Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Obrascu prethodne procjene za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 E.ON Hrvatska d.o.o. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE UČINKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima definirana je služnost kao ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojeg nositelja da se na određeni način služi tom stvari ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili zbog toga glede nje nešto propustiti te da se služnost stječe na temelju valjanog pravnog posla. Nadalje, Zakonom o koncesijama definirana je koncesija kao pravo koje se stječe ugovorom, a vrste koncesija su: 1. koncesija za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra 2. koncesija za radove i 3. koncesija za usluge Zakonom o tržištu plina propisano je: - Koncesija za distribuciju plina je koncesija za javne usluge u smislu propisa kojim se uređuju koncesije. - Koncesija za izgradnju distribucijskog sustava je koncesija za javne radove u smislu propisa kojim se uređuju koncesije. - Postupak dodjeljivanja koncesije provodi se sukladno ovome Zakonu i propisu kojim se uređuju koncesije. - Za područje ili dio područja jedinice područne (regionalne) samouprave gdje postoji distribucijski sustav predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, u ime jedinice područne (regionalne) samouprave, daje koncesiju za distribuciju plina ako je za to područje javna usluga distribucije plina prevladavajuća, odnosno javni radovi su sporedni uz glavni predmet ugovora. - Za područje ili dio područja jedinice područne (regionalne) samouprave gdje ne postoji distribucijski sustav, predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, u ime jedinice područne (regionalne) samouprave, daje koncesiju za izgradnju distribucijskog sustava. Zakonom o tržištu plina propisano je da je koncesionar dužan plaćati novčanu naknadu za koncesiju u iznosu i na način kako je uređeno ugovorom o koncesiji. Distribucija plina je energetska djelatnost koja se obavlja kao javna usluga u skladu s odredbama Zakona o energiji, Zakona o tržištu plina i ostalih primjenjivim propisima. Energetska djelatnost distribucije plina obavlja se na određenom distribucijskom području koje je uređeno ugovorom o koncesiji ili drugim pravnim aktom na temelju kojega operator distribucijskog sustava obavlja energetsku djelatnost distribucije plina i na kojem je odgovoran za rad, održavanje i razvoj distribucijskog sustava. Koncesija dana energetskom subjektu za distribuciju plina ili za izgradnju distribucijskog sustava je pravo koje se stječe ugovorom i za koje je koncesionar dužan plaćati davatelju koncesije ugovorenu naknadu. Slijedom navedenog, nedvojbeno proizlazi da je koncesija za distribuciju plina jedan od osnovnih pravnih preduvjeta za obavljanje energetske djelatnosti distribucije plina kao javne i regulirane djelatnosti koja u sebi sadrži i pravo korištenja zemljišta na kojem je sustav plinovoda položen. Obzirom da jedinica područne (regionalne) samouprave s određenim energetskim subjektom sklapa ugovor o koncesiji za distribuciju plina ili za izgradnju distribucijskog sustava kojim je uređen, između ostalog i predmet koncesije te način i opseg obavljanja djelatnosti koncesije, smatramo da bi ugovaranje osnivanja služnosti na javnim površinama kojima upravlja jedinica lokalne samouprave te na nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, na kojima je položen plinovod, za koncesionara predstavljalo financijsku obvezu po dvije različite obveze za sadržajno isto pravo korištenja javnih površina u svrhu obavljanja javne djelatnosti. Navedena izmjena bi mogla utjecati na povećanje iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina i cijene plina za krajnje kupce. Nije prihvaćen Ne prihvaća se.
2 HGK OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE UČINKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Udruženje energetike HGK predlaže da se od plaćanja naknade za korištenje cestovnog zemljišta osim vodnih usluga izuzmu i svi energetski subjekti koji obavljaju energetsku djelatnost distribucije toplinske energije, odnosno distributeri toplinske energije jer se radi o reguliranoj djelatnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se.
3 HGK OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE UČINKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Udruženje opskrbljivača i distributera plinom HGK smatra da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestama kao izuzeće od obveze plaćanja naknade iz članka 86. trenutno važećeg Zakona o cestama mora uvrstiti i operatore plinskog distribucijskog sustava. Distribucija plina kao regulirana energetska djelatnost sukladno čl. 7. Zakona o tržištu plina („Narodne novine“, br. 18/18, 23/20) od interesa je za Republiku Hrvatsku, što je i propisano čl. 4. stavak 3. Zakona o energiji („Narodne novine“, br. 120/12, 14/14, 95/15, 102/15, 68/18), a s tim u vezi i čl. 5. Zakona o tržištu plina. Nužno je razlikovati distribuciju plina koja je regulirana djelatnost, a koju obavljaju tvrtke operatori distribucijskog sustava kao javnu uslugu i koja nije tržišna djelatnost, od opskrbe plinom. Stoga, sve izneseno za vodne usluge odnosi se i na djelatnost distribucije plina, te je stoga kao i za javne vodne usluge prilikom donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama uvrstiti iznimku od plaćanja naknada za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti i za operatore plinskog distribucijskog sustava. Nije prihvaćen Ne prihvaća se.
4 Humplin d.o.o. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE UČINKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Operator distribucijskog sustava (ODS) obavlja reguliranu energetsku djelatnost distribucije plina i odgovoran je za sigurnu, učinkovitu i pouzdanu distribuciju plina i razvoj distribucijskog sustava na svom distribucijskom području i za njegovo povezivanje s drugim sustavima te za osiguranje dugoročne sposobnosti sustava da zadovoljava razumne potrebe za distribucijom plina. Sukladno čl. 3. Zakona o tržištu plina regulirana energetska djelatnost znači djelatnost čije uvjete i odredbe, koji mogu uključivati cijenu, naknadu, tarifu za obavljanje usluge i kvalitetu usluge, određuje Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Čl. 7. Zakona o tržištu plina ODS obavlja reguliranu energetsku djelatnost, a ne tržišnu kao djelatnost Opskrbe plinom shodno čemu je potrebno izuzeće od plaćanja primijeniti i na ODS jer su svi navodi u kontekstu vodne infrastrukture primjenjivi i na plinsku infrastrukturu. Nositelj prava služnosti ili prava građenja na javnim cestama, u kontekstu plinske djelatnosti, je Operator distribucijskog sustava (ODS) koji obavlja djelatnost distribucije plina na temelju važeće dozvole koju je izdalo regulatorno tijelo odnosno HERA. Distribucija plina je infrastrukturna usluga na koju se korisnik može priključiti slobodnom voljom. Korisnik plinske usluge nema mogućnost odabrati između više ODS-ova već može koristiti usluge ODS-a, na području na kojem on obavlja navedenu djelatnost. Naime, obavljanje djelatnosti distribucije plina uređeno je Zakonom o tržištu plina (Narodne novine, br. 18/18, 23/20) i Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava (Narodne novine, br. 50/18, 88/19, 36/20, 100/21). Sukladno Metodologiji utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina čl. 3. st. 2. regulirana sredstva, odnosno sredstva koja ostvaruju operatori distribucijskog sustava koriste se isključivo za obavljanje energetske djelatnosti distribucije plina, pri čemu pružatelji usluge distribucije plina nisu poduzetnici čiji je cilj stjecanje dobiti na tržištu, već posluju po načelu povrata troškova uz ostvarenje marginalne dobiti koja se koristi u svrhu razvoja distribucijskog sustava za zadovoljavanje potreba građana za sigurnom, pouzdanom i učinkovitom distribucijom plina. Slijedom navedenog, usluga plaćanja naknade za korištenje javnih cesta nema svrhovitog opravdanja budući da isti trošak nije uračunat u visinu tarifne stavke kroz cijenu usluge odobrene tarifne stavke. Ako bi se isti trošak uračunao u visinu tarifne stavke kao opravdani trošak te ako bi nadležna agencija HERA priznala taj trošak, isti bi se prelio na građane čime bi došlo do situacije da građani zapravo plaćaju korištenje javnog dobra. Budući da djelatnost distribucije plina nije tržišna djelatnost, već regulirana, smatramo da nema nikakvog opravdanja plaćanja Naknade za korištenje cestovnog zemljišta te da se time povećavaju troškovi poslovanja energetskim subjektima koji obavljaju djelatnost distribucije plina po reguliranim uvjetima što će u konačnosti rezultirati povećanjem cijene plina svim građanima i gospodarskim subjektima priključenim na plinski distribucijski sustav. Predlaže se da se od plaćanja Naknade za korištenje cestovnog zemljišta izuzmu svi energetski subjekti koji obavljaju energetsku djelatnost distribucije plina, odnosno svi Operatori distribucijskih sustava neovisno o vlasništvu energetskog subjekta ili plinske mreže te da se propiše izuzeće od obveze plaćanja naknada za nositelja prava služnosti ili prava građenja na javnim cestama u pravnim situacijama kada u njima sudjeluje operator plinskog distribucijskog sustava (ODS). Nije prihvaćen Ne prihvaća se.
5 Energo d.o.o. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE UČINKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Obavljanje djelatnosti distribucije plina uređeno je Zakonom o tržištu plina (Narodne novine, br. 18/18, 23/20) i propisima, a prije svega Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava (Narodne novine, br. 50/18, 88/19, 36/20, 100/21). Člankom 5 Zakona o tržištu plina propisano je: (1) Sigurna opskrba plinom smatra se ključnim elementom javne sigurnosti i u smislu ovoga Zakona predstavlja: – osiguravanje isporuke plinom i – tehničku sigurnost proizvodnje, transporta, skladištenja, distribucije i potrošnje plina. (2) Osiguravanje dostatne proizvodnje i isporuke plina potrebne za život i rad građana te poslovanje i razvoj gospodarskih i društvenih subjekata i njihova opskrba plinom na siguran, pouzdan i kvalitetan način, po tržišnim cijenama, kao i razvoj plinskog sustava, od interesa je za Republiku Hrvatsku. (3) Radi očuvanja sigurnosti opskrbe energetski subjekti koji obavljaju energetske djelatnosti koje se obavljaju kao javna usluga dužni su, radi ostvarivanja interesa Republike Hrvatske iz stavka 2. ovoga članka, dati prvenstvo osiguranju dostatne količine plina koja je potrebna za život i rad građana te poslovanje i razvoj gospodarskih i društvenih subjekata i njihovu opskrbu plinom na siguran, pouzdan i kvalitetan način, zadovoljavajući pri tome kriterij ekonomičnosti isporuke. Člankom 7. Zakona o tržištu plina propisano je: (1) Regulirane energetske djelatnosti su: 1. transport plina 2. distribucija plina 3. organiziranje tržišta plina 4. opskrba plinom iz članka 4. stavka 4. ovoga Zakona 5. skladištenje plina 6. upravljanje terminalom za UPP (6) Energetski subjekti koji obavljaju regulirane energetske djelatnosti obvezni su osigurati: 1. primjenu utvrđenog iznosa tarifnih stavki za transport plina, distribuciju plina, skladištenje plina i upravljanje terminalom za UPP prema reguliranim uvjetima 2. primjenu naknade za organiziranje tržišta plina koju je odredila Agencija 3. primjenu iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom koje je odredila Agencija 4. sigurnost i pouzdanost opskrbe 5. kvalitetu usluge 6. zaštitu okoliša 7. zaštitu zdravlja, života i imovine građana 8. mjere za zaštitu krajnjih kupaca plina. (9) Za obavljanje reguliranih energetskih djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka Agencija donosi metodologije iz članka 94. ovoga Zakona, iznose tarifnih stavki, cijene i naknade u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje regulacija energetskih djelatnosti. Člancima od 38. do 49. Zakona o tržištu plina detaljno su zakonski propisane odredbe vezane uz prava i obaveze operatora distribucijskih sustava, a između ostalog i slijedeće Koncesija za distribuciju plina i koncesija za izgradnju distribucijskog sustava Članak 38. (1) Koncesija za distribuciju plina je koncesija za javne usluge u smislu propisa kojim se uređuju koncesije. (2) Koncesija za izgradnju distribucijskog sustava je koncesija za javne radove u smislu propisa kojim se uređuju koncesije. (3) Postupak dodjeljivanja koncesije provodi se sukladno ovome Zakonu i propisu kojim se uređuju koncesije. Područje obuhvaćeno koncesijom Članak 39. (1) Za područje ili dio područja jedinice područne (regionalne) samouprave gdje postoji distribucijski sustav predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, u ime jedinice područne (regionalne) samouprave, daje koncesiju za distribuciju plina ako je za to područje javna usluga distribucije plina prevladavajuća, odnosno javni radovi su sporedni uz glavni predmet ugovora. (2) Za područje ili dio područja jedinice područne (regionalne) samouprave gdje ne postoji distribucijski sustav, predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, u ime jedinice područne (regionalne) samouprave, daje koncesiju za izgradnju distribucijskog sustava Djelatnost distribucije plina, koju obavljaju energetski subjekti Operatori distribucijskih sustava, isto kao i vodne usluge nije tržišna djelatnost. Operatori distribucijskih sustava bave se izgradnjom, pogonom i održavanjem plinskih distribucijskih sustava i oni se ne bave trgovinom plinom niti opskrbom plinom, te isti ne obavljanju tržišne djelatnosti. Djelatnost distribucije plina javna je usluga koja se obavlja isključivo na temelju dobivene koncesije koju daje jedinica područne (regionalne) samouprave. Na jednom distribucijskom području (gradu, općini, naselju, mjestu ili ulici) postoji samo jedan koncesionar operator distribucijskog sustava, odnosno postoji samo jedan plinovodni sustav na koji se je moguće priključiti. Ne postoji tržišna utakmica između dva operatora distribucijskog sustava niti između dva plinska distribucijska sustava niti je ona moguća. Prema svemu gore navedenom, vidljivo je kako se energetska djelatnost distribucije plina, baš kao ni djelatnost pružanja vodnih usluga, ne obavlja kao tržišna djelatnost, već isključivo kao javna usluga od općeg interesa u korist građana i pravnih osoba, te je od izričitog interesa za Republiku Hrvatsku. Predlaže se da se od plaćanja Naknade za korištenje cestovnog zemljišta osim vodnih usluga izuzmu i svi energetski subjekti koji obavljaju energetsku djelatnost distribucije plina, odnosno svi Operatori distribucijskih sustava neovisno o vlasništvu energetskog subjekta ili plinske mreže, jer se radi o reguliranoj djelatnosti kojoj cjelokupno poslovanje (sve prihode i rashode) određuje i nadzire državna agencija, odnosno Hrvatska energetska regulatorna agencija HERA. Nije prihvaćen Ne prihvaća se.
6 BROD-PLIN d.o.o. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE UČINKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama donosi se s obzirom da Zakon o cestama nije uredio iznimke za nositelje prava služnosti ili prava građenja na javnim cestama u pravnim situacijama kada građevine za koje se osnivaju navedena stvarna prava ne služe obavljanju tržišnih djelatnosti. Predviđeno je uređenje u segmentu vodne usluge te je navedeno da korisnik vodnih usluga na uslužnom području nema mogućnost izabrati između više isporučitelja vodnih usluga za razliku od opskrbe električnom energijom i plinom, a osobito naftom i naftnim derivatima već može koristiti usluge samo jednog isporučitelja vodnih usluga na uslužnom području - vlasnika komunalnih vodnih građevina na tom području. Navedeno za opskrbu plinom je u potpunosti pogrešno konstatirano te je u tom kontekstu potrebno jasno i nedvosmisleno odvojiti djelatnost distribucije od opskrbe plinom. Djelatnost distribucije plina, koju obavljaju energetski subjekti operatori distribucijskih sustava (ODS), isto kao i vodne usluge ne pripada tržišnim djelatnostima. Operator distribucijskog sustava znači energetski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost distribucije plina i odgovoran je za rad, održavanje i razvoj distribucijskog sustava na svom distribucijskom području i, gdje je izvodivo, njegovo povezivanje s drugim sustavima te za osiguranje dugoročne sposobnosti sustava da zadovoljava razumne potrebe za distribucijom plina. Operator distribucijskog sustava ne bavi se trgovinom plinom niti opskrbom plinom, odnosno ne obavlja tržišnu djelatnost. Distribucija plina znači razvod plina distribucijskim sustavom visoke, srednje i niske tlačne razine radi isporuke plina krajnjim kupcima, uključujući pomoćne usluge, a isključujući opskrbu plinom. Činjenica da se opskrba plinom može obavljati i kao tržišna djelatnost i kao regulirana djelatnost (kada se obavlja kao javna usluga) u ovom slučaju nije od značaja s obzirom da infrastrukturu gradi i istom upravlja ODS, odnosno ODS je taj koji traži pravo služnosti/pravo građenja na javnim cestama, a ne opskrbljivač. Na jednom distribucijskom području postoji samo jedan koncesionar operator distribucijskog sustava, te jedan plinovodni sustav na koji se moguće priključiti. Koncesija za distribuciju plina je koncesija za javne usluge u smislu propisa kojim se uređuju koncesije. Koncesija za izgradnju distribucijskog sustava je koncesija za javne radove u smislu propisa kojim se uređuju koncesije. Ne postoji tržišna utakmica između dva operatora distribucijskog sustava niti između dva plinska distribucijska sustava niti je ona moguća. Kao i kod vodnih usluga, ne postoji paralelna infrastruktura na koju se korisnik može, svojom slobodnom voljom priključiti. Sukladno čl. 3. Zakona o tržištu plina regulirana energetska djelatnost znači djelatnost čije uvjete i odredbe, koji mogu uključivati cijenu/naknadu/tarifu za obavljanje usluge i kvalitetu usluge, određuje Agencija. Člankom 7. Zakona o tržištu plina propisano je da je djelatnost distribucije plina regulirana energetska djelatnost, odnosno ODS obavlja reguliranu energetsku djelatnost, a ne tržišnu shodno čemu je potrebno izuzeće od plaćanja primijeniti i na sve operatore distribucijskog sustava jer su svi navodi u kontekstu vodne infrastrukture u potpunosti primjenjivi i na plinsku infrastrukturu pa se stoga predlaže dopuna prijedloga izmjena Zakona o cestama na način da se Zakonom propiše izuzeće od obveze plaćanja naknada za nositelja prava služnosti ili prava građenja na javnim cestama u pravnim situacijama kada u njima sudjeluje operator plinskog distribucijskog sustava neovisno o vlasništvu energetskog subjekta, jer se radi o reguliranoj djelatnosti kojoj cjelokupno poslovanje (sve prihode i rashode) određuje i nadzire Hrvatska energetska regulatorna agencija. Nije prihvaćen Ne prihvaća se.
7 PLIN VRBOVEC d.o.o. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE UČINKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Smatramo kako djelatnost distribucije plina NIJE TRŽIŠNA DJELATNOST već je javna usluga koja se može obavljati samo na temelju dobivene koncesije od strane područne, to jest, regionalne samouprave. Ne postoji mogućnost odabira nekoliko distributera na jednom području upravo radi koncesije te se time negira tržišno natjecanje između distributera pošto je obavljanje djelatnosti distribucije dozvoljeno samo jednom distributeru na jednom području. Stoga je potrebno da se od plaćanja Naknade za korištenje cestovnog zemljišta osim vodnih usluga svakako izuzmu svi subjekti koji obavljaju energetsku djelatnost distribucije plina. Distribucija plina je regulirana djelatnost od strane Hrvatske energetske regulatorne agencije, a obavljanje djelatnosti distribucije plina utvrđeno je Zakonom o tržištu plina (NN, br. 18/18, 23/20) čijim člankom 7. je određeno kako je distribucija plina regulirana energetska djelatnost. Dodatno, radi svega ovdje navedenoga, vidljivo je kako nisu ispunjeni kriteriji čl. 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije utvrđivanje narušavanja tržišnog, odnosno za definiranje predmetnog oslobođenja kao državne potpore poduzetnicima na tržištu koja bi bila nedozvoljena, a zadovoljeni su svi kriteriji na koje se poziva Ustavni sud u svojoj nedavnoj odluci za isključenje od primjene čl. 86. st. 2. Zakona o cestama i za pružatelje usluga distribucije plina, odnosno za operatore plinskog distribucijskog sustava jednako kao kod vodnih usluga. Ukoliko će subjekti koji obavljaju djelatnost distribucije plina biti obvezni plaćati Naknadu za korištenje cestovnog zemljišta, istima će se znatno podići trošak poslovanja u ionako već kriznoj situaciji što će se odraziti na cijene koje moraju podmiriti krajnji kupci plina. Nije prihvaćen Ne prihvaća se.
8 Zagorski metalac d.o.o. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE UČINKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Zagorski metalac d.o.o. Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o cestama kao smatramo da se kao izuzeće od obveze plaćanja naknade iz članka 86. trenutno važećeg Zakona o cestama mora uvrstiti i operatore plinskog distribucijskog sustava. Zakonom o tržištu plina propisano je sljedeće: Članak 5. (1) Sigurna opskrba plinom smatra se ključnim elementom javne sigurnosti i u smislu ovoga Zakona predstavlja: - osiguravanje isporuke plinom i - tehničku sigurnost proizvodnje, transporta, skladištenja, distribucije i potrošnje plina. (2) Osiguravanje dostatne proizvodnje i isporuke plina potrebne za život i rad građana te poslovanje i razvoj gospodarskih i društvenih subjekata i njihova opskrba plinom na siguran, pouzdan i kvalitetan način, po tržišnim cijenama, kao i razvoj plinskog sustava, od interesa je za Republiku Hrvatsku. Članak 7. Regulirane energetske djelatnosti (1) Regulirane energetske djelatnosti su: 1. transport plina 2. distribucija plina 3. organiziranje tržišta plina 4. opskrba plinom iz članka 4. stavka 4. ovoga Zakona 5. skladištenje plina 6. upravljanje terminalom za UPP. (6) Energetski subjekti koji obavljaju regulirane energetske djelatnosti obvezni su osigurati: 1. primjenu utvrđenog iznosa tarifnih stavki za transport plina, distribuciju plina, skladištenje plina i upravljanje terminalom za UPP prema reguliranim uvjetima 2. primjenu naknade za organiziranje tržišta plina koju je odredila Agencija 3. primjenu iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom koje je odredila Agencija 4. sigurnost i pouzdanost opskrbe 5. kvalitetu usluge 6. zaštitu okoliša 7. zaštitu zdravlja, života i imovine građana 8. mjere za zaštitu krajnjih kupaca plina. (9) Za obavljanje reguliranih energetskih djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka Agencija donosi metodologije iz članka 94. ovoga Zakona, iznose tarifnih stavki, cijene i naknade u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje regulacija energetskih djelatnosti. Članak 8. (1) Energetske djelatnosti koje se obavljaju kao tržišne djelatnosti su: 1. proizvodnja prirodnog plina 2. upravljanje mjestom za opskrbu UPP-om i/ili SPP-om 3. trgovina plinom 4. opskrba plinom krajnjih kupaca na tržištu plina iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona. Čl. 79. st. 3. (3) Regulirani pristup treće strane temelji se na objavljenim metodologijama utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za energetske djelatnosti transporta plina, distribucije plina, skladištenja plina i upravljanje terminalom za UPP iz članka 94. stavka 1. ovoga Zakona, koji se primjenjuje objektivno i jednako za sve sudionike na tržištu plina. Čl. 3 st. 2. 76. Distribucijsko područje znači područje određeno ugovorom o koncesiji ili drugim pravnim aktom na temelju kojeg operator distribucijskog sustava obavlja energetsku djelatnost distribucije plina i na kojem je odgovoran za rad, održavanje i razvoj distribucijskog sustava. Članak 38. (1) Koncesija za distribuciju plina je koncesija za javne usluge u smislu propisa kojim se uređuju koncesije. (2) Koncesija za izgradnju distribucijskog sustava je koncesija za javne radove u smislu propisa kojim se uređuju koncesije. (3) Postupak dodjeljivanja koncesije provodi se sukladno ovome Zakonu i propisu kojim se uređuju koncesije. Zakonom o koncesijama propisano sljedeće: Čl. 5. t. 16. 16. isključivo pravo je pravo obavljanja djelatnosti koje daje nadležno tijelo, u skladu s posebnim propisom, isključivo jednom gospodarskom subjektu na temelju propisa i upravnog akta, koje ima znatan utjecaj na mogućnost drugih gospodarskih subjekata da obavljaju takvu djelatnost Prilog II Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuju koncesije koje se dodjeljuju na temelju isključivog prava primjenjuju se na sljedeće djelatnosti: 1. Za plin i toplinsku energiju: a) pružanje fiksnih mreža ili upravljanje fiksnim mrežama s namjerom pružanja usluge javnosti u vezi s proizvodnjom, prijenosom ili distribucijom plina ili toplinske energije b) isporuka plina ili toplinske energije takvim mrežama. Metodologijom utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina propisano je: Čl. 3. st. 2. regulirana sredstva - sredstva koja se koriste isključivo za obavljanje energetske djelatnosti distribucije plina čl. 4. st. 1. (1) Ova Metodologija zasniva se na metodi poticajne regulacije, odnosno na metodi maksimalno dozvoljenog prihoda. Iz gore navedenih odredbi Zakona o tržištu plina, Zakona o koncesijama te Metodologije utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina vidljivo je kako se energetska djelatnost distribucije plina, odnosno djelatnost koju obavlja operator distribucijskog sustava, baš kao i djelatnost pružanja vodnih usluga, ne obavlja kao tržišna djelatnost, već kao javna usluga o općeg interesa u korist građana i pravnih osoba koje ju koriste te od izričitog interesa za Republiku Hrvatsku. Nadalje, djelatnost distribucije plina obavlja se kao isključiva djelatnost, odnosno kao pravno i ekonomski monopolna djelatnost jer ne postoji na određenom području paralelna infrastruktura, pri čemu je isključeno tržišno natjecanje te se ista obavlja kao strogo regulirana djelatnost od strane Republike Hrvatske putem Hrvatske energetske i regulatorne agencije koja u skladu sa Metodologijom utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina pod strogim uvjetima određuje tarifne stavke, odnosno cijenu usluge. Prema tome, jasno je kako se djelatnost distribucije plina, odnosno djelatnost razvoda plina distribucijskim sustavom visoke, srednje i niske tlačne razine radi isporuke plina krajnjim kupcima, uključujući pomoćne usluge provodi pod strogo reguliranim uvjetima od strane Republike Hrvatske te da korisnici istih usluga - krajnji kupci nemaju izbora prilikom odabira pružatelja navedenih usluga, već istu moraju pribavljati od koncesionara koji ima isključivu koncesiju na određenom području. Sukladno Metodologiji utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina čl. 3. st. 2. regulirana sredstva, odnosno sredstva koja ostvaruju operatori distribucijskog sustava se koriste isključivo za obavljanje energetske djelatnosti distribucije plina, sukladno čemu niti pružatelji usluge distribucije plina nisu poduzetnici čiji je cilj stjecanje dobiti na tržištu, već također posluju po načelu povrata troškova te uz ostvarenje marginalne dobiti koja se koristi u svrhu razvoja distribucijskog sustava. Dakle, i kod navedenih usluga plaćanje naknade za korištenje javnih cesta nema svrhovitog opravdanja budući da bi se isti trošak kroz cijenu usluge (visinu odobrene tarifne stavke) prevalio na građane te bi time došlo do situacije da građani zapravo plaćaju za korištenje javnog dobra u općoj uporabi. Slijedom navedenog, jednako kao i kod vodnih usluga zadovoljeni su svi kriteriji na koje se poziva Ustavni sud u svojoj nedavnoj odluci za isključenje od primjene čl. 86. st. 2. Zakona o cestama i za pružatelje usluga distribucije plina, odnosno za operatore plinskog distribucijskog sustava, a jednako tako nisu ispunjeni ni kriteriji čl. 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije utvrđivanje narušavanja tržišnog, odnosno za definiranje predmetnog oslobođenja kao državne potpore poduzetnicima na tržištu koja bi bila nedozvoljena. Prema tome, nužno je kao i za javne vodne usluge prilikom donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama uvrstiti iznimku od plaćanja naknada za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti i za operatore plinskog distribucijskog sustava. Nije prihvaćen Ne prihvaća se.
9 IVKOM-PLIN d.o.o. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE UČINKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Predlaže se da se od plaćanja Naknade za korištenje cestovnog zemljišta izuzmu svi energetski subjekti koji obavljaju energetsku djelatnost distribucije plina, odnosno svi Operatori distribucijskih sustava neovisno o vlasništvu energetskog subjekta ili plinske mreže, jer se radi o reguliranoj djelatnosti kojoj cjelokupno poslovanje (sve prihode i rashode) određuje i nadzire državna agencija, odnosno Hrvatska energetska regulatorna agencija HERA. Zbog toga nema nikakvog opravdanja da se zbog plaćanja Naknade za korištenje cestovnog zemljišta povećavaju troškovi poslovanja, koji nisu priznati distributeru plina u postojećoj tarifi za distribuciju plina, te u ovom trenutku predstavljaju direktnu opasnost na samu opstojnost distributera plina. Energetska djelatnost distribucije plina, baš kao ni djelatnost pružanja vodnih usluga, nije tržišna djelatnost, već je isključivo kao javna usluga od općeg interesa u korist građana i pravnih osoba, a plaćanje Naknade bi u konačnosti rezultiralo povećanjem cijene plina svim građanima i gospodarskim subjektima priključenim na plinski distribucijski sustav u RH. Nije prihvaćen Ne prihvaća se.
10 PLINARA ISTOČNE SLAVONIJE d.o.o. za distribuciju i opskrbu plinom OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE UČINKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Smatramo da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestama kao izuzeće od obveze plaćanja naknade iz članka 86. trenutno važećeg Zakona o cestama mora uvrstiti i operatore plinskog distribucijskog sustava. Distribucija plina kao regulirana energetska djelatnost sukladno čl. 7. Zakona o tržištu plina („Narodne novine“, br. 18/18, 23/20) od interesa je za Republiku Hrvatsku, što je i propisano čl. 4. stavak 3. Zakona o energiji („Narodne novine“, br. 120/12, 14/14, 95/15, 102/15, 68/18), a s tim u vezi i čl. 5. Zakona o tržištu plina. Naime, Zakon o energiji propisao je u čl.4. stavku 3.: u svrhu zaštite interesa i sigurnosti infrastrukture za opskrbu Republike Hrvatske energijom, objekti i infrastruktura u kojima se obavlja prerada nafte i proizvodnja nafte i naftnih derivata, transport nafte i naftnih derivata, luke i terminali za prihvat nafte i naftnih derivata, terminali za ukapljeni naftni plin, skladišta nafte i naftnih derivata, maloprodaja naftnih derivata na otocima i ruralnim (dislociranim) područjima, prijenosna i distribucijska elektroenergetska mreža, objekti u kojima se proizvodi električna energija, objekti u kojima se proizvodi toplinska energija, kogeneracijska postrojenja, terminali za ukapljeni prirodni plin, plinski transportni sustav, skladišta plina te mreže proizvodnih plinovoda, plinski distribucijski sustavi, distribucijski sustavi toplinske energije proglašavaju se objektima od interesa za Republiku Hrvatsku. Kako je distribucija plina isključivo regulirana djelatnost, nikako se ne može reći da se radi o tržišnoj djelatnosti, te da postoji mogućnost od strane kupaca odabira drugog distributera za pojedino distribucijsko područje. Distribucija plina je energetska djelatnosti koju može obavljati samo onaj gospodarski subjekt koji je dobio koncesiju za distribuciju plina od jedinice područne (regionalne) samouprave i to za pojedino područje određeno ugovorom o koncesiji, temeljem odredbi Zakona o tržištu plina i Zakona o koncesijama. Kako su objekti i infrastruktura plinskog distribucijskog sustava od interesa za Republiku Hrvatsku, a ista služi za sigurnu opskrbu energijom, smatramo nužnim u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o cestama kao izuzeće od primjene čl. 86. st.2. trenutno važećeg Zakona uvrstiti i plinski distribucijski sustav. Odnosno, da se naknada za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti ne primjenjuje između ostalog na operatore plinskog distribucijskog sustava. U suprotnom, kao isključivo regulirana djelatnost doći će do znatnog povećanja troškova poslovanja djelatnosti distributera plina, zbog čega će biti nužno povećanje tarifnih stavki za distribuciju plina pa na kraju i same cijene plina za sve krajnje kupce. Nije prihvaćen Ne prihvaća se.
11 Plinkom d.o.o. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE UČINKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Nositelj prava služnosti ili prava građenja na javnim cestama, u kontekstu plinske djelatnosti, je OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA (ODS) koji obavlja djelatnost distribucije plina na temelju važeće dozvole koju je izdala Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Distribucija plina je usluga u kojoj ne postoji paralelna infrastruktura, paralelni plinski vod, na koji se korisnik može priključiti slobodnom voljom. Korisnik plinske usluge nema mogućnost odabrati između više distributera plina već može koristiti samo usluge vlasnika plinske infrastrukture na tom području. Slijedom čl. 7. Zakona o tržištu plina ODS obavlja reguliranu energetsku djelatnost, a ne TRŽIŠNU shodno čemu je potrebno izuzeće od plaćanja primijeniti i na ODS-a jer su svi navodi u kontekstu vodne infrastrukture primjenjivi i na plinsku infrastrukturu. Slijedom navedenog, jednako kao i kod vodnih usluga zadovoljeni su svi kriteriji na koje se poziva Ustavni sud u svojoj nedavnoj odluci za isključenje od primjene čl. 86. st. 2. Zakona o cestama i za pružatelje usluga distribucije plina, odnosno za operatore plinskog distribucijskog sustava, a jednako tako nisu ispunjeni ni kriteriji čl. 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije utvrđivanje narušavanja tržišnog, odnosno za definiranje predmetnog oslobođenja kao državne potpore poduzetnicima na tržištu koja bi bila nedozvoljena. Prema tome, nužno je kao i za javne vodne usluge prilikom donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama uvrstiti iznimku od plaćanja naknada za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti i za operatore plinskog distribucijskog sustava. Nije prihvaćen Ne prihvaća se.
12 GRADSKA PLINARA ZAGREB d.o.o. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE UČINKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Zakonom o tržištu plina propisano je sljedeće: Članak 5. (1) Sigurna opskrba plinom smatra se ključnim elementom javne sigurnosti i u smislu ovoga Zakona predstavlja: - osiguravanje isporuke plinom i - tehničku sigurnost proizvodnje, transporta, skladištenja, distribucije i potrošnje plina. (2) Osiguravanje dostatne proizvodnje i isporuke plina potrebne za život i rad građana te poslovanje i razvoj gospodarskih i društvenih subjekata i njihova opskrba plinom na siguran, pouzdan i kvalitetan način, po tržišnim cijenama, kao i razvoj plinskog sustava, od interesa je za Republiku Hrvatsku. Članak 7. Regulirane energetske djelatnosti (1) Regulirane energetske djelatnosti su: 1. transport plina 2. distribucija plina 3. organiziranje tržišta plina 4. opskrba plinom iz članka 4. stavka 4. ovoga Zakona 5. skladištenje plina 6. upravljanje terminalom za UPP. (6) Energetski subjekti koji obavljaju regulirane energetske djelatnosti obvezni su osigurati: 1. primjenu utvrđenog iznosa tarifnih stavki za transport plina, distribuciju plina, skladištenje plina i upravljanje terminalom za UPP prema reguliranim uvjetima 2. primjenu naknade za organiziranje tržišta plina koju je odredila Agencija 3. primjenu iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom koje je odredila Agencija 4. sigurnost i pouzdanost opskrbe 5. kvalitetu usluge 6. zaštitu okoliša 7. zaštitu zdravlja, života i imovine građana 8. mjere za zaštitu krajnjih kupaca plina. (9) Za obavljanje reguliranih energetskih djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka Agencija donosi metodologije iz članka 94. ovoga Zakona, iznose tarifnih stavki, cijene i naknade u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje regulacija energetskih djelatnosti. Članak 8. (1) Energetske djelatnosti koje se obavljaju kao tržišne djelatnosti su: 1. proizvodnja prirodnog plina 2. upravljanje mjestom za opskrbu UPP-om i/ili SPP-om 3. trgovina plinom 4. opskrba plinom krajnjih kupaca na tržištu plina iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona. Čl. 79. st. 3. (3) Regulirani pristup treće strane temelji se na objavljenim metodologijama utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za energetske djelatnosti transporta plina, distribucije plina, skladištenja plina i upravljanje terminalom za UPP iz članka 94. stavka 1. ovoga Zakona, koji se primjenjuje objektivno i jednako za sve sudionike na tržištu plina. Čl. 3 st. 2. 76. Distribucijsko područje znači područje određeno ugovorom o koncesiji ili drugim pravnim aktom na temelju kojeg operator distribucijskog sustava obavlja energetsku djelatnost distribucije plina i na kojem je odgovoran za rad, održavanje i razvoj distribucijskog sustava. Članak 38. (1) Koncesija za distribuciju plina je koncesija za javne usluge u smislu propisa kojim se uređuju koncesije. (2) Koncesija za izgradnju distribucijskog sustava je koncesija za javne radove u smislu propisa kojim se uređuju koncesije. (3) Postupak dodjeljivanja koncesije provodi se sukladno ovome Zakonu i propisu kojim se uređuju koncesije. Zakonom o koncesijama propisano sljedeće: Čl. 5. t. 16. 16. isključivo pravo je pravo obavljanja djelatnosti koje daje nadležno tijelo, u skladu s posebnim propisom, isključivo jednom gospodarskom subjektu na temelju propisa i upravnog akta, koje ima znatan utjecaj na mogućnost drugih gospodarskih subjekata da obavljaju takvu djelatnost Prilog II Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuju koncesije koje se dodjeljuju na temelju isključivog prava primjenjuju se na sljedeće djelatnosti: 1. Za plin i toplinsku energiju: a) pružanje fiksnih mreža ili upravljanje fiksnim mrežama s namjerom pružanja usluge javnosti u vezi s proizvodnjom, prijenosom ili distribucijom plina ili toplinske energije b) isporuka plina ili toplinske energije takvim mrežama. Metodologijom utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina propisano je: Čl. 3. st. 2. regulirana sredstva - sredstva koja se koriste isključivo za obavljanje energetske djelatnosti distribucije plina čl. 4. st. 1. (1) Ova Metodologija zasniva se na metodi poticajne regulacije, odnosno na metodi maksimalno dozvoljenog prihoda. Iz gore navedenih odredbi Zakona o tržištu plina, Zakona o koncesijama te Metodologije utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina vidljivo je kako se energetska djelatnost distribucije plina, odnosno djelatnost koju obavlja operator distribucijskog sustava, baš kao i djelatnost pružanja vodnih usluga, ne obavlja kao tržišna djelatnost, već kao javna usluga o općeg interesa u korist građana i pravnih osoba koje ju koriste te od izričitog interesa za Republiku Hrvatsku. Nadalje, djelatnost distribucije plina obavlja se kao isključiva djelatnost, odnosno kao pravno i ekonomski monopolna djelatnost jer ne postoji na određenom području paralelna infrastruktura, pri čemu je isključeno tržišno natjecanje te se ista obavlja kao strogo regulirana djelatnost od strane Republike Hrvatske putem Hrvatske energetske i regulatorne agencije koja u skladu sa Metodologijom utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina pod strogim uvjetima određuje tarifne stavke, odnosno cijenu usluge. Prema tome, jasno je kako se djelatnost distribucije plina, odnosno djelatnost razvoda plina distribucijskim sustavom visoke, srednje i niske tlačne razine radi isporuke plina krajnjim kupcima, uključujući pomoćne usluge provodi pod strogo reguliranim uvjetima od strane Republike Hrvatske te da korisnici istih usluga - krajnji kupci nemaju izbora prilikom odabira pružatelja navedenih usluga, već istu moraju pribavljati od koncesionara koji ima isključivu koncesiju na određenom području. Sukladno Metodologiji utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina čl. 3. st. 2. regulirana sredstva, odnosno sredstva koja ostvaruju operatori distribucijskog sustava se koriste isključivo za obavljanje energetske djelatnosti distribucije plina, sukladno čemu niti pružatelji usluge distribucije plina nisu poduzetnici čiji je cilj stjecanje dobiti na tržištu, već također posluju po načelu povrata troškova te uz ostvarenje marginalne dobiti koja se koristi u svrhu razvoja distribucijskog sustava. Dakle, i kod navedenih usluga plaćanje naknade za korištenje javnih cesta nema svrhovitog opravdanja budući da bi se isti trošak kroz cijenu usluge (visinu odobrene tarifne stavke) prevalio na građane te bi time došlo do situacije da građani zapravo plaćaju za korištenje javnog dobra u općoj uporabi. Slijedom navedenog, jednako kao i kod vodnih usluga zadovoljeni su svi kriteriji na koje se poziva Ustavni sud u svojoj nedavnoj odluci za isključenje od primjene čl. 86. st. 2. Zakona o cestama i za pružatelje usluga distribucije plina, odnosno za operatore plinskog distribucijskog sustava, a jednako tako nisu ispunjeni ni kriteriji čl. 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije utvrđivanje narušavanja tržišnog, odnosno za definiranje predmetnog oslobođenja kao državne potpore poduzetnicima na tržištu koja bi bila nedozvoljena. Prema tome, nužno je kao i za javne vodne usluge prilikom donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama uvrstiti iznimku od plaćanja naknada za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti i za operatore plinskog distribucijskog sustava. Nije prihvaćen Ne prihvaća se.
13 Termoplin d.d. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE UČINKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Osnovna svrha donošenja Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama je uređenje iznimke za nositelja prava služnosti ili prava građenja na javnim cestama u pravnim situacijama kada građevine za koje se osnivaju navedena stvarna prava NE SLUŽE obavljanju tržišnih djelatnosti. S tim u vezi predviđeno je uređenje u segmentu vodne usluge, ali je istovremeno pogrešno konstatirano da se plinska infrastruktura bazira na tržišnoj djelatnosti. U tom kontekstu potrebno je jasno i nedvosmisleno odvojiti djelatnost distribucije od opskrbe plinom. Sukladno čl. 3. Zakona o tržištu plina regulirana energetska djelatnost znači djelatnost čije uvjete i odredbe, koji mogu uključivati cijenu/naknadu/tarifu za obavljanje usluge i kvalitetu usluge, određuje HERA-a. Operator distribucijskog sustava (ODS) znači energetski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost distribucije plina i odgovoran je za rad, održavanje i razvoj distribucijskog sustava na svom distribucijskom području i, gdje je izvodivo, njegovo povezivanje s drugim sustavima te za osiguranje dugoročne sposobnosti sustava da zadovoljava razumne potrebe za distribucijom plina. Slijedom čl. 7. Zakona o tržištu plina ODS obavlja reguliranu energetsku djelatnost, a ne TRŽIŠNU shodno čemu je potrebno izuzeće od plaćanja primijeniti i na ODS-a jer su svi navodi u kontekstu vodne infrastrukture primijenjivi i na plinsku infrastrukturu. Nositelj prava služnosti ili prava građenja na javnim cestama, u kontekstu plinske djelatnosti, je OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA (ODS) koji obavlja djelatnost distribucije plina na temelju važeće dozvole koju je izdalo regulatorno tijelo - Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Distribucija plina je infrastrukturna usluga u kojoj ne postoji paralelna infrastruktura, paralelni plinski vod, na koji se korisnik može priključiti slobodnom voljom. Korisnik plinske usluge nema mogućnost odabrati između više distributera plina već može koristiti samo usluge vlasnika plinske infrastrukture na tom području. Činjenica da se OPSKRBA plinom obavlja kao tržišna djelatnost u ovom slučaju je u potpunosti irelevantna jer je osnovno pitanje: "Tko upravlja plinskom infrastrukturom?" Plinskom infrastrukturom (plinskim cijevima) upravlja ODS, ODS je taj koji traži pravo služnosti/pravo građenja na javnim cestama, a ne opskrbljivač. Predlaže se dopuna prijedloga izmjena Zakona o cestama na način da se Zakonom propiše izuzeće od obveze plaćanja naknada za nositelja prava služnosti ili prava građenja na javnim cestama u pravnim situacijama kada u njima sudjeluje operator plinskog distribucijskog sustava (ODS). Nije prihvaćen Ne prihvaća se.
14 Hrvatska udruga turizma OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE UČINKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Prijedlog izmjene zakona: Predlaže se u čl. 131 Zakona o cestama dodati nove stavke 8. do 11. koji glase: „(8) Nerazvrstanim cestama u smislu ovoga Zakona neće se smatrati ceste i druge prometnice kao što su primjerice prometnice unutar turističkih naselja, hotelskih kompleksa i/ili turističkih kampova i drugih funkcionalno-tehnoloških cjelina koje čine sastavni dio takve funkcionalno-tehnološke cjeline, i koje ceste i druge prometnice je gradila ili održava ili njima upravlja osoba koja koristi predmetnu funkcionalno-tehnološku cjelinu za obavljanje svoje djelatnosti, i koja je različita od osobe koja prema ovom zakonu može imati javnu ovlast upravljanja nerazvrstanim cestama. (9) Odluke jedinica lokalne samouprave donesene protivno stavku gornjem stavku (8) ovog članka ukinut će se u dijelu u kojem nisu u skladu sa tim stavkom. (10) Zahtjev iz gornjeg stavka (9) mogu podnijeti osobe iz stavka (8) ovog članka ili osobe u čijoj se imovini nalazile ceste i prometnice iz stavka (8) ovog članka prije donošenja odluke jedinica lokalne samouprave o proglašenju predmetnih cesta i prometnica nerazvrstanim cestama. (11) Osoba u čijoj su se imovini nalazile ceste i prometnice iz stavka (8) ovog članka ima pravo pokrenuti odgovarajući postupak temeljem kojeg bi se uspostavilo stanje upisa u katastru i zemljišnim knjigama koje je postojalo prije donošenja odluke jedinice lokalne samouprave protivno stavku (8) ovog članka i provedbe ove odluke u katastru i zemljišnim knjigama.“ Opis problema koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva i zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona: U praksi se pokazalo da su se pojedine ceste i prometnice, voljom i dozvolom vlasnika predmetnih funkcionalno-tehnoloških cjelina, na dan stupanja na snagu Zakona o cestama (NN 84/2011), temeljem odluke navedenog privatnog vlasnika, koristile i za „promet vozila po bilo kojoj osnovi“ i bile su „pristupačne većem broju korisnika“, kao što je slučaj s prometnicama unutar turističkih naselja, hotelskih kompleksa i/ili turističkih kampova i sličnih funkcionalno-tehnoloških cjelina koje nisu javno dobro u općoj upotrebi. U toj situaciji riječ je o privatnim cestama kojima upravlja privatni vlasnik, dok su one pristupačne većem broju korisnika isključivo zbog takve slobodne odluke vlasnika – najčešće donesenoj u želji uspostave i održavanja dobrih odnosa turističkog poduzeća sa lokalnom zajednicom, a ne zbog toga jer je riječ o cestama koje po svojoj naravi i korištenju spadaju u režim javnog dobra u općoj uporabi. Zbog toga je u praksi dolazilo do situacija da su jedinice lokalne samouprave pokušale iskoristiti navedenu situaciju i tvrdile da takve prometnice predstavljaju nerazvrstane ceste u smislu Zakona o cestama te su donosile odluke kojima se takve prometnice proglašavaju nerazvrstanim cestama." Stoga se ovim putem predlaže izmjena članka 131 Zakona o cestama na način da se iz režima nerazvrstanih cesta izdvajaju ceste i druge prometnice koje ispunjavaju dva uvjeta. Prvo, riječ je o cestama i prometnicama koje čine sastavni dio neke funkcionalno-tehnološke cjeline kao što je primjerice turističko naselje, hotelski kompleks i/ili turistički kamp. Drugo, mora biti riječ o cestama i prometnicama koje je gradila ili održava ili njome upravlja privatni subjekt a koje nikada nisu niti građene sa svrhom da postanu javno dobro u općoj uporabi već su građene kao sastavni dio funkcionalno-tehnološke cjeline kojoj su služile kao što su toj funkcionalno-tehnološkoj cjelini služile zgrade, te druga infrastruktura za obavljanje odgovarajuće djelatnosti (primjerice zgrade i infrastruktura turističkog naselja). Dokaz, argument, analiza koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona: Predloženom izmjenom se ne bi mijenjao cilj Zakona o cestama, već bi navedena izmjena bila u skladu sa (a) svrhom Zakona o cestama – uređenje upravljanja i financiranja nerazvrstanih cesta te decentralizacija upravljanja cestovnom infrastrukturom, kako je to navedeno u Konačnom prijedlogu Zakona o cestama, i (b) shvaćanjem cilja Zakona o cestama, koje je izrazio Ustavni sud RH u svojoj odluci posl.br. U-I-6326/2011 od dana 7.2.2017. U navedenoj odluci posl.br. U-I-6326/2011 od dana 7.2.2017., Ustavni sud RH je između ostalog naveo: „…svrha "razdiobe" javnih cesta na ceste u vlasništvu Republike Hrvatske (javne, razvrstane) i na ceste u vlasništvu jedinica lokalne samouprave (nerazvrstane) u racionalizaciji i decentralizaciji upravljanja cestama i financiranja cesta u Republici Hrvatskoj, a osnovni kriterij ove podjele i svih budućih promjena vlasničkog statusa pojedinih cesta jest njihova društvena, prometna i gospodarska važnost.…sadržaj i svrha osporenih odredaba [Zakona o cestama] jest uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ceste, radi usklađivanja faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina… [N]ekretnine na koje se odnose osporene odredbe [Zakona o cestama], u pravilu, već izvlaštene od bivših vlasnika uz njihovo znanje i sudjelovanje u odgovarajućim postupcima (u kojima su isplaćene i naknade), ali da to u većem broju slučajeva nikada nije upisano u zemljišne knjige…Stoga, ako se prigovori predlagatelja razmotre (i) u takvom svjetlu, proizlazi da »vlasništvo« privatnopravnih subjekata, koji i dalje sebe smatraju vlasnicima nekretnina - u naravi cesta, nema onu kvalitetu koju podrazumijeva pravni standard »mirnog uživanja prava vlasništva«. Zakonska, konvencijska i ustavnopravna zaštita prava vlasništva odnosi se, u načelu, na onu vrstu odnosa vlasnika prema objektu svojeg vlasništva koju je moguće označiti kao »mirno uživanje«. Provedba postupaka izvlaštenja, ili evidentna gradnja ceste na određenoj nekretnini tijekom izvjesnog vremena, ili njezina evidentna ustaljena opća uporaba u svojstvu ceste, po prirodi stvari, isključuje mogućnost istodobnog »mirnog uživanja« vlasništva nekretnine. Stoga se stajalište bivših vlasnika kako njihovo vlasništvo i dalje postoji (te im se primjenom [Zakona o cestama]oduzima) danas, u pravilu, temelji samo na činjenici da su u vrijeme izvlaštenja spornih nekretnina odnosno u vrijeme gradnje cesta na tim nekretninama izostali odgovarajući upisi nastalih promjena u katastar i zemljišne knjige.“ U predmetnoj odluci Ustavnog suda RH jasno je izrečeno ustavnopravno shvaćanje Ustavnog suda RH da je svrha i cilj mehanizama proglašenja određenih prometnica nerazvrstanim cestama uveden Zakonom o cestama bila konačno riješiti zatečene situacije gdje su prometnice namijenjene općoj uporabi bile izgrađene, ali originalni vlasnici zemljišta na kojem su prometnica izgrađene, i čiji upis prava vlasništva je prethodio gradnji prometnica, nikad nisu bili sukladno važećim propisima brisani iz zemljišnih knjiga kao vlasnici zemljišta. Navedeno je suštinski različito od sada spornih situacija koje bi predložene izmjene trebale riješiti – tako su izgrađeni turistički kompleksi kao integralni objekti, zajedno sa cestama i putevima namijenjenim komunikaciji unutar tih kompleksa, i uneseni u imovinu odgovarajućih pravnih osoba koje su njima upravljale. Već iz toga je vidljivo da predmetne ceste i prometnice koje su po svojoj naravi namijenjene komunikaciji unutar pojedinih funkcionalno-tehnoloških cjelina i čiji postupak uređenja vlasničkih odnosa je u cijelosti dovršen, ne bi trebalo podvrgavati istom pravnom režimu kao one ceste i prometnice koje su od početka zamišljene kao javne ceste, tj. kao javno dobro u općoj uporabi a za koje postupak uređenja imovinsko pravnih odnosa na zemljištu nikad nije bio proveden do kraja. U tom smislu su ceste i prometnice unutar funkcionalno-tehnološke cjeline kao što je turističko naselje i/ili kamp, u trenutku pretvorbe i privatizacije turističkog poduzeća ili drugog stjecanja od strane postojećeg vlasnika, bile upisane u zemljišne knjige bez bilo kakve naznake ograničavanja prava vlasništva. Nadalje, društvena, prometna i gospodarska važnost ovih internih prometnica i njihova uporaba je bila prvenstveno i isključivo u službi funkcioniranja turističkih naselja kao funkcionalno-tehnoloških cjelina, a ne u službi prometnica potrebnih za opću uporabu unutar naselja jedinice lokalne samouprave, što govori u prilog tome da one po svojoj svrsi i uporabi ne bi trebale biti uključene u režim nerazvrstanih cesta kao javnog dobra u općoj uporabi. Dodatno, osim građenja predmetnih cesta i prometnica u sklopu građenja turističkih kompleksa kao funkcionalno-tehnoloških cjelina, brigu o održavanju i financiranju održavanja cesta i prometnica unutar obuhvata turističkih naselja su (prije i poslije proglašenja nerazvrstane ceste odlukom jedinice lokalne samouprave) obavljala hotelsko-turistička poduzeća, a ne jedinica lokalne samouprave ili njezino komunalno poduzeće. Dakle, prije donošenja Zakona o cestama predmetne ceste i prometnice nisu građene niti temeljem propisa o komunalnom gospodarstvu, pa slijedom toga nisu stjecale status javnog dobra u općoj uporabi. Pored navedenog, predmetne ceste i prometnice nisu postale javne ceste/ javna dobra u općoj uporabi niti slijedom postupaka izvlaštenja od bivših vlasnika (turističkih poduzeća) uz njihovo znanje i sudjelovanje u odgovarajućim postupcima u kojima su isplaćene i naknade te ovo izvlaštenje nikada nije upisano u zemljišne knjige, već se radi o prometnicama na nekretninama koje su tek donošenjem odluka jedinica lokalne samouprave temeljem Zakona o cestama prešle iz privatno-pravne u javno-pravnu domenu, a da pri tom za taj prijelaz nisu postojale Zakonom o cestama predviđene pretpostavke. Zakon o cestama je predmnijevao te svojim odredbama predvidio da će jedinice lokalne samouprave nerazvrstanim cestama proglasiti samo one ceste koje su de facto bile korištene kao javno dobro u općoj uporabi. Okolnost da je jedinicama lokalne samouprave omogućeno da bez sudjelovanja i bez prava na očitovanje turističkih poduzeća u postupku odlučivanja jedinice lokalne samouprave proglase prometnicu nerazvrstanom cestom otvorilo je prostor za zloupotrebu, jer su jedinice lokalne samouprave nerazvrstanim cestama proglašavale i one ceste koje nisu stvarno korištene niti su ispunjavale kriterije da se mogu smatrati javnim dobrom u općoj uporabi, prema odluci Ustavnog suda RH i odredbama Zakona o cestama. Sve navedeno govori u prilog tome da predmetne prometnice unutar funkcionalno-tehnoloških cjelina poput turističkih naselja ne bi trebale biti obuhvaćene režimom nerazvrstanih cesta u smislu Zakona o cestama, radi čega se nameće potreba dodatnog pojašnjenja navedenog u predloženim izmjenama Zakona o cestama. Izmjenom predloženom u stavku (9) je predviđeno da se odluke jedinica lokalne samouprave donesene protivno stavku (8) ovog članka ukinu u onom dijelu u kojem su navedene odluke nezakonite na zahtjev osoba u čijoj su se imovini nalazile prometnice iz stavka (8) prije donošenja navedene odluke jedinica lokalne samouprave o proglašenju predmetnih prometnica nerazvrstanim cestama, koje ukidanje se može postići sukladno postojećim pravnom lijekovima predviđenim u Zakonu o upravnom sporovima. Izmjenom predloženom u stavku (10) je predviđeno da osoba koja koristi predmetnu funkcionalno-tehnološku cjelinu za obavljanje svoje djelatnosti ili osoba u čijoj su se imovini nalazile ceste i prometnice iz stavka (8) imaju pravo podnijeti zahtjev za ukidanjem nezakonite odluke jedinice lokalne samouprave, Izmjenom predloženom u stavku (11) je predviđeno da osoba u čijoj su se imovini nalazile ceste i prometnice iz stavka (8) ima pravo pokrenuti odgovarajući postupak temeljem kojeg bi se uspostavilo stanje upisa u katastru i zemljišnim knjigama koje je postojalo prije donošenja nezakonite odluke jedinice lokalne samouprave i provedbe takve odluke u katastru i zemljišnim knjigama, što uključuje pokretanje odgovarajućih postupaka prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te odredbama Zakona o zemljišnim knjigama. Prihvaćen Članak 102. Zakona o cestama dopunjem je stavkom 3. kojim se uvodi obveza donošenja pravilnika kojim će se urediti upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige, te će se također urediti status cesta unutar funkcionalno-tehnološke cjeline koje nastaju na temelju drugih propisa, a koriste se za obavljanje određene djelatnosti.
15 Gradska plinara Bjelovar d.o.o. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE UČINKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Predlaže se da se od plaćanja Naknade za korištenje cestovnog zemljišta osim vodnih usluga izuzmu i svi energetski subjekti koji obavljaju energetsku djelatnost distribucije plina, odnosno svi Operatori distribucijskih sustava neovisno o vlasništvu energetskog subjekta ili plinske mreže, jer se radi o reguliranoj djelatnosti kojoj cjelokupno poslovanje (sve prihode i rashode) određuje i nadzire državna agencija, odnosno Hrvatska energetska regulatorna agencija HERA. Djelatnost distribucije plina, koju obavljaju energetski subjekti Operatori distribucijskih sustava, isto kao i vodne usluge nije tržišna djelatnost. Operatori distribucijskih sustava bave se izgradnjom, pogonom i održavanjem plinskih distribucijskih sustava i oni se ne bave trgovinom plinom niti opskrbom plinom, te isti ne obavljanju tržišne djelatnosti. Djelatnost distribucije plina javna je usluga koja se obavlja isključivo na temelju dobivene koncesije koju daje jedinica područne (regionalne) samouprave. Na jednom distribucijskom području (gradu, općini, naselju, mjestu ili ulici) postoji samo jedan koncesionar operator distribucijskog sustava, odnosno postoji samo jedan plinovodni sustav na koji se je moguće priključiti. Ne postoji tržišna utakmica između dva operatora distribucijskog sustava niti između dva plinska distribucijska sustava niti je ona moguća. Naime, obavljanje djelatnosti distribucije plina uređeno je Zakonom o tržištu plina (Narodne novine, br. 18/18, 23/20) i propisima, a prije svega Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava (Narodne novine, br. 50/18, 88/19, 36/20, 100/21). Člankom 5 Zakona o tržištu plina propisano je: (1) Sigurna opskrba plinom smatra se ključnim elementom javne sigurnosti i u smislu ovoga Zakona predstavlja: – osiguravanje isporuke plinom i – tehničku sigurnost proizvodnje, transporta, skladištenja, distribucije i potrošnje plina. (2) Osiguravanje dostatne proizvodnje i isporuke plina potrebne za život i rad građana te poslovanje i razvoj gospodarskih i društvenih subjekata i njihova opskrba plinom na siguran, pouzdan i kvalitetan način, po tržišnim cijenama, kao i razvoj plinskog sustava, od interesa je za Republiku Hrvatsku. (3) Radi očuvanja sigurnosti opskrbe energetski subjekti koji obavljaju energetske djelatnosti koje se obavljaju kao javna usluga dužni su, radi ostvarivanja interesa Republike Hrvatske iz stavka 2. ovoga članka, dati prvenstvo osiguranju dostatne količine plina koja je potrebna za život i rad građana te poslovanje i razvoj gospodarskih i društvenih subjekata i njihovu opskrbu plinom na siguran, pouzdan i kvalitetan način, zadovoljavajući pri tome kriterij ekonomičnosti isporuke. Člankom 7. Zakona o tržištu plina propisano je: Regulirane energetske djelatnosti (1) Regulirane energetske djelatnosti su: 1. transport plina 2. distribucija plina 3. organiziranje tržišta plina 4. opskrba plinom iz članka 4. stavka 4. ovoga Zakona 5. skladištenje plina 6. upravljanje terminalom za UPP (6) Energetski subjekti koji obavljaju regulirane energetske djelatnosti obvezni su osigurati: 1. primjenu utvrđenog iznosa tarifnih stavki za transport plina, distribuciju plina, skladištenje plina i upravljanje terminalom za UPP prema reguliranim uvjetima 2. primjenu naknade za organiziranje tržišta plina koju je odredila Agencija 3. primjenu iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom koje je odredila Agencija 4. sigurnost i pouzdanost opskrbe 5. kvalitetu usluge 6. zaštitu okoliša 7. zaštitu zdravlja, života i imovine građana 8. mjere za zaštitu krajnjih kupaca plina. (9) Za obavljanje reguliranih energetskih djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka Agencija donosi metodologije iz članka 94. ovoga Zakona, iznose tarifnih stavki, cijene i naknade u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje regulacija energetskih djelatnosti. VIII. OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA Člancima od 38. do 49. Zakona o tržištu plina detaljno su zakonski propisane odredbe vezane uz prava i obaveze operatora distribucijskih sustava, a između ostalog i slijedeće Koncesija za distribuciju plina i koncesija za izgradnju distribucijskog sustava Članak 38. (1) Koncesija za distribuciju plina je koncesija za javne usluge u smislu propisa kojim se uređuju koncesije. (2) Koncesija za izgradnju distribucijskog sustava je koncesija za javne radove u smislu propisa kojim se uređuju koncesije. (3) Postupak dodjeljivanja koncesije provodi se sukladno ovome Zakonu i propisu kojim se uređuju koncesije. Područje obuhvaćeno koncesijom Članak 39. (1) Za područje ili dio područja jedinice područne (regionalne) samouprave gdje postoji distribucijski sustav predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, u ime jedinice područne (regionalne) samouprave, daje koncesiju za distribuciju plina ako je za to područje javna usluga distribucije plina prevladavajuća, odnosno javni radovi su sporedni uz glavni predmet ugovora. (2) Za područje ili dio područja jedinice područne (regionalne) samouprave gdje ne postoji distribucijski sustav, predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, u ime jedinice područne (regionalne) samouprave, daje koncesiju za izgradnju distribucijskog sustava Iz gore navedenih odredbi vidljivo je kako se energetska djelatnost distribucije plina, baš kao ni djelatnost pružanja vodnih usluga, ne obavlja kao tržišna djelatnost, već isključivo kao javna usluga od općeg interesa u korist građana i pravnih osoba, te je od izričitog interesa za Republiku Hrvatsku. Vezano za sporni članak 37. Zakona o cestama, odnosno problem nezakonitih državnih potpora Ustavni sud u svojoj Odluci (Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3024/2022 i dr. od 20. prosinca 2022. godine (Narodne novine, br. 4/23) navodi: „ Ustavni sud ne nalazi da bi navedeno upućivalo na zaključak kako se oslobođenje od plaćanja naknade za neki od oblika korištenja cestovnog zemljišta uvijek i neizostavno mora smatrati nezakonitom državnom potporom. Naprotiv, razvidno je da o nezakonitoj državnoj potpori može biti govora samo onda kada bi se oslobođenje odnosilo na subjekte koji kao poduzetnici na tržištu obavljaju gospodarsku djelatnost u komercijalne svrhe. Naime, po naravi stvari jedino tada i postoji tržišno natjecanje, a time i mogućnost narušavanja tržišnog natjecanja davanjem povlastice korisnicima državne potpore odnosno diskriminiranjem onih koji to nisu“. Stoga smatramo da budući djelatnost distribucije plina nije tržišna djelatnost, već regulirana, nema nikakvog opravdanja da se zbog plaćanja Naknade za korištenje cestovnog zemljišta povećavaju troškovi poslovanja energetskim subjektima koji obavljaju djelatnost distribucije plina baš kao i u slučaju vodnih usluga. U suprotnom kao rezultat plaćanja Naknade za korištenje cestovnog zemljišta Hrvatska energetska regulatorna agencija morati će ove novouvedene troškove priznati operatorima distribucijskih sustava kao opravdani trošak poslovanja, te im podići tarife za distribuciju plina, što će u konačnosti rezultirati povećanjem cijene plina svim građanima i gospodarskim subjektima priključenim na plinski distribucijski sustav u RH. Nije prihvaćen Ne prihvaća se.
16 Hrvatske autoceste d.o.o. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE UČINKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Predlaže se dopuna prijedloga izmjena Zakona o cestama na način da se Zakonom propiše da se za građenje, rekonstrukciju i održavanje javnih cesta ne plaća komunalna naknada, prema obrazloženju kako slijedi. Člankom 42. stavak 4. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 04/23) propisano je da se u slučaju građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta ne plaća komunalni doprinos. Uzimajući u obzir zakonsko određenje javne ceste i suštinu instituta komunalne naknade, opravdano je propisati da se u navedenom slučaju ne plaća niti komunalna naknada. Člankom 92. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18, 110/18, 32/20) propisana je obveza plaćanja komunalne naknade za stambeni prostor, poslovni prostor, garažni prostor, građevinsko zemljišta koje služi obavljanju poslovne djelatnosti i neizgrađeno građevinsko zemljište. Međutim, sukladno članku 4. Zakona o cestama prostorije građevina na cestovnom zemljištu koje služe za održavanje javne ceste, kontrolu prometa, pružanje usluga putnicima ili naplatu cestarine te samo cestovno zemljište čine sastavni dio javne ceste te sukladno članku 3. istog Zakona predstavljaju javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske, a ne poslovni prostor i građevinsko zemljište pravnih osoba koje upravljaju javnim cestama. Člankom 4. Zakona o cestama detaljno je određeno što sve čini sastavni dio javne ceste pa tako javnu cestu čine: cestovne građevine; građevine za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda; cestovno zemljište u površini na kojoj prema projektu treba izgraditi ili su izgrađene cestovne građevine; zatim građevine na cestovnom zemljištu, za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima te naplatu cestarine, predviđene projektom ceste; zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste, a najmanje jedan metar računajući od crte koja spaja krajnje točke poprečnog presjeka ceste; stabilni mjerni objekti i uređaji za nadzor vozila, priključci na javnu cestu izgrađeni na cestovnom zemljištu; prometni znakovi, uređaji za nadzor i sigurno vođenje prometa i oprema ceste; te građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša. Uzevši u obzir suštinu instituta komunalne naknade, koja je određena člankom 92. stavak 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu, ukazujemo da je naplata komunalne naknade najuočljivije neopravdana u pogledu autocesta, s obzirom na to da se prilikom gradnje autocesta izgradila sva potrebna električna i vodna infrastruktura, potrebna javna rasvjeta te prilazni putevi za autocestu. Javna cesta predmetne kategorije nije se mogla niti izgraditi niti bi mogla postojati i održavati se oslanjajući se na infrastrukturu jedinice lokalne samouprave. Jedinice lokalne samouprave utvrđuju obvezu plaćanja komunalne naknade za pravne osobe koje upravljaju javnim cestama za prostorije građevina na cestovnom zemljištu koje služe za održavanje javne ceste, kontrolu prometa, pružanje usluga putnicima ili naplatu cestarine te za cestovno zemljište, koji sukladno članku 4. Zakona o cestama čine sastavni dio javne ceste, a sukladno članku 3. istog Zakona predstavljaju javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske, a ne poslovni prostor i građevinsko zemljište pravnih osoba koje upravljaju javnim cestama. Također je zamijećeno da jedinice lokalne samouprave ne postupaju ujednačeno u pogledu naplate komunalne naknade za javne ceste, odnosno da pojedine donose rješenja kojima utvrđuju obvezu upravitelja javne ceste da plati komunalnu naknadu za prostorije i zemljište koji čine sastavni dio javne ceste, dok pojedine ne utvrđuju obvezu plaćanja komunalne naknade za takve prostore i cestovno zemljište. Slijedom iznijetog smatramo potrebnim jasno urediti pitanje obveznika plaćanja komunalne naknade i stoga se predlaže dopuna odredbe članka 42. stavak 4. Zakona o cestama na način da se iza riječi „doprinos“ dodaju riječi „ni komunalna naknada“. Prihvaćen Članak 42. stavak 4. Zakona o cestama dopunit će se u skladu sa prijedlogom.
17 HGK PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Udruženje energetike HGK predlaže u točki 2.3. nakon odlomka: "Zaključno, javni isporučitelji pružaju vodne usluge na temelju svojevrsnog pravnog i ekonomskog monopola kojim je isključena konkurencija u pružanju vodnih usluga, u kojima je korištenje tih usluga zakonska obveza tamo gdje postoji fiksna mreža (infrastruktura), a tržišni rizici pronalaženja kupaca u djelatnosti ne postoje." dodati sljedeći tekst: "Osim vodnih usluga, izgradnja i upravljanje elektroenergetskom infrastrukturom je od posebnog i strateškog interesa za Republiku Hrvatsku te je potrebno u iznimke uvrstiti i energetske infrastrukturne građevine i povezanu opremu od posebnog i/ili strateškog interesa za Republiku Hrvatsku Izgradnja i održavanje elektroenergetske infrastrukture financira se isključivo iz naknade za korištenje mreže i iz naknade za priključenje korisnika mreže na distribucijsku mrežu, a čiju visinu određuje Hrvatska energetska regulatorna agencija temeljem striktnih metodologija koje isključuju mogućnost tržišnog natjecanja i stjecanja dodatnih prihoda i dobiti. Uvođenje obveze plaćanja naknade za pravo služnosti i/ili pravo građenja kako za buduće tako i za već izgrađene elektroenergetske infrastrukturne građevine na javnim cestama, a čiji se obračun do donošenja nove odluke Ministra vrši prema postojećoj Odluci o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti (NN 87/2014), predstavlja enormni financijski udar na ograničene prihode operatora distribucijskog sustava, kojim se ugrožava sam rad i funkcioniranje cjelokupnog distribucijskog elektroenergetskog sustava. Osim navedenog, potrebno je ukazati da se Metodologijom utvrđivanja naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu novih korisnika mreže i za povećanje priključne snage postojećih korisnika mreže (NN 51/17, 31/18, 104/20) koju je donijela Hrvatska energetska regulatorna agencija na temelju ovlaštenja iz članka 33. stavka 1. Zakona o energiji (NN 120/12,14/14. 95/15, 102/15, 68/18) određuje da „Troškovi nastali u postupku stjecanja prava vlasništva ili prava građenja i/ili prava služnosti, kao i druge naknade vezane uz rješavanje imovinsko pravnih odnosa, radi izgradnje priključka građevine krajnjeg kupca na mrežu i stvaranja tehničkih uvjeta u mreži nisu sastavni dio naknade za priključenje“ te da navedene troškove „plaća krajnji kupac operatoru prijenosnog sustava i/ili operatoru distribucijskog sustava“ (čl. 9. st. 6. i 7., 21., 25., 32. st. 7.). Uvođenjem obveze plaćanja naknade za pravo služnosti i/ili pravo građenja za elektroenergetsku infrastrukturu koja je ili će biti izgrađena na javnoj cesti, operator distribucijskog sustava bit će u obvezi trošak naknade ubuduće plaćati svake godine, sve dok infrastruktura postoji. S druge strane navedeni trošak operator distribucijskog sustava neće biti u mogućnosti naplatiti (prefakturirati) korisniku mreže sukladno obvezi iz članaka 9. st. 6. i 7., 21., 25., 32. st. 7. navedene Metodologije jer od budućeg kupca može naplatiti samo troškove stjecanja prava vlasništva ili prava građenja i/ili prava služnosti koji su nastali do trenutka njegovog priključenja na mrežu, u jednokratnom iznosu. Nadalje, operator distribucijskog sustava bit će u obvezi platiti naknadu za pravo služnosti i/ili pravo građenja i u slučaju kada objekte na javnoj cesti gradi isključivo za potrebe priključenja i napajanja upravo samih javnih cesta. U tom slučaju će upravitelji ili koncesionari javne ceste platit samo jednokratni godišnji iznos naknade za osnivanje prava služnosti/građenja koji je operator distribucijskog sustava platio upravo upravitelju/koncesionaru javne ceste do trenutka njegovog priključenja na mrežu, a uplata budućih godišnjih iznosa naknada ostaje u obvezi operatora distribucijskog sustava sve dok postoji potreba za napajanjem objekta u vlasništvu/nadležnosti javne ceste." U svezi s navedenim, Udruženje energetike, dakle, predlaže da se izvrši korekcija donesenih Izmjena i dopuna Zakona o cestama na način da se i operator distribucijskog sustava izuzme od obveze plaćanja naknade za zasnivanje prava služnosti ili prava građenja na javnoj cesti, a što će biti definirano u članku 86. novim stavkom 3. čiji se tekst predlaže u nastavku: „(3) Izuzetno, za korištenje javnih cesta na temelju prava služnosti, prava građenja, prava puta ili nekog drugog sličnog prava za energetske infrastrukturne građevine i povezane opreme od posebnog i/ili strateškog interesa za Republiku Hrvatsku ne plaća se naknada za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti iz stavka 1. točke 12. ovog članka.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se.
18 HGK PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA Udruženje energetike HGK predlaže dopunu točke 3.2. tako da u cijelosti glasi: "Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama uredit će se izuzeće od obveze plaćanja naknade iz članka 86. trenutno važećeg Zakona o cestama za komunalne vodne građevine u smislu propisa o vodama i vodne građevine u vlasništvu Republike Hrvatske u skladu s uvjetom uzajamnosti, u skladu s propisima o vodama te za energetske infrastrukturne građevine i povezane opreme od posebnog i/ili strateškog interesa za Republiku Hrvatsku." Nije prihvaćen Ne prihvaća se.
19 HGK PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA Udruženje enrgetike predlaže dopunu točke 4.2. tako da u cijelosti glasi: "Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama uređuje se pitanje plaćanja naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti za korištenje javnih cesta za komunalne vodne građevine u smislu propisa o vodama i vodne građevine u vlasništvu Republike Hrvatske u skladu s uvjetom uzajamnosti, u skladu s propisima o vodama te za energetske infrastrukturne građevine i povezane opreme od posebnog i/ili strateškog interesa za Republiku Hrvatsku." Nije prihvaćen Ne prihvaća se.