Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Svijet i ja za osnovne škole

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ivana Križanac EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, D) ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA Odgojno-obrazovni ishod OŠ SIJ B.2.2. Učenik objašnjava prednosti postojanja sličnosti i razlika među drugima. Izbaciti riječ "prednosti" samo "...objašnjava postojanja sličnosti i razlika..." različiti, ali jednako vrijedni Prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Prijedlog je prihvaćen i bit će integriran u finalnu inačicu kurikuluma.
2 Zorana Županović EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, kao nastavnik ne podržavam ovakav prijedlog. Ovo se provodi kroz postojeće predmete. Svi ovi ishodi su izvučeni i preoblikovani iz ishoda već postojećih predmeta. Izgleda kao da je netko od autora ovog prijedloga bio prisutan na satovima moje kolegice učiteljice pa sva pitanja i aktivnosti s njene nastave pretipkao u ovaj dokument. Naravno da tako već radimo, još i prije kurikularne reforme svaki učitelj i nastavnik svoju nastavu priprema i provodi tako da između ostaloga polazi od korelacija sa svakodnevnim životom, s ostalim predmetima, planira prema ishodima međupredmetnih tema, razvija kritičko mišljenje itd. Ispada da je ovo promjena samo radi promjene, preraspodjela nečega što već dobro funkcionira po principu promučkaj,prolij pa kako ispadne. Predlažem da se jasnije iskomunicira satnica, ne samo ovog nego i ostalih predmeta i tko bi "predavao" ovaj predmet? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach). Vezano uz izvedbu nastavnoga predmeta Svijet i ja, unutar Eksperimentalnog programa testirat će se različiti oblici organizacije odgojno-obrazovnog rada. S obzirom na to da je razvijanje kompetencije kritičkog mišljenja sastavni dio svih nastavnih predmeta, ovaj nastavni predmet tijekom njegove eksperimentalne primjene mogu izvoditi učitelji razredne i predmetne nastave. Budući da je područje navedenoga kurikuluma interdisciplinarno i u znatnoj mjeri, uz filozofiju, uključuje pedagogiju i psihologiju, nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti može biti pedagog, odnosno psiholog škole. O tome tko će tijekom eksperimentalne primjene izvoditi ovaj predmet autonomno odlučuje škola, odnosno ravnatelj.
3 Antonija Šulekić EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Koji je smisao uvoditi novi predmet koji je plagijat nastao kopiranjem već navedenih ishoda. Zbunjujuća je i rečenica koja baš to potvrđuje: „Kurikulum nastavnog predmeta Svijet i ja skup je smjernica učiteljima svih nastavnih predmeta i utkan je u odgojno-obrazovne ishode svih predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema.“ Koja je uopće svrha uvođenja ovog, „već utkanog“, nastavnog predmeta? Pozitivna strana je zbrinjavanje djece koja ne pohađaju nastavu Vjeronauka, što je u manjim sredinama besmisleno jer većina djece ide na nastavu Vjeronauka. Sve ove ishode učenja i poučavanja ostvarujemo većinom na Satovima razrednika i Prirode i društva, ali i na satovima svih drugih predmeta. Ako već idemo u promjene, povećajte nam satnicu Tjelesne i zdravstvene kulture s obzirom na sve veću učestalost pretile djece, djece koja se ne kreću. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach).
4 Klementina Đurić G) VREDNOVANJE OSTVARENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA , D. Određivanje zaključne ocjene Poštovani, nisam za uvođenje novog predmeta samim time što već imamo sat razrednika, prirodu i društvo, ostale predmete i MPT kojima ionako ostvarujemo navedene ciljeve i podciljeve učenja i poučavanja. Isto tako sam i protiv sumativnog vrednovanja kao i zaključnih ocjena. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk.
5 Ksenija Lekic EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, prijedlog za ovaj nastavni predmet nije ništa novo i u razrednoj nastavi ishodi se ostvaruju kroz već postojeće nastavne predmete. Navedene domene i odgojno-obrazovni ishodi su priča za sebe i tu se spuštamo na SVE već dobro poznato iz postojećih kurikuluma MPT, a posebno iz nastavnih predmeta Hrvatskoga jezika i Prirode i društva. Ovaj izmišljen predmet nema ni znanstvenu, ni metodičku podlogu jer je to plagijat nastao kopiranjem već navedenih ishoda, ali se u ovom slučaju to naziva „skup smjernica“. Zbunjujuća je i rečenica koja baš to potvrđuje: „Kurikulum nastavnog predmeta Svijet i ja skup je smjernica učiteljima svih nastavnih predmeta i utkan je u odgojno-obrazovne ishode svih predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema.“ Koja je uopće svrha uvođenja ovog, „već utkanog“, nastavnog predmeta? Potpuno je nepotrebno uvoditi novi „izborni“ predmet, čiji se ishodi već ostvaruju, ako je razlog njegova uvođenja samo zbrinjavanje djece koja ne idu na Vjeronauk. Sličnu sudbinu je doživio izborni nastavni predmet Građanski odgoj. Ni roditelji ni učenici ne žele dodatna opterećenja. Ako učenici nešto moraju, naziv „izborni“ gubi smisao. Čitajući opis i sadržaj predmeta (za RN), stječe se dojam da ga treba predavati prof. Psihologije ili Sociologije. Kasnije se navodi da je namijenjen učiteljima svih nastavnih predmeta. Predavati ga može svatko i ovo je nepostojeći i nikad objavljen Kurikulum za Sat razrednika jer je sve navedeno već zastupljeno na Satu razrednika na kojem učitelji i bez ovog „skupa smjernica“ provode predložene radionice i aktivnosti. Nije šija, nego vrat. "Nastavni predmet Svijet i ja dominantno je usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika - kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja." Jedna od važnih kompetencija u 21. stoljeću je i informatička pismenost i bilo bi logičnije osmisliti neki predmet koji će nadoknaditi smanjivanje satnice Informatike. Bolje da se netko pozabavio uvođenjem opisnog ocjenjivanja odgojnih predmeta u razrednoj nastavi - to bi bilo rasterećenje učenika, poticanje na slobodno izražavanje i razvijanje kreativnosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach).
6 Klementina Đurić EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULUMA Poštovani, ne slažem se s prijedlogom kolegice Martine Cindrić - ako se uvodi novi predmet samo zato da bismo imali zamjenu za Vjeronauk, a ne zato što je kvalitetan i zanimljiv te neophodan za učenike, onda ga ne treba ni biti! Ujedno, ne slažem se da sat razrednika trebaju voditi neki drugi učitelji nego baš razrednici, jer je to još jedna prilika da upoznamo vlastite učenike! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk.
7 Klementina Đurić EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, protivim se uvođenju ovog novog predmeta, jer ionako već ostvarujemo ciljeve i podciljeve učenja i poučavanja većinom na satovima razrednika i prirode i društva, ali i na satovima svih drugih predmeta. Ako već idemo u promjene, povećajte nam satnicu već postojećih predmeta! Ne postoji sat na kojem nisam tražila svoje učenike da kritički promišljaju, daju svoje mišljenje te aktivno slušaju jedni druge. Rastemo tako svaki sat. Ovo mi se ne čini kao prijeko potreban zaseban predmet. Lijep pozdrav, Klementina Đurić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach).
8 Brigitta Janeš Reš EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, učiteljica sam razredne nastave koja već duži niz godina brine o djeci koja ne idu na vjeronauk, osmišljavajući im to slobodno vrijeme i organizirajući razne aktivnosti. Velika smo škola i nije moguće da svi imamo vjeronauk zadnji sat, kad bi učenici mogli ići svojim kućama. S godinama mi je to postalo sve napornije, jer se broj djece koja ne idu na vjeronauk povećava i nije uvijek jednostavno pomiriti interese velikog broja učenika. Iz tog razloga, osobno podržavam uvođenje novog nastavnog predmeta Svijet i ja, kao alternativa vjeronauku. Istina, kurikulum se isprepliće s kurikulima drugih nastavnih predmeta i međupredmetnim temama, ali meni to osobno ne smeta jer koliko god o nekim temama razgovarali, dogodi se da ne govorim dovoljno. Činjenica je da su nam učenici slabi kad treba kritički promišljati i da su im takve aktivnosti potrebne. Uz kvalitetan popratni nastavni materijal, kojim bi se ispunili odgojno-obrazovni ciljevi predmeta, moglo bi se dosta napraviti. No, nisam baš sigurna da će sve biti spremno za realizaciju s kojom bi se trebalo krenuti već od jeseni. Ima tu još dosta nepoznanica. Izdavači tek trebaju pripremiti odgovarajući udžbenički materijal. Nije jasno tko će predavati taj predmet, a niti kako se učitelji misle educirati. Bilo bi šteta da sve završi na još jednom neuspješnom eksperimentu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju, kao i na podršci.
9 Ana Cerovski EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Bilo bi dobro da razmislite o spajanju predmeta Svijet i ja s predmetom Društvo i zajednica u satnicu od dva sata tjedno, kako bi obavezna satnica učenicima nižih razreda u cjelodnevnoj nastavi ipak bila za jedan sat kraća i kako bi im se oslobodilo vrijeme za slobodnu igru tijekom boravka u školi unutar novog programa cjelodnevne nastave. Teme iz Društva i zajednice lako se mogu uklopiti Svijet i ja, a kritičko mišljenje je prijeko potrebno u svakom predmetu; dakle, nije potrebno uvoditi poseban predmet koji stavlja naglasak na to mišljenje, već je riječ o pristupu učitelja koji je potreban u svim predmetima. Teme iz društva i zajednice izvrsntan su temelj za poticanje kritičkog mišljenja tako da je spajanje tih dvaju predmeta moguće. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju, kao i na podršci. Uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk predviđeno je Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011). Dakle, ovaj se predmet uvodi zbog usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda (čl. 27. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) i ujednačavanja opterećenja učenika i u tom se pogledu ne može dovesti u svezu s nastavnim predmetom Društvo i zajednica. U prvom slučaju riječ je o izbornom nastavnom predmetu (izabiru ga učenici koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk), a u drugom slučaju o obveznom nastavnom predmetu (namijenjen svim učenicima).
10 Tamara Brozović Jurišić EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, nakon detaljnijeg proučavanja uočavam da se svi ti sadržaji obrađuju kroz različite nastavne predmete, posebice kroz sat razrednika i međupredmetne teme, a vidim dosta elemenata iz hrvatskog jezika, prirode, povijesti... Vjerujem da je slična situacija i u razrednoj nastavi. Mislim da bi umjesto ovako sklepanog predmeta trebalo uvesti nešto poput domaćinstva gdje bi učenici stjecali vještine i znanja koja im uistinu trebaju u životu - kako uzgojiti svoju hranu, kako zakrpati majicu, kako ispeći jaje, kako popraviti lanac na biciklu, prepoznati ljekovito bilje... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach). Ostali komentari nisu predmet ovog javnog savjetovanja.
11 Ivana Križanac G) VREDNOVANJE OSTVARENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA , B. Elementi vrednovanja u nastavnom predmetu Svijet i ja Poštovani, razumijem potrebu za novim kurikulumom te cijenim uloženi trud, ali ne podržavam uvođenje novih predmeta koji su obavezni i ocjenjuju se. Razlog uvođenja predmeta, kao obaveznog izbornog za učenike koji ne idu na Vjeronauk, je neprihvatljiv osobito ako se ocjenjuje. Prema navedenim domenama jedino domena A je jednim dijelom mjerljiva s tim da bi glagoli na razini dobar u drugom razredu trebali biti niže razine (npr. OŠ SIJ A.2.3. razina dobar je previsoka... Objašnjava različite perspektive interpretacije informacija. (učenik ih može opisati ili uz pomoć učitelja objasniti ili ih prikazuje). Možda bi trebalo ishod napisati razumljivije npr. Objašnjava različita viđenja ili tumačenja informacija. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. S obzirom na to da je razvijanje kompetencije kritičkog mišljenja sastavni dio svih nastavnih predmeta, ovaj nastavni predmet tijekom njegove eksperimentalne primjene mogu izvoditi učitelji razredne i predmetne nastave. Budući da je područje navedenoga kurikuluma interdisciplinarno i u znatnoj mjeri, uz filozofiju, uključuje pedagogiju i psihologiju, nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti može biti pedagog, odnosno psiholog škole. O tome tko će tijekom eksperimentalne primjene izvoditi ovaj predmet autonomno odlučuje škola, odnosno ravnatelj.
12 Jelka Šegan EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, A. SVRHA I OPIS PREDMETA Poštovani, osvrt na uvođenje novog predmeta. Uvodite neke nove predmete, povećavate satnicu postojećih. Opterećujete učenike s dodatnih 5-8 sati tjedno. "Razvojem kompetencije kritičkog mišljenja osim što se odgovara na istaknute zahtjeve suvremenog demokratskog društva, pridonosi se i kvaliteti samog učenja – sadržaji koje se propituju, međusobno se povezuju te prenose u različite kontekste i svakodnevne situacije, brže se uče i bolje pamte, a upravo to predstavlja dodatnu vrijednost. Učenik kroz ovaj predmet upoznaje sebe i svijet kritički promišljajući o informacijama koje do njega dolaze, navikava ih se procesuirati i odabrati one koje su mu potrebne, korisne, važne i/ili zanimljive." Sve što ovaj predmet nudi, ciljevi i ishodi, ostvaruje se kroz Sat razrednika i sve ostale predmete kao međupredmetna tema. 2023. godine najavljujete smanjenje (ukidanje) Informatike (predmet Informatika se u novom dokumentu ne spominje). Uvodite novi predmet pod drugim imenom (1 sat tjedno). Molim Vas, ostavite nam informatiku kao izborni da bar učenici koji ne idu na Vjeronauk mogu usvojiti ishode učenja informatike (budući da ih ima mnogo). Čemu su se trošili novci i vrijeme prije nekoliko godina za rad na kurikulumu informatike, uvodila kao izborni predmet od 1. razreda, zapošljavali novi učitelji , kad ga sad smatrate viškom? Danas je sve digitalizirano, a Vi smatrate da je uvesti poseban predmet za kritičko mišljenje koje se (ponavljam) provlači kroz sve predmete (pa i Informatiku), važnije od toga da Informatiku učenici imaju dva sata tjedno kao što je to zadnje tri godine. Lijep pozdrav, Jelka Šegan, učiteljica informatike Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach). Ostali komentari nisu predmet ovog savjetovanja.
13 Jelka Šegan EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA Poštovani, što se tiče uvođenja ovog predmeta, smatram da je to nepotrebno. Povećava se satnica nekim predmetima i uvode novi (ukida Informatika jer je nema u novom dokumentu), opterećenje djece je prešla sve granice najavljenim povećanjem satnice za pojedine predmete. "Osnovni odgojno-obrazovni cilj učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Svijet i ja jest usmjeriti učenika ka kritičkom promišljanju svijeta koji ga okružuje osnaživanjem njegove kompetencije kritičkog mišljenja koja će mu omogućiti samopouzdano, autonomno i odgovorno djelovanje u različitim kontekstima i područjima učenja te svakodnevnoga, osobnog i profesionalnog, života." Ciljevi i ishodi koji su navedeni u dokumentu se ostvaruju kroz Sat razrednika i sve druge predmete (svaki predmet zahtijeva kritičko promišljanje). Također, ako je taj predmet toliko važan, učenici koji pohađaju Vjeronauk biti će zakinuti za usvajanje ishoda navedenih u ovom dokumentu jer će biti u isto vrijeme. Budući da se smanjuje (ukida pod tim imenom) Informatika, ostavite je kao izborni predmet pod imenom Informatika kako bi učenici koji ne idu na Vjeronauk mogli pohađati izbornu informatiku (na taj način bi se bar neki ishodi informatike mogli usvojiti, a ima ih više nego u Svijet i ja). Također, u dokumentu nigdje ne pišu kompetencije učitelja i zvanje koje je potrebno za poučavati ga. Najavljeno je da će ga moći predavati svi. Molim Vas, ostavite nam Informatiku i ne uvodite predmet koji se provlači kroz sve predmete svih osam godina. U nekim školama nema dovoljno učenika ni da se oformi grupa za pohađati ovaj predmet. Čemu su se trošila sredstva i pisali kurikulumi za Informatiku prije par godina, toliko se pisalo koliko je potrebna u školama, zaposlili novi učitelji, ako je sad jedino ona višak i smanjuje joj se satnica? Uvodi se novi predmet, a ukida se predmet Informatika (u novom programu se nigdje ne spominje predmet Informatika). Lijep pozdrav, Jelka Šegan, učiteljica informatike Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach). Ostali komentari nisu predmet ovog savjetovanja.
14 Hatka Adrović EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, 1. U kompendiju međunarodno usklađenih indikatora o obrazovnim sustavima u državama OECD-a i partnerima Education at a Glance (OECD (2022), Education at a Glance 2022: OECD Indicators, OECD Publishing, Paris, https://doi.org/10.1787/3197152b-en .) navodi se da su učitelji razredne nastave u državnim školama u prosjeku godišnje zaduženi sa 784 sata neposrednog rada. U većini zemalja, dnevni neposredni rad varira od tri do šest sunčanih sati (ovisno o tome što pojedina zemlja definira kao neposredni rad), a prosjek zemalja OECD-a je četiri sunčana sata dnevno u neposrednom radu (dakle pedeset posto od ukupnog dnevnog radnog vremena). U svim zemljama, međutim, nisu sati raspoređeni na jednak broj dana. Npr., učitelji razredne nastave u Norveškoj su zaduženi neposrednim radom 741 sat godišnje, 111 sati manje nego u Latviji (630 sati). Učitelji poučavaju više dana u Norveškoj nego u Latviji (190 dana u Norveškoj, 160 u Latviji), pa su tako učitelji u obje zemlje zaduženi s 3,9 sunčanih sati neposrednog rada dnevno. Osim toga, trećina zemalja je stručna usavršavanja uključila u sate neposrednog rada, a četvrtina je uključila i sate predviđene za nacionalne ispite. U nekim zemljama broj sati neposrednog rada varira kroz učiteljev radni vijek, ili varira s obzirom na to radi li se o neposrednom radu u razrednoj ili predmetnoj nastavi, umanjuje se pripravnicima ili se potiče one s više godina radnog iskustva da ostanu u školskom sustavu tako da im se broj sati neposrednog rada s učenicima umanjuje s godinama staža u obrazovanju. Podatke o broju sati neposrednog rada učitelja na godišnjoj razini zemlje OECD-a ne iskazuju na isti način. Neke zemlje iskazuju propisane sate (s tim da neke od tih zemalja iskazuju minimalna, neke optimalna, a neke maksimalna zaduženja). U prikazu podataka neposrednog rada niz zemalja iskazuje i uključene prekovremene sate. Međutim, napominjemo da je ipak svima zajedničko, neovisno o različitim pristupima iskazivanja podataka iz zemalja OECD-a, da se u neposredni rad s učenicima u razrednoj nastavi ubraja i dežurstvo učitelja za vrijeme pauza učenika (od deset minuta i kraćih). U sljedeće izdanje Education at a Glance bit će uključeni i podaci za Republiku Hrvatsku s obzirom na to da je započet postupak hrvatskog pristupanja OECD-u. (https://mzo.gov.hr/vijesti/predstavljena-publikacija-education-at-a-glance-2022/5071) Eksperimentalnim programom je predviđeno da svi učitelji razredne nastave izvode 24,5 nastavnih sati neposrednog odgojno – obrazovnog rada te 1 nastavni sat razrednika koji se ovim dokumentom ne definira kao neposredni rad s učenicima iako on to jest (što ukupno iznosi 25,5 sati neposrednog rada). Sat razrednika koji učitelj provodi u neposrednom odgojno – obrazovnom radu s učenicima, za kojeg učitelj izrađuje godišnji izvedbeni kurikulum u kojem povezuje kurikulume međupredmetnih tema, tijekom kojeg se provode aktivnosti vezane uz postizanje ishoda međupredmetnih kurikuluma, predstavlja neposredan odgojno – obrazovni rad s učenicima tijekom kojeg je predviđeno da učenici ostvaruju planirane ishode. U školski dan u razrednoj nastavi uvodi se obavezna rekreacijska stanka od 25 minuta za sve učenike, u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave. Prema tome bi učitelj razredne nastave bio dnevno zadužen s 3,825 sunčanih sati u obavljanju neposrednog rada s učenicima (A1 i A2). Ako se tome pribroji rekreacijska stanka u kojoj je središnji nositelj aktivnosti upravo učitelj razredne nastave od 0,41 sunčana sata dnevno, opterećenje učitelja razredne nastave neposrednim radom u Republici Hrvatskoj bi već iznosilo 4,235 sunčanih sati dnevno, odnosno 741 sat godišnje (740 je EU prosjek). Pribroji li se tome i neposredni rad s učenicima prilikom dežurstava učitelja u razrednoj rastavi (kako predviđa publikacija Education at a Glance), učitelji u razrednoj nastavi bi bili opterećeni s još od 0,916 do 1,58 sunčanih sati dežurstva dnevno, a to znači da bi ukupno dnevno opterećenje učitelja bilo od 4,741 do 5,405 sunčanih sati dnevno samo poslovima u neposrednom radu s učenicima, što je daleko iznad EU prosjeka i OECD prosjeka, iz čega proizlazi da unutar punog radnog vremena nema prostora za realizaciju predviđenih tjednih obveza (Tablica 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obaveza učitelja razredne nastave u okviru Eksperimentalnog programa). 2. U izvješću Europske komisije o učiteljima i nastavnicima u Europi (European Commission, European Education and Culture Executive Agency, Motiejūnaitė- Schulmeister, A., De Coster, I., Davydovskaia, O., et al., Učitelji i nastavnici u Europi : karijere, razvoj i dobrobit, Birch, P. (editor), Publications Office of the European Union, 2021,  https://data.europa.eu/doi/10.2797/170941 ) navodi se kako manjak učitelja u predmetnoj nastavi (lower secondary education) nije novi problem, nego stalan te utječe na 35 obrazovnih sustava u Europi. Kako bi se riješio manjak učitelja i nastavnika, neki obrazovni sustavi nude poticaje za privlačenje učitelja i nastavnika u određena geografska područja. Među ostalima, Republika Hrvatska je manjak učitelja prijavila kao izazov s kojim se susreće. Stoga nije jasno na koji način će promjene predložene eksperimentom nadomjestiti taj manjak. Naime, dosadašnje zaduženje neposrednim radom od 22, 23, 24 i 25 sati neposrednog rada tjedno uvećava se do 28 sati neposrednog rada tjedno. Sat razrednika kojeg učitelj provodi u neposrednom radu s učenicima više se ne smatra neposrednim radom s učenicima niti se smatra osnovom za izračun ukupnog ugovorenog tjednog radnog vremena učitelja. Naglašavamo da rad u Programu A2 (što je objašnjeno u nastavku) predstavlja zahtjevan rad, a osim što taj rad nije temelj za izračun ukupnog tjednog ugovorenog radnog vremena učitelja, nije predviđeno niti stručno – metodičko pripremanje predmetnih učitelja. U izvješću Europske komisije, u poglavlju 1.1.2. Radno vrijeme, na slici 1.8 Službene definicije tjednog radnog opterećenja (u satima) nastavnika zaposlenih na puno radno vrijeme u općem nižem srednjoškolskom obrazovanju, 2019./2020. godine, navedeni su podaci i o broju nastavnih sati učitelja predmetne nastave u Republici Hrvatskoj, prema kojem je navedeno kako učitelji u Hrvatskoj u neposrednom radu rade od 14 do 17 sunčanih sati tjedno. Međutim, tjedno zaduženje učitelja iznosi od 16,5 do 18,75 sunčanih sati tjedno, a eksperimentalnim programom se broj sati neposrednog rada podiže na 21 sunčani sat tjedno, što predstavlja više od polovice ukupnog tjednog radnog vremena učitelja. Vrijeme predviđeno za pripremanje se smanjuje, a pripremanje za provođenje Programa A2 za sve učenike nije niti predviđeno. 3. Program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja A2 je obvezni dio neposrednog odgojno – obrazovnog rada škole. U razrednoj nastavi predviđeno je 6 obveznih nastavnih sati Programa A2, od kojih je za 4,5 sata predviđeno da njima bude zadužen učitelj razredne nastave, a u predmetnoj nastavi 5 obveznih nastavnih sati Programa A2 i u njemu obvezno sudjeluju svi učenici. Aktivnosti Programa A2 metodički se temelje na diferencijaciji nastave i učenja kroz brojne oblike i metode, a cilj je potpora svim učenicima koja predstavlja suštinu učinkovitog, prepoznatljivog i modernog odgojno – obrazovnog programa. Program predviđa omogućavanje primjene inovativnih metoda rada kojima se povećava motivacija i uključenost kod učenika. Program A2 se u dokumentu naziva metodičkim sredstvom za integraciju odgojno – obrazovnih sadržaja i aktivnosti kako unutar odgojno – obrazovnih područja tako i između njih, međutim upravo za te sate se ne predviđa stručno – metodička priprema učitelja. Obvezni program unutar A2 programa ne samo da je obvezan za sve učenike, nego se odvija na razini razreda, a ne razrednog odjela, pa predviđa i kombinaciju razrednih odjela i kombinaciju rada, što je iznimno zahtjevno. Osim toga, aktivnosti učenika unutar tog programa se ne ocjenjuju brojčano, kako definira ovaj dokument, nego se koriste svi dostupni oblici formativnog vrednovanja učenika, a formativno vrijedne učiteljske informacije bi trebale doprinositi razvoju važnih vještina i stavova povezanih s učenjem. Učiteljska potpora, kritički osvrti i informacije o očekivanim smjerovima poboljšanja i razvoja učenicima predstavljaju neposredan, jasan i vrlo kvalitetan skup uporabljivih informacija za učenje i razvoj, kako se u ovom dokumentu navodi. Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi vrednovanje je definirano kao sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju, od kojih su dva pristupa formativna: vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa učenju. Ne rezultiraju ocjenom, kao što je to slučaj kod vrednovanja naučenog, nego kvalitativnom povratnom informacijom. Ovakav pristup vrednovanju uključuje, sukladno navedenom Pravilniku, praćenje kao sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda i očekivanja definiranih nacionalnim, predmetnim, međupredmetnim i školskim kurikulumima. 4. Na Program A2 su usmjerena velika očekivanja u provedbi eksperimentalnog programa. Predviđeno je praćenje, sagledavanje i vrednovanje aktivnosti u ovom programu te će se sagledati i u kojoj mjeri ovaj program odgovara na očekivanja prema kojima učiteljima i stručnim suradnicima pruža znatno veću autonomiju i fleksibilnost korištenja odgojno – obrazovnih oblika rada s različitim skupinama učenika te im omogućava primjenu inovativnih metoda rada kojima se povećava i uključenost učenika. Upravo iz tih razloga je potrebno učiteljima i stručnim suradnicima omogućiti stručno – metodičko pripremanje za planiranje primjene inovativnih metoda rada kao i za sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti odgojno – obrazovnih ishoda učenika, koje je predviđeno uz sve navedeno, za sve učenike, na razini razreda, a ne razrednog odjeljenja. Prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika, pripremanje iznosi 30 minuta po nastavnom satu, što iznosi od 9 do 10 sati u razrednoj nastavi (a ne od 6,75 do 7,5 sati), odnosno od 10 do 11 sati u predmetnoj nastavi (a ne od 7,5 do 8,25 sati). Nastavno na sve navedeno, ukazujemo i na to da je Tablicu 2. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja razredne naastave u okviru Eksperimentalnog programa, Tablicu 3. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza učitelja predmetne nastave u okviru Eksperimentalnog programa i Tablicu 4. Struktura, minimalno i maksimalno trajanje pojedinačnih radnih obveza stručnog suradnika u okviru Eksperimentalnog programa potrebno doraditi i to ne samo na gore već ukazane načine, nego i na način da se ona uskladi s tekstom ovog dokumenta te tako da se ne ruši cijena sata rada učitelja, a posljedično onda i cijena prekovremenog rada. 5. Imajući u vidu činjenicu da je programom produženog boravka obuhvaćeno 12% učenika, a da je organiziranjem odgojno – obrazovnih skupina produženog boravka obuhvaćeno 20% razrednih odjela razredne nastave, stav je Sindikata hrvatskih učitelja da je neophodno da nositelj programa i osnivači škola pronađu rješenje za učitelje produženog boravka i to ne samo kao oblik prijelaznog rješenja koje može trajati do kraja eksperimentalnog programa, nego i da se već postojeća rješenja predviđena Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, unaprijede na način na koji to i predlaže Sindikat hrvatskih učitelja, posebno jer je jedan od ciljeva cjelodnevne osnovne škole poboljšanje društvenog statusa učitelja. 6. Poslovi sindikalnog povjerenika, sindikalnog vijećnika, sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, radničkog vijeća i povjerenika zaštite na radu definirani su Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i predstavljaju priznavanje uloge i značaj obnašanja navedenih funkcija, a koje su postignute i priznate kroz dugogodišnji socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje te su prepoznate u pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika gore navedene poslove definira kao posebne koji proizlaze iz zakona. Stoga je neprihvatljivo za sindikalno organiziranje svrstati te poslove u ostale poslove. Važnost funkcija pomoću kojih se omogućava uključenost radnika u rješavanje i promicanje njihovih prava predviđene su i mnogim međunarodnim ugovorima, od kojih valja istaknuti Ugovor o funkcioniranju Europske unije kojim se osobito promiče uloga socijalnog partnerstva. Socijalni partneri na svim razinama imaju ključnu ulogu u ostvarivanju i provedbi europskog stupa socijalnih prava. Kako bi se pokazali kao relevantan i ravnopravan partner u socijalnom dijalogu s poslodavcima radnici moraju biti zastupani od strane neovisnog predstavnika čija funkcija ne smije biti ugrožena jednostranim i apsolutno neosnovanim smanjenjem dostignutih razina uključenosti i sudjelovanja radnika u područjima koja su na razini Europske Unije priznata kao jedna od ključnih. Predložene promjene kojima se predstavnicima radnika u ustanovama za odgoj i obrazovanje, a koje predstavljaju njihovu zaštitu, umanjuju dosadašnja prava te time i smanjuje njihov značaj protivne su samoj naravi poticanja socijalnog partnerstva i uključenosti radnika u pitanja koja su od osobite važnosti i značaja za položaj radnika. Svođenjem navedenih poslova u ostale poslove, umanjuje se značaj važnosti zaštite radnika , njihovog sudjelovanja u odlučivanju te zaštiti njihovog zdravlja i sigurnosti na radu. To svakako moraju biti redovni poslovi jer se bez kontinuiteta obavljanja istih unazađuju radnička prava te se im se daje uloga koja je protivna samoj njihovoj svrsi. U sadašnjim poprilično nesigurnim uvjetima rada te potrebama za prilagodbom novim uvjetima rada svođenje funkcija zaštite radnika na povremene i ad hoc poslove dovodi do povećane nesigurnosti i nestabilnosti, a osobito s obzirom na sam zahtjev Europske Unije za pravednim i jednakim postupanjem u pogledu radnih uvjeta, pristupa socijalnoj zaštiti i osposobljavanju radnika. Lijep pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Pristigli komentari nisu predmet ovog javnog savjetovanja.
15 Monika Smojver EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Svijet i ja - od toga da vec i po Zagrebu nestrucne osobe predaju fiziku i matematiku, sad jos uvodite predmet koji moze predavati bilo tko u skoli s nepopunjenom satnicom. Znaci umanjili ste satnicu predmeta informatike koji je recimo Engleska vratila kao predmet nakonneuspjesnog uvodenja gluposti koje stw i vi sad smislili, sad najednom predmet koji ce se i ocjenjivati, a nitko nijw strucan za njega niti ce ga tecaj na loomenu uciniti kompetentnim. Raspored a1 isti kao i do sad s preimenovanim predmetima i nadodanim glupostima od prdmeta u povecane od.ore idealne za povecanje divljanja po skoli, da bi novitet bio rucak do a2 gdje cete ucenike u potpunosti uciniti nesposobnima jer sad apsolutno nista nece raditi sami. A zamisao da profesor x predmeta pomaze u ucenju ucenicima y predmeta.. znaci u 1. Srednje za 4 godine dolaze ucenici bez ikakvih radnih navika. B1 ce vjerujem na kraju ispasti totalno nepotreban jer tko zeli provesti u skoli 10h?? A ovo da ce ucenici u 17h krenuti s drugom osnovnom, poneki ,i srednjom ili sportom, ili je poanta to u potpunosti ukinuti?? Satnicarstvo, odrzavanje eDnevnika, eMatice, HUSO baza, razrednistvo staviti u ostale poslove... 1h za esukaciju profesora. Da se educiram 1sat tjedno, znaci 35sati godisnje, to je toliko malo edukacija da ih ne trebam ni imati. 2027.godina gdje sve skole rade u jednom turnusu... zici bili, pa vidjeli.. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk predviđeno je Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011). Ovaj se predmet uvodi zbog usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda (čl. 27. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) i ujednačavanja opterećenja učenika i ne može se dovesti u svezu s Informatikom. Ostali komentari nisu predmet ovog javnog savjetovanja.
16 Martina Simić Meznarić EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, zamolila bih za informaciju tko će imati prioritet u podučavanju ovog predmeta? Odnosno s obzirom da mogu svi podučavati ovaj predmet na koji će način ravnatelji odlučiti tko će predavati predmet Svijet i ja. S poštovanjem, Martina Simić Meznarić. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. S obzirom na to da je razvijanje kompetencije kritičkog mišljenja sastavni dio svih nastavnih predmeta, ovaj nastavni predmet tijekom njegove eksperimentalne primjene mogu izvoditi učitelji razredne i predmetne nastave. Budući da je područje navedenoga kurikuluma interdisciplinarno i u znatnoj mjeri, uz filozofiju, uključuje pedagogiju i psihologiju, nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti može biti pedagog, odnosno psiholog škole. O tome tko će tijekom eksperimentalne primjene izvoditi ovaj predmet autonomno odlučuje škola, odnosno ravnatelj.
17 Martina Simić Meznarić G) VREDNOVANJE OSTVARENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA , D. Određivanje zaključne ocjene Poštovani, iako nisam učiteljica informatike slažem se s kolegama da je jedan sat informatike tjedno premalo da bi djeca mogla usvojiti potrebna znanja i vještine iz navedenog predmeta. Prijedlog: Vjernuauk i Svijet i ja 1 sat tjedno od prvog razreda Informatika 2 sata tjedno od 3. razreda pa nadalje Kao roditelj ću ako već moram radije svojem djetetu predložiti da odabere predmet Svijet i ja u odnosu na Vjeronauk. Iako ne vidim razlog zbog kojeg se forsira da Vjeronauk bude obavezni izborni predmet. Nadam se da netko može obrazložiti zašto se vjeronauk želi uvesti kao obavezni izborni predmet? S obzirom da nam prema zadnjem popisu stanovništva pada broj katolika smatram da se vjeronauk ne bi trebao uvoditi kao obavezni izborni predmet. Neka bude i dalje izborni pa će ga djeca koja žele pohađati, a djeca koja ne neće. S poštovanjem, Martina Simić Meznarić. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Komentar vezan uz Informatiku nije predmet ovog savjetovanja.
18 Željko Simić EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, A. SVRHA I OPIS PREDMETA Kao roditelj podržavam jednu dobru alternativu predmetu Vjeronauk, koji nažalost u eksperimentu cjelodnevne nastave više neće biti izborni već obavezni predmet. Jer za mene je izbor kad mogu birati želim li nešto ili ne, ukoliko ne želim onda ću to izostaviti, a ne uzeti nešto drugo u zamjenu. Iako je većina predviđenih sadržaja već dio dosadašnjih predmetnih kurikuluma kao i međupredmetnih tema. Jedino što nije potpuno jasno tko će biti stručan za izvođenje tog predmeta odnosno koja/e struka/e imaju prioritet pred drugima kod izvođenja odnosno dobivanja sati u normu učitelja. Kojim kriterijima će se nekom učitelju dodijeliti sati od strane ravnatelja? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. S obzirom na to da je razvijanje kompetencije kritičkog mišljenja sastavni dio svih nastavnih predmeta, ovaj nastavni predmet tijekom njegove eksperimentalne primjene mogu izvoditi učitelji razredne i predmetne nastave. Budući da je područje navedenoga kurikuluma interdisciplinarno i u znatnoj mjeri, uz filozofiju, uključuje pedagogiju i psihologiju, nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti može biti pedagog, odnosno psiholog škole. O tome tko će tijekom eksperimentalne primjene izvoditi ovaj predmet autonomno odlučuje škola, odnosno ravnatelj.
19 Silvija Hasanec Matanović EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Pozdravljam uvođenje predmeta Svijet i ja. Jedan od navedenih ciljeva učenja ovog predmeta je i razvijanje vrijednosti: dostojanstva, ravnopravnosti, pravednosti, tolerancije, empatije i odgovornosti. Sve navedeno je nešto što bi djeca trebala naučiti gledajući svoje roditelje, međutim, često to nije slučaj. Ako nikako drugačije,neka barem u školi spoznaju kako je lijepo imati osjećaj poštovanja za svog bližnjeg, biti solidaran, pravedan i empatičan. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju, kao i na podršci.
20 Sanja Vlačić EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, A. SVRHA I OPIS PREDMETA Smatram da nije potrebno uvoditi navedeni predmet, pošto se već uči kroz mnoge druge. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk predviđeno je Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011). Dakle, ovaj se predmet uvodi zbog usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda (čl. 27. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) i ujednačavanja opterećenja učenika.
21 Marija Tomljanović Mihalić C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULUMA , A. Upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkoga mišljenja ● Nepotrebno je preimenovanje nastavnog predmeta Informatika u Informacijske i digitalne kompetencije. Također nastava Informatike bi se trebala odvijati 2 sata tjedno, a ne 1 zbog gore navedenih razloga. ● Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: ○ Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata ○ Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati ○ Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati ○ E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Objasniti na koji način je sistematiziran postojeći kurikulum i kako je usklađen unutar i između odgojno - obrazovnih područja unutar razredne i unutar predmetne nastave s obzirom na smanjenje od 280 sati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Pristigli komentari nisu predmet ovog savjetovanja.
22 JELENA ROMIĆ G) VREDNOVANJE OSTVARENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA , D. Određivanje zaključne ocjene Poštovani, prema navedenim ciljevima i ishodima nastavnog predmeta Svijet i ja, nema potrebe za brojčanim ocjenjivanjem učenika. Prema ovom konceptu, trebalo bi učenike ocjenjivati samo opisno kao što se ocjenjuje vladanje. Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Trenutačno važeći zakonski i podzakonski propisi propisuju obvezu brojčanog ocjenjivanja učenika.
23 JELENA ROMIĆ EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, F) UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOG PREDMETA SVIJET I JA Poštovani, za navedene metode rada smatram kako nije potrebno niti opravdano uvođenje dvosata niti satnice od 70 sati godišnje. Navedene metode rada primjenjive su možda u predmetnoj nastavi, ali u razrednoj nastavi u manjoj mjeri. Također je navedeno kako je potrebno i važno putem ovog nastavnog predmeta usvajati znanja, vještine i sposobnosti iz područja IKT-a. Molila bih Vaš odgovor ili komentar na sljedeća pitanja: Po kojem logičkom slijedu zaključivanja je donesena odluka kako je dovoljno imati u osnovnoj školi samo jedan sat tjedno nastave Informatike, iliti 35 sati godišnje (na taj način prepoloviti i nastavne sadržaje istog) te uvesti novi nastavni predmet Svijet i ja koji će implementirati taj sat u svoju satnicu? Pretpostavlja li to i prebacivanje sadašnjih nastavnih sadržaja Informatike u novi predmet? Koji stečeni akademski naziv će biti potreban za održavanje tog predmeta, ako je trenutno za Informatiku diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz Informatike pri dnu tablice, a primjetno je iz navedenih načina učenja i poučavanja kako je potrebna stručna osoba za rad? Ako je za održavanje nastavnog predmeta Svijet i ja dovoljna bilo koja vrsta obrazovanja, znači li to kako će se mijenjati u Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi i potrebni stečeni akademski naziv za učitelja Informatike (ako se učenje i poučavanje u velikoj mjeri poklapaju u obadva predmeta)? Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. S obzirom na to da je razvijanje kompetencije kritičkog mišljenja sastavni dio svih nastavnih predmeta, ovaj nastavni predmet tijekom njegove eksperimentalne primjene mogu izvoditi učitelji razredne i predmetne nastave. Budući da je područje navedenoga kurikuluma interdisciplinarno i u znatnoj mjeri, uz filozofiju, uključuje pedagogiju i psihologiju, nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti može biti pedagog, odnosno psiholog škole. O tome tko će tijekom eksperimentalne primjene izvoditi ovaj predmet autonomno odlučuje škola, odnosno ravnatelj. Upit vezan uz satnicu Informatike nije predmet ovog savjetovanja.
24 JELENA ROMIĆ EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, E) POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA Poštovani, upravo prema ovom prikazu povezanosti nastavnog predmeta Svijet i ja vidi se kako nema potrebe za uvođenjem novog predmeta jer je on integriran u svim ostalim predmetima. Ako već postoji potreba za uvođenjem ovakvog predmeta, tada bi on trebao biti izborni predmet kao i npr. Njemački jezik te održavan nakon svih redovnih predmeta (ne uspoređujem s Vjeronaukom jer on nažalost nije baš trenutno izborni predmet te je i dalje uveden kao dio redovne nastave). Po mom mišljenju, ako se Vjeronauk održava izvan redovne nastave (kao što se i trebaju održavati izborni predmeti) tada bi učenici već sada imali mogućnosti birati koje izborne predmete ili izvannastavne aktivnosti žele ili ne žele imati. Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk.
25 JELENA ROMIĆ EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, D) ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA Poštovani, prema navedenim ciljevima i ishodima ne vidim apsolutno nikakvu svrsihodnost ovog novog nastavnog predmeta. Svi ovi ishodi su već integrirani u već postojeće nastavne predmete. Ako se već smatra kako je potrebno dodatno utjecati na razvoj ovih znanja, vještina i sposobnosti tada treba povećati satnicu već postojećih nastavnih predmeta koji, prema mom mišljenju, imaju i imat će nedovoljnu satnicu (npr. Likovna kultura, Tehnička kultura, Informatika i sl.). Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach).
26 Dajana Mitić EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, D) ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA Poštovani, odgojno-obrazovni ishodi predmeta "Svijet i ja" provode se gotovo kroz svaki predmet, od Hrvatskog jezika preko Prirode do Tjelesne i zdravstvene kulture. Nema potrebe za predmetom u kojem će se ponavljati ono što se već godinama radi na gotovo svim ostalim predmetima. Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach).
27 Marina Pejić EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, smatram da je uvođenje novog predmeta nepotrebno jer učenici sve ovo već uče u sklopu drugih predmeta,a što se tiče razvijanja logičkog i kritičkog mišljenja,trebalo bi razmisliti o obimu gradiva i smanjenju istog.Od šume se ne vidi drvo i učenici dolaze u srenju školu nespremni i bez osnovnog i bitnog znanja jer su preopterećeni količinom gradiva pa se ne nauči i ne utvrdi ono najbitinije jer nastavnici ganjaju preosežan plan i program.S poštovanjem, Marina Pejić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach).
28 Vlatka Đido EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, uvođenje novog predmeta Svijet i ja čiji se ishodi usvajaju kroz druge predmete smatram nepotrebnim i suvišnim. S poštovanjem, Vlatka Đido Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach).
29 Žana Žalac EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Protivim se uvođenju novih i potpuno nepotrebnih predmeta kao što je primjer ovaj školski predmet. Protivim se „uhljebljenju“ podobnih pojedinaca u škole, a na štetu slobodnog vremena djece. Smatram da u 21. stoljeću, u doba digitalizacije koja se toliko agresivno nameće u svim sferama života, boravak djece u školi treba biti kraći jer je lakše doći do informacija. Smatram da se izmišljanjem predmeta ni pod koju cijenu ne smije oduzimati djeci njihovo vlastito slobodno vrijeme. Također smatram da sve što ste izfilozofirali u potencijalnom predmetu Svijet i ja uopće nije primjereno za osnovnoškolce. Onu dozu znanja koja im je potrebna za kritičko promišljanje sebe i svijeta djeca u osnovnoj školi dobivaju već kroz mnoge postojeće predmete. Upitnik je zašto se ne pokrenu sportske aktivnosti u svim školama, a ne samo da djeca čije škole sudjeluju u sportskim natjecanjima mogu skupljati dodatne bodove. Jedino organizirane sportske aktivnosti, koje ne podliježu ocjenjivanju, mogu pomoći djeci da se normalno razvijaju i stječu samopouzdanje jer je djeci u toj dobi potrebna igra, a ne dodatni predmet pun „filozofije“ koji može biti čak nedobronamjerno iskorišten za zbunjivanje i indoktrinaciju djece, ovisno tko dođe za predavača. Kao drugo, pa zar vi mislite da mi roditelji šaljemo svoju djecu u školu zbog ovakvih predmeta. Bolje da osigurate dodatnu satnicu za ponavljanje gradiva onih predmeta koje je potrebno vježbati (matematika, fizika, kemija, hrvatski jezik) da bi se izbjegle instrukcije. Dakle, protivim se ovom eksperimentalnom kurikulumu jer naša djeca nisu ničiji pokusni kunići. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk predviđeno je Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011). Ovaj se predmet uvodi zbog usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda (čl. 27. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) i ujednačavanja opterećenja učenika. Ostali komentari nisu predmet ovog javnog savjetovanja
30 Martina Budimir EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Mislite li zaista da je svejedno tko će predavati ovaj predmet i da ćete u sredinama u kojima se broj djece, koja ne idu na Vjeronauk, može nabrojati na prste jedne ili dvije ruke, uvođenjem novog predmeta riješiti problem tehnološkog viška koji će se stvoriti uvođenjem "genijalne" cjelodnevne škole? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk predviđeno je Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011). Dakle, ovaj se predmet uvodi zbog usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda (čl. 27. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) i ujednačavanja opterećenja učenika. Vezano uz izvedbu nastavnoga predmeta Svijet i ja, unutar Eksperimentalnog programa testirat će se različiti oblici organizacije odgojno-obrazovnog rada. S obzirom na to da je razvijanje kompetencije kritičkog mišljenja sastavni dio svih nastavnih predmeta, ovaj nastavni predmet tijekom njegove eksperimentalne primjene mogu izvoditi učitelji razredne i predmetne nastave. Budući da je područje navedenoga kurikuluma interdisciplinarno i u znatnoj mjeri, uz filozofiju, uključuje pedagogiju i psihologiju, nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti može biti pedagog, odnosno psiholog škole. O tome tko će tijekom eksperimentalne primjene izvoditi ovaj predmet autonomno odlučuje škola, odnosno ravnatelj.
31 Romana Ivančić EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, u početku sam potpuno podržavala predmet koji će biti u vrijeme sata Vjeronauka. Svi će učenici na taj način biti zbrinuti, slušat će dodatan predmet koji će im biti i ocijenjen, stoga ne bi imali ni manje ocijenjenih predmeta od učenika koji pohađaju Vjeronauk. Međutim, čitajući ovaj dokument, ne vidim svrhu predmeta Svijet i ja. Sve što je navedeno kroz ishode, od 1. do 8. razreda, već se provodi i ostvaruje unutar ostalih predmeta u osnovnoj školi, ponajviše Hrvatskog jezika i Sata razrednika. Zašto onda uskratiti predmet Svijet i ja učenicima koji idu na Vjeronauk? I to još sve obrađivati 2 sata tjedno, uz ionako dodane sate (po eksperimentalnom programu) Hrvatskog jezika? Spominjete u dokumentu i IKT unutar predmeta Svijet i ja, apsolutno to podržavam, no zašto onda ukidate taj 1 sat Informatike? Umjesto da ostavite 2 sata Informatike, ali obavezna, svi ishodi bi bili ostvareni koje ste i kao dodatne zamislili u predmetu Svijet i ja. Čitajući sve i sumirajući, ne podržavam kurikulum predmeta Svijet i ja. Lijep pozdrav, Romana Ivančić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach). Ostali komentari nisu predmet ovog javnog savjetovanja.
32 Lidija Križanić EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, D) ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA Poštovani, odgojno-obrazovni ishodi predviđeni ovim Nacrtom za 1., 2., 3. i 4. razred već se nalaze u ostalim predmetnim kurikulima, posebice za nastavni predmet Priroda i društvo. Velik dio ishoda također se podudara s očekivanjima međupredmetnih tema. Predloženi sadržaji za ostvarivanje pojedinog ishoda također se već provode. S obzirom na to, nije jasna potreba ponavljanja u novom nastavnom predmetu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach).
33 Mira Radović EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, ne vidim svrhu nasilnog uvođenja još jednog nastavnog predmeta čiji ishodi se već ostvaruju kroz kurikulume drugih nastavnih predmeta i naročito međupredmetnih tema. Kako će bez ovih ishoda učenici koji idu na neki od Vjeronauka? Tko će predavati taj predmet? Kako će se to organizirati? Jedan učitelj za dva učenika u školama u kojima većina učenika pohađa Vjeronauk? Moj prijedlog je da se u školama zaposli jedan učitelj (možda jedan od učitelja iz PB boravka koji će postati višak) čiji posao će biti zbrinjavanje učenika koji ne idu na Vjeronauk. Njegov posao bio bi čuvanje tih učenika i po potrebi pomaganje oko zadaća. Ionako se svi polako pretvaramo u tete čuvalice. Tako bi se i uštedjelo, ako je to nekome bitno. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk predviđeno je Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011). Dakle, ovaj se predmet uvodi zbog usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda (čl. 27. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) i ujednačavanja opterećenja učenika. Vezano uz izvedbu nastavnoga predmeta Svijet i ja, unutar Eksperimentalnog programa testirat će se različiti oblici organizacije odgojno-obrazovnog rada. S obzirom na to da je razvijanje kompetencije kritičkog mišljenja sastavni dio svih nastavnih predmeta, ovaj nastavni predmet tijekom njegove eksperimentalne primjene mogu izvoditi učitelji razredne i predmetne nastave. Budući da je područje navedenoga kurikuluma interdisciplinarno i u znatnoj mjeri, uz filozofiju, uključuje pedagogiju i psihologiju, nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti može biti pedagog, odnosno psiholog škole. O tome tko će tijekom eksperimentalne primjene izvoditi ovaj predmet autonomno odlučuje škola, odnosno ravnatelj.
34 Mira Radović G) VREDNOVANJE OSTVARENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA , D. Određivanje zaključne ocjene Razmišljam kako će se vrednovati postignuća učenika 1. i 2. razreda. Evo novog načina za postizanje većeg prosjeka općeg uspjeha! Ako već uvodimo novi predmet ovog sadržaja, ne treba ga sumativno vrednovati! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Trenutačno važeći zakonski i podzakonski propisi propisuju obvezu brojčanog ocjenjivanja učenika.
35 Mira Radović EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, D) ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA Poštovani, pročitala sam ishode nastavnoga predmeta Svijet i ja i nalazim da se većina ishoda već nalazi u ishodima više nastavnih predmeta i međupredmetnih tema. Svi ti ishodi su bitni, ali je li ih potrebno ostvarivati čak dva sata tjedno? Umjesto da idemo ka smanjivanju broja nastavnih predmeta i ocjena koje dižu prosjek, mi ih povećavamo. Mislim da će većinu tih ishoda biti teško ocjenjivati brojčanom ocjenom. Zašto se umjesto toga ne ukine sumativno ocjenjivanje i Vjeronauka i ovog novog nastavnog predmeta? Ne vidim razlog da se učenicima koji to ne žele i njihovim roditeljima nameće još jedan nastavni predmet koji je nepotreban i obaveza od dva nastavna sata tjedno. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach).
36 Irena Čubra A. Pristupi i metode vrednovanja ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnom premetu Svijet i ja, Formativno vrednovanje – vrednovanje za učenje u nastavi predmeta Svijet i ja Navodite pretraživanje informacija iz raznih izvora, prezentiranje informacija-tko će tu djecu tome podučiti? Hoće li za izvođenje imati neku opremu ili očekujemo da svi kod kuće imaju računala i da se znaju njime služiti? Metode rada koje spominjete nisu izvedive u 1. i 2. razredu ukoliko učenici ne pohađaju nastavu Informatike, posebice u prvom gdje preostaje igrifikacija. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Organizacija i izvedba ovoga i drugih nastavnih predmeta u nadležnosti je škole, odnosno ravnatelja.
37 Irena Čubra EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, E) POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA Poštovani, navedeni ishodi već su dio kurikuluma drugih nastavnih predmeta i međupredmetnih tema te se kao takvi izvode godinama. Hoće li se Svijet i ja izvoditi u grupama spajanjem učenika iz više razrednih odjeljenja? kako se to planira izvest jer nemaju svi Vjeronauk u isto vrijeme. Koje su predviđene veličine grupa? u nekim razredima po 2 učenika ne idu na vjeronauk, dok drugi razredni odjeli u to vrijeme imaju npr.Matematiku, tko i kako bi radio s 2 učenika? ili bi se predmet odvijao u nekom posebnom terminu? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach). Organizacija izvedba ovog nastavnog predmeta u nadležnosti je škole, odnosno ravnatelja.
38 Irena Čubra EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA Poštovani, čitajući ovaj dokument zaključka sam kako on objedinjuje već postojeće i integrirane sustave, odnosno kako ste iz već uhodanih modela izdvojili ovaj kurikulum kako bi opravdali Svijet i ja kao predmet. U domenama A B i C prepoznajem sadržaje Informatike (kroz sve 4 postojeće poddomene predmeta Informatika), Priroda i društvo te Sat razrednika. U kurikulum su također integrirane mnoge međupredmetne teme koje se također izvode u svakodenvnom radu gore navedenih, postojećih, predmeta. Nije mi jasan kadar, obrazovanje i uvjeti koje bi morao zadovoljiti pojedini učitelj za predavanje ovog predmeta? Niije navedeno. Ovako složen kurikulum predstavlja krpanje satnice sa čak 70 sati godišnje u dvostanom izvođenjnu bez jasne potrebe zašto se uvodi kao odvojeni predmet ako je jasno kako je cjelokupan sadržaj i ishodi već obuhvaćeno kroz niz drugih kolegija koji su, usputno rečeno, dostupni svim učenicima razreda, a ne samo nekima. Ukoliko ovaj predmet pohađaju samo oni koji idu na Svijet i ja, znači li to da će ove teme biti izostavljene iz Prirode i društva, Informatike, Sata razrednika? Hoće li tako djeca koja idu na Vjeronauk biti zakinuta za razna usavršavanja govorništva i kritičkog mišljenja? Na koji način će se polaznicima Vjeronauka omogućiti debata, kritičko vrednovanje i pronalaženje informacija ili suradnja s društvenom zajednicom? Smatram da se izbornosti predmeta Vjeronauk trebalo dodati više drugih opcija (Robotika, Računalstvo, strani jezik, Čuvari prirode i školskog okoliša, Minecraft graditelji...) koje bi bile specifične za određeno područje a ne već obrađivane u drugim kolegijima. Zašto je satnica izbornog predmeta veća od satnice pojedinih redovnih predmeta? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach).
39 Anita Markovina EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Ne slažem se s uvođenjem eksperimentalnog programa, jer se pod tim imenom krije smanjenje satnice pojedinih nastavnika (i predmetne i razredne nastave) , dovođenje do tehnoloških višaka kadra kojemu je bila plasirana druga verzija - Europa promovira digitalna znanja. sada se to znanje treba preimenovati i provesti program štednje države na najugroženijem mjestu - školstvu. Ako dijete ne želi pohađati vjeronauk, ne bi trebala postojati alternativa tom izbornom predmetu - pa ako neko dijete ne želi učiti drugi strani jezik, ne uči ga i nitko ne postavlja pitanje o tome što Eur.vijeće promovira višejezičnost. Promjene oko statusa drugog stranog jezika su nužnije od pružanja alternative vjeronauku. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk predviđeno je Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011). Dakle, ovaj se predmet uvodi zbog usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda (čl. 27. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) i ujednačavanja opterećenja učenika. Ostali komentari nisu predmet ovog javnog savjetovanja.
40 Martina Cindrić EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULUMA Poštovani! Kurikulum jasno pokazuje vrlo sličnu strukturu Sata razrednika. Usvajaju se očekivanja međupredmetnih tema i služi za učenike koji ne pohađaju Vjeronauk. Smatram da ga trebaju provoditi učitelji koji nisu razrednici (razrednicima obavezno računati 2 do 3 sata- Sat razrednika te ručak+odmor) jer razrednici imaju već Sat razrednika i velik opseg poslova. Na taj način će pravednije biti raspoređena zaduženja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk predviđeno je Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011). Dakle, ovaj se predmet uvodi zbog usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda (čl. 27. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) i ujednačavanja opterećenja učenika. S obzirom na to da je razvijanje kompetencije kritičkog mišljenja sastavni dio svih nastavnih predmeta, ovaj nastavni predmet tijekom njegove eksperimentalne primjene mogu izvoditi učitelji razredne i predmetne nastave. Budući da je područje navedenoga kurikuluma interdisciplinarno i u znatnoj mjeri, uz filozofiju, uključuje pedagogiju i psihologiju, nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti može biti pedagog, odnosno psiholog škole. O tome tko će tijekom eksperimentalne primjene izvoditi ovaj predmet autonomno odlučuje škola, odnosno ravnatelj.
41 Sunčica Meštrović EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, E) POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA Poštovani, Svi navedeni ishodi već su dio drugih kurikuluma (barem u RN) pa me to vodi na zaključak da je predmet izmišljen da bi se za vrijeme vjeronauka s tim jednim ili dvojicom učenika koji ne idu na vjeronauk ponovilo gradivo nekih nastavnih predmeta i ovisno o njihovoj angažiranosti zaključila još jedna ocjena za kraj školske godine. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk.
42 Sunčica Meštrović EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, F) UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOG PREDMETA SVIJET I JA Poštovani, većina metoda koje predlažete nisu primjerena učenicima od 1. do 4. razreda. Upotrebljiva je samo metoda iz prvog prijedloga. Predlažete e-učenje za učenike koji imaju samo jedan sat informatike i do kraja polugodišta prvog razreda neće znati pravilno niti upaliti niti ugasiti računalo, slova nauče tek pred kraj prvog razreda te se ne mogu služiti niti jednim pisanim izvorom niti koristiti društvene mreže i virtualni svijet za prikazivanje svojih uradaka. Smatram da za mlađe učenike upućivanje na korištenje društvenih mreža donosi više štete nego koristi u njihovoj socijalizaciji te za ovakve upute treba konzultirati i psihologe i pedagoge i roditelje. Prijedlog blok sata ovakvog predmeta nije primjeren za učenike od 1. do 4. razreda jer oni ne mogu toliko zadržati pažnju, teško je i na jednom satu, nakon blok sata su iscrpljeni i teško će se koncentrirati na sljedećim nastavnim satovima, trebalo bi organizirati i blok satove vjeronauka (obzirom da je ovaj predmet alternativa Vjeronauku koji pohađa većina). Ne vidim niti mogućnost organizacijsku niti prostornu da se istovremeno održava i nastava ostalih vjeronauka koje učenici pohađaju. U slučaju da je npr. Islamski vjeronauk organiziran u neko drugo vrijeme, je li zamišljeno da oni učenici koji ga pohađaju imaju za vrijeme RKT Vjeronauka slobodan sat ili Svijet i ja (u tom slučaju imaju jedan nastavni predmet i jednu zaključnu ocjenu više)? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk.
43 Sandra Poštić EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, A. SVRHA I OPIS PREDMETA Uvođenje novog predmeta koji je već odavno svojim sadržajima i ishodima implementiran u većinu predmeta i međupredmetnih tema koje predajemo je potpuni promašaj. Predmet izmišljen kao alternativa vjeronauku neće zadovoljiti potrebe, interese i afinitete učenika 21. stoljeća. Nazovimo stvari pravim imenom i ponudimo učenicima zaista izborne predmete po njihovom izboru koje će unaprijediti njihove stavove, vještine, sposobnosti i razvijati njihovu darovitost. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach).
44 Ivana Pongrac EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE "Dodajem pitanja: 1. Zašto se pod krinkom "preračunavanja nastavnih u solarne sate" provodi smanjenje stručnog kadra/učitelja u OŠ? 2. Zašto se učiteljima nameću "gotove pripreme izdavača" kad nastavnici više nisu obavezni pisati pripreme i nakon što je već četiri godine za učitelje obavezno jedino priprema materijala za učenike, izrada digitalnih materijala za učenike (u čemu mogu sudjelovati i učenici) a preporučuje se sustav problemske nastave, djelomično mentoriranje, sustav "obrnute učionice" i sav prebogati metodički repertoar, usvojen i uvježban u posljednje 4 godine? 3. Znamo za katastrofalne psihičke posljedice zatvaranja, izoliranja i prisile da svi učenici rade/uče na isti način što je odlikovalo online nastavu za vrijeme pandemije. Zašto uvodimo upravo te oblike rada "na mala vrata" nakon što smo godinama išli u suprotnom smjeru? 4. Iako znamo da djeca najmanje nauče iz vođene frontalne nastave, zašto forsiramo upravo te oblike? Sigurno da se neće moći rabiti druge oblike uz velike kolektive i veliko radno opterećenje i učenika i učitelja (više od 6 "solarnih" sati dnevno). Zašto onda CDŠ inzistira upravo na organizaciji nastave koja povlači za sobom upravo ove oblike rada? 5. Hrvatska ima dugu tradiciju efikasnih i suvremenih metodičkih oblika rada, od Freinetove preko Radne škole i Projektnih metoda, Šumske škole (sve starije od 70 godina) pa do suvremenih oblika nastave, Head Start i Step by Step sustava, RWCT metoda, obrnute učionice i Claas Managing. Zašto su onda izabrani veliki kolektivi, dugotrajni boravak na nastavi, kolektivno učenje pri čemu je nemoguće provoditi suvremene oblike nastave? 6. Zašto se nije išlo na veću izbornost predmeta, tj. na veći broj i bogatiju ponudu izbornih programa (u programu iz 1999. bilo je oko 50 izbornih programa)? Zašto se nije išlo na veću izbornost redovnih predmeta - poznat je hrvatski model s 3 sata obavezne temeljne nastave + 2 sata izbornih sadržaja u istom predmetu? Zašto se nije išlo na izbor predmeta i stvaranje osobnih obrazovnih programa putem izbora seta predmeta?"m.ž. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Ostala pitanja nisu predmet ovog javnog savjetovanja.
45 MARIJANA MODRIĆ EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, Mislim da nema potrebe uvoditi novi predmet učenicima kad se ishodi tog predmeta prepliću s drugim predmetima. Smatram da su učenici dovoljno opterećeni te da bi trebalo što češće ići na istraživački princip rada te nastavu na terenu koja se može provesti kroz ostale predmete. Lp. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk.
46 Blaženka Barjektarević EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, podržav uvođenje novog predmeta Svijet i ja kao alternativna za učenike koji ne idu na vjeronauk. Sadržaj i odgojno- obrazovni ishodi su dobro razrađeni. Treba poticati učenike da svijet oko sebe promatraju kritički a to se provlači kroz ishode ovog predmeta. Radim kao pedagoginja u osnovnoj školi i pozitivno mi je što je navedeno da će ga pedagozi moći predavati na taj način ću upoznati bolje većinu učenika i da će biti zaduženi za dva sata. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju, kao i na podršci.
47 ANITA SIČIĆ NAĐANDER EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Aposlutno se ne slažem s uvođenjem ovog eksperimenetalnog programa, a kamoli da posatne redovan program osnovnih škola. Razloga je puno: počevši od najmanje sitnice kao organiziranja konkretnog kuhanog obroka za školarce, da ne govorimo dalje o osoblju na svim razinama: od pomoćnog osoblja u školama do onog stručnog. Ponajveći razlog jer moje dijete nećete odvojiti od mene kao roditelja i roditeljske skrbi na svim nivoima odgoja, odvajajući ga po malo od roditelja u aktivnom vremenu u danu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk.
48 Dubravka Mihalić EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, A. SVRHA I OPIS PREDMETA "Nastavni predmet Svijet i ja dominantno je usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika - kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja." vrlo svrsishodan opis nastavnog predmeta, ali obuhvatit će samo (uglavnom mali ) dio učenika, i to onih koji ne pohađaju nastavu vjeronauka. Navedeni OOI obuhvaćeni su vrlo cjelovito za sve učenike u drugim nastavnim predmetima koji ih vrlo detaljno razrađuju. Tko će poučavati ovaj predmet? Na kojim znanstvenim i metodičkim temeljima je predmet osmišljen? Svi naši predmeti imaju uporište u metodici pojedinog nastavnog predmeta koji se poučava i polaže na određenom fakultetu, a za ovaj predmet (koliko je meni poznato, možda ne pratim promjene na učiteljskom i profesorskim fakultetima) nema metodičke i znanstvene podloge. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk predviđeno je Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011). Dakle, ovaj se predmet uvodi zbog usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda (čl. 27. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) i ujednačavanja opterećenja učenika. S obzirom na to da je razvijanje kompetencije kritičkog mišljenja sastavni dio svih nastavnih predmeta, ovaj nastavni predmet tijekom njegove eksperimentalne primjene mogu izvoditi učitelji razredne i predmetne nastave. Budući da je područje navedenoga kurikuluma interdisciplinarno i u znatnoj mjeri, uz filozofiju, uključuje pedagogiju i psihologiju, nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti može biti pedagog, odnosno psiholog škole. O tome tko će tijekom eksperimentalne primjene izvoditi ovaj predmet autonomno odlučuje škola, odnosno ravnatelj. Kurikulum se temelji na suvremenim i relevantnim znanstvenim istraživanjima o podučavanju za kritičko mišljenje.
49 Spomenka Bogeljić EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, Kako mislite organizirati nastavu u osnovnim glazbenim i plesnim školama? Spomenka Bogeljić,prof. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Navedeno pitanje nije predmet ovog javnog savjetovanja.
50 Magdalena Ajduk EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, U potpunosti se slažem sa stavom da se navedeni ishodi ostvaruju na satima drugih nastavnih predmeta te je uvođenje još jednog predmeta potpuno nepotrebno. Također u obzir treba uzeti i „opterećenje učenika“ tj potrebu za „rasterećenjem“ o kojem se zadnje vrijeme sve više priča… Neke predmete gasimo, druge spajamo, a uvodimo dodatne?? Lijepi pozdrav, Magdalena Ajduk Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk.
51 MARIJA TUFEKČIĆ EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Uvođenje novog predmeta je sasvim nepotrebno, pogotovo s obzirom na plan da se ukine sat informatike tjedno. Osim toga, tko bi trebao predavati taj predmet? Odakle nastavnog kadra? Čemu taj predmet kad već imamo druge predmete koji obuhvaćaju sav kurikul ovog predmeta? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach). Vezano uz izvedbu nastavnoga predmeta Svijet i ja, unutar Eksperimentalnog programa testirat će se različiti oblici organizacije odgojno-obrazovnog rada. S obzirom na to da je razvijanje kompetencije kritičkog mišljenja sastavni dio svih nastavnih predmeta, ovaj nastavni predmet tijekom njegove eksperimentalne primjene mogu izvoditi učitelji razredne i predmetne nastave. Budući da je područje navedenoga kurikuluma interdisciplinarno i u znatnoj mjeri, uz filozofiju, uključuje pedagogiju i psihologiju, nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti može biti pedagog, odnosno psiholog škole. O tome tko će tijekom eksperimentalne primjene izvoditi ovaj predmet autonomno odlučuje škola, odnosno ravnatelj.
52 SVJETLANA PRGOMET KOMESAROVIĆ EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, uvođenje ovakvog nastavnog predmeta smatram potpuno nepotrebnim. Ishodi navedeni u ovom dokumentu već se ostvaruju na satima drugih nastavnih predmeta. Također, tko će predavati ovaj novi predmet? Svjetlana Prgomet Komesarović, učiteljica matematike i informatike Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach). Vezano uz izvedbu nastavnoga predmeta Svijet i ja, unutar Eksperimentalnog programa testirat će se različiti oblici organizacije odgojno-obrazovnog rada. S obzirom na to da je razvijanje kompetencije kritičkog mišljenja sastavni dio svih nastavnih predmeta, ovaj nastavni predmet tijekom njegove eksperimentalne primjene mogu izvoditi učitelji razredne i predmetne nastave. Budući da je područje navedenoga kurikuluma interdisciplinarno i u znatnoj mjeri, uz filozofiju, uključuje pedagogiju i psihologiju, nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti može biti pedagog, odnosno psiholog škole. O tome tko će tijekom eksperimentalne primjene izvoditi ovaj predmet autonomno odlučuje škola, odnosno ravnatelj.
53 Gordana Egartner Tkalec EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Pozdravljam uvođenje novog predmeta i zbog alternative vjeronauku i zbog važnosti i relevantnosti tema. Argumenti po kojima veliki dio djece u OŠ ide na vjeroanuk zbog sakramenata te da je dio ishoda iz predmeta već zastupljen u pojedinim predmetima svakako stoje, no isitna je i da dio djece (posebno u RN) pohađa vjeronauk kako se nebi izdvajali. Što se tiče ishoda iz novog predmeta koji se zastupljeni u ostalim općeobrazovnim predmetima - to su najčešće međupredmetne teme koje mnogi učitelji površnije prezentiraju dok u sklopu sata razrednika često ne dođu ni na red. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju, kao i na podršci. Uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk predviđeno je Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011). Dakle, ovaj se predmet uvodi zbog usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda (čl. 27. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) i ujednačavanja opterećenja učenika.
54 Josipa Jurjević EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, uvođenje novoga predmeta Svijet i ja potpuno je suvišno i nepotrebno. Domene predmeta već su razrađene u svim drugim obveznim i izbornim predmetima te međupredmetnim temama. Ishodi u višim razredima slični su ili isti ishodima iz Hrvatskoga jezika. Pohvala za trud, nije lako napisati kurikul predmeta, ali, molim vas, kritički promislite o njegovoj stvarnoj potrebi unutar našega obrazovnoga sustava. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach).
55 Ana Benković EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, ne znam koliko je uopće isplativo uvoditi predmet Svijet i ja s obzirom da na vjeronauk ide gotovo 80, a u nekim školama i 90% učenika. Konkretno, možda svega 10 učenika (ako govorimo o velikim školama) ne ide na vjeronauk i to 10 ako zbrojimo sve razrede. Razloga je više, no glavni razlog je taj da je pohađanje školskog vjeronauka uvjet za primanje sakramenta Svete Pričesti i Krizme. Kako kod nas većina želi obaviti sakramente (za svaki slučaj nek se nađu) tako i velika većina djece, kažem uglavnom svi, pohađaju taj vjeronauk. U srednjoj školi situacija je drugačija jer nakon krizme nisi obvezan upisivati vjeronauk s obzirom da je idući sakrament Ženidba. Pitanje, isplati li se plaćati učitelja da doslovno u nekim razrednim odjelima drži individualnu nastavu jednom učeniku? Vi ste predložili spajanje razreda (kako bi ih bilo više), no, ako na školi radi jedan vjeroučitelj, to spajanje je nemoguće. Također, u ruralnim područjima gotovo sva djeca idu na vjeronauk, tako da bi organiziranje ovakvog predmeta imalo smisla samo u većim gradovima gdje imamo šarolikiju religijsku strukturu stanovništva. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk predviđeno je Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011). Dakle, ovaj se predmet uvodi zbog usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda (čl. 27. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) i ujednačavanja opterećenja učenika.
56 Marija Draganjac EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, U ovom dokumentu nije nigdje navedeno sljedeće: - koje kompetencije i završeni stupanj obrazovanja treba imati učitelj koji će predavati ovaj predmet - materijalni uvjeti potrebni za ovaj predmet - spominje se rad s literaturom, primjena IKT-a (većinom), iz toga zaključujem da bi za potrebe ovog predmeta bio potreban računalni kabinet Smatram da je 2 sata tjedno za predmet čiji su ishodi realizirani u nastavi većine predmeta (matematika, hrvatski jezik, geografija, povijest, infromatika....) previše i da bi bilo dovoljno 1 sat tjedno. Uostalom....ukoliko smanjite broj sati informatike, učenici neće biti u mogućnosti koristiti IKT za izradu digitalnih uradaka jer je 1 sat tjedno premalo za odraditi teorisjki i praktični dio nastave informatike. Srdačan pozdrav, Marija Draganjac, prof. matematike i informatike Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk predviđeno je Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011). Dakle, ovaj se predmet uvodi zbog usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda (čl. 27. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) i ujednačavanja opterećenja učenika. S obzirom na to da je razvijanje kompetencije kritičkog mišljenja sastavni dio svih nastavnih predmeta, ovaj nastavni predmet tijekom njegove eksperimentalne primjene mogu izvoditi učitelji razredne i predmetne nastave. Budući da je područje navedenoga kurikuluma interdisciplinarno i u znatnoj mjeri, uz filozofiju, uključuje pedagogiju i psihologiju, nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti može biti pedagog, odnosno psiholog škole.
57 Anamarija Didović Batinić EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, D) ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA Poštovani, ne može se poreći da je rad na ostvarivanju brojnih ishoda predloženog kurikula predmeta Svijet i ja potreban, ali također se ne može ne primijetiti kako se navedeni ishodi već planiraju i ostvaruju predmetnim kurikulima (Hrvatski jezik, Povijest, Informatika itd…) te kurikulima međupredmetnih tema (Građanski odgoj, Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Uporaba IKT-a…). Hvalevrijedni ishodi na kojima bi se trebalo raditi u nastavi svih predmeta. Vjerujem da brojni kolege to i čine. Smatram da bi se npr. jedan dodatni sat Hrvatskoga jezika (njega poučavam pa o njemu i govorim) mogao iskoristiti upravo za produbljivanje većine navedenih ishoda s obzirom da se njihovim ostvarivanjem već i bavimo (izdvajanje ključnih riječi i natuknica, pisanje sažetka, aktivno slušanje, objašnjavanje nepoznatih riječi, razlikovanje pouzdanih od nepouzdanih informacija i njihovih izvora, izdvajanje tekstova koji promiču pozitivne životne vrijednosti, rasprava, komentar, vijest, pripovijedanje s promjenom gledišta – u kurikulu Svijet i ja ishod koji se bavi interpretiranjem informacija iz različitih perspektiva itd…). S obzirom da su učitelji Hrvatskoga jezika najčešće i razrednici (barem je do Eksperimentalnog programa cjelodnevne nastave bilo tako), i u nastavi Sata razrednika bavimo se temama uočavanja potrebe poštivanja pravila, utvrđivanja razrednih pravila, ponašanja u zajednici, obilježavanja Međunarodnoga dana tolerancije, poštivanja različitosti, razrednim izborima i sl. Predloženi kurikul je zanimljiv, ali, samo kao jedan prijedlog za produbljivanje/ostvarivanje već postojećih odgojno-obrazovnih ishoda kurikula i o-o očekivanja međupredmetnih tema. Sve se na svijetu može ocijeniti, ali… zašto? Kako bi se “ujednačio” broj zaključnih ocjena učenika koji pohađaju i onih koji ne pohađaju nastavu Vjeronauka? Ako se planira ocjenjivati, predmet koji se uvodi kao alternativa Vjeronauku trebao bi biti izborni predmet koji bi mogli birati oni učenici koji ga žele pohađati. U nekim školama ima više učenika koji ne pohađaju nastavu Vjeronauka (Katoličkog, Islamskog i svih ponuđenih), a u nekim školama to je jedan ili dva učenika. Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach).
58 Tomislav Špoljar G) VREDNOVANJE OSTVARENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA , D. Određivanje zaključne ocjene Nažalost sva ova eksperimentiranja sa školom, programima, sportom, glazbenim školama u sustau koji je dobar i koji je rijedak i poseban u svijetu će nam se obiti o glavu, a biti će kasno. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk.
59 Danica Barišić EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, A. SVRHA I OPIS PREDMETA Poštovani, pod A. SVRHA I OPIS PREDMETA stoji: "Nastavni predmet Svijet i ja dominantno je usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika - kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja." Ako je tako, zar taj predmet onda ne bi trebao biti namijenjen svim učenicima? U istom odlomku zatim stoji: "Kurikulum nastavnog predmeta Svijet i ja skup je smjernica učiteljima svih nastavnih predmeta i utkan je u odgojno-obrazovne ishode svih predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema." Čemu onda novi predmet? Iz navedenog doista nije jasno zašto se uvodi ovaj predmet. Zatim, predmet se navodi kao "obvezni izborni", kako je to uopće moguće? Učenici koji nisu vjernici, koji ne idu na vjeronauk moraju odabrati izborni predmet, a nemaju izbor! Zar je to škola za 21. stoljeće? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach).
60 Veronika Špiranac EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE ŠZŽ, Covid, potres, rat u Europi koji samo što nam nije na vratima, reforma nakon reforme koja i nije zaživjela, a nekomu je dosadno pa smišlja kako nam djecu odgajati. Samo ja znam kako sam došla do svog djeteta, samo ja ću ga odgajati, uz nažalost ovakvu okolinu koju imamo. Želim utjecati na njegovo zdravo razmišljanje, da postane Čovjek. Sredina koja ga okružuje je nezdrava, mediji nas bombardiraju kojekakvim informacijama naših vodećih otaca, za čije ponašanje i rječnik me je sram pred djetetom. Pokušavam mu to objasniti. Danas, u 21. st. kršćani ljude koji ne obilaze Crkve, ne pohađaju vjeronauk nazivaju sotonama, jedni druge nazivaju ciganima, smiju se stradanjima raznih nacionalnosti, teže ka oružju, borbi za vlašću, uništavanjem, kupuje se oružje da bi se uništilo nešto tuđe, da bi zarada išla dalje. Svijet nam je bolestan. Iz dana u dan se čuju jauci. I sad bi netko učio moje dijete da je on MOJ SIN! Citiram:- određuje svoju ulogu u zajednicama (sin/kći, unuk/a, učenik/ca, športaš/športašica…)...ako dijete u 1. razredu ne zna tko mu je majka, tko otac, čiji je unuk, teško da će to u školi naučiti. Zar zaista netko misli da je to potrebno, da roditelji nisu u stanju to usaditi u dijete?! Umjesto da ih rasteretite jer eto, struka kaže da su psihološka stanja djece dramatična,vi još više želite opteretiti djecu. Dijete treba vrijeme provoditi s obitelji, a ne po ustanovama. Treba vam glasača, koji ne znaju misliti svojom glavom, vi ćete ih naučiti? Moje dijete zna čije je. Dakle, vaši predmeti su nepotrebni. Roditelj koji smatra da mu je potrebno da mu Škola poduči dijete njegovu identitetu, neka potraži skupa s njim psihološku pomoć. Mijenjajte ljude koji smišljaju takve stvari. Dajte djeci djetnjstvo kakvo zaslužuju.Ne možete nam oduzimati djecu. Mama Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Pristigli komentari nisu predmet ovog javnog savjetovanja.
61 Roko Miri EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, ovo stvarno nije potrebno! Ovaj prijedlog nema smisla. Stvarno ne znate kako izgleda obrazovanje u osnovnoj školi. Većina djece ima izvanškolske aktivnosti, te nemaju vremena za nikakve dodatne satove ni brige. Ionako su već preopterećeni sa dosadašnjim satovima. Čak i prije ovog, djeca više razgovaraju za učiteljima nego sa svojim roditeljima i obitelji što nije humano i zvuči suludo. Sve škole koje sudjeluju u ovom programu će izgubiti puno učenika i škole koje nisu uključene u ovaj program će biti pretrpane. Puno učitelja koji rade s djecom u produženom boravku će izgubiti posao. Kad će djeca imati vremena za izvanškolske aktivnosti (glazbena škola, treninzi...)? Takav oblik nastave nije produktivan ni za djecu, ni za učitelje. Kako se namjerava uvesti novi strani jezik ako će učenici viših razreda učiti taj jezik samo godinu ili dvije? Prije ove odluke školski sustav je bio bolji. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk predviđeno je Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011). Dakle, ovaj se predmet uvodi zbog usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda (čl. 27. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) i ujednačavanja opterećenje učenika. Ostali komentari nisu predmet ovog javnog savjetovanja.
62 Žana Valić EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Jadno i nemaštovito. Vi koji ste pisali ovaj Prijedlog očito nikad niste vidjeli iz blizine učenika ili izvođenje nastave u osnovnoj školi. Ako ste nesposobni, a očito jeste, prepišite kurikularnu reformu od neke uspješne europske zemlje (npr. Austrije ili Finske), pa možda onda zaživi nekakav novi model školovanja. Školski sustav je bio bolji u Jugoslaviji i Domoviskom ratu nego sada jer djeca su i ovakvim načinom školovanja preopterećena, a s takvim Prijedlogom bilo bi im još gore. Ocjena 1 Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk predviđeno je Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011). Dakle, ovaj se predmet uvodi zbog usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda (čl. 27. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) i ujednačavanja opterećenja učenika. Ostali komentari nisu predmet ovog javnog savjetovanja.
63 Ivana Pavelić EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Uvođenje ovakvog nastavnog predmeta smatram potpuno neprimjerenim. Ishodi navedeni u ovom dokumentu već se ostvaruju na satima drugih nastavnih predmeta. Jednom od njih je, u Eksperimentalnom programu, smanjena satnica (Informatika). Također, ovi ishodi ostvaruju se i kroz očekivanja brojnih međupredmetnih tema. Ukoliko je ovaj nastavni predmet zanimljiv kao pandan Vjeronauku, tek tada dolazimo do problema. Neće se time riješiti čuvanje one djece koja ne žele ići na Vjeronauk jer je njih, u nekim školama, jako malo. Iduće problem je pitanje učitelja koji će predavati ovaj predmet. Kako je moguće da učitelj sam osmišljava sadržaje? Pod krinkom nepostojanja metodičkog priručnika za izvođenje nastave, učiteljima je dana velika sloboda i fleksibilnost. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk.
64 Tea Kompar Jerković EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Svi ishodi navedeni u ovom dokumentu već se provode u sklopu svih ostalih predmeta (Hrvatski jezik, Povijest, Priroda, Sat razrednika, ...), stoga nema potrebe uvođenja još dva sata nekog predmeta u kojemu će se provlačiti iste teme i pojmovi. Uostalom, tko će ovo predavati? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach). Vezano uz izvedbu nastavnoga predmeta Svijet i ja, unutar Eksperimentalnog programa testirat će se različiti oblici organizacije odgojno-obrazovnog rada. S obzirom na to da je razvijanje kompetencije kritičkog mišljenja sastavni dio svih nastavnih predmeta, ovaj nastavni predmet tijekom njegove eksperimentalne primjene mogu izvoditi učitelji razredne i predmetne nastave. Budući da je područje navedenoga kurikuluma interdisciplinarno i u znatnoj mjeri, uz filozofiju, uključuje pedagogiju i psihologiju, nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti može biti pedagog, odnosno psiholog škole. O tome tko će tijekom eksperimentalne primjene izvoditi ovaj predmet autonomno odlučuje škola, odnosno ravnatelj.
65 Nataša Ljubić Klemše EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, vizualni obuhvat dokumenta jest da je neujednačen fontom i ostalim tekstualnim oblikovanjima. Kako ste si omogućili da odgojno-obrazovnim radnicima postavljate tekst na savjetovanje, koji je fontom neujednačen, koji nije uređen, koji je teško čitljiv? Navigacija po dokumentu nije omogućena. Unatoč, navodnim, povezanim stranicama. Nema odjeljaka u tekstu, kao ni uvučenih dijelova odjeljaka. Stoga je tekst iznimno teško usmjereno čitati. Molimo tekst oblikovati u obliku prihvatljivom za iščitavanje (veći prored, uvučeni dijelovi, nazivi slika odvojeni od teksta...) te ga uređenog, i na responzivni način, postaviti na savjetovanje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Tekst navedenog kurikuluma i vizualno je i tekstualno uređen i oblikovan za javno savjetovanje.
66 Luka Huzjak EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Nejasno mi je zašto uvoditi novi predmet, ako primjerice, postoje već gotovi programski dokumenti za drugi strani jezik od 1. razreda. Zašto ne uvesti mogućnost izbornog ili obveznog izbornog drugog stranog jezika od 1. razreda? Brojni europski dokumenti, odnosno preporuke, ukazuju na važnost učenja stranih jezika. Primjerice, na snažnije promicanje i stvaranje preduvjeta za rano učenje drugog stranog jezika ukazuje se u Akcijskom planu „Promoting Language Learning and Linguistic Diversity“ kojim Europska Komisija naglašava važnost poticanja mobilnosti studenata i radnika te podupire projekte koji uključuju jezične i komunikacijske tehnologije i prekograničnu administrativnu suradnju u svrhu smanjenja jezičnog jaza. Isto tako, uzimamo u obzir Rezoluciju Vijeća od 21. studenog 2008. o europskoj strategiji za višejezičnost (2008/C 320/01) (Službeni list C 320 od 16.12.2008., str. 1.-3.), Preporuku Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja (2012/C 398/01) (Službeni list C 398 od 22.12.2012., str. 1.-5.), Uredbu (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i o stavljanju izvan snage Odluka br. 1719/2006/EZ, br. 1720/2006/EZ i br. 1298/2008/EZ (Službeni list L 347 od 20.12.2013., str. 50.-83.), Zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o višejezičnosti i razvoju jezičnih kompetencija (2014/C 183/06) (Službeni list C 183 od 14.6.2014., str. 26.-29.), Zagrebačku rezoluciju o višejezičnosti, a temeljem Komunikacije Europske Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija - Višejezičnost: prednost za Europu i zajednička obveza (COM(2008)566 završna verzija od 18.9.2008.) naglašava se vrijednost jezične raznolikosti u EU-u navodeći korake koje je potrebno poduzeti „kako bi višejezičnost bila integrirana u politike EU-a, sa svrhom ostvarenja „Barcelonskog cilja” (da bi Europljani trebali moći komunicirati na dva jezika uz svoj materinji).“ Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk predviđeno je Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011). Dakle, ovaj se predmet uvodi zbog usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda (čl. 27. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) i ujednačavanja opterećenja učenika. Ostali komentari nisu predmet ovog javnog savjetovanja.
67 Luka Huzjak EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Učitelji kojih područja, struka ili predmeta mogu predavati taj predmet, odnosno mogu biti zaduženi satnicom ovog predmeta? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Vezano uz izvedbu nastavnoga predmeta Svijet i ja, unutar Eksperimentalnog programa testirat će se različiti oblici organizacije odgojno-obrazovnog rada. S obzirom na to da je razvijanje kompetencije kritičkog mišljenja sastavni dio svih nastavnih predmeta, ovaj nastavni predmet tijekom njegove eksperimentalne primjene mogu izvoditi učitelji razredne i predmetne nastave. Budući da je područje navedenoga kurikuluma interdisciplinarno i u znatnoj mjeri, uz filozofiju, uključuje pedagogiju i psihologiju, nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti može biti pedagog, odnosno psiholog škole. O tome tko će tijekom eksperimentalne primjene izvoditi ovaj predmet autonomno odlučuje škola, odnosno ravnatelj.
68 Nataša Ljubić Klemše EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Predloženi kurikulum navodi, kao odgojno-obrazovne ciljeve učenje i poučavanja: "Osnovni odgojno-obrazovni cilj učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Svijet i ja jest usmjeriti učenika ka kritičkom promišljanju svijeta koji ga okružuje osnaživanjem njegove kompetencije kritičkog mišljenja koja će mu omogućiti samopouzdano, autonomno i odgovorno djelovanje u različitim kontekstima i područjima učenja te svakodnevnoga, osobnog i profesionalnog, života." Na što se, u ovom kurikulumu referira? Kojemu je oponent/suprotnost? Predlažem navedeni nastavni predmet ne imati do srednje škole, kada učenici, kao pandan nastavnom predmetu Vjeronauk (svih vjera), imaju nastavni predmet Etika. Ove sadržaje NE MOGU razumjeti učenici predmetne nastave, a još manje učenici razredne nastave koji, prvenstveno, ne razumiju pojmovlje i nastavne sadržaje koji se navode kao nastavni sadržaj predmeta. Primjer: 1. razred OŠ: "Za ostvarivanje ishoda C domene koriste se sadržaji A i B domene. Učitelj može koristiti primjere iz svakodnevnoga života ili sadržaje predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema za izravno poučavanje i uvježbavanje vještina metakognicije. Primjerice, sadržaji mogu biti rješavanje jednostavnoga matematičkog zadataka, prepričavanje kratkoga i jednostavnog teksta, formuliranje vlastitoga mišljenja o nekoj temi, rješavanje neke problemske situacije, sudjelovanje u projektu, razrednim aktivnostima i sl." Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk predviđeno je Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011). Dakle, ovaj se predmet uvodi zbog usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda (čl. 27. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) i ujednačavanja opterećenja učenika.
69 Nataša Ljubić Klemše EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, D) ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA OŠ SIJ A.1.1. Učenik tumači nove pojmove/informacije iz zadanih izvora. Koji su izvori? Za kojim se informacijama traga? Što nam je cilj? Već na prvom ishodu SADRŽAJI su toliko općeniti da nema prepoznatljivosti ovog novog kurikuluma, odnosno kurikuluma novog nastavnog predmeta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Uz razradu ishoda, sadržaje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda te preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda sadržaji nisu 'toliko' općeniti. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja.
70 Nataša Ljubić Klemše EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Na temelju kojih znanstvenih i stručnih istraživanja ste osmislili baš ovakav kurikulum? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Kurikulum se temelji na suvremenim i relevantnim znanstvenim istraživanjima o podučavanju za kritičko mišljenje.
71 Nataša Ljubić Klemše EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Temeljem kojeg metodološkog priručnika za izradu kurikuluma je izrađen navedeni kurikulum navedenog, novog, nastavnog predmeta? Molimo najprije, u savjetovanje, postaviti metodološki priručnik za nove kurikulume. Do tada, predlažem, zaustaviti uvođenje svih novih nastavnih predmeta jer nisu utemeljeni na kurikulumima razvijanim na temelju objavljenog, od MZO, metodološkog priručnika temeljem kojih se razvijaju i osmišljavaju novi nastavni predmeti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacrt ovog kurikuluma izrađen je temeljem Koordiniranoga metodološkog pristupa izrade kurikularnih dokumenata prema kojemu su izrađeni te tijekom i nakon 2019. godine doneseni svi predmetni kurikulumi za osnovnu školu i gimnazije, kao i kurikulumi međupredmetnih tema.
72 Željko Vlaho EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Dok se precizno ne bude znalo šta je sa 25000 učenika i 2300 nastavnika i ostalog osoblja Glazbenih škola Republike Hrvatske o ovom programu bespredmetno mi je pisati. Glazbeno obrazovanje u zapadnim zemljama je nikakvo, ostavljeno na volju roditeljima veće platežne moći dok ostali učenici imaju se mogućnost glazbeno obrazovati kroz grupnu nastavu i neadekvatne uvjete učenja. Zaključiti je da mi je puno draži istočni način učenja glazbe. Osim toga potrebno je smanjenje nastavnih planova i programa, spajanje matematike i fizike, spajanje biologije i kemije, izbacivanje gradiva koje ničemu ne služi i može se u svakom trenutku pogledati na internetu ako nekoga zanima...ne mora se učiti bruto nacionalni dohodak Republike Malte i unutarnji organi žabe. Faktoriziranje algebarskih razlomaka i linearne nejednadžbe sa kordinatnim sustavima i računanjem intervala u Glazbenoj gimnaziji također nije gradivo koje treba učiti. Ima toga još. Puno je posla za napraviti novi sustav obrazovanja i toga se treba hitno uhvatiti ali ne na ovakav način. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Pristigli komentari nisu predmet ovog savjetovanja.
73 Dražen Kostanjevac EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Smanjivanje satnice informatike i uvođenje novog predmeta? Provođenje informatike kroz međupredmetne teme i uvođenje novog predmeta Svijet i ja? Nadam se da će se novi predmeti provoditi kroz međupredmetne teme jer ovo nema smisla. Informatika je budućnost i svakako treba biti sastavni dio obaveznog obrazovanja i to s minimalno 2 sata tjedno kako je i sada, a ne uvoditi nove predmete a postojeće provoditi "kroz međupredmetne teme". Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk predviđeno je Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011). Dakle, ovaj se predmet uvodi zbog usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda (čl. 27. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) i ujednačavanja opterećenja učenika. Ostali komentari nisu predmet ovog javnog savjetovanja.
74 MIHAELA BARBARIĆ EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Svakako bi trebalo osmisliti vrijeme djeci koja ne pohađaju izborni predmet vjeronauka, ali je li se uspjelo ovim prijedlogom, nisam sigurna, budući da se preklapaju ishodi s predmetima koje učenici već imaju u redovnoj nastavi. I doista se postavlja pitanje tko će to predavati? Vezano za cjelodnevnu nastavu vidimo da se ide prema tome da se gube radna mjesta mnogim učiteljima, a koji su nužni u procesu odgoja i obrazovanja (mislim ovdje na produženi boravak u nižim razredima). Učitelji su već sada preopterećeni, a govori se o povećanju satnica i norme. Pitam se kad će ti učitelji biti sa svojom obitelji? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach). Ostali komentari nisu predmet ovog savjetovanja.
75 Silvija Kišiček EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Ovaj predmet nema baš puno smisla jer sve navedeno u RN (a vjerujem i PN) radimo kroz ostale predmete kao što su Hrvatski jezik, Sat razrednika, Priroda i društvo. Imam dojam da je to samo zbog toga da učenici budu zbrinuti za vrijeme Vjeronauka. Razumijem ideju i potrebu, no realizacija bi trebala biti drugačija. I da, najvažnije, tko će predavati ovaj predmet? I Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach). Vezano uz izvedbu nastavnoga predmeta Svijet i ja, unutar Eksperimentalnog programa testirat će se različiti oblici organizacije odgojno-obrazovnog rada. S obzirom na to da je razvijanje kompetencije kritičkog mišljenja sastavni dio svih nastavnih predmeta, ovaj nastavni predmet tijekom njegove eksperimentalne primjene mogu izvoditi učitelji razredne i predmetne nastave. Budući da je područje navedenoga kurikuluma interdisciplinarno i u znatnoj mjeri, uz filozofiju, uključuje pedagogiju i psihologiju, nositelj odgojno-obrazovnih aktivnosti može biti pedagog, odnosno psiholog škole. O tome tko će tijekom eksperimentalne primjene izvoditi ovaj predmet autonomno odlučuje škola, odnosno ravnatelj.
76 EMILIJA BUDIMIR EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, F) UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOG PREDMETA SVIJET I JA Poštovani, dok za ovaj predmet predlažete blok sat, paralelno za Informatiku koju je nemoguće izvoditi u jednom satu te se već 25 godina izvodi kao blok sat, vi smanjujete satnicu s objašnjenjem da se ne smanjuje kurikulum i da ishodi ostaju isti, ali smanjujete vrijeme izvođenja kurikuluma upola. Ne znam samo kako i na koji način će se uz svu silnu potrebnu pripremu oko nastave te količinu praktičnog rada, informatika izvoditi u jednom satu, a predmeti kao što su ovaj, a predstavljaju prebacivanje iz šupljeg u prazno, izvodit puna dva školska sata. Djeca će umrijet od dosade i ponavljanja već rečenog i obrađenog na drugim predmetima čiji se kurikulum isprepliće s kurikilumom Svijet i ja. Apsolutno isti ciljevi, obrazovni ishodi i sadržaji. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach). Komentar vezan uz Informatiku nije predmet ovog savjetovanja.
77 EMILIJA BUDIMIR EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA Poštovani, ciljevi učenja i poučavanja ovog novog predmeta se već ostvaruju kroz sat razrednika, sve ostale predmete koji razvijaju kritičko mišljenje te sve međupredmetne teme. Predmet je u potpunosti suvišan, bespotreban i njegov "obavezni" izbor, ako se ne bira Vjeronauk smatram negiranjem definicije IZBORA u pravom smislu te riječi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach).
78 Sanja Jurić EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Svi ishodi u razrednoj nastavi se već ostvaruju kroz već postojeće predmete, a naročito na Satu razrednika. Vjerujem da je isto tako i u predmetnoj nastavi. Iz tog razloga, ne vidim potrebu za uvođenjem alternative Katoličkom vjeronauku, naročito jer je predmet osmišljen isključivo kako bi djeca koja ne idu na Vjeronauk imala organizirano čuvanje, dok su do sad imali slobodan sat. Rješenje ste trebali tražiti u korekciji Vatikanskog ugovora gdje je navedeno da je Vjeronauk jedini izborni predmet koji smije biti bilo kada u rasporedu i ne treba nužno biti prvi ili zadnji sat... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk predviđeno je Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011). Dakle, ovaj se predmet uvodi zbog usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda (čl. 27. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) i ujednačavanja opterećenja učenika. Ostali komentari nisu predmet ovog savjetovanja.
79 Robert Miler EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani Nisam pročitao kurikulum, ali bolje je da ste uveli dodatne sate povijesti a ne ono što već postoji kroz Građanski odgoj i međupredmetne teme. S poštovanjem Miler Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk predviđeno je Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011). Dakle, ovaj se predmet uvodi zbog usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda (čl. 27. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) i ujednačavanja opterećenja učenika.
80 Tamara Prelog EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, F) UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOG PREDMETA SVIJET I JA ''Poželjno je nastavu organizirati u dvosatima kako bi se osiguralo vrijeme potrebno za kritičko promišljanje sadržaja i kvalitetnije učenje.'' Onda bi i Vjeronauk trebalo organizirati u dvosatima? Kada i kako to? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Organizacija i izvedba ovoga i drugih nastavnih predmeta u nadležnosti je škole, odnosno ravnatelja.
81 Tamara Prelog EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Kao što su neki već naveli u prethodnim komentarima, svi ishodi navedeni u ovom dokumentu već se provode u sklopu svih ostalih predmeta, prema tome, ne vidim potrebu uvođenja još 2 sata nekog predmeta u kojemu će se reciklirati i razvlačiti jedne te iste teme i pojmovi. Ne vidim kako bi učitelj samostalno trebao kreirati sadržaje kako bi ostvario te apstraktne ishode, a pogotovo ne kako bi to trebao vrednovati. Upravo se zato takvim temama pristupa kroz već postojeće predmete. Jasno je kao dan da je predmet osmišljen kao alternativa Vjeronauku, samo toliko da se nešto izmisli. I zašto bi učenici morali i na jedan od ta dva izborna predmeta? Zašto se zovu ''izborni''? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk.
82 Andreja Žuger EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Svrha ovog predmeta je samo dopuniti satnicu onima koji ne idu na Vjeronauk. Sve što je zapisano u kurikulumu već provodimo kroz sate HJ, PID, SR i mađupredmetne teme ( mislim na RN). Ovo je kao izmišljanje tople vode. Ne podržavam ono što već imamo! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach). Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja.
83 Nikolina Španjić EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, prva pitanja koja mi se nameću su: Kako će bez sadržaja i tema koje obrađuje predmet Svijet i ja živjeti učenici koji odaberu vjeronauk? Kod njih ne treba razvijati kritičko mišljenje i kompetencije 21. stoljeća? Ali nakon detaljnijeg proučavanja uočavam da se svi ti sadržaji u RN obrađuju kroz različite nastavne predmete, sat razrednika i međupredmetne teme. Zaključujem stoga da je predmet nepotreban i osmišljen samo u svrhu popunjavanja vremena učenicima koji ne idu na vjeronauk. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje – njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach).
84 Veronika Špiranac EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE, D) ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA ŠZŽ, Covid, potres, rat u Europi koji samo što nam nije na vratima, reforma nakon reforme koja i nije zaživjela, a nekomu je dosadno pa smišlja kako nam djecu odgajati. Samo ja znam kako sam došla do svog djeteta, samo ja ću ga odgajati, uz nažalost ovakvu okolinu koju imamo. Želim utjecati na njegovo zdravo razmišljanje, da postane Čovjek. Sredina koja ga okružuje je nezdrava, mediji nas bombardiraju kojekakvim informacijama naših vodećih otaca, za čije ponašanje i rječnik me je sram pred djetetom. Pokušavam mu to objasniti. Danas, u 21. st. kršćani ljude koji ne obilaze Crkve, ne pohađaju vjeronauk nazivaju sotonama, jedni druge nazivaju ciganima, smiju se stradanjima raznih nacionalnosti, teže ka oružju, borbi za vlašću, uništavanjem, kupuje se oružje da bi se uništilo nešto tuđe, da bi zarada išla dalje. Svijet nam je bolestan. Iz dana u dan se čuju jauci. I sad bi netko učio moje dijete da je on MOJ SIN! Citiram:- određuje svoju ulogu u zajednicama (sin/kći, unuk/a, učenik/ca, športaš/športašica…)...ako dijete u 1. razredu ne zna tko mu je majka, tko otac, čiji je unuk, teško da će to u školi naučiti. Zar zaista netko misli da je to potrebno, da roditelji nisu u stanju to usaditi u dijete?! Umjesto da ih rasteretite jer eto, struka kaže da su psihološka stanja djece dramatična,vi još više želite opteretiti djecu. Dijete treba vrijeme provoditi s obitelji, a ne po ustanovama. Treba vam glasača, koji ne znaju misliti svojom glavom, vi ćete ih naučiti? Moje dijete zna čije je. Dakle, vaši predmeti su nepotrebni. Roditelj koji smatra da mu je potrebno da mu Škola poduči dijete njegovu identitetu, neka potraži skupa s njim psihološku pomoć. Mijenjajte ljude koji smišljaju takve stvari. Dajte djeci djetnjstvo kakvo zaslužuju.Ne možete nam oduzimati djecu. Mama Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Pristigli komentari nisu predmet ovog savjetovanja.
85 Miranda Damijanić Roce EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Poštovani, Podržavam napore oko uvođenja novog eksperimentalnog kurukuluma nastavnog predmeta Svijet i ja za osnovne škole. Istina mnogi se sadržaji nadopunjuju s međupredmetnim temama ali i smatram da je potrebno imati predmet koji će biti ekvivalent Vjeronauku jer svi učenici trebaju imati isto obrazovno opterećenje. Sadržaji koji će se provoditi edukativni su i takve građe nikad dovoljno iz kojeg god aspekta se poučava. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju, kao i na podršci.
86 Tatjana Perić EKSPERIMENTALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA SVIJET I JA ZA OSNOVNE ŠKOLE Potpuno nepotreban predmet čiji se ishodi usvajaju kroz predmete kao što su Hrvatski jezik, Sat razrednika i trenutne međupredmetne teme. Jasno je da je predmet osmišljen da služi kako bi učenici koji ne pohađaju Vjeronauk imali iskorišteno vrijeme. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. Nacionalni kurikulum za osnovnu školu sastoji se od jezgrovnog i diferenciranog (razlikovnog) dijela koji zajedno čine odgojno-obrazovni standard učenika. Jezgrovni dio čine obvezni predmeti, a diferencirani izborni predmeti. Jezgrovni dio obvezan je i zajednički svim učenicima, dok bi opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom trebalo biti jednako za sve učenike. Radi usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za sve je učenike osnovne škole potrebno ujednačiti njihovo opterećenje. To je u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojom se propisuje to da odgojno-obrazovni standard učenika čine obavezni i izborni predmeti. To je i na tragu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011) koji predviđa uvođenje alternativnoga izbornoga predmeta za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. U skladu s navedenim, nastavni predmet Svijet i ja uvodi se za one učenike koji ne upisuju konfesionalni vjeronauk. Kurikulum je dominantno usmjeren na razvoj kompetencije kritičkog mišljenja učenika - kompetencije budućnosti, kompetencije 21. stoljeća, kompetencije cjeloživotnog učenja, kvalitetnog učenja i dobrog poučavanja u čemu, ujedno, leži njegova potreba i njegova jedinstvenost. Uz razvoj kritičkog mišljenja, ovaj kurikulum omogućava i usvajanje temeljnih društvenih, etičko-moralnih znanja i vještina, kao i oblikovanje stavova koji pridonose cjelovitom i uravnoteženom razvoju učenika te njegovoj osobnoj i društvenoj odgovornosti te etičnosti djelovanja. Uvođenjem ovog predmeta, uz naglašavanje važnosti ishoda učenja orijentiranih na kritičko mišljenje u svim nastavnim predmetima, Hrvatska prati preporuke koje proizlaze iz relevantnih znanstvenih istraživanja u području kritičkog mišljenja. Naime, istraživanja pokazuju (Davies, 2006; Ikuenobe, 2001) da se najbolje razvijaju kompetencije kritičkog mišljenja učenika tako što se kritičko mišljenje poučava primjenom tzv. kombiniranog pristupa poučavanju (engl. mixed approach),  koji podrazumijeva sljedeće: (a) da su ishodi učenja orijentirani na kritičko mišljenje sadržani u drugim nastavnim predmetima, tzv. infuzija-pristup (engl. infusion  approach) i pristup uranjanja (engl. immersion approach) i (b) da se kritičko mišljenje poučava kao zaseban predmet u kojem se poučava kritičko mišljenje - njegove strategije i principi - tzv. opći pristup (engl. general approach).