Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o osnivanju Centra izvrsnosti za prikupljanje, obradu i analizu podataka iz otvorenih izvora, s Konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Darko Marinac PRIJEDLOG ZAKONA O OSNIVANJU CENTRA IZVRSNOSTI ZA PRIKUPLJANJE, OBRADU I ANALIZU PODATAKA IZ OTVORENIH IZVORA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U 2. odlomku (…) na području razvijanja OSINT (Open-source intelligence) (...) (prvi puta staviti odakle je skraćenica. No, nema razloga ne koristiti pojam- Obavještajne informacije iz otvorenih izvora OIOI). Kod nabrajanja prijetnji (…) u okviru suradnje s partnerskim) sigurnosno-obavještajnim službama partnerskih država Europske unije i savezničkih država NATO saveza, te jugoistočne Europe i šire. (Službe EU ne postoje, nedostaje NATO). Bolje je da stoji u okviru suradnje sa ( s partnerskim) sigurnosno-obavještajnim službama partnerskih država Europske unije i savezničkih država NATO saveza, jugoistočne Europe kao proširenje) U 3. odlomku treba nadopuniti u nabrajanju sigurnosnih prijetnji – Važnost opisane prikupljačke (ili obavještajne) discipline … . (…) , proliferacija oružja za masovno uništenja … dodati i pandemije. Dalje … (…) da su tajni neklasificirani podaci (dodati ili zamijeniti) teško dostupni korištenjem ljudskih izvora (Human Intelligence HUMINT), elektromagnetskoga spektra izviđanje (Signal Intelligence – SIGINT), gdje spadaju nadziranje komunikacija koje prenose ti signali tj. kanali kao (Communication Intelligence – COMINT), prikupljanje informacija izviđanjem (ELINT - Electronic intelligence) kao izviđanje ne komunikacijskih elektroničkih sredstava za identifikaciju ciljeva kao npr. radari i dr., te slikovni izvori (Imagery intelligence – IMINT) ((kao zemaljski i zračni slikovni izvore)). Kao usporedba može se staviti (…) da su tajni podaci teško dostupni korištenjem tajnih i/ili neklasificiranih podataka, a buduće namjere (…) (Ako ne piše skraćenica jednih izvora ne bi se trebale nabrajati ni druge zbog principa ekonomičnosti ili pak sve zbog principa točnosti. ((Dalje u odlomku bi valjalo, kao i drugdje koji uporabiti riječ informacija , a ne uvijek isključivo podatak iako je on neutralniji, jer je na pola puta u spoznajnom procesu podatak – informacija- obavještajno znanje – mudrost (odlučivanje)). (…) teže dolaziti do tajnih informacija iz neklasificiranih izvora naročito posredstvom ljudskih izvora. za kreiranje obavještajnih proizvoda o rizicima i možebitnim ugrozama, ali i potencijalima te namjerama nositelja prijetnje. (…), uvelike ovise o eksploataciji i korištenju obavještajnih informacija iz otvorenih izvora (OSINT ovo maknuti, bespotrebno ponavljanje). Potonje predstavlja prikupljačku disciplinu (slabo rečeno, ali neutralno) koja se u sigurnosno - obavještajnim agencijama koristi niz godina, a recentno se razvila, odnosno poprimila svoj puni potencijal zahvaljujući, širenju sigurnosnoga spektra (sekuritizaciji) i njegovoj raspršenosti, te razvoju interneta to jest volumenu dostupnih informacija. (ovo su dva osnovna a jednakopravna razloga za sve značajniju eksploataciju otvorenih obavještajnih izvora. 4. odlomak-Sigurnosno-obavještajna agencija kontinuiranim naporima unapređuje sposobnosti prikupljanja , analize i stvaranja obavještajnoga znanja iz otvorenih izvora, izgrađuje svoje prakse, prateći suvremene metodološke, prikupljačke i analitičke postavke, analizira krucijalne stručne i akademske rasprave po ovoj problematici, (dodati – i koja će ima ambiciju i inicirati ih kako u okviru obavještajnih studija, tako i po temama od interesa, sukladno sporazumima o suradnji s akademskom zajednicom točnije FPZG i FFZG. te surađuje s brojnim partnerskim službama iz država članica Europske unije, NATO saveza i trećih država), kao i međunarodnim institucijama te u tim okvirima postaje sve bitniji i prepoznatljiviji međunarodni partner i čimbenik, ali i predlagatelj aktivnosti iz područja OSINT-a, i to kao svojevrsni povjerenik o otvorenim izvorima za regiju, kao onaj akter koji najbolje razumije trendove događanja i aktere u jugoistočnoj Europi. 5. odlomak (…) Republika Hrvatska predstavljale bi snažan pokazatelj o važnosti Republike Hrvatske i njezinog sigurnosno-obavještajnog sustava na međunarodnoj razini. (pojam dokaz nije adekvatan) Djelomično prihvaćen • U drugom odlomku pojam „OSINT“ objašnjen u podrubnoj bilješci. U hrvatskoj i stranoj stručnoj javnosti učestalije se koristi navedeni pojam koji je ovdje upotrijebljen zbog međunarodnog karaktera Centra. Slijedom navedenog, ovom prijedlogu nije udovoljeno. • Prihvaćen je prijedlog koji se odnosi na nepostojanje službi EU te su između riječi „službama“ i „Europske unije“ dodane riječi „država članica“. Riječima „i šire“ obuhvaćeni su svi ostali navodi iz komentara, slijedom čega ostalom dijelu prijedloga iz komentara nije udovoljeno. Slijedom navedenog, ovom prijedlogu je djelomično udovoljeno. • U trećem odlomku nije potrebno dodatno nadopuniti sigurnosne prijetnje, s obzirom na riječi „kao što su“, a koje ukazuju da su opisane prijetnje navedene kao primjer te da se popis prijetnji može nadopunjavati bilo kojom drugom prijetnjom za koju se to smatra potrebnim. • Slijedom navedenog, ovom prijedlogu nije udovoljeno. Formulacija „tajni neklasificirani podaci“ nije prihvatljiv s pravnog i stručnog aspekta slijedom čega ovom prijedlogu nije udovoljeno. U istom odlomku, iza riječi „dostupni korištenjem ljudskih izvora (HUMINT)“ dodaju se riječi „i drugih prikupljačkih obavještajnih disciplina“ čime je prijedlogu djelomično udovoljeno. Ne prihvaća se prijedlog da se u tekstu koristi riječ „informacija“ umjesto „podatak“ s obzirom da pojam „podatak“ podrazumijeva činjenice, signale, brojeve i druge nekontekstualizirane elemente koji se ovom disciplinom prikupljaju. Tek nakon obrade i kontekstualizacije, odnosno davanja vrijednosti podacima kreiraju se informacije. • Slijedom navedenog, ovom prijedlogu nije udovoljeno. Nema razloga za brisanje riječi „uvelike ovise o eksploataciji i korištenju obavještajnih informacija iz otvorenih izvora (OSINT)“, slijedom čega ovom prijedlogu nije udovoljeno. • Prijedlog naveden u komentaru na četvrti odlomak nije prihvaćen s obzirom da su predložene izmjene semantičke naravi te ne mijenjaju smisao odredbe. • Prijedlogu koji se odnosi na peti odlomak djelomično je udovoljeno te se riječ „dokaz“ zamjenjuje riječju „pokazatelj“. Slijedom navedenog, ovom prijedlogu je djelomično udovoljeno.
2 Darko Marinac PRIJEDLOG ZAKONA O OSNIVANJU CENTRA IZVRSNOSTI ZA PRIKUPLJANJE, OBRADU I ANALIZU PODATAKA IZ OTVORENIH IZVORA, IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU Naime, aktualno sigurnosno okruženje, karakterizira cijeli niz prijetnji kao što su transnacionalni terorizam, hibridne prijetnje, proliferacija oružja za masovno uništenje, organizirani i gospodarski kriminal, migracije stanovništva, pandemije (dodati) i drugo te su moderni sigurnosno-obavještajni sustavi suočeni s rastućom potrebom pribavljanja podataka i informacija iz otvorenih izvora potrebnih za analizu rizika (dodati) prijetnji, uočavanje trendova, obrazaca ponašanja i suprotstavljanje prijetnjama. Imajući u vidu i sve težu dostupnost tajnih podataka iz klasificiranih izvora (maknuti ljudske izvore jer nisu jedini tajni izvori), javno dostupne i selektivno dostupne (dodati jer postoje radovi koje treba na neki način platiti) informacije postaju važno ishodište za kreiranje obavještajnih proizvoda o možebitnim ugrozama, ali i potencijalima i u obliku širokoga spektra hibridnih sposobnosti. (dodati jer tako je i nastao pojam hibridnoga u sigurnosnome sektoru). U tom smislu, od posebne je važnosti osnivanje Centra kao središnjeg mjesta organiziranja znanja i učenja, izgradnjom uključivih sposobnosti (dodati), stručnosti i iskustva u području prikupljanja, obrade i analize podataka iz otvorenih izvora. Kako je jedna od osnovnih karakteristika aktualnog sigurnosnog okruženja i brzina kojom se navedene prijetnje mijenjaju i razvijaju, nužna je i brzina u unaprjeđenju sposobnosti, razvijanju doktrina, standardiziranih procedura i metodoloških postavki u području prikupljanja, obrade i analize podataka iz otvorenih izvora kao podrška odlučivanju (jer samo tako po mnogim autorima završava obavještajni ciklus, pored toga negdje treba odrediti dvostruki način potpore za tri osnovna korisnika kako bi oni mogli birati i dobivati obavještajnu potporu u fazama stvaranja i gotovih obavještajnih proizvoda ) i to kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. U tom smislu, iz navedene nužnosti proizlazi i potreba hitnosti u postupanju. Djelomično prihvaćen S obzirom na riječi „i drugo“ odredbom nisu taksativno nabrojane sve postojeće prijetnje, već prijetnje u kojima OSINT ima izraženiju ulogu, slijedom čega nije potrebno proširivati popis prijetnji. Ostali komentari nisu takvi da bi zahtijevali izmjene postojećeg teksta
3 Darko Marinac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OSNIVANJU CENTRA IZVRSNOSTI ZA PRIKUPLJANJE, OBRADU I ANALIZU PODATAKA IZ OTVORENIH IZVORA, Članak 3. (1) Pojedini pojmovi u smislu ovog Zakona imaju sljedeće značenje: 1. Obavještajne informacije iz otvorenih izvora“ (OIOI) ( prema Tomislav Dokman Otvoreni obavještajni izvori i protuterorizam) ili OSINT (Open-Source Intelligence) je disciplina obavještajnih informacija iz otvorenih izvora, koja u širem kontekstu na sustavan način prikuplja informacije i podatke iz javno dostupnih izvora koje se podvrgava utočnjavanju i vrednovanju, to jest obradi i oblikovanju u obavještajne informacije koje se u formi pisanog ili usmenog obavještajnog proizvoda dostavlja krajnjim korisnicima, i to u simetričnoj komunikaciji s ciljem kvalitetnije obavještajne potpore odlučivanju u svim fazama sastavljanja namjenskih izviješća, vremenskih biltena i dr. (Sama priroda stalnoga dosizanja obavještajnog znanja iz otvorenih izvora, kao i izostanak tajnosti ovakvih informacija, koji tek u višem stupnju obavještajnoga znanja mogu postati tajni) 10. Znanstvene institucije, znanstvenici, istraživački instituti, istraživači, stručne organizacije, stručnjaci, obavještajne studije. (Kao 10. ovo je potrebno dodati ukoliko se želi postići jedna stručna ekstenzija potrebna za otvorene izvore) Nije prihvaćen Postojeći tekst sveobuhvatno i stručno definira disciplinu „OSINT“ te bi uvažavanje prijedloga iz komentara definiciju učinilo nerazumljivom i preopširnom, s obzirom da je isti subjektivan i ne doprinosi sadržajnom razumijevanju navedene discipline. Drugi dio prijedloga smatramo nepotrebnim s obzirom da se predloženi pojmovi ne koriste u daljnjem tekstu.
4 Darko Marinac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OSNIVANJU CENTRA IZVRSNOSTI ZA PRIKUPLJANJE, OBRADU I ANALIZU PODATAKA IZ OTVORENIH IZVORA, Članak 5. (2) Djelatnosti Centra su: - unaprjeđenje specifične prikupljačke obavještajne discipline OSINT-a, odnosno, sposobnosti selektiranja, prikupljanja, obrade i analize informacija iz otvorenih izvora, dijeljenjem praksi, davanjem preporuka, te testiranjem novih ideja i koncepata na području OSINT-a. Ugrađivanje. različitih specifičnih znanja u obavještajno znanje, o događajima, pojavama i stanjima bitnima za nacionalnu sigurnost. (zadnju rečenicu dodati jer osigurava problemsku širinu razumijevanja) - jačanje sposobnosti, otpornosti te spremnosti sigurnosno-obavještajnih agencija u suočavanju s velikim količinama javno dostupnih podataka i informacija, njihovom iskorištavanju i izrađivanje novih strateških koncepata. Usvajanje sposobnosti za aktivnu suradnju s znanstvenim i stručnim institucijama, istraživačkim institutima, kao i znanstvenicima, istraživačima i različitim stručnjacima kao i pojedincima, kao oblik sadržajne i stručne ekstenzije, tako potrebnih za eksploataciju otvorenih izvora. (dodati zadnju rečenicu kao garant potrebne širine) (3) U obavljanju djelatnosti iz stavka 2. ovog članka Centar organizira stručne tečajeve, seminare i konferencije te provodi druge aktivnosti za unaprjeđenje znanja, stručnosti i iskustva u području prikupljanja, obrade i analize podataka iz otvorenih izvora, između ostalog i kroz suradnju s domaćim i stranim tijelima sigurnosno-obavještajnog sustava, međunarodnim subjektima i privatnim sektorom. Kao i organiziranje namjenskih projektnih raščlambi u formatima think tankova, brainstorminga i obavještajnih studija o posebnim pitanjima, problemima, pojavama ili situacijama, rizicima ili prijetnjama. (posljednje kao rečenicu dodati jer daje prostor za ekstenziju interesa i stručnosti) Nije prihvaćen Smatramo da navedeni prijedlozi dodatno i nepotrebno proširuju opisane djelatnosti Centra, slijedom čega je iste prijedloge potrebno odbiti.
5 Darko Marinac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OSNIVANJU CENTRA IZVRSNOSTI ZA PRIKUPLJANJE, OBRADU I ANALIZU PODATAKA IZ OTVORENIH IZVORA, Članak 7. (1) Centar čine tijela Centra i odgovarajući odjeli. (2) Tijela Centra su: - Ravnatelj - Upravni odbor - Savjet (projektni) (koji bi bio mješovitog sastava, kako ljudi iz sustava (i bivših), znanstvene zajednice, istraživača i dr. Ovo tijelo predlagalo bi planove rada Centra, planiralo organiziranje različitih zanimljivih, a ciljanih skupova, dajući „ideacijsku“ i problemsku potporu izviđajući teme koje se razvijaju, a utječu na sigurnosni okoliš RH, donoseći nove ideje i vanjske poglede, dajući sposobnost prilagodbe sustave tj. Centra i same Agencije). Savjet i njegovi rezultati davali bi: interdisciplinarno razumijevanje situacija , kako u kraćem tako i u dužim razdobljima koje se promatraju; svojevrsni dodatni „nadzor“ (kakvoću upravljanja), kao „znanstveni nadzor“ (obavještajne zajednice", ali i snažan oblik i kakvoću odnosa s javnošću obavještajne zajednice. (neke stvari moraju biti naznačene i u Zakonu, da bi se onda mogle u Statutu definirati. Savjet predstavlja samu bit perspektivu promjena u otvorenom diskursu, kao i prilagodbu stalnim promjenama - ovo bi trebalo biti rečeno u posebnome članku npr. 11.) - Tajništvo. (3) Statutom (možda se baš Statutom određuje sve ove primjedbe o fleksibilnoj problemskoj organizaciji Centra uključivost znanstvene i stručne zajednice i dr, ali ipak moraju biti naznačene u Zakonu) će se urediti ustrojstvo Centra, uvjeti radnih mjesta, broj izvršitelja, vanjskih suradnika u projektima i druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti i poslovanje Centra. Nije prihvaćen U svojem će se djelovanju Centar, u svakom slučaju, uvelike oslanjati na suradnju s domaćom i međunarodnom znanstvenom, odnosno akademskom zajednicom. Ovo proizlazi iz članka 5. stavka 3. kojim je propisano kako Centar u obavljanju svoje djelatnosti „organizira stručne tečajeve, seminare i konferencije te provodi druge aktivnosti za unaprjeđenje znanja, stručnosti i iskustva u području prikupljanja, obrade i analize podataka iz otvorenih izvora, između ostalog i kroz suradnju s domaćim i stranim tijelima sigurnosno-obavještajnog sustava, međunarodnim subjektima i privatnim sektorom.“ U tom smislu, u navedenoj odredbi briše se veznik „i“ između riječi „međunarodnim subjektima“ i „privatnim sektorom“ te se zamjenjuju zarezom, a iza riječi „privatnim sektorom“ dodaju se riječi „znanstvenom, odnosno akademskom zajednicom“. Također, i u stavku 1. istog članka navodi se kako je Centar središnje mjesto znanja, stručnosti i iskustva, a koja znanja, stručnosti i iskustva ne bi bila moguća bez suradnje sa znanstvenom, odnosno akademskom zajednicom. Stavkom 3. članka 7. navedeno je kako će se Statutom urediti ustrojstvo Centra, uvjeti radnih mjesta, broj izvršitelja i druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti i poslovanje Centra. Suradnja sa znanstvenom, odnosno akademskom zajednicom svakako predstavlja pitanje od značaja za obavljanja djelatnosti i poslovanje Centra koje se, kao takvo, može urediti Statutom. Realizacija ovog cilja, u smislu navedene suradnje ne zahtjeva, međutim, formiranje posebnog tijela unutar samog Centra. Osim što se neke od predloženih ovlasti predloženog tijela poklapaju s ovlastima Upravnog odbora, koji jamči odgovarajuću zastupljenost svih članova, svi predloženi ciljevi mogu se ostvariti i bez osnivanja predloženog tijela.
6 Darko Marinac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OSNIVANJU CENTRA IZVRSNOSTI ZA PRIKUPLJANJE, OBRADU I ANALIZU PODATAKA IZ OTVORENIH IZVORA, Članak 14. (1) Stranke mogu na rad u Centar upućivati svoje zaposlenike koji zadovoljavaju uvjete određene statutom ili drugim unutarnjim aktom Centra te se na njih primjenjuje pravo države, stranke, odnosno druge institucije iz koje su upućeni. (2) Osobama iz stavka 1. ovog članka sva prava iz radnog odnosa podmirivat će stranke koje su ih uputile na rad u Centar. (3) Stranke upućuju osobe iz stavka 1. ovog članka na rad u Centar u pravilu na razdoblje od dvije do četiri godine. (4) Status nestalnih projektnih (problemskih) članova Centra urediti će se posebno. (ovo omogućava kadrovsku/stručnu i sadržajnu ekstenziju, tako potrebnu za eksploataciju otvorenih izvora). Nije prihvaćen Ovom prijedlogu nije potrebno udovoljiti iz razloga navedenih kod odgovora na komentar članka 7.
7 Darko Marinac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OSNIVANJU CENTRA IZVRSNOSTI ZA PRIKUPLJANJE, OBRADU I ANALIZU PODATAKA IZ OTVORENIH IZVORA, Članak 15. (1) Ulazak u prostorije Centra, osim kada je riječ o zaposlenicima i članovima Upravnog odbora Centra, moguć je samo uz odobrenje ravnatelja odnosno osobe koju on ovlasti, za osobe koje rade kao strični suradnici po određenim temama i sadržajima. (Zadnje dodano jer Centar treba imati tzv. otvoreniji i zatvoreniji dio, uslijed mogućnosti gostovanja raznolikih znanstvenika i stručnjaka, kao npr. biblioteka Centra i to ovdje treba nekako izreći) Nije prihvaćen Gostovanje stručnjaka, znanstvenika, studenata i slično moguće je te je predviđeno postojećom formulacijom teksta. Ista odredba, naime, predviđa kako je ulazak uvijek moguć uz odobrenje ravnatelja Centra.
8 Darko Marinac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OSNIVANJU CENTRA IZVRSNOSTI ZA PRIKUPLJANJE, OBRADU I ANALIZU PODATAKA IZ OTVORENIH IZVORA, Članak 16. Sve osobe koje na bilo koji način sudjeluju u radu ili djelovanju Centra bez obzira na državljanstvo ili status u Centru pri postupanju s klasificiranim podacima dužne su se pridržavati propisa koji reguliraju postupanje s klasificiranim podacima, što će još biti regulirano procedurama u radu s otvorenim izvorima koje će to jamčiti. ( Zadnji dio rečenice dodati jer klasificiranih podataka u Centru bi trebalo biti u malim količinama, ili čak bez njih, i ova sigurnosna norma ne smije gušiti sposobnosti kreativnoga rada, tek na idućoj razini organiziranja obavještajnoga znanja te informacija mogu postajati tajnije) dužne su se pridržavati propisa koji reguliraju postupanje s klasificiranim podacima. Nije prihvaćen Iako je za očekivati da će u radu Centra manji broj podataka biti klasifciran, odredba je uvrštena kako bi se regulirale situacije kada će se u Centru postupati s takvim podacima.