Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade, za razdoblje od 2023. do 2025. godine
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ivan Majstorić | Središnji državni ured za demografiju i mlade | Očekivani rok (16.7.) za objavu izvješća javnog savjetovanje o nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine je neprihvatljiv s obzirom na postojeće kašnjenje u donošenju ovog strateškog dokumenta. Stoga predlažem uobičajenu praksu objave izvješća u rok od 30 dana radi izbjegavanja ljetne stanke u Hrvatskom saboru. Novo odgađanje dodatno kompromitira proces donošenja NPM-a i potencijalno vodi ka gubitku tri kvartala prve od tri godine na koje se odnosi dokument. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2 | Ambidekster Klub | Središnji državni ured za demografiju i mlade | Program smo dugo čekali i naglašavamo važnost njegovog donošenja, ali smatramo da je potrebno u većoj mjeri prepoznati aktualne potrebe te uskladiti reference s navodima u tekstu, uključiti veći broj relevantnih istraživanja u navedenim područjima te recentnije podatke kao i u većoj mjeri se uskladiti s europskim strategijama i dokumentima prije svega razvoj profesije rada s mladima te naglašavanje intersekcionalnosti i mjera podrške kod višestrukih ranjivosti različitih skupina mladih s manje mogućnosti (npr. u programu nigdje nisu spomenuti mladi pripadnici nacionalnih manjina, mladi koji su prerano prekinuli obrazovanje, mladi pripadnici seksualnih i rodnih manjina, kao i mladi migranti). U dijelu o obrazovanju potpuno je zanemaren segment građanskog odgoja i obrazovanja te osiguravanja mladima pristup znanstvenim spoznajama iz područja spolnosti i spolnog odgoja. U dijelu koji se bavi NEET mladima te krizom uzrokovanom pandemijom, potpuno je zanemarena tema preranog ispadanja iz odgojno obrazovnog sustava, odnosno preranog prekida obrazovanja. Iako je postotak mladih koji se u RH sussreo s ovim problemom malen u odnosu na prosjek EU, mladi koji prerano prekinu obrazovanje su u osobito teškoj poziciji jer upravo zbog njihove nevidljivosti nedostaju mjere podrške. Oko ove teme i općenito utjecaja pandemije an obrazovanje vas upućujemo na monografiju “Prema postpandemijskom obrazovanju: kako osnažiti sustav odgoja i obrazovanja?“ objavljenu u e-izdanju na mrežnim stranicama izdavačke djelatnosti Filozofskoga fakulteta u Rijeci te je dostupna za preuzimanje putem poveznice: http://izdavastvo.ffri.hr/wp-content/uploads/2023/04/Monografija_Prema-postpandemijskom-obrazovanju.pdf. Također, bit ćemo slobodni podijeliti s vama spoznaje o položaju mladih iz skupina s manje mogućnosti utvrđene u procjeni potreba unutar ESF projekta SPONA UP.04.2.1.11.003, a sve u želji da ovaj program u većoj mjeri prepozna potrebe mladih s manje mogućnosti. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. Nacrt prijedloga stoga sadrži i Aneks u kojem su navedene mjere koje provode tijela državne uprave namijenjene mladima, a tiču se primjerice stambene politike, zapošljavanja, obrazovanja i drugih područja važnih za mlade. U uvodnom dijelu Nacionalnog programa određuje se da će se politika za mlade i prioriteti utvrđeni Nacionalnim programom provoditi s ciljem uspostavljanja ravnopravnosti i promicanja jednakih mogućnosti. U tom smislu, mladima u Hrvatskoj pristupat će bez diskriminacije na temelju rasne ili etničke pripadnosti, vjere, spolne orijentacije, nacionalnog ili društvenog podrijetla i invaliditeta. Svi mladi imat će jednak status i jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih prava i jednaku korist od ostvarenih rezultata. |
| 3 | Udruga za ljudska prava i građansku participaciju "PaRiter" | Središnji državni ured za demografiju i mlade | Dokument je pisan u muškom rodu bez napomene da se izrazi koji imaju rodno značenje koriste neutralno. Osim toga, prepoznat je problem projektnog financiranja u području rada s mladima, a ipak je većina mjera usmjerena isključivo na projektno financiranje. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se dio komentara koji se odnosi na rodnu neutralnost. |
| 4 | Udruga „Delta” | Središnji državni ured za demografiju i mlade | Program se usmjerava na manji broj konkretnih mjera, što smatramo pozitivnim iskorakom. Ipak, smatramo da je važno uskladiti reference s navodima u tekstu te uključiti veći broj relevantnih istraživanja u navedenim područjima te recentnije podatke. Također, iako se Program poziva na europske strategije smatramo da su propuštene mnoge prilike za slijeđenje europskih trendova: prije svega razvoj profesije rada s mladima te naglašavanje intersekcionalnosti, odnosno uključivanje svih skupina mladih s manje mogućnosti (npr. u Programu nigdje nisu spomenuti mladi pripadnici nacionalnih manjina, mladi pripadnici seksualnih i rodnih manjina, kao i mladi migranti.) | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. Nacrt prijedloga stoga sadrži i Aneks u kojem su navedene mjere koje provode tijela državne uprave namijenjene mladima, a tiču se primjerice stambene politike, zapošljavanja, obrazovanja i drugih područja važnih za mlade. |
| 5 | Info zona | Središnji državni ured za demografiju i mlade | Nacrt prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine poziva se na europske Ciljeve za mlade, no propušta prepoznati LGBTIQ kao skupinu mladih s manje mogućnosti. Cilj “Osigurati ravnopravnost svih rodova i rodnih pristupa u svim područjima života mladih ljudi” trebao bi biti prepoznat u svih šest tematskih područja Nacionalnog programa za mlade. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Nije prihvaćen | U uvodnom dijelu Nacionalnog programa određuje se da će se politika za mlade i prioriteti utvrđeni Nacionalnim programom provoditi s ciljem uspostavljanja ravnopravnosti i promicanja jednakih mogućnosti. U tom smislu, mladima u Hrvatskoj pristupat će bez diskriminacije na temelju rasne ili etničke pripadnosti, vjere, spolne orijentacije, nacionalnog ili društvenog podrijetla i invaliditeta. Svi mladi imat će jednak status i jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih prava i jednaku korist od ostvarenih rezultata. |
| 6 | Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb | Središnji državni ured za demografiju i mlade | Načelno podržavam donošenje Nacionalnog programa za mlade uz konstruktivne komentare koji su uneti u "sigurnost i zaštitu mladih", digitalizaciju", zdravlje mladih" i brigu o Hrvatima izvan Hrvatske". Osim terminološke pedantnosti, koja je neophodno da bude uključiva, napominjem da je iznova potrebno veće akcentovanje podrške vulnerabilnim grupama u društvu: ženama, pripadnicima nacionalnih manjina i seksualnim manjinama. Dodatno bih istakao ranjivu grupu mladih osoba iz sistema udomiteljskih porodica, koje mogu da pripadaju nekoj od prethodno navedenih kategorija. Osnove za njihovu posebnu zaštitu, koja nije istaknuta u Nacionalnom programu, nalazi se u svim domaćim i međunarodnim dokumentima koji se bave zabranom diskriminacije i unapređenjem ljudskih i manjinskih prava. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 7 | Antonio | Središnji državni ured za demografiju i mlade | Posebno treba uvesti invaliditetom i gluhih osoba prema nacionalnih program za mlade za lokalni i ostalo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 8 | Ivana Brajdić | Središnji državni ured za demografiju i mlade, Sadržaj | Program za mlade bolno kasni i bolno mu manjka razumijevanja za aktualnosti života mladih u Hrvatskoj. Već sama kontekstualizacija izazova s kojima se mladi susreću po nama je manjkava. Govori se o fenomenu produžene mladosti koji problematizira kasnije zasnivanje obitelji. Uz to, navodi se kako se tek 3% mladih u Hrvatskoj nalazi ispod razine siromaštva, dok je europski prosjek 7%. To je svakako pozitivna statistika, no isto kao i fenomen produžene mladosti, bitno ju je staviti u kontekst u kojem si mladi ljudi u Hrvatskoj ne mogu priuštiti osamostaljenje I zasnivanje obitelji, a život u roditeljskom domu do 35. Godine života ih spašava od siromaštva. Ovaj program uopće se ne dotiče stambenog pitanja i sličnih faktora ključnih za osamostaljivanje i jačanje mlade populacije. U nastavku su komentari članova radne grupe koja se bavi temom politika za mlade. 3.1.1. Izrada nacionalnih prioriteta za razvoj rada s mladima te provedba komplementarnih aktivnosti usmjerenih na razvoj rada s mladima u okviru politika za mlade Za ovu je mjeru namijenjeno 26 543 eura, sa krajnjim ciljevima da se definiraju nacionalni prioriteti politike rada s mladima i da se provedu komplementarne aktivnosti. Meni onda nije jasno koja je svrha nacionalnog programa za mlade ako ne da istakne prioritete za razvoj rada s mladima. Nadalje, „provedba komplementarnih aktivnosti“ je toliko nedorečen cilj da meni stvarno nije jasno što se s ovime želi reći, osim „moramo smislit razlog za namijenit novce državnim tijelima bez da išta konkretno napravimo“. 3.1.2. Unaprjeđenje standarda kvalitete djelovanja centara, klubova i info centara za mlade Prikladno, za određivanje nacionalnih prioriteta i provedbu komplementarnih aktivnosti (štogod to značilo) namijenjeno je 26 i pol tisuća eura, a za unaprjeđenje standarda kvalitete rada organizacija civilnog društva nisu namijenjena nikakva sredstva. Pokazatelj rezultata nema veze sa nazivom mjere i bavi se samo utvrđivanjem trenutnog standarda djelovanja. Ovo mi se čini kao još jedna mjera koja je samo mrtvo slovo na papiru. I ponovno, nije mi jasno koja je svrha nacionalnog programa za mlade ako radna skupina nije već u pripremi proučila kako jedinice civilnog društva i lokalne samouprave rade. 3.1.3. Jačanje kapaciteta organizacija mladih i za mlade za rad s mladima Za ovu je mjeru do 2025. namijenjeno skoro 800 tisuća eura*. Je li to puno ili malo nemam pojma. Žao mi je što su i sami u uvodu naveli da je jedan od glavnih problema rada organizacija mladih i za mlade u ruralnim sredinama to što ovise o sporadičnosti nacionalnog i europskog financiranja, a onda opet kao rješenje nude sistem u kojem se sredstva dodjeljuju na godišnjoj razini kroz javne pozive, umjesto nekakav sigurniji način podrške koji jamči kontinuitet, omogućuje zapošljavanje članova organizacija na dulje vrijeme ili na neodređeno itd. Opći komentar na mjere 3.2. Participacija mladih u društvu: Čini mi se da se ove mjere pretežno odnose na provedbu već postojećih projekata u organizaciji EU (uglavnom na temu klimatskih promjena) i na pomaganje rada Savjeta mladih. Ako zanemarimo Savjet mladih čije je djelovanje samo po sebi dosta deklarativno, izostaju konkretne ideje za djelotvornije uključivanje mladih u donošenje odluka. Također, skoro u svaku mjeru kao suradnici su uključene organizacije civilnog društva. Općenito, cijeli nacionalni program za mlade ustvari se oslanja na djelovanje OCD-ova. Mislim da je to samo po sebi za dovoljno pokazuje koliko je bitno stabilno financiranje i podrška ovim organizacijama. 3.1.1., 3.1.3., 3.2.1., 3.2.6., 3.3.1., 3.3.2., 3.5.1. - kako je moguće da sve tri godine provedbe bude identičan iznos za projekte, pogotovo ako je planirano odobravanje većeg broja podrški, to bi značilo da će udruge dobivati još manje novaca po projektu 3.5.2. - nejasna je uloga, hoće li Središnji državni ured određivati (i ako da, po kojim kriterijima, tko će uopće određivati) koje ruralne sredine će dobiti multifunkcionalne centre za mlade 3.4.3. - zašto s godinama opada financijska podrška 3.4.2. - što je s financijama za 2025., tada više neće postojati Youth Wiki Tema obrazovanja - zašto se cijelo područje bavi gotovo jedino medijskom pismenosti Članak 3.6. Navodi se da je odrađena „kampanja o podizanju svijesti stanovništva o mentalnom zdravlju bez presedana“ a dvije rečenice dalje navode metaanalize koje ukazuju na udvostručenje psihičkih poremećaja među djecu i mladima. Zaključak koji se iz toga može uzeti je da ta kampanja zapravo i nije bila uspješna. Ostatak članka zapravo navodi statistike kako se je mentalno zdravlje mladih pogoršalo. Isto tako, nije navedeno koja je to uopće kampanja za podizanje svijesti o mentalnom zdravlju. (Ja nisam čuo za niti jednu tokom pandemije, samo se pričalo da treba nešto napraviti.) Mjera 3.6.1. Pohvalno je da program prepoznaje potrebu za daljnjim istraživanjima na temu mentalnog zdravlja mladih i utjecaja pandemije na naše opće zdravlje i nada je da će se ta istraživanja i napraviti jer će ona biti nevjerojatni alati pri izradi specifičnih mjera, a sama mjera to prepoznaje i stavlja kao jedan od pokazatelja uspjeha. Mjera 3.6.2. Ovo je opširnija mjera koja se specifičnije bavi stvaranjem edukacija i materijala namijenjenim za osobe koji se bave unaprjeđenjem mentalnog zdravlja mladih. Iz napisanih sudionika to bi primarno bili doktori, relevantne organizacije civilnog društva (koje nisam našao koje bi bile) i radnici u edukacijskom sektoru. Stvaranje edukativnih materijala i edukacije radnika po ovom pitanju su pohvalne ali, upitno mi je što su ove mjere jedino što su zapravo mogli osmisliti. Radi se zapravo o mjerama koje ne napadaju srž problema mentalnog zdravlja i zdravlja općenito mladih, nego su to istraživanjima o njima i edukacije ljudi koji se bave s njima. Nema nikakve mjere koja bi npr. Imala cilj stvaranja multidisciplinarnih timova koji bi direktno radili s mladima koji proživljavaju simptome mentalnog distresa ili mjera koja bi imala cilj direktne edukacije mladih da prepoznaju vlastite probleme i resurse koji su im dostupni. Veliki je problem loša prostorna raspodjela psihijatara – Požeško Slavonska županija ima samo jednog psihijatra. Na cijelu županiju! Gdje je mjera koja bi osigurala ekvitabilnu raspodjelu psihijatrijske skrbi na cijelu državu? (Ako bih trebao izdvojiti samo jednu točku po pitanju mentalnog zdravlja mladih, onda bi to bila ova.) Aneks – članak 12. Po ovom pitanju navode da je trenutno u izradi akcijski plan za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih pa bi uputno bilo popratiti njegov razvoj i što nudi. Jer ovo što su naveli za akcijski plan u trenutnom dokumentu zvuči obećavajuće ali, kako nemamo detalje, ne znamo koliko će biti kvalitetan i opširan. Veliki nedostatak je što nigdje nema osvrt na posebne probleme mladih pripadnika manjinskih skupina. Znamo da seksualne manjine imaju znatno lošije mentalno zdravstvene pokazatelje od većinske populacije i da bi trebali imati specifičan pristup u rješavanju njihovih problema mentalnog zdravlja. Dokument ih uopće ne spominje i mogao bih reći da se skoro pravi kao da i ne postoje. | Nije prihvaćen | Komentarom se iznose vlastita mišljenja i stavovi. |
| 9 | Ured pučke pravobraniteljice | Središnji državni ured za demografiju i mlade, Uvod | sukladno Zakonu o pučkom pravobranitelju (NN br. 76/12) i Zakonu o suzbijanju diskriminacije (NN br. 85/08 i 112/12), dostavljamo Vam mišljenje na Nacrt prijedloga Nacionalnog programa za mlade, za razdoblje od 2023. do 2025. godine. Pozdravljamo aktivnosti usmjerene na donošenje Nacionalnoga programa za mlade s obzirom na činjenicu da je posljednji strateški dokument usmjeren na ovu skupinu istekao još 2017. godine te smo i u izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu uputili preporuku br. 50 Vladi Republike Hrvatske da donese Nacionalni program za mlade. Pozdravljamo prepoznavanje činjenice da su mladi nisu homogena skupina. Ona, međutim, nije utjelovljena u tekstu Nacrta, na način da se posvećuje posebna pažnja različitim skupinama mladih razmatrajući njihove specifične potrebe. Naime, prioritetna područja i mjere od svih potencijalno ranjivih skupina mladih i onih sa smanjenim prilikama za sudjelovanje u različitim područjima života prepoznaju samo mlade iz ruralnih sredina. Uvaživši činjenicu kako su pojedine mjere koje se odnose na mlade obuhvaćene drugim strateškim dokumentima, primjećujemo kako ovim dokumentom nisu obuhvaćene ni one skupine koje drugi dokumenti ne obuhvaćaju ili ne obuhvaćaju u znatnijoj mjeri, kao npr. LGBTIQ+ mladi ili mladi koji su osobe pod međunarodnom zaštitom. | Nije prihvaćen | U uvodnom dijelu Nacionalnog programa određuje se da će se politika za mlade i prioriteti utvrđeni Nacionalnim programom provoditi ciljem uspostavljanja ravnopravnosti i promicanja jednakih mogućnosti. U tom smislu, mladima u Hrvatskoj pristupat će bez diskriminacije na temelju rasne ili etničke pripadnosti, vjere, spolne orijentacije, nacionalnog ili društvenog podrijetla i invaliditeta. Svi mladi imat će jednak status i jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih prava i jednaku korist od ostvarenih rezultata. |
| 10 | DKolektiv - organizacija za društveni razvoj | Središnji državni ured za demografiju i mlade, Uvod | Poticanje mladih na volontiranje ima višestruku važnost. Osim što predstavlja izvor društvene energije za utjecaj na društvene potrebe i izazove, ono je i iskustveni način odgoja mladih za aktivnu građansku ulogu u razvoju demokratskog, društveno osjetljivog, humanog , otpornog i vitalnog društva. U UN-ovom Svjetskom izvješću o stanju volonterstva iz 2011. mladi ljudi čine ogroman potencijal za razvoj, te je stoga iznimno važno podržati sve oblike njihove aktivne participacije, uključujući i volontiranje. Upravo zbog velikog značaja volontiranja za mlade UN je 2017 godine uspostavio poseban program za mlade volontere, UN Youth Volunteers koji je nastao kao odgovor na poziv glavnog tajnika Ujedinjenih naroda na veći volonterski angažman generacije ljudi mlađih od 30 godina, najveće u povijesti. Europska unija je aktivnom angažmanu mladih posvetila veliki broj politika i poticaja, a svakako najvažniji poduhvat u programskom i financijskom smislu je uspostavljanje Europskih snaga solidarnosti 2018. koji je najvećim djelom upravo utemeljene kako bi poticale solidarnost, različitosti i uključivanje mladih kroz volontiranje. Sve ovo upućuje kako je poveznica između volontiranja i progresivnih politika za mlade neodvojiva i upravo zbog toga potpuno iznenađuje da novi prijedlog Nacionalnog programa za mlade ne donosi prepoznavanje važnosti niti nudi iskorake u afirmaciji volontiranja mladih, a pogotovo ne nudi tako potrebnu poveznice između volontiranja i drugih važnih vrijednosti poput solidarnosti i aktivnog građanstva. Osim toga, cijeli je niz novih trendova koji imaju utjecaj na motivaciju i oblike angažiranja mladih koje bi ovaj plan trebao akceptirati. Također, u svijetlu podataka koji nas upućuje i na važnost izgradnje uključivog društva, socijalne kohezije kao i važnost mentalog zdravlja, ovaj prijedlogu nema niti naznaka koncepta inkluzivnog volontiranja koje nudi potencijal za uključivanje i osnaživanje ranjivih skupina. Nacionalni program za razvoj volonterstva, na koji se pozivate je u pripremi od 2013. godine. Do sada smo imali nekoliko krugova javne rasprave i uvijek je ostalo samo na Nacrtu. Sad je u pripremi novi Nacrt za razdoblje 2023-2026 , ali to je još uvijek u procesu. Istina je da su dosadašnji prijedlozi imali ciljeve i mjere posvećene odgoju i obrazovanju mladih za volontiranje, ali to nikako ne može biti razlog, a logikom kreiranja javnih politika ne bi niti trebalo, da državni ured specijaliziran za pitanja mladih ne kreira ciljane mjere razvoja kulture volontiranja. Dakle, i jedan i drugi nacionalni program trebaju imati komplementarne mjere koje će predviđati suradnju ključnih dionika. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 11 | Mreža mladih Hrvatske | Središnji državni ured za demografiju i mlade, Uvod | Na tragu usklađenosti s Europskom strategijom za mlade, predlažemo da se za svaku mjeru, gdje je to moguće, označi kojem Cilju za mlade (Youth Goal, dio Europske strategije za mlade) doprinosi svojim ostvarenjem. To bi direktno povezalo Nacionalni program za mlade s Europskom strategijom za mlade i poslužilo promociji Ciljeva za mlade te bi bio direktan nastavak implementacije preporuka proizašlih kroz cikluse Dijaloga EU-a s mladima. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Nije prihvaćen | Program predstavlja kratkoročni provedbeni strateški dokument čija područja su usklađena s ciljevima kao i s načelima i smjernicama Europske strategije za mlade do 2027. Prilikom izrade također su uzeti u obzir i Europski ciljevi za mlade, koji su dio same Strategije. |
| 12 | Mreža mladih Hrvatske | Središnji državni ured za demografiju i mlade, Uvod | Kako se navodi u uvodu ovog dokumenta, rema Odluci o osnivanju Radna skupina imala je 16 članova_ica od čega samo dvoje predstavnika udruga mladih i za mlade. Smatramo da se u budućnosti mora voditi računa o ravnopravnom položaju predstavnika_ca mladih te predlažemo da se za sve iduće radne skupine napravi paritet između predstavnika_ca ministarstava/državnih ureda i udruga mladih i za mlade. Djelomično povezano s tim, članice Mreže smatraju da Mreža kao savez 77 udruga mladih i za mlade te kao međunarodno prepoznato nacionalno vijeće mladih u Hrvatskoj zaslužuje biti dio ovakve radne skupine. Pogotovo uzimajući u obzir činjenicu da predstavlja, posredno putem svog članstva, uvjerljivo najveći broj mladih te da ima članice aktivne u svim županijama RH. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 13 | Udruga „Delta” | Središnji državni ured za demografiju i mlade, Vizija i misija programa | U ovom obliku, čini se da Programu nedostaju jasno istaknuta vizija i misija, budući da se u poglavlju opisuju samo načini njihova postizanja. Predlažemo definirati i upisati viziju i misiju. | Nije prihvaćen | Vizija i misija Nacionalnog programa jasno su definirane u dokumentu u točki 2. „Mladi u Hrvatskoj osnaženi su za nošenje s izazovima suvremenog društva, za aktivno i odgovorno sudjelovanje u njegovom razvoju te razvijanje njihovih potencijala za samoostvarenje i sudjelovanje u društvenim aktivnostima. Vođeni vizijom za mlade, svi ključni dionici u društvu djelovat će ciljano kako bi se mladima u Hrvatskoj osiguralo okruženje u kojemu se provodi kvalitetan rad s mladima i uključuje ih se u aktivnosti kojima se jača njihova snaga promjene u društvu i društvenu participaciju.“ |
| 14 | Lezbijska organizacija Rijeka "LORI" | Središnji državni ured za demografiju i mlade, Izazovi i potrebe mladih | Nastavno na komentar Udruge Delta, važno je uključiti intersekcijski pristup. Tako primjerice izostaje problematika mladih u odnosu na njihovu heterogenost i identitetsku različitost. Primjerice, LGBTIQ mladi zbog raširene LGBTIQ-fobije i dalje prisiljeni skrivati svoj identitet. Istraživanja pokazuju ono čemu organizacije u radu s LGBTI mladima svjedoče - Hrvatska, nažalost, često zauzima „vodeća“ mjesta kada se radi o osjećaju straha i odbačenosti kod LGBTI+ osoba ili razini nasilja i neadekvatnim socijalnim, zdravstvenim i obrazovnim mogućnostima. LGBTI mladi u ruralnim područjima posebno su ranjiva skupina, često u potpunosti bez podržavajućih resursa, a mnogi su u potpunosti ovisni o nepodržavajućim roditeljima. LGBTI+ mladi često su žrtve i višestruke diskriminacije. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 15 | Udruga „Delta” | Središnji državni ured za demografiju i mlade, Izazovi i potrebe mladih | U opisu predlažemo pojasniti značenje heterogenosti skupine mladih. Također, smatramo da je važno prepoznati i uključiti ostale skupine mladih u riziku od socijalne isključenosti i/ili mladih s manje mogućnosti. Osim mladih u niskom socioekonomskom statusu ili riziku od siromaštva, to su mladi pripadnici nacionalnih manjina, mladi migranti, mlade osobe s invaliditetom, mladi pripadnici seksualnih i rodnih manjina. Također, u opisu problematike treba se osvrnuti i na spolnu i rodnu jednakost, koja je i jedna od Ciljeva za mlade Strategije Europske unije za mlade. Izdvajanje demografskih problema ne osvrće se na probleme mladih, već probleme same države te predlažemo da se naglasak na isti ukloni iz ovog dokumenta, budući da je dio ostalih strategija i dokumenata na nacionalnoj razini. | Nije prihvaćen | U uvodnom dijelu Nacionalnog programa određuje se da će se politika za mlade i prioriteti utvrđeni Nacionalnim programom provoditi s ciljem uspostavljanja ravnopravnosti i promicanja jednakih mogućnosti. U tom smislu, mladima u Hrvatskoj pristupat će bez diskriminacije na temelju rasne ili etničke pripadnosti, vjere, spolne orijentacije, nacionalnog ili društvenog podrijetla i invaliditeta. Svi mladi imat će jednak status i jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih prava i jednaku korist od ostvarenih rezultata. |
| 16 | Organizacija Status M | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | Nacrt Programa prepoznaje izazove u području rada s mladima, osobito održivo financiranje, fizičku infrastrukturu te dostupnost programa osposobljavanja radnika s mladima. Međutim, predložene mjere u ovom području uopće ne odgovaraju, ili neadekvatno odgovaraju, prepoznatim izazovima. Dakle, nema nikakvih mjera koje će podržati programsko financiranje organizacija koje provode rad s mladima, nema ulaganja u infrastrukturu niti u osposobljavanje radnika s mladima. Smatramo da su aktivnosti Mjere 3.1.1. trebale prethoditi Nacrtu Programa, kao svojevrsna priprema na kojoj su se trebale temeljiti konkretne mjere i aktivnosti za unapređenje rada s mladima. Osim toga, nije jasno na kakve se komplementarne aktivnosti usmjerene na razvoj rada s mladima u okviru politika za mlade referira Mjera te kako će se te aktivnosti moći provesti uz predviđena sredstva, bez ikakvih planiranih pokazatelja. Mišljenja smo da se Mjera 3.1.2. također trebala provesti prije donošenja Nacrta Programa te tako pružiti temelj za konkretno unapređenje rada klubova, centara i info centara za mlade. Predviđena sredstva za provedbu Mjere 3.1.3. gotovo su istovjetna iznosu koji je raspodijeljen javnim pozivom u 2022. godini. Također, Nacrtom se predviđa identični iznos sredstava sve do 2025. godine. Ne samo da se ovime ne uzima u obzir učinak inflacije, već se u potpunosti dokida mogućnost za razvoj i unapređenje sektora. Očekuje se da klubovi, centri i info centri rade prema novim unapređenih kriterijima kvalitete te da se poveća njihov broj, sukladno planiranim pokazateljima, a predviđena sredstva ostaju ista. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 17 | Ured pučke pravobraniteljice | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | Vezano uz činjenicu da Nacrt prepoznaje rad s mladima kao jedno od prioritetnih područja, ukazujemo da nije vidljivo kako će jedina konkretno koncipirana mjera – 3.1.3. Jačanje kapaciteta organizacija mladih i za mlade za rad s mladima adresirati identificirane potrebe kao što je stabilno programsko financiranje. Naime, kao aktivnost se predviđa raspisivanje godišnjih poziva za dodjelu financijskih potpora, dok bi stabilnosti rada ovih OCD-a doprinijelo višegodišnje programsko financiranje. Glede ostalih mjera predviđenih unutar ovoga prioritetnoga područja, tj. Mjere 3.1.1. Izrada nacionalnih prioriteta za razvoj rada s mladima i Mjere 3.1.2. Unapređenje standarda kvalitete djelovanja centara, klubova i info centara za mlade, od kojih potonja predviđa prikupljanje podataka o aktivnostima i upravljanju centrima, klubovima i info centrima za mlade i definiranje novih standarda kvalitete njihova djelovanja, mišljenja smo kako su navedene aktivnosti trebale biti dio pripremnih radnji u donošenju Nacrta nacionalnoga programa, na temelju kojih bi Nacrt programa već sadržavao odgovarajuće mjere. Dodatno, u opisu stanja u ovome području navodi se kako se radom s mladima mahom bave organizacije mladih i za mlade, ali i obrazovne ustanove. Pozdravljamo financiranje aktivnosti OCD-a usmjerene na rad s mladima, istovremeno ističući kako je propuštena prilika mjerama obuhvatiti i podršku potonjoj skupini dionika i doprinijeti unapređenju izobrazbe kadra koji radi s mladima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 18 | DKolektiv - organizacija za društveni razvoj | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | Iz naše dosadašnje prakse vidljivo je da, Iako je u ukupnom broju volontera najveći udio mladih, još uvijek nemamo institucionalni pristup obrazovnog sustava volontiranju, niti smo dovoljno uspostavili vezu između volontiranja i ciljeva građanskog angažmana koji je utemeljen na vrijednostima demokratskih društava. Stoga je poticanje kulture volontiranja kroz obrazovni sustav, kao integralnog dijela građanskog obrazovanja, jedan od najvažnijih ciljeva. Volontiranje pruža jedinstveno okruženje za građanski odgoj i važan je prostor za stjecanje vještina i kompetencija, povezivanje s civilnim društvom, učenje i osobni razvoj. U skladu s tim, bilo bi važno dodatno podržati organizacije i programe koji uključuju volontere kako bi ih povezali s potrebama zajednice, te tako osim za doprinos društvu, ponudili prostor i za strukturirano učenje. Sustav praćenja i vrednovanja volontiranja kod populacije mladih izrazito je važan i trebalo bi ciljano pristupiti osmišljavanju mjera kojima bismo priznavanjem i nagrađivanjem ove vrste doprinosa društvu utjecali na motivaciju novih generacija. Bilo bi važno i pridružiti se naporima koji se na europskoj razini ulažu u razmjenu i prepoznavanja zajedničkih alata za potvrđivanje vještina stečenih volontiranjem. Osim toga, važno je potaknuti veći broj volonterskih programa za mlade mjerama koje će utjecati na povećanje znanja, vještina i resursa neprofitnih organizacija i ustanova za ciljano uključivanje mladih. Tu posebnu ulogu imaju inkluzivni volonterskih programa koji će mladima sa smanjenim mogućnostima i onima koji dolaze iz ranjivih skupina ponuditi mogućnosti nove socijalne mreže , sigurnosti i osnaživanja. U posljednje vrijeme puno se govori o mentalnom zdravlju, rastućoj usamljenosti i izolaciji, i volontiranju kao poželjnoj aktivnosti. Također, moguće je dodatno motivirati poslodavce u razumijevanju i vrednovanju vještina i kompetencija stečenih volontiranjem za svoje postojeće i buduće zaposlenike u procesima razvoja ljudskih resursa i zapošljavanja. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 19 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | U planiranom iznosu za provedbu mjere 3.1.3. - Nerelano je očekivati da financijska sredstva kroz tri godine ostaju u cent ista. Podsjećamo kako je trenutna stopa inflacije već oko 13%, a ako se ostvare mjere i pokazatelji, otvorit će se novi Centri, potaknut će se organiziranje prostora za mlade u ruralnim sredinama. Stoga, bit će potrebna dodatna sredstva kroz godine, a ne ponovno da se srozava mogućnost provedbe programa i kvaliteta istih zbog tolikog ograničenja financija za centre, klubove i info-centre. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 20 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | U mjeri 3.1.3. Jačanje kapaciteta organizacija mladih i za mlade za rad s mladima - Pohvalno je vidjeti kako je tema rada na sprječavanju negativnih klimatskih promjena uključena u nacionalnu politiku, no razvidno je iz ovoga kako je ista ubačena ovdje bez nekog jasnog razloga ili smisla. Predlažemo Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade da otvori dodatan javni poziv za OCD-ove na temu smanjivanja negativnog utjecaja na klimu i okoliš, ali da se ista ne nameće u Aktivnosti centara, klubova i infocentara - podsjetimo se ponovno kako su ti formati imaju ključnu karakteristiku da mladi sukreiraju sadržaje istoga, a nikako da Državno tijelo nameće to kroz "posebna usmjerenja aktivnosti". Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 21 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | U mjeri 3.1.3. Jačanje kapaciteta organizacija mladih i za mlade za rad s mladima - Naziv mjere ne odgovara njezinom opisu. Naime, jačanje kapaciteta ne odnosi se na financiranje aktivnosti i programa na udruge, već na osiguravanje održivosti organizacijama kroz institucionalne potpore, prilike za edukaciju, umrežavanje i stjecanje kapaciteta za njihovu provedbu. Također smatramo važnim da se u okviru natječaja ne stave ograničenja da jedna udruga može prijaviti samo jedan projekt/program. Neke udruge imaju više oblika rada s mladima i na više lokacija, pa u tom smislu dovodi takve udruge u razmišljanje koji projekt/program izdvoijiti. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 22 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | U mjeri 3.1.2. Unaprjeđenje standarda kvalitete djelovanja centara, klubova i info centara za mlade - pohvaljujemo inicijativu da se krene u stvaranje standarda kvalitete kroz participativan proces koji uključuje centre za mlade, klubove i info-centre. Napominjemo kako prvo trebamo imati standarde da bi ih mogli unaprijediti, a na nacionalnoj razini toga nema stoga je potrebno razviti standarde kvalitete sukladno onima što postoje na razini EU i pojedinih zemalja EU te podržati organizacije u tome da ih implementiraju. Vjerujemo kao je vrijeme od jedne kalendarske godine dovoljno da se razviju jasne definicije i standardi kvalitete djelovanja centara, klubova i info-centara za mlade (posebice jer postoje razvijene metodologije, izdane publikacije, istraživanja), te predlažemo da se ova mjera u vremenskom trajanju NPM-a i dalje proširi na način da nakon uspostave standarda kvalitete, SDUDM nastavi s razvojem centara, klubova i info-centara kroz pomoć i podršku unaprijeđenju i daljnjem djelovanju te dodatnom kapacitiranju volontera_ki, voditelja_ica i organizacija koje održavaju centre, klubove i info-centre Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 23 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | U mjeri 3.1.1. pod suradnike u provedbi predlažemo dodati "stručnjake visokoškolskih ustanova koji su provodili edukativne programe za rad s mladima." Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Nije prihvaćen | Dokumentom su definirani ključni suradnici u provedbi mjere dok će se u tijeku provedbe mjere, po potrebi, uključivati i drugi dionici. |
| 24 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | U mjeri 3.1.1. Izrada nacionalnih prioriteta za razvoj rada s mladima te provedba komplementarnih aktivnosti usmjerenih na razvoj rada s mladima u okviru politika za mlade - Pod ovom točkom navode se mjere izrade nacionalnih prioriteta, unaprjeđenje standarda kvalitete djelovanja centara te jačanje kapaciteta organizacija mladih za rad s mladima. Prvo treba napomenuti kako to nisu mjere za osnaživanje mladih već bi sadržajno više odgovarale mjerama unaprjeđenja rada s mladima. Navodi se izrada nacionalnih prioriteta za razvoj rada s mladima što je u potpunosti nejasna formulacija. Nadalje, nigdje u tekstu nije objašnjena i razrađena metodologija praćenja nacionalnih potreba mladih. Također, formulacija „komplementarne aktivnosti usmjerene na razvoj rada s mladima“ je preopćenita i nejasna. Koje su to komplementarne aktivnosti? Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 25 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | U opisu mjere 3.1.1. Mjere za osnaživanje mladih - ističemo da prepoznatost kao izazov, problem i nedostatak u uvodu ne znači previše ako u razradi mjera i pokazatelja nema spomena prepoznavanju i profesionalizaciji rada s mladima. Podjećamo kako je to jedna od preporuka Vijeća Europe kao i dio Europske agende o radu s mladima. Stoga, predlažemo da Središnji državni ured za demografiju i mlade već u ovom razdoblju provedbe NPM-a pokrene osnivanje stručne radne skupine i stvaranje sustava za prepoznavanje i profesionalizaciju rada s mladima u Hrvatskoj. U skupinu je potrebno pozvati sve relevante dionike koji se već i sada bave ovom temom, te su neizostavni dionici ove važne teme. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 26 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | U opisu mjere 3.1.1. Mjere za osnaživanje mladih - Smatramo da je krajnje vrijeme da se Rad s mladima u Hrvatskoj počne programski financirati, a ne jednogodišnje, projektno. Višegodišnje programsko financiranje rada s mladima osiguralo bi veću kvalitetu, održivost i kontinuiranost provođenja kvalitetnih (neformalnih) programa za mlade, ali i radnike_ice s mladima. S tim na umu predlažemo i da SDUDM počne raditi (i graditi) sustav u kojem će rad s mladima biti prepoznat kao "socijalna usluga" jer ima sve potrebne elemente za to. Upravo bi takvom praksom pokazao stvarnu brigu i razumijevanje za vrijednost i važnost rada s mladima u razvoju mladih ljudi. Također, uvrštavanjem rada s mladima u popis socijalnih usluga, otvorio bi se prostor i za financiranje istog kroz višegodišnje razvojne programe. Predlažemo dodavanja mjere u NPM kojom bi se Središnji državni ured usmjerio na ostvarivanje tog cilja. Ističemo samo kako je takva praksa uobičajena u razvijenim zapadnim demokracijama - navodimo primjer Finske u kojem je rad s mladima prepoznat kao "preventivna mjera" u razvoju mladih, aktivnih građana u koje se ulaže da bi ostali u svojoj državi i dalje istu razvijali. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 27 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | U opisu mjere 3.1.1. Mjere za osnaživanje mladih - Ovako definirane i pobrojane vrijednosti koje rad s mladima donosi za mlade (U Hrvatskoj) otvara prostor nadležnom državnom tijelu da se ozbiljno počne baviti stvaranjem okruženja za stjecanjem ovih kompetencija za radnike i radnice s mladima jer u Hrvatskoj trenutno ne postoji obrazovni program u kojem se ove kompetencije mogu steći. Većina fakulteta nudi samo jedno od područja stjecanja vještina, teško je naći područje gdje će se steći sve navedene vještine. Ponovno, važno je konzultirati i postojeća ispitivanja i istraživanja o potrebnim kompetencijama Radnika s mladima (SEEYW, 2022c - Kompetencije i osobine radnika s mladima u Hrvatskoj) Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 28 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | Mreža mladih Hrvatske provela je 2021. godine prvo istraživanje "Analiza postojećih praksi i djelovana centara za mlade u Republici Hrvatskoj" kojim je utvrdila sljedeće: 1) Formalni, dogovoreni i usuglašeni popisi kriterija za osnivanje i djelovanje centara za mlade nisu definirani od strane Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, kao nadležnog tijelo za prioritete, interese i prava mladih u Republici Hrvatskoj isti NE propisuje uvjete za osnivanje ili (samo)proglašenje centrom za mlade. Središnji državni ured „kriterije“ (samo) navodi kroz raspisivanje javnih poziva za financiranje projekata udruga usmjerenih mladima, koji tako mogu provoditi i program centra za mlade. 2) Budući da donositelj odluka nema političke volje definirati i na taj način potaknuti unapređenje rada centara za mlade, inicijativa je došla od strane Nacionalnog vijeća mladih, odnosno Mreže mladih Hrvatske kroz provedbu ovog istraživanja. 3) Istraživanje provedeno na uzorku od 11 centara za mlade (od detektiranih 16 centara) pokazalo je da se centri osnivaju bez jasnih uputa, bez provjera kvalitete programa i aktivnosti te su u konačnici prepušteni financiranju dok traje provedba projekta (pokazalo se da su Centri za mlade u suštini projekti udruga). Centri za mlade su u Hrvatskoj prepušteni besplatnom volonterskom vođenju pojedinih entuzijasta_kinja. 4) Istraživanje "Analiza postojećih praksi i djelovanja centara za mlade u Republici Hrvatskoj" pruža detaljan pregled utvrđenih standarda kvalitete centara za mlade: 1. Participativnost mladih, 2. Inkluzija mladih, 3. Kvalliteta programa, 4. Kvaliteta aktivnosti, 5. Financijska stabilnost, 6. Kvaliteta radnika_ca s mladima, 7. Adekvatnost prostora, 8. Prepoznatost centra za mlade. Više informacija je dostupno na: https://www.mmh.hr/uploads/publication/pdf/117/Analiza_centri_za_mlade_knjizni_blok.pdf Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 29 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | Prijedlog: Umjesto rečenice "a udruge mladih moraju u svom upravljačkom tijelu imati više od polovine mladih osoba do 30 godina" iskoristiti "a udruge mladih trebaju u svom upravljačkom tijelu imati više od polovine mladih osoba do 30 godina". Argumentacija: S obzirom da ne postoji zakonska definicija i razlikovanje udruge mladih i za mlade, stvarno razlikovanje proizlazi iz prakse te kao takva ne postoji nužnost te smatramo netočnim koristiti izraz "moraju". Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Nije prihvaćen | S obzirom na vrlo mali postotak udruga mladih u Republici Hrvatskoj, smatramo važnim poticati rad i djelovanje upravo udruga mladih. |
| 30 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | Jasna i uobičajena definicija, kao i ključne razlike “udruga mladih” i “udruga za mlade” ne postoje na nacionalnoj razini. I ovako nadalje definirano jeste neka uobičajena praksa razlikovanja i definiranja, no svakako bi bilo potrebno raditi na službenim/nacionalnim definiranjem ovih oblika udruga kako bi onda svi donatori i drugi relevantni akteri na jednak način to definirali i kreirali programe za iste. Ovako ostaje prostor interpretacijama i neujednačenim praksama. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Nije prihvaćen | S obzirom na vrlo mali postotak udruga mladih u Republici Hrvatskoj, smatramo važnim poticati rad i djelovanje upravo udruga mladih. |
| 31 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | Prijedlog: U referiranju na "rezultate projekta "Podrška razvoju i širenju rada s mladima u Hrvatskoj" 2020. godine" potrebno je staviti izvor na istraživanje. Argumentacija: Pogrešno je argumentirati da neka istraživanja tvrde ili pokazuju određene nalaze ili činjenična stanja tvrditi bez navođenja izvora tih istraživanja. To je krajnje metodološki neispravno, znanstveno nepriznato te neodgovorno u strateški važnom dokumentu ove političke razine. Predlažemo link na objavu istraživanja, s obzirom da je isto financirano novcem EU te je kao takvo ionako obvezno biti javno dostupno Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske.. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 32 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | Predlažemo Staviti dodatnu važnost odgoja mladih za volontiranje. Suradnja OCD-a i odgojno-obrazovnih ustanova u razvoju školskog volontiranja i odgoja učenika za iste ključna je u osnaživanju i poticanja mladih na aktivno građanstvo. Mjere bi trebale biti usmjerene na poticanje razvoja volonterstva među mladima, financiranje aktivnosti volonterskih centara i sl. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, hijerarhijski najviši akt strateškog planiranja, za cilj ima „Zdrav, aktivan i kvalitetan život“. Ostvarenju tog cilja doprinosi i Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine koji sadrži mjere usmjerene razvoju volonterstva, kojima će se, između ostaloga, aktivno raditi na podizanju kvalitete života građana i u konačnici smanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost kao i broj osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 33 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | Predlažemo uvrštavanje aktera iz akademske zajednice (istraživači_ice, obrazovne institucije, predavači_ice, profesori_ice) kao dionika koji već sada doprinose razvoju područja rada s mladima kroz postojeće (formalne) obrazovne programe (npr. “Mladi u suvremenom društvu” Sveučilište u Rijeci, Institut za društvena istraživanja, Sveučilište u Ljubljani), provedena kvalitetna i relevantna istraživanja ovog područja (npr. Support evidence based education of youth workers – SEEYW – formalno (2022a) I SEEYW – neformalno (2022b) Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Nije prihvaćen | Nije jasno određeno na koju mjeru se komentar odnosi. |
| 34 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | Uvodni dio poglavlja 3.1. prepun je ne potkrepljenih podataka i izjava za koje nije jasno od kuda su izvučene. Argumentirajući kako neka istraživanja tvrde ili pokazuju određene nalaze ili činjenična stanja tvrditi bez navođenja izvora tih istraživanja krajnje je metodološki neispravno, znanstveno nepriznato te neodgovorno u strateški važnom dokumentu ove političke razine. Ako (i) zanemarimo gramatičke greške koje se u istom nalaze, ne možemo zanemariti očigledni nedostatak razumijevanja područja Rada s mladima u Hrvatskoj, nepostojeću (ili ponovno, referencama ne potkrepljenu) analizu potreba onih korisničkih skupina na koje se mjere i pokazatelji odnose. Mjere i pokazatelji nisu utemeljeni na analizi potreba za koju je jasno da je potrebna kako bi se mjere i pokazatelji odnosili na stvarno stanje na terenu. Niti riječju nije spomenuta analiza potreba mladih općenito, a kamoli onih mladih iz ranjivih i marginaliziranih skupina. Upravo se ti mladi najčešće susreću sa mnogim izazovima i barijerama u konzumiranju sadržaja centara za mlade, klubova za mlade, info-centara za mlade. Nisu obuhvaćeni niti uobičajenim javnim pozivom niti drugim natječajima, a niti Nacionalnim programom za mlade. potrebno je hitno stvoriti sustav i otvoriti prilike za mlade iz te kohorte. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 35 | Udruga „Delta” | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | Opis mjere 3. 1. 3. ne odgovara nazivu mjere, budući da se odnosi na osiguravanje materijalnih sredstava za provedbu aktivnosti rada s mladima, no ne i onih aktivnosti koje jačaju kapacitete samih organizacija, omogućavaju im programski rad i/ili povećavaju održivost rada organizacija. Budući da je isto navedeno kao jedna od najvećih potreba u sektoru rada s mladima, predlažemo da se mjera razradi na način da istinski pruža osnaživanje organizacija kroz pružanje višegodišnjih, institucionalnih i programskih, a ne samo projektnih potpora. Isto tako, ne treba ograničiti udrugu na prijavu samo jednog programa ukoliko provodi više programa u različitim područjima rada s mladima ili programe koji se odnose na različite specifične ciljane skupine - što je često upravo u udrugama u ruralnim područjima, koje su također izdvojene kao posebno ranjive i važne u dokumentu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 36 | Udruga „Delta” | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | Predlažemo produljenje roka za provedbu ove mjere na vrijeme trajanja cijelog programa za mlade, kako bi se nakon izrade standarda osiguralo da se isti promoviraju i da se dionici prate kako bi im se dala podrška u njihovoj implementaciji. | Nije prihvaćen | Provedba mjere je osigurana za cjelokupno vrijeme trajanja Nacionalnog programa. |
| 37 | Udruga „Delta” | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | Budući da se u opisu područja prepoznaje važnost organizacija mladih i za mlade u radu s mladima, predlažemo proširiti mjeru 3.1.2. na način da glasi "Izrada standarda kvalitete djelovanja centara, klubova, info centara za mlade, kao i organizacija mladih i za mlade". Za razliku od udruga mladih, udruge za mlade nisu jasno definirane na nacionalnoj razini te predlažemo da se u razvoju smjernica i kriterija pristupi i jasnoj definiciji značenja tog pojma, što će olakšati i provedbu ostalih mjera te pojasniti i ostale navode iz opisa problema (npr. sportski klubovi rijetko za sebe govore da se bave radom s mladima, a ovdje su uključeni kao relevantni dionici). Isto tako, ova promjena održavat će i činjenicu da ne postoje prepoznati, ujednačeni stadnardi kvalitete djelovanja navedenih mjesta za mlade. | Nije prihvaćen | Predloženo je uređeno posebnim zakonodavnim okvirom – Zakon o udrugama (Narodne novine, broj 74/14, 70/17, 98/19, 151/22) |
| 38 | Udruga „Delta” | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | Hrvatska je potpisnica Europske povelje za rad s mladima (tzv. Bonski proces) te predlažemo da se cijelo poglavlje rada s mladima jače usmjeri na definiranje nacionalnih ciljeva s obzirom na ciljeve postavljene u tom europskom dokumentu, pri čemu je veći naglasak potrebno postaviti na sam razvoj rada s mladima kao profesije, što nije predmet niti jednog cilja ili mjere, a važan je preduvjet za ostvarivanje ostalih. Također, kako bi se slijedili europski trendovi predlažemo Program usmjeriti i na razvoj tzv. intersekcijskom pristupu mladima, kako bi osigurali uključivanje mladih s manje mogućnosti i mladih u riziku od socijalne isključenosti, prije svega mladih pripadnika nacionalnih manjina, mladih niskog socioekonomskog statusa, mladih u riziku od siromaštva, mladih osoba s invaliditetom, mladih pripadnika i pripadica seksualnih i rodnih manjina, mladih migranata i migrantkinja. | Nije prihvaćen | U uvodnom dijelu Nacionalnog programa određuje se da će se politika za mlade i prioriteti utvrđeni Nacionalnim programom provoditi ciljem uspostavljanja ravnopravnosti i promicanja jednakih mogućnosti. U tom smislu, mladima u Hrvatskoj pristupat će bez diskriminacije na temelju rasne ili etničke pripadnosti, vjere, spolne orijentacije, nacionalnog ili društvenog podrijetla i invaliditeta. Svi mladi imat će jednak status i jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih prava i jednaku korist od ostvarenih rezultata. |
| 39 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | Smatramo da je fokus u cijelom tematskom području nepotrebno stavljen na samo tri oblika rada s mladima (rad s mladima u klubovima za mlade, centrima za mlade i informativnim centrima za mlade) čime su zanemareni drugi oblici rada s mladima koje je također potrebno prepoznati i podržati. Predlažemo da se mjera “3.1.3. Jačanje kapaciteta organizacija mladih i za mlade za rad s mladima” odnosi na sve oblike rada s mladima. Također, za istu mjeru predlažemo vrednovati i kvalitetu (broj mladih, broj provedenih evaluacija, rezultati evaluacija itd ), ne samo kvantitetu (broj dodijeljenih financijskih potpora). Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga uključujući i Udrugu za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce. | Nije prihvaćen | Ostali oblici rada s mladima su obuhvaćeni drugim mjerama (npr. mjerom 3.2.1., 3.2.6., 3.3.1., 3.3.2., 3.5.1.) |
| 40 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | Nedostaje mjera koja se tiče formaliziranja rada s mladima i koja bi definirala proces formaliziranja, u skladu s pozitivnim europskim praksama. Obzirom da je isto prepoznato u Nacrtu Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2020. - 2024. godine, nejasno je zašto je izostalo u novom Nacrtu. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga uključujući i Udrugu za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce. | Nije prihvaćen | Predmetni sadržaj bio je obuhvaćen projektom „Podrška razvoju i širenju rada s mladima u Hrvatskoj“ koji se provodio u razdoblju od 2020. do 2022. godine. Slijedom rezultata istraživanja provedenog u sklopu projekta i zaključaka, ne postoji potreba za donošenjem mjere ovoga tipa. |
| 41 | OIP Posejdon | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | OIP Posejdon podržava komentare koji su proizašli iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split, a u kojoj je sudjelovao i OIP Posejdon. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 42 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | Nedostaje mjera koja se tiče formaliziranja rada s mladima i koja bi definirala proces formaliziranja, u skladu s pozitivnim europskim praksama. Obzirom da je isto prepoznato u Nacrtu Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine, nejasno je zašto je izostalo u novom Nacrtu. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Nije prihvaćen | Predmetni sadržaj bio je obuhvaćen projektom „Podrška razvoju i širenju rada s mladima u Hrvatskoj“ koji se provodio u razdoblju od 2020. do 2022. godine. Slijedom rezultata istraživanja provedenog u sklopu projekta i zaključaka, ne postoji potreba za donošenjem mjere ovoga tipa. |
| 43 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | Potrebno je unaprijediti standard kvalitete rada s mladima generalno, ne samo u kontekstu djelovanja centara, klubova i info centara za mlade. Predlažemo mjeru “3.1.2. Unapređenje standarda kvalitete djelovanja centara, klubova i info centara za mlade” promijeniti na način da će uvažiti postojanje i drugih oblika rada s mladima. Također, da uvaži postojanje sustava osiguravanja kvalitete neformalnih obrazovnih programa u organizacijama civilnog društva “SKOCKANO”. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Nije prihvaćen | Ostali oblici rada s mladima su obuhvaćeni drugim mjerama (npr. mjerom 3.2.1., 3.2.6., 3.3.1., 3.3.2., 3.5.1.). |
| 44 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.1. Rad s mladima | Smatramo da je fokus u cijelom tematskom području nepotrebno stavljen na samo tri oblika rada s mladima (rad s mladima u klubovima za mlade, centrima za mlade i informativnim centrima za mlade) čime su zanemareni drugi oblici rada s mladima koje je također potrebno prepoznati i podržati. Predlažemo da se mjera “3.1.3. Jačanje kapaciteta organizacija mladih i za mlade za rad s mladima” odnosi na sve oblike rada s mladima. Također, za istu mjeru predlažemo vrednovati i kvalitetu (broj mladih, broj provedenih evaluacija, rezultati evaluacija i slično), ne samo kvantitetu (broj dodijeljenih financijskih potpora). Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Nije prihvaćen | Ostali oblici rada s mladima su obuhvaćeni drugim mjerama (npr. mjerom 3.2.1., 3.2.6., 3.3.1., 3.3.2., 3.5.1.). |
| 45 | Organizacija Status M | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Predviđena sredstva za provedbu Mjere 3.2.1. gotovo su istovjetna iznosu koji je raspodijeljen javnim pozivom u 2022. godini. Također, Nacrtom se predviđa identični iznos sredstava sve do 2025. godine. To u potpunosti dokida razvojni moment u području aktivnog sudjelovanja mladih u društvu. Osim toga, nije jasno kako se istim sredstvima očekuje povećanje broja dodijeljenih financijskih potpora za provedbu projekata udruga mladih i za mlade, s 8 na 16 u 2025. godini. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 46 | Udruga „Delta” | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Mjera 3.2.5. Osim detektirane potrebe za edukacijom članova i članica savjeta mladih, nužno je da izrađeni digitalni obrazovni program bude namijenjen i predstavnicima i predstavnicama JLP(R)S-ova koji rade sa savjetima mladih. Potrebna je edukacija za predstavnike i predstavnice JLP(R)S-ova, pogotovo o stvaranju motivirajućeg okruženja za rad savjeta mladih i/ili stjecanje vještina za bolje razumijevanje i rješavanje čimbenika koji dovode do slab(ij)e motivacije članova i članica savjeta mladih. Prema rezultatima istraživanja provedenog u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje”, samo trećina ispitanih predstavnika i predstavnica JLP(R)S-ova polazilo je neku vrstu edukacije za rad s mladima. Iako ispitani predstavnici i predstavnice JLP(R)S-ova pozitivno gledaju na participaciju mladih i motivirani su za rad sa savjetima mladih, manje od trećine pokazalo je znanje o Zakonom propisanim zadaćama savjeta mladih po članku 13. Zakona o savjetima mladih. Pri opisu najvećih uspjeha svojih savjeta mladih, samo polovica predstavnika i predstavnica JLP(R)S-ova navelo je aktivnosti koji odgovaraju zakonski propisanom cilju i svrsi savjeta mladih. Navedeno ukazuje na mogućnost da značajan broj JLP(R)S-ova smatra savjete mladih organizacijskim i provedbenim tijelima koji se bave poslovima koji bi trebali biti u domeni civilnog društva ili drugih organizacija u lokalnim zajednicama. Nadalje, kroz odgovor na pitanje o načinu uključivanja savjeta mladih u praćenje provedbe lokalnog programa za mlade, čak 40% predstavnika i predstavnica JLP(R)S-ova, koji su na pitanje odgovorili, ponudili su odgovore koji zapravo ne nude odgovor na postavljeno pitanje, što upućuje na nerazumijevanje uloge savjeta mladih, procesa praćenja ili svrhe lokalnih programa za mlade općenito. _ Ovaj komentar proizašao je iz diskusije unutar projektnog tima projekta „Savjeti mladih - kako dalje?”. Projekt provodi Info zona u partnerstvu s Udrugom „Delta”, Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom općinom Lindesnes. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr. | Nije prihvaćen | Edukaciju predstavnika JLP(R)S-a koji rade sa savjetima mladih provodila je Državne škole za javnu upravu, a po potrebi će se provoditi i ubuduće. |
| 47 | Udruga „Delta” | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Mjera 3.2.5. Pohvaljuje se mjera kojom se nastoji osigurati uvjete za edukacijom članova i članica savjeta mladih o djelokrugu rada savjeta mladih i drugim pitanjima koja su značajna za djelovanje savjeta mladih. Prema rezultatima istraživanja provedenog u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje”, zabrinjava podatak da gotovo 70% članova i članica savjeta nikada nije polazilo edukacije i/ili usavršavanja za rad u savjetu mladih. Svi sudionici i sudionice fokusnih grupa istraživanja suglasni su u želji za boljom edukacijom samih članova i članica savjeta mladih. Kada se usporedi ukupan broj analiziranih aktivnosti iz programa savjeta mladih za 2023. godinu (169) s brojem aktivnosti koje su u duhu svrhe i cilja djelovanja savjeta mladih (111) ili onima koje se nedvosmisleno odnose na neku od aktivnosti propisanih kao obavezne u članku 19., stavak (2) Zakona o savjetima mladih (67), dolazi se do brojeva koji upućuju na raskorak: savjeti mladih često provode aktivnosti koje nisu u djelokrugu njihovog rada, za što troše i određenu količinu financijskih sredstava: čak 37% analiziranih proračuna savjeta mladih. Pri definiranju uloge savjeta mladih u upitniku za članove i članice savjeta mladih, većina samih članova i članica savjeta mladih navodi definiciju koja odražava cilj i svrhu savjeta mladih. Kada se njihovi odgovori pak analiziraju detaljnije, samo trećina članova i članica savjeta mladih kroz definiciju rada savjeta mladih pokazuje da su upoznati s njegovim osnovnim zadaćama prema članku 19. Zakona o savjetima mladih. Pri isticanju uspješnih aktivnosti svog savjeta mladih, samo se polovica ispitanika i ispitanica pohvalila onim aktivnostima koje zaista i pripadaju djelokrugu rada savjeta mladih. S jedne strane to može odražavati njihovu neinformiranost o vlastitoj ulozi, s druge strane preuzimanje uloge organizatora i organizatorica aktivnosti u manjim sredinama bez jake civilne scene. Također, u nekim slučajevima takvi rezultati mogu odražavati i provedbu nerealno postavljenih očekivanja od strane JLP(R)S-ova koji savjete mladih gledaju kao izvoditelje svojih politika za mlade. _ Ovaj komentar proizašao je iz diskusije unutar projektnog tima projekta „Savjeti mladih - kako dalje?”. Projekt provodi Info zona u partnerstvu s Udrugom „Delta”, Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom općinom Lindesnes. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 48 | Udruga „Delta” | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Mjera 3.2.4. Pohvaljuje se nastojanje da se mjerom potakne mlade na veće uključivanje u rad savjeta mladih. Međutim, prema rezultatima istraživanja provedenog u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje”, kao odgovor na pitanje koje su prepreke osnivanja savjeta mladih i kako na njih odgovoriti, najveći broj ispitanih predstavnika i predstavnica JLP(R)S-ova ističe potrebu edukacije potencijalnih članova i članica savjeta mladih uoči raspisivanja javnog poziva za isticanjem kandidatura za savjet mladih. Sukladno tome, umjesto izrađenih i distribuiranih video uradaka, predlaže se da se u svrhu provedbe mjere osigura financijska potpora za edukacije o ulozi savjeta mladih za potencijalne članove i članice savjeta mladih. _ Ovaj komentar proizašao je iz diskusije unutar projektnog tima projekta „Savjeti mladih - kako dalje?”. Projekt provodi Info zona u partnerstvu s Udrugom „Delta”, Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom općinom Lindesnes. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 49 | Udruga „Delta” | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Mjera 3.2.3. Pohvaljuje se poticanje sudjelovanja mladih (s manje mogućnosti) u procesu osmišljavanja mjera i aktivnosti u sklopu definiranja lokalne i područne (regionalne) politike usmjerene mladima. Predlaže se da se kroz projektne aktivnosti izrade i praćenja lokalnih i područnih (regionalnih) programa za mlade proaktivnije uključe i članovi i članice savjeta mladih s obzirom da je zagovaranje uvođenja politika za mlade jedna od osnovnih zadaća savjeta mladih prema Zakonu o savjetima mladih. Prema rezultatima istraživanja provedenog u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje”, kroz odgovor na pitanje o načinu uključivanja savjeta mladih u praćenje provedbe lokalnog programa za mlade, čak 40% (14 od 34) predstavnika i predstavnica JLP(R)S-ova, koji su na pitanje odgovorili, dali su odgovore koji zapravo ne nude odgovor na postavljeno pitanje. Navedeno upućuje na nerazumijevanje uloge savjeta mladih, procesa praćenja ili svrhe lokalnih programa za mlade općenito. Nadalje, preko petine predstavnika i predstavnica JLP(R)S-ova (8 od 34) opisuju aktivnosti koje se ne može izravno povezati s istinskim praćenjem provedbe lokalnih programa za mlade. Samo oko četvrtine (9 od 34) ispitanih predstavnika i predstavnica JLP(R)S-ova navode da uprava i savjet mladih prate provedbu lokalnih programa za mlade u suradničkom odnosu. Na tom tragu, iznimno mali broj članova i članica savjeta mladih navodi aktivnosti koje odražavaju istinsko praćenje provedbe (3 od 33) ili evaluacije lokalnih programa za mlade (2 od 33). Članovi i članice savjeta mladih iz sredina koje nemaju program za mlade najviše spominju potrebu za podrškom i to kroz edukaciju članova i članica savjeta mladih o izradi i metodama praćenja lokalnih i područnih (regionalnih) programa za mlade. _ Ovaj komentar proizašao je iz diskusije unutar projektnog tima projekta „Savjeti mladih - kako dalje?”. Projekt provodi Info zona u partnerstvu s Udrugom „Delta”, Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom općinom Lindesnes. Više informacija o projektu dostupno je na www.kakodalje.hr. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 50 | Udruga „Delta” | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Komentare u tematskom području 3.2. Participacija mladih u društvu temeljili smo na rezultatima istraživanja o iskustvima, stanju i potrebama članova i članica savjeta mladih te predstavnika i predstavnica JLP(R)S-ova zaduženih za rad sa savjetima mladih. Istraživanje je provedeno od rujna 2022. do siječnja 2023. godine. Upitniku za predstavnike i predstavnce JLP(R)S-ova pristupilo je ukupno 194 osoba od čega ih je 146 ispunilo neke dijelove upitnika. Upitniku za članove i članice savjeta mladih pristupilo je ukupno 200 osoba od čega ih je 118 ispunilo neke dijelove upitnika. Osim upitnika za predstavnike i predstavnice JLP(R)S-ova i članove i članice savjeta mladih, provedene su i 4 fokusne grupe za članove i članice savjeta mladih, a istraživanjem je obuhvaćena i analiza 13 programa rada i 9 financijskih planova rada savjeta mladih za 2023. godinu s područja cijele Hrvatske. Istraživanje je provedeno kao jedna od aktivnosti projekta „Savjeti mladih - kako dalje?” kojeg provodi Info zona u partnerstvu s Udrugom „Delta”, Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj te norveškom općinom Lindesnes. Projekt „Savjeti mladih – kako dalje?“ je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova, a vrijednost projekta je 75.000,00 €. U opisu Zakona o savjetima mladih kao ključnog okvira za uključivanje mladih u donošenje odluka, predlaže se koristiti recentne podatke iz Godišnjeg izvješća Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade o praćenju provedbe Zakona o savjetima mladih. Prema posljednjem izvješću, u 2021. godini u Republici Hrvatskoj bilo je aktivno 12,6% savjeta mladih (pri čemu su „aktivni savjeti mladih“ imali barem jednu sjednicu u 6 mjeseci, usvojen program rada, ostvarili konkretne rezultate u suradnji s predstavničkim i/ili izvršnim tijelom ili sudjelovali u programskim aktivnostima). Čak 78% JLP(R)S-ova u 2021. godini bilo je bez savjeta mladih. U usporedbi s 2020. godinom kada je aktivno djelovalo 86 savjeta mladih uočava se pad broja aktivnih savjeta mladih (73) - najmanje aktivnih je u općinama, zatim gradovima, pri čemu je najbolje stanje na županijskoj razini. Ovi podaci pokazuju kako je potrebno da Središnji državni ured za demografiju i mlade proaktivnije prati one jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje nemaju konstituiran savjet mladih kako bi im se pružila potrebna podrška i smjernice za efikasniju provedbu Zakona. Preliminarni rezultati istraživanja provedenog u sklopu projekta „Savjeti mladih - kako dalje?“ o potrebama predstavnika/ca JLP(R)S-ova u radu sa savjetima mladih upućuju na zaključak kako JLP(R)S-ovi imaju potrebu za podrškom u stvaranju motivirajućeg okruženja za rad savjeta mladih i/ili stjecanje vještina za bolje razumijevanje i rješavanje čimbenika koji dovode do slab(ij)e motivacije članova/ica savjeta mladih (23, 32%, N=78). Kada ih se pitalo o razlozima zbog kojih nemaju osnovan savjet mladih, predstavnici/e JLP(R)S-ova (n=16) izrazili su kako im za to nedostaje ljudskih kapaciteta (n=4), financijskih kapaciteta (n=4), kako nema puno mladih na njihovom području (n=3) ili kako mladi nisu zainteresirani za savjet mladih (n=3). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 51 | Ambidekster Klub | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Budući da je razina participacije povezana s kompetencijama za participaciju, osnovne mjere za ovo područje bi trebale biti sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole te podrška neformalnim programima građanskog obrazovanja kao i programima društvenog angažmana i volontiranja mladih. Također, Ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih razvoja obuhvaćaju okolišne ciljeve, ali i održivu ekonomiju te socijalne ciljeve vezane uz borbu protiv siromaštva i socijalne siključenosti za koje mladi također pokazuju značajan interes koji je ovim programom potrebno podržati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 52 | Ured pučke pravobraniteljice | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Pravo na sudjelovanje u procesima donošenja odluka kodificirano je nizom međunarodnih instrumenata visoke razine, primjerice, čl. 21. Opće deklaracije o ljudskim pravima UN-a i čl. 25. Međunarodnoga pakta o građanskim i političkim pravima. Pravo na participaciju donositeljima odluka osigurava potpunije informacije (činjenice, podatke, perspektive), koje, ako su u proces uključene raznolike skupine dionike, odražavaju i njihove potrebe. To, pak, može rezultirati kvalitetnijim odlukama nad kojim njihovi adresati osjećaju i veći stupanj „vlasništva“. Uključivanjem građana/ki u donošenje odluka jača se i njihova vještina osmišljavanja rješenja za probleme s kojima se pojedine njihove zajednice susreću. U kontekstu mladih, to je prilika da sudjeluju u kreiranju politika koje utječu na različite aspekte njihovih života na lokalnoj i regionalnoj razini, da donositelji odluka imaju jasnije i potpunije uvide u njihove potrebe te da te potrebe onda budu i kvalitetnije adresirane. Pa ipak, kako se i u samome opisu stanja u Nacrtu nacionalnoga programa ističe, rezultati do sada provedenih istraživanja u ovome području pokazuju kako su razine političke pismenosti i političke participacije mladih u Republici Hrvatskoj niske. Pozdravljamo, stoga, prepoznavanje važnosti participacije mladih i njeno uključivanje kao jednoga od prioritetnih područja ovoga Nacrta. Pa ipak, kada se radi o mjerama predviđenima za ostvarenje ovoga cilja, primjetno je stavljanje naglaska na savjete mladih, kao jedan u Republici Hrvatskoj već uspostavljen način participacije mladih u kreiranju regionalnih i lokalnih politika, no koji do sada nije sasvim ostvario svoju svrhu. Prema podacima iz Godišnjega izvješća o praćenju provedbe Zakona o savjetima mladih u 2021. godini SDUDM-a, u 2021. godini u Republici Hrvatskoj bila su aktivna 73 od ukupno 127 osnovanih savjeta mladih, a savjeti mladih aktivno su djelovali u Gradu Zagrebu i 12 hrvatskih županija, zatim u 38 gradova i 22 općine. Navedene brojke treba gledati u svjetlu činjenice da je u Republici Hrvatskoj ustrojeno sveukupno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Između ostalog, upravo iz ovih razloga u procesu donošenja je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih. Stoga, u srednjeročnome periodu, a ukoliko to već nije na taj način učinjeno, smatramo da bi korisno bilo široko mapiranje potreba mladih kada se o participaciji radi (tj., kakve načine i kanale participacije oni vide kao važne) po različitim regijama RH (kako bi se u obzir uzele i regionalne razlike), što bi u konačnici za cilj imalo i osmišljavanje potencijalnih drukčijih načina i modela uključivanja mladih u procese donošenja odluka. Dugoročno, a s obzirom na to da su istraživanja pokazala kako interes i volja mladih za participacijom korespondira stupnju njihove građanske i političke pismenosti, kao rješenje problema niske participacije mladih u ovome ali i drugim oblicima političke participacije vidimo jačanje građanskoga odgoja i obrazovanja (shvaćenoga tako da uključuje i odgoj i obrazovanje o ljudskim pravima i jednakosti) na svim razinama obrazovnoga sustava te pružanje takvoga vida obrazovanja i edukacije i onim mladima koji (više) nisu u obrazovnome sustavu, te bi stoga bilo važno da ovaj Nacrt uključi mjere vezane uz jačanje građanske pismenosti mladih i obrazovanje za ljudska prava. Potrebu za potonje dvije aktivnosti podupiru i rezultati istraživanja koji se navode u opisu stanja u samome Nacrtu, a prema kojima „većina mladih za važnog aktera u poticanju na participaciju smatra internetske forume i društvene mreže (56%)“, a „[m]obilizacijski potencijal obrazovnom sustavu pripisuje svaki drugi mladi ispitanik“ (str. 9. Nacrta). Smatramo i da među mjerama nedostaju one koje su usmjerene na same institucije, a koje bi za cilj imale osvještavanje i prepoznavanje uključivanja mladih u procese donošenja javnih politika, poput politika usmjerenih na stanovanje, suzbijanje siromaštva, integraciju i slične. Vezano uz Mjeru 3.2.1. Pružanje podrške i poticanje aktivnog sudjelovanja mladih u društvu, nije jasno na koji način predviđeni indikator provedbe, odnosno broj dodijeljenih financijskih potpora za provedbu projekata, pokazuje povećanje razine političke kompetencije mladih i njihovu osnaženost za participaciju. Vezano uz Mjeru 3.2.3. Poticanje definiranja lokalne i područne (regionalne) politike usmjerene mladima, predlažemo da pokazatelj rezultata bude broj lokalnih i područnih programa za mlade, a u Mjeri 3.2.8. da se kao indikator postavi broj mladih uključenih u kreativno i umjetničko stvaralaštvo. U opisu Mjere 3.2.4. Poticanje mladih na uključivanje u rad savjeta spominje se podizanje svijesti mladih o važnosti sudjelovanja u radu savjeta mladih te sudjelovanja u procesu odlučivanja o pitanjima od interesa za mlade na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, kao i sudjelovanja u izradi lokalnih programa za mlade korištenjem „medijskih alata“. No, u pokazateljima rezultata spominju se samo „video uradci“, što je vrlo uzak medijski segment i ne uključuje Internet kao trenutno vjerojatno najrašireniji oblik konzumiranja medijskih sadržaja u mladoj populaciji. Kada se radi o Mjeri 3.2.5. Osiguravanje uvjeta za unaprjeđenje rada savjeta mladih, predlažemo dodati i mjeru koja bi bila usmjerena na upoznavanje opće populacije mladih u JLRS-ovima s djelokrugom rada i drugim pitanjima značajnim za djelovanje savjeta mladih kako bi ih se motiviralo na uključivanje u njihov rad, a ne samo one koji su već u savjetima. Mjeru 3.2.7. Poticanje mladih na promoviranje zaštite okoliša predlažemo formulirati kao poticanje mladih na zaštitu okoliša, te predvidjeti konkretne aktivnosti koje tome cilju doprinose (npr. čišćenje okoliša, pošumljavanje, i sl.). Kada se radi o Mjeri 3.2.9. Osiguravanje podrške u radu mladog UN delegata, predlažemo da se proces njegova/njenoga izbora uključe i predstavnici mladih. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 53 | DKolektiv - organizacija za društveni razvoj | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Nacionalni program za razvoj volonterstva je u pripremi od 2013. godine. Do sada smo imali nekoliko krugova javne rasprave i uvijek je ostalo samo na Nacrtu. Sad je u pripremi novi Nacrt za razdoblje 2023-2026 , ali to je još uvijek u procesu. Istina je da su dosadašnji prijedlozi imali ciljeve i mjere posvećene odgoju i obrazovanju mladih za volontiranje, ali to nikako ne može biti razlog, a logikom kreiranja javnih politika ne bi niti trebalo, da državni ured specijaliziran za pitanja mladih ne kreira ciljane mjere razvoja kulture volontiranja. Dakle, i jedan i drugi nacionalni program trebaju imati komplementarne mjere koje će predviđati suradnju ključnih dionika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 54 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Mjera 3.2.10. Osiguravanje podrške u razmjeni iskustava i povezivanju savjeta mladih na nacionalnoj razini - Mjera je nažalost svedena na jednogodišnje održavanje konferencije savjeta za mlade propuštajući priliku za aktivnije promoviranje savjeta mladih, povećanja njihova broja te povećanja aktivno uključenih mladih u njihov rad. Prijedlog poboljšanju mjere 3.2.10. treba usmjeriti na promišljanje o kvalitativnim pokazateljima, odnosno ishodima ove konferencije. Potrebno je da proces razmjene iskustva i povezivanja savjeta mladih na nacionalnoj razini izrodi određene preporuke za jedinice lokalne, područne i regionalne samouprave; da dođe do prepoznavanja izazova i problema s kojima se susreću savjeti mladih i razvoja smjernica koje će pridonijeti promociji i vidljivosti savjeta mladih, ali i razviti modele rada s mladima. Nužno je razraditi pokazatelje rezultata za provedbu mjere 3.2.10. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 55 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | U mjeri 3.2.9. kod suradnika u provedbi predlažemo dodati: "članovi Savjeta za mlade Vlade RH iz redova udruga mladih" Argumentacija: U duhu participacije mladih u društvu, predlažemo da članovi Savjeta za mlade Vlade RH iz redova udruga mladih imaju pravo glasa u procesu izbora mladog delegata_kinje pri UN-u. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 56 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Mjera 3.2.9. Osiguravanje podrške u radu mladog UN delegata - Cjelokupna mjera nažalost ne prikazuje da postoje jasno definirani kriteriji po kojima se definira UN delegat ili delegatkinja. Nadalje, općenito u funkciji mladog UN delegata_kinje i ovoj mjeri nedostaje generalna promocija i pozivanje šire populacije mladih kao bi znali za postojanje ove funkcije, kako se kandidirati i kako biti izabran te što sve UN delegat_kinja radi. Nadalje, osim osiguravanja podrške u radu mladog UN delegata nedostaje evaluacija njegova rada koja bi bila široj javnosti dostupna te također ostaje i pitanje što njegov rad znači za lokalne mlade, mlade iz ruralnih područja i kako on pridonosi boljoj kvaliteti njihova života. Naš prijedlog je usmjeren da mladi UN delegat_kinja treba provoditi konzultacije s mladima na teme koju se mladima aktualne na međunarodnoj razini. Izostavljena je obaveza ovog oblika participacije prema (svim ostalim) mladima. U opisu rada delegata_kinje nejasno je kako isti saznanje o nacionalnom stavu ostalih mladih, kako dolazi do informacija, tko mentorira mladog delegata_kinja, te ostale nejasnoće koje su mogle biti ispravljene ovom mjerom. Na ovaj način, kroz ovu mjeru ista se svodi na pružanje financijske podrške putovanjima delegata_kinje bez jasne povezanosti s mladima u Republici Hrvatskoj, rada na njegovoj/njezinoj prepoznatosti na nacionalnoj razini. Jednako tako je prijedlog poboljšanja informiranja mladih o aktivnostima koje je delegat_kinja proveo, odnosno potrebno je poraditi da izvještavanje o radu se ne svede samo na jednu medijsku objavu na web stranicama SDUDM-a. Treba jasnije definirati kako mladi delegat_kinja dijeli svoja iskustva s mladima, kako izvještava o aktivnostima koje je proveo_la te koliki je utjecaj na mlade na nacionalnoj razini. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Nije prihvaćen | Javni poziv za izbor hrvatskog mladog delegata pri organizaciji Ujedinjenih naroda objavljuje se javno, sve aktivnosti delegata (i zamjenika delegata) su javno vidljive i promoviraju se na službenim stranicama Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, društvenim mrežama i u individualnim aktivnostima delegata (i zamjenika delegata). Izvještaji delegata objavljeni su u posebnim rubrikama na službenim stranicama Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade. |
| 57 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | 3.2.8. Poticanje kreativnog i umjetničkog izražavanja mladih - Predložena mjera ne predstavlja niti moment političke socijalizacije mladih niti potiče građansku participaciju mladih. Ističemo kako je aktivnost krajnje nejasna, nejasno je o kakvoj aktivnosti "Hrvatska očima mladih" se radi, kako je ista važna za mlade, kako će mladi biti informirani o njoj, zašto je (ne)važno da mladi sudjeluju u ovoj aktivnosti. Sveukupno je upitna vrijednost ove mjere te kako je ova aktivnost mjerljiva za participaciju mladih. Uvidom u pojašnjenje ovog natječaja (tzv. aktivnosti prema NPM-u) vidljivo je kako je isti namijenjen samo za redovne učenike i redovne studente. Ovom aktivnosti su u potpunosti isključene sve marginalizirane i ranjive skupine mladih (populacija NEET mladih primjerice) te je ista pri tome vrlo isključiva. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 58 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Mjera 3.2.7. Poticanje mladih na promoviranje zaštite okoliša - Apsolutno je porazno da u poglavlju usmjerenom na participaciju mladih već nekoliko mjera bude usmjereno na pojedinačne pokazatelje (npr. izradu samo videa, izradu samo jednog digitalnog obrazovnog programa) što dokazuje da je participacija mladih nedovoljno ozbiljno shvaćena, pa time i propuštena prilika za političku socijalizaciju mladih. Nacionalni program za mlade planiran je za period od 3 godine, a u mjeri 3.2.7. i Poticanje mladih na promoviranje zaštite okoliša planirano je financiranje samo kroz video uratke. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 59 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | 3.2.6. Promicanje održivog razvoja zajednice - Promicanje održivog razvoja zajednice, definirano prema 17 Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih razvoja, ne označava samo klimu i okoliš, već i druge elemente kao što je primjerice svijest o (štetnosti) industrije, pristupačna energija iz čistih izvora, očuvanje života na zemlji, ali i ciljevi vezani uz zajednicu (ljude), kao što su smanjenje nejednakosti, održiva potrošnja i proizvodnja, rodna ravnopravnost, itd. Mjera je kao i sve prethodne isključivo projektno, jednogodišnje zamišljena te pokazuje neozbiljnost ka pristupanju programske usmjerenosti na rješavanje nastalih štetnih klimatskih promjena te rada na promociji održivog razvoja zajednice. Jednako tako u predviđanju suradnika u provedbu, Središnji državni ured ne predviđa uključenje sve jačih i snažnijih inicijativa mladih za zaštitu okoliša koje su aktivne i u Hrvatskoj. Nadalje, pokazatelji rezultata su neprihvatljivi i besmisleni jer ne predviđaju kriterije, evaluacijske procese, načine mjerenja ublažavanja posljedica. Nažalost ali tvrdnja u strateški važnom dokumentu za sve mlade u Hrvatskoj "aktivnosti će se prilagoditi tako da ostavljaju što manji utjecaj (...)" zvuči kao da je mitigacija klimatskih promjena (da ne bi slučajno rekli krize) nešto usputno i kao da nije integralni i možda i prioritetni dio održivog razvoja ove zemlje. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Nije prihvaćen | Financijska sredstva za provedbu mjere osigurana su za vrijeme trajanje cjelokupnog Nacionalnog programa. |
| 60 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Mjera 3.2.5. Osiguravanje uvjeta za unaprjeđenje rada savjeta mladih - Prema posljednjem Godišnjem izvješću o praćenju provedbe Zakona o savjetima mladih, u Republici Hrvatskoj aktivno je manje od 13% savjeta mladih. U tom kontekstu pozitivno je što u ranije spomenutom istraživanju 77% ispitanika navodi da njihov JLP(R)S ima osobu zaduženu za rad sa savjetima mladih. Smatramo to praksom koju je potrebno dodatno poticati kako bi se povećao i broj aktivnih savjeta mladih i kvaliteta rada savjeta mladih. Jasno zakonsko određenje potaklo bi veći broj uprava da zaduži osobu za rad sa savjetima mladih. Osoba za rad sa savjetom mladih omogućava članovima savjeta mladih brže upoznavanje sa zakonodavnim okvirom, kvalitetniju komunikaciju sa zaposlenicima/ama JLP(R)S-a, kvalitetniju pripremu godišnjeg programa rada i financijskog plana rada kao i godišnjih izvještaja o radu, lakši prijelaz između dva mandata savjeta mladih pa time i kontinuitet u funkcioniranju. Također, javno komunicirana informacija o tome tko je zadužen za savjet mladih u pojedinom gradu, općini ili županiji olakšala bi bilo kakvo umrežavanje između savjeta te prikupljanje informacija o radu savjeta (i sam Središnji državni ured izjavio je nekoliko puta da ima problema s prikupljanjem podataka o radu savjeta mladih od strane JLR(P)S-ova jer u strukturi uprave nije jasno naznačeno tko je službenik za rad sa savjetom mladih). Zaključno ističemo da bi u mjeri 3.2.5. bilo potrebno predvidjeti ne samo prethodno navedenu osobu za rad sa savjetom mladih (kojoj bi mjesečna financijska sredstva trebala biti osigurana iz proračuna JL(R)S-a), već i model obrazovnog programa (online program ili priručnik) za nju. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Nije prihvaćen | U svakoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave poslovi se obavljaju u okviru upravnog tijela u čiji djelokrug ti poslovi spadaju. |
| 61 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Mjera 3.2.4. Poticanje mladih na uključivanje u rad savjeta mladih - Minimiziranje oblika za političku participaciju mladih kao što su savjeti mladih na nekoliko video uradaka i jednu aplikaciju pokazuje neozbiljnost i nebrigu za sustavnim bavljenjem savjetima mladih na lokalnim i regionalnim (područnim) razinama. Iskustvo rada Mreže mladih Hrvatske i njezinih članica sa savjetima mladih pokazuje da se mnogi osnuju bez daljnjeg aktivnog angažmana te stoga smatramo da je propuštanje prilike za podrobnije aktiviranje mladih za uključenje u iste te aktivno djelovanje istih krajnje neozbiljno. Savjeti mladih kao savjetodavna tijela mogu i trebaju biti važan oblik za političku participaciju mladih stoga bi njihov potencijal trebalo puno snažnije iskoristiti. Predlažemo mjeru kojom bi se osiguravalo povećanje vidljivosti savjeta mladih kod različitih dionika (udruga, vijeća učenika, studentski zborovi, itd.) o mogućnosti kandidiranja u rad Savjeta mladih. Mjera također ispušta mogućnost praćenja, kao što je primjetno i kroz cijeli NPM, barem tijekom trajanja provedbe Nacionalnog programa, povećanja broja novoosnovanih savjeta mladih, (općenito) broja uključenih mladih, povećanja broja mladih u rad savjeta mladih. Predlažemo uvođenje pokazatelja usmjerenog na praćenje zadovoljstva uključenih mladih u rad savjeta mladih te evaluaciju rada savjeta mladih (na razini kolika je njihova uključenost u rad gradskih/županijskih tijela). Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Nije prihvaćen | Rad savjeta mladih definiran je Zakonom o savjetima mladih (Narodne novine, broj 41/14). |
| 62 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Mjera 3.2.3. Poticanje definiranja lokalne i područne (regionalne) politike usmjerene mladima - Mjera 3.2.3. isključivo je financijska jednogodišnja projektna potpora s vrlo malim predviđenim iznosom na godišnjoj razini, ali i trogodišnjoj. Iznosi sugeriraju da bi od očekivanih 10 gradova/programa svatko dobio iznos od oko 2.650 eura što je nedovoljni poticaj za prijavu na natječaj, ali i kvalitetnu provedbu cjelokupnog procesa izrade lokalnih i područnih (regionalnih) programa za mlade. Nadalje, SDUDM ne predviđa zadavanje kriterija niti razmatra mogućnost provedbe višegodišnjih programa. Navođenje što će sve projektne aktivnosti omogućiti mladima, bez predviđenog uključivanja mladih isključivo je postavljanje kriterije za suradnike u provedbi bez kriterija kvalitete tih projekata. Dodatno, predviđeni iznosi za financiranje su iznimno mali za kvalitetno pristupanje izradi lokalnih programa za mlade u cijelom svom ciklusu (ispitivanja potreba i interesa mladih; djelovanja radne grupe za izradu programa; evaluiranje provedbe i uspješnosti programa; itd.). Iznose je potrebno povećati ako se istinski namjerava pružiti podrška JLRS-ovima u izradi lokalnih programa za mlade uz NEIZOSTAVNO participativno uključivanje mladih kroz cijeli proces (od traženja mišljenja, sudjelovanja u radu radnih grupa, evaluirana kreiranog programa, sudjelovanja u provedbi programa, itd.). I zaključno, uvjetovanje osmišljavanje lokalnih programa za mlade s mjerama za ublažavanje posljedica klimatskih promjena na okoliš je kontradiktorno participaciji mladih koja uključuje ispitivanje njihovih potreba, interesa i problema - odnosno, mladi mogu jednako tako navesti kako im okolišna pitanja nisu važna. Važno je poticati informiranje mladih da su okolišna i klimatska pitanja nužna, no uvjetovanje financiranja lokalnih programa za mlade ako uključuju i ovo pitanje jer kontradiktorno samo po sebi. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Nije prihvaćen | Predviđeni financijski iznos za provedbu mjere dodatan je poticaj i podrška JLP(R)S u izradi lokalnih programa za mlade, a izrada ovog strateškog dokumenta u nadležnosti je JLP(R)S. |
| 63 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Mjera 3.2.2. Stvaranje poticajnog okruženja za provedbu Dijaloga EU-a s mladima - Broj uključenih mladih u proces Dijaloga EU s mladima može vrlo lako iznositi i 1 (jedan). Važniji pokazatelj bio bi komparativne prirode, odnosno usporedba povećanja broja uključenih mladih u aktivnosti provedbe DEUM-a. Čisti kvantitativni, bez kvalitativnih pokazatelja je isprazan i projektno orijentiran. Dodatno, posjeduje li SDUDM za svaki pojedini ciklus za Hrvatsku pokazatelj koliko mladih je bilo uključeno u kojem ciklusu? Na ovaj način broj uključenih mladih počiva samo na pokazatelju iskazanom kroz projektno sufinanciranje na čemu u suštini i počiva ova predložena mjera. Prijedlog za mjeru 3.2.2. je dodatno promisliti o aktivnostima usmjerenima na promociju DEUM-a na svim razinama (ne samo kod mladih, nego i kod odgojno-obrazovnih ustanova, udruga mladih i za mlade) kao što je upotreba digitalnih alata i kanala te on-site promocija DEUM-a. Jednako tako je neizostavno raditi na vraćanju informacija mladima o postignuću njihovog angažmana. Mlade osobe ističu da im je potrebno dobiti povratne informacije da li je njihovo uključenje "urodilo plodom", kako jest i koje su konkretne promjene nastale nakon njihovog sudjelovanja u provedbi konzultacija DEUM-a. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 64 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Mjera 3.2.1. Pružanje podrške i poticanje aktivnog sudjelovanja mladih u društvu - Iznosi predviđeni za 3.2.1. mjeru su financijski niski, posebice s obzirom na trenutnu inflaciju i povećanje životnih troškova koji će rasti dodatno s obzirom na trogodišnje razdoblje provedbe NPM-a. Prema očekivanim i krajnjim pokazateljima vrijednosti od početka do kraja provedbe ovog NPM-a predviđa se financiranje 8 projekata/udruga u 2023., te 16 projekata/udruga u 2025. godini BEZ vidljivog povećanja iznosa na godišnjoj razini. Navedeno predstavlja povećanje od 100% bez povećanja iznosa financiranja. Sumnjamo u kvalitetu provedbe projekata u odnosu na predviđene male iznose (što je samo oko 5.806 eura po projektu). Do sada je SDUDM ovim financijskim potporama financirao tematska područja: Centre za mlade, Lokalne/regionalne info centre za mlade, Prevenciju nasilja među mladima, Aktivnosti za mlade na potresom pogođenim područjima, itd. Mala financijska sredstava dovode do nestabilnosti projekata, upitnosti provedbe višegodišnjih programa udruga (npr. Centri za mlade), smanjenje aktivnosti za mlade u lokalnim zajednicama. Iz tih razloga preporučujemo proporcionalno povećanje financijskih sredstava na godišnjoj razini u skladu s predviđanjima inflacijskih kretanja. I za kraj, vezano uz financijska sredstva, ističemo bojazan utemeljenu na dosadašnjem iskustvu Mreže mladih Hrvatske i njezinih članica (regionalno raširenih diljem cijele Hrvatske) da se raspodjela financijskih sredstava neće ravnomjerno i ravnopravno regionalno raspoređivati. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 65 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Referirajući se na dio 3.2.1. Djelotvornije uključivanje mladih u donošenje odluka - Dodatni prijedlog za Nacionalni program za mlade je dodatna usmjerenost na JLRS i preporuka da isti započnu s radom na uspostavljanju Odbora za mlade. Odbori za mlade bi bila radna tijela županijskih/ gradskih/ općinskih vijeća na kojima sudjeluju predstavnici_ce županijskih/gradskih vijeća, ali i članovi_ce udruga mladih/za mlade, predstavnici_ce radnika_ca s mladima (osobe koje rade s mladima) predstavnik_ca građana te prestavnik_ca Savjeta mladih. Kao dobar primjer se ističe Grad Varaždin i djelovanje ovakvog primjera Odbora za mlade koje djeluje od 2021. godine i bavio se donošenjem lokalnog programa za mlade, u suradnji sa Savjetom mladih. Primjer dobre prakse je i Grad Opatija. Dodajemo da je nužno paziti da se Odbori za mlade trebaju osnivati prema unaprijed javno definiranim i transparentnim kriterijima kako bi se osiguralo kvalitetno djelovanje istih. Jednako tako Odbori za mlade mogu biti privremeno rješenje u gradovima ili općinama u kojima je otežano uspostaviti Savjet mladih zbog nedovoljnog broja mladih osoba za kandidaturu u rad Savjeta mladih. Drugi prijedlog za JRLS moguć je u smjeru uvrštavanja participativnog proračuna za mlade u županijske/ gradske proračune. Participativan proračun za mlade direktno omogućuje sudjelovanje mladih kroz predlaganje sadržaja i ideja, pri čemu bi se mladima moglo omogućiti izlazak na izbore i glasanje za najbolje prijedloge. Na predloženi način bi se poticala demokratska participacija na lokalnoj razini, mlade osobe se uključivalo te bi se financiralo projekte koje same mlade osobe prepoznaju kao potrebne i vrijedne, financiranje neformalnih inicijativa mladih. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Nije prihvaćen | Sudjelovanje mladih u odlučivanju o upravljanju javnim poslovima od interesa i značaja za mlade na lokalnoj i regionalnoj razini propisano je Zakonom o savjetima mladih (Narodne novine, broj 41/14). |
| 66 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Referirajući se na dio 3.2.1. Djelotvornije uključivanje mladih u donošenje odluka - područje "Djelotvornije uključivanje mladih u donošenje odluka" s predloženim mjerama usmjereno je samo na dva oblika participacije mladih, odnosno na a) savjete mladih i b) Mladi delegat pri UN-u. Preporučljivo bi bilo razmisliti i o poticanju aktivnijeg djelovanju drugih oblika društvene i političke participacije mladih kao što su: a) Vijeća učenika i poboljšanje njihovog funkcioniranja, b) promoviranje volonterstva, c) poticanje mladih na uključenja u rad udruga mladih, d) promicanje neformalnog političkog sudjelovanja mladih u vidu neformalnih inicijativa mladih (promicanje aktivizma mladih na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini). Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 67 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | U dijelu uvoda koji se referira na rad Savjeta za mlade Vlade RH - Ističemo javno dostupan podatak kako mlade osobe u Savjetu za mlade Vlade Republike Hrvatske čine od jedne trećine do jedva jedne polovine članova tog tijela, dok su ostali predstavnici_ce iz ministarstava, državnih institucija i tijela. Tako je primjerice predviđeno samo 8 predstavnika_ca udruga mladih i za mlade. Smatramo da je potrebno težiti zajedničkom upravljanju (co-management) sistemu gdje su mladi i predstavnici institucija paritetom izjednačeni po broju predstavnika, po uzoru na neka druga tijela koja uključuje mlade osobe, na primjer Savjet za mlade Vijeća Europe. Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_03_26_572.html Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 68 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | U dijelu koji se referira praćenje podataka o radu savjeta mladih - Prema Godišnjem izvješću Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade o praćenju provedbe Zakona o savjetima mladih u 2021. godini u Republici Hrvatskoj bilo je aktivno 12,6% savjeta mladih (barem jedna sjednica u 6 mjeseci, usvojen program rada, konkretni rezultati u suradnji s predstavničkim i/ili izvršnim tijelom ili sudjelovali u programskim aktivnostima). Čak 78% JLP(R)S-ova u 2021. godini bilo je bez savjeta mladih. U usporedbi s 2020. godinom kada je aktivno djelovalo 86 savjeta mladih uočava se pad broja aktivnih savjeta mladih (73) - najmanje aktivnih je u općinama, zatim gradovima, pri čemu je najbolje stanje na županijskoj razini. Ovi podaci pokazuju kako je potrebno da Središnji državni ured za demografiju i mlade aktivnije, jače i konkretnije potakne rad savjeta mladih na svim razinama (općinska/gradska/županijska); rad koji se neće svoditi samo na promociju postojanja savjeta mladih. Potrebne su konkretne radnje i aktivnosti koje će poticati i održavati aktivan rad svih savjeta mladih. Izvor: https://demografijaimladi.gov.hr/UserDocsImages/Dokumenti/Godišnje%20izvješće%20o%20praćenju%20provedbe%20Zakona%20o%20savjetima%20mladih%20u%202021.%20godini.pdf Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 69 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Referirajući se na "Nešto recentnije istraživanje Eurobarometra.." - Smatramo kako bi bilo korisno upotrijebiti ipak godištem recentnija istraživanja od onih iz 2017. godine i prije pojave pandemije korona virusa te sve više rastuće inflacije koja će vrlo moguće imati jednako razorne posljedice na mlade kao i ekonomska kriza 2008. godine. Preporučujemo potražiti istraživanja i podatke novijeg datuma, a kao jedno od istraživanja ističemo ono Europske komisije (2019.) naziva "How do we build a stronger, more united Europe? The views of young people" koje primjerice navodi kako su mladi u Hrvatskoj, vezano uz sudjelovanje u volonterskim aktivnostima i projektima lokalne zajednice spremni sudjelovati u svega 37% slučajeva. Mladi u Hrvatskoj jednako tako ne sudjeluju u studentskim organizacijama ili udrugama mladih - odnosno sudjeluju samo u 26% slučajeva. Isto istraživanje navodi da samo manjina ispitanika_ca u svakoj ispitanoj zemlji, pa tako i Hrvatskoj (8%), sudjelovala je u političkim pokretima, stankama i sindikatima. Izvor: https://europa.eu/eurobarometer/api/deliverable/download/file?deliverableId=68977 Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 70 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | U opisu mjere 3.2. Participacija mladih u društvu - Smatramo kako je ključno za ostvarenje političke socijalizacije uvođenje i provođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u svim osnovnim i srednjim školama. Samo sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav može ostvariti povećanje stupnja političkog interesa mladih. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 71 | Udruga „Delta” | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Predlažemo izmjenu mjere 3. 2. 3. Smatramo da stavljanje naglaska na okolišne teme neće značajno doprinijeti kvaliteti programa za mlade, budući da nadilazi njihovih okvira. Također, nejasno je na temelju kojih kriterija je upravo ona, a ne npr. rodna ravnopravnost, prepoznata kao posebno važna. Predlažemo uklanjanje ove napomene ili uvođenja iste kao horizontalne teme. Smatramo da je puno važnije naglasiti važnost analize potreba mladih pa predlažemo dodavanje "Posebna pažnja bit će usmjerena na osmišljavnanje i provedbu analize potreba mladih pri izradi politika za mlade". | Nije prihvaćen | Klimatske promjene predstavljaju rastuću prijetnju u 21. stoljeću i predstavljaju izazov za cijelo čovječanstvo jer utječu na sve aspekte okoliša i gospodarstva te ugrožavaju održivi razvoj društva. Stoga je od prioritetne važnosti pokrenuti društveni proces osvještavanja posljedica klimatskih promjena i svjesnog djelovanja sa što manjim negativnim utjecajem na klimu i okoliš. |
| 72 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Predlažemo izmjenu naslova i sadržaja mjere 3.2.7. “Poticanje mladih na promoviranje zaštite okoliša” na način da naslov mjere bude "Poticanje mladih na zaštitu okoliša", a ne na promoviranje zaštite okoliša. Komentar je proizašao ih Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split, a u kojoj je sudjelovala i Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 73 | OIP Posejdon | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | OIP Posejdon podržava komentare koji su proizašli iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split, a u kojoj je sudjelovao i OIP Posejdon. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 74 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | U mjeri 3.2.9. “Osiguravanje podrške u radu mladog UN delegata” predlažemo izmjenu pokazatelj rezultata. Smatramo da broj aktivnosti koje je delegat proveo u trogodišnjem razdoblju mora biti veći od predložene dvije aktivnosti, a ne manji od šest (dvije godišnje, odnosno jedna u pola godine). Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 75 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Predlažemo da se mjera 3.2.8. “Poticanje kreativnog i umjetničkog izražavanja mladih” dodatno razradi kako se poticanje kreativnog i umjetničkog izražavanja mladih u trogodišnjem razdoblju provedbe Nacionalnog programa za mlade ne bi svelo na provedbu tri fotografskog natječaja. Smatramo to nedovoljnim i podcjenjivačkim za mlade umjetnike i kreativce, tim više što su kultura i umjetnost u cijelom dokumentu svedene na (tu) jednu mjeru. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 76 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Predlažemo izmjenu naslova i sadržaja mjere 3.2.7. “Poticanje mladih na promoviranje zaštite okoliša” na način da mjera bude poticanje mladih na zaštitu okoliša, ne na promoviranje zaštite okoliša. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 77 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Smatramo nedovoljnim mjeru 3.2.4. “Poticanje mladih na uključivanje u rad savjeta mladih” svesti na produkciju jednog video uratka u trogodišnjem razdoblju i izradu aplikacije čije funkcije mogu zadovoljiti već postojeći besplatni online servisi. Predlažemo prilagodbu opisa mjere i pokazatelja rezultata na način da se poticanje mladih na uključivanje u rad savjeta mladih ne ograničava samo na namjeru povećanja vidljivosti rada savjeta mladih. Dodatno, da se povećanje vidljivosti ne ograničava samo na produkciju video uratka, nego primjerice i na prisustvo na društvenim mrežama, koordinirane javne akcije i medijske istupe i slično. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 78 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Iako program Erasmus+ nudi mogućnost financiranja projektnih aktivnosti koje omogućuju mladima sudjelovanje u procesu osmišljavanja mjera i aktivnosti koje se tiču njih samih, s posebnim naglaskom na uključivanje mladih s manje mogućnosti, pohvaljujemo što je Predlagatelj mjerom 3.2.3. “Poticanje definiranja lokalne i područne (regionalne) politike usmjerene mladima” prepoznao svoju ulogu u kreiranju politika na nižim razinama. Smatramo nužnim u opisu mjere preciznije definirati što su to programi za mlade na koje se odnosi ova mjera, kako bi se izbjegla različita tumačenja kakva su postojala u prethodnim godinama kada se s nacionalne razine financirala izrada lokalnih i područnih (regionalnih) programa za mlade. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 79 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.2. Participacija mladih u društvu | Predlažemo da Nacionalni programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine u tematskom području 3.2. “Participacija mladih u društvu” posveti veću pozornost i drugim oblicima participacije mladih, ne samo političke participacije. Smatramo da Nacionalni programa za mlade u ovom tematskom području mora sadržavati mjere poticanja i podržavanja mladih u volontiranju i aktivizmu. U tom kontekstu mjera 3.2.1. “Pružanje podrške i poticanje aktivnog sudjelovanja mladih u društvu” ne bi se u opisu trebala primarno usmjeriti na političku participaciju. To je posebno važno jer je iznos planiran za provedbu ove mjere znatno veći od iznosa planiranih za provedbu drugih mjera ovog tematskog područja. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 80 | Organizacija Status M | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | Pozdravljamo činjenicu da je Nacrtom Programa prepoznata važnost medijske pismenosti, ali nije jasno zašto su u potpunosti zanemarene druge komponente građanskog odgoja i obrazovanja. S obzirom na identificirane potrebe i probleme u ovom području, pozivamo predlagatelja Nacrta da se usmjeri na sustavno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u sve osnovne i srednje škole u Hrvatskoj. Predviđena sredstva za provedbu Mjere 3.3.1. gotovo su istovjetna iznosu koji je raspodijeljen javnim pozivom u 2022. godini. Također, Nacrtom se predviđa identični iznos sredstava sve do 2025. godine. Predviđeni iznos zanemaruje utjecaj inflacije te u potpunosti dokida razvojni moment u području borbe protiv nasilja. Osim toga, nije jasno kako se istim sredstvima očekuje povećanje broja dodijeljenih financijskih potpora za provedbu projekata s ciljem jačanja kulture nenasilja s naglaskom na borbu protiv vršnjačkog, obiteljskog i elektroničkog nasilja, s 22 na 30 u 2025. godini. Nije jasno zašto je u Mjeri 3.3.3. među provoditeljima istaknut Svjetski savez mladih Hrvatska, s obzirom na to da u Hrvatskoj djeluju brojne druge koje se sustavno i usmjereno bave temom medijske pismenosti, za razliku od navedene udruge. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za mjeru 3.3.3. |
| 81 | Ambidekster Klub | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | Medijska pismenost mladih je vrlo važna, ali u jednakoj mjeri kao njihova građanska i socijalne kompetencija koje su prepoznate u Europskom referentnom okviru ključnih kompetencija, a u ovom programu neopravdano zanemarene. Međutim, nije jasan razlog za osobito isticanje jedne udruge (Svjetskog saveza mladih) za suradnju u ovom području s obzirom na brojne druge dionike (udruge i institucije) koje u području medijske pismenosti imaju veću prepoznatljivost i brojne aktivnosti. Također, osobito nakon pandemije je nužno naglasiti i važnost obrazovanja za brigu o fizičkom i mentalnom zdravlju kao i seksualnog odgoja za koji sami mladi kroz više istraživanja navode da im je nedovoljno dostupno. Kada se spominju NEET mladi, neopravdano je izostaviti višestruko ranjivu skupinu mladih koji su prerano prekinuli obrazovanje (bez završene OŠ ili SŠ) jer je njim potrebno značajno više podrške od kratkotrajnih projekata koji će se financirati kroz predloženu mjeru. Za više informacija, predlažemo pogledati rezultate istraživanja Ratkajec, Horvat 2023 (http://izdavastvo.ffri.hr/wp-content/uploads/2023/04/Monografija_Prema-postpandemijskom-obrazovanju.pdf). Dodatno, sukladno procjeni potreba unutar ESF projekta SPONA naglasili bismo važnost prepoznavanja potreba i uključivanja različitih mjera podrške i drugim skupinama mladih s manje mogućnosti. Na pitanje koje skupine djece i mladih su u riziku od socijalne isključenosti kroz navedenu procjenu potreba stručnjaci/inje iz sustava obrazovanja i socijalne skrbi ističu se sljedeće skupine: Djeca i mladi koji potječu iz obitelji koje su već u sustavu socijalne skrbi, pri čemu se posebno ističu mladi koji dolaze iz siromašnih obitelji ili žrtve nasilja u obitelji. Djeca i mladi s kroničnim bolestima. Djeca i mladi s problemima mentalnog zdravlja, djeca mladi s dijagnozom psihičkog poremećaja, a ne nemaju adekvatnu ili nikakvu psihoterapiju; suicidalna djeca, odnosno mladi s emocionalnim i ponašajnim teškoćama. Mladi u sukobu sa zakonom, Djeca s teškoćama u razvoju, poput intelektualnih poteškoća, invaliditeta. Mladi čiji roditelji su smanjenih roditeljskih kompetencija i vještina, djeca i mladi čiji su roditelji u zatvoru, djeca i mladi bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Mladi koji su napustili školovanje te mladi s poteškoćama u učenju. Djeca migranati i izbjeglice (osobito s područja Afrike i Azije). Djeca iz obitelji u kojoj postoji patologija (psihičke bolesti, ovisnosti, antisocijalno ponašanje...), Djeca i mladi određenog manjinskog identiteta (seksualnog, rodnog, nacionalnog, vjerskog...). Djeca i mladi s problemima u odnosu s vršnjacima. Mladi koji žive u obiteljima bez nekretnine u vlasništvu ili u neadekvatnim stambenim uvjetima, mladi iz udaljenih područja bez infrastrukture, mladi žrtve potresa. Mladi naglašavaju ranjivost skupina: mlade čiji roditelji imaju problema s alkoholom ili PTSP, mladi nacionalnih manjina gdje se osobito izdvaja romska tijekom školovanaj na daljinu, ali i kineska manjina posebno nakon pandemije te djeca i mladi iz Ukrajine, Lgbt+ mladi, mladi u Petrinji i okolici, mladi čiji su roditelji umrli od Covida kao i mladi koji nemaju riješeno stambeno pitanje, mladi koji imaju zdravstvene probleme, mladi iz siromašnih i depriviranih obitelji/zajednica te mladi koji nisu završili srednju školu ili su je završili i ne znaju što će dalje. Okolnosti koje prepoznaju da dovode do pojačanog rizika od socijalne isključenosti: teškoće u učenju i svladavanju školskog gradiva, prerani prekid školovanja (prije završetka srednje škole), teškoće u razvoju, invaliditet ili kronične bolesti, problemi u odnosima s vršnjacima, problemi u obiteljskom okruženju ili bez adekvatne roditeljske skrbi, problemi vezani uz materijalno stanje i uvjete života (siromaštvo), problemi vezani uz ovisnička ponašanja (alkohol, opojna sredstva, kockanje), počinjenje kaznenih djela i prekršaja, problematična upotreba interneta, nasilničko ponašanje - počinjenje i iskustvo doživljavanja nasilja, pripadanost vjerskoj ili nacionalnoj manjini kada dovodi do izolacije ili problema u odnosu s okolinom, pripadnost LGBTIQ skupinama kada dovodi do izolacije ili problema u odnosu s okolinom, roditeljstvo prije punoljetnosti te život u infrastrukturno i geografski nepovezanim područjima. Mladi koji su imali iskustvo identifikacije s nekom manjinskom skupinom odnosi se na pripadnost LGBTIQ skupini i romskoj nacionalnoj manjini. Toga primarno postaju svjesni zbog diskriminacije po toj osnovi (doslovno svugdje oko mene ono i homofobija i to sve ono pogotovo u razredu; Kada sam trebala pronaći praksu…ono kako u našem mjestu postoji puno frizerskih salona, ja sam otišla pitati jasno, i tu sam se susrela dosta sa diskriminacijom gdje su mi otvoreno rekli da ako želim dolazit, da moram imat svoj dezodorans i te neke higijenske potrepštine, kako se ne bi u salonu osjetila, smrdila…tako da, da. Eto jedna od situacija.). Ono što je isto vidljivo kao obrazac pri traženju pomoći, uz stres koji doživljavaju kao manjina, je nerazumijevanje i strah hoće od stručnjaka naići na razumijevanje i pomoć. U ovom području posebno se ističe nedostatak ideja koje oblike podrške osigurati. Razlog tome, sa stručnog aspekta, može se pojasniti iz aspekta osjećaja nemoći s kojim ovi mladi imaju iskustva. Ipak preporuke koje daju odnose se na: informiranje javnosti i edukaciju stručnjaka i razrednih odjeljenja o obilježjima mladih pojedinih manjinskih skupina. Kroz procjenu potreba izrađene su i preporuke za razvoj javnih politika: Potrebno je osigurati dostupnost i uključivost usluga za mlade na način da se pružanje prilagodi potrebama različitih skupina mladih npr. zaštita identiteta žrtava nasilja i mladih LGBTIQ osoba ili drugih manjina koje su doživjele nejednako postupanje. Potrebno je sustavno i kontinuirano provoditi mjere dodatne podrške i uključivanja mladih s invaliditetom i mladih iz drugih ranjivih skupina sukladno njihovim potrebama u područjima zdravlja, obrazovanja i uključivanja u rad te društvenog uključivanja. Potrebno je razviti mjere podrške maloljetnim roditeljima i mladim obiteljima, osobito onima u kojima roditelji imaju nestabilno zaposlenje i stanovanje pa i riziku od beskućništva. Potrebno je izraditi Protokol postupanja za mlade u riziku od prekida školovanje i mlade koji su prekinuli obrazovanje kako bi se ujednačilo postupanja ustanova prema mladima i ponudili dodatni oblici podrške jer iako je u RH prekid obrazovanja u odnosu na ostale EU zemlje statistički rjeđa pojava, oni mladi koji prerano prekidaju obrazovanje su obično višestruko ranjivi te u pojačanom riziku od dugotrajnog siromaštva i socijalne isključenosti. Generalno, potrebno je raditi na zakonskom povećanju obveznog obrazovanja (završetak bar 11 razreda) na dobnu granicu kojom se garantira ostvarivanje prava na školovanje (18.g) prema Konvenciji o pravima djeteta. Dojam je nedovoljno resursa za mnoge ranjive skupine mladih unutar redovnog sustava odgoja i obrazovanja te socijalne skrbi, te često oslanjanje na „druge pružatelje usluga“, tako da se predlaže sustavnije i kontinuirana podrška. Osigurati besplatne usluge za mlade različitih ranjivih skupina (mlade koji se nasilno ponašaju, mlade koji su žrtve nasilja, mlade koji su napustili školovanje, mladi koji žive u nepovoljnim obiteljskim okolnostima) poput savjetovanja, psihosocijalne podrške, psihoterapije. Mladima je ključno osigurati lokalnu dostupnost prostora i aktivnosti za mlade koje uključuju i aktivnosti informiranja, psiho-socijalnog savjetovanja te podrške. Takve aktivnosti trebaju biti otvorene i prilagođene mladima „youth friendly“. Aktivnosti za promociju mentalnog zdravlja mladih trebaju biti lagano dostupne, besplatne, implementirane u školski sustav, kreirane isključivo za mlade te po mogućnosti da uključuju druge mlade kako bi mladi uvidjeli da nisu sami u problemima koji ih muče. Potrebno je osigurati uključivost usluga na način da se pružanje prilagodi potrebama različitih skupina mladih npr. zaštita identiteta žrtava nasilja i mladih LGBTIQ osoba ili drugih manjina koje su doživjele nejednako postupanje. Destigmatizirati traženje pomoći kako kod samih mladih tako i u cijelom društvu, raditi na osvještavanju s kojim problemima se nose pojedine skupine mladih osoba. Potrebno je predvidjeti osobite mjere podrške za maloljetne roditelje i mlade obitelji, osobito one u kojima roditelji imaju nestabilno zaposlenje i stanovanje te su u riziku od beskućništva. Potrebno je izraditi Protokol postupanja za mlade u riziku od prekida školovanje i mlade koji su prekinuli obrazovanje kako bi se ujednačilo postupanja ustanova prema mladima i ponudili dodatni oblici podrške jer iako je u RH prekid obrazovanja u odnosu na ostale EU zemlje statistički rjeđa pojava, oni mladi koji prerano prekidaju obrazovanje su obično višestruko ranjivi te u pojačanom riziku od dugotrajnog siromaštva i socijalne isključenosti. Kreirati različite aktivnosti s ciljem prevencije preranog napuštanja školovanja na razini sve odgojno – obrazovne institucije koje bi mogle uključivati nalazak mentora/ice koja će motivirati učenika kroz uspostavu i održavanje odnosa, podršku i rješavanje svakodnevnih situacija koje otežavaju ostanak u sustavu obrazovanja. Mladi naglašavaju potrebu kontinuirane podrške u učenju te bolje povezivanje teorijskih znanja s praktičnim vještinama. | Djelomično prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. Prihvaća se prijedlog o neisticanju pojedinih udruga kao suradnika u provedbi. |
| 82 | Ured pučke pravobraniteljice | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | S obzirom na važnost građanskoga obrazovanja i obrazovanja za ljudska prava za razvoj učenika kao aktivnih građana, smatramo kako Prioritetno područje Obrazovanje mladih nikako ne smije izostaviti mjere vezane uz njegovo ostvarivanje. Njihovo uključivanje doprinijelo bi ujedno i cilju suzbijanja nasilja, u čijem bi ostvarenju, s obzirom na ozbiljne posljedice koje nasilje ostavlja po pojedince, ali i po zajednice, trebao sudjelovati širi krug dionika od onoga trenutno predviđenog Mjerom 3.3.1. S obzirom na ozbiljnost situacije u kojoj se nalaze NEET mladi, i u provedbi na njih usmjerene mjere (3.3.2.) treba sudjelovati širi krug dionika, uključujući i javnopravna tijela zadužena za resore zapošljavanja, obrazovanja i (mentalnoga) zdravlja. Nadalje, u svrhu povećanja znanja i vještina, zapošljivosti i konkurentnosti na tržištu rada NEET mladih nužno je uvrstiti i mjeru njihova uključivanja u obrazovne procese kroz nastavak školovanja ili obrazovanje odraslih. Vezano uz Mjeru 3.3.4. Razvoj medijske pismenosti kroz osnaživanje učitelja, stručnih suradnika, knjižničara i ravnatelja za provođenje programa medijske pismenosti važno bi bilo kao nositelja aktivnosti uključiti i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a kao predviđene aktivnosti uključiti i edukacije navedenih dionika. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 83 | Udruga za ljudska prava i građansku participaciju "PaRiter" | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | Podaci o različitim oblicima nasilja među mladima te istraživanje o političkoj pismenosti mladih ukazuju da je, osim medijske pismenost, ključno staviti naglasak na građanski i zdravstveni odgoj i obrazovanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 84 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | U mjeri 3.3.4. pod Suradnici u provedbi dodati "organizacije civilnog društva" Argumentacija - Predlažemo da se u suradnike u provedbi uključi i organizacije civilnog društva jer postoje već razvijeni vodiči i edukacije primjerene za osobe koje rade u školama od strane OCD-a. Bilo bi šteta ne iskoristiti već postojeće materijale i znanja. Također, nerijetko OCD kroz svoje projekte rade upravo sa školama ili pojedinim radnicima u školama te se ovo čini kao prirodni nastavak suradnje. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Nije prihvaćen | Navedena mjera je usko povezana sa ciljanom skupinom na koju se odnosi. |
| 85 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | Mjera 3.3.4. Razvoj medijske pismenosti kroz osnaživanje učitelja, stručnih suradnika, knjižničara i ravnatelja za provođenje programa medijske pismenosti - Drago nam je vidjeti da se ide u smjeru osnaživanja učitelja, stručnih suradnika i knjižničara za provođenje programa medijske pismenosti, ali smatramo da postoje prilagođeniji načini za to od stručnih skupova. Točnije, predlažemo da se organiziraju edukacije i_li stručna usavršavanja za ranije spomenute aktere kako bi fokus doista bio na njihovom osnaživanju, a ne samo na informiranju kako je to uglavnom slučaj na skupovima. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 86 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | Mjera 3.3.3. Koordinacija međusektorskog pristupa razvoju medijske pismenosti u dijelu Suradnici u provedbi - smatramo problematičnim izdvajanje pojedinačnih udruga na ovaj način jer smatramo da je potrebno otvoriti javni poziv na koji se udruge mogu javiti te da se na temelju stručnosti i kapaciteta izaberu udruge koje se bave temom medijske pismenosti, pogotovo na tragu izrade i pripreme smjernica. Također, s obzirom na zadatake radne skupine nije nam jasna uloga Koordinacije županijskih savjeta mladih s obzirom da se Savjeti većinom ne bave kreiranjem, razvojem ni vrednovanjem medijskih sadržaja ni razvojem medijske pismenosti kao specifične teme na prostoru svojih županija. Predlažemo da se uvrsti izraz "organizacije civilnog društva" kao što je to napravljeno na primjer u mjeri 3.3.2. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 87 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | U mjeri 3.3.1. pod iznosom planiranim za provedbu - Kao i u brojnim drugim mjerama i ovdje je predviđen identičan iznos za sve tri godine provedbe što smatramo pogrešnim. Na istoj toj stavci (A792009) 2014. godine utrošeno je 3 milijuna kuna odnosno nešto malo manje od 400 000€, smatramo poraznim da Hrvatska 10 godina kasnije troši 33% manje sredstava. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 88 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | U mjeri 3.3.1. "Jačanje kulture nenasilja s naglaskom na borbu protiv vršnjačkog, obiteljskog i elektroničkog nasilja" predlažemo dodavanje izraza "rodno uvjetovanog nasilja". Argumentacija - Predlažemo dodavanje i "rodno uvjetovanog nasilja" kao oblika nasilja protiv kojeg se kao društvo trebamo boriti te koje je prisutno i među mladima. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 89 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | U referiranju na financijsku pismenost - smatramo da je financijska pismenost iznimno važna i drago nam je da se u ovom dokumentu ne dupliraju mjere iz Akcijskog plana. Međutim, u tom Akcijskom planu gotovo sve aktivnosti usmjerene su na učenike_ce u školama odnosno formalnom obrazovanju. Smatramo da je educiranje o financijskoj pismenosti iznimno važno te bi se trebalo poticati educiranje o toj temi i izvan institucionalnog obrazovanja. Posebno je to važno u kontekstu onih skupina mladih koji češće ili ranije ispadaju iz obrazovanja poput mladih Roma, mladih u teškoj socioekonomskoj situaciji, mladih iz alternativne skrbi te mladih s problemima u ponašanju. Smatramo da se upravo kroz neformalni odnosno izvaninstitucionalni pristup može i kod njih podići razina financijske pismenosti. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 90 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | U dijelu koji opisuje medijsku pismenost točnije "Prema jednom od istraživanja nakon što završe osnovnu školu.." - Kao što je već ranije istaknuto, ovakav tip argumentiranja smatramo neprofesionalnim i nimalo znanstvenim pristupom. Ne postoji nikakav izvor ni referenca o kojem se to istraživanju radi te zašto je to istraživanje izdvojeno ako se rečenicu ranije ustvrdilo da je provodeno više istraživanja. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 91 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | U opisu područja 3.3. Obrazovanje mladih - ističemo problematičnim da se identificirani problemi u uvodnom opisu ne održavaju kroz mjere. Prve dvije mjere su nešto što se već provodi, a ostatak mjera tiče se samo i isključivo medijske pismenosti. Nema građanskog odgoja i obrazovanja u školama niti jačanje građanske kompetencije mladih kroz neformalno obrazovanje; nema digitalne ni financijske pismenosti; eksplicitno se spominje "strukovno obrazovanje i vještine" koje se onda nigdje ne pojavljuje kroz mjere te se u potpunosti zanemaruje daljnji razvoj i podrška neformalnom obrazovanju. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 92 | Lezbijska organizacija Rijeka "LORI" | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | Nastavno na komentar "Delte", dodatno se pored medijske pismenosti, treba u obzir uzeti i ostali segmenti poput građanskog odgoja i obrazovanja. Izvještaj o analizama predmetnih kurikuluma, kurikuluma međupredmetnih tema i nastavnih materijala "LGBTIQ i rodna ravnopravnost na papiru" (Amir Hodžić, Lezbijska organizacija Rijeka „LORI“, 2022.) nudi niz smjernica, pa između ostalog kaže da je nužno: "Provoditi međupredmetnu temu „Građanski odgoj i obrazovanje“ kao obvezni nastavni predmet uz izradu odgovarajućih nastavnih materijala", "Provoditi program sveobuhvatne seksualne edukacije koja promovira rodnu ravnopravnost i usmjerena je na suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja i diskriminacije na temelju rodnog identiteta, rodnog izražavanja i seksualne orijentacije." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 93 | Lezbijska organizacija Rijeka "LORI" | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | Propisana mjera 3.3.1. je pohvalna, no smatramo da ju je potrebno proširiti, te svakako uvesti dopunu prevencije za 'rodno uvjetovano nasilje'. Na razini podataka i statistike, pojavnost vršnjačkog nasilja na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta u našem obrazovanju je jako visoka. Posebno izvješće Vijeća Europe potvrdilo je da je maltretiranje LGBT osoba u obrazovnom sustavu stvarnost te da se u školama rijetko daju objektivne informacije o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu. Također Istraživanje “Iskustva i potrebe mladih LGBTIQ osoba u Hrvatskoj” (Marina Štambuk, LORI i Dugine obitelji, 2022) pokazuje da je 77% LGBTIQ mladih doživjelo homofobične i transfobične komentare u školi, njih skoro 60% je doživjelo verbalno nasilje od strane svojih vršnjaka/kinja, te je vrlo zabrinjavajuće da je čak njih 20% doživjelo verbalno nasilje od strane nastavnog i stručnog osoblja u srednjoj školi. Njih 77% ne zna kome mogu prijaviti nasilje u srednjoj školi ukoliko ga dožive. Predlaže se stoga proširenje opisa mjere kako bi direktnije obuhvatila borbu protiv homofobičnog nasilja u školama (dopuniti opis s 'borba protiv rodno uvjetovanog nasilja'). | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 94 | Lezbijska organizacija Rijeka "LORI" | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | Primjenom načela 'jednake mogućnosti za sve' smatramo također važnim ukazati na izostavljanje LGBTIQ mladih u ovom kontekstu, te specifične problematike s kojom se LGBTIQ mladi susreću u našem obrazovnom sustavu. Prema velikom europskom istraživanju Agencije za temeljna ljudska prava (2019.), gledajući podatke za Hrvatsku, samo 4% LGBTIQ mladih je potpuno otvoreno o svom LGBTIQ identitetu u školi. LGBTIQ mladi koji dožive nasilje u školi, u strahu od osude pomoć ne traže od nastavnika/ica, a njihova dodatna ranjivost je i odsutnost podrške u obitelji. U suočavanju s dodatnim stresom zbog svog LGBTIQ identiteta i problema koje to nosi LGBTIQ mladima nedostaju izvori podrške, umreženost i osnaživanje u njihovim lokalnim sredinama i školama. Definitivno, LGBTIQ mladi nemaju jednake mogućnosti, u riziku su od izostajanja iz škole i postizanja manjih obrazovnih uspjeha. Na važnost svega navedeng ukazuju i međunarodne direktive i rezolucije, pa tako Strategija EU-a o pravima djeteta (2021.) donosi nekoliko ciljanih mjera koje se direktno odnose na LGBTIQ djecu koje potvrđuju da „neke skupine djece, primjerice LGBTIQ djece imaju specifične potrebe kad je riječ o mentalnom i fizičkom zdravlju koje je potrebno riješiti na odgovarajući način“ te da bi „pristup uključivom i kvalitetnom obrazovanju bez segregacije trebalo zajamčiti, među ostalim, jednakim postupanjem bez obzira na spol i seksualnu orijentaciju." | Nije prihvaćen | U uvodnom dijelu Nacionalnog programa određuje se da će se politika za mlade i prioriteti utvrđeni Nacionalnim programom provoditi s ciljem uspostavljanja ravnopravnosti i promicanja jednakih mogućnosti. U tom smislu, mladima u Hrvatskoj pristupat će bez diskriminacije na temelju rasne ili etničke pripadnosti, vjere, spolne orijentacije, nacionalnog ili društvenog podrijetla i invaliditeta. Svi mladi imat će jednak status i jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih prava i jednaku korist od ostvarenih rezultata. |
| 95 | Udruga „Delta” | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | Predlažemo proširenje mjere 3.3.4. (Razvoj medijske pismenosti kroz osnaživanje učitelja, stručnih suradnika, knjižničara i ravnatelja za provođenje programa medijske pismenosti) tako da se mjera proširi i na radnike i radnice s mladima van formalnog sustava obrazovanja, budući da su upravo organizacije mladih i organizacije za mlade one koje najviše provode rad s mladima u zajednici. Mjera bi glasila "Razvoj medijske pismenosti kroz osnaživanje učitelja, stručnih suradnika, knjižničara, ravnatelja i predstavnika i predstavnica orgnaizacija civilnog društva za provođenje programa medijske pismenosti". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 96 | Udruga „Delta” | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | Nejasan je opis mjere 3.3.3. (Koordinacija međusektorskog pristupa razvoju medijske pismenosti). Nije jasna ingerencija navedenog tijela, odnosno odnose li se ostali navodi na opis posla novoosnovanog tijela, kao niti način na koji će biti osigurano da navedeno tijelo predstavlja sve dionike. Predlažemo uvrstiti analizu stanja i potreba u navode. Također, nejasno je kakva je razlika u navodima tri i pet, odnosno "izrada smjernica za provođenje programa medijske pismenosti" i "izrada kratkoročnih i dugoročnih smjernica za provoditelje aktivnosti". Također, potrebno je pojasniti na što se odnose kratkoročne, a na što dugoročne smjernice. Nejasan je i kriterij odabira "financiranih programa" tj. natječaja koji će se obuhvatiti mjerom, kao i način prikupljanja podataka. Planirana sredstva ne čine se dostatna za opseg mjere. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 97 | Udruga „Delta” | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | Predlažemo dodatnu razradu mjere 3.3.1. na način da odražava još neke oblike nasilja čija prevalencija među mladima je visoka. Vladin plan za suzbijanje seksualnog nasilja i uznemiravanja prepoznao je važnost prevencije seksualnog nasilja, budući da podaci pokazuju da ga doživljava 56% mladih u formalnom sustavu obrazovanja. Pozivamo i na pozitivan iskorak u ratifikaciji Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te uvođenja pojma rodno uvjetovanog nasilja, budući da prema nacionalnim podacima Ministarstva unutarnjih poslova (obiteljsko) nasilje i dalje ima rodni predznak. Stoga, predlažemo dodavanje "seksulanog i rodno uvjetovanog nasilja" u nabrajanju ciljeva projekata kojima će se osigurati financijska potpora. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 98 | Udruga „Delta” | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | Pohvaljujemo namjeru osiguravanje jednakih mogućnosti za sve, no predlažemo proširenje definicije tako da obuhvaća i ostale mlade s manje mogućnosti, mladih pripadnika nacionalnih manjina, mladih niskog socioekonomskog statusa, mladih u riziku od siromaštva, mladih pripadnika i pripadica seksualnih i rodnih manjina, mladih migranata i migrantkinja. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 99 | Udruga „Delta” | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | S obzirom na problematiku istaknutu u ostalim dijelovima Programa, iskustvo iz prakse i rezultate istraživanja mentalnog zdravlja mladih i političke pismenosti mladih, smatramo da bi se u ovom poglavlju više pažnje trebalo posvetiti i građanskom odgoju i obrazovanju, kao i zdravstvenom obrazovanju mladih - u formalnom i neformalnom obrazovanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 100 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | U tematskom području “3.3. Obrazovanje mladih” prepoznata je i razrađena tema medijske pismenosti, no jednaku pozornost zaslužuju i ekološka, financijska i politička pismenost. Nastavno na taj nedostatak, nedostaje i planiranje provedbe istraživanja u područjima ekološke, financijske i političke pismenost te osnaživanje nastavnika za rad u tim područjima. Predlažemo da sve aktivnosti koji su planirane za medijsku pismenost nadopune istim aktivnostima i za ekološku, financijsku i političku pismenost. Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce podržava komentare koji su proizašli iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split, a u kojoj je sudjelovalo i Sunce. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 101 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | U tematskom području “3.3. Obrazovanje mladih” nedostaje mjera koja je usmjerena na razvoj građanskog odgoja i obrazovanja, aktivnog građanstva i volonterstva. Obzirom da je isto prepoznato u Nacrtu Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine, nejasno je zašto je izostalo u novom Nacrtu. Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce podržava komentare koji su proizašli iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split, a u kojoj je sudjelovalo i Sunce. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 102 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | Unutar područja 3.3. Obrazovanje mladih: Predlažemo društveno-korisno učenje (engl. service-learning ili učenje zalaganjem u zajednici) prepoznati kao oblik nastave u visokom obrazovanju, a ne kao izvannastavnu ili dodatnu aktivnost. U Nacrtu je nedostaje potreba usmjeravanja obrazovanja u smjeru razvoja vještina kritičkog mišljenja. Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce podržava komentare koji su proizašli iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split, a u kojoj je sudjelovalo i Sunce. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 103 | OIP Posejdon | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | OIP Posejdon podržava komentare koji su proizašli iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split, a u kojoj je sudjelovao i OIP Posejdon. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 104 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | Predlažemo društveno korisno učenje prepoznati kao oblik nastave u visokom obrazovanju, a ne kao izvannastavnu ili dodatnu aktivnost. U Nacrtu je izostavljena potreba usmjeravanja obrazovanja u smjeru razvoja vještina kritičkog mišljenja. Također, financiranje nezavisne kulture je isto mjera obrazovanja, a u potpunosti je izostavljena u području “3.3. Obrazovanje mladih”. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 105 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | U tematskom području “3.3. Obrazovanje mladih” nedostaje mjera koja je usmjerena na razvoj građanskog odgoja i obrazovanja, aktivnog građanstva i volonterstva. Obzirom da je isto prepoznato u Nacrtu Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine, nejasno je zašto je izostalo u novom Nacrtu. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 106 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | Pohvaljujemo činjenicu da je u tematskom području “3.3. Obrazovanje mladih” prepoznata i razrađena tema medijske pismenosti, no jednaku pozornost moraju imati i ekološka, financijska i politička pismenost. Nastavno na taj nedostatak, nedostaje i planiranje provedbe istraživanja u područjima ekološke, financijske i političke pismenost te osnaživanje nastavnika za rad u tim područjima. Predlažemo da sve aktivnosti koji su planirane za medijsku pismenost nadopune istim aktivnostima i za ekološku, financijsku i političku pismenost. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 107 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.3. Obrazovanje mladih | Pohvaljujemo što je kroz mjeru “3.3.1. Jačanje kulture nenasilja s naglaskom na borbu protiv vršnjačkog, obiteljskog i elektroničkog nasilja” uvažena važnost jačanja kulture nenasilja i prepoznata izloženost mladih vršnjačkom, obiteljskom i elektroničkom nasilju, no smatramo da je u naslovu i opisu mjere potrebno staviti jasniji naglasak na seksualno nasilje i govor mržnje na internetu. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 108 | Ured pučke pravobraniteljice | Izazovi i potrebe mladih, 3.4. Mladi i Europska unija | Vezano uz Prioritetno područje Mladi i Europska unija, u opisu stanja citiraju se rezultati istraživanja prema kojima je izostanak financijskih sredstava za pokrivanje troškova jedan od glavnih razloga zbog kojih mladi ne koriste mogućnosti studiranja u inozemstvu, a onima koji je koriste u većini su slučajeva (odnosno, visokih 57,4%) izvor financiranja roditelji. S druge strane, niti jedna od mjera predviđenih unutar ovoga područja ne adresira navedenu situaciju i sve se uglavnom svode na informiranje mladih, što u situaciji materijalne oskudice ne može promijeniti trenutno stanje. Nadalje, u svrhu promicanja, poticanja i omogućavanja međunarodne mobilnosti mladih korisno bi bilo omogućiti primanje/nastavak primanja državnih stipendija i onim mladima koji se školuju/nastavljaju školovanje u inozemstvu, osobito kada se radi o školovanju/nastavku školovanja u nekoj od država EU obrazovnoga prostora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 109 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.4. Mladi i Europska unija | Mjera 3.4.1. Poticanje međunarodne mobilnosti mladih - Nije jasno kakve vrste aktivnosti informiranja će se provoditi. Sam naziv mjere nije usklađen s onim što žele postići kroz ovu mjeru a to je broj informiranih mladih. S druge strane, AMPEU radi već na informiranju udruga o svim mogućnostima za mlade i udruge koje rade s mladima tako da nije dovoljno jasno što bi to AMEPU radio, a što već do sad ne radi. Ili eventualno da se naglasi koje specifične aktivnosti će AMPEU pojačati u svom radu. Uglavnom, važno je jasnije definirati mjeru, promijeniti naziv mjere (Informiranje mladih i udruge koje rade s mladima o međunarodnim mobilnostima za mlade ili Poticanje međunarodne mobilnosti mladih kroz informiranje i savjetovanje udruga itd.). Predviđen iznos je dovoljan za informiranje no i dalje je upitno kakve aktivnosti informiranja bi se provodile (kampanje, informativne radionice, edukacije itd.) Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Nije prihvaćen | Aktivnostima informiranja osigurava se veći doseg do ciljane skupine na cijelom području cijele Republike Hrvatske. |
| 110 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.4. Mladi i Europska unija | Komentar na dio uvoda u kojem se referencira na studij u inozemstvu "Kao glavne razloge nekorištenja mogućnosti studiranja izvan Hrvatske najveći udio mladih, njih 25,7%, navodi izostanak financijskih sredstava za pokrivanje troškova boravka" Ako se već navodi ovaj podatak da mladi ne koriste programe razmjene studenata zbog nedostatka financijskih sredstava i/ili kako je u prethodnom ulomku navedeno, glavni izvori financiranja mladih koji studiraju izvan RH su roditelji, važno je uvesti mjeru koja će se upravo dotaknuti ove problematike i osigurati dodatna financijska sredstva za mlade koji se odluče na studiranje izvan Hrvatske, osigurati neke dodatne stipendije za mlade studente i slično. Pogotovo s obzirom da isto nije adresirano mjerama u području 3.3. Obrazovanje Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 111 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.4. Mladi i Europska unija | U dijelu uvoda u kojem se referencira istraživanje "Upitani o pozitivnim efektima ulaska Hrvatske u EU 80% ispitanika među zagrebačkim srednjoškolcima.." U ovom istraživanju ispitani su stavovi i mišljenja mladih iz Zagreba što ne predstavlja stavove i mišljenja mladih iz Hrvatske. Treba imati na umu da su to ispitanici koji žive u glavnom gradu, imaju više pristupa informacijama i prilikama, sam Zagreb kao grad je otvoreniji prema Europi, infrastrukturno povezaniji s ostatkom Europe te pruža mnogo više prilika za zapošljavanje mladih naspram ostatka Hrvatske. Smatramo znanstveno neutemeljnim uzeti obzir kao pretpostavku da takva razmišljanja imaju i drugi mladi iz Hrvatske. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 112 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.4. Mladi i Europska unija | Slažemo se s tvrdnjom iz uvoda da je "Ključnu uključiti mlade u europske političke i ekonomske procese.." i predlažemo da se nakon ovako snažne rečenice dalje u mjerama i pokazateljima ovog poglavlja razrade na način da se mladima pruži prilika i mogućnost uključivanja u europske (političke) procese. Trenutne mjere vrlo su šture i suhoparne, ali i nedorečene. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 113 | OIP Posejdon | Izazovi i potrebe mladih, 3.4. Mladi i Europska unija | OIP Posejdon podržava komentare koji su proizašli iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split, a u kojoj je sudjelovao i OIP Posejdon. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 114 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.4. Mladi i Europska unija | U predloženim mjerama tematskog područja 3.4. “Mladi i Europska unija” nije posvećena pozornost mogućnosti stažiranja mladih u Europskom parlamentu. Predlažemo navedenu mogućnost uvrstiti u sadržaj predloženih mjera ili kreirati novu mjeru, a kao pokazatelj rezultata navesti broj mladih na stažiranju u Europskom parlamentu. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 115 | Ivan Majstorić | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | Poštovani, u tekstu navodite da: „Nedostatak istraživanja mladih u ruralnim područjima u kojima bi se obuhvatili njihovi životi, potrebe, kao i međusobne razlike, uvodi određena ograničenja u analizu jaza između željenog i zatečenog stanja. Unatoč tome, zadnjih su godina provođena istraživanja, često na malim i međusobno različitim uzorcima iz kojih se mogu izvući pojedini zaključci". Međutim, pretraživanjem ključne riječi „ruralna područja" u bazi Hrvatske znanstvene bibiliografije vidljiv je niz recentnih istraživanja koja se bave temama vezanima uz živote mladih u ruralnim područjima: 1. Gasparovic, Slaven; Busljeta Tonkovic, Anita; Sulc, Ivan: Transport Disadvantage and its Potential Impact on Rural NEETs: The Case Study of Lika, Croatia // Brescia International Conference “Rural Youth and the New Youth Guarantee – Conference Proceedings Brescia, Italija, 2022. str. 142-143 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni) 2. Klempić Bogadi, S. & Podgorelec, S. (2021) Uneven Demographic Development within Croatia, 1950s-present: Implications for Rural Quality of Life and Youth Out-Migration. U: Kai A. Schafft, Sanja Stanić, Renata Horvatek & Annie Maselli (ur.) Rural Youth at the Crossroads: Transitional Societies in Central Europe and Beyond. London ; New York, Routledge, str. 37-52. 3. Kuzmić, Tihana; Šimac, Bruno; Trako Poljak, Tijana: Za ili protiv života na selu? Stavovi visokoobrazovanih mladih ljudi o životu u hrvatskim ruralnim područjima // Sociologija i prostor, 59 (2021), 2; 247-272 doi:10.5673/sip.59.2.6 (recenziran, prethodno priopćenje, znanstveni) 4. Puđak, Jelena; Bušljeta Tonković, Anita; Kovačić, Marko Analiza uloge organizacija mladih i za mlade na ruralnim prostorima Hrvatske kroz teoriju neoendogenog razvoja: studija slučaja na primjerima u Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji // Sociologija i prostor, 60 (2022), 2 (224); 287-317 doi:10.5673/sip.60.2.4 (domaća recenzija, članak, znanstveni) 5. Pupak, H. & Trako Poljak, T. (2021) Mladi poljoprivrednici i važnost lokalne poljoprivredne proizvodnje uslijed pandemije COVID-19. U: Primorac, J., Kuti, S. & Marelić, M. (ur.)VIII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva "Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: kriza kao prilika?" - knjiga sažetaka 6. Pupak, Helena; Trako Poljak, Tijana: Iskustva mladih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstvenika (OPG-ovaca) u Bjelovarsko- bilogorskoj i Požeško-slavonskoj županiji // Sociologija i prostor, 59 (2021), 2; 221-246 doi:10.5673/sip.59.2.5 (recenziran, članak, znanstveni) Također, početkom 2021. godine dr. sc. Anita Bušljeta Tonković iz Instituta Ivo Pilar i dr. sc. Slaven Gašparović s Odsjeka za geografiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu objavili su nacionalno izvješće o ruralnim NEET mladima pod naslovom Rural NEETs in Croatia: 2009/2019 Overview (https://rnyobservatory.eu/web/National-Reports/NR-CROATIA-09-19.pdf) Pored toga, valja naglasiti da je Savjet za mlade Vlade Republike Hrvatske krajem 2022. provodio anketno istraživanje „Životni uvjeti i prilike za mlade u ruralnim i udaljenim područjima Republike Hrvatske" koje je bilo podijeljeno na službenoj stranici Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade (https://demografijaimladi.gov.hr/vijesti-4693/zivotni-uvjeti-i-prilike-za-mlade-u-ruralnim-i-udaljenim-podrucjima-republike-hrvatske/6646). Sva ova istraživanja su provedena u vremenu izrade nacrta prijedloga NPM-a, no nije jasno zašto ih se nije uzelo u obzir. Na temelju rezultata svih istraživanja nacrt prijedloga je mogao biti znatno kvalitetniji od postojećeg. Ujedno, budući da sam koordinator radne skupine za mlade u ruralnim područjima, ističem da me nitko iz SDUDM nije kontaktirao za rezultate provedenog anketnog istraživanja u Savjetu za mlade VRH. Osim toga, vjerujem da postoje i druga istraživanja koja su se bavila ovom tematikom. S obzirom na istaknuti nedostatak istraživanja mladih u ruralnim područjima, ali i nedostatak komunikacije, predlažem sljedeće: - da SDUDM razvija bolju komunikaciju s drugim akterima i dionicima koji se bave temama ruralnih područja i mladih u ruralnim područjima te da ubuduće uvaži i njihova istraživanja umjesto da se ustaljeno oslanja na ista istraživanja - da se kao Mjera 3.5.5. doda Provedba istraživanja o životima i potrebama mladih u ruralnim područjima pri čemu je važno da ga provodi interdisciplinarni tim znanstvenika na većem uzorku i iz kojeg će se moći doći do cjelovitih zaključaka o ovoj problematici: Mjera: 3.5.5. Provedba istraživanja o životima i potrebama mladih u ruralnim područjima na temelju kojih će se izraditi smjernice za javne politike Nositelj: Središnji državni ured za demografiju i mlade Suradnici u provedbi: Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Katedra za demografiju Ekonomskog fakulteta, Institut Ivo Pilar, Filozofski fakultet u Zagrebu, Institut za društvena istraživanja i druge relevantne znanstvene institucije Pokazatelji rezultata. broj ispitanih mladih u ruralnim područjima, broj korištenih metoda, broj smjernica Rok za provedbu: 3. ili 4. kvartal 2024. godine Iznos planiran za provedbu/Program/aktivnost u DP: na temelju dosadašnje prakse iz proračunskih aktivnosti A558047 Politika za mlade Ivan Majstorić, Voditelj projekta „Mreža 2050 - Demografija, od izazova do odgovora" u Svjetskom savezu mladih Hrvatska i koordinator Radne skupine za mlade u ruralnim i udaljenim područjima u Savjetu za mlade Vlade Republike Hrvatske | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 116 | Ured pučke pravobraniteljice | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | Vezano uz prioritetno područje Mladi u ruralnim područjima, s obzirom na kompleksnost adresiranja nepovoljne socioekonomske situacije u ovim krajevima RH, nužno je u provedbu Mjere 3.5.1. uključiti veći broj dionika negoli je trenutnim Nacrtom predviđeno, osobito onih iz kategorije javnopravnih tijela. Nužno je, također, da ovo prioritetno područje obuhvati i mlade iz otočnih područja, koji se suočavaju sa sličnim poteškoćama u pristupu nizu prava i usluga, od prometnih, preko socijalnih i zdravstvenih, do obrazovnih. Pohvaljujemo intenciju Mjere 3.5.2., odnosno osnivanje multifunkcionalnih centara za mlade koji će osiguravati stručnu podršku i ciljane usluge mladima iz ruralnih područja. Nužno je pritom definirati i kako će se postići dugoročna održivost njihova rada i osigurati zapošljavanje i zadržavanje stručnoga kadra. Pozitivno je i prepoznavanje potrebe za rješavanjem prepreka u rješavanju stambenoga pitanja s kojim se susreću mladi. Ipak, kada se radi o Mjeri 3.5.3. Osiguravanje boljih uvjeta stanovanja mladim osobama, valjalo bi radi boljeg razumijevanja definirati što se točno podrazumijeva kada se govori o provedbi „sveobuhvatnoga programa poboljšanja pristupa stanovanju mladim osobama“ te definirati kojim skupinama mladih će se subvencionirati ti troškovi, pod kojim uvjetima i na koji način. Vezano uz Mjeru 3.5.1. Osigurati razvoj i provedbu aktivnosti usmjerenih mladima u ruralnim područjima predlažemo kao indikator postaviti broj mladih iz ruralnim područja uključenih u aktivnosti za mlade. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 117 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | MJERA 3.5.4 Uključivanje mladih u sustavu srednjoškolskog obrazovanja u sportske programe zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja u ruralnim područjima Kao i kod ostalih mjera, ni kod ove nije jasno što će se točno financirati, niti na koji će se način povećati broj učenica uključenih u spomenute sportske programe. Vrlo važno je također istaknuti da u ruralnim sredinama uglavnom nema srednjih škola (još jedan razlog zašto je potrebno definirati što su to ruralna područja u RH). Ova mjera ostavlja dojam kao da je u pitanju program koji će se provoditi neovisno o postojanju ovog zapisa u NPM-u, što potvrđuje neambicioznost dokumenta u cjelini. Načelno smatramo da ova mjera ima potencijala, ali predlažemo da se svrsta u tematsko područje “Zdravlje mladih” i da se ukloni ograničenje na mlade iz ruralnih područja. Hrvatska je pri samom vrhu prema pretilosti, stoga pozdravljamo ovu mjeru ukoliko će ista biti pružena svim mladima, a ne samo onima iz ruralnih sredina. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 118 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | MJERA 3.5.3 Osiguravanje boljih uvjeta stanovanja mladim osobama Smatramo da nije dovoljno da pokazatelj rezultata bude isključivo broj dodijeljenih subvencija, već da bi se tu trebali naći neki konkretniji pokazatelji koji su također mjerljivi. Shodno tomu predlažemo da se kao pokazatelji uvedu broj korisnica pojedine subvencionirane mjere ili projekta. Uz navedeno, predlažemo da se kao pokazatelji (kvalitativnih) rezultata uvedu i društvene promjene poput povećanja broja stanovnika, povećanja zaposlenosti, povećanja korisnica gradskih/općinskih usluga, smanjenje tržišne cijene (najma) nekretnina. Preporučamo da se rezultati odnosno razlika prije-poslije ističe u postotku. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 119 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | MJERA 3.5.3. Osiguravanje boljih uvjeta stanovanja mladim osobama U obliku se možda razlikuju, ali izazovi stanovanja predstavljaju jednako velik problem mladima u cijeloj Hrvatskoj, neovisno o veličini loklane sredine. Stoga, nije jasno zašto je ova mjera smještena pod tematsko područje “Mladi u ruralnim sredinama”. Opis mjere također nije jasan i ne otkriva što će se zapravo raditi i na koji će se način subvencionirati troškovi stanovanja. Pod pretpostavkom da ta sintagma (“subvencioniranje troškova stanovanja”) označava subvencioniranje najma, moramo istaknuti da u ruralnim sredinama ima vrlo malo nekretnina koje se iznamljuju za stanovanje, odnosno ne postoji tržište najma. Uslijed rasprave o ovoj konkretnoj mjeri proizašlo je potpuno drugačije rješenje od ponuđene mjere, a koje ovim putem iznosimo. Obzirom se u praksi pokazalo da JLS-ovi u suradnji sa OCD-ima najbolje poznaju stanje na svom lokalnom terenu te da potrebe mladih nesumnjivo variraju od sredine do sredine, a kako bismo izbjegli da isključivo jedno tijelo (SDUDM) upravlja svim sredstvima odnosno dodjeljuje ih pojedinim korisnicima izravno, predlažemo sljedeće. Subvencionirati se trebaju projekti odnosno mjere jedinica lokalnih samouprava kojim će one izravno raspoređujući sredstva odgovarati na prepoznate stambene potrebe mladih u zajednici. Točnije, trebaju se financirati projekti i mjere onih JLS koje isto već provode vlastitim sredstvima ili koje žele unaprijediti postojeće modele, a kako bi se potaknule JLS koje dosad uopće nemaju takvih programa da ih uvedu. Kriteriji pri dodjeli sredstava u tom bi slučaju trebali pružati prednost kvalitetnijim mjerama odnosno projektima odnosno onima koje će obuhvatiti što veći broj mladih, koje će biti održive i koje će što preciznije odgovoriti na utvrđene potrebe mladih u lokalnoj zajednici. Pružamo i primjere kako bi prijedlog bio što bolje shvaćen. Neka JLS u urbanom području možda će procijeniti da je kvalitetnije izgraditi nekretninu i pružati mladima stanove za dugoročni najam po cijeni ispod tržišne, u kom bi se slučaju subvencionirali troškovi gradnje. Novcem prikupljenim od najamnina JLS će vremenom nadomjestiti novac uložen u gradnju, a potom nastaviti ostvarivati prihod od istoga za, primjerice, gradnju nove takve nekretnine - što bi značilo održivost. S druge strane, neka JLS u ruralnom području možda će procijeniti da je kvalitetnije mladima dodijeliti neiskorištena ili zapuštena zemljišta u njezinom vlasništvu, i/ili ponuditi bespovratna sredstva za izradu projektne dokumentacije, a sve to pod uvjetom da se mlade osobe korisnici mjere moraju zadržati u nekretnini određeni broj godina - što bi značilo održivost (priljev novčanih sredstava kroz prirez, povećanje broja stanovnika, više korisnika odnosno pružatelja različith usluga i sl.). Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 120 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | MJERA 3.5.2. Osnivanje multifunkcionalnih centara za mlade Smatramo da je ova mjera u cjelini nedovoljno jasna da bi u ovom obliku ostala navedena u trogodišnjem strateškom dokumentu. Ističemo ponajprije da nije pružena definicija spomenutih multifunkcionalnih centara. U Hrvatskoj već postoje centri za mlade, ali se njihovo pitanje odnosno uloga i funkcioniranje nikad nije uredilo zakonskim okvirom što i danas uvelike otežava njihov rad i opstanak. Problematičnim smatramo sintagmu “poduzeti aktivnosti osnivanja” koja se može tumačiti na različite načine, uključujući i onaj gdje to podrazumijeva samo. primjerice, izradu projektne dokumentacije. Snažno sugeriramo da se precizira što se točno planira napraviti. Problematičnim također smatramo i da je predviđeno poduzeti aktivnosti osnivanja za samo tri (3) multifunkcionalna centra, dok bi cilj i fokus ovog strateškog dokumenta trebalo biti odgovaranje na potrebe i izazove svih mladih u RH. Međutim, naš glavni prijedlog ide u drugom smjeru i podrazumijeva da se mjerom obuhvati veći broj lokalnih sredina. Stoga, predlažemo da se sredstva putem natječaja dodjele JLS, njih cca. 15 na godišnjoj razini, i to isključivo za izradu projektno-tehničke dokumentacije za centre za mlade po kroju lokalne zajednice. Projektni prijedlog bi dakle na natječaj predavali JLS uz minimalno jednu organizaciju mladih (organizacija civilnog društva kojom upravljaju malde osobe ili koja prema statutu radi s mladima) u ulozi projektnog partnera, dok bi drugi uvjet za prijavu bio da na području JLS već ne postoji centar za mlade. Kriteriji bodovanja morali bi biti postavljeni na način da prednost daju ruralnim JLS-ima koji su u nepovoljnom položaju). Na taj će se način ostvariti utjecaj na minimalno 45 lokalnih sredina, projekti će biti vođeni u partnerstvu JLS i mladih, premostiti će se ona prva i često najveća prepreka - izrada projektno-tehničke dokumentacije, a svaki će od planiranih centara u tom slučaju odgovarati stvarnim potrebama i mogućnostima zajednice. Također, kao i kod brojnih drugih mjera, predlažemo da iznos sredstava bude rastući iz godine u godinu kako bi se svake godine mogao financirati sve veći broj projekata. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 121 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | MJERA 3.5.1. Osigurati razvoj i provedbu aktivnosti usmjerenih mladima u ruralnim područjima Smatramo da nije dovoljno da pokazatelj rezultata bude isključivo broj dodijeljenih financ. potpora, već da bi se tu trebali naći neki konkretniji pokazatelji koji su također mjerljivi. Shodno tomu predlažemo da se kao pokazatelji uvedu broj volonterskih sati i/ili broj uključenih korisnica te da se razlika izražava u postotku, a ne broju (jer, primjerice, nije isto okupiti 50 korisnica u mjestu sa 25 000 stanovnika i mjestu sa 5 000 stanovnika). Uz navedeno, predlažemo da se kao pokazatelji (kvalitativnih) rezultata uvedu i društvene promjene poput osnivanja savjeta mladih ili nove organizacije mladih, dodjeljivanje većeg iznosa sredstava za stipendije ili sl., usvajanja lokalnog strateškog dokumenta za područje mladih, povećane zapošljivosti, migracijski saldo. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 122 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | MJERA 3.5.1. Osigurati razvoj i provedbu aktivnosti usmjerenih mladima u ruralnim područjima Obzirom da nije jasno naznačeno kako će se provesti ova mjera, a pod pretpostavkom da će sredstva pretpostavljena za provedbu ove mjere biti dodjeljivana putem natječaja kakav je dosad bio praksa, želimo urgirati na neke od uvjeta natječaja. Predlažemo stoga da se prilikom prijave projektnih prijedloga organizacijama omogući više opcija, odnosno da se vrati na postavke koje su nekoć bile važeće - da organizacije mogu prijaviti projekte u više prioritetnih područja i/ili da mogu biti partnerima na više od jedne projektne prijave. Osim toga, jedan od kriterija je dosad bio da JLS mora biti partnerom na projektu koji se prijavljuje, što predlažemo da se ukloni kao obvezan kriterij. Također, kao i kod brojnih ostalih mjera, predlažemo da iznos sredstava bude rastući iz godine u godinu. Prema ovom se stiče dojam da se želi postići veći broj pokazatelja za isti iznos sredstava odnosno da će OCD-i morati provoditi aktivnost s manje sredstava, a više uloženog rada ili da će većem broju OCD-a biti raspoređen jadnak iznos sredstava. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 123 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | Komentar na mjere - U uvod u područje navodi se da “Mladi u ruralnoj Hrvatskoj, osobito na otocima i u priobalju, imaju ograničene mogućnosti odabira zanimanja koja se uglavnom svode na poljoprivredu i uslužne poslove vezane uz razvoj turizma.” Mladi koji su kreirali ove komentare poručuju, između ostaloga, da u ruralnim sredinama uglavnom nema srednjih škola (još jedan razlog zašto je potrebno definirati što su to ruralna područja u RH), odnosno da samim time oni uopće nemaju mogućnost odabira zanimanja, barem ne u svojoj sredini. Ističu da im je za pristup da im mogućnosti odabira zanimanja odnosno daljnjeg školovanja nakon osnovne škole ili pohađanje vannastavnih aktivnosti uvelike diktira transport odnosno opcije javnog prijevoza koje su nerijetko manjkave ili čak i nepostojeće. Tvrdnje o “nedovoljno razvijenoj prometnoj infrastrukturi” prepoznate su i u dokumentima na koje se referira u ovom tekstu (primjerice, u Nacionalnom program reformi 2020.) Nadalje, stavka koja potvrđuje da navedene mjere ne prate opis tematskog područja je ova: “Tri četvrtine ispitanika smatralo je da bi svako veće mjesto u Hrvatskoj trebalo imati višenamjenski centar za mlade, među čijim su aktivnostima isticali osiguravanje usluge informiranja u području obrazovanja, zapošljavanja, mobilnosti i slično, različitih savjetovanja za mlade, smještaja za mlade, računalnih/Internet radionica, održavanja tribina o aktualnim temama/problemima društva i mladih, i tako dalje. Uočeno je pritom da su za savjetodavno-informativne sadržaje bili najmanje zainteresirani upravo mladi iz ruralnih područja.” Navedena tvrdnja dakle ističe dvije važne stvari, a to je da su ispitanici tog (nepoznatog) istraživanja kazali da bi (1) “svako veće mjesto u Hrvatskoj trebalo imati višenamjenski centar za mlade” te (2) da “su za savjetodavno-informativne sadržaje bili najmanje zainteresirani upravo mladi iz ruralnih područja.”. Utoliko je promašena niže navedena mjera 3.5.2. “Osnivanje multifunkcionalnih centara za mlade”, jer ispitanici kažu da takve centre žele u svakom većem mjestu, a i prilično je indikativno da mladi iz ruralnih područja nisu zainteresirani za savjetodavno-informativne sadržaje kakve bi navodno trebali pružati spomenuti multifunkcionalni centri. Posljednja stavka, a na koju su mladi prilično snažno reagirali, je čitava kartica teksta koja govori o mladim poljoprivrednicima, iz koje izdvajamo: “Mladi poljoprivrednici tema su više različitih politika, a prepoznati su kao integralan dio Strategije poljoprivrede od 2020. do 2030. godine (Ministarstvo poljoprivrede, 2020) među ciljane intervencije uvodi preraspodjelu potpore dohotku na male i srednje proizvođače te na mlade poljoprivrednike te potporu pokretanju i razvoju poljoprivrednih gospodarstava i poduzeća s naglaskom na mlade. Zakon o poljoprivredi (NN 118/2018) mlade poljoprivrednike uključuje u program izravnih plaćanja te im daje prioritet u korištenju nacionalnih rezervi.” Ovu stavku smatramo problematičnom iz nekoliko razloga, počevši od toga da je načelno diskriminatorno na ovaj način izdvojiti samo jednu struku i pritom generalizirajući okarakterizirati sve mlade koji dolaze iz ruralnih područja kao poljoprivrednike. Nijedna druga struka niti skupina mladih prema bilo kojoj drugoj podjeli nije istaknuta na ovaj način. Neizostavno je istaknuti da unatoč tolikom opisu o mladim poljoprivrednicima, nijedna od predloženih mjera se na njih ne odnosi. Predlažemo samo da se taj dio teksta ukloni iz opisa obzirom nije relevantan. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 124 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | Komentar usmjeren na potrebu za dodatnom mjerom - U tekstu opisa tematskog područja navedeno je i opisano nekoliko stavki koje nisu u korelaciji s predloženim mjerama. Jedna od njih je da dokument prepoznaje nedostatak istraživanja kojima bi se utvrdile stvarne potrebe i stavovi mladih iz ruralnih sredina, ali na isti izazov nije odgovoreno specifičnom mjerom. Predlažemo da se u ovo tematsko područje umetne nova mjera koja bi odgovarala na tu konkretnu potrebu. “Nedostatak istraživanja mladih u ruralnim područjima u kojima bi se obuhvatili njihovi životi, potrebe, kao i međusobne razlike, uvodi određena ograničenja u analizu jaza između željenog i zatečenog stanja. … Pristup ruralnim mladima trebao bi biti temeljen na kontinuiranim i obuhvatnim istraživanjima mladih u ruralnim područjima pri čemu bi se vodilo računa o njihovim specifičnim geografskim (s obzirom na razlike u kontinentalnim, priobalnim, otočnim i planinskim područjima) i drugim razlikama. Ujedno bi sva istraživanja kao i okvir mjera trebali počivati na integriranom pristupu koji obuhvaća širok broj važnih aspekata života ruralnih mladih – od kvalitete života, obrazovanja, slobodnog vremena, mobilnosti, zapošljavanja, socijalne politike, stambenog zbrinjavanja, itd.” Dakle očito je prepoznata potreba za postojanjem istraživanja te smatramo da se kroz mjere trebaju osigurati sredstva upravo za provedbu takvog istraživanja. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 125 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | Opći komentar na tematsko područje - U opisu tematskog područja “Mladi u ruralnim područjima” navodi se sljedeća tvrdnja: “mnogim mladima u ruralnim područjima odlazak nije primarni izbor. Mnogi od njih zainteresirani su i voljni ulagati svoje vrijeme i rad u razvoj hrvatskog sela.” te se na kraju tog pasosa ističe referenca na Nacionalni program reformi 2020. (NPR ‘20.) iz travnja 2020. S druge strane, u nastavku opisa (uz fusnotu 33) iznesen je podatak kontradiktoran prvom, a koji kaže da: “migracijskim odlukama pridonosi negativan odnos prema selu i poljoprivredi, stav kako je život i rad u gradu (ili izvan zemlje) jednostavniji i lakši kao i procjena nemogućnosti ostvarivanja različitih težnji i radnih aspiracija na selu.” U spomenutom NPR-u ‘20. pak stoji sljedeći ulomak: “Negativni demografski trendovi, starenje stanovništva i manji udio mladih u općoj populaciji, preseljenje mladih u veća gradska središta i sl. dovode do pretjerane centralizacije, neravnomjernog razvoja i nejednakosti pojedinih područja. To posebno dolazi do izražaja u ruralnim krajevima gdje mladi žive u otežanim uvjetima, susrećući se s različitim problemima poput: nedovoljno razvijene komunalne i prometne infrastrukture; pristupa neformalnom obrazovanju za mlade; nedostatka i nedostupnosti usluga za mlade; nedostupnosti i lošije brzine interneta; nedostatka društvenih, kulturnih i sportskih sadržaja. Sve navedeno utječe i na slabije mogućnosti za pronalazak zaposlenja i socio-ekonomsko osamostaljivanje mladih, dovodeći ih do veće marginaliziranosti.” Smatramo da je ovaj kratak isječak iz opisa predstavljenog u NPR-u ‘20. znatno konkretniji i koherentniji od opisa tematskog područja “Mladi u ruralnim područjima” predstavljenog u ovom prijedlogu Nacrta, te da znatno bolje opisuje stvarnu situaciju. Općenito, smatramo nužnim da podatci izneseni u ovom dokumentu reflektiraju stvarno stanje stvari. Uz to, velik dio analitičkih podataka koji se navode u ovom opisu nije uopće potkrijepljen nalazima istraživanja, a za onaj dio podataka kod kojih je navedena referenca na istraživanje ili drugi relevantan dokument referenciranje nije dovoljno precizirano što značajno otežava proces provjere točnosti navedenih podataka. Primjera radi, nije naznačeno odakle su izvučeni podatci o (ne)zaposlenosti i imovinskim prilikama mladih. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 126 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | Opći komentar na tematsko područje - Korišteni podaci koji se odnose na analizu stanovništva datiraju najranije iz 2020. unatoč tomu što su do danas poznati i javno objavljeni rezultata Popisa stanovništva 2021. Smatramo da se pri svakoj referenci na stanovništvo trebalo koristiti najrecentnijim podatcima iz spomenutog Popisa ‘21. Kako bi se ovaj dokument u cjelini učinio što relevantnijim. Među ostalim korištenim podatcima ima i onih koji datiraju iz 2008. Preporučamo izbjegavanje korištenja toliko starih podataka osim u iznimnim slučajevima gdje to nije moguće izbjeći. S druge strane, u tekstu opisa tematskog područja nerijetko se pronalaze vrlo subjektivni navodi, poput sljedećeg: “...od 2016. godine se uz pomoć nacionalnih i europskih sredstava ulaže u ravnomjerni razvoj Hrvatske, za stvaranje kvalitetnih mogućnosti za obrazovanje, zapošljavanje i zasnivanje obitelji, kao i za podizanje kvalitete života. Između ostalog tim ciljevima pridonose: projekt Slavonija, Baranja i Srijem, Projekt Sjever, kao i ulaganja u Dalmatinsku zagoru, Gorski kotar, Liku, Banovinu, u otoke i hrvatska sela…” Smatramo da su ovaj i slični navodi irelevantni i da im nije mjesto ni u tekstu opisa ovog tematskog područja niti u dokumentu u cjelini obzirom da ne pružaju niti predstavljaju podatke koji su u korelaciji sa svrhom ovog dokumenta. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 127 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | Opći komentar na tematsko područje - Da bi se kvalitetno i smisleno uspostavile mjere unutar tematskog područja “Mladi u ruralnim područjima”, smatramo da je potrebno što preciznije definirati najprije što su to ruralna područja u Republici Hrvatskoj. Tek kad ta definicija bude poznata bit će moguće utvrditi tko su mladi u ruralnim područjima te učiniti opis i mjere ovog prioritetnog područja jasnima, jednoznačnima i pojmovno usklađenima. Primjera radi, za razumijevanje hrvatskog nacionalnog konteksta nije relevantno voditi se standardima sa razine EU, obzirom se prema toj klasifikaciji svako mjesto s manje od 50 000 stanovnika smatra ruralnim područjem. Prema tome, u Hrvatskoj bi područja svega 7 jedinica lokalne samouprave (uključujući Grad Zagreb) bila smatrana urbanim područjima. Računajući da u RH brojimo ukupno 556 jedinica lokalne samouprave, to bi značilo ukupno 1,3% urbanih područja. Shodno tome, dovodimo u pitanje izneseni podatak da “oko 42,4% stanovništva Hrvatske živi u ruralnim područjima”. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 128 | Udruga „Delta” | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | Osvrt na mjeru 3.5.4. - pozdravljamo prepoznavanje važnosti tjelesnog vježbanja. No, nejasno je na što se odnosi sintagma "zdravstveno usmjereno vježbanje", odnosno ona implicira financiranje prije svega korektivnih načina vježbanja, što ne odgovara opisu mjere. Predlažemo izbacivanje riječi "zdravstveno usmjereno" ili prilagodbu opisa mjere. Nadalje, smatramo da je potrebno pojasniti način ulaganja predviđenih sredstava. Isto tako, predlažemo proširenje opisa mjere tako da ona obuhvaća i rekreativno bavljenje sportskim aktivnostima, budući da su upravo one većini nedostižne jer se ne mogu obavljati unutar natjecateljski nastrojenih sportskih klubova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 129 | Udruga „Delta” | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | Osvrt na mjeru 3.5.3 - važno je pojasniti kriterije dodjeljivanja subvencije, način raspodjele subvencija po JLPRS-ovima, te osigurati način kontrole da subvencije ne bi dovele do još većeg povećanja cijena na tržištu najma nekretnina, što se prema postojećim podacima događa kod uvođenja ovakvih mjera. Također, budući da jedan od glavnih problema mladih u ruralnim i otočnim sredinama osim stanovanja predstavlja i prijevoz, predlažemo razradu mjere koja bi isto adresirala. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 130 | Udruga „Delta” | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | Osvrt na mjeru 3.5.2. - u Hrvatskoj ne postoji jasna definicija centara za mlade te je potrebno jasno definirati ne samo značenje centara, već vezu s navedenom "multifunkcionalnosti". Također, nejasna je održivost takvih centara, budući da u istraživanju provedenom od strane MMH 2022. godine upravo način upravljanja i održivost centara predstavlja najveće prepreke u radu centara za mlade te usmjeravanje mjere samo na poticanje osnivanja smatramo nedovoljnom te predlažemo da se prošiti tako da uključuje i podršku u osmišljavanju održivosti takvih centara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 131 | Udruga „Delta” | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | Skrećemo pažnju na to da su mladi u ruralnim i otočnim sredinama puno više ranjivi na probleme s mentalnim zdravljem i često se nalaze izvan uobičajenih sustava podrške, a susreću se i s nedostatkom stručnjaka za mentalno zdravlje u svojim krajevima. Smatramo da je nužno prepoznati i razraditi mjeru osiguravanja dostupnosti usluga u području mentalnog zdravlja u ruralnim područjima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 132 | OIP Posejdon | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | OIP Posejdon podržava komentare koji su proizašli iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split, a u kojoj je sudjelovao i OIP Posejdon. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 133 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | Pokazatelj rezultata mjera 3.5.2. “Osnivanje multifunkcionalnih centara za mlade” je da se do kraja 2025. godine “pokrenu aktivnosti osnivanja” tri multifunkcionalna centra za mlade u ruralnim sredinama. Plan smatramo neambicioznim te predlažemo da pokazatelj rezultata budu minimalno tri osnovana multifunkcionalna centra za mlade. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 134 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | Iako u Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine postoji mjera “3.5.2. Osnivanje multifunkcionalnih centara za mlade”, u sadržaju dokumenta nije objašnjeno što su multifunkcionalni centri za mlade te nije jasna veza ili razlika multifunkcionalnih centara za mlade i centara za mlade. U ovom trenutku nije uopće jasna potreba uvođenje termina “multifunkcionalni centri za mlade”, pored definiranih “centara za mlade”. Predlažemo da se u dokumentu definiraju i multifunkcionalni centri za mlade, barem na razini kako je to napravljeno s centrima za mlade, informativnim centrima za mlade i klubovima za mlade u tematskom području 3.1. “Rad s mladima”. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Nije prihvaćen | Predmetno će biti uređeno natječajnom dokumentacijom |
| 135 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | Iz opisa mjere “3.5.4. Uključivanje mladih u sustavu srednjoškolskog obrazovanja u sportske programe zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja u ruralnim područjima” nejasno je - kome se dodjeljuje financijska potpora, za koje aktivnosti i na koji način. Možemo samo pretpostaviti da je riječ o direktnom financiranju “programa koji će Hrvatski školski sportski savez provoditi u suradnji sa županijskim školskim sportskim savezima i srednjim školama u ruralnim područjima”. Spomenuti program se spominje u uvodu tematskog područja 3.5. “Mladi u ruralnim područjima”, no nejasno je postoji li već taj program i, ako postoji, zašto je predviđeno financiranje iz stavke “A558047 Politike za mlade”, a ne iz proračuna Ministarstva turizma i sporta, i zašto Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije prepoznato kako suradnik u provedbi, ako je riječ o “uključivanje mladih u sustavu srednjoškolskog obrazovanja”. Predlažemo jasniju razradu mjere, uz uvažavanje gore navedenih zamjerki. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Nije prihvaćen | Predmetno će biti uređeno natječajnom dokumentacijom. |
| 136 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | Pohvaljujemo što je kroz mjeru 3.5.4. “Uključivanje mladih u sustavu srednjoškolskog obrazovanja u sportske programe zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja u ruralnim područjima” prepoznata važnost poticanja bavljenja redovitom i organiziranom tjelesnom aktivnošću za učenike srednjih škola u ruralnim područjima. Predlažemo da se u opisu mjere jasno prepozna potreba ulaganja u renovaciju i izgradnju dvorana i sportskih objekata u ruralnim i otočnim područjima, kao logičnog i nužnog preduvjeta za kvalitetno uključivanje mladih u sportske programe zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 137 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | Mjera 3.5.3. “Osiguravanje boljih uvjeta stanovanja mladim osobama” nije jasno opisana pa je nejasno radi li su u ovom slučaju o dodatnim subvencijama za stanovanje, uz već postojeće. Posebno je problematično što recentni podaci pokazuju da sufinanciranje stanovanja bez nacionalne stambene politike ne rješava problem, nego suprotno - diže cijenu najma - pa je ova mjera potencijalno iznimno opasna za mlade u ruralnim područjima. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 138 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | U uvodu tematskog područja 3.5. "Mladi u ruralnim područjima" Predlagatelj se poziva na Strategiju poljoprivrede od 2020. do 2030. godine, no nije jasno prepoznaje li Nacionalni program za mlade potrebu poticanja i podrške mladima na hrvatskim otocima za bavljenje poljoprivredom, ribarstvom i marikulturom. Predlažemo razradu mjere koja će potaknuti i podržati mlade na otocima za bavljenje navedenim djelatnostima. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 139 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | Zabrinjavajuće je da u Nacionalnom program za mlade nisu prepoznate specifičnosti otoka i izazovi života mladih na otocima. Isti propust dogodio se i u Nacrtu Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine. Otoci nisu nužno ruralna područja, ali mladi na otocima često imaju ista ili veća ograničenja od mladih u ruralnim područjima (na kopnu). Predlažemo promjenu naziva tematskog područja u naziv “Mladi u ruralnim i otočnim područjima”, a u skladu s tim i razradu i dopunu mjera. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 140 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.5. Mladi u ruralnim područjima | Iz Nacrta prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine nije jasno definirano što su u ovom kontekstu ruralna područja. U kontekstu života mladih, nije prepoznata specifičnost otoka i zanemarena je razlika između ruralnih područja u Slavoniji, Istri i Dalmatinskoj zagori. Mjere je potrebno prilagoditi i razraditi sukladno specifičnostima različitih geografskih područja, kako bi odgovarale stvarnim potrebama mladih. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 141 | Organizacija Status M | Izazovi i potrebe mladih, 3.6. Zdravlje i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa | Pozdravljamo činjenicu da Nacrt Programa prepoznaje važnost mentalnog zdravlja mladih. Također je pozitivno da se prepoznaje uloga radnika s mladima u području očuvanja mentalnog zdravlja. Međutim, važno je imati na umu da radnici s mladima nisu stručnjaci u ovom području te da predložena edukacija (Mjera 3.6.2.) može omogućiti samo da neki od njih usvoje osnovne kompetencije za pružanje prve psihološke pomoći. To nikako ne može biti dovoljno, osobito uzimajući u obzir da samo malo broj mladih ima mogućnost sudjelovati u aktivnostima rada s mladima. Nužno je da Ministarstvo znanosti i obrazovanja značajno ojača stručne kapacitete škola za pružanje psihološke pomoći djeci i mladima (dodatna zapošljavanja psihologa). Također, vezano za Mjeru 3.6.2., nisu jasni pokazatelji njezinih rezultata. Naime, uopće se ne predviđa povećanje broja održanih edukacija iz područja mentalno-zdravstvene pismenosti za radnike s mladima (početna vrijednost je 36, kao i očekivana vrijednost u 2025. godini). U odnosu na broj polaznika u okviru kreiranih programa edukacija, zapravo se predviđa smanjenje njihova broja (početna vrijednost je 633, a očekivana vrijednost u 2025. godini je 420). Nacrt Programa u potpunosti zanemaruje područje seksualnog i reproduktivnog zdravlja. Nužno je osigurati youth-friendly usluge za mlade u ovom području kao i cjelovitu seksualnu edukaciju u školama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 142 | Ambidekster Klub | Izazovi i potrebe mladih, 3.6. Zdravlje i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa | Sudjelovanjem u konzultativnom procesu s organizacijama članicama MMH kao i kroz procjenu potreba mladih iz skupina s manje mogućnosti (procjena provedena s mladima i stručnjacima iz sustava obrazovanaj i socijalen skrbi) kroz ESF projekt SPONA (u projektu su partneri Ambidekster klub, NDC Osijek, IKS Petrinja, PaRiter, LORI i SOS Rijeka) naglasili bismo da je potrebno predvidjeti brigu o mentalnom zdravlju ne samo zbog pandemije, nego i zbog potresa i drugih kriznih situacija koje su aktualne (na interpersonalnoj razini npr. iskustvo nasilja, te globalnoj razini rat u Ukrajini) kao i koje se tek mogu dogoditi u budućnosti. Dodatno, potrebno je predvidjeti mjere podrške fizičkom zdravlju (borba protiv pretilosti, spolno zdravlje i sekasualni odgoj). Potrebno je i u programu bolje prepoznati skupine osobito ranjivih mladih s manje mogućnosti u pojačanom riziku za zdravlje vezano uz utjecaj kriza i pandemiju. Slijedi prikaz odgovora iz procjene potreba mladih iz ranjivih skupina (u tim dijelovima intervjua sudjelovali su samo mladi s takvim iskustvom pa vam dostavljamo njihopve prijedloge). Mladi koji su prerano prekinuli školovanje (prije nego što su završili osnovnu ili srednju školu) Mladi koji su prerano prekinuli školovanje ili koji imaju iskustva s prekidom školovanja govore o nekoliko mehanizama na koje su nailazili: Tijekom školovanja nisu se osjećali prihvaćeno od strane vršnjaka; Roditelji nisu odobravali prekid obrazovanja, ali nisu imali snage niti znanja da ih zadrže u njemu; Mogli su identificirati osobu u školi kojoj je bilo važno da oni ne prekinu školovanje. To je iznimno važno imati na umu kao važan mehanizam zadržavanja mladih u sustavu školovanja (Pa u osnovnoj školi psihologinja ta kod koje sam išao, kod koje sam stvarno osjećao da joj je stalo, da je slušala, da se brinula, učiteljica iz hrvatskog, bila je užasno stroga a meni je išao loše hrvatski, ali na dobar način, osjetio sam kao da želi da naučim i da budem bolji; U nižim razredima da, tu je bila razrednica, njoj je ono stalo da ne prekinem obrazovanje… u srednjoj školi ne); Od preporuka koje mladi daju na temelju vlastitog iskustva s prekidom obrazovanja navode (neke od njih stručno formulirane na temelju opisanog iskustva): Definirati i angažirati barem jednu osobu tijekom obrazovanja koja će brinuti i pokazati da joj/mu je stalo da osoba ostane u sustavu obrazovanja, ali raditi i na podršci (mladi se više ne mogu sjetiti o čemu su stručnjaci s njima razgovarali - ovako sad mi ne pada mi na pamet kao napravila je to i to, ali generalno imala je razumijevanja), Za one kojima je pala motivacija organizirati redovite individualne razgovore (pogotovo ako uoče da je netko, ono da je nekome pala motivacija i slično, mislim da bi stvarno trebali obavljat individualne sastanke i definitivno opet se vraćam na onu priču sa informiranjem i tim nekim…kako bi rekla…a ne znam, i sami profesori mogu bit isto i motivacija i podrška djeci…), Veći angažman formalnih institucija koji pomažu mladima u zapošljavanju (…na HZZ-o… njihov savjetnik da se više potrudi, da im objasni neki proces, s njima napravi životopis), Učenje o samozapošljavanju i izradi poslovnog plana. Nezaposlenost i NEET status Mladi koji su bili nezaposleni ili u NEET statusu ili koji imaju iskustva s prekidom školovanja govore o nekoliko mehanizama na koje su nailazili: Teškoće u pronalasku prvog zaposlenja (Pa uvijek je onaj problem da svi traže neko iskustvo za zaposlit osobu. A ne možeš dobit iskustvo bez da se prvo zaposliš.), Nemogućnost polaganja vozačkog ispita, a traži se za mnoga zaposlenja, Ukoliko se radi o mladim roditeljima i dugotrajno nezaposlenim mladima osobama problem postaje pronalaženje osobe za i čuvanje i odgoj djeteta, ili pronalazak vrtića tijekom procesa traženja posla, ali i tijekom eventualnog zapošljavanja. Čak i da se nađe posao, ne može se (brzo) naći osoba ili dobiti mjesto u vrtiću, Minimalna plaća jer je teško dobiti bolje plaćen posao bez završenog srednjoškolskog obrazovanja. Kao oblici podrške koji su potrebni NEET i nezaposlenim mladima, mladi ističu: Pomoć u pisanju životopisa i molbi Sagledati razloge prekida obrazovanja i osigurati resurse, edukaciju s obzirom na situaciju u kojoj se nalaze. Manjinsko iskustvo (mlade LGBTIQ osobe te pripadnici nacionalnih i drugih manjina) Mladi koji su imali iskustvo identifikacije s nekom manjinskom skupinom odnosi se na pripadnost LGBTIQ skupini i romskoj nacionalnoj manjini. Toga primarno postaju svjesni zbog diskriminacije po toj osnovi (doslovno svugdje oko mene ono i homofobija i to sve ono pogotovo u razredu; Kada sam trebala pronaći praksu…ono kako u našem mjestu postoji puno frizerskih salona, ja sam otišla pitati jasno, i tu sam se susrela dosta sa diskriminacijom gdje su mi otvoreno rekli da ako želim dolazit, da moram imat svoj dezodorans i te neke higijenske potrepštine, kako se ne bi u salonu osjetila, smrdila…tako da, da. Eto jedna od situacija.). Ono što je isto vidljivo kao obrazac pri traženju pomoći, uz stres koji doživljavaju kao manjina, je nerazumijevanje i strah hoće od stručnjaka naići na razumijevanje i pomoć. U ovom području posebno se ističe nedostatak ideja koje oblike podrške osigurati. Razlog tome, sa stručnog aspekta, može se pojasniti iz aspekta osjećaja nemoći s kojim ovi mladi imaju iskustva. Ipak preporuke koje daju odnose se na: informiranje javnosti te edukaciju stručnjaka i razrednih odjeljenja o obilježjima mladih pojedinih manjinskih skupina. Mladi s problemima u ponašanju i u sukobu sa zakonom (mladi koji počine kaznena ili prekršajna djela) i koji se nasilno ponašaju Mladi s problemima u ponašanju i u sukobu sa zakonom su mladi koji su smješteni u organizirano stanovanje pri centrima za pružanje usluga u zajednici ili su pak uključeni u izvršavanje odgojnih mjera u sklopu različitih programa nevladinih organizacija. Ono što je vidljivo kod ovog dijela uzorka je uključenost u različite oblike nasilja – tako su mladi počinitelji ali i žrtve nasilja, dok je ujedno prisutan stav da obrana od nasilja nije nasilje. Ono o čemu mladi govore i što ističu kao neki važan mehanizam podrške i zaštite je podrška roditelja. To je moguće na način da se kroz rad s mladima različitih ranjivih skupina radi i s roditeljima na poučavanju kako da budu podrška mladima u odrastanju i izgradnji autonomije (Pa najbitnije da dobiju podršku od roditelja. Jer ono ipak kad mama kaže nešto, to, koliko god se neko od nas pravi da nas boli briga ipak to nešto znači, jer ljepše je vidjet mamu kad se smije nego kad plače.). Osim navedenog mladi su imali nekoliko preporuka kako bi se trebale izvršavati odgojne mjere nakon počinjenog kaznenog djela: Veće poštovanje službenika, stručnjaka, posebno pravosudne policije Odgojne mjere trebaju služiti za pomoć u resocijalizaciji, da nauče kako drugačije, što je nemoguće bez izgradnje povjerenja ili ako stručnjaci, službenici, osoblje pogrđuju, ili omalovažavaju. Iskupljivanje za počinjena kaznena djela temeljiti na pomoći nemoćnima (Ljudi koji su napravili prekršaj mogu tamo kroz pomaganje drugim ljudima. Tako će najbolje doći do rezultata. Ako čovjek pomaže čovjeku, onda će doći do dobrog rezultata.) Mladi s iskustvom viktimizacije i nejednakog postupanja (diskriminacije) - žrtve Najveći broj mladih s kojima su vođeni ovi razgovori su se doživjeli kao mladi koji su doživjeli viktimizaciju i nejednako postupanje. Radilo se većinski o verbalnom ili fizičkom nasilju od članova obitelji, vršnjaka u školskom okruženju. No, valja napomenuti da su mladi iskazali kako su doživljavali i seksualno nasilje, nasilje u smislu nejednakog postupanja javnih službenika, otežan pristup nekim javnim prostorima, te nedostatak financijskih sredstava za sudjelovanje u aktivnostima u kojima ostali mogu sudjelovati. Osjećaji koji su popraćeni tim iskustvom u pravilu su strah (Strah ikome reći, svi ti kažu prijavi ga policiji, a šta ću ga prijaviti policiji, otac mi je, što će sa mnom biti, što će s njima biti, strah te išta napraviti zato što ne znaš šta će bit ako išta napraviš.). Iako se o nasilju najviše govori, i s društvenog aspekta uvriježeno je da postoji svijest društva o prisutnosti nasilja ali i prepoznavanje nasilja, vidljivo je da mladi imaju osjećaj da neke vrste nasilja ostanu neprepoznate (Nekad se nasilje uopće ne može prepoznati jer društvo ne prepoznaje da je nasilje. Nemaš od koga potražit pomoć, čak i kada ima nekih pojedinaca koji bi ti htjeli pomoći, sami sustav zapravo štiti nasilnike, a ne žrtve.). Tu je potrebno navesti nekoliko vrsta nasilja kojima su bili izloženi mladi, a za koje nemaju osjećaj da društvo opće ima svijest da postoje. To je nasilje muškaraca manjinske skupine prema djevojkama i ženama iste manjinske skupine, pogotovo ukoliko žele početi raditi, istupati u javnosti i sl. To je posebno nezavidna pozicija za mlade koji osjećaju viktimizaciju i od manjinske i od većinske zajednice. Druga neosviještena pozicija je nasilje roditelja prema odrasloj djeci. U situacijama iskazivanja interesa za smještaj u sigurnu kuću, stručnjaci nisu bili skloni tome jer nasilje nije došlo od partnera (Ta psihologica me cijelo vrijeme zapravo odgovarala nekako, bila je hladna prema meni. Više mi je govorila koliko će meni biti teško ako odem od mame nego što bi mogla tamo ostvariti i stvarno me to razočaralo jer mislim onako čemu realno. Kao da me gledala da sam razmažena. Jer sam ja normalno izgledala, a valjda sam trebala mucati i biti sva pogrbljena da bi izgledala kao da imam problem.). Mladi su upitani i kako doživljavaju pojedine sustave koji bi im trebali pomoći: Zdravstveni sustav - Oni bi trebali biti podrška, al' nama, oni su najčešće ti koji diskriminiraju ili vrše neko nasilje; Obrazovni sustav – nereagiranje na nasilje; Sustav socijalne skrbi – sustav pun papirologije koja kola između njih; Civilni sektor – pozitivan iskustva učenja i individualnog postupanja. Ukoliko se mlade pita za izvor podrške, uglavnom navode da su sami sebi bili podrška (Sam sam sebe podržavao doslovno. Znao sam, ono, govorio sam si proći će to sve i …bit će sve dobro.) Generalni je dojam da je malo podrške koja je osigurana mladima (nikad nisam to istražio i gledao, zato što me bilo strah, nije mi palo na pamet, ali ja se nadam da ima sad, ali nisam informiran o tome). Analizirajući njihove odgovore dojam je da su mladi slabo upoznati, odnosno da slabo prepoznaju oblike podrške koju mogu dobiti. U skladu s time vrlo su slabe preporuke koje mladi daju o izvorima podrške koje bi mladima bile korisne u nošenju s problemima i krizama: Komunikacija, druženje s ljudima, imati prijatelje, imati mirne trenutke, Dostupnost stručnih osoba kojima se možeš obratiti zbog problema, Razgovor i podrška, Osiguravanje sigurnog mjesta čim se nasilje desi (iz svog iskustva, nismo nikad tražili pomoć tako po ustanovama više je bilo onako familijarno… ono, kumovi, rodbina i to, ali ovako sa institucijama to ne znam. Dali je bilo, dali postoji, nisam upoznata sa time. Sama podrška što smo znali da ima netko tko će biti uvijek tu za nas kada moraš pobjeći iz kuće jer te strah, da uvijek imaš nekoga kog znaš da možeš u 4 sata ujutro ako treba doći i da će te uvijek primiti. To je bilo nekako najveća podrška koja je nama trebala.) Maloljetni roditelji i roditeljstvo mladih osoba do 30. godine života Ono što je zanimljivo i što se posebno ističe kod ove skupine mladih, za razliku od prethodnih, da oni ističu kako je iskustvo roditeljstva nešto najljepše što im se dogodilo i koje ih je oblikovalo i formiralo. Problemi s kojima se nose uključuju nezaposlenost i nemogućnost organizacije čuvanja djeteta/djece dok traže posao i dok rade. Iz razgovora o njihovom iskustvu vidljiv je nedostatak formalnih oblika pomoći u području podrške roditeljstvu. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 143 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.6. Zdravlje i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa | Mjera 3.6.2. Unaprjeđenje znanja o mentalno-zdravstvenoj pismenosti kod svih relevantnih dionika koji rade s mladima Pohvalno je vidjeti da se u kontekstu mentalnog zdravlja mladih uzima u obzir i uloga odraslih odgovornih osoba koji rade s mladima kako bi ih se osposobilo u području mentalno-zdravstvene pismenosti i time omogućile vještine za prepoznavanje problema mentalnog zdravlja mladih. Ipak, ni kroz mjeru 3.6.2. niti kroz mjeru 3.6.1., odnosno kroz cijelo područje 3.6. koje se tiče zdravlja mladih u sklopu Nacionalnog programa za mlade ni u jednoj mjeri, aktivnosti, pokazatelju nisu definirane aktivnosti ni operacionalizirani pokazatelji koji se odnose izravno na mlade, odnosno mladi nisu izravno uključeni te je u potpunostzi izostavljeno unapređenje mentalno-zdravstvene pismenosti mladih osoba, fokusirajući se pri tome samo na osobe koje rade s mladima. A) Predlažemo nužnu nadopunu opisa mjere i pripadajućih pokazatelja na način da se u aktivnosti mentalno-zdravstvene pismenosti uključe mladi! To uključuje razvoj znanja i vještina mladih koje olakšavaju prepoznavanje problema mentalnog zdravlja te proširenje dosega pokazatelja, koji su trenutno ograničeni samo na odrasle osobe, ujedno I na mlade osobe, kroz edukativne materijale i edukacije te informiranje. To bi doprinijelo osnaživanju mladih osoba za nošenje s izazovima mentalnog zdravlja i razvoj vještina i kapaciteta za preventivno djelovanje za očuvanje mentalne dobrobiti. B) Također, predlažemo i nadopunu mjere 3.6.2. sljedećim pokazateljima: Promocija mentalnog zdravlja I prevencija razvoja problema mentalnog zdravalja; Provođenje kampanja destigmatizacije mentalnog zdravlja u medijima i na društvenim mrežama; Osiguravanje mladima pružanje psihološke prve pomoći Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 144 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.6. Zdravlje i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa | Pod mjerom 3.6.1. Zaštita i unaprjeđenje zdravlja mladih tijekom i nakon pandemije u dijelu Provedbe rezultata: U opisu mjere se navodi (…) "čini se da je iznimno važno imati uvid u hrvatski kontekst", dok se pokazatelj odnosi na međunarodna istraživanja čime nije jasno naznačeno u kojem aspektu su unutar toga obuhvaćeni podaci I specifičnosti na nacionalnoj razini I hrvatski kontekst. Uz to: A) Međunarodno istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika – HBSC - Istraživanje se provodi svake četiri godine, u Hrvatskoj od 2002. godine. Hrvatski zavod za javno zdravstvo nositelj je istraživanja za Hrvatsku uz suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te podršku Ministarstva zdravlja. Zadnje je po tome trebalo biti provedeno 2022. godine, uz svako istraživanje ide i publikacija (zadnja izdana 2020. godine). B) Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola, uzimanju droga i drugim oblicima ovisnosti među učenicima (ESPAD), zadnje provedeno 2019. godine. Hrvatski zavod za javno zdravstvo nositelj je istraživanja. C) Istraživanja uporabe droga u općoj populaciji (GPS), provedeno 2019. također nositelj Hrvatski zavod za javno zdravstvo. OBRAZLOŽENJE: Dostupni podaci ukazuju da Mjera 3.6.1. (I pripadajući pokazatelji) obuhvaća samo redovite djelatnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koje su se provodile prethodno I kontinuirano se provode neovisno o donošenju Nacionalnog programa za mlade. Predložemo brisanje navedenih indikatora i pokazatelja u mjeri 3.6.1. jer se referiraju na redovne djelatnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te predlažemo nadopunu mjere 3.6.1. novim obrazloženjima/aktivnostima: - Rana detekcija problema mentalnog zdravlja; - Rehabilitacija, oporavak koji omogućava povratak u društvo; - Ulaganje dodatnih napora u prevenciju problema mentalnog zdravlja; - Osiguravanje dostupnosti u svim područjima države nekih oblika psihološke podrške za mlade I informacije o dostupnoj podršci; - Osiguravanje mladima pružanje psihološke prve pomoći; - Destigmazitizacija teškoća mentalnog zdravlja; - Inkluzija I prava mladih s problemima mentalnog zdravlja; - podrška marginaliziranim I ranjivim skupinama u zaštiti I unapređenju mentalnog zdravlja; - Osnaživanje mladih I jačanje kapaciteta u području brige o mentalnom zdravlju. U skladu s tim, predlažemo nadopunu sljedećim pokazateljima: - Natječaj za financiranje projekata udruga u području zaštite i unapređenja zdravlja mladih Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 145 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.6. Zdravlje i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa | Mjera 3.6.1. Zaštita i unaprjeđenje zdravlja mladih tijekom i nakon pandemije Da bi se ostvarila zaštita i unapređenje zdravlja mladih samo provedba istraživanja nije dovoljna. Kako je navedeno u opisu mjere, rezultati već prethodno provedenih istraživanja jasno i jednoznačno ukazuju na postojanje teškoća mentalnog zdravlja mladih: od 3.500 mladih (Jokić begić i sur., 2020) jedna trećina maturanata smatra da će im trebati psihološka pomoć a 77.4% učenika_ica izvještava o više depresivnih simptoma te čak 87% o anksioznim stanjima; nadalje UNICEF-ov izvještaj potvrđuje čak 44.000 mladih u Hrvatskoj koji imaju probleme s mentalnim zdravljem, a Institut za društvena istraživanja u praćenju učinaka pandemije u 161 odgojno-obrazovnoj ustanovi (2.023 učenika_ica) potvrđuje jasan negativan utjecaj pandemije na psihičko zdravlje. Pohvaljujemo ulaganje dodatnih kapaciteta za nastavak istraživanja utjecaja pandemije na mentalno zdravlje mladih, no isključiva provedba istraživanja bez ikakvih daljnjih poduzetih mjera na temelju dobivenih rezultata istraživanja ne dovodi do zaštite i unapređenja zdravlja mladih. Usmjeravanjem kroz mjeru 3.6.1 isključivo samo na aktivnost istraživanja i ostvarenje pokazatelja kroz edukativne materijale zanemaruje se nužnost i hitnost potrebe za djelovanjem i unapređenjem zdravlja mladih na temelju svih navedenih rezultata istraživanja koja su već spomenuta u opsiu mjere, koja jasno pokazuju negativan utjecaj pandemije I nedvosmisleno potvrđuju teškoće s kojima se mladi suočavaju, a za koje kroz cijelo područje 3.6. Nacionalnog programa za mlade ne postoji ni jedna mjera i aktivnost kojom bi se djelovalo izravno na rješavanje navedenih problema mladih! Postoje jasni dokazi da mladi već imaju brojne teškoće mentalnog zdravlja kao posljedica pandemije koronavirusa i potrebno je bez odgode djelovati u smjeru pružanja usluga, podrške i prevencije razvoja većih teškoća. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 146 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.6. Zdravlje i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa | Referiranje na opis mjere 3.6.1. usmjerene na zdravlje mladih, točnije na OECD preporuke: Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD, 2020) preporuča mjere i usluge usmjerene na najranjivije mlade populacije, a to također podržava i Strategija EU za mlade 2019 - 2027 (čiji sastavni dio čine Ciljevi EU za mlade, nastali na temelju stavova 50.000 mladih iz cijele EU), pri čemu se jasno navode kao prioritet Inkluzivna društva (podmjera "ojačati socijalne mreže potpore kroz osiguranje prava na (…) pristup zdravstvenoj zaštiti za sve, uz uvođenje posebnih mjera za marginalizirane mlade ljude") te Mentalno zdravlje i dobrobit (podmjera "Razviti inkluzivni i multidisciplinarni pristup zdravstvenoj skrbi u domeni mentalnog zdravlja, osobito za mlade iz marginaliziranih skupina"). Unatoč tome, unutar cijelog područja 3.6. ne postoji ni jedna mjera, aktivnost, pokazatelj kojima bi se uključile marginalizirane skupine mladih te im se osigurala ciljana usluga i podrška, s obzirom da su marginalizirane i ranjive skupine mladih bile najizloženije rizicima i posljedicama te utjecaju pandemije koronavirusa. Time se kroz predloženi Nacionalni program za mlade pokazala potpuna nebriga i neosjetljivost za sve skupine mladih koji su u povećanom riziku od socijalne isključenosti i negativnih posljedica za mentalno zdravlje (mlade osobe s invaliditetom, LGBTQIA+ mlade osobe, mlade u NEET statusu, mlade osobe iz ruralnih sredina I dr.) Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Nije prihvaćen | U uvodnom dijelu Nacionalnog programa određuje se da će se politika za mlade i prioriteti utvrđeni Nacionalnim programom provoditi s ciljem uspostavljanja ravnopravnosti i promicanja jednakih mogućnosti. U tom smislu, mladima u Hrvatskoj pristupat će bez diskriminacije na temelju rasne ili etničke pripadnosti, vjere, spolne orijentacije, nacionalnog ili društvenog podrijetla i invaliditeta. Svi mladi imat će jednak status i jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih prava i jednaku korist od ostvarenih rezultata. |
| 147 | Mreža mladih Hrvatske | Izazovi i potrebe mladih, 3.6. Zdravlje i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa | Opći komentar na područje 3.6. - 1. Cijelo tematsko područje zdravlja mladih svedeno je i ograničeno isključivo na kontekst PANDEMIJE koronavirusa. Time su zanemareni izostavljeni svi drugi ključni čimbenici i aspekti koji su neophodni za zdravlje mladih. 2. Cijelo tematsko područje zdravlja mladih fokusirano je isključivo na aspekte MENTALNOG ZDRAVLJA mladih zanemarujući sve druge ključne aspekte zdravlja mladih (npr. spolno i reproduktivno zdravlje, teškoće s pretilosti i tjelesnim zdravljem, druge kronične i/li zarazne bolesti i dr.) iako je u opisu mjere navedeno da je pandemija utjecala na sve aspekte zdravlja te da je "uz mentalno zdravlje iznimno je bitno u obzir uzeti i druge aspekte zdravlja". Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 148 | Udruga „Delta” | Izazovi i potrebe mladih, 3.6. Zdravlje i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa | Općenito pozdravljamo prepoznavanje važnosti mentalnog zdravlja. No, s obzirom na naslov i opis poglavlja smatramo da nedostaju mjere za nošenje s krizom uzrokovanu pandemijom, koje su ograničene na mlade u NEET statusu i mlade u ruralnim krajevima te se nalaze u drugim područjima Programa. Prema podacima o mentalnom zdravlju, no i svim ostalim pokazateljima promjena koje je donijela pandemija COVID-19 jasno se vidi kako je ona nesrazmjerno pogodila mlade s manje mogućnosti. Predlažemo da se unutar poglavlja prepoznaju te skupine mladih te osmisle mjere koje ih stavljaju u fokus. Žene su jače pogođene od muškaraca, a u posebno lošem položaju su mladi lošeg socioekonomskog statusa, mladi u riziku od siromaštva, mlade osobe s invaliditetom, pripadnici nacionalnih manjina, pripadnici seksualnih i rodnih manjina te mladi migranti. | Nije prihvaćen | U uvodnom dijelu Nacionalnog programa određuje se da će se politika za mlade i prioriteti utvrđeni Nacionalnim programom provoditi s ciljem uspostavljanja ravnopravnosti i promicanja jednakih mogućnosti. U tom smislu, mladima u Hrvatskoj pristupat će bez diskriminacije na temelju rasne ili etničke pripadnosti, vjere, spolne orijentacije, nacionalnog ili društvenog podrijetla i invaliditeta. Svi mladi imat će jednak status i jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih prava i jednaku korist od ostvarenih rezultata. |
| 149 | Udruga „Delta” | Izazovi i potrebe mladih, 3.6. Zdravlje i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa | Osvrt na mjeru 3.6.2. - potrebno je razložiti opis mjere, budući da nije jasno povezana s očekivanim rezultatima, odnosno pokazateljima rezultata. Nije jasno provodi li se istraživanje ili se izrađuju materijali. Nužno je provesti sveobuhvatno istraživanje kako bi se planirale daljnje aktivnosti pa između ostalog i edukativni materijali. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 150 | Udruga „Delta” | Izazovi i potrebe mladih, 3.6. Zdravlje i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa | Osvrt na mjeru 3.6.2. - iz opisa mjere je nejasno hoće li program PoMoZi Da obuhvatiti i one dionike koji rade s mladima izvan formalnog sustava obrazovanja, budući da to prije nije bio slučaj. S obzirom da je jedan od ciljeva Programa razvoj rada s mladima, koji se prema riječima u opisnom dijelu Programa odvija najčešće u udrugama mladih i za mlade, smatramo da je nužno dodati riječi "svih relevantnih dionika koji rade s mladima unutar formalnog sustava obrazovanja, kao i u neformalnim obrazovnim aktivnostima i programima". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 151 | OIP Posejdon | Izazovi i potrebe mladih, 3.6. Zdravlje i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa | OIP Posejdon podržava komentare koji su proizašli iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split, a u kojoj je sudjelovao i OIP Posejdon. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 152 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.6. Zdravlje i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa | Predlažemo da se u tematskom području 3.6. “Zdravlje i kriza uzrokovana pandemija” dodaju mjere koje će odgovoriti na potrebu stvaranje boljih uvjeta za rad pomagača/ica u području mentalnog zdravlja mladih. Pohvaljujemo što Nacrt prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine prepoznaje potrebu osnaživanja osoba koje rade s mladima za prepoznavanje problema mentalnog zdravlja mladih, no edukacija nije dovoljna za kvalitetan rad s mladima u području mentalnog zdravlja. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 153 | Info zona | Izazovi i potrebe mladih, 3.6. Zdravlje i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa | Predlažemo da Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine u području zdravlja ponudi podatke koje neće biti vezane isključivo uz COVID-19, odnosno da se uvrste mjere koje nisu samo provođenje istraživanja i edukacija o mentalnom zdravlju mladih. Smatramo da je COVID-19 bezrazložno prioritetiziran u tolikoj mjeri da su druge zdravstvene teme u potpunosti zanemarene. Nacionalni program za mlade mora se baviti i drugim zaraznim bolestima koje su prisutne među mladima, ali i prevencijom rizičnog ponašanja, usvajanjem zdravih načina življenja, razvojem odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, zaštitom reproduktivnog zdravlja i odgovornim spolnim ponašanjem. Primjerice, nejasno je kako barem u uvodnom dijelu tematskog područja o zdravlju mladih nije niti spomenut problem pretilosti mladih. Podsjećamo, da su nedavno javno komunicirani podaci da je Hrvatska sedma zemlja po pretilosti mladih u Europi te da je u Hrvatskoj čak 35 % djece s viškom kilograma, od čega 14,8 % ima debljinu. Prekomjerna težina je uzrok šećerne bolesti, ali i kardiovaskularnih bolesti, nekih sijela tumora, mentalnih bolesti, hipertenzije i brojnih drugih. Komentar je proizašao iz Javne diskusije o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. godine koju je organizirala Info zona u suradnji sa Savjetom mladih Splitsko-dalmatinske županije, Savjetom mladih Grada Splita i Multimedijalnim kulturnim centrom Split. U diskusiji je sudjelovalo dvadesetak pojedinca i predstavnika splitskih udruga. | Nije prihvaćen | Pri izradi Nacionalnog programa predložene su isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene već postojećim strateškim dokumentima ili zakonodavnim okvirom. |
| 154 | Mreža mladih Hrvatske | Središnji državni ured za demografiju i mlade, Ključni pokazatelji s ciljanim vrijednostima | U mjeri 3.2.2. početna i ciljana vrijednost Prijedlog: Mreža mladih Hrvatske, kao provoditeljica DEUM-a u Republici Hrvatskoj te s obzirom na slabo predviđenu mjeru usmjerenu na promicanje i stvaranje poticajnog okruženja za provedbu DEUM-a, smatra kako su predviđene početna i ciljana vrijednost nerealne, odnosno pretjerano velike. Iste je potrebno uskladiti s izvješćima o uključenosti mladih kroz prijašnje cikluse na razini Hrvatske. Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 155 | Mreža mladih Hrvatske | Središnji državni ured za demografiju i mlade, Ključni pokazatelji s ciljanim vrijednostima | U više mjera se pojavljuje trend zadržavanja istog financijskog iznosa, a rast očekivanog broja odobrenih projekata. Zabrinjavajuće je da su iznosi kroz godine isti, a broj projekata raste. Smatramo da to nije dobra praksa te neće doprinijeti kvaliteti rada nego kvantiteti za manji iznos čime će se dodatno destabilizirati prijavljeni projekti i način na koji se financiraju Ovaj komentar nastao je kroz proces internih konzultacija Mrežinih članica o Nacrtu prijedloga NPM-a u kojima je sudjelovalo više od 30 predstavnika/ca udruga mladih i za mlade s područja cijele Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 156 | Udruga „Delta” | Središnji državni ured za demografiju i mlade, Ključni pokazatelji s ciljanim vrijednostima | Pohvaljujemo uvrštavanje brojčanih pokazatelja. Predlažemo da se osmisle i kvalitativni pokazatelji, pogotovo tamo gdje bi to bilo posebno prikladno (npr. mjere 3.1.1., 3.1.2., 3.1.3., 3.2.1., 3.2.4., 3.3.1., 3.3.2., 3.3.4., 3.4.1., 3.4.3., 3.6.1.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 157 | Udruga „Delta” | Središnji državni ured za demografiju i mlade, Ključni pokazatelji s ciljanim vrijednostima | Zabrinjava trend povećanja brojčanih vrijednosti ciljanih vrijednosti kod dodjela potpora kojima se ne mijenja ili čak smanjuje planirani iznos sredstava. Posebno zabrinjavajuće je to u mjeri koja bi trebala podržavati kapacitete u radu s mladima (3.1.3.), budući da usmjeravanje na kvantitetu obično dovodi do pada kvalitete - što je u izravnom sukobu s ciljem mjere. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 158 | Udruga „Delta” | Središnji državni ured za demografiju i mlade, Ključni pokazatelji s ciljanim vrijednostima | Na nekim mjestima pokazatelji nisu jasno povezani s navedenim vrijednostima te je nejasno radi li se o omašci (npr. mjera 3.1.1., nejasno je na što se odnosi ciljana vrijednost budući da ista nije opisana u prethodnom tekstu). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 159 | Tin Burek | Aneks – Postojeće mjere za mlade Vlade od 2016. godine, 3. Obrazovanje i osposobljavanje | "Značajna sredstva osigurana su za zadržavanje cijene studentskih obroka, pa tako studentski meni i dalje iznosi 6,48 kuna (0,86 eura)." Rado bih upoznao autora ovog eseja, osoba je izuzetno sposobna prevrtati činjenice. Ovdje valja istaknuti kako se cijena meni obroka nije mijenjala 10 godina, ali ne zbog truda, napora i odricanja vladajućih već zbog čistog nemara. Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane studenata, za svoga stolovanja u ministarstvu nadležnom za znanost (kako god da se tada zvalo i kako god da se sada zove), donio je tada dr.sc. Željko Jovanović (danas izv.prof.dr.sc.) [to nešto govori o protoku vremena]. U navedenom aktu čl. 10. st. 3. tada je glasio "Potpora iz stavka 1. ovog članka primjenjuje se od stupanja na snagu ovog Pravilnika do kraja kalendarske godine 2014." Valja napomeni kako je cijena obroka definirana popisom jela, promjena cijene donijela bi i novi popis jela. Vrijeme je prolazilo, HDZ-ovi ministri znanosti padali kao trule kruške, nitko nije donio novi popis jela. U jeku postcovid inflacije i zatvaranja menzi zbog neisplativosti, AP odlučuje stresti državnu kasu i ministar prof. dr. sc. Radovan Fuchs donosi izmjene ranije spominjanog akta i to na način da ukida obvezu jednogodišnjeg ažuriranja jela i samovoljnom logikom stavak koji je definirao obvezu uvođenja jela mijenja za stavak koji studentskim centrima daje 20% više iz državnog proračuna. Promjena kruške za jabuke. Dakle, studenti bivaju podmićeni državnim novcem. Novcem koji se može i iskoristiti za, primjerice, porezno rasterećenje menstrualnih potrepština. Iz navedenoga predlažem rečenicu "Značajna sredstva osigurana su za zadržavanje cijene studentskih obroka, pa tako studentski meni i dalje iznosi 6,48 kuna (0,86 eura)." zamijeniti za "Ministar nadležan za poslove visokog obrazovanja u najkraćem će roku donijeti novi Pravilnik, uvesti nova jela, a studente rasteretiti doručka, ručka i večere u sastavu pomfrit+pohano+tortellini" Zaključno, dokument ne bi trebao biti samohvala HDZ-a već ukazivati na propuste i nuditi rješenja za probleme. Sa štovanjem, Tin | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 160 | Tin Burek | Aneks – Postojeće mjere za mlade Vlade od 2016. godine, 6. Stanovanje | Poštovani, "Pod mladim ljudima podrazumijevamo dvije različite dobne skupine: one koji se školuju/studiraju i one koji su već zaposleni i žele se osamostaliti, osnovati obitelj i započeti samostalno živjeti." Pa zar je netko stvarno u stanju ovo napisati!? Ovo ne da je iznimno homofobno i rodno isključivo već prelazi prag zdravog razuma. Dakle, ako imate 15-30 godina ili se školujete/studirate ili radite na osnivanju obitelji? Zar nije mlad čovjek i onaj koji ima 23 godine, ne studira i sklopio je životno partnerstvo? Ili se na takve ne primjenjuje ovaj dokument? Nadalje, zašto se mladima ne smatraju oni 2u1, koji i studiraju i žive samostalno? Drugo je pitanje zašto odredba insinuira na to da svi moramo nakon završetka školovanja sklapati obitelji? Zar nije dozvoljeno nakon završetka školovanja jednostavno živjeti sam? Ili živjeti s roditeljima? Ili, ne daj bože, da se u jedan stan usele dva homoseksualna para? Zaključno, budući da se poglavlje bavi stanovanjem, ustvari, autorova je namjera bila da se bavi stanovanjem, ne vidim smisao ni potrebu za ovako opasnim razdvajanjem "mladih" na dvije skupine. Molim Vas izbrišete gore navedenu rečenicu. Ili dodajte da ovi koji teže osnivanju obitelji i samostalnim životom usput nedjeljom ne idu u šoping već u crkvu. Primjereno ćete zaokružiti misao. S poštovanjem, Tin | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 161 | Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb | Aneks – Postojeće mjere za mlade Vlade od 2016. godine, 7. Sigurnost i zaštita mladih | Korišćenje društvenih mreža neizostavan je identitetski deo mladih ljudi koji oslikava potrebu pripadanja ali i premrežavanja. Nažalost društevene mreže su često i neregulisana siva zona za zloupotrebu virtuelnog prostora koji je mesto širenja dezinformacija, fake newsa ali i kaznenih dela iz domena govora mržnje. Ovde bih istakao posebno akcentovanje preventivnog delovanja, u vidu neophodnih edukacija svih u lancu prepoznavanja i sakcionisanja govora mržnje - koji vodi ka zločinu iz mržnje kako bi se zaštitili najranjiviji u našem društvu: žene, pripadnici nacionalnih i seksualnih manjina. U tekstu fali akcentovanje posebne zaštite vulnerabilnih grupa u društvu koje čine negativnu statistiku Izvješća o stanju ljudskih prava pučke pravobraniteljice i pravobraniteljice za ravnopravnost spolova RH. Nadalje. Demografska slika Republike Hrvatske pokazuje višedecenijski negativan prirodni priraštaj, uz iseljavanje domicilnog stanovništa, što predstavlja izuzetan bezbednosni problem na svim nivoima održivosti. Pozivanje na Zakon o hrvatskom državljanstvu, kao nekakvu pozitivnu meru stimulacije i privlačenja potomaka iseljenika za sticanje hrvatskog državljanstva i potencijalno useljavanje u RH, posebno u eri globalnih migracija ljudi koji imaju volju da ostanu i žive u RH, čini se kao nepovoljnije postupanje prema onima koji ne udovoljavaju kriterijumima "potomaka hrvatskog naroda i iseljeništva". Ovde treba biti terminološki uključiv i pedantan uz stalno pozivanje na liberalizaciju sticanja hrvatskog državljanstva za sve, pod jednakim uslovima i pravilima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 162 | Tin Burek | Aneks – Postojeće mjere za mlade Vlade od 2016. godine, 7. Sigurnost i zaštita mladih | "Unaprjeđen je i Zakon o hrvatskom državljanstvu čime se olakšalo stjecanje državljanstva potomcima hrvatskog naroda u iseljeništvu." Iz kojeg ovo razloga smatrate bitnim uvrstiti u Nacionalni program???? Ne razumijem? Vjerojatno ste kopirali iz nekog svog internog dokumenta, ipak se zna o čijoj se glasačkoj mašineriji radi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 163 | Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb | Aneks – Postojeće mjere za mlade Vlade od 2016. godine, 11. Digitalizacija | Držim da predlagač, posebno u doba digitalnih transformacija i dostugnuća digitalnog doba, nije dovoljno elaborirao ovu stavku. Napomenuo bih da je nakon zemljotresa na Baniji i tokom covid-19 godina rada i učenja od kuće pokazano da delovi Republike Hrvatske nemaju adekvatnu infrastrukturu što je onemogućilo život i rad mnogobrojnom stanovništvu. 11. Digitalizaciju treba unaprediti ili izbrisati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 164 | Tin Burek | Aneks – Postojeće mjere za mlade Vlade od 2016. godine, 11. Digitalizacija | Ovo je dosegnulo vrhunac. Pa e-građni su novost poput lanjskog snijega. Na koji način uopće imaju veze s mladim ljudima??? Pa nije li njihova svrha služiti cjelokupnoj populaciji? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 165 | Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb | Aneks – Postojeće mjere za mlade Vlade od 2016. godine, 12. Zdravlje mladih | Udruga Dugine obitelji, koja se bavi zaštitom i promocijom prava LGBTIQ+ osoba, sprovela je prvo istraživanje o mentalnom zdravlju neheteroseksualnih osoba u Hrvatskoj i manjinskom stresu kojeg proživljavaju. Svoje rezultate predstavili s početkom 2023. godine. Rezultati su pokazali vrlo nezavidne pokazatelje koji su rezultat konstantne diskriminacije i nasilja u društvu a koje su izazvane nepromenljivim identitetom seksualne orijentacije. Čak 75% anketiranih LGBTIQ+ osoba u Republici Hrvatskoj razmišljalo je o suicidu dok je 15% njih suicid i pokušalo. Preko 70% ispitanika očekuje da će biti diskriminisano na radnom mestu, 65% njih smatra da će biti diskriminisano u bolnici a 50% da će biti diskriminisano u porodici (istraživanje je obavljeno online na uzorku od 1.600 ispitanika u dobi od 18 do 70 godina). U pogledu unapređenja zdravstvene zaštite, posebno ranjive grupe u društvu, neophodno je tačno definisanje nedvosmislene, jasno navedene, podrške LGBTIQ+ osobama. Raditi na stalnoj edukaciji prosvetnih i medicinskih radnika (to uključuje i fakultetske nastavnike i nenastavno osoblje), razgranati mrežu psihološke podrške kroz saradnju sa OCD u JLS kao i istaći važnost stalnog ponavljanja nulte tolerancije na bilo koji vid verbalnog i fizičkog nasilja prema seksualnim manjinama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 166 | Tin Burek | Aneks – Postojeće mjere za mlade Vlade od 2016. godine, 12. Zdravlje mladih | Predlažem ugurati slijedeće: "Radit će se na promjeni relevantnih propisa kako bi se omogućio izbor dva liječnika obiteljske medicine/stomatologa/ginekologa studentima koji studiraju izvan mjesta prebivališta te žive na relaciji gore-dolje. Ili će se slijediti primjer Rijeke gdje postoji studentska ambulanta koja, na trošak regionalne samouprave zdrvstveno zbrinjava studente. Nije teško, potrebno je malo dobre volje." Sa štovanjem | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 167 | Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb | Aneks – Postojeće mjere za mlade Vlade od 2016. godine, 13. Briga o Hrvatima izvan Hrvatske | Od kraja prošle godine čelnik vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov imenovan je za ministra, kao predstavnik hrvatske nacionalne manjine u okviru resora ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Vlade Republike Srbije. Imajući u koji su navedeni razlozi u elaboriranju stavke "Brige o Hrvatima izvan Hrvatske", kao što su hrvatsko predsedavanja SE, držim da je potrebno razraditi i navesti konkretnu saradnju sa pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji jer za to, sada, postoji obostrani interes i mogućnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 168 | Tin Burek | Aneks – Postojeće mjere za mlade Vlade od 2016. godine, 13. Briga o Hrvatima izvan Hrvatske | Predlažem da uvrstite slijedeće: "Iznimnim naporima uspjeli smo osigurati 3,375 milijuna kuna kako bi se izgradila kapelica u Betlehemu i kako bi Republika Hrvatska postala popularna turistička destinacija. Jer, opće je poznato da hodajući stranim gradovima gledamo kapelice i na slijedeći izlet jurimo onome tko je platio izgradnju iste. navedeno predstavlja i brigu za hrvate u BiH jer, nakon što posjete hrvatsku kapelicu pa svrate u Hrvatsku turisti bi, budući da su netom prije posjetili Betlehem, mogli svratiti i u poznato Međugorsko svetište. time doprinosimo lokalnim poduzetnicima, ima tamo puno naših" Sa štovanjem | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |