Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu prijedloga Pravilnika o obvezama kreditnih institucija u svezi osiguranja depozita i postupak isplate obeštećenja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK d.d. III. POSEBNOSTI POVJERENIČKOG RAČUNA – NAČIN VOĐENJA EVIDENCIJE, UTVRĐIVANJA IDENTITETA STVARNOG VLASNIKA I PRIPADAJUĆEG IZNOSA SREDSTAVA STVARNOG VLASNIKA, Članak 4. U članku 6. Zakona o osiguranju depozita se navodi da se svi računi društva bez pravne osobnosti, nasljedničkih i suvlasničkih zajednica smatraju za potrebe ovog Zakona depozitom jednog vjerovnika kreditne institucije. Da li se mogu smatrati depozitom jednog vjerovnika kreditne institucije sredstva na računima zajedničkih pričuva stambenih zgrada, računima za koje banka nema OIB tj. nije utvrđen stvarni vlasnik sredstava, računi stečajne mase i slični slučajevi gdje je vlasnik sredstava više osoba nepoznatog identiteta? Primljeno na znanje Ako kreditna institucija nije u mogućnosti utvrditi identitet stvarnih vlasnika i pripadajući iznos depozita stvarnih vlasnika povjereničkih računa iz članka 2. Prijedloga Pravilnika smatrat će se kako nisu ispunjeni uvjeti za isplatu obeštećenja temeljem članka 6. stavka 3. Zakona o osiguranju depozita (NN, broj 82/2015). Takvi računi se tada smatraju računima bez prave osobnosti (članak 6. stavak 4. Zakona o osiguranju depozita (NN, broj 82/2015)) odnosno sredstva na tom računu smatraju se kao sredstva jednog vjerovnika kreditne institucije.
2 ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK d.d. III. POSEBNOSTI POVJERENIČKOG RAČUNA – NAČIN VOĐENJA EVIDENCIJE, UTVRĐIVANJA IDENTITETA STVARNOG VLASNIKA I PRIPADAJUĆEG IZNOSA SREDSTAVA STVARNOG VLASNIKA, Članak 3. U članku 3 se navodi da je kreditna institucija dužna prikupljati i voditi podatke o identitetu svakog pojedinog stvarnog vlasnika povjereničkog računa i pripadajućem iznosu depozita svakog pojedinog stvarnog vlasnika povjereničkog računa. Pitanje je što se smatra povjereničkim računom? Da li je povjerenički račun escrow račun, da li se depoziti koji se vode na ime investicijskih društava, a za račun drugih osoba smatraju povjereničkim računima i koji drugi računi se mogu smatrati povjereničkim računom? Primljeno na znanje Povjerenički račun je sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o osiguranju depozita (NN, broj 82/2015) račun koji deponent vodi u svoje ime, a za račun drugoga.
3 HRVATSKA UDRUGA BANAKA PRAVILNIK O OBVEZAMA KREDITNIH INSTITUCIJA U SVEZI OSIGURANJA DEPOZITA I POSTUPAK ISPLATE OBEŠTEĆENJA Čl. 2. st. 1. Pravilnika je definiran obuhvat “javnopravnih tijela” čiji depoziti nisu obuhvaćeni sustavom osiguranja. Prema toj odredbi Pravilnika javnopravnim tijelima čije se depoziti ne smatraju prihvatljivim se smatraju poslovni subjekti koji su od strane Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske razvrstani prema Sektorskoj klasifikaciji institucionalnih jedinica u sljedeće sektore: 1.središnja država, 2.regionalna i lokalna država i 3.fondovi socijalne sigurnosti. Zakonom o osiguranju depozita (“Zakon”) nije predviđeno da se javnopravna tijela za potrebe primjena Zakona mogu propisati i definirati podzakonskim aktom. Kada bi se javnopravna tijela za potrebe primjene Zakona i definirala podzakonskim aktom (unatoč tome što Zakon nadležnom ministru financija ne daje takvo ovlaštenje), njihov obuhvat mora biti identičan obuhvatu tijela koja se smatraju javnopravnim tijelima u skladu s propisima koji uređuju sustav državne uprave (Zakon o sustavu državne uprave). Međutim, predviđeni obuhvat javnopravnih tijela iz čl. 2.st.1. Pravilnika je bitno uži od obuhvata javnopravnih tijela po Zakonu o sustavu državne uprave. Prema čl. 2. Zakona o sustavu državne uprave, poslovi državne uprave se mogu posebnim zakonom povjeriti pravnim osobama koje na temelju zakona imaju javne ovlasti. Prema čl. 1. Zakona o općem upravnom postupku javnopravna tijela čine tijela državne uprave i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima. S obzirom na navedenu zakonsku mogućnost, većim brojem posebnih zakona (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakonom o znanosti i visokom obrazovanju, Zakon o socijalnoj skrbi, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, itd.) je propisano da se pojedine djelatnosti obavljaju kao javna služba, odnosno da imaju javni karakter. Pravne osobe koje obavljaju navedene djelatnosti primijenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku, pa samim time imaju položaj javnopravnih tijela. Ograničavanjem kruga javnopravnih tijela isključivo na središnju državu, regionalnu i lokalnu državu i fondove socijalne sigurnosti, u skladu sa sektorskom klasifikacijom DSZ-a, sustavom osiguranja depozita bi neosnovano te protivno odredbama Zakona i Direktive 2014/49 bili obuhvaćeni i depoziti drugih javnopravnih tijela koji ne potpadaju pod neku od kategorija javnopravnih tijela iz čl. 2. st. 1. Pravilnika. To se primarno odnosi na pravne i fiizčke osobe s javnim ovlastima koje prema DSZ-ovoj sektorskoj klasifikaciji ne potpadaju u neki od gore navedenih sektora. Čl. 3. Pravilnika propisuje obvezu kreditne institucije da u svom registru računa vodi analitiku povjereničkih računa. Registar računa vodi FINA za sve račune i depozite u svim kreditnim institucijama u RH pa se u ovom slučaju može raditi samo o internoj evidenciji kreditne institucije kod koje je otvoren određeni povjerenički račun. Čl. 6. Pravilnika je predviđeno da se podaci o stvarnim vlasnicima sredstava na povjereničkom računu pribavljaju od povjerenika prilikom podnošenja zahtjeva za otvaranje računa. Pravilnikom nije regulirano na koji način i u kojem obliku kreditna institucija mora dobiti od povjernika podatke o stvarnom vlasniku/ stvarnim vlasnicima sredstava i njima pripadajućim sredstvima. Pravilnik također ne uzima u obzir činjenicu da se stvarni vlasnici sredstava na povjereničkom računu i iznos sredstava koji pripada svakom pojedinom stvarnom vlasniku mogu mijenjati. Npr. u slučaju posebnog račun za uplatu zajedničke pričuve, stvarni vlasnici sredstava na računu su svakodobni suvlasnici zgrade, a ne osobe koje su bile suvlasnici zgrade u trenutku otvaranja tog računa, a čije je vlasništvo potom prestalo. Pravilnik, međutim, uopće ne predviđa kako će kreditna institucija, nakon otvaranja računa, pratiti promjene stvarnih vlasnika sredstava kao i promjene iznosa sredstava koji pripadaju pojedinom stvarnom vlasniku. Ako bi se željela osigurati dosljedna primjena pravila prema kojem pravo na obeštećenje ostvaruje stvarni vlasnik sredstava na povjereničkom računu, stambeni upravitelji i druge osobe koje otvaraju povjereničke račune bi morali redovito obavještavati kreditnu instituciju- depozitara o svim promjenama stvarnih vlasnika i iznosu sredstava koji pripada pojedinom stvarnom vlasniku. Analitika koju kreditna institucija- depozitar dobije od povjerenika bi morala biti mjerodavna za kreditnu instituciju, tako da ona ne može odgovarati za točnost i potpunost podataka koje dobije od povjerenika. S obzirom na brojnost povjereničkih računa (primarno računa za uplatu zajedničke pričuve), iznimno velik broj stvarnih vlasnika čija se sredstva nalaze na povjereničkim računima, relativno malom iznosu sredstava koji pripada svakom pojedinom stvarnom vlasniku te činjenicu da niti pojedini povjerenici (posebno stambeni upravitelji) ne raspolažu niti uopće mogu raspolagati vjerodostojnom analitikom sredstava na povjereničkim računima, smatramo da se ovom odredbom kreditnim institucijama nameću obveze koje su nesrazmjerne koristima koje bi se njome ostvarile. Evidentno je da mogućnost kreditnih institucija da vode analitiku stvarnih vlasnika i sredstava na povjereničkom računu izravno ovisi o osposbljenosti pojedinih povjerenika da vode takvu evidenciju i istu pravodobno dostavljaju kreditnim institucijama. Međutim, stambeni upravitelji u svojim poslovnim knjigama vode samo evidenciju naplaćene i nepodmirene zajedničke pričuve koju duguju pojedini suvlasnici, dok ne vode niti uopće mogu voditi analitiku pripadnosti sredstava koja se nalaze na računu po pojedinim suvlasnicima, s obzirom da se sredstvima na tom računu redovito raspolaže te se stanje na njemu svakodnevno mijenja. S time u vezi ostaje nejasno na koji način bi se kreditne institucije uskladile s obvezom vođenja analitike povjereničkih računa do 1.3.2016. g., kako je to propisano čl. 17. st. 5. Pravilnika, s obzirom da kreditne institucije trenutačno ne raspolažu takvim podacima a vrlo je upitno hoće li ih moći dobiti od povjernika, hoće li tako dobiveni podaci biti vjerodostojni i hoće li odgovarati stanju na povjereničkom računu. Dodatno, prema Zakonu je jedina posljedica nevođenja analitike povjereničkog računa ta da se takvi računi smatraju računima bez pravne osobnosti (čl. 6. st. 4.) pa stoga Pravilnik kao podzakonski akt ne može kreditnim institucijama nametati obvezu koju ne predviđa Zakon. U Prilogu 1 je prema potrebi potrebno predvidjeti trajnu blokadu depozita klijenata investicijskih društava i društava za upravljanje investicijskim fondovima, a ne samo financijskih institucija, sukladno čl. 5. Zakona prema kojem nisu prihvatljivi depoziti klijenata investicijskog društva, klijenata kreditne institucije za koje dotična kreditna institucija pruža određene investicijske usluge te klijenata društva za upravljanje investicijskim fondovima kada dotično društvo pruža investicijske usluge, a koje su uključene u sustav zaštite ulagatelja u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala. U pogledu dokumentacije koju kreditna institucija treba dostaviti DAB-u za potrebe isplate obeštećenja, ističemo da se založno pravo na depozitu u praksi najčešće zasniva ugovorom o garantnom depozitu a samo u rijetkim slučajevima posebnim ugovorom o založnom pravu na depozitu. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga Pravilnika o obvezama kreditne institucije u svezi osiguranja depozita i postupak isplate obeštećenja (dalje: Prijedlog Pravilnika) nastoji se jednoznačno definirati što podrazumijevaju javnopravna tijela u smislu Zakona o osiguranju depozita (NN, broj 82/2015), ali i Direktive 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (dalje: Direktiva 2014/49/EU). Naime, Direktiva 2014/49/EU propisuje koji depoziti se ne smatraju prihvatljivim za isplatu obeštećenja, a to su i depoziti tijela javne vlasti (članak 5. stavak 1. točka j) Direktive 2014/49/EU). Zakonom o osiguranju depozita (NN, broj 82/2015) navedeno je preneseno u člank 5. stavk 3. točku 9. kao depoziti javnopravnih tijela. Pojam „javnopravna tijela“ koji se koristi u Zakonu o osiguranju depozita (NN, broj 82/2015) potrebno je promatrati u svjetlu Direktive 2014/49/EU i tumačenju Europske komisije prema kojem se pojam „tijela javne vlasti“ odnosi na tijela javne vlasti koja imaju fiskalnu kompetenciju da neposredno prikupljaju poreze, odnosno doprinose. Propisanom podjelom javnopravnih tijela na središnju državu, lokalne jedinice (odnosno gradove, općine i županije) i fondove socijalne sigurnosti nastoji se sistematizirati i jednoznačno odrediti opseg javnopravnih tijela u smislu Zakona o osiguranju depozita (NN, broj 82/2015), Direktive 2014/49/EU i ovog Prijedloga Pravilnika. Što se tiče analitike povjereničkih računa i pribavljanje informacija od povjerenika - namjera zakonodavca je da se poboljša evidencija na povjereničkim računima, a za to je potrebna bolja koordinacija kreditne institucije i povjerenika. Prijedlogom Pravilnika je propisano što se očekuje od kreditne institucije po pitanju povjereničkih računa, a na kreditnoj instituciji je na koji način će voditi takve registre - internu evidenciju, odnosno kako će „upozoriti“ povjerenike da vode evidenciju odnosno ažuriraju evidencije podataka o stvarnom vlasniku i njima pripadajućim sredstvima. Važno je istaknuti da je identitet stvarnog vlasnika i iznos koji mu pripada potrebno znati prije dana nastupa osiguranog slučaja iz članka 3. točke 7. Zakona o osiguranju depozita (NN, broj 82/2015), a sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o osiguranju depozita (NN, broj 82/2015).