usvojeno“, jer se vrednovanje odnosi na kurikulum pojedinog nastavnog predmeta te se učenik vrednuje sukladno planiranom individualiziranom kurikulumu.
14 Silvio Šantek ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, svoj komentar ću objediniti na način da izrazim pohvalu, konstruktivnu kritiku, ponudim prijedloge mogućih rješenja (barem pokušam) te dam opći zaključak na predloženi Kurikulum. Pohvala Smatram vrlo važnim donošenje Kurikuluma za učenike s višestrukim TUR i autizmom jer smo svi svjesni da dosadašnji programi nisu bili adekvatni za rad kada uzmemo u obzir teškoće s kojima se susrećemo, vremena u kojem živimo i sl. Također, moram pohvaliti namjeru da nam se kroz kriterije i preporuke ponude smjernice što bi, kako i u kojem periodu trebali raditi. Konstruktivna kritika Prolazeći kroz predloženi Kurikulum nametnula su mi se sljedeća pitanja: 1. Gdje je program za učenike s težim i teškim IT? Konstantno se govori o učenicima s lakim i umjerenim IT. Podsjetio bi da se u Centrima nalaze i takvi učenici. Popriličan ih je broj. 2. Molim Vas detaljnije objasnite kriterije i način vrednovanja. Što točno znači ishod "dobar"? Kada, kako i koliko puta možemo npr. napisati da učenik nešto nije usvojio? Ako učenik ima izrazite teškoće zajedno sa izrazitim kognitivnim teškoćama što bi taj učenik i do kada trebao usvojiti? Kada ste radili Kurikulum jeste li se pitali može li takav učenik usvojiti predložene ishode? Što napraviti ako učenik nije usvojio ishode prve skupine (7-10. godina), a trebao bi prijeći u sljedeću? Mislite li da je isključivo problem u nama, stručnjacima ili je i do učenikovih objektivnih teškoća? 3. Koliko ste upoznati sa uvjetima rada i objektivnim infrastrukturnim mogućnostima u kojima se radi? 4. Tko će, kada, kako i koliko izfinacirati predloženu opremu za rad? Jeste li se pitali koliko određena visokotehnološka oprema uopće ima smisla za učenike sa izrazitim pridruženim teškoćama (prije svega kognitivnim)? 5. Koje su to točno liste procjene i metode rada po kojima bi trebali raditi procjenu prije upisa u određeni program? U ovom prijedlogu je sve općenito napisano, a čitajući isti mislim da su nekim dijelovima metode rada i preporuke za rad samo kopirane bez puno promišljanja. 6. Mislite li da svi stručnjaci koji rade u sustavu znaju strani jezik (pa i ovaj najosnovniji)? Jesmo li mi kroz studij (prije i sada) zaista osposobljeni za "sve" (poučavati strane jezike, predmete za više razrede...) Za one koji npr, ne znaju strani jezik tko bi onda te stručnjake trebao poučavati istima? 7.Jesmo li licemjerni kada govorimo o problemu tzv. "ekranizma" i upozoravamo na njegovu štetnost za razvoj, a s druge strane radimo kurikulume u kojima je ekran jedan od važnijih čimbenika programa? 8. Mislite li da učenici s težim, teškim IT i autizmom mogu odraditi sat od 45min. Kako bi to trebalo? Jeste li znali da postoje i OOS (popriličan broj) u kojima su navedeni različitih sposobnosti i teškoća, a u grupi su i jedni i drugi (intelektualnih, motoričkih, senzoričkih...)? Kakav program u takvoj situaciji osmisliti? 9. Kakvog smisla za učenike s težim i teškim IT i pridruženim teškoćama (mislim i na autizam) imaju svjedodžbe i unos vladanja ako znamo da su mnoga nepoželjna ponašanja uvjetovana neurološkim stanjem, a ne odgojem? Mislite li da će takvi učenici zaista ići na tržište rada? Prijedlozi mogućih rješenja: 1.Ovaj prijedlog Kurikulma je preopširan i kroz dosta odgojno obrazovnih područja (SOS, TZK, UŠUO, RO..) se provlače iste teme. Predlažem da se ukinu nastavne jedinice i broj nastavnih sati jer se u OOS stvari rade istovremeno, npr. ne učimo se lijepom ponašanju samo na satu Socijalizacije ili brisanju nosa samo kad je SOS, nego u svim prilikama. naglasak mora biti na IOOP-u, a NE na određenim i unaprijed definiranim satima i kurikulumima. 2.Obzirom da spomenuti učenici nikada neće usvojiti određene odgojno obrazovne sadržaje predlažem obrađivati područja kroz obradu tema (tjednih, mjesečnih) fleksibilno prema potrebama i mogućnostima učenika. Omogućiti samostalno određivanje vremena potrebnog za usvajanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada sukladno individualnim potrebama učenika opisanim u IOOP-u bez određenog broja sati za pojedina područja. 3.Predlažem izmjenu TZK u Motoričke vještine. Tjelesna i zdravstvena kultura je zastarjeli naziv, a osim toga je zdravstvena kultura je širi pojam od vježbanja motoričkih vještina. 4. Roditeljima ne bi trebalo dati pravo na izbor npr. upis stranog jezika ako procijenimo da učenik nije zadovoljio uvijete za polaženje istog. Za učenike koji imaju teže i teške IT smatram nepotrebnim. Prije svega bi stavio naglasak na materinji jezik jer smo svjedoci da mnogi učenici ni njega ne govore kako treba (odnosi se i na lake i umjerene IT). 5. Odgojno obrazovna područja povezati kao međupredmetne teme, a ne kao zasebna područja. 6. Smatram da je u OOS (ako će morati ostati odgojno obrazovna područja) dovoljno ako se učenici poučavaju: Komunikaciji, Upoznavanju uže okoline, Vještinama svakodnevnog života (koje ovisno o potrebama i mogućnostima učenika uključuju Domaćinstvo, Vještine praktičnog rada, (umjesto Izobrazba u obavljanju poslova), Matematičke vještine, Motoričke vještine (umjesto TZK), Skrb o sebi. Ostala područja bi povezao kao međupredmetne teme. 7. Predlažem da se prilikom formiranja OOS dopusti da se one formiraju prema sposobnostima učenika, a ne prema kronološkoj dobi. Kod učenika s višestrukim TUR treba poći od njihovih sposobnosti. 8. Smatram da bi se konačno trebalo više uvažavati i naše mišljenje kada govorimo o sposobnostima učenika. Mislim da se ponekad roditeljima previše naglašava kolika oni prava imaju te zbog toga ulazimo u mnoge probleme. Umjesto toga puno veću važnost treba staviti, osim na prava, i na VLASTITU ODGVORNOST, OBAVEZAMA I ODOVORNOST ZA POSLJEDICE ukoliko se ignorira glas stručnog tima. Opći zaključak Slijedom navedenoga, još jednom pozdravljam pokušaj izmjene programa koji imaju za cilj stvoriti primjereniji način rada s učenicima s TUR. Međutim, smatram kako ovakav prijedlog NE SMIJE PROĆI ovo savjetovanje i postati važeći jer je potpuno ne primjeren za rad s učenicima s kojima radim. Isto tako, ove prijedloge uzmite kao najbolju namjeru s moje strane, a ne kao jedino ispravno. Također sam otvoren za konstruktivnu raspravu (pohvale, konstruktivne kritike...) U nadi pronalaženja što boljih prijedloga i rješenja na dobrobit svih srdačno Vas pozdravljam! Silvio Šantek Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu izradili su imenovani članovi radnih skupina (stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji izvode nastavu po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada, predmetni stručnjaci za odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi, viši savjetnici u Agenciji za odgoj i obrazovanje i članovi Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme) prema Koordiniranome metodološkom pristupu izrade kurikularnih dokumenata polazeći od razvojnih osobitosti i funkcionalnih sposobnosti te vrsta i stupnjeva teškoća u razvoju učenika s teškoćama u razvoju kojima je rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uvažavajući individualne specifičnosti učenika i mogućnost primjene individualiziranih postupaka. Izrađen Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu uključuje i učenike „s težim i teškim IT“ koji imaju rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke sukladno članku 9. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15). Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) kojom su propisani predmetni kurikulumi (obvezni i izborni), drugi oblici nastave, drugi oblici rada, međupredmetne teme i godišnji broj sati po odgojno-obrazovnim skupinama, nakon provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. Nadalje, Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) i Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) koji propisuju profil, razinu i vrstu obrazovanja stručnjaka koji izvode nastavu po posebnom programu u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini te edukacijski rehabilitator na radnom mjestu učitelja u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini može izvoditi nastavu samo za one nastavne predmete za koje ima propisanu vrstu i razinu obrazovanja. Kurikulumom se ne propisuju sadržaji već se definiraju odgojno-obrazovni ishodi. Odabir sadržaja za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pripada autonomiji učitelja. Sadržaj je kratak opis onoga što je nužno i važno učiti i poučavati i daje jasno usmjerenje učenju i poučavanju u pojedinome organizacijskom području predmetnoga kurikuluma. Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju nastavne godine. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom. Prijedlog koji se odnosi na formiranje odgojno-obrazovnih skupina prema sposobnostima učenika, a ne prema kronološkoj dobi nisu predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu već Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22), Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15), Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama (Narodne novine, broj 47/17), Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera (Narodne novine, broj 94/15 i 03/17), Odluke o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) te kolektivnih ugovora. Prijedlozi koji se odnose na uvjete rada i infrastrukturne mogućnosti škola te opremu, svjedodžbe, ocjena vladanja, učenje informatike i stranog jezika, te obveze učitelja nisu predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu već Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22), Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15), Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama (Narodne novine, broj 47/17), Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera (Narodne novine, broj 94/15 i 03/17), Odluke o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) te kolektivnih ugovora.
15 Martina Antišić Pelikan ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, ovaj tekst predstavlja osvrt članova stručnog aktiva za učenike koji se školuju po Nastavnom planu posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada, kojeg čine većinom edukacijski rehabilitatori u Centru za odgoj i obrazovanje Goljak. Budući da je dokument opširan, unutar stručnog aktiva odlučili smo se podijeliti i detaljnije proći sve nastavne predmete. Pozdravljamo inicijativu izrade novog Programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i prepoznajemo uloženi trud, ali mišljenja smo da je ovakav program više namijenjen učenicima s lakšim intelektualnim teškoćama bez većih pridodanih teškoća. Učenici koji se školuju po navedenom programu u našem Centru su učenici koji prema Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju i Orijentacijskoj listi najviše spadaju u skupinu 7. Postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkome razvoju. To su učenici primarno s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima (Skupina 4. Oštećenja organa i organskih sustava) , te dodatnim teškoćama, intelektualnim, oštećenja jezično-govorne glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju i poremećajima u ponašanju i oštećenjima mentalnog zdravlja. Shodno tome, ovako postavljeni ishodi u okviru predloženog kurikuluma nisu posve primjereni te pretežno ne zadovoljavaju stvarnim potrebama ovih učenika. Prema navedenom, postavlja se više pitanja: - U programu se navodi ''Lista za procjenu i praćenje učenika'' – bilo bi dobro da se definiraju koje su to liste procjene, one koje već postoje, koje mi koristimo u svom radu ili se to misli na neke nove „ Liste za procjenu i praćenje učenika“ ? Ako se misli na nove liste, gdje je možemo pronaći i da li je primjenjiva na sve učenike koji se školuju po programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada? Ako još nije sastavljena, pretpostavljamo da je učitelji mogu očekivati gotovu s početkom nove školske godine? - Prema već navedenim teškoćama koje imaju učenici s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama dosta ishoda su neostvarivi, nerealni i prezahtjevni – što je s učenicima koji nikada neće moći ostvariti određeni ishod, hoćemo li im iz godine u godinu pisati ''nije usvojio''? Što to onda govori o nama kao stručnjacima, da ignoriramo potrebe učenika i njihove mogućnosti te ih izlažemo stalnom stresu ponavljanja sadržaja koji neće moći ostvariti niti biti uspješni u njima dok postoje sadržaji u kojima bi se osjećali uspješno i napredovali svojim tempom te ostvarivali ishode i pritom se osjećali uspješno. Uz to, slika koju šaljemo i učeniku a i roditelju jest da je učenik neuspješan (iz godine u godinu) i uzrokujemo nepovjerenje i nezadovoljstvo učenika i roditelja. - Ukoliko učenik ''nije usvojio'' određeni sadržaj, zašto bismo u sljedećoj dobnoj skupini krenuli sa sljedećim sadržajima i ishodima koji će očito opet završiti istim rezultatom? Bilo bi dobro kada bi se ishodi i sadržaji mogli prenositi iz jedne dobne skupine u drugu bez obzira na dob učenika, već s obzirom na potrebe i mogućnosti učenika. - U ovom prijedlogu Programa nisu prepoznate specifičnosti učenika s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama što se vidi u velikom broju ishoda koji su za njih neostvarivi. Trebali bismo imati mogućnosti promjene ishoda u skladu s mogućnostima učenika i njihovim potrebama, a ne se kruto držati forme. - Neki učenici bez podrške neće usvojiti ishod dok će uz primjerice fizičko vođenje taj isti ishod usvojiti potpuno. Prema tome postavlja se pitanje kako i što mi procjenjujemo, stvarne samostalne sposobnosti ili razinu sudjelovanja, s tim da odmah možemo reći ako će se procjenjivati samostalne sposobnosti po tom kriteriju većina učenika s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama bit će ocjenjena neuspješnima u svim područjima koja uključuju praktični rad. - Definirani kriteriji svih razina usvojenosti – pohvaljujemo što su definirani odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar«, ali onda ne bi bilo loše da su i druge razine usvojenosti razrađene. - Vrednovanje kao učenje – kod većine naših učenika nemogućnost samoprocjene i vršnjačke procjene učenika. - Izborne predmete Strani jezik i Informatika smo odlučili posebno ne komentirati, ali predavanje Stranog jezika i Informatike hoćemo. Ne osjećamo se sigurno niti kompetentno provoditi nastavu tih predmeta, jer za to nismo školovani. Netko drugi jest. Poštujemo tuđe znanje i kompetencije te ne smatramo da se znanja tih predmeta mogu tako lako stvoriti kod druge osobe donošenjem jedne Odluke. Zaključak: Mogućnost primjene ovog Programa u direktnom radu s učenici s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama vidimo jedino ukoliko mi, edukacijski rehabilitatori učitelji, dobijemo slobodu prilagođavanja ishoda, odabira ishoda koji su adekvatni za naše učenike, ponavljanja ishoda bez obzira na dobnu skupinu, osmišljavanje djetetu životno značajnih sadržaja i jasno definirane kriterije razina usvojenosti. Ukoliko se naši prijedlozi uvaže, htjeli bismo da budu jasno vidljivi u programu, jer bi se u suprotnom moglo ostaviti puno prostora slobodnim interpretacijama. U slučaju da učenici s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama ostanu nevidljivi u ovom programu, onda sve navedeno ukazuje na realnu potrebu za zasebnim programom za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s višestrukim teškoćama u razvoju. Osvrt na Programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju prema nastavnim predmetima: (uz nastavni predmet navedeno je ime i prezime učitelja koji je pisao osvrt) POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Marijo Budja Učenici uključeni u naše posebne odgojno-obrazovne skupine jako su heterogena skupina sa međusobno znatno različitim odgojnim, obrazovnim, a posebno rehabilitacijskim potrebama. Predloženim posebnim kurikulumom nastavnog predmeta tjelesna i zdravstvena kultura školovati će se učenici s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama za koje je navedeni program jednim dijelom neadekvatan, a dosta očekivanih ishodi ne odgovaraju njihovim individualnim mogućnostima. Odgojno-obrazovni ishodi u Posebnom kurikulumu nastavnog predmeta tjelesna i zdravstvena su velikim dijelom pojednostavljeni no obuhvaćeni pojmovi su još uvijek preapstraktni, ponegdje preopširni i nedovoljno funkcionalni, pogotovo za učenike motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i s višestrukim teškoćama. Ishodi za učenike motoričkim teškoćama, kroničnim bolestima i s višestrukim teškoćama u sve tri skupine bi trebali biti najjednostavniji mogući s obzirom na njihove specifičnosti zbog kojih je najčešće glavna zadaća održavanje njihovih motoričkih funkcija i sposobnosti kroz cijelo školovanje. Ishodi koji nisu izvedivi za našu djecu su: A. Kineziološka teorijska i motorička znanja PPSK TZK A.2.3. i PPSK TZK A.3.3. nisu izvedivi, kod PPSK TZK A.3.1. je kod većine djece potrebno fizičko vođenje pokreta i kod PPSK TZK A.3.2. je izvedivo eventualno par elemenata i to uz fizičko vođenje pokreta. B. Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti PPSK TZK B.1.1., PPSK TZK B.1.3. i PPSK B.2.2. nisu izvedivi, kod PPS TZK B.2.1. nije izvedivo mjerenje tjelesne visine i mase, kod PPSK TZK B.3.1. izvediva je samo osnovna kineziterapija ali uz fizičko vođenje pokreta. C. Motorička postignuća PPSK TZK C.2.1. i C.3.1. nisu izvedivi D. Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja PPSK TZK D.1.1., PPSK TZK D.1.2., PPSK TZK D.2.2., PPSK TZK D.3.1. PP SŽR TZK D.3.2. nisu izvedivi, kod PPSK TZK D.2.1. u velikoj većini izvodi se samo kineziterapija ali uz fizičku pomoć. Za našu djecu, najbolji oblik tjelovježbe bio bi rad u bazenu, tako bi bili u mediju gdje je njima jako opuštajuće i nama je lakši rad s djecom. Da bi se ovaj Posebni kurikulumu nastavnog predmeta tjelesna i zdravstvena kultura mogao provoditi s učenicima s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama, potrebno nam je dati mogućnost odabira ishoda i prilagodba postojećih ishoda iz programa na kojima ćemo realno moći raditi s učenicima. Smatram da se jako malo govori o razinama i oblicima podrške jer neki učenici bez podrške neće usvojiti ishod dok će uz primjerice fizičko vođenje taj isti ishod usvojiti potpuno, a onda se prema tome i nameće pitanje kako ćemo to vrednovati? Kako je našim učenicima potrebna velika podrška, prvenstveno fizička tako i ostala bitno nam je dati jasne smjernice. Čak i uz veliku fizičku podršku u provođenju ovog kurikuluma kod nas se školuju učenici kojima ne bi bila dovoljna prilagodba kurikuluma već donošenje još jednog programa/kurikuluma odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju, namijenjenog učenicima s višestrukim teškoćama u razvoju, a koji će umjesto odgojno-obrazovnih područja predviđenih ovim programom, predviđati sadržaje i očekivane ishode koji odgovaraju potrebama ovih učenika. POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA RADNI ODGOJ Barbara Višić Većina ishoda u predmetu Radni odgoj je nerealna, razrada ishoda je loše prilagođena I nedostižna za učenika s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama, koji imaju teže intelektualne teškoće. Većina učenika nema razvijenu grubu ni finu motoriku te većinu zadataka nije u mogućnosti izvesti. S učenicima iz viših odgojno–obrazovnih skupina i dalje možemo provoditi neke od ishoda iz prve skupine, jer su ishodi za više skupine prezahtjevni (teškoće učenika se ne smanjuju s godinama tako da niti ishodi ne mogu biti u korelaciji s godinama). U kurikulumu je navedeno da se prilikom definiranja te navođenja određene razine usvojenosti ishoda potrebno je također navesti i razinu pruženog primjerenog oblika podrške određenom učeniku tijekom usvajanja istog. Podržavam da se navodi oblik podrške, ali prema navedenom zanima me što kad kod dosta naših učenika postoji potreba za stalnom fizičkom podrškom u radu (često u vidu potpunog vođenja ruke) koja se ne mijenja s godinama, jer proizlazi iz motoričkih teškoća učenika, kako onda vrednujemo usvajanje takvog ishoda? Kako je navedeno u predmetnom kurikulumu Radni odgoj dva su osnovna elementa vrednovanja: usvojenost znanja i primjena radnih vještina. Kako vrednovati primjenu radnih vještina kod učenika koji zbog svojih motoričkih teškoća i kroničnih bolesti (jaki spazmi, kontrakture, nepravilna postura tijela) otežano izvode ili ne izvode i najjednostavnije pokrete i uz fizičko vođenje? Ako ćemo trebati pratiti propisane ishode, a da nećemo moći mijenjati ishode i prilagođavati ih prema svakom učeniku kod naših učenika će česta zaključna ocjena biti „nije usvojio“, a zaključna ocjena “nije usvojio” je degradirajuća i demotivirajuća i nikako nije afirmativna i poticajna kako za učenika, tako i za učitelja. POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA IZOBRAZBA U OBAVLJANJU POSLOVA Hrvoje Lovelos – Slovinac Martina Antišić Pelikan Uvidom u prijedlog posebnog nastavnog programa za predmetni kurikulum Izobrazba u obavljanju poslova evidentna je intencija sustavne razrade kroz odgojno-obrazovne ciljeve učenja, organizacijska područja, odgojno-obrazovne ishode, razine usvojenosti sadržaja, te vrednovanje usvojenosti predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda. Navedena struktura predmetnog kurikuluma kroz organizacijska područja kvalitativno i ekstenzivno uvelike doprinosi radnom osposobljavanju učenika kroz razvoj sposobnosti, usvajanje novih znanja i praktičnih vještina te u konačnici možebitnim zapošljavanjem stjecanjem radnih kompetencija. No, u praktičnom radu s učenicima s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama neminovna su stanovita ograničenja u primjeni predloženog programa, prvenstveno iz razloga što su takva stanja nepromjenjiva i nemoguće ih je produbljivati i proširivati načelom vertikalno-spiralnog slijeda u odnosu na sadržaje nastavnog predmeta Radni odgoj. Učenici iz navedenih objektivnih razloga ne mogu kontinuiranom progresijom ostvarivati predviđene odgojno-obrazovne ishode kako je to zamišljeno Prijedlogom. Osvrt na posebni kurikulum nastavnog predmeta IUOP napravljen je da se iščitavajući tekst postavljaju pitanja na neke nedoumice koje imamo vezano za ovaj nastavni predmet i uočavanje mogućih problema u samoj realizaciji programa. Odgojno-obrazovni ishodi proizlaze iz ciljeva poučavanja i učenja predmeta Izobrazba u obavljanju poslova (16. do 21.g.) te se razvijaju, proširuju i produbljuju načelom vertikalno-spiralnoga slijeda u odnosu na sadržaje nastavnog predmeta Radni odgoj (7.-10.g., 11.- do15.g). – Što kada učenik nije usvojio ishode i iz nastavnog predmeta Radni odgoj? Što ako učenik ne usvaja ni ishode iz nastavnog predmeta Radni odgoj za npr. drugu skupinu? Ili isključivo radimo na ishodima iz IUOP? A. Rad, dizajn, tehnike i tehnologije PPSK IZO A.3.1. Učenik povezuje nastavni predmet s radno-stvaralačkom aktivnošću. Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« - navodi po čemu se prostor radionice razlikuje od drugih učionica. Kod ostvarenja ovog ishoda pitanje je što kad škola nema radionicu? Također sam glagol NAVODI je neadekvatan za većinu naših neverbalnih učenika. PPSK IZO A.3.2. Učenik povezuje različite tvorevine i njihovu upotrebu sa svrhovitim radom ljudi. Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« - navodi da čovjek stvara tvorevine svojim radom da bi ih mogao koristiti. I kod same razrade ishoda naglasak je na glagolu NAVODI i npr. pravilno se koristi predmetima i poznatim uređajima u okruženju – za učenike s većim motoričkim teškoćama je ovakav ishod nerealan. Navedeni ishodi kao i svi drugi iz ovog područja su ostvarivi uz podršku u radu za manji broj naših učenika, dok su za veći broj učenika zahtjevni, apstraktni i nedostižni s obzirom na primarno oštećenje koje ima. B. Tvorevine i radno stvaralačka izvedba I u ovom području česti su ishodi koji su vrlo zahtjevni za naše učenike, te se i tu upotrebljavaju glagoli kao što su: navodi, opisuje, a navest ćemo samo neke primjere vrlo zahtjevnih ishoda za naše učenike kao npr. razmjenjuje ideje o izradi tvorevine s drugim učenicima, dogovara svoj rad u izradi dijela ili cijele tvorevine, navodi radne modele za izvođenje radnih aktivnosti pri izradi tvorevine, oblači radnu odjeću/zaštitnu pregaču, navodi promjene na materijalu koje zapaža pri ispitivanju svojstava materijala, opisuje promjene koje nastaju primjenom postupaka ispitivanja svojstva materijala , navodi svojstva materijala s kojima će izraditi tvorevinu i njezinu svrhu, procjenjuje vrijednost tvorevine u timu , odgovara na barem tri pitanja vezana uz rad na njegovoj tvorevini, od mogućih 5, navodi mjere zaštite pri baratanju materijalima za rad, itd. Ovo područje nastavnog predmeta IUOP je i do sada predstavljalo glavni dio ovog predmeta i jako nam je bitno u radu. U ovom području lijepo su razrađeni ishodi, ali za većinu naših učenika su zahtjevni pa čak i za naše učenike sa blažim motoričkim i intelektualnim teškoćama. Rad na ovom području vidimo jedino uz mogućnost izmjene određenih glagola u ishodima, kao i izbacivanje određenih ishoda za koje učitelj smatra da su neadekvatni. Ako ćemo i moći prilagođavati ishode to će biti adekvatno za jedan dio naših učenika koji se školuju po ovom programu, dok za jedan dio učenika to neće biti dovoljno, jer koliko mi smanjivali razinu ishoda moramo se pitati što to znači za našeg učenika i kolika je funkcionalnost za njegov život. Pohvaljujemo razradu preporuka za usvajanje odgojno – obrazovnih ishoda kroz sve ishode. „ U preporukama za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda navedena je podrška za poučavanje i učenje i provođenje procesa rada uz dodatna objašnjenja i metodičke smjernice. S obzirom na razvijenost vještina učenika razlikuju se jednostavni i složeni procesi rada/izrade tvorevine. Sustavi podrške odnose se na primjenu radnih modela odgovarajućih učeniku, pružanje podrške u radu putem vođenja, usmjeravanja i poticanja“. Lijepo je naglašena podjela na jednostavne i složene procese rada, ali za učenike s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama pod jednostavnim procesima navedeni su oni procesi koji su nama glavni i većinom zastupljeni (kao npr. sortiranje, grupiranje, slaganje, kidanje, čupkanje, provlačenje, savijanje, omatanje, preplitanje, savijanje, - čak i neki među navedenim nama spadaju pod složenije) ili složene radne operacije (rahljenje, kopanje, spajanje, kaširanje, lijepljenje, kukičanje, šivanje, rezanje, mjerenje, ucrtavanje, ocrtavanje, bušenje, piljenje, lemljenje, lakiranje, valjanje, ravnanje, sađenje itd). – među navedenim dosta je nerealnih za učenike s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama. C . Rad i sudjelovanje u zajednici Ovo područje je lijepo razrađeno i podržavamo nužnost sudjelovanje učenika s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama u zajednici, ali također i u ovom području ukazujemo na potrebu za prilagodbom ishoda. I u ovom području ovako definirani ishodi će predstavljati problem učenicima, kao npr. izražava svoj dojam o promatranim izložbenim tvorevinama, povezuje rad i tvorevine s njihovom novčanom vrijednošću, izvodi dogovorenu organiziranu radnu aktivnost u užem i širem okruženju, itd. Također kako realizacija ovih ishoda zahtjeva i više izvanučioničke nastave i sudjelovanja u široj zajednici, zanima nas da li će škole moći pratiti i veće troškove koje prate samu realizaciju navedenih sadržaja i što ako neće? Došli smo do zaključka kako je učenicima s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama vrlo teško pratiti hijerarhijski smjer razvoja psihomotornih vještina u svrhu izobrazbe za jednostavne poslove. Uzimajući u obzir navedene činjenice nameće se potreba za maksimalnom prilagodbom ishoda i metodičkih pristupa koji su adekvatni stupnju psihomotornog razvoja učenika, njegovim vještinama, interesima i specifičnim potrebama, što se reflektira na i finalno vrednovanje odgojno obrazovnih ishoda. POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA UPOZNAVANJE UŽE I ŠIRE OKOLINE Marina Medić Gross U odnosu na učenike s višestrukim teškoćama s primarnom teškoćom u razvoju motorike, većina učenika se ne može samostalno kretati ni verbalizirati pa su time i neki ishodi u okviru predmeta Upoznavanje uže i šire okoline neostvarivi. Neki učenici nažalost nikada neće moći nešto imenovati, ali npr. prepoznati ili uočiti na slikovnom materijalu hoće. Također, određeni sadržaji i ishodi su prezahtjevni i/ili preapstraktni za naše učenike u odnosu na kognitivne mogućnosti većine učenika (npr. razlikovanje tvari i materijala; žive i nežive prirode; vrste energije, vremenska orijentacija – sat,…). U predmetu Upoznavanje uže i šire okoline vrlo često se očekuje korištenje izvanučioničke nastave što je ponekad s učenicima s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama teško izvedivo, a ovisi i o materijalnim i okolinskim mogućnostima. U trećim skupinama se spominju čak i druženja sa susjedima i širom rodbinom za što mislim da ne pripada ulozi učitelja. Trebamo imati na umu da neki učenici ne odrastaju u obitelji pa bi time i neki ishodi bili neostvarivi za te učenike. Nedostaju kriteriji vrednovanja naučenog (opisne ocjene) jer na ovaj način ostavljaju dojam potpuno subjektivnog doživljaja učitelja. Bilo bi dobro kada bi postojala mogućnost prilagodbe ishoda u skladu s mogućnostima učenika te nastavljanje sa sadržajima i ishodima iz prethodne dobne skupine ako ih učenik nije usvojio. POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA Petra Sabolek Tea Selaković Većina ishoda u područjima jezika i komunikacije, književnosti i stvaralaštva te kulture i medija nedostižna je i nerealna za učenike s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama. Uz to, ne vidim kako su određeni ishodi (npr. imitiranje pokreta pisanja) bitni u životu učenika, tj. kako bi njihovo ostvarivanje moglo poboljšati kvalitetu života tog učenika. Postoji velik broj učenika koji će zauvijek ostati u pripremnom razdoblju za čitanje i pisanje jer zbog prirode svojih teškoća ne mogu svladati više razine jezika. No već i u tom području postoje ishodi koji su nerealni za učenike s težim intelektualnim i višestrukim teškoćama. Zato se nameće pitanje što kada oni prelaze u starije dobne skupine, a time i ishodi učenja postaju zahtjevniji? Što kad učenik zbog oštećenja nije u mogućnosti razviti finu motoriku? Također, kako vrednovati neverbalne učenike ako ishodi zahtijevaju upotrebu složenijih i viših razina jezika kao što su opisivanje i/ili prepričavanje? Kao da su promjenom naziva samog predmeta, tj. dodavanjem riječi „hrvatski jezik“ u fokus stavljene vještine čitanja i pisanja. Pritom se zanemarilo realno stanje u školama gdje učenici koji polaze program za stjecanje kompetencija jednostavno nemaju sposobnosti usvojiti te razine jezika. Kontradiktorno je da oni upravo zbog svojih sposobnosti i polaze navedeni program, a u njemu opet postoje zahtjevi koji su im nedostižni. Kao da se zaboravlja da program treba biti u korist učenika, a ne obratno. U okviru dijagnosticiranja i procjene jezičnih sposobnosti učenika potrebno je navesti liste i upitnike kojima će se isto provoditi. Ista je stvar i s listama za praćenje učenika. Trenutni opis ishoda „dobar“ i dalje je daleko iznad realnih mogućnosti učenika s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama s kojima radimo. Također, potrebno je opisati kriterije za preostale razine vrednovanja kako bi se izbjegla subjektivnost. Što kada učenik ne može ostvariti određeni ishod (npr. povlačenje crta) bez fizičke podrške, a s fizičkom podrškom je uspješan? Kako ga vrednovati - usvojio, manjim dijelom usvojio ili nije uopće? Uz to, predložena skala opisnih ocjena koja uključuje razinu „nije usvojeno“ nije poticajna, a ni motivirajuća za učenika i učitelja. Upitna je i mogućnost vrednovanja kao učenja za učenike s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama koji imaju teže intelektualne teškoće. POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIČKE VJEŠTINE Ana Jončić Nikolina Martinović Ovaj osvrt napisan je na način da su izdvojeni ishodi koji se čine neprimjereni za većinu sadašnje populacije učenika u našim skupinama. ODGOJNO – OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO DOBNIM SKUPINAMA I ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA Odgojno-obrazovni ishodi I. dobne skupine od 7 do 10 godina PPSK MV A.1.2. Učenik koristi različite vrste i položaje crta u prostoru i na podlozi - razlikuje zatvorene i otvorene crte Osim ovoga, nemam primjedbi na ostale navedene ishode za ovu dobnu skupinu. Odgojno-obrazovni ishodi II. dobne skupine od 11 do 15 godina PPSK MV A.2.2. Učenik crta različite vrste crta - povezuje dvije točke prema zadanom svojstvu (zadanom bojom, debljinom crte, puninom crte) PPSK MV B.2.2. Učenik uspoređuje i razlikuje količine do 10 elemenata - prepoznaje, razlikuje i piše znamenke do 10 PPSK MV B.2.3. Učenik uspoređuje i prikazuje količine prirodnim brojevima do 20 - broji do 20 (dodajući 1 na deseticu) - pokazuje skupinu u kojoj je manje/više elemenata (do 20 elemenata) - raspoređuje predmete u dvije i više jednako brojnih skupina - stvara skupine sa zadanim brojem elemenata - ponavlja odbrojavanje predmeta - izdvaja navedenu količinu predmeta - broji slijedom predmete - prepoznaje, razlikuje i piše znamenke do 20 - stvara skupine sa zadanim brojem predmeta PPSK MV B.2.4. Učenik zbraja i oduzima do 10 - zbraja do 10 - oduzima do 10 - koristi znakove +, -, = Odgojno-obrazovni ishodi III. dobne skupine od 16 do 21 godine PPSK MV A.3.2. Učenik crta različite vrste crta - povezuje dvije točke crtom/dužinom zadanog svojstva (boja, debljina, punina) PPSK MV B.3.1. Učenik prepoznaje svojstvo nepromjenjivosti - navodi da su promatrana svojstva dva predmeta, oblika ili skupa jednaka - mijenja svojstvo jednog predmeta, oblika ili skupa preoblikovanjem - prepoznaje nepromjenjivost svojstva vraćanjem u prvobitni oblik ili pridruživanjem elemenata PPSK MV B.3.2. Učenik zbraja i oduzima do 20 - zbraja do 20 - oduzima do 20 - koristi znakove +, -, = PPSK MV B.3.3. Učenik koristi brojevne količine do 50/100 elemenata - stvara skupine sa zadanim brojem elemenata - formiranje pojma prirodnih brojeva do 50/100 bez prijelaza desetice, (pomoću konkreta ili brojevne crte) - zbraja i oduzima brojeva deseticama do 50/100 (pomoću konkreta ili brojevne crte) - određuje odnos među zadanim/naučenim količinama riječima: više – manje – jednako - određuje odnos među zadanim/naučenim brojevima riječima: veći – manji – jednak PPSK MV C.3.1. Mjeri standardiziranim mjerilima - mjerenje mase određenim standardnim mjerilima prema naučenom - koristi vagu za određivanje mase (kilogram, pola kilograma) - mjereni volumen određenim standardnim mjerilima prema naučenom (npr. menzura) PPSK MV C.3.2. Učenik se snalazi u vremenu - navodi da je tjedan razdoblje od 7 dana - mjeri vremenski interval i očitava vrijeme od punog i pola sata PPSK MV C.3.3. Učenik prepoznaje i koristi novac do 50 eura - prepoznaje kovanice i novčanice eura vrijednosti do 50 eura - svrstava kovanice i novčanice prema visini njihove vrijednosti - povezuje određene kovanice i novčanice s vrijednošću određenih proizvoda - štedi novac i kontrolira izdatke - razlikuje kovanice i novčanice manje novčane vrijednosti Ishodi posebnog kurikuluma čine mi se dobro postavljeni na području matematičkih vještina za populaciju djece s lakšim intelektualnim teškoćama. Smatram da su za učenike s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama najadekvatniji ishodi iz prve dobne skupine i da bi njih trebalo postaviti kao temelj rada u svim dobnim skupinama, a u drugoj i trećoj skupini dodavati neke definirane ishode iz tih skupina koji su primjereni i funkcionalni za učenike s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama. Također, smatram da bi trebalo omogućiti da učitelj može izostaviti iz godišnjeg plana i programa zbog višestrukih poteškoća učenika određene ishode ( npr, zbrajanje i oduzimanje do 20, ili, korištenje brojevne količine do 50, 100, prepoznavanje i korištenje novca do 50 eura). POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SKRB O SEBI Ana Petričević U osvrtu Posebnog kurikuluma nastavnog predmeta Skrb o sebi usmjerila sam se pa tako i izdvojila ishode koji su loše napisani i/ili neizvedivi. Ishodi u kojima su naglašeni glagoli OPISUJE te PREPOZNAJE I KORISTI (npr. PPSK SOS A.1.3. Učenik opisuje pravila osobne urednosti.; PPSK SOS D.2.6. Učenik prepoznaje upotrebu novca; PPSK SOS D.3.5. Učenik prepoznaje i koristi novac; PPSK SOS E.2.1. Učenik opisuje načine održavanja i primjenu osobne higijene i higijene okoline u svrhu održavanja zdravlja; PPSK SOS E.2.1. Učenik opisuje načine održavanja i primjenu osobne higijene i higijene okoline u svrhu održavanja zdravlja; PPSK SOS E.3.2. Učenik opisuje opasnosti, mjere sigurnosti i zaštite u svakodnevnom životu; PPSK SOS E.3.3. Učenik opisuje osnovne korake postupanja, samopomoći i pružanja pomoći drugima u slučaju bolesti, ozljeda i iznimnih situacija) su neizvedivi kod učenika sa sniženim kognitivnim sposobnostima (ponajviše jezičnim poteškoćama) i smanjenim intelektualnim sposobnostima. Neizvedivi su čak i na razini „dobar“ ( npr. navodi prednosti redovitoga održavanja higijene i posljedice nedostatnoga održavanja higijene; opisuje najčešće opasnosti u kućanstvu i okolini te postupke zaštite; niže pravilnim redoslijedom ponuđene korake postupanja u slučaju bolesti, ozljeda i iznimnih situacija) do koje bi trebali doći da bi se program nastavio i budući ishodi usvajali. Nadalje, za učenike s višestrukim poteškoćama i primarno motoričkim teškoćama ishodi vezani uz samostalno kretanje, samostalno hranjenje i samostalno korištenje sanitarnog čvora (PPSK SOS E.1.3. Učenik primjenjuje pravila opreznog i sigurnog kretanja u neposrednoj okolini; PPSK SOS A.2.2. Učenik izvršava jednostavne aktivnosti prilikom upotrebe sanitarnog prostora; PPSK SOS B.2.1. Učenik pravilno izvodi aktivnosti hranjenja i samoposluživanja krutom i tekućom hranom) su nemogući i neizvedivi jer su učenici potpuno ovisni o pomoći druge osobe prilikom kretanja, hranjenja i korištenja sanitarnog čvora. Prema svemu navedenom smatram bitno da nam se navedu i jasne smjernice za rad s navedenom populacijom učenika, kao i da nam se da mogućnost odabira ishoda na kojima ćemo raditi s našim učenicima. Pohvaljujem što se u ovom predmetu navelo slijedeće: „Pojedinim ishodima potrebno je posvetiti onoliko vremena koliko je potrebno da svi učenici dođu do razine usvojenosti “dobar”. Vrijeme poučavanja određuje se za svakog učenika individualno u skladu s očekivanom razinom usvojenosti ishoda u njegovom osobnom kurikulumu. Ukoliko učenik ne savlada predviđene ishode u dobnoj skupini za koju je kurikulum predviđen oni se nastavljaju planirati i provoditi u sljedećim godinama učenja dok ih učenik ne usvoji.“ Nama je koji radimo s navedenom populacijom to izrazito bitno, jer kod nekih učenika i nećemo biti u mogućnosti raditi na ishodima iz druge i treće skupine. POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA DOMAĆINSTVO Antonela Jončić Većina ishoda i razrade ishoda nisu prilagođeni realnim razvojnim mogućnostima i sposobnostima učenika s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama . Posebno se to odnosi na formulaciju ishoda u kojim se koriste glagoli kao što su: nabraja, opisuje, imenuje i sl. Takvi ishodi neostvarivi su neverbalnim učenicima. Ishode bi trebalo prilagoditi pa upotrijebiti glagole kao što su: pokazuje, prepoznaje, razlikuje i sl. Dijelovi područja Kućanstvo i kultura stanovanja i življenja od učenika zahtijevaju povezivanje činjenica, generalizacije što je učenicima s višestrukim teškoćama jako teško. Osim toga kao dio ishoda odnosi se i na dnevne rutine u učeniku domu u što učitelj nema neposredan uvid a upitno je koliko će u tome imati podršku roditelja. Dijelovi područja Hrana i zdravlje od učenika zahtjeva povezivanje činjenica, generalizacije i apstraktno mišljenje (povezivanje namirnica s obrocima, hranjive vrijednosti namirnica i sl) što je veći učenika s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama jako teško ostvarivo. Među njima postoje oni koji se hrane na sondu ili posebnom hranom tako da im je sve u vezi hrane i namirnica prilično apstraktno i isključivo ovise o pomoći odrasle osobe. U području Proizvodnja i gospodarstvo u dijelu o novcu ponovo se od učenika traži povezivanje i generalizacija. Smatram da bi praktične vještine kao što su priprema obroka i napitka, slaganje odjeće, briga o sobnim biljkama trebale biti još više zastupljene jer su takve aktivnost konkretne i korisne učenicima i ovakva iskustva obogaćuju njihov život, te ih dodatno motiviraju za rad. Predloženo vrednovanje kao učenje je također vrlo teško izvedivo s učenicima s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama a zaključna opisna ocjena „nije usvojeno“ nije poticajna za učenike. POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA SOCIJALIZACIJA Maja Vasilj S obzirom na to da učenici koji pohađaju Posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada su učenici s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama, odgojno - obrazovni ishodi za III. dobnu skupinu predmetnog kurikuluma Socijalizacija su gotovo u cijelosti nerealni i neostvarivi, kao i dio ishoda koji se navode za II. dobnu skupinu. Budući da su teškoće učenika kroničnog karaktera, a intelektualno funkcioniranje na razini težeg i teškog zaostajanja, potrebno je ishode prilagoditi njihovim stvarnim sposobnostima i mogućnostima. Njihovo cjelokupno stanje zahtjeva puno ponavljanja u usvajanju novih sadržaja i postupnu nadogradnju stečenih znanja. Shodno tome, mišljena sam da su sadržaji predmetnog kurikuluma Socijalizacija iz prve skupine i djelomično iz druge skupine najadekvatniji učenicima s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama, te njih trebamo koristiti u radu s učenicima. Što se tiče razina usvojenosti odgojno – obrazovnih ishoda, mišljenja sam da je razina „nije usvojeno” demotivirajuća kako za učenike tako i za nas učitelje. Dobrom procjenom stanja učenika, dobrim planiranjem i mogućnošću odabira onih ishoda koji su odgovarajući učeniku ova razina je suvišna i de Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu izradili su imenovani članovi radnih skupina (stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji izvode nastavu po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada, predmetni stručnjaci za odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi, viši savjetnici u Agenciji za odgoj i obrazovanje i članovi Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme) prema Koordiniranome metodološkom pristupu izrade kurikularnih dokumenata polazeći od razvojnih osobitosti i funkcionalnih sposobnosti te vrsta i stupnjeva teškoća u razvoju učenika s teškoćama u razvoju kojima je rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uvažavajući individualne specifičnosti učenika i mogućnost primjene individualiziranih postupaka. Izrađen Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu uključuje i učenike „s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima i višestrukim teškoćama“ koji imaju rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke sukladno članku 9. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15). Nadalje, Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) i Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) koji propisuju profil, razinu i vrstu obrazovanja stručnjaka koji izvode nastavu po posebnom programu u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini te edukacijski rehabilitator na radnom mjestu učitelja u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini može izvoditi nastavu samo za one nastavne predmete za koje ima propisanu vrstu i razinu obrazovanja. Predmetni kurikulumi su pisani u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito, većinom razvojno i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom podrške kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju nastavne godine. Kurikulumom se ne propisuju sadržaji već se definiraju odgojno-obrazovni ishodi. Odabir sadržaja za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pripada autonomiji učitelja. Sadržaj je kratak opis onoga što je nužno i važno učiti i poučavati i daje jasno usmjerenje učenju i poučavanju u pojedinome organizacijskom području predmetnoga kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje. U završnom vrednovanju za očekivati je da će malo učenika biti vrednovano s „nije usvojeno“, jer se vrednovanje odnosi na kurikulum pojedinog nastavnog predmeta te se učenik vrednuje sukladno planiranom individualiziranom kurikulumu.
16 Martina ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, podržavam izradu novoga kurikuluma i vjerujem da je u izradu ovoga prijedloga uloženo mnogo truda. Smatram da su mnogi predloženi ishodi nedostižni ili vrlo teško dostižni učenicima s višestrukim oštećenjima i težim intelektualnim teškoćama. Tako postavljeni ishodi rezultirat će neuspjehom što će dovesti do frustracija, smanjenoga samopouzdanja i smanjenoga osjećaja vrijednosti naših učenika. Ishodi trebaju biti postavljeni tako da su, uz odgovarajuću prilagodbu i podršku, ostvarivi i dostižni svakom učeniku. Ishodi su grupirani prema dobi učenika. Zanima me kako ćemo postupati ako dijete kronološki pripada drugoj dobnoj skupini, a nije usvojilo ishode predviđene za prvu dobnu skupinu? Bilo bi dobro jasno odrediti liste praćenja kako bismo svi upotrebljavali iste kriterije. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) kojom su propisani predmetni kurikulumi (obvezni i izborni), drugi oblici nastave, drugi oblici rada, međupredmetne teme i godišnji broj sati po odgojno-obrazovnim skupinama, nakon provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje.
17 Marija Crnković ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, Premda je cilj ovog nastavnoga programa da učenicima omogući stjecanje znanja te razvijanje sposobnosti i vještina kako bi se neovisno uključili u život u zajednici, iz samih ishoda nije evidentno da će to biti moguće. Kao i iz činjenice da učenici neće moći nastaviti srednjoškolsko obrazovanje. Prvo, centralni dio kurikuluma bi trebao biti razvoj komunikacijske kompetentnosti tj. usmjeravanje razvoja učenika prema postizanju što većeg nivoa autonomne komunikacije (reći što želiš, kome želiš, kada i kako god želiš). Pri tome je ključno uvažavati sve oblike komunikacije tj. multimodalnu komunikaciju kako bi učenici osjećali da ih se prihvaća, razumije i uvažava. Sva komunikacija se dijeli na potpomognutu (komunikacijske knjige, abecedne ploče, eye-gaze ploče, specijalizirani komunikatori, tableti s aplikacijama za komunikaciju i dr.) i nepotpomognutu (facijalne ekspresije, znakovni jezik, pokreti tijela, pokreti i usmjeravanje očiju, verbalne aproksimacije i sl.), u dokumentu sve nazivate jednim imenom. Dakle, postoje različiti modaliteti komunikacije i sve ih uvažavamo jednako. Osim toga, postoje i različiti pristupi sredstvima augmentativne i alternativne komunikacije, općenito ih dijelimo na direktne (direktan dodir, eye-gaze kamera, razne vrste pointera, tipkovnica i joysticka itd.) i nedirektne (skeniranje uz pomoć partnera, auditivno skeniranje uz sklopku/-e, vizualno skeniranje uz sklopku/e itd.). U dokumentu su pristupi pomiješani sa modalitetima i sve je jako nejasno, što treba ispraviti. Posebno želim istaknuti da bez pristupa robusnom sredstvu komunikacije nema ni pravog pristupa kurikulumu, niti napredovanju učenika. Drugo, ishodi su kroz dokument razrađeni neprimjereno, vrlo često kroz teme ili konkretne primjere aktivnosti, a ne stvarnih vještina koje dijete treba usvojiti. Tako planirani ishodi ograničavaju i onemogućavaju individualni pristup u planiranju individualiziranog programa za svakog učenika te otežavaju sam rad edukacijskog rehabilitatora, samo poučavanje, ali i praćenje napretka samog učenika. Dobro razrađeni ishodi nemaju veze niti s temama niti s aktivnostima nego sa samom vještinom koju želimo da učenik savlada. Pojedine vještine se dalje mogu razraditi prema ishodima ovisno o tome radi li se o vještini koja se sastoji od niza vještina koje se nadograđuju jedna na drugu (princip ljestve) ili su međusobno povezane, ali nije važno da ih se savlada sekvencijalno (princip mreže). Za svakog učenika će ta razrada ishoda biti drugačije jer će ovisiti o predznanjima i brojnim drugim faktorima, stoga niti nije smisleno navoditi ih u kurikulumu koji bi se trebao odnositi na sve učenike. Odgojno obrazovni ishodi su u svojoj osnovi dugoročni ciljevi koje želimo da učenik ostvari. Npr. u predmetu MATEMATIKA kao ishod stoji "Učenik razlikuje međusobne odnose predmeta u prostoru (gore-dolje, ispod-iznad, unutra-van)". Primjereniji ishod bio bi "Identificira i opisuje objekte u okolini koristeći imena oblika te opisujući relativan položaj tih objekata koristeći termine gore-dolje, ispod-iznad, unutra-van. Daljnja razrada ishoda u samom kurikulumu nema smisla jer je ona individualna za svakog učenika, a to čini svaki edukacijskih rehabilitator sam za svog učenika u suradnji sa stručnim suradnicima u školi. Ishode treba razraditi po SMART pristupu - trebaju biti specifični, mjerljivi, ostvarivi, relevantni i vremenski ograničeni te uključivati dodatne specifične informacije o vremenskom roku, kontekstu, podršci, ciljanoj izvedbi i prikupljanju podataka. Obzirom da većina učenika ima teškoće u govoru i komunikaciji te koriste ili bi trebali koristiti robusno sredstvo augmentativne i alternativne komunikacije, sam odgojno obrazovni ishod/dugoročni cilj bi trebao uključivati sve ili neke od domena razvoja: lingvističku, operacionalnu, socijalnu i stratešku. Za učenika koji koristi robusno sredstvo augmentativne i alternativne komunikacije i za kojeg je procjenom utvrđeno da komunicira na razini ovisnosti o kontekstu te ima specifične potrebe na svakoj domeni (lingvističkoj, operacionalnoj, socijalnoj, strateškoj) te obzirom na principe postavljanja SMART ciljeva to bi izgledalo otprilike ovako - primjer: ⦁ LINGVISTIČKA DOMENA - Do kraja školske godine učenik će početi koristi priloge gore-dolje, ispod-iznad, unutar-van tijekom sudjelovanja u akademskim razgovorima u strukturiranim aktivnostima tijekom dana u 3 od 5 aktivnosti uz pružanje minimalne verbalne podrške (<40%) tijekom 3 uzastopna dana mjereno od strane učitelja edukacijskog rehabilitatora i logopeda kroz opservaciju i/ili prikupljanje podataka. Razrađeni ishodi: 1. Do predviđenog datuma učenik će početi koristi prijedloge gore-dolje koristeći svoj iPad i software Grid3. 2. Do predviđenog datuma učenik će početi koristi prijedloge ispod-iznad koristeći svoj iPad i software Grid3. 3. Do predviđenog datuma učenik će početi koristi prijedloge unutra-van koristeći svoj iPad i software Grid3. ⦁ OPERACIONALNA DOMENA - Do kraja školske godine učenik će povećati operacionalne kompetencije uključujući navigaciju do kategorije opisnih riječi tijekom sudjelovanja u akademskim razgovorima u strukturiranim aktivnostima tijekom dana u 4 od 5 aktivnosti uz pružanje umjerene verbalne podrške (40-80%) tijekom 5 dana mjereno od strane učitelja edukacijskog rehabilitatora kroz opservaciju i/ili prikupljanje podataka. Razrađeni ishodi: 1. Do predviđenog datuma učenik će navigirati do kategorije opisnih riječi koristeći svoj iPad i software Grid3. Treće, zastrašujuće je vidjeti količinu komentara u stilu "OVI učenici to ne mogu". Znanstveno je dokazano da niska očekivanja i postavljanje preniskih ciljeva negativno utječe na budući razvoj i napredak učenika. U SAD-u je izdan dokument "No child left behind", koji obvezuje sve odgojno-obrazovne djelatnike da osiguraju preduvjete kako bi svako dijete učilo i moglo napredovati. Mi nemamo takav dokument, ali rekla bih da je nužno potreban. Dakle, preduvjet da se uopće može provoditi ikakav smisleni kurikulum je nužno osvještavanje djelatnika koji će provoditi ovaj program je da sva djeca mogu učiti ako im se sadržaji ponude na njima primjeren i prilagođen način. To se odnosi na svu djecu pa i onu s višestrukim teškoćama. Ukoliko učenik ne uči na način na koji ga se poučava, treba se promijeniti način poučavanja. U današnje vrijeme postoji niz dokazanih metoda i pristupa koji omogućuju djeci savladavanje gradiva i napredovanje. Nažalost, o tim metodama se ne govori na ERF-u pa je krajnje vrijeme i da se sam program Fakulteta revidira, kako bi u praksu dolazili spremni i educirani stručnjaci. Pohvaljujem uvođenje predmeta poput jezika i matematike, ali isto tako smatram da su neki predmeti svrha sama za sebe i trebali bi biti međusobno spojeni. Općenito, nejasno je gdje će sada biti granica između posebnog programa i programa za stjecanje kompetencija, ne samo na razini ponuđenih sadržaja nego i procjene učenika za adekvatan program. Učenike s višestrukim teškoćama se često smješta u programe stjecanja kompetencija, a oni su tamo najčešće promatrači svijeta koji prolazi pored njih jer škole nisu opremljene asistivnom tehnologijom koja bi takvim učenicima uopće omogućila da sudjeluju u aktivnostima samozbrinjavanja, brige o okolišu i dr. Hoće li biti moguće napredovati u napredniji program ukoliko učenik pokaže da može savladavati i zahtjevnije sadržaje? Marija Crnković, dipl. psiholog - prof., specijalist augmentativne i alternativne komunikacije, PODD praktičar Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu proizlazi iz odredbi Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22), Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15), Pravilnika o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (Narodne novine, broj 67/14 i 63/20), Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama (Narodne novine, broj 47/17), Državnom pedagoškom standardu osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10), Odluke o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) te ostalih provedbenih dokumenata. Navedeni propisi omogućavaju učenicima s teškoćama u razvoju osnovnoškolsko obrazovanje sukladno njihovim utvrđenim (u postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja) funkcionalnim sposobnostima i mogućnostima te osiguranim prostornim i kadrovskim uvjetima te pedagoško-didaktičkim prilagodbama (koje između ostalog podrazumijevaju i osiguravanje prilagođenih oblika komuniciranja). Učenici s teškoćama u razvoju imaju pravo na obrazovanje prema određenom primjerenom programu obrazovanja te mogu tijekom školovanja mijenjati primjerene programe obrazovanja (iz posebnog programa uz individualizirane postupke u poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke i obrnuto). Promjena primjerenog programa obrazovanja moguća je provedbom postupka utvrđivanja psihofizičkog stanja učenika s teškoćama u razvoju. Obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada do 21. godine života je osnovnoškolski program nakon kojeg učenik s napunjene 21. godine života nema mogućnost nastavka obrazovanja u srednjoškolskim programima već ima mogućnost uključivanja u programe za odrasle. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje. Prijedlog vezan uz osiguravanje uvjeta i potrebne opreme za izvođenje programa u školskim ustanovama u nadležnosti je osnivača sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu.
18 Antonija Mišić ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Prije svega, sve pohvale za radne skupine koje su odradile zahtjevan i veliki posao u vrlo kratkom vremenu. Proučavajući programe nailazim na određene probleme kao što su: u većini nastavnih predmeta kroz sve dobne skupine previsoko su definirani ishodi, u nekim nastavnim predmetima (tjelesna i zdravstvena kultura, izobrazba u obavljanju poslova, radni odgoj) presloženo su formulirani ishodi i nerazumljivi na što se konkretno odnose jer su napisane specifičnim jezikom određene struke. To se odnosi na tjelesnu i zdravstvenu kulturu koju u određenom broju sati izvode edukacijski rehabilitatori te na izobrazbu u obavljanju poslova u kojoj se upotrebljavaju složeni termini i ishodi nedostižni za učenike, a trebali bi se ostvarivati u radionicama koje škole i centri nemaju. Dalje uočavam previše sadržaja i ishoda općenito kao i predviđenih aktivnosti u sadržajima kao npr. sportsko-ritmička gimnastika, borilačke vještine kao i očekivanja da učenik sam odabire aktivnosti kada to nije u mogućnosti ukazuju na potrebu definiranja jednostavnih i funkcionalnih ishoda koji će učenici moći primjenjivati u svakodnevnim životnim situacijama. Prilikom definiranja ishoda ovo bi mogla biti crta vodilja za sve dobne skupine (posebno treću u kojoj su učenici dosegli određenu razinu znanja i vještina) i sve nastavne premete. U matematičkim vještinama potrebno je definirati više „praktičnih ishoda“ posebice za učenike u trećoj dobnoj skupini kako bi imali što više prilika za primijeniti stečeno znanje, a vezano uz svakodnevni život. Prilikom definiranja ishoda učestala je upotreba glagola „imenuje, opisuje...“ posebice u hrvatskom jeziku i komunikaciji kao i drugim nastavnim predmetima što dovodi do teškoća ostvarivanja i vrednovanja ishoda u učenika koji su neverbalni. Učenici s motoričkim teškoćama teško mogu ostvariti očekivane ishode te je potrebno još pojednostaviti ili preformulirati definirane ishode, ponuditi jednostavnije sadržaje i u preporukama navesti da je potrebna određena vrsta i razina podrške. Podrška bi trebala biti navedena za sve učenike jer bi se tako olakšalo vrednovanje i kod razine dobar i završne ocjene s obzirom na to da većini učenika treba neka vrsta (od verbalne do fizičke podrške) ili razina podrške. Uočavam i preklapanje sadržaja i iste ishode u nekim nastavnim predmetima (skrb o sebi, domaćinstvo i upoznavanje uže i šire okoline). Prijedlog bi bio da se sadržaji iz domaćinstva odnose na pripremu hrane..., a skrbi o sebi na osobnu higijenu, odijevanje..., a i kako bi se učenicima ponudilo što više različitih sadržaja. Isto tako, premalo je tjednog broja sati za npr. Likovnu kulturu samo jedan sat. Što se tiče vrednovanja predlažem maknuti „nije usvojeno“ i staviti „usvojio/la minimum“ znanja u završnoj ocjeni odnosno ostaviti kao što je bilo i ranije bez tzv. negativne ocjene. Prema učenicima treba gledati pozitivno u smislu da svaki učenik može usvojiti svoj minimum s naglaskom na osnovna funkcionalna znanja i vještine. Potrebno je definirati jasne i mjerljive kriterije vrednovanja te je upitno provođenje vrednovanja za učenje i kao učenje. Nije definirano tko će biti predavači stranog jezika (Engleski jezik) kao što nisu definirani niti oblici podrške/uvjeti podučavanja. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) i Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) koji propisuju profil, razinu i vrstu obrazovanja stručnjaka koji izvode nastavu po posebnom programu u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini te edukacijski rehabilitator na radnom mjestu učitelja u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini može izvoditi nastavu samo za one nastavne predmete za koje ima propisanu vrstu i razinu obrazovanja. Prijedlog definiranja oblika podrške/uvjeta podučavanja učitelja nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu budući da se kompetencije edukacijskih rehabilitatora za učitelja u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama stječu tijekom diplomskog sveučilišnog studija: Edukacijska rehabilitacija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje. U završnom vrednovanju za očekivati je da će malo učenika biti vrednovano s „nije usvojeno“, jer se vrednovanje odnosi na kurikulum pojedinog nastavnog predmeta te se učenik vrednuje sukladno planiranom individualiziranom kurikulumu.
19 Alma Srna ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Uz pohvale za uložen napor radnih skupina u tako kratkom roku, kao prvo želim podržati mišljenja kolega o potrebi eksperimentalne godine. Ono što je činjenica je da u posebnim ustanovama odgoja i obrazovanja imamo sve više učenika s većim (IT) i višestrukim teškoćama, te da postoji potreba za donošenjem još jednog programa/kurikuluma odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju, namijenjenog učenicima s višestrukim teškoćama u razvoju. Dio predloženih ishoda za te je učenike prezahtjevan pa smatram da je njima potrebno zadati jednostavnije ishode koje bi ti učenici mogli ostvariti prema svojem individualiziranom kurikulumu. Također primjećujem da je većina kurikuluma pisana jasno i jezgrovito koristeći jezik koji svi razumiju, ali ima i onih koji nisu jasno i jezgrovito pisani (npr. IUOP, EJ) što ukazuje na neujednačenost dokumenta. Također, mislim da način vrednovanja usvojenosti ishoda u ovom programu nije dovoljno razrađen. Smatram da je procjena nije usvojio nepotrebna obzirom na posljedice takve procjene. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu izradili su imenovani članovi radnih skupina (stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji izvode nastavu po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada, predmetni stručnjaci za odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi, viši savjetnici u Agenciji za odgoj i obrazovanje i članovi Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme) prema Koordiniranome metodološkom pristupu izrade kurikularnih dokumenata polazeći od razvojnih osobitosti i funkcionalnih sposobnosti te vrsta i stupnjeva teškoća u razvoju učenika s teškoćama u razvoju kojima je rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uvažavajući individualne specifičnosti učenika i mogućnost primjene individualiziranih postupaka. Izrađen Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu uključuje i učenike „s većim (IT) i višestrukim teškoćama“ koji imaju rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke sukladno članku 9. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15). Prijedlog eksperimentalne provedbe Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu budući da javni natječaji za izbor kandidata za članove radnih skupina za izradu nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu nisu raspisani sukladno članku 29. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te zadaća imenovanih članova radnih skupina nije bila izrada eksperimentalnog programa već izrada nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu čija primjena započinje sa školskom godinom 2023./2024. sukladno Odluci o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21). Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje. U završnom vrednovanju za očekivati je da će malo učenika biti vrednovano s „nije usvojeno“, jer se vrednovanje odnosi na kurikulum pojedinog nastavnog predmeta te se učenik vrednuje sukladno planiranom individualiziranom kurikulumu.
20 Dubravka Periša ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Učinjen je velik korak i odrađen značajan posao. Smatram ipak da bi bila nužna godina eksperimentalnog provođenja Programa kako bi se temeljem dokaza iz neposredne primjene učinila zaista kvalitetna analiza i revidiralo potrebno. Smatram isto tako da bi bilo važno neke elemente vrednovanja precizirati a neke sadržaje jednostavno izbaciti jer nemaju stvarnu praktičnu funkciju (primjerice poučavanje čitanja i pisanja na predloženoj razini). Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Prijedlog eksperimentalne provedbe Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu budući da javni natječaji za izbor kandidata za članove radnih skupina za izradu nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu nisu raspisani sukladno članku 29. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te zadaća imenovanih članova radnih skupina nije bila izrada eksperimentalnog programa već izrada nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu čija primjena započinje sa školskom godinom 2023./2024. sukladno Odluci o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21). Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje.
21 Darja Lončar ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, podržavam inicijativu izrade novih programa za stjecanje kompetencija i učenike s poremećajem iz spektra autizma te smatram da predloženi programi predstavljaju dobar okvir i vrijedan dokument za rad edukacijskim rehabilitatorima. Uložen je trud Radne skupine u kreiranje ishoda koji odgovaraju potrebama šire skupine učenika s teškoćama i pozitivno je što su navedene preporuke za usvajanje ishoda svakog pojedinog predmeta koje rehabilitatorima mogu dati korisne ideje za svakodnevni rad. Međutim, slažem se s brojnim prethodnim komentarima koji ukazuju na problem kompleksnosti predloženih ishoda za učenike s višestrukim te težim i teškim intelektualnim teškoćama. Veći dio predloženih ishoda za te je učenike prezahtjevan pa smatram da je u svrhu prilagodbe predloženog programa njima potrebno dodati jednostavnije ishode koje bi ti učenici mogli ostvariti prema svojem individualiziranom kurikulumu (IK) ili barem u program dodati napomenu kojom se rehabilitatorima daje sloboda pojednostavljivanja postojećih ishoda u svrhu kreiranja IK koji odgovaraju specifičnim sposobnostima svakog učenika i omogućuju kontinuirani napredak neovisno o tome koliko se on činio sporim jer stručnjaci poput mene koji rade s učenicima s velikim poteškoćama (i roditelji) znaju koliko je truda potrebno da bi se ti naizgled mali i nevažni ishodi usvojili te i takav napredak treba vrednovati. U protivnom, ukoliko bi npr. zaključna ocjena učenika s teškim IT za gotovo svaki predmet bila "nije usvojeno" ili "manjim dijelom usvojeno", u skladu s postojećim ishodima i kriterijima usvojenosti sigurna sam da bi to pridonijelo osjećaju manje vrijednosti roditeljima i stručnjacima koji rade s tim učenikom, degradaciji učenika s većim poteškoćama i naglašavanju njihova nedostatka umjesto da pridonese osjećaju vrijednosti samih učenika i osoba koje s njima rade. Također, mislim da način vrednovanja usvojenosti ishoda u oba programa nije dovoljno razrađen te da je potrebno preciznije odrediti kako znamo da neki ishod nije usvojen, da je manjim dijelom ili pak u potpunosti usvojen. Bilo bi korisno u program uključiti i smjernice za izradu IK te se slažem s prijedlogom drugih kolega da bi program prvu godinu provedbe trebao biti eksperimentalan. Darja Lončar, edukacijska rehabilitatorica Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Prijedlog eksperimentalne provedbe Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu budući da javni natječaji za izbor kandidata za članove radnih skupina za izradu nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu nisu raspisani sukladno članku 29. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te zadaća imenovanih članova radnih skupina nije bila izrada eksperimentalnog programa već izrada nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu čija primjena započinje sa školskom godinom 2023./2024. sukladno Odluci o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21). Nadalje, prijedlog za uključivanjem smjernica za izradu IK nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu iz razloga što se edukacijsko-rehabilitacijske kompetencije za izradu IK-a stječu tijekom diplomskog sveučilišnog studija: Edukacijska rehabilitacija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje. U završnom vrednovanju za očekivati je da će malo učenika biti vrednovano s „nije usvojeno“, jer se vrednovanje odnosi na kurikulum pojedinog nastavnog predmeta te se učenik vrednuje sukladno planiranom individualiziranom kurikulumu.
22 PETRA ŠARKO ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, iako je vidljiv značajan pomak u odnosu na dosadašnji program, smatram da je potrebno uzeti u obzir potrebe učenika s težim i teškim intelektualnim teškoćama te učenika s višestrukim teškoćama koje nažalost ovim kurikulumom nisu dovoljno podržane. Za većinu su učenika navedeni sadržaji i ishodi prezahtjevni što sa sobom nosi niz teškoća i izazova koji su navedeni u prethodnim komentarima. Smatram da je izuzetno važno Radnoj skupini osigurati dovoljno vremena da uzme u obzir dosadašnje prijedloge i komentare te da kurikulum prvu godinu bude eksperimentalan program. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu izradili su imenovani članovi radnih skupina (stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji izvode nastavu po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada, predmetni stručnjaci za odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi, viši savjetnici u Agenciji za odgoj i obrazovanje i članovi Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme) prema Koordiniranome metodološkom pristupu izrade kurikularnih dokumenata polazeći od razvojnih osobitosti i funkcionalnih sposobnosti te vrsta i stupnjeva teškoća u razvoju učenika s teškoćama u razvoju kojima je rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uvažavajući individualne specifičnosti učenika i mogućnost primjene individualiziranih postupaka. Izrađen Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu uključuje i učenike „s težim i teškim intelektualnim teškoćama te učenike s višestrukim teškoćama“ koji imaju rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke sukladno članku 9. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15). Prijedlog eksperimentalne provedbe Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu budući da javni natječaji za izbor kandidata za članove radnih skupina za izradu nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu nisu raspisani sukladno članku 29. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te zadaća imenovanih članova radnih skupina nije bila izrada eksperimentalnog programa već izrada nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu čija primjena započinje sa školskom godinom 2023./2024. sukladno Odluci o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21). Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje.
23 VALENTINA NEDELJKO ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, najprije želim zahvaliti, svim članovima Radnih skupina na uloženom vremenu i trudu. Vjerujem kako je svatko od Vas u zadanom prekratkom vremenu uložio u izradu ovih kurikuluma svoje maksimalne snage i kapacitete za dobrobit naših učenika. Želim izraziti nekoliko svojih prijedloga, zabrinutosti i pitanja u vezi kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju za osnovnu školu. Osvrnemo li se na trenutni sastav odgojno-obrazovnih skupina, sve je veći porast broja učenika s višestrukim teškoćama, težim i teškim intelektualnim teškoćama. Učenika s lakšim i umjerenim intelektualnim teškoćama sve je manje u sastavu skupina PPSK. Nacrt novog programa za stjecanje kompetencija, najviše odgovara učenicima s lakšim i umjerenim intelektualnim teškoćama. Ostali smo nažalost opet prepušteni sami sebi u ponovnom samostalnom zasebnom kreiranju programa za učenike s višestrukim, težim i teškim IT koji, ponavljam, nisu MANJINA u sastavu polaznika PSK, već postaju VEĆINA. UČENICI S TEŽIM, TEŠKIM TE VIŠESTRUKIM TEŠKOĆAMA IMAJU JEDNAKO PRAVO I ZASLUŽUJU DA SE I ZA NJIH KREIRA JEDINSTVENI KURIKULUM U SKLADU S NJIHOVIM SPOSOBNOSTIMA te da se njihovim učiteljima i roditeljima na taj način osigura prikladna podrška i da im se dade alat za prikladan rad sa svojim učenicima i djecom, a ne da su prepušteni sami sebi, odnosno individualnim sposobnostima i kapacitetima pojedinog učitelja (koji nema adekvatni nacionalni kurikulum kako bi im kvalitetno služio). Stoga sukladno članku 66. Ustava RH kojim se propisuje kako je osnovno obrazovanje dostupno svima, pod jednakim uvjetima i U SKLADU S NJEGOVIM SPOSOBNOSTIMA , predlažem promjenu postojećeg Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju te dodavanje novog zasebnog programa za učenike s višestrukim teškoćama, težim i teškim intelektualnim teškoćama. Postoji potreba za preciznijim objašnjenjem načina, postupaka i elemenata vrednovanja naučenog, osobito za učenike s težim i teškim IT te višestrukim teškoćama. Iz navedenog u kurikulumu: „ Srednja razina usvojenosti ne predstavlja izravno školsku opisnu ocjenu, ali predstavlja prosjek usvojenog znanja i vještina potrebnih za srednju zaključnu ocjenu“, nameću se sljedeća pitanja: 1) Hoće li se postizanje navedenog ishoda koji „predstavlja prosjek usvojenih znanja i vještina“ vrednovati jednako srednjom zaključnom ocjenom za učenike s lakšim stupnjem teškoća i za učenike s težim stupnjem teškoća (koji možda nikada neće biti u mogućnosti isti ishod postići)? 2) Hoće li nam se omogućiti samostalno razrađivanje ishoda kreiranjem IEP-a kako bi omogućili svakom učeniku dostižnost ishoda koji su u skladu s njegovim sposobnostima te vrednovanje tih individualiziranih ishoda? Specifične komentare uz pojedini predmetni kurikulum navela sam uz pojedini predmetni kurikulum na koji se odnose, nadam se da će biti pregledani i uvaženi. Vjerujem kako će se uvažiti svi naši komentari i kako ćemo odgovore na pitanja dobiti vrlo brzo. S poštovanjem, Valentina Nedeljko, učitelj edukacijski rehabilitator Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Prijedlog za promjenom Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu te traženo nismo u mogućnosti prihvatiti. Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu izradili su imenovani članovi radnih skupina (stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji izvode nastavu po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada, predmetni stručnjaci za odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi, viši savjetnici u Agenciji za odgoj i obrazovanje i članovi Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme) prema Koordiniranome metodološkom pristupu izrade kurikularnih dokumenata polazeći od razvojnih osobitosti i funkcionalnih sposobnosti te vrsta i stupnjeva teškoća u razvoju učenika s teškoćama u razvoju kojima je rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uvažavajući individualne specifičnosti učenika i mogućnost primjene individualiziranih postupaka. Izrađen Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu uključuje i učenike „s većim (IT) i višestrukim teškoćama“ koji imaju rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke sukladno članku 9. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15). Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje.
24 JASMINA STOŠIĆ ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Ovo je komentar tima stručnjaka edukacijskih rehabilitatora koji se na Edukacijsko - rehabilitacijskom fakultetu bave područjem autizma. Komentar se odnosi na Posebni nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. Neki komentari navedeni su specifično na pojedinim kurikulumima, ovdje donosimo općenit komentar na dokument. U uvodu dokumenta navedeno je da je clj je ovog nastavnoga programa omogućiti učenicima stjecanje znanja, razvijanje sposobnosti i vještina potrebnih za što neovisnije svakodnevno življenje i što aktivnije uključivanje u neposredno društveno okruženje te život u zajednici. Međutim, iako se u mnogim predmetnim kurikulumima u opisu na dobar način objašnjava i ističe funkcionalnost i primjenjivost vještina u svakodnevnom životu, to se ne odražava u razradama pojedinačnih ishoda i odgojno-obrazovnim ciljevima. Podučavanje učenika funkcionalnoj komunikaciji, vještinama samozastupanja, samostalnostii i autonomiji u svakodnevnom životu premalo je zastupljeno. Umjesto toga, veći je naglasak stavljen na to da učenik prepoznaje mnoštvo pojmova, da vizualno uparuje, sluša upute i prilagođava svoje ponašanje okolini. Odgojno - obrazovni ciljevi i ishodi učenja često uključuju znanja i vještine koje učenici koji pohađaju ovaj program ne mogu usvojti, a s druge strane, ono što mogu usvojiti i utjecalo bi na njihovu kvalitetu života nije u dovoljnoj mjeri zastupljeno. Stavljanje naglaska na prepoznavanje pojmova, vizualno uparivanje i prilagođavanje ponašanja okolini, umjesto na funkcionalnu komunikaciju, vještine samozastupanja, samostalnost i autonomiju u svakodnevnom životu, rezultira odgojno-obrazovnim ciljevima i ishodima učenja koji ne odgovaraju na potrebe učenika uključenih u ovaj program. Dolje su navedeni neki primjeri ciljeva koji ne bi trebali biti u ovom programu. Učenik koji može savladati te ciljeve ne bi smio pohađati program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada. - stvara govorne i/ili pisane tekstove različitih sadržaja i namjena te razvija aktivan rječnik; stječe naviku i potrebu za čitanjem i pisanjem različitih tekstova za različite svrhe, - otkriva različite načine čitanja razvijajući iskustva čitanja koja oblikuju i preoblikuju osobna iskustva te otvaraju nove perspektive, potiču razvoj literarnoga ukusa, mašte i refleksiju o svijetu, sebi i drugima, Također, kada su ishodi u okviru pojedinih kurikuluma i postavljeni funkcionalno, njihova razrada nije smislena. Dolje su primjeri koji ilsutriraju ovaj dio. Za ishod Učenik prepoznaje i koristi kuhinjsko posuđe logična razrada temeljena na funkcionalnosti vještina bi bila da učenik zaista upotrebljava npr. tavu, lonac, posudu za mjerenje tekućina itd. pri pripremi jednostavnih obroka. Međutim, u razradi ovog ishoda toga uopće nema, ali stoji sljedeće: prepoznaje kuhinjsko posuđe, uparuje slikovne prikaze posuđa sa stvarnim predmetima, imenuje kuhinjsko posuđe. Također: Za ishod Učenik prepoznaje vlastito emocionalno stanje, većina razrade se uopće ne odnosi na taj ishod, nego na uparivanja, grupiranja i imenovanja izvan konteksta ili situacije u kojem se određena emocija pojavljuje (povezuje emocije na licima istih i različitih osoba, povezuje ugodne i neugodne emocije s bojom koja ih označava, grupira i imenuje ugodne i neugodne emocije, povezuje poželjan način ponašanja s određenom emocijom, grupira poželjne načine ponašanja povezane s određenom emocijom). Dokument je neujednačeno napisan, ishodi nisu usklađeni niti međusobno povezani. Također nije jasno koje smjernice su se slijedile u navođenju područja za pojedine kurikulume, redoslijedu navođenja ishoda te u njihovoj operacionalizaciji koja je vrlo neujednačena (s jedne strane je ishod koji se odnosi na konkretna ponašanja npr. učenik priprema jednostavne napitke, a s druge ishod koji je vrlo kompleksan i apstraktan – učenik prepoznaje svoje potencijale). U dokumentu se na mnogo mjesta navodi da se ishodi podučavaju u okviru nastavnog sata. Potrebno je naglasiti kako se usvajanje i podučavanje ishoda iz različitih kurikuluma provodi u okviru funkcionalnih, svakodnevnih aktivnosti i tijekom cijelog dana. Postavlja se pitanje hoće li dijete jedan školski sat raditi vještine svakodnevnog života, a drugi jezik i komunikaiciju? Na primjer, poticanje i poučavanje komunikacije trebalo bi se odvijati kontinuirao, cijelo vrijeme, a svakodnevne vještine u okviru rutina u različito doba dana. Na koji način su programi za stjecanje kompetencija u aktivostima svakodnevnog života i rada i posebni program međusobno usklađeni? Kako će se omogućiti protočnost iz jednog programa u drugi? Usvajanje ovog programa bez izmjena također će edukacijske rehabilitatore ponovo dovesti u situaciju da vode paralelnu administraciju – onu koja je usklađena s ovakvim kurikulumom i onu koja je značajna za učenike s kojima rade. Vrednovanje je nejasno, nije dovoljno operacionalizirano, slažemo se s komentarima o vrednovanju napisanim do sada. Ovako postavljen posebni program zahtijeva značajne promjene kako bi bio smislen, funkcionalan i kako bi njegov ishod bio kvaliteta života učenika koji ga pohađaju. Ovdje i kasnije u komentarima na pojedinim kurikulumima navedeni su i označeni samo neki primjeri, što ne znači da na dijelovima na kojima nema komentara nije potrebno ništa mijenjati. Dokument zahtjeva promjenu koncepta i preslagivanje. Vrijedna iznimka je kurikulum Izobrazbe za obavljanje poslova. Ishodi učenja su funkcionalni, praktični, konkretni, povezani sa stvarnosti i primjenjivi u svakodnevnom životu. Apeliramo da se radnoj skupini ostavi dovoljno vremena i osigura prostor za raspravu kako bi mogli provesti promjene na ovom dokumentu. Osim toga, apeliramo da se edukacijskim rehabilitatorima omogući da vode proces izmjene dokumenta nakon e-savjetovanja, s obzirom na to da oni provode ovaj program, najbolje poznaju značajke i način funkcioniranja ovih učenika te specifične metode njihovog poučavanja. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu izradili su imenovani članovi radnih skupina (stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji izvode nastavu po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada, predmetni stručnjaci za odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi, viši savjetnici u Agenciji za odgoj i obrazovanje i članovi Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme) prema Koordiniranome metodološkom pristupu izrade kurikularnih dokumenata polazeći od razvojnih osobitosti i funkcionalnih sposobnosti te vrsta i stupnjeva teškoća u razvoju učenika s teškoćama u razvoju kojima je rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uvažavajući individualne specifičnosti učenika i mogućnost primjene individualiziranih postupaka sukladno članku 9. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15). Prijedlog eksperimentalne provedbe Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu budući da javni natječaji za izbor kandidata za članove radnih skupina za izradu nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu nisu raspisani sukladno članku 29. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te zadaća imenovanih članova radnih skupina nije bila izrada eksperimentalnog programa već izrada nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu čija primjena započinje sa školskom godinom 2023./2024. sukladno Odluci o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21). Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu proizlazi iz odredbi Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22), Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15), Pravilnika o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (Narodne novine, broj 67/14 i 63/20), Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama (Narodne novine, broj 47/17), Državnom pedagoškom standardu osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10), Odluke o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) te ostalih provedbenih dokumenata. Navedeni propisi omogućavaju učenicima s teškoćama u razvoju osnovnoškolsko obrazovanje sukladno njihovim utvrđenim (u postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja) funkcionalnim sposobnostima i mogućnostima te osiguranim prostornim i kadrovskim uvjetima te pedagoško-didaktičkim prilagodbama (koje između ostalog podrazumijevaju i osiguravanje prilagođenih oblika komuniciranja). Učenici s teškoćama u razvoju imaju pravo na obrazovanje prema određenom primjerenom programu obrazovanja te mogu tijekom školovanja „mijenjati“ primjerene programe obrazovanja (iz posebnog programa uz individualizirane postupke u poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke i obrnuto). Promjena primjerenog programa obrazovanja moguća je provedbom postupka utvrđivanja psihofizičkog stanja učenika s teškoćama u razvoju. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje. U nastavnom predmetu Socijalne vještine prihvaća se prijedlog izmjene naziva dva glavna ishoda i izmjena razrade ishoda jednog glavnog ishoda.
25 Dora Mihaljević ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, mnogi ishodi nedovoljno su definirani i nedostaje im kriterij mjerljivosti. Glagoli koji su korišteni (npr. prepoznaje, razlikuje..) nisu dovoljno jasni i zahtijevaju dodatno pojašnjenje što i kako se takvi ishodi procjenjuju. Definiranje vrednovanja na razini dobar riječima "izvodi nekoliko.." smatram nedovoljno specifičnim što ostavlja prostora za subjektivnost i neujednačenost u vrednovanju među pojedincima. Riječ nekoliko može se zamijeniti konkretnim brojem savladanih pojmova/radnji potrebnih za tu razinu usvojenosti, kao što u nekim područjima i jest navedeno. Također, postavlja se pitanje na koji način je predviđena procjena usvojenosti ishoda i planira li se definirati liste procjene koje će se jednoznačno koristiti na razini države. Vrednovanje kao učenje smatram neizvedivim u praksi kod velike većine učenika. Nastavno tome, smatram da je velik broj ishoda nedostižan za učenike s intelektualnim teškoćama većim od lakih/umjerenih, za učenike s motoričkim i višestrukim teškoćama. Tu se dovodi u pitanje razmatranje osmišljavanja potpuno drugačijeg "rehabilitacijskog" programa za učenike s višestrukim teškoćama ili pak jasnije definiranje vrednovanja koje obuhvaća određenu razinu pružene podrške (iako, ni tad ne vidim smisla u ishodu koji je učeniku dostižan jedinu uz potpunu fizičku podršku te se onda dovodi u pitanje uopće nužnost vrednovanja naučenog opisnim "ocjenama"). Smatram da bi trebao postojati minimum usvojenosti, a uz to dovodim u pitanje situaciju kad učenik ima završnu ocjenu nije usvojeno, koja je posljedica/zaključak toga? Osim toga, postavljaju mi se pitanja nužnosti određenih sadržaja (npr. alati za obradu tla u radnom odgoju prve dobne skupine). I još za kraj, iako mi osobno ne predstavlja problem, smatram neprikladnim nametnuti provođenje stranog jezika i informatike edukacijskim rehabilitatorima koji ionako imaju preopsežno područje djelovanja, a i ako ne zbog toga, onda zbog činjenice da nemaju svi osnove engleskog jezika i informatike za koje, između ostalog, postoje zasebni fakulteti. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) i Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) koji propisuju profil, razinu i vrstu obrazovanja stručnjaka koji izvode nastavu po posebnom programu u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini te edukacijski rehabilitator na radnom mjestu učitelja u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini može izvoditi nastavu samo za one nastavne predmete za koje ima propisanu vrstu i razinu obrazovanja. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje. Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju nastavne godine. U završnom vrednovanju za očekivati je da će malo učenika biti vrednovano s „nije usvojeno“, jer se vrednovanje odnosi na kurikulum pojedinog nastavnog predmeta te se učenik vrednuje sukladno planiranom Individualiziranom kurikulumu. Nadalje, edukacijski rehabilitatori zaposleni na radnom mjestu učitelja sukladno odredbama Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) imaju potrebne kompetencije te vrstu i razinu obrazovanja neophodnu za stručno izvođenje nastave po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada u osnovnoj školi s učenicima s teškoćama u razvoju.
26 Zvjezdana Miri-Barila ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, želim najprije pohvaliti uloženo vrijeme i trud Radnih skupina. Nacrt posebnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju je opsežan i vrlo dobro postavljen za učenike s lakšim intelektualnim i dodatnim teškoćama te za učenike s umjerenim intelektualnim teškoćama. Najveći nedostatak Nacrta posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju je što ne odgovara potrebama učenika koji imaju težu/tešku intelektualnu teškoću i višestruke dodatne teškoće. Očekivani ishodi ne odgovaraju njihovim individualnim razvojnim mogućnostima i potrebama. Slažem se s kolegama koji smatraju da postoji potreba za trećim programom koji će uvažavati razvojne potrebe sve većeg broja učenika s težim/teškim intelektualnim teškoćama te višestrukim teškoćama. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu izradili su imenovani članovi radnih skupina (stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji izvode nastavu po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada, predmetni stručnjaci za odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi, viši savjetnici u Agenciji za odgoj i obrazovanje i članovi Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme) prema Koordiniranome metodološkom pristupu izrade kurikularnih dokumenata polazeći od razvojnih osobitosti i funkcionalnih sposobnosti te vrsta i stupnjeva teškoća u razvoju učenika s teškoćama u razvoju kojima je rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uvažavajući individualne specifičnosti učenika i mogućnost primjene individualiziranih postupaka. Izrađen Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu uključuje i učenike „koji imaju težu/tešku intelektualnu teškoću i višestruke dodatne teškoće“ koji imaju rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke sukladno članku 9. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15). Prijedlog „za trećim programom koji će uvažavati razvojne potrebe sve većeg broja učenika s težim/teškim intelektualnim teškoćama te višestrukim teškoćama“ nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje.
27 Nina Novaković ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, hvala svima za uloženo vrijeme i trud u nužne promjene. Slažem se s komentarima stručnjaka koji rade u praksi s učenicima s višestrukim teškoćama/umjerenim, težim i teškim intelektualnim teškoćama. Također iz iskustva znam da je većina sadržaja i ishoda neostvariva u odgojno-obrazovnim skupinama u koju su uključeni navedeni učenici. Smatram da je nužno da se osmisli zaseban kurikulum za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s višestrukim teškoćama koji osigurava ishode koji su primjereniji, mjerljivi i s potrebnim alatima za procjenu i evaluaciju programa. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu izradili su imenovani članovi radnih skupina (stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji izvode nastavu po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada, predmetni stručnjaci za odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi, viši savjetnici u Agenciji za odgoj i obrazovanje i članovi Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme) prema Koordiniranome metodološkom pristupu izrade kurikularnih dokumenata polazeći od razvojnih osobitosti i funkcionalnih sposobnosti te vrsta i stupnjeva teškoća u razvoju učenika s teškoćama u razvoju kojima je rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uvažavajući individualne specifičnosti učenika i mogućnost primjene individualiziranih postupaka. Izrađen Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu uključuje i učenike „koji imaju težu/tešku intelektualnu teškoću i višestruke dodatne teškoće“ koji imaju rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke sukladno članku 9. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15). Prijedlog izrade „zasebnog kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s višestrukim teškoćama“ nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje.
28 SANDA VRLJIČAK ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Pohvale za uloženi trud Radnih skupina i za izradu opsežnih i vrlo sadržajnih Nacrta u kratkom roku. Žalim zbog nedostatka vremena da se sadržajima programa posvetim detaljno te se pridružujem prijedlogu kolega iz struke da iduća školska godina bude eksperimentalna u smislu da nama koji ćemo provoditi programe pruži mogućnost da se s njima kroz primjenu podrobnije upoznamo čime ćemo biti u mogućnosti dati konstruktivne komentare, pitanja i prijedloge. Ipak, ono što kroz pregled Nacrta mogu komentirati jest da potrebe velikog broja učenika koji trenutno pohađaju ove programe (učenici s autizmom i pridruženim intelektualnim teškoćama te učenici s višestrukim teškoćama) nisu pokrivene ovim Nacrtima. Nedostaje funkcionalnog pristupa u definiranju nastavnih sadržaja, jer zbog složenosti potreba učenika, predstavljeni razvojni pristup nije uvijek najbolji pristup u odabiru ciljeva. Također, smatram da je nedostatan spomen o sustavima potpomognute komunikacije koji bi trebali biti prožeti kroz sva nastavna područja. Čitajući ishode vrlo često propitkujem na koji način je, ovakvom formulacijom ishoda, predviđena procjena usvojenosti pojedinog ishoda. Mnogi odabrani glagoli (uočava, prepoznaje, razlikuje itd.) bez dodatnog objašnjenja nedovoljno i/ili nejasno definiraju što se točno pod pojedinim ishodom procjenjuje kod učenika. Osim potrebe za jasnim definiranjem kriterija usvojenosti, smatram da bi i uvjeti podučavanja trebali biti jasno opisani, kao i razine i oblici podrške. Smatram da je izuzetno važno da među stručnjacima koji će provoditi programe postoji slaganje u razumijevanju predmetnih kriterija kako bi provođenje programa bilo dosljedno i kako bi praćenje rezultata bilo objektivno i mjerljivo. Ono što nedostaje, a smatram da bi bilo korisno, jest da su Program za stjecanje kometencija u ASŽ i Posebni program usklađeni jedan s drugim na način koji bi omogućivao protočnost odnosno prelaženje učenika iz programa u program prema njegovim potrebama i rezultatima učenja – definiranje kriterija o prelasku iz jednog u drugi program koji će primjerenije odgovoriti na učenikove potrebe. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Prijedlog eksperimentalne provedbe Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu budući da javni natječaji za izbor kandidata za članove radnih skupina za izradu nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu nisu raspisani sukladno članku 29. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te zadaća imenovanih članova radnih skupina nije bila izrada eksperimentalnog programa već izrada nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu čija primjena započinje sa školskom godinom 2023./2024. sukladno Odluci o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21). Nadalje, Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) koji propisuje da, na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Upravnog odjela daje prijedlog o pedagoško-didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku, a sama pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva: prilagođenu informatičku opremu, specifična didaktička sredstva i pomagala, udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju), elektroakustičku opremu, prilagođene oblike komuniciranja i dr. Slijedom navedenoga, traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju. Također, Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu proizlazi iz odredbi Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22), Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15), Pravilnika o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (Narodne novine, broj 67/14 i 63/20), Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama (Narodne novine, broj 47/17), Državnom pedagoškom standardu osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10), Odluke o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) te ostalih provedbenih dokumenata. Navedeni propisi omogućavaju učenicima s teškoćama u razvoju osnovnoškolsko obrazovanje sukladno njihovim utvrđenim (u postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja) funkcionalnim sposobnostima i mogućnostima te osiguranim prostornim i kadrovskim uvjetima te pedagoško-didaktičkim prilagodbama (koje između ostalog podrazumijevaju i osiguravanje prilagođenih oblika komuniciranja). Učenici s teškoćama u razvoju imaju pravo na obrazovanje prema određenom primjerenom programu obrazovanja te mogu tijekom školovanja „mijenjati“ primjerene programe obrazovanja (iz posebnog programa uz individualizirane postupke u poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke i obrnuto). Promjena primjerenog programa obrazovanja moguća je provedbom postupka utvrđivanja psihofizičkog stanja učenika s teškoćama u razvoju. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika. Prijedlog definiranja oblika podrške/uvjeta podučavanja učitelja nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu budući da se kompetencije edukacijskih rehabilitatora za učitelja u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama stječu tijekom diplomskog sveučilišnog studija: Edukacijska rehabilitacija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
29 Martina Celizić ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, Kao i moji kolege koji rade sa populacijom učenika sa višestrukim teškoćama, pozdravljam ovu inicijativu za izradom posebnog plana i programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada. Donošenje novog programa jedinstvena je prilika da se uvrste ishodi koji će biti smisleni za učenike sa opsežnijim i višestrukim teškoćama, a koji imaju velikih izazova u generalizaciji, koji uz spoznajne imaju i udružene komunikacijske, motoričke, zdravstvene teskoće. Radim u ustanovi Mali dom-Zagreb i već više od 20 godina rada bavimo se razvojem kurikuluma naše ustanove, a koji se temelji na zadovoljavanju edukacijskih potreba naših korisnika. Iako naš program nije službeni školski program, naš model programa nastao je iz dobrog poznavanja heterogenih potreba korisnika sa višestrukim teškoćama i prema uzoru na razvijene programe u svijetu koji uspješno kombiniraju akademske, razvojne i funkcionalne odgojno-obrazovne ishode. Ove edukacijske potrebe odnose se na predvidljivost i dosljednost, učenje u prirodnim okruženjima, smislene ishode, uvažavanje optimalne razine podrške, poticanje generalizacije, učenje pojmova i vještina, u kontekstu za učenika smislenih aktivnosti. Takav program, osim razvojnih vještina koje su često u nesrazmjeru sa kronološkom dobi, u obzir uzima koncept funkcionalnosti i kvalitete života. Kvaliteta života se ogleda u zastupljenosti aktivnosti iz različitih domena života (učenje, svakodnevni život, rad, interesi i slobodno vrijeme) i ka tome treba težiti, da učenik stječe vještine koje će mu omogućiti da bolje razumije i sudjeluje u tim aktivnostima. Da li je odgojno-obrazovni cilj glasovna analiza/sinteza ili će se raditi na razumijevanju simbola za određenu aktivnost? Velik dio učenika sa višestrukim teškoćama koriste potpomognute oblike komunikacije tako da to treba biti također vidljivo. Za neke učenike će glasovna analiza-sinteza biti moguća no da li će na tome raditi dok ne usvoje ili će se ipak prijeći na funkcionalni pristup čitanju i pisanju? To nekako nedostaje u ovom programu iako naziv - Program za stjecanje osnovnih kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada - to ističe. Učenici sa opsežnijim višestrukim teškoćama uče u kontekstu aktivnosti, funkcionalnih rutina koje su dio njihovih života tako da ishodi trebaju izvedeni iz toga, a ne na isključivoj prilagodbi i pojednostavljivanju akademskog sadržaja, ne uzimajući u obzir različite obrasce, interese i tempo učenja. Program ima dobar okvir - ishodi, razrada,kriterij vrednovanja, sadržaj, smjernice. U uvodnom dijelu su obuhvaćena načela holističkog,multimodalnog podučavanja, individualnosti, poštivanje stilova učenja i različitih razina podrške koja bi bilo dobro konkretizirati. Odgojno-obrazovni ishodi su velikim dijelom pojednostavljeni no obuhvaćeni pojmovi su još uvijek preapstraktni, ponegdje preopširni i nedovoljno funkcionalni. U nekim područjima su odgojno-obrazovni ishodi postavljeni primjerenije npr. radni odgoj, izobrazba u obavljanju poslova dok su u područjima npr. Upoznavanje uže i šire okoline ili Hrvatskog jezika ipak potrebne veće izmjene sadržaja, oni jesu pojednostavljeni no trebaju biti i funkcionalniji i za učenika smisleniji. U strategije bi bilo važno da se unese podučavanje kroz funkcionalne rutine, korištenje asistivne tehnologije (npr. kod, prilagodba materijala razini razumijevanja (predmeti, taktilni simboli, slike, tekst), osim vizualnih rasporeda navesti općenito sustav rasporeda (za učenike ne samo sa senzoričkim teškoćama već i one koji razumiju konkretnije oblike komunikacije). Odgojno-obrazovni ishodi se općenito dosta temelje na simboličkom razumijevanju. Vrednovanje ishoda - Slažem se da bi liste praćenja bilo dobro specificirati kako bi se koristili isti kriteriji. Negdje je srednja razina usvojenosti definiran kriterij mjerljivosti npr. najmanje 3 i sl. sto je dobro jer pomaže stručnjacima da odrede ostale razine. Potrebno je uskladiti u svim područjima. U odgojno-obrazovnim ishodima koristiti specifičnije formulacije npr. “razvija radne navike” pa umjesto toga navesti “demonstrira neke radne navike” te možda primjere tih radnik navika uz kriterij mjerljivosti. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika. Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju nastavne godine. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika. U radu s učenicima sa složenim komunikacijskim potrebama korištenje potpomognute komunikacije ne isključuje primjenu drugih sustava komunikacije. U završnom vrednovanju za očekivati je da će malo učenika biti vrednovano s „nije usvojeno“, jer se vrednovanje odnosi na kurikulum pojedinog nastavnog predmeta te se učenik vrednuje sukladno planiranom individualiziranom kurikulumu.
30 DRAGANA NINIĆ ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Pozdravljam donošenje novih posebnih nastavnih programa koji su nužni za kvalitetnu provedbu nastave i pružanje kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja učenicima s teškoćama u razvoju i učenicima s teškoćama iz spektra autizma. Ono što želim naglasiti, što u predloženom programu smatram zanemarenim, jeste heterogenost populacije kojoj je namijenjen. U ustanovama u kojima će se predloženi posebni programi provoditi obrazuje se i dio populacije s težim intelektualnim deficitom za koju su navedeni programi neadekvatni, a očekivani ishodi ne odgovaraju njihovim individualnim mogućnostima. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje.
31 Vanja Markovic ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Primjereni programi obrazovanja propisani su Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, no ovako definirani ne odgovaraju stvarnim potrebama učenika. Naime, Pravilnik razlikuje samo dvije vrste posebnih programa obrazovanja: posebni program uz individualizirane postupke i posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada uz individualizirane postupke. Potonji program trebao bi zadovoljiti potrebe izuzetno heterogene skupine učenika, što je u potpunosti nemoguće. Naime, ako povučemo paralelu s redovnim programima odgoja i obrazovanja, vidimo da su predviđena tri takva programa (redovni, redovni uz individualizirane postupke i redovni uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke) što zadovoljava različite potrebe učenika. Međutim, među učenicima sa znatno različitijim odgojnim, obrazovnim, a posebno rehabilitacijskim potrebama predviđen je samo jedan program. Više no ikad prije, uočava se, budući po prvi put imamo jasno definirane očekivane ishode, kako ni kurikulumi ni ishodi nisu primjereni značajnom broju učenika koji ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje prema primjerenim, posebnim programima. Stoga ponovo ističemo potrebu za donošenjem još jednog programa/kurikuluma odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju, namijenjenog učenicima s višestrukim teškoćama u razvoju, a koji će umjesto odgojno-obrazovnih područja predviđenih Programom/kurikulumom za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada predviđati sadržaje i očekivane ishode koji odgovaraju potrebama ovih učenika. Taj bi se program/kurikulum trebao bazirati na programu bazične perceptivno-motoričke stimulacije i uključivati rehabilitacijske i habilitacijske postupke kroz individualizirane kurikulume bazirane na redovitim procjenama. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu izradili su imenovani članovi radnih skupina (stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji izvode nastavu po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada, predmetni stručnjaci za odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi, viši savjetnici u Agenciji za odgoj i obrazovanje i članovi Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme) prema Koordiniranome metodološkom pristupu izrade kurikularnih dokumenata polazeći od razvojnih osobitosti i funkcionalnih sposobnosti te vrsta i stupnjeva teškoća u razvoju učenika s teškoćama u razvoju kojima je rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uvažavajući individualne specifičnosti učenika i mogućnost primjene individualiziranih postupaka. Izrađen Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu uključuje sve učenike s teškoćama u razvoju (neovisno o stupnju i vrsti teškoće u razvoju) koji imaju rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke sukladno članku 9. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15). Prijedlog izrade „još jednog programa/kurikuluma odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju, namijenjenog učenicima s višestrukim teškoćama u razvoju“ nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje.
32 Srednja škola - Centar za odgoj i obrazovanje ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, pozdravljamo inicijativu izrade novog Programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju, ali Aktiv nastavnika koji rade u navedenom programu donosi ovdje primjedbe i komentare: POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA IZOBRAZBA U OBAVLJANJU POSLOVA PPSK IZO B.3.5. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: - učenike unaprijed opisati što će se i zašto će se raditi i jasno ukazati na ponašanja koja se očekuju u toku provođenja ispitivanja svojstava materijala provođenjem vježbe ili pokusa - vježbe ili pokuse planirati i provoditi na jednostavne, učenicima primjerene načine kojima će istražiti/analizirati određena svojstva materijala od kojih će izrađivati određene tvorevine, (npr. istraživati čvrstoću, mekoću i podatnost, elastičnost, probojnost, savitljivost, otpornost na vodu, toplinu, pritisak, topivost, razgradivost, sposobnost upijanja, poroznost, sjaj, zapaljivost, slojevitost, vodljivost, magnetizam, korozivnost, toplinska i akustična svojstva, itd.) Uz to koristiti iskustava učenika iz svakodnevnog života. – PREVIŠE APSTRAKTNO ZA NAŠE UČENIKE - za upoznavanje tehnike i tehnologija rada ukoliko je moguće koriste se neposredni izvori (rasadnici, OPG-i, kamenolomi, posjeti tvornicama, proizvođačima itd.) zatim slike, filmovi, ppt prezentacije i sl. PPSK IZO C.3.1. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: - predstavljanje tvorevina prvo organizirati u razredu kao uobičajen postupak rada i time jačati njegovo samopouzdanje i pripremati ga za predstavljanje tvorevine u razredu, školi ili na izložbenoj manifestaciji - s vakom učeniku treba dati priliku da na njemu prikladan način prezentira svoju tvorevinu samostalno ili u timu TIPFELER (SVAKOM) - p onekad je dobro koristiti mikrofon koji daje značaj samoj demonstraciji i jača samopouzdanje učenika za  javno nastupanje   TIPFELER (PONEKAD) KOMENTAR: Posebni kurikulumu nastavnoga predmeta Izobrazba u obavljanju poslova je temeljitiji i razrađeniji od dosadašnjeg, a ishodi i razrada ishoda uglavnom su u skladu s mogućnostima učenika. Na temelju dugogodišnjeg iskustva smatramo da predložene složene aktivnosti obrade i oblikovanja tvorevine kao što su piljenje, lemljenje i bušenje ne odgovaraju mogućnostima učenika kao ni primjeri tehničkih tvorevina od drveta i metala (police, kutije, kućice za ptice i kutije od lima). Predlažemo da se u primjerima tehničkih tvorevina od prirodnih materijala navede i izrada ukrasnih i uporabnih predmeta od gline s kojom učenici vole raditi i primjerenija je njihovim sposobnostima. Posebni kurikulumu nastavnoga predmeta Upoznavanje uže i šire okoline Smatramo da su sadržaji Posebnog kurikuluma nastavnog predmeta Upoznavanje uže i šire okoline preopširni s obzirom na smanjeni broj sati i potrebno vrijeme za ponavljanje i utvrđivanje. S obzirom na razvojne karakteristike učenika i na temelju dugogodišnjeg iskustva mišljenja smo da bi trebalo reducirati sadržaje na one koji su neophodni za razvoj praktično- osobnih i društvenih kompetencija i razvoj samostalnosti ( snalaženje u prostoru, vremenu, prometu,korištenju novca ) te predvidjeti više vremena za njihovo ponavljanje i utvrđivanje. Za 3. dobnu skupinu: od 16. do 21. godine života predviđeno je 70 sati godišnje ( 2 sata tjedno ) dok je u podnaslovu Određeno vrijeme navedeno : „ Nastava predmeta Upoznavanje uže i šire okoline organizira se kroz jedan sat tjedno.” POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA - 105 sati Prijedlog kurikuluma nastavnog predmeta Hrvatski jezik i komunikacija velikim se dijelom poklapa sa postojećim programom. U program je uvršteno korištenje potpomognutih oblika komunikacije - - pokretima tijela i signalima - pogledom - facijalnom ekspresijom - gestama - simbolima (predmeti, fotografije, piktogrami) - jezikom (govor i znakovni jezik) Ishodi su rangirani od promatranja, uočavanja, reagiranja na zvukove, ponavljanja što obuhvaća i učenike koji nemaju razvijene verbalne sposobnosti. U odnosu na postojeći program neće biti većih korekcija. Može se napraviti korelacija sa predmetom Informatika poglavito za učenike koji koriste komunikator. POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA LIKOVNA I GLAZBENA KULTURA Novim prijedlogom smanjuje se broj sati glazbene kulture, dosadašnje muzikoterapije. Smatram da je postojeći program u tom smislu bio bolji jer ovako učenici gube voljene i terapeutske sadržaje a sadržaje likovne kulture u dovoljnoj mjeri ostvaruju unutar drugih predmeta npr. Izobrazba a i likovna kultura u korelaciji je sa gotovo svim ostalim predmetima. POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOG PFREDMETA OSNOVE ENGLESKOG JEZIKA Predloženi ishodi nisu u skladu s razvojnim mogućnostima velikog broja učenika koji se školuju po Programu za stjecanje kompetencija . Program ne uzima u obzir sve učenike s intelektualnim teškoćama, kao ni učenike koji nisu verbalni. Kod Posebnog kurikuluma nastavnoga predmeta osnove engleskog jezika u slučaju da predmet izvodi edukacijski rehabilitator treba voditi računa da nemaju svi edukacijski rehabilitatori osnove engleskog jezika. Kod učenika s poremećajima iz spektra autizma može biti vrlo otežano poučavanje osnovnih komunikacijskih vještina zbog neposredne i/ ili odgođene eholalije koja se vrlo često u praksi javlja baš na engleskom jeziku. POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA OSNOVE INFORMATIKE Informacijska tehnologija može unaprijediti kvalitetu života učenicima koji nemaju razvijene verbalne sposobnosti, no veliki je izazov podučiti učenika korištenju i razumijevanju simbola kao informacije. Učenici s težim poteškoćama ne mogu razumjeti značenje simbola pa su i ishodi poput stvaranja, spremanja i pronalaženje dokumenata prilično nerealni. Komunikacijska tehnologija dobar je pomagač u učenju uz podršku druge osobe kao potpora u učenju i savladavanju nekog obrazovnog sadržaja. POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA KATOLIČKI VJERONAUK S obzirom na uvođenje novih nastavnih kurikuluma pa samim time i povećanje satnice, postavlja se pitanje organizacije PSP-a. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) i Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) koji propisuju profil, razinu i vrstu obrazovanja stručnjaka koji izvode nastavu po posebnom programu u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini te edukacijski rehabilitator na radnom mjestu učitelja u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini može izvoditi nastavu samo za one nastavne predmete za koje ima propisanu vrstu i razinu obrazovanja. Godišnji broj sati po nastavnim predmetima propisan je Odlukom o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) promjena „satnice“ nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. Organizacija rada u školskim ustanovama u djelokrugu je rada za to ovlaštenih osoba i nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje. Ne prihvaćaju se preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda (PPSK IZO B.3.5.). Učitelj organizira i provodi komunikacijske situacije i aktivnosti vezane uz pripremu za rad, uočavanje svojstava materijala i izradu tvorevine na razinama i na načine primjerene pojedinom učeniku što se razrađuje u individualiziranom kurikulumu. U svezi s izradom tvorevine navedena je lepeza mogućih radnih uradaka učenika te jednostavnih i složenih radnih operacija kao poticaj učiteljima u osmišljavanju i odabiru onih tvorevina i radnih operacija koje najviše odgovaraju interesima i sposobnostima pojedinog učenika najprimjereniju podršku učeniku za ostvarivanje željenog radnog uratka. Prihvaća se prijedlog da se u primjerima tehničkih tvorevina od prirodnih materijala dopuni izradom ukrasnih i uporabnih predmeta od gline, te da se isprave pogrešno napisane riječi. U nastavnom predmetu Upoznavanje uže i šire okoline ne usvaja se prvi dio komentara, budući da se građa proširuje po koncentričnim krugovima na način da se osigura dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. Prihvaća se drugi dio komentara, te će navedeno biti ispravljeno u poglavlju F.
33 Tea Selaković ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, iako pozdravljam inicijativu izrade novog Programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju nakon mnogih diskusija s kolegama, sastanka na županijskoj razini i savjetovanju s kolegama iz drugih županija uviđam kako mnogi od nas rehabilitatora u praksi imamo slična pitanja. Pokušati ću navesti ona najvažnija čiji odgovori su nužni kako bi nam Program zaista bio funkcionalan, realan i ostvariv. U više navrata se predlaže da se vrednovanje ostvarenosti ishoda provodi listama procjene, no nigdje se ne imenuju koje su to točno liste procjene, na koji način je zamišljeno vrednovanje ishoda a da je ujednačeno u svim ustanovama u kojima se provodi PPSK? Postavlja se i pitanje što je minimum usvojenosti ishoda te kada možemo reći da učenik nije usvojio neki ishod, obzirom da razinom podrške bitno utječe na djetetovo ponašanje. Ukoliko nemamo jasno mjerljive ishode opet se prepušta procjena subjektivnom dojmu procjenjivača. Uz 5 razina usvojenosti ishoda mora postojati jasno definirana granica između svake razine. To se odnosi i na razinu podrške jer neki učenici bez podrške neće usvojiti ishod dok će uz primjerice fizičko vođenje taj isti ishod usvojiti potpuno. Kako i što mi procjenjujemo? Stvarne samostalne sposobnosti, razinu sudjelovanja ili ? Ponavljam, bez jasno mjerljivih kriterija usvojenost ishoda se svodi na subjektivni dojam procjenjivača. Moji učenici su djeca s višestrukim teškoćama s primarnom teškoćom u razvoju motorike, najčešće su svi učenici u skupini neverbalni, ponekad s vrlo ograničenim motoričkim sposobnostima, te se njihovo intelektualno funkcioniranje ne može točno procijeniti zbog navedenih teškoća. Jel prihvatljivo prilagoditi ishod poput „prepoznaje i imenuje dijelove tijela“ u „ prepoznaje dijelove tijela“. Što je s učenicima koji zbog motoričkih ograničenja i spazma nikada neće bez fizičkog vođenja ruke moći držati olovku a kamoli je funkcionalno koristiti? A u Programu su ishodi već za prve skupine koji se odnose na pisanje ne samo slova već cijele riječi. Moji učenici neće većim dijelom moći ostvariti niti minimum usvojenosti tih ishoda, što ne znači da ne komuniciraju, samo su ishodi za njih (prema kojima sam do sada radila) prilagođeni njihovim i motoričkim i kognitivnim sposobnostima. Pitanje je stručnosti nas rehabilitatora za provođenje sadržaja stranog jezika i informatike. Cijenim svaku drugu struku, kao što očekujem da i druge struke cijene moju. Kao što profesor eng. jezika koji je završio svoje akademsko obrazovanje neće raditi posao edukacijskog rehabilitatora tako ja iskreno ne želim preuzeti odgovornosti za podučavanje sadržaja za koji se nisam akademski obrazovala. Moje pitanje je koje kvalifikacije, tj. potvrde stručnosti moraju imati oni rehabilitatori koji će provoditi predmete poput stranog jezika i informatike? Ponavljam, za to postoje zasebni fakulteti i ja nikako ne želim svojim radom umanjivati njihovo obrazovanje. Važno je i rješavanje pitanja posebnih prostorija za realizaciju sadržaja predmeta domaćinstvo i izobrazbe u obavljanju poslova. Prema predloženom Programu ti sadržaji se izvode u zasebnim kabinetima koji su u potpunosti opremljeni alatima, aparatima, potrošnim materijalom, namirnicama i drugom opremom. Mi u Centru nemamo takve kabinete niti je realno da ćemo ih na jesen imati, a kroz razgovor s kolegama iz drugih ustanova većinom smo u sličnom prostornim ograničenjima. Kako je zamišljeno rješavanje tog pitanja? Na koji način realizirati vrlo jednostavan ishod iz primjerice domaćinstva poput „ sudjeluje u pripremi jednostavnog obroka, jednostavnog jela i napitka“ ukoliko nemamo kuhalo, posuđe, namirnice? Hoće nam biti osigurani minimalni uvjeti za provođenje sadržaja domaćinstva? Mogućnost primjene ovog Programa u direktnom radu s učenicima s višestrukim teškoćama vidim jedino ukoliko mi, rehabilitatori učitelji dobijemo slobodu ponavljanja ishoda bez obzira na dobnu skupinu, prilagođavanje ishoda, osmišljavanje djetetu životno značajnih sadržaja i dobijemo jasno definirane kriterije razina usvojenosti. Sve navedeno ukazuje na realnu potrebu za zasebnim programom za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s višestrukim teškoćama u razvoju. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) i Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) koji propisuju profil, razinu i vrstu obrazovanja stručnjaka koji izvode nastavu po posebnom programu u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini te edukacijski rehabilitator na radnom mjestu učitelja u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini može izvoditi nastavu samo za one nastavne predmete za koje ima propisanu vrstu i razinu obrazovanja. Nadalje, edukacijski rehabilitatori zaposleni na radnom mjestu učitelja sukladno odredbama Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) imaju potrebne kompetencije te vrstu i razinu obrazovanja neophodnu za stručno izvođenje nastave po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada u osnovnoj školi s učenicima s teškoćama u razvoju. Prijedlog vezan uz osiguravanje uvjeta i potrebne opreme za izvođenje programa u školskim ustanovama u nadležnosti je osnivača sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. Prijedlog eksperimentalne provedbe Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu budući da javni natječaji za izbor kandidata za članove radnih skupina za izradu nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu nisu raspisani sukladno članku 29. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te zadaća imenovanih članova radnih skupina nije bila izrada eksperimentalnog programa već izrada nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu čija primjena započinje sa školskom godinom 2023./2024. sukladno Odluci o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21). Prijedlog izrade „još jednog programa/kurikuluma odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju, namijenjenog učenicima s višestrukim teškoćama u razvoju“ nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika. Prijedlog definiranja oblika podrške/uvjeta podučavanja učitelja nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu budući da se kompetencije edukacijskih rehabilitatora za učitelja u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama stječu tijekom diplomskog sveučilišnog studija: Edukacijska rehabilitacija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
34 Dora Rob ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, radim s učenicima s umjerenim i težim intelektualnim i višestrukim teškoćama kronološke dobi od 7 do 11 godina. Trenutno radim u sklopu nastave u kući. Uzimajući u obzir sve dobrobiti nastave u kući (individualni rad s učenikom), smatram da odgojno obrazovni ishodi prijedloga ovog Programa NISU REALNI, DOSTIŽNI niti U SKLADU S POTREBAMA učenika ovog stupnja funkcioniranja. Dakle, ne podržavam navedeni program u potpunosti jer on ne uključuje ishode koje smatram primjerenima za učenike s višestrukim teškoćama, kojih je sve više školuje u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama. Vjerujem da svaki kolega i kolegica koje RADE S učenicima s višestrukim teškoćama u sklopu centara za odgoj i obrazovanje imaju svijest, a tako i profesionalno iskustvo kako određene ishode učenici s višestrukim teškoćama ne mogu usvojiti. Smatram da su POTREBE učenika TEMELJ kreiranja određenog kurikuluma, pa tako i ovog. Suvremene spoznaje pokazuju kako sve veći broj učenika s teškoćama ima probleme, ali i poremećaje te bolesti mentalnog zdravlja. Do navedenog dolazi kada se pred učenike stavljaju nerealni zahtjevi i previsoka očekivanja, i zbog toga me navedeno profesionalno brine. Vjerujem da je svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i pružateljima podrške učenicima s teškoćama u cilju zadovoljavajuće mentalno zdravlje naših učenika, koje je preduvjet samoregulacije, što je pak preduvjet učenja. S druge strane, roditeljima koji se zasad nalaze u procesu prihvaćanja teškoća kod svog djeteta ili moguće nisu svjesni opsega teškoća svog djeteta, s ovako postavljenim ishodima može se poslati poruka kako se od njegova djeteta, učenika s višestrukim teškoćama očekuje zadovoljavanje svih ishoda unutar pojedine kronološke skupine. Ono što me brine iz perspektive učitelja jest izazov vrednovanja. Što ako učenik kronološki pripada u 2. dobnu skupinu jer ima 11 godina, ali ima polovično usvojenu samo 1. razinu ishoda 1. dobne skupine (od 7 do 10 godina)? Kako se vrednovanje provodi? Bi li učenik trebao ponavljati školsku godinu ako je zadovoljen samo taj 1. ishod u 1. dobnoj skupini? Prelazi li on uopće u stariju skupinu? I ako prelazi, na koji mu se način kreiraju ishodi ako su oni za njega neprimjereni? U Prijedlogu postotne zastupljenosti predmetnih područja Radnog odgoja u dobnoj skupini 7-10 brine me što je postotak zastupljenosti Senzoričko-didaktičke pripreme samo 40%, u drugoj dobnoj skupini (11-15) je 20%. Ako sam dobro shvatila, prema opisu navedenog predmetnog područja Senzoričko-didaktička priprema, ono uključuje i perceptivno-motoričku stimulaciju. Perceptivno-motoričko poticanje predstavlja osnovu podučavanja djece s višestrukim teškoćama te je ona glavni kanal dobivanja informacija iz uže okoline djeteta. Dojma sam da se iz tog razloga navedeni postotak mora povećati ne samo za 1., već i za 2. dobnu skupinu jer kronološka dob učenika je veća iz godine u godinu, no učenici s većim teškoćama zadržavaju potrebu za perceptivno-motoričkim učenjem o svijetu s odmakom vremena. Slažem se da je navedeni kurikulum bolji od prethodnog, što je vidljivo iz sadržajnosti i količine detalja istog. Međutim, isto tako smatram da je on kreiran za učenike s lakim i umjerenim intelektualnim teškoćama BEZ pridruženih teškoća. Pridružene teškoće imaju KRUCIJALAN utjecaj na funkcioniranje učenika s višestrukim teškoćama, te time značajno utječu na njegovu učinkovitost, brzinu i kvalitetu usvajanja ishoda, o čemu je NUŽNO voditi računa. Smatram da je za učenike s višestrukim teškoćama potreban poseban, NOVI kurikulum jer ovaj ne zadovoljava njihove potrebe. Lijep pozdrav, Dora Rob (učitelj edukacijski rehabilitator) Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu izradili su imenovani članovi radnih skupina (stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji izvode nastavu po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada, predmetni stručnjaci za odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi, viši savjetnici u Agenciji za odgoj i obrazovanje i članovi Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme) prema Koordiniranome metodološkom pristupu izrade kurikularnih dokumenata polazeći od razvojnih osobitosti i funkcionalnih sposobnosti te vrsta i stupnjeva teškoća u razvoju učenika s teškoćama u razvoju kojima je rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uvažavajući individualne specifičnosti učenika i mogućnost primjene individualiziranih postupaka. Izrađen Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu uključuje sve učenike s teškoćama u razvoju (neovisno o stupnju i vrsti teškoće u razvoju) koji imaju rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke sukladno članku 9. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15). Prijedlog izrade „novog kurikuluma za učenike s višestrukim teškoćama“ nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. Prijedlog eksperimentalne provedbe Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu budući da javni natječaji za izbor kandidata za članove radnih skupina za izradu nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu nisu raspisani sukladno članku 29. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te zadaća imenovanih članova radnih skupina nije bila izrada eksperimentalnog programa već izrada nacrta prijedloga predmetnih kurikuluma posebnih programa za osnovnu školu čija primjena započinje sa školskom godinom 2023./2024. sukladno Odluci o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21). Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje. Ne prihvaća se prijedlog u nastavnom predmetu Radni odgoj. Sve planirane aktivnosti koje nisu obuhvaćanje metodičko-didaktičkom pripremom provodit će se primjenom više osjetnih materijala čime će se kroz funkcionalne aktivnosti i dalje poticati senzomotorički razvoj učenika. Prateći kronološku dob učenika kao i faze proksimalnog razvoja pojedinog učenika naglasak se stavlja na ono učenje koje je prvenstveno funkcionalno. To znači da će se modaliteti učenja i poticanja senzomotoričkog razvoja prilagođavati onim aktivnostima koje su prvenstveno funkcionalne za učenika, potičući ga u razvijanju samostalnosti u radu, a uvažavajući i poštujući interese, mogućnosti i sposobnosti svakog učenika.
35 IVANA SOPEK ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, Donošenju Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu je dokument koji je od velike važnosti i značaja za sve nas uključene u rad s učenicima koji se školuju po navedenim programima. Iako je napisani vrlo detaljno smatram da još uvijek nije osmišljen na način da podrži cjelokupan razvoj djece i rad nas stručnjaka. Kod odgojno obrazovnih ishoda i predložene razrade ishoda po dobi treba uzeti u obzir da zbog specifičnosti, mogućnosti i sposobnosti učenika neki (većina) navedeni ishodi i razrade ishoda nisu prilagođeni realnim razvojnim mogućnostima učenika i ne mogu se prilagoditi do te mjere da odgovaraju razvojnim sposobnostima učenika. Smatram da ishodi koji se navode u dokumentu trebaju biti oni koji odgovaraju većini učenika u programu. Kod vrednovanja za učenje u Posebnom kurikulumu nastavnog predmeta tjelesna i zdravstvena kultura kao metoda vrednovanja navedene su liste procjene motoričkih vještina, pa smatram da se treba navesti liste procjena kojih autora su prikladne i dostupne za procjenu učenika s teškoćama u razvoju. Kod Posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu u Posebnom kurikulumu nastavnoga predmeta jezik i komunikacija odgojno obrazovni ishodi i razrada ishoda po mojim dosadašnjim iskustvima iz prakse nije u skladu s mogućnostima učenika. Također ishodi drugih nastavnih predmeta koji su navedeni u dokumentu ne odgovaraju mogućnostima učenika. Napredak učenika iz mojeg dosadašnjeg iskustva gotovo uvijek se događa puno sporije od predloženih ishoda po dobi učenika. Kod inicijalne procjene znanja učenika ponovo se ne navode alati kojima mi to možemo procijeniti. Kod uvođenja nastavanog predmeta Osnove informatike u obzir treba uzeti pojavu ekranizma zbog učestalog korištenja tehnologije kod učenika s teškoćama u razvoju, a što dugoročno negativno mijenja strukture dječjeg mozga. Također zbog pretjerane uporabe tehnologije kod djece s teškoćama u razvoju mogu se javiti još izraženije teškoće u interakciji s okolinom koju učenici počinju odbijati. Kod Posebnog kurikuluma nastavnoga predmeta osnove engleskog jezika u slučaju da predmet izvodi edukacijski rehabilitator treba voditi računa da nemaju svi edukacijski rehabilitatori osnove engleskog jezika. Kod učenika s poremećajima iz spektra autizma može biti vrlo otežano poučavanje osnovnih komunikacijskih vještina zbog neposredne i/ ili odgođene eholalije koja se vrlo često u praksi javlja baš na engleskom jeziku i u kombinaciji s ekranizmom, pa smatram da uvođenje ova dva nastavna predmeta kod učenika s PAS može imati više negativan nego pozitivan utjecaj na napredak učenika. Podržavam ideju donošenja ovakvog dokumenta, ali ne način na koji je sve zajedno osmišljeno jer za sada ne vidim da napisano može podržati napredak učenika i moj rad na neki jednostavan, svima jasan, učinkovit i u praksi primjenjiv način. Ivana Sopek Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) kojom su propisani predmetni kurikulumi (obvezni i izborni), drugi oblici nastave, drugi oblici rada, međupredmetne teme i godišnji broj sati po odgojno-obrazovnim skupinama, nakon provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, te traženo nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15) i Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanje učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 6/19) koji propisuju profil, razinu i vrstu obrazovanja stručnjaka koji izvode nastavu po posebnom programu u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini te edukacijski rehabilitator na radnom mjestu učitelja u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini može izvoditi nastavu samo za one nastavne predmete za koje ima propisanu vrstu i razinu obrazovanja. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje.
36 Tina Parać ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, Podržavam novi nacrt odluke o donošenju posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike za učenike iz spektra autizma za osnovnu školu. Lijep pozdrav, Tina Parać Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
37 Lana Agejev Grabrović ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU NE PODRŽAVAM predloženi Posebni program za stjecanje kompetencija! Radim u odgojno-obrazovnoj skupini s učenicima s umjerenim i težim intelektualnim teškoćama starosti 7-11 godina. Donošenje ovog programa trebalo bi edukacijskim rehabilitatorima i učiteljima koji rade s učenicima s teškoćama olakšati pripremu i provedbu nastavnog procesa, međutim ovakav predloženi program taj proces samo može otežati i uzrokovati frustraciju i osjećaj neuspjeha, kako kod učenika tako i kod njihovih učitelja (a i roditelja). Bilo tko s iskustvom rada s učenicima s težim i teškim intelektualnim teškoćama može uvidjeti da je ostvarenje većine ishoda predloženih u ovom programu za te učenike jednostavno NEDOSTIŽNO I NEREALNO. Dojma sam da je predloženi program pisan za učenike s lakim intelektualnim teškoćama te poneke učenike s umjerenim intelektualnim teškoćama, a gdje su ostali učenici? Predloženi ishodi daleko su iznad razvojnih sposobnosti takvih učenika i većina njih navedene ishode teško će (ako ikada) moći ostvariti. POTREBAN NAM JE NOVI, ZASEBNI PROGRAM ZA UČENIKE S TEŽIM INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA I VIŠESTRUKIM TEŠKOĆAMA. Samo kreiranjem takvog jednog programa bi ti učenici mogli ostvarivati ishode u skladu s njihovim razvojnim mogućnostima. Nekoliko pitanja koja imam nakon čitanja predloženog programa: 1) prema kojim mjerilima učitelj određuje hoće li za neki ishod zaključna ocjena biti 'većim dijelom usvojeno' ili 'djelomično usvojeno'? 2) što kada učeniku na kraju školske godine iz nekog (ili većine) predmeta većina ocjena glasi 'manjim dijelom usvojeno' ili pak 'nije usvojeno'? hoćemo li s tim učenikom ponavljati jedno te iste ishode unedogled, bez ikakvog napretka? što ako ne usvojimo ishode iz određene dobne skupine, a vrijeme je za prelazak u stariju dobnu skupinu? 3) imamo li slobodu s učenikom određene dobne skupine raditi na usvajanju ishoda iz mlađe dobne skupine ukoliko su ishodi njegove dobne skupine jednostavni preteški za tog učenika? 4) što je s učenicima koji su neverbalni? kako ćemo vrednovati njihove vještine u ishodima koji od njih zahtijevaju upotrebu kompleksnijih razina jezika? Iako je predloženi program bolji, temeljitiji i razrađeniji od dosadašnjeg, u njemu ima puno nedostataka koji proizlaze iz činjenice da predloženi ishodi nisu u skladu s razvojnim mogućnostima velikog broja učenika koji se školuju po Programu za stjecanje kompetencija. Program ne uzima u obzir sve učenike s intelektualnim teškoćama, kao ni učenike s višestrukim teškoćama te iz tog razloga ja ovaj program NE PODRŽAVAM. Lana Agejev Grabrović, učitelj edukacijski rehabilitator Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu izradili su imenovani članovi radnih skupina (stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji izvode nastavu po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada, predmetni stručnjaci za odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi, viši savjetnici u Agenciji za odgoj i obrazovanje i članovi Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme) prema Koordiniranome metodološkom pristupu izrade kurikularnih dokumenata polazeći od razvojnih osobitosti i funkcionalnih sposobnosti te vrsta i stupnjeva teškoća u razvoju učenika s teškoćama u razvoju kojima je rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uvažavajući individualne specifičnosti učenika i mogućnost primjene individualiziranih postupaka. Izrađen Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu uključuje sve učenike s teškoćama u razvoju (neovisno o stupnju i vrsti teškoće u razvoju) koji imaju rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke sukladno članku 9. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15). Prijedlog izrade „NOVOG, ZASEBNOG PROGRAMA ZA UČENIKE S TEŽIM INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA I VIŠESTRUKIM TEŠKOĆAMA“ nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika. Prijedlog definiranja oblika podrške/uvjeta podučavanja učitelja nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu budući da se kompetencije edukacijskih rehabilitatora za učitelja u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama stječu tijekom diplomskog sveučilišnog studija: Edukacijska rehabilitacija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju nastavne godine. Odgovori na postavljena pitanja stječu se tijekom diplomskog sveučilišnog studija: Edukacijska rehabilitacija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
38 Gordana Ljubas ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, podržavam Odluku o donošenju Posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i Posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike iz spektra autizma za osnovnu školu. Zadovoljna sam posebnim kurikulumom nastavnoga predmeta Hrvatski jezik i komunikacija (HJK) koji je namijenjen učenicima s višestrukim teškoćama. S poštovanjem Gordana Ljubas Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
39 Andrea Haramustek ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, slažem se i podržavam novi posebni nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebni nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma. Uočavam da je sve veća potreba učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Stoga su nužne su prilagodbe odgojno-obrazovnog procesa, potpora različite vrste, prilagođene njihovim individualnim sposobnostima, s ciljem razvoja i ostvarenja njihova potencijala. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
40 Višnja Popović ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, prvo želim čestitati povjerenstvu za kurikulum tjelesne i zdravstvene kulture koje je odradilo odličan posao. Kurikulum je dobro izbalansiran, ishodi su dobro stupnjevani i mogu reći apsolutno provedivi. Ima samo jedan problem a to su učenici koji imaju teže/tešku intelektualnu teškoću i višestruke dodatne teškoće koji se jednostavno ne uklapaju u ove kurikulume, Potreba za trećim programom sada je još vidljivija. Nedopustivo je pratiti ih i procjenjivati u ovakvim kurikulumima koji nisu pripremljeni za njih, te sigurno frustrirajuće za sve dionike, učenike, roditelje i učitelje. Molim vas treći program ! Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu izradili su imenovani članovi radnih skupina (stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji izvode nastavu po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada, predmetni stručnjaci za odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi, viši savjetnici u Agenciji za odgoj i obrazovanje i članovi Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme) prema Koordiniranome metodološkom pristupu izrade kurikularnih dokumenata polazeći od razvojnih osobitosti i funkcionalnih sposobnosti te vrsta i stupnjeva teškoća u razvoju učenika s teškoćama u razvoju kojima je rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uvažavajući individualne specifičnosti učenika i mogućnost primjene individualiziranih postupaka. Izrađen Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu uključuje sve učenike s teškoćama u razvoju (neovisno o stupnju i vrsti teškoće u razvoju) koji imaju rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke sukladno članku 9. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15). Prijedlog izrade „trećeg programa“ nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu.
41 MARIANNA JELICICH BUIĆ ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, u potpunosti se slažem s Nacrtom odluke. Marianna Jelicich Buić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
42 Aelita Jurak ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, u potpunosti podržavam Odluku o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu te želim naglasiti nužnost većeg broja edukacija na temu učenja i poučavanja učenika s poremećajem iz spektra autizma jer su edukacije uglavnom usmjerene na opće teme (učenike s teškoćama), a porast učenika s teškoćama iz spektra autizma u osnovnoj školi je velik. S poštovanjem Aelita Jurak Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
43 NEVENKA PAPAC ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, u potpunosti podržavam nacrt Odluke o donošenju posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. Lijep pozdrav Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
44 Blaženka Barjektarević ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, podržavam novi nacrt odluke o donošenju posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike za učenike iz spektra autizma za osnovnu školu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
45 Olgica Nikolić ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, U potpunosti podržavam novi nacrt odluke o donošenju posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike za učenike iz spektra autizma za osnovnu školu, te se nadam da će uslijediti i nacrt za iste potrebe rada i u srednjim školama. Lp Kata Špika 16.03.2023 14:385 0 U potpunosti podržavam novi nacrta Odluke o donošenju posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike za učenike iz spektra autizma za osnovnu školu, u nadi da će uslijediti i nacrt za iste potrebe rada u srednjoškolskim ustanovama. Lp Olgica Nikolić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
46 Sanja Tirić ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, u potpunosti podržavam nacrt Odluke o donošenju posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. Nadam se da će se što prije pristupiti izradi nacrta posebnog kurikuluma i za srednje škole. Lijep pozdrav, Sanja Tirić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
47 Stefanija Malović Žmegač ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU U potpunosti podržavam novi nacrt odluke o donošenju posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike za učenike iz spektra autizma za osnovnu školu, te se nadam da će uslijediti i nacrt za iste potrebe rada i u srednjim školama. Lp Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
48 Fran Čuljak ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, u potpunosti podržavam odluku o donošenju posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencije u aktivnostima svakodnevoga života i rada za učenike u osnovnim školama radi psihološkog i fizičkog napretka svakog pojedinca. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
49 Ines Lovrić ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, u potpunosti podržavam nacrt Odluke o donošenju posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
50 Noa Ćuić ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU Poštovani, U potpunosti podržavam novi nacrt odluke o donošenju posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike za učenike iz spektra autizma za osnovnu školu, u nadi da će uslijediti i nacrt za iste potrebe rada u srednjim školama. Unatoč tome što su brojna djeca s teškoćama već niz godina uključena u redovni odgojno-obrazovni sustav, iskustva stručnjaka pokazuju da su edukacijskom uključivanju postoje česte prepreke koje se nerijetko temelje na nedovoljnom poznavanju populacije s teškoćama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
51 Kata Špika ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU U potpunosti podržavam novi nacrta Odluke o donošenju posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike za učenike iz spektra autizma za osnovnu školu, u nadi da će uslijediti i nacrt za iste potrebe rada u srednjoškolskim ustanovama. Unatoč tome što su brojna djeca s teškoćama već niz godina uključena u redovni odgojno-obrazovni sustav, iskustva stručnjaka pokazuju da u edukacijskom uključivanju postoje česte prepreke koje se nerijetko temelje na nedovoljnom poznavanju populacije s teškoćama. Na UNESCO-ovoj Svjetskoj konferenciji o posebnim obrazovnim potrebama održanoj 1994. godine u Španjolskoj usvojena je Izjava i Okvir za akciju kojima se promiče pravo svakog djeteta da, bez obzira na njegovo fizičko, intelektualno, emocionalno, socijalno, jezično ili drugo stanje, bude uključeno u redovni obrazovni sustav. Prema Orijentacijskoj listi Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju postoje sljedeće kategorije teškoća: 1. Oštećenja vida 2. Oštećenja sluha 3. Oštećenja jezično-govorne glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju 4. Oštećenja organa i organskih sustava 5. Intelektualne teškoće 6. Poremećaji u ponašanju i oštećenja mentalnog zdravlja 7. Postojanje više vrsta teškoća u psihofizičkom razvoju. Međutim nije dovoljno razrađen nacrt Pravilnika iz spektra autizma. Jednakost i ravnopravnost u kontekstu inkluzivnog društva promiču se i kroz razne dokumente. To potvrđuje i svrha Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom koja je sljedeća: „Promicanje, zaštita i ispunjavanje punog i ravnopravnog uživanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda svih osoba s invaliditetom i promicanje poštivanja njihovog urođenog dostojanstva.“ Republika Hrvatska potpisala je Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom 1. lipnja 2007. godine te ju primjenjuje od svibnja 2008. Konvencija se može promatrati kao uporište zakonske regulative, a potreba za oblikovanjem jednog takvog dokumenta javila se zbog nužnosti objedinjavanja prava osoba s invaliditetom kako na jednom mjestu, tako i u međunarodnom kontekstu Opća načela Konvencije su: „Poštivanje urođenog dostojanstva, nediskriminacija, puno i učinkovito sudjelovanje i uključivanje u društvo, poštivanje razlika i prihvaćanje invaliditeta kao dijela ljudske raznolikosti i čovječnosti, jednake mogućnosti, pristupačnost, jednakost između muškaraca i žena, poštivanje sposobnosti razvoja djece s teškoćama u razvoju i poštivanje prava djece s teškoćama u razvoju na očuvanje vlastitog identiteta.“ Sva prava koja su sadržana u Konvenciji proizlaze iz navedenih načela. Iako postoje zakonske regulative i brojni drugi dokumenti koji ističu nužnost jednakih prava za sve te isti obvezuju na prihvaćanje različitosti u svim njezinim oblicima, a osobito kada se radi o osobamas posebnim potrebama, u svakodnevici je situacija posve drugačija. U sustavu školstva se to može primijetiti iz brojnih situacija u kojima osobe koje su različite od većine (po bilo kojem obliku poteškoće u razvoju) bivaju zadirkivane, izložene brojnim podrugljivim i neumjesnim komentarima te ih se time polagano, ali sigurno istiskuje iz „prilagođene“ mase. Bez obzira na sve zakonske i regulatorne okvire, navedene situacije su jednostavno svuda oko nas, a o posljedicama do kojih može doći ne samo za tu osobu koja se nikako ne može osjećati kao ravnopravan član društva, već i za cjelokupno društvo kao takvo, ne mari se previše. Postoje i brojni pozitivni primjeri u kontekstu prihvaćanja različitosti, ali ovdje se željelo naglasiti kako u nekim situacijama niti brojni zakonski akti i regulative nisu dovoljni u smislu samog svog postojanja i u kontekstu zakonom određene snage. Sve navedeno potvrđuje koliko je važno raditi na osvješćivanju javnosti o pravima osoba s invaliditetom i o pravima djece s razvojnim teškoćama te o tome da svi ljudi ne samo po moralnim i etičkim, već i po zakonskim načelima imaju i moraju imati jednaka prava. Stoga, smatram da je iznimno važno educirati nastavni kadar za poseban oblik individualiziranog pristupa i rada s učenicima s poteškoćama u razvoju, a osobito s učenicima iz spektra autizma. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
52 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU, POSEBNI NASTAVNI PROGRAM ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA U obilascima ustanova s posebnim programima za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada primijetili smo da su uključeni učenici s višestrukim teškoćama u razvoju koji primarno trebaju različite rehabilitacijske postupke i za koje postavljeni ishodi u okviru ova dva predložena programa nisu primjereni te posebni programi ne odgovaraju stvarnim potrebama učenika. Učenici uključeni u posebne odgojno-obrazovne skupine jako su heterogena skupina sa međusobno znatno različitim odgojnim, obrazovnim, a posebno rehabilitacijskim potrebama. Stoga predlažemo da se osmisli ili u okviru postojećih programa uvede još jedna razina programa, a koja bi se trebala bazirati na programu bazične perceptivno-motoričke stimulacije i uključivati rehabilitacijske i habilitacijske postupke kroz individualizirane kurikulume bazirane na redovitim procjenama. Svakako pri tome imamo na umu da je riječ o primarno obrazovnim ustanovama, ali i da je osnovno školovanje u Republici Hrvatskoj obavezno te da ne postoji institut trajne odgode (već samo mogućnost privremenog oslobađanja od upisa u prvi razred sukladno prijedlogu jedinstvenog tijela vještačenja) te slijedom toga uključivanja samo u rehabilitacijske programe. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu izradili su imenovani članovi radnih skupina (stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji izvode nastavu po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada, predmetni stručnjaci za odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi, viši savjetnici u Agenciji za odgoj i obrazovanje i članovi Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme) prema Koordiniranome metodološkom pristupu izrade kurikularnih dokumenata polazeći od razvojnih osobitosti i funkcionalnih sposobnosti te vrsta i stupnjeva teškoća u razvoju učenika s teškoćama u razvoju kojima je rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uvažavajući individualne specifičnosti učenika i mogućnost primjene individualiziranih postupaka. Izrađen Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i Poseban nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu uključuje sve učenike s teškoćama u razvoju (neovisno o stupnju i vrsti teškoće u razvoju) koji imaju rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke sukladno članku 9. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15). Prijedlog izrade „rehabilitacijskoga“ nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu.
53 Ivana Petrović ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU, POSEBNI NASTAVNI PROGRAM ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA Poštovani, slažem se i podržavam novi posebni nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebni nastavni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike iz spektra autizma. Posebno mi se sviđa način vrednovanja usvojenosti određenog odgojno-obrazovnog ishoda jednim od pet razina usvojenosti: potpuno usvojeno, većim djelom usvojeno, djelomično usvojeno, manjim djelom usvojeno i nije usvojeno u odnosu prema sadašnjem vrednovanju u samo tri razine usvojenosti. Pomalo me zbunjuje i nije mi potpuno jasna rečenica iz teksta koja objašnjava način vrednovanja i koja glasi: Usvojenost ishoda na razini "dobar" očekivani je pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na kraju cjelokupnog odgojno-obrazovnog razdoblja. Također primijetila sam da za nastavni predmet Matematičke vještine nema upisane godišnje ili tjedne satnice. Ivana Petrović Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Odluku o donošenju Nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu (Narodne novine, broj 99/21) kojom su propisani predmetni kurikulumi (obvezni i izborni), drugi oblici nastave, drugi oblici rada, međupredmetne teme i godišnji broj sati po odgojno-obrazovnim skupinama.
54 Velida Salihovic POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA, A. SVRHA I OPIS PREDMETA Poštovani, predloženi kurikulumi su za odgojne skupine po kronološkoj dobi,nedostaju kurikulumi za učenike s poremećajem iz spektra autizma 1-8 razreda.Nadam se da ne mislite da se poslužimo napisanim za učenike s teškoćama u razvoju koji je općenit te nije definiran za koju teškoću(isti kurikulum IT i autizma nije primjeren).Kolegama iz redovnih škola bi velika pomoć bili kurikulumi za razrede(1-8 razreda) Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je na e-savjetovanju Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju koji sadrži Posebni nastavni program za osnovnu školu za sve učenike s teškoćama u razvoju (uključujući i učenike s poremećajem iz spektra autizma) koji se školuju sukladno članku 8. Pravilnika o osnovnoškolsko i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15).
55 JASNA RAJN D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PREMA DOBNIM SKUPINAMA I ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA, Odgojno-obrazovni ishodi II. dobne skupine od 16 do 21 godine Ovdje se nalazi greška u pisanju, tj. treba pisati "...ishodi III. dobne skupine..." Prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U dokumentu je ispravljena pogreška koju ste uočili.
56 Josipa Brčić POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA, G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Uzimajući u obzir prijedlog kurikuluma TZK i sastav učenika u stvarnosti (onih učenika koji su u našim učionicama), smatram da je prijedlog itekako neprovediv i izuzetno težak za učenike. Većina učenika koji se nalaze u odgojno-obrazovnim skupinama su s umjerenim, težim i teškim IT, kao i višestrukim teškoćama i 90% navedenog u ovom prijedlogu oni jednostavno neće usvojiti. Ne znam kako bismo uspjeli s učenicima s motoričkim teškoćama provesti nastavni sat s ishodom usvajanja osnovnih elemenata nekog sporta ili hodanja po gredi. Na stranu motoričkih, učenici s težim i teškim IT (sve više je takvih učenika) nisu u mogućnosti sudjelovati u bilo kakvim aktivnostima bez direktne i opsežne podrške. Ne vodi se računa da škole nemaju financijske niti bilo kakve druge mogućnosti odvesti učenike na neke sportske aktivnosti poput: veslanja, skijanja, vožnje skateboarda i sl.n Osim toga, neki termini navedeni u prijedlogu su meni, kao edukacijskom rehabilitatoru koji provodi nastavu TZK, nepoznati, tj. ne znam na što se točno odnose (npr. kondicijsko-korektivne vježbe). Vrednovanje učenika također nije primjereno i smatram da se prijedlog "nije usvojeno" ne bi trebao koristiti, što zbog samih učenika, što zbog roditelja tih istih učenika. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje. Prijedlog vezan uz osiguravanje uvjeta i potrebne opreme za izvođenje programa u školskim ustanovama u nadležnosti je osnivača sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20 i 151/22) te nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. U završnom vrednovanju za očekivati je da će malo učenika biti vrednovano s „nije usvojeno“, jer se vrednovanje odnosi na kurikulum pojedinog nastavnog predmeta te se učenik vrednuje sukladno planiranom individualiziranom kurikulumu.
57 Marina Barunčić POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA, G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Poštovani, u potpunosti se slažem s prijedlogom vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnom predmetu TZK. Podržavam sva tri pristupa vrednovanja, metode vrednovanja i što u vrednovanju naučenog kao i u formiranju završne ocjene, predlažete samo opisnu ocjenu, a ne brojčanu. S poštovanjem Marina Barunčić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
58 VALENTINA NEDELJKO POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA RADNI ODGOJ, C) STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULUMA Posebno želim pohvaliti članove Radne skupine predmeta Radni odgoj. Ishodi su zaista detaljno razrađeni i primjereno stupnjevani s obzirom na teškoće učenika. Međutim, smatram kako zastupljenost predmetnog područja Senzoričko-didaktička priprema zahtjeva veću postotnu zastupljenost, kako u dobnoj skupini od 7. do 10. godine, tako i u dobnoj skupini od 10. do 15. godine. Razlog tome je što je perceptivno-motorička stimulacija temelj svakog drugog oblika učenja. U (do)sadašnjem kurikulumu (Vjesnik, 1984.) senzomotorički odgoj kao takav, zastupljen je u vidu predškolskog odgoja. Osobno mogu reći, kako u praksi, mnoga djeca s teškoćama (osobito pripadnici romske nacionalne manjine) još uvijek nemaju pristup ranoj intervenciji te dolskom u školski sustav „vape“, između ostalog, upravo za ovakvim vidom podrške putem aktivnosti temeljenih na perceptivno-motoričkoj stimulaciji. Valentina Nedeljko, učitelj edukacijski rehabilitator Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu temelji se na razvoju perceptivno-motoričkih sposobnosti učenika s teškoćama u razvoju, no rana intervencija i uključenost „djece s teškoćama (osobito pripadnika romske nacionalne manjine)“ u rani i predškolski odgoj i obrazovanje nije predmet ovog Nacrta Odluke. Sve planiranje aktivnosti, koje nisu obuhvaćene metodičko-didaktičkom pripremom provoditi će se primjenom više osjetnih materijala čime će se kroz funkcionalne aktivnosti i dalje poticati senzomotorički razvoj učenika. Preteći kronološku dob učenika kao i faze proksimalnog razvoja pojedinog učenika naglasak se stvara na ono učenje koje je prvenstveno funkcionalno. To znači da će se modaliteti učenja i poticanja senzomotoričkog razvoja prilagođavati onim aktivnostima koje su funkcionalne za učenika potičući ga u razvijanju samostalnosti u radu uvažavajući poštujući interese, mogućnosti i sposobnosti svakog učenika.
59 Snježana Šulentić D) ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO DOBNIM SKUPINAMA I ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA , Odgojno-obrazovni ishodi I. dobne skupine od 7 do 10 godina Poštovani, u potpunosti podržavam nacrt Odluke o donošenju posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. Ipak smatram da su navedeni ishodi prezahtjevni za ovu dobnu skupinu poglavito za učenike iz spektra autizma. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje.
60 Martina Celizić ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU, POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA U programu Hrvatskog jezika i komunikacije previše dolazi do izražaja razvojni pristup, izostaje funkcionalnost o čemu se kod populacije učenika sa višestrukim teškoćama mora voditi računa. Npr. u dobnoj skupini 16-21 godine život još uvijek se radi na globalnom čitanju, čitanju jednostavnih slogova, slaganje riječi od slova umjesto da se u obzir uzima funkcionalnost i usmjeravanje na relevantne i za učeniku smislene sadržaje – npr. razgovor i prepričavanje vezano uz radne aktivnosti, sa više komunikacijskih partnera, različitim okruženjima i sl. Povezivanje slova u riječ sa 16 godina više nije dobi primjereno - ako to učenik dotad nije usvojio treba pronalaziti alternativni način razumijevanja sadržaja (ne riječi već koristeći sustav taktilnih simbola, piktograma i sl.), čitanje i pisanje liste za kupovinu, praćenje recepata, praćenje uputa unutar neke radne aktivnosti I sl., a koje su reprezentirane koristeći komunikacijske oblike koje učenik koristi (predmet, taktilni simbol, slika, riječ). Također, pod PPSK HJK B.1.2.nije naveden odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar«. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje. Navedeni ishod ne vrednuje se, već se samo prati.
61 VALENTINA NEDELJKO POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA, D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO DOBNIM SKUPINAMA I PREDMETNIM PODRUČJIMA Iz navedenog u kurikulumu predmeta Hrvatski jezik i komunikacija: „Odgojno-obrazovni ishodi proširuju se i produbljuju načelom vertikalno-spiralnoga slijeda od predmetnog područja Pripremnoga čitanja i pisanje te prve, druge i treće dobne skupine učenika pa se pojedine sastavnice razrade ishoda podrazumijevaju kao usvojene i ne ponavljaju se“, zaključujem kako se predmetno područje Pripremnog razdoblja čitanja u pisanja izvodi samo za prvu dobnu skupinu. Smatram kako u praksi itekako postoji potreba za ponavljanjem ishoda koji nisu usvojeni te kako se u skladu s navedenim i provođenje predmetnog područja Pripremnog čitanja i pisanja treba osigurati za sve dobne skupine, sukladno sposobnostima učenika, odnosno sve dok nisu postignuti zadani ishodi. Učenici ne mogu započeti pisanje slova bez usvojenih potrebnih predvještina. Smatram kako bi naglasak u predmetnom području Jezik i komunikacija, trebao biti više na usvajanju rječnika i funkcionalnoj komunikaciji, a manje na vještinama čitanja i pisanja. Na primjer, smatram kako bi se trebalo detaljnije razraditi ishod kao što je „PPSK HJK A.2.2. Učenik razgovara i govori u skladu s temom iz svakodnevnoga života i prepoznaje pravila uljudnoga ophođenja“ te u skladu s ovim ishodom formirati više ovakvih ishoda funkcionalne komunikacije; npr. „Učenik imenuje predmete iz vlastite okoline“, „Učenik razgovara i prepričava svakodnevne obiteljske događaje“, „Učenik inicira interakciju s vršnjakom i postavlja mu pitanje“, „Učenik odgovara na pitanja na temu svakodnevnog života („Gdje živiš“?, „Koliko imaš godina?“, „S kim živiš?“ „Kako si?“, „Kakvo je vrijeme?“). Predlažem kao bi ovakvi ishodi zahtijevali veću zastupljenost unutar predmetnog područja jezik i komunikacija, odnosno predmeta Hrvatski jezik i komunikacija u cjelini. Razumijem kako su dijelom ovi predloženi ishodi zastupljeni u kurikulumu Upoznavanje škole i uže okoline te Socijalizacija, međutim smatram kako su vještine funkcionalne komunikacije izrazito bitne za kvalitetu života naših učenika te kako zaslužuju veću zastupljenost u ovom predmetnom kurikulumu. Valentina Nedeljko, učitelj edukacijski rehabilitator Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U nastavnom predmetu Hrvatski jezik i komunikacija prijedlog se ne prihvaća. Pripremno razdoblje početnog čitanja i pisanja uvjetovano je razvojno te se provodi u prvoj dobnoj skupini. Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda razrađuje se u individualiziranom kurikulumu za učenika.
62 Dubravka Periša D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO DOBNIM SKUPINAMA I PREDMETNIM PODRUČJIMA, Odgojno-obrazovni ishodi I. dobne skupine od 7 do 10 godina PPSK HJK A.1.4. Učenik prepisuje i piše velikim slovima školskim formalnim uspravnim pismom pojedina slova i jednostavne riječi - pitanje je koliko je čitanje i pisanje funkcionalno u tih učenika? Cilj bi trebao biti da sve vještine koje učenici usvajaju budu funkcionalno primijenjene a učenici, prema mojem iskustvu, to nisu u mogućnosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje.
63 VALENTINA NEDELJKO D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO DOBNIM SKUPINAMA I PREDMETNIM PODRUČJIMA, Odgojno-obrazovni ishodi II. dobne skupine od 11 do 15 godina Smatram kako bi se trebalo detaljnije razraditi ishod kao što je „PPSK HJK A.2.2. Učenik razgovara i govori u skladu s temom iz svakodnevnoga života i prepoznaje pravila uljudnoga ophođenja“ te u skladu s ovim ishodom formirati više ovakvih ishoda funkcionalne komunikacije; npr. „Učenik imenuje predmete iz vlastite okoline“, „Učenik razgovara i prepričava svakodnevne obiteljske događaje“, „Učenik inicira interakciju s vršnjakom i postavlja mu pitanje“, „Učenik odgovara na pitanja na temu svakodnevnog života („Gdje živiš“?, „Koliko imaš godina?“, „S kim živiš?“ „Kako si?“, „Kakvo je vrijeme?“). Predlažem kao bi ovakvi ishodi zahtijevali veću zastupljenost unutar predmetnog područja jezik i komunikacija, odnosno predmeta Hrvatski jezik i komunikacija u cjelini. S poštovanjem Valentina Nedeljko, učitelj edukacijski rehabilitator Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje. Prijedlog se djelomično prihvaća te će se u preporukama dopuniti.
64 VALENTINA NEDELJKO D) ODGOJNO – OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO DOBNIM SKUPINAMA I ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA, Odgojno-obrazovni ishodi II. dobne skupine od 11 do 15 godina Pohvaljujem inicijativu za uvođenjem predmeta Matemetičke vještine. Opet, naglašavam kako u obzir moramo uzeti individualne sposobnosti učenika. Pretpostavljam kako su se autori u kreiranju ovog kurikuluma vodili sposobnostima učenika s lakšim intelektualnim teškoćama. Osobno, želim dati savjet kao sestra učenice s UMJERENIM intelektualnim teškoćama treće dobne skupine (16. – 21.), tako što ću u nastavku nabrojati ishode koji su prezahtjevni, odnosno nedostižni za učenike s umjerenim intelektualnim teškoćama (što onda vrijedi naravno i za sve učenike nižih sposobnosti od učenika s umjerenim). Dakle, nedostižni ciljevi kako slijedi su: PPSK MV B.2.4. Učenik zbraja i oduzima do 10 PPSK MV B.3.2. Učenik zbraja i oduzima do 20 PPSK MV B.3.3. Učenik koristi brojevne količine do 50/100 elemenata S poštovanjem, Valentina Nedeljko, učitelj edukacijski rehabilitator i sestra učenice s intelekatualnim teškoćama Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje. Prijedlog se djelomično prihvaća te će se u preporukama dopuniti.
65 VALENTINA NEDELJKO D) ODGOJNO – OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO DOBNIM SKUPINAMA I ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA, Odgojno-obrazovni ishodi III. dobne skupine od 16 do 21 godine Pohvaljujem inicijativu za uvođenjem predmeta Matemetičke vještine. Opet, naglašavam kako u obzir moramo uzeti individualne sposobnosti učenika. Pretpostavljam kako su se autori u kreiranju ovog kurikuluma vodili sposobnostima učenika s lakšim intelektualnim teškoćama. Osobno, želim dati savjet kao sestra učenice s UMJERENIM intelektualnim teškoćama treće dobne skupine (16. – 21.), tako što ću u nastavku nabrojati ishode koji su prezahtjevni, odnosno nedostižni za učenike s umjerenim intelektualnim teškoćama (što onda vrijedi naravno i za sve učenike nižih sposobnosti od učenika s umjerenim). Dakle, nedostižni ciljevi kako slijedi su: PPSK MV B.2.4. Učenik zbraja i oduzima do 10 PPSK MV B.3.2. Učenik zbraja i oduzima do 20 PPSK MV B.3.3. Učenik koristi brojevne količine do 50/100 elemenata S poštovanjem, Valentina Nedeljko, učitelj edukacijski rehabilitator i sestra učenice s intelekatualnim teškoćama Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje. Prijedlog se djelomično prihvaća te će se u preporukama dopuniti.
66 Ivana Peček POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA I GLAZBENA KULTURA, G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U potpunosti podržavam Posebni kurikulum nastavnog predmeta Katoličkog vjeronauka u sklopu posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike za učenike iz spektra autizma. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti prema dobnim skupinama i organizacijskim područjima su dobro i smisleno postavljeni kao i same preporuke za usvajanje odgojno- obrazovnih ciljeva. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
67 Ivan Pugar ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU, POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KATOLIČKI VJERONAUK Poštovani, pohvaljujem ovaj nastavni program. Odgojno-obrazovni ishodi , razrada ishoda, sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda i preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda su kvalitetno definirani primjereni za one za koje su osmišljeni. Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti “dobar” na više su mjesta postavljeni tako da su neostvarivi učenicima za koje su predviđeni. Evo nekoliko primjera: 7-10 god. PPSK KV A.1.1. navodi zapažanja povezana sa sobom, prirodom i Božjim stvorenjima koja pobuđuju u njemu radost i divljenje 11-15 god. PPSK KV B.2.3. povezuje sakramente krštenja, pomirenja i euharistije s događajima iz Isusovog života i našim mjestom susreta s Isusom. 16-21 god. PPSK KV A.3.1. opisuje kako pokazati poštovanje i ljubav prema drugima Bilo bi bolje kada bi umjesto toga da se od učenika u tim ishodima očekuje pokazivanje, navođenje i nabrajanje; traži prepoznavanje. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje. Razina usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda „dobar“ predstavlja procjenu usvojenosti i razumijevanja pojedinoga ishoda (dubine i širine) na kraju nastavne godine.
68 Ivana Peček ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU, POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KATOLIČKI VJERONAUK U potpunosti podržavam Posebni kurikulum nastavnog predmeta Katoličkog vjeronauka u sklopu posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike za učenike iz spektra autizma. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti prema dobnim skupinama i organizacijskim područjima su dobro i smisleno postavljeni kao i same preporuke za usvajanje odgojno- obrazovnih ishoda. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
69 Vanja Markovic ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU, POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA OSNOVE ENGLESKOG JEZIKA Ovaj je kurikulum Engleskog jezika primjeren samo dijelu učenika koji svladavaju Program za stjecanje kompetencija i diskriminiria velik broj učenika u tom programu za koje je on prezahtjevan. Ishodi u području C samostalnost u ovladavanju jezikom preneseni su iz redovnog kurikuluma i nejasni su i nemjerljivi Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu izradili su imenovani članovi radnih skupina (stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji izvode nastavu po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada, predmetni stručnjaci za odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi, viši savjetnici u Agenciji za odgoj i obrazovanje i članovi Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme) prema Koordiniranome metodološkom pristupu izrade kurikularnih dokumenata polazeći od razvojnih osobitosti i funkcionalnih sposobnosti te vrsta i stupnjeva teškoća u razvoju učenika s teškoćama u razvoju kojima je rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uvažavajući individualne specifičnosti učenika i mogućnost primjene individualiziranih postupaka. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje.
70 VALENTINA NEDELJKO D) ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO DOBNIM SKUPINAMA I ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA, Odgojno-obrazovni ishodi III. dobne skupine od 16 do 21 godine - 35 sati godišnje Pohvaljujem inicijativu za uvođenjem izbornog predmeta Osnove engleskog jezika, ali smatram kako kurikulum nije dovoljno detaljno razrađen u skladu s mogućnostima učenika. Stoga ću istaknuti ishode koje smatram prezahtjevnima: PPSK OEJ A.3.5. Učenik prepisuje jednostavne učestale riječi te jednostavne rečenice. PPSK OEJ B 3.1.Učenik prepoznaje osnovne informacije o kulturi ciljanoga jezika. Ishod PPSK „OEJ A.3.2. Učenik pokazuje razumijevanje jednostavnih, kratkih, učestalih riječi koje su slične u izgovoru i pismu u pisanom obliku.“ Potrebno je detaljnije razraditi. Vjerujem kako će detaljna razrada s preporukama uslijediti u metodičkom priručniku. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje.
71 Josipa Kardum D) ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO DOBNIM SKUPINAMA I ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA, Odgojno-obrazovni ishodi III. dobne skupine od 16 do 21 godine - 35 sati godišnje Poštovani, u slučaju negovorećih autističnih učenika bi bilo dobro dodatno naglasiti da sporazumijevanje na razini riječi ne mora biti govorno (od strane samog učenika) već uz korištenje asistivne tehnologije. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika. Prijedlog definiranja oblika podrške/uvjeta podučavanja učitelja nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu budući da se kompetencije edukacijskih rehabilitatora za učitelja u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama stječu tijekom diplomskog sveučilišnog studija: Edukacijska rehabilitacija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
72 JASMINA STOŠIĆ POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA JEZIK I KOMUNIKACIJA, A) SVRHA I OPIS PREDMETA Na ovom mjestu se navodi da je govor samo jedno od sredstava komunikacije koje učenik može koristiti, no na drugim mjestima se to u potpunosti zanemaruje, počevši od organizacijskih područja predmetnog kurikuluma - gdje je govorenje jedno od područja. Puno bolje bi bilo koristiti termin jezično izražavanje što bi onda moglo uključivati različita sredstva komunikacije. Prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Prihvaća se izmjena termina u opisu predmeta sadržaju glavnog ishoda, razradi nekih ishoda, razini usvojenosti „dobar“ te u preporukama.
73 JASMINA STOŠIĆ POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA JEZIK I KOMUNIKACIJA, B) ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA Ova dva cilja uopće ne spadaju u program za stjecanje kompetencija: - stvara govorne i/ili pisane tekstove različitih sadržaja i namjena te razvija aktivan rječnik; stječe naviku i potrebu za čitanjem i pisanjem različitih tekstova za različite svrhe, - otkriva različite načine čitanja razvijajući iskustva čitanja koja oblikuju i preoblikuju osobna iskustva te otvaraju nove perspektive, potiču razvoj literarnoga ukusa, mašte i refleksiju o svijetu, sebi i drugima, učenik koji može usvojiti ove ciljeve ne smije biti u tom programu. Niz ishoda koji su stavljeni u ovaj program ne odgovaraju programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada niti prioritetima podučavanja učenika koji su u taj program uključeni. U ovom kurikulumu Jezik i komunikacija zanemareni su ishodi koji uključuju podučavanje funkcionalne komunikacije i autonomije što moraju biti prioriteti za ove učenike. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu izradili su imenovani članovi radnih skupina (stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji izvode nastavu po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada, predmetni stručnjaci za odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi, viši savjetnici u Agenciji za odgoj i obrazovanje i članovi Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme) prema Koordiniranome metodološkom pristupu izrade kurikularnih dokumenata polazeći od razvojnih osobitosti i funkcionalnih sposobnosti te vrsta i stupnjeva teškoća u razvoju učenika s teškoćama u razvoju kojima je rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uvažavajući individualne specifičnosti učenika i mogućnost primjene individualiziranih postupaka. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje.
74 JASMINA STOŠIĆ POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA JEZIK I KOMUNIKACIJA, C) STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOG KURIKULUMA U potpunosti je zanemarena simbolizacija okoline i jezično modeliranje - to je kontekst koji će učeniku omogućiti razumijevanje. Slušanje i razumijevanje kod neke djece može biti praćenje vizualne podrške i razumijevanje, a ne da se ishodi svode isključivo na slušanje govornog jezika. Ulažu se napori da se korisnicima potpomognute komunikacije omogući simbolizacija i jezično modeliranje u svim okolinama i u okviru redovnih programa - to im obavezno mora biti osigurano u okviru programa za stjecanje kompetencija. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nacrt Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu izradili su imenovani članovi radnih skupina (stručnjaci edukacijski rehabilitatori koji izvode nastavu po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada, predmetni stručnjaci za odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi, viši savjetnici u Agenciji za odgoj i obrazovanje i članovi Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme) prema Koordiniranome metodološkom pristupu izrade kurikularnih dokumenata polazeći od razvojnih osobitosti i funkcionalnih sposobnosti te vrsta i stupnjeva teškoća u razvoju učenika s teškoćama u razvoju kojima je rješenjem određen poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uvažavajući individualne specifičnosti učenika i mogućnost primjene individualiziranih postupaka. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje.
75 JASMINA STOŠIĆ POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA JEZIK I KOMUNIKACIJA, C) STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOG KURIKULUMA Isticati govor kao jedino sredstvo ekspresivne komunikacije je diskriminatorno prema ovim učenicima, vrlo je važno u cijelom kurikulum staviti naglasak i na potpomognutu komunikaciju (a ne ju samo povremeno negdje spomenuti) i u poticanju jezičnog razumijevanja i u poticanju jezičnog izražavanja. Umjesto govorenje prijedlog je da se područje zove jezično izražavanje (govor, slika, simbol, znak i dr.) Isto tako, neka djeca neće moći razumjeti govor, ali će moći razumjeti ako se koriste slike ili geste ili znakovi i onda će biti uspješni u savladavanju ishoda. Umjesto slušanje i razumijevanje, prijedlog je da se područje zove samo razumijevanje. Prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Prihvaća se izmjena termina u strukturi organizacijskog područja predmetnog kurikuluma.
76 JASMINA STOŠIĆ D) ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO DOBNIM SKUPINAMA I ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA, Odgojno-obrazovni ishodi I. dobne skupine od 7 do 10 godina U okviru područja Govorenje veliki je naglasak na imenovanju, postoje ishodi vezani za imenovanje osoba, predmeta i pojava, imenovanje radnji, korištenje zamjenica i prijedloga. Na području komunikacije veliki naglasak mora biti na tome da učenika podučimo kako će izraziti svoje potrebe i želje, napraviti izbor, donijeti odluku, zastupati se, a na te važne funkcije odnosi se samo jedan ishod u ovom području. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika. Prijedlog definiranja oblika podrške/uvjeta podučavanja učitelja nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu budući da se kompetencije edukacijskih rehabilitatora za učitelja u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama stječu tijekom diplomskog sveučilišnog studija: Edukacijska rehabilitacija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kurikulumom se ne propisuju sadržaji veće se definiraju odgojno-obrazovni ishodi. Odabir sadržaja za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pripada autonomiji učitelja, kao i potrebna vrsta i razina podrške. Navedeni ishodi pisani su od najjednostavnijih prema složenijim zadacima i aktivnostima te je cijeli tijek navedenih ishoda usmjeren prema razvoju i postizanju potpune samostalnosti, odnosno stupnja samostalnosti učenika sukladno njihovim mogućnostima i uvažavajući njihove razvojne sposobnosti.
77 JASMINA STOŠIĆ D) ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO DOBNIM SKUPINAMA I ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA, Odgojno-obrazovni ishodi I. dobne skupine od 7 do 10 godina Djetetu koje u dobi od 7 godina još ne koristi govor u svrhu komunikacije već je tijekom predškolskog razdoblja trebala biti uvedena potpomognuta komunikacija (PK). Ako dijete nema govor i nema PK - prvi prioritet je osigurati djetetu sustav komunikacije pomoću kojeg će moći komunicirati sa svojim okolinom, a ne inzistiranje isključivo na govoru. Svi ishodi vezani za govorenje (jezično izražavanje) moraju uključivati i korištenje sustava PK, a ne isključivo govor kao sredstvo komunikacije. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Sadržaji predškolskog odgoja i obrazovanja nisu predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenika s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu. Sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju podrazumijeva sve vrste i razine kontinuirane podrške ovisno o individualnim potrebama svakog učenika. Prijedlog definiranja oblika podrške/uvjeta podučavanja učitelja nije predmet Nacrta Odluke o donošenju posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnoga nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu budući da se kompetencije edukacijskih rehabilitatora za učitelja u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama stječu tijekom diplomskog sveučilišnog studija: Edukacijska rehabilitacija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
78 JASMINA STOŠIĆ ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU, POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA VJEŠTINE SVAKODNEVNOG ŽIVOTA U posebnom kurikulumu nastavnog predmeta VJEŠTINE SVAKODNEVNOG ŽIVOTA, svrha i opis predmeta su dobro napisani. Uzimaju u obzir poučavanje u prirodnom kontekstu, koje onda rezultira usvajanjem konkretnih vještina koje je lakše generalizirati. Primjerice u dijelu koji opisuje što bi trebalo sadržavati područje "Skrb o sebi" navedeno je točno što ono uključuje i koji bi trebali biti ishodi. No međutim, ishodi, koji slijede dalje u tekstu ne prate uvodni dio. Većina odgojno-obrazovnih ishoda rezultira učenikovim prepoznavanjem i imenovanjem riječi/fotografija/slika/predmeta koji se koriste u svakodnevnom životu. To znači da učenik usvajanjem svih ishoda ovog kurikuluma neće usvojiti vještine svakodnevnog života i biti samostalan. Neki od primjera neprikladno formuliranih ishoda su : "Učenik prepoznaje riječi kojima imenujemo odjeću i obuću i aktivnosti oblačenja i svlačenja.", "Učenik prepoznaje riječi vezane uz osobnu higijenu.", "Učenik prepoznaje riječi vezane uz hranjenje i uzimanje obroka.", "Učenik prepoznaje odjeću i obuću i njezinu funkciju.", "Učenik prepoznaje riječi u kojima imenujemo odjeću i obuću i aktivnosti oblačenja i svlačenja."… Prikladnije formuliranje ishoda bi bilo: "Učenik se samostalno oblači i svlači.", "Učenik se samostalno obuva i izuva.", "Učenik samostalno pere ruke.", "Učenik samostalno pere zube.", "Učenik samostalno jede koristeći pribor za jelo."… Također se događa da razrada ishoda ne slijedi odgojno obrazovni ishod. Primjerice, za ishod "Učenik prepoznaje i koristi kuhinjsko posuđe.", razrada je: "prepoznaje mjesto na kojemu se nalazi kuhinjsko posuđe; prepoznaje kuhinjsko posuđe; uparuje slikovne prikaze posuđa sa stvarnim predmetima; razlikuje posuđe prema njegovoj namjeni; imenuje kuhinjsko posuđe; ulijeva vodu u čašu". Logički slijed razrade ovog ishoda bila bi konkretna ponašanja vezana uz korištenje kuhinjskog posuđa. Na taj ili sličan način, potrebno je formulirati i razraditi većinu ishoda ovog kurikuluma kako bi postali funkcionalni. Još jedan dio spomenut u uvodu je i potreba za "...uvažavanjem individualnih potreba i posebnih interesa te omogućavanje i zadovoljavanje specifičnih senzornih potreba", no, nije dovoljno razrađen kroz konkretne ishode na način da uvaži specifičnosti djece s autizmom. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje. Kurikulumom se ne propisuju sadržaji već se definiraju odgojno-obrazovni ishodi. Odabir sadržaja za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pripada autonomiji učitelja. Navedeni ishodi pisani su od najjednostavnijih prema složenijim zadatcima i aktivnostima te je cijeli tijek navedenih ishoda usmjeren prema razvoju i postizanju potpune samostalnosti, odnosno stupnja samostalnosti učenika sukladno njihovim mogućnostima i uvažavajući njihove razvojne sposobnosti.
79 JASMINA STOŠIĆ ODLUKU O DONOŠENJU POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I POSEBNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA ZA OSNOVNU ŠKOLU, POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA MATEMATIČKE VJEŠTINE Iako se ovdje naglašava funkcionalnost i konkretnost vještina, ishodi navedeni u ovom kurikulumu uključuju sljedeće: uparuje mjeriva svojstva s jednostavnim nestandardnim mjerilima, određuje položaj predmeta u svojoj okolini. prepoznaje jednostavne obrasce itd. Pri tom učenik ne uči izvagati određenu količinu, izmjeriti tekućinu potrebnu za pripremu obroka, koristiti novac, funkcionalno koristiti sat, itd. i niz drugih vještina koje se izvode u svakodnevnom životu, a odnose se na matematičke vještine. Ishode ovog kurikuluma potrebno je promijeniti i uskladiti s ovim o čemu se govori u uvodu, s funkcionalnim pristupom i konkretnim svakodnevnim vještinama. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je pisan u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama i primjerenom razinom i vrstom podrške svakog pojedinog učenika kroz izradu individualiziranog kurikuluma. Svaki učenik treba usvojiti odgojno-obrazovne ishode predmetnog kurikuluma na kognitivnoj razini u skladu s njegovim individualiziranim kurikulumom, poštujući razinu psihomotornog razvoja učenika, razinu sposobnosti, mogućnosti i posebne interese koje učenik iskazuje. Kurikulumom se ne propisuju sadržaji već se definiraju odgojno-obrazovni ishodi. Odabir sadržaja za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda pripada autonomiji učitelja. Ishodi kurikuluma nastavnog predmeta Matematičke vještine u cijelosti povezuju se s kurikulima ostalih nastavnih predmeta. Navedeni ishodi pisani su od najjednostavnijih prema složenijim zadatcima i aktivnostima te je cijeli tijek navedenih ishoda usmjeren prema razvoju i postizanju potpune samostalnosti, odnosno stupnja samostalnosti učenika sukladno njihovim mogućnostima i uvažavajući njihove razvojne sposobnosti.
80 Sandra Halt-Ćuže POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA OSNOVE ENGLESKOG JEZIKA, A. SVRHA I OPIS PREDMETA Poštovani, U načelu se slažem sa svakom dodatnom razradom i pomoći pri savladavanju i organizaciji pripreme nastavnog programa za učenike s teškoćama osobito iz spektra autizma. Međutim pročitavši tekst za svoj predmet (Engleski jezik) postavlja se pitanje je li on namjenjen za odjele s posebnim programima u cjelini ili za učenike koji pohađaju redoviti program te im je određena individualizacija ili prilagodba programa prema teškoći koju imaju? Naime, u dijelu "Vrijednosti i načela učenja i poučavanja engleskoga jezika " navodite da se on "Poučava se u dobnim skupinama od 11. do 15. godine i od 16. do 21. godine" a u redovnoj školi u kojoj predajem i predavala sam učeniku s autizmom program engleskog je za sve upisane učenike predviđen od 7. navršene godine odnosno od polaska u prvi razred OŠ. Moj prijedlog izmjene dakle glasi - a sve ako se ovo tiče svih programa ne samo posebnih odjela - da se navede da se "Engleski poučava i od dobne skupine 7-10" te da se i za nju razrade smjernice poput ovih u Nacrtu predložene odluke. Hvala. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odlukom o donošenju posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s teškoćama u razvoju i posebnog nastavnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenika s poremećajem iz spektra autizma za osnovnu školu obuhvaćeni su učenici koji se školuju u dobnim skupinama (7 do 11 godine, 11 do 15 godina, 16 do 21 godine). Prema ovoj Odluci nastavni predmet Osnove engleskoj jezika se uči i poučava u drugoj i trećoj dobnoj skupini.
81 Josipa Kardum D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO DOBNIM SKUPINAMA I ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA, Odgojno-obrazovni ishodi II. dobne skupine od 11 do 15 godina - 35 sati godišnje Poštovani, nije potrebno dodatno naglašavanje - Kod poučavanja učenika s poremećajem iz spektra autizma potrebno je uvažavati senzorne osobitosti učenika te izbjegavati one sadržaje koji mogu izazvati kod učenika nepoželjna ponašanja. Svi učenici mogu imati nepoželjna ponašanja. Ovim se diskriminira autistične učenike od kojih se "očekuje" da imaju nepoželjna ponašanja što je istaknuto u dokumentu. Nepoželjna ponašanja su spomenuta u dokumentu 14 puta no samo za autistične učenike je to spomenuto 6 puta u kurikulumu. Za ni jednu drugu skupinu nije naglašeno nepoželjno ponašanje. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nepoželjna ponašanja javljaju se kao odgovor učenika iz spektra autizma na djelovanje okolinskih čimbenika. Njihovo navođenje u dokumentu nema za cilj naglasiti negativan kontekst ponašanja već pridonijeti stvaranju primjerenih čimbenika da bi prevenirali navedena ponašanja. Preporuke su namijenjene učiteljima kako bi primjenom primjerenih strategija prevenirali određena ponašanja vodeći se i uvažavajući individualne potrebe učenika s poremećajem iz spektra autizma. između ostaloga senzorne i druge osobitosti.
82 Ivana Kralj POSEBNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA OSNOVE INFORMATIKE, G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Poštovani, Nacrt je lijepo strukturiran i vidi se da je uloženo mnogo truda u njegovu izradu. Međutim, smatram kako većina navedenih ishoda nije primjerena za učenike s većim teškoćama u razvoju i višestrukim teškoćama što će posljedično dovesti do teškoća u planiranju ishoda u GPP-u i individualiziranim kurikulumima. S poštovanjem Ivana Kralj, mag. rehab. educ. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Edukacijski rehabilitatori na radnom mjestu učitelja edukacijskog rehabilitatora imaju potrebnu razinu i vrstu obrazovanja za provedbu posebnih programa s učenicima s teškoćama u razvoju te kompetencije za izradu i provedbu individualiziranog kurikuluma za svakog pojedinog učenika s teškoćama u razvoju tijekom cijele školske godine koji se izmjenjuje se i nadopunjuje prema učenikovim odgojno-obrazovnim potrebama, mogućnostima i sposobnostima kao i prema težini i složenosti nastavnih sadržaja. Na temelju rezultata procjena i formativnog vrednovanja (vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje), učitelj edukacijski rehabilitator bi trebao u suradnji sa stručnim suradnikom/cima škole, čim uoči da učenik sporije usvaja ili ne usvaja odgojno-obrazovne ishode, planirati i primjenjivati postupke individualizacije i prilagodbe aktivnosti za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Za učenika s teškoćama u razvoju koji niti nakon primjene postupaka individualizacije i prilagodbi aktivnosti za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ne usvoji odgojno-obrazovne ishode definirane programom potrebno je provesti postupak utvrđivanja psihofizičkih sposobnosti u svrhu određivanja primjerenog programa obrazovanja i oblika školovanja.