Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 MARIO DEDIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani pozdravljam izmjene Zakona o socijalnoj skrbi pogotovo kada je rijeć o institutu zabilježbe koji se sada u potpunosti ukida ,i institut povrata isplaćenih sredstava koji se takoder ukida.No medutim imamo problem vezano za priznavanje ZMN gdje centri za socijalnu skrb prema članku 24 starog zakona ukidaju ZMN,odnosno ne priznaju starijim osobama od 63g, iz razloga sto sa korisnikom živi sin ili kćer gdje je dužnost djece da vode računa o svojim roditeljima.Medutim nitko se nije zapitao da djeca u RH rade za minimalnu plaću koja iznosi 560e neto i gdje zaista nije dovoljno za podmirenje svih životnih potreba pa stoga molim ministartsvo da preispita članak 24 priznavanje prava na ZMN i da se bez obzira što korisnik ima člana obitelji koji svakako pomaže da se njegovom roditelju starosti od napunjenih 60 god ipak prizna pravo na ZMN dali u istom iznosu ili u smanjenom iznosu,jer smatram da je taj članak diskriminirajući jer stariji ljudi moraju u RH imati makar neka zajamčena prava i ima bar neka primanja ,naravno uz obavezu udržavanja od strane djece.Stoga se nadam da ce ministartsvo prihvatiti prijedlog i ublažiti uvjete kod priznavanje ZMN jer zasad ima puno starijih osoba koje nemaju pravo na ZMN zbog toga sto djeca zive sa njima što je nesto sto treba biti dobro a ne loše,i treća stavka sto jos nemaju pravo na nacionalnu mirovinu s poštovanjem. Nije prihvaćen Odredba na koju se odnosi komentar nije predmet izmjena i dopune koje su obuhvaćene ovim Nacrtom prijedloga zakona.
2 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Sukladno članku 11. Zakona o pravobranitelju za djecu preporučamo uvažavanje slijedećih prijedloga vezanih za Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona u vezi kojeg je eSavjetovanje otvoreno do 26. svibnja 2023. godine. Ujedno, ponavljamo mišljenja i preporuke u vezi pojedinih članaka važećeg Zakona o socijalnoj skrbi: Članak 22. važećeg Zakona o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22) Naknade u sustavu socijalne skrbi trebaju biti pomoć kućanstvima i djeci u kućanstvima koja nemaju sredstava za život. Budući da njihovi iznosi ne pokrivaju potrebe kućanstava potrebno je povećati ih kako bi ispunjavale svoju svrhu i pomogle djeci u ostvarenju životnog standarda kakvog jamči Konvencija o pravima djeteta. Članak 44. važećeg Zakona o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22) Članak ne predviđa pravo na naknadu za osobne potrebe za dijete predškolske dobi kojem se priznaje pravo na uslugu smještaja. Iako smo već ukazivali na potrebu da se ovo pravo prizna svoj djeci bez obzira na dob ukoliko se radi o djeci kojoj se priznaje pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, naš prijedlog nije uvažen s objašnjenjem da su djeci predškolske dobi zadovoljene sve potrebe u okviru usluge smještaja ili organiziranog stanovanja. Prema našim saznanjima navedeno predstavlja problem jer si djeca predškolske dobi nisu u mogućnosti bez naknade za osobne potrebe kupiti ono za čime imaju želju ili potrebu, ponekad je to igračka, ponekad sladoled ili nešto drugo. Stoga predlažemo propisivanje prava na naknadu za osobne potrebe i za dijete predškolske dobi kojem se priznaje pravo na uslugu smještaja. U eSavjetovanju o Nacrtu Prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi otvorenog do 3. studenoga 2021. godine predložili smo da se u stavku 1. odredbe o pravu na naknadu za osobne potrebe terminološki promijeni opis korisnika iz „učenika osnovne i srednje škole“ u „dijete osnovnoškolske i srednjoškolske dobi“ kako se pravo ne bi ograničilo samo na djecu koja se nalaze u sustavu obrazovanja. Iako je u eSavjetovanju odgovoreno da se naš komentar uz 1. stavak prihvaća, u važećem Zakonu o socijalnoj skrbi je ipak termin “djetetu polazniku osnovne škole“ i „djetetu polazniku srednje škole“. Ponavljamo stoga prijedloga da se koristi termin „dijete osnovnoškolske i srednjoškolske dobi“. Naime, postoji primjerice mogućnost da dijete ne bude upisano npr. u prvi razred srednje škole već pauzira školovanje na jednu godinu kako bi se naviknulo na novonastale teškoće (npr. gubitak vida) te u toj godini dana koristi uslugu smještaja radi provođenja programa psihosocijalne rehabilitacije zbog oštećenja vida. Članak 261. važećeg Zakona o socijalnoj skrbi („Zapreke za rad u djelatnosti socijalne skrbi“) Radi zaštite sigurnosti djece u sustavu socijalne skrbi ponavljamo raniji prijedlog koji se odnosi na zapreke za obavljanje poslova socijalne skrbi. Zapreke za obavljanje djelatnosti trebaju uključivati vođenje postupka ili pravomoćnu osudu za kazneno djelo iz čl. 13. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, uključujući i kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179a, te prekršajno djelo za nasilničko ponašanje, obiteljsko nasilje ili seksualno uznemiravanje prema odredbama posebnog zakona kojim se uređuje područje ravnopravnosti spolova i zaštite od diskriminacije. Zapreka za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi također treba biti izrečena sigurnosna ili zaštitna mjera, prethodni prestanak radnog odnosa zbog nezakonitog i/ili neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece ili izrečena mjera obiteljskopravne zaštite oduzimanja prava na stanovanje s djetetom ili lišenja roditeljske skrbi. Ponavljamo i pojašnjenje koje smo dostavili u eSavjetovanju o Nacrtu Prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi otvorenog do 3. studenoga 2021. godine. Naime, kako bi se osiguralo da osobe koje u sustavu socijalne skrbi dolaze u kontakt s djecom i drugim ranjivim skupinama potrebno je detaljnije propisati uvjete koje moraju ispunjavati te način i dinamiku provjeravanja ispunjavanja ovih uvjeta. Sustav socijalne skrbi trebao bi imati nultu stopu tolerancije na nasilje i neprimjereno ponašanje te uspostavljen sustav licenciranja koji bi samoregulacijom osigurao da se iz njega eliminiraju osobe koje ugrožavaju djecu. Uvođenjem sustava licenciranja osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi osiguralo bi se periodično provjeravanje prikladnosti osobe za rad i kontakt s djecom. Izdavanje licencije treba uvjetovati prethodnom neosuđivanošću za određena kaznena i prekršajna djela, pa i u slučaju nastupa rehabilitacije, kako bi se osiguralo da osobe koje su počinitelji kaznenih i prekršajnih djela počinjenje kojih dovodi u pitanje njihov integritet za rad s djecom ne dolaze u kontakt s djecom. Naime, nastupom rehabilitacije, kad više nije moguća provjera kriminalne prošlosti, otvara se mogućnost da se počinitelj spolnog delikta na štetu djeteta zaposli u ustanovi socijalne skrbi te dođe u kontakt s djecom. Izdavanje licencije za rad, uz provjeru stručnih kompetencija i zdravstvenih (psihofizičkih) sposobnosti za rad s djecom, trebalo bi uvjetovati i provjerom prethodne osuđivanosti osoba na godišnjoj razini te uz redoviti postupak obnove licencije trebalo bi propisati i izvanredne postupke oduzimanje licencije osobama koje svojim ponašanjem ugrožavaju prava djece, neovisno o vođenju kaznenog ili prekršajnog postupka. Nažalost svjedočimo praksi da se neka kaznena i prekršajna djela ne procesuiraju, primjerice kazneno djelo seksualnog uznemiravanja, iako nije otklonjena sumnja na njihovo počinjenje pa samo vezivanje zapreka na provjeru u kaznenoj ili prekršajnoj evidenciji nije dostatno za zaštitu djece. Iz prethodno navedenih razloga predlažemo da se zakonom propiše i obveza svake ustanove socijalne skrbi koja pruža usluge koje se odnose na djecu donošenja propisa o zaštiti djece tzv. child protection policy kojima bi se osigurala zaštita djece. Na ovaj način riješio bi se i problem provjere stranih državljana koji dolaze u kontakt s djecom kao volonteri ili vanjski suradnici ustanova socijalne skrbi budući da se oni ne evidentiraju u Kaznenoj evidenciji Ministarstva pravosuđa i uprave, osim ako su kazneno djelo počinili na teritoriju RH. Provjera ispunjavanja zakonskih uvjeta za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi u takvim slučajevima trebala bi obuhvaćati pribavljanje potvrde iz kaznene evidencije države čiji su državljani, o čemu nemamo informacije da se u praksi primjenjuje. Neke države, poput Velike Britanije, zahtijevaju tzv. International Child Protection Certificate bez kojeg nije moguće volontiranje ili dobrovoljni rad s djecom, dok je u RH provjera za strane državljane upitna pa predlažemo da se i ovi slučajevi zakonski reguliraju. Djelomično prihvaćen Komentar je primljen na znanje i dodatno će se razmotriti u postupku cjelovite analize socijalnih naknada u pripremi izmjena Zakona o socijalnoj skrbi radi funkcionalnog objedinjavanja socijalnih naknada koje je prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti planirano u 2024. godini Prijedlog se djelomično prihvaća te je u prihvaćenom dijelu terminološkog unesen u Nacrt. Komentar je primljen na znanje.
3 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Sukladno Zakonu o pučkom pravobranitelju (NN, br. 76/12) upućujemo Vam mišljenje na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona (dalje u tekstu: Nacrt prijedloga), koji je u javnom savjetovanju do 26. svibnja 2023. godine. Kao opunomoćenica Hrvatskoga sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava i kao središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije, pozdravljamo upućivanje u proceduru donošenja ovaj Nacrt prijedloga, posebno zbog toga što se njime uvode određene izmjene Zakona o socijalnoj skrbi (NN br. 18/22, 46/22, 119/22, dalje u tekstu: ZSS) koje je predlagala i pučka pravobraniteljica. Radi se o uklanjanju instituta zabilježbe tražbine koja se do sada vršila na nekretninama u vlasništvu odraslog korisnika prava na zajamčenu minimalnu naknadu te uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama. Pučka pravobraniteljica prikupila je informacije koje su potvrdile da je uvođenje zabilježbe tražbine kako je ovaj institut propisan aktualnim ZSS-om, imalo snažni negativni učinak na (potencijalne) korisnike zajamčene minimalne naknade (dalje u tekstu: ZMN) te da je najmanje 530 korisnika odustalo od primanja ove naknade jer nisu željeli da se izvrši upis zabilježbe tražbine na njihovu jedinu nekretninu. Zbog toga smo predlagali da se ovaj institut adekvatnije regulira, odnosno kao što je bio reguliran ranijim Zakonom o socijalnoj skrbi (NN br. 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 98/19, 64/20 i 138/20), dalje u tekstu „stari“ ZSS). Prema ovom Nacrtu prijedloga zabilježba tražbine se u potpunosti uklanja, što je još adekvatniji pristup, a uklanja se i obveza povrata isplaćenih iznosa na ime prava na ZMN, što je također vrlo pozitivno. Uz ovu pozitivnu izmjenu, aktualne izmjene i dopune ZSS-a vidimo kao priliku da se sustav dodatno unaprijedi te stoga u nastavku iznosimo mišljenje i preporuke u vezi pojedinih članaka, od kojih smo neke već isticali tijekom prošlog savjetovanja te u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu. Mišljenje uz članak 26. Zakona o socijalnoj skrbi (NN br. 18/22, 46/22, 119/22) Članak 26. stavak 1. Predlaže se dodati novi stavak 7. koji glasi: 7. osobu koja je privremeno nesposobna za rad zbog svog zdravstvenog stanja. Obrazloženje Smatramo da su ove izmjene i dopune prilika da se bolje regulira obveza rada za opće dobro bez naknade. Naime, zdravstveno stanje zbog kojeg je korisnik privremeno nesposoban za rad trenutno nije navedeno u članku 26. ZSS-a među okolnostima temeljem kojih se korisnik može osloboditi ove obveze. Drugim riječima, korisnik koji je zbog bolesti privremeno nesposoban za rad ne može se izuzeti od obveze rada za opće dobro te će mu, neovisno o zdravstvenom stanju, ZMN biti ukinut. Trenutni propust da među osnovama za oslobođenje od obveze rada za opće dobro bude prepoznato i zdravstveno stanje zbog kojeg je korisnik privremeno nesposoban za rad, dovodi do neizravne diskriminacije na temelju zdravstvenog stanja svih onih korisnika ZMN-a koji su u trenutku primanja poziva na rad za opće dobro bez naknade privremeno nesposobni za rad zbog bolesti i ne mogu mu se odazvati. U Republici Hrvatskoj diskriminacija je zabranjena Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN, br. 85/08, 112/12) u svim područjima života na temelju 17 diskriminacijskih osnova, a među kojima je i zdravstveno stanje. Stoga preporučujemo da se među okolnostima temeljem kojih se korisnici ZMN-a izuzimaju od obveze rada za opće dobro navede i zdravstveno stanje korisnika koje ga/ju čini privremeno nesposobnim za rad, odnosno predlažemo izmjenu članka 26. ZSS-a. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Redefiniranjem instituta zabilježbe u sustavu socijalne skrbi napuštena je obveza povrata isplaćenih iznosa na ime prava na zajamčenu minimalnu naknadu te brisana odredba upisa zabilježbe čime se olakšava priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, kao osnovnu socijalnu naknadu kao i na prava na uslugu smješta i organizirano stanovanje. Komentar je primljen na znanje i dodatno će se razmotriti u postupku cjelovite analize socijalnih naknada u pripremi izmjena Zakona o socijalnoj skrbi radi funkcionalnog objedinjavanja socijalnih naknada koje je prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti planirano u 2024. godini
4 Valentina Špoljar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Svim roditeljma njegovateljima isto povećanje.Zašto raditi razlike,kada i osobe koje su uključene u neke ustanove i na 4h ovisne su o pomoći roditelja(hranjenje,presvlačenje,..). Status neka svima bude jednak,jer sa tim novcima koje roditelji njeg. dobivaju teško se može preživjeti,a kamoli živjeti. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
5 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je razmotrila Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom Zakona (dalje u tekstu: Nacrt prijedloga) koji se nalazi u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću te u nastavku dostavlja svoje mišljenje. Pravobraniteljica ponovno dostavlja primjedbu, a koju je već dostavila i u postupku javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi u studenom 2021. (i koja tada nije bila prihvaćena), a vezano uz priznavanje statusa njegovatelja i svim ostalim kategorijama osoba koje skrbe o članovima/icama svoje obitelji, kao što su „djeca koja skrbe o svojim roditeljima koji su nemoćne osobe starije životne dobi“. S tim u vezi, navodim cjeloviti tekst predmetne primjedbe na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom Zakona, koji postupak je u tijeku. Pravobraniteljica iznosi svoje primjedbe i vezano uz status njegovatelja. Naime odredbama čl.62. i čl. 63. važećeg Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 18/22, 46/22, 119/22) navodi se kome se priznaje status njegovatelja i roditelja njegovatelja. Međutim Pravobraniteljica smatra kako su sve ostale kategorije osoba koje skrbe o članovima/cama svoje obitelji, kao što su „djeca koja skrbe o svojim roditeljima koji su nemoćne osobe starije životne dobi“ – na određeni način zakinuti/e odnosno stavljeni/e u nepovoljniji položaj u odnosu na kategorije osoba obuhvaćene u čl.62. i čl.63. važećeg Zakona (koje također skrbe o članovima/icama svoje obitelji, ali im se priznaje status njegovatelja) i to temeljem obiteljskog statusa, a što se očituje upravo u njihovoj nemogućnosti ostvarivanja statusa njegovatelja. U kontekstu navedenog, svakako treba spomenuti i prepreke sa kojima se suočavaju srodnici koji skrbe o članovima/icama svoje obitelji (uključujući i djecu koja se skrbe o svojim starijim i nemoćnim roditeljima) i to u vidu usklađivanja obiteljskog i poslovnog života te obveza pri čemu Pravobraniteljica naglašava i rodni segment ove problematike. Naime u kontekstu navedenog Pravobraniteljica smatra značajnijim spomenuti kako je tijekom 2017. godine objavila publikaciju o istraživanju „Utjecaj rodne podjele obiteljskih obaveza i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena“ koje je u 2016. godini provela doc.dr.sc. Ksenija Klasnić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u okviru EU-projekta „Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života“, čija nositeljica je bila Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Prema rezultatima navedenog istraživanja, od 600 ispitanih žena, njih 20% (121 žena) odgovorilo je da u njihovoj obitelji postoji barem jedna starija i/ili nemoćna, teško bolesna osoba o kojoj treba skrbiti. Tim su ženama postavljena dodatna pitanja o skrbi za te osobe, a rezultati istraživanja ukazuju kako je briga i skrb za starije i nemoćne ili teško bolesne članove obitelji (pored brige za djecu) također većinom ženski posao. Naime, 27% žena odgovorilo je da takve poslove uvijek ili gotovo uvijek rade one, a 16% da češće rade one nego njihov partner. Nešto manje od trećine žena (31%) navelo je da ona i partner podjednako dijele takve poslove, dok je samo 4% žena koje su rekle da se tim poslovima češće ili uvijek posvećuje njihov partner. Dodatno, 20% žena navelo je da takve poslove ne rade ni one ni njihovi partneri, pri čemu je vjerojatno riječ o dobivanju institucionalne pomoći za osobe kojima je potrebna skrb. Navedenim istraživanjem utvrđeno je da žene obično provode između 4 i 14 sati tjedno obavljajući poslove skrbi i brige za starije ili nemoćne članove obitelji (medijan vrijednost je 6 sati), dok njihovi partneri nešto manje, između 2 i 10 sati tjedno (medijan vrijednost iznosi 5 sati). Iako ova razlika u broju sati tjedno između žena i njihovih partnera nije velika, ona je ipak statistički značajna, što znači da i u populaciji zaposlene žene provode više sati tjedno brinući za starije i nemoćne članove obitelji od svojih partnera. Rezultati istraživanja ukazuju i kako pitanje vezano za mentalni rad, odnosno vođenje brige o tome da takvi poslovi budu obavljeni, pokazuje da i to većinom pada na žene (21% žena je odgovorilo da isključivo one brinu o tome, a 21,5% da većinom brinu one, a manjim dijelom njihov partner), dok u nešto više od jedne trećine veza (35,5%) partneri zajednički brinu o tome da poslovi vezani za brigu i skrb o starijim i/ili nemoćnim, teško bolesnim članovima obitelji budu obavljeni. U 17% veza ni žena ni partner ne vode računa o takvim poslovima, već o tome većinom brine netko treći. Broj veza u kojima partner obavlja većinu ili sav mentalni rad o tome da bi takvi poslovi bili obavljeni je vrlo malo, oko 5%. Stoga Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova smatra kako bi se u Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom Zakona svakako trebao omogućiti status njegovatelja i svim ostalim kategorijama osoba koje skrbe o članovima/icama svoje obitelji, kao što su djeca koja skrbe o svojim roditeljima koji su nemoćne osobe starije životne dobi. Primljeno na znanje Važećom odredbom članka 63. stavak 3. propisano je da se status njegovatelja priznaje osobi po izboru osobe s invaliditetom uz njezinu suglasnost, odnosno suglasnost njegovog zakonskog zastupnika, koja živi u zajedničkom kućanstvu s osobom s invaliditetom. Ovim Nacrtom prijedloga odredba članka 63. se dodatno uređuje i širi se krug osoba kojima može biti priznat status roditelja njegovatelja odnosno njegovatelja u odnosu na dijete s teškoćama u razvoju koje se njeguje.
6 Siniša Bosanac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Kvaliteta zakona ali i zakonskih izmjena očituje se u činjenici da je ovo već trća izmjena zakona u godinu dana od donošenja. Radi li se o nesposobnosti odgovornih ljudi u ministarstvu da s donošenjem zakona cjelovito rješavaju probleme u domeni socijalne skrbi? Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
7 Andreja Bezjak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Zašto roditeljima njegovateljima iz prve skupine ide povečanje samo 1000 a ne 1500 kao ostalima??Zato jer su djeca uključena negdje ili polaze školu4h??Jel ste vi svjesni situacije na terenu i da sve škole nemaju uvjete da im se ostave djeca na 4h i da neki roditelji njegovatelji poput mene su uz tu djecu i ta 4h i hrane i presvlače same svoju djecu i nemaju ni tih 4h ..nit za otiči kod dr.il obaviti išta...o takvima nema evidencije ni u min.školstva ni socijale...Ovim prijedlogom zakona vi nas prisiljavate ako želimo koliko toliko pristojno preživit mj..da svoju djecu ispišemo iz škola i boravaka i snalazimo se sami zbog 1000kn razlike...Vama ta razlika možda ne predstavlja ništa ali nama ovisi o egzistenciji... Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
8 Centar za mirovne studije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani, Pozdravljamo brisanje instituta zabilježbe (čl. 292. i 293.) iz Konačnog prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi te se nadamo da će taj institut jednom zauvijek postati relikt prošlosti, napose i zbog činjenice da Republika Hrvatska putem odredbi iz Poglavlja XI. Povrat isplaćenih iznosa i naknada štete ima adekvatnih alternativnih načina naknade štete ako je u pojedinim slučajevima došlo do iste. No, apeliramo da je također potrebno brisati mjeru rada za opće dobro bez naknade iz zakona jer je ona upitno ustavna i zakonita, a u tom kontekstu podsjećamo i na zabranu prisilnog ili obveznog rada kojeg Konvencija o prisilnom ili obveznom radu (NN 5/2000-51) u čl. 2. definira kao "svaki rad ili uslugu koji se od neke osobe zahtijeva pod prijetnjom bilo kakve kazne, i za koje se ta osoba nije ponudila dobrovoljno.“ Dodatno, zabrinjavajuća je niska razina definicije svrhe ove mjere te uvjeta u kojima se ona provodi. Stoga bismo rado podsjetili na potrebu da zakoni i podzakonski akti trebaju ispuniti minimalne standarde pravne sigurnosti. Naime, od građana i građanki kao savjesnih i razumnih bića na koje će se primjenjivati odredbe u čl. 36. do 38. ne može se očekivati da znaju šta je to rad za opće dobro bez naknade niti svoje ponašanje mogu prilagoditi ovoj mjeri. Uz to, mjera je zbog nedovoljne definicije potencijalno diskriminatorna jer ne uvažava činjenicu da i korisnici zajamčene minimalne naknade mogu biti privremeno radno nesposobni. Stoga u pojedinim slučajevima mjera tj. sankcije koje se vežu uz nju mogu predstavljati diskriminaciju na osnovu imovnog stanja te na osnovu zdravstvenog stanja. Također, postoje velike nejasnoće glede uvjeta osiguranja korisnika_ca koji_e sudjeluju u mjeri budući da se vrsta i obuhvat osiguranja razlikuju od JL(R)S do JL(R)S. Sve u svemu, smatramo neophodnim brisati ovu mjeru iz zakona i time osigurati poštivanje ustavne definicije Republike Hrvatske kao socijalne države. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje. Komentar je primljen na znanje i dodatno će se razmotriti u postupku cjelovite analize socijalnih naknada u pripremi izmjena Zakona o socijalnoj skrbi radi funkcionalnog objedinjavanja socijalnih naknada koje je prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti planirano u 2024. godini
9 Klaudija Vlahović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Nesrazmjernim povećanjem naknada roditeljima njegovateljima potičete njegovatelje da djecu koja i mogu biti ukljucena u ustanovu ili udrugu ne vode nikamo jer ce tako dobiti 1000 kn više i time dodatno onemogucujute inkluziju i socijalizaciju. Svima jednako povecanje! Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
10 MARIO DEDIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Obavezno izmjeniti članak 293 292 kada je rijeć o stavljanju same zabilježbe na jedinu nekretninu korisnika ZMN točnije institut same zabilježbe treba ukinuti i postrožiti uvjete za dobivanje ZMN samo u onom pogledu kada se ustanovi da neko vozi dva tri mercedesa ima 2 3 kuće ili da na računu ima po 10000 kn takva osoba ne treba primati ZMN.Nego vi ste stavili i starije osobe u isti koš gdje ste stavljali zabilježbe na jedinu nekretninu i stime ste doveli u veoma nezgodan položaj tih korisnika koji sada u ovom trenutku nemaju nikakva prava.Potrebno je donjeti zakon što je moguće prije i pod hitnim postupkom priznavati tim ljudima ZMN da ju sto prije dobiju. Primljeno na znanje Redefiniranjem instituta zabilježbe u sustavu socijalne skrbi napuštena je obveza povrata isplaćenih iznosa na ime prava na zajamčenu minimalnu naknadu te brisana odredba upisa zabilježbe čime se olakšava priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, kao osnovnu socijalnu naknadu kao i na prava na uslugu smješta i organizirano stanovanje.
11 Ankica Pernjek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Trebalo bi svim roditeljima njegovateljica podići za 300% Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
12 Antonio PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Potrebno upisat oba roditelja(mama i tata) imaju s 100 % tjelesni oštećenja to imaju prava socijalne naknade Nije prihvaćen Odredba na koju se odnosi komentar nije predmet izmjena i dopuna koje su obuhvaćene ovim Nacrtom prijedloga zakona.
13 MARIO DEDIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU Obavezno izmjeniti članak 293 292 kada je rijeć o stavljanju same zabilježbe na jedinu nekretninu korisnika ZMN točnije institut same zabilježbe treba ukinuti i postrožiti uvjete za dobivanje ZMN samo u onom pogledu kada se ustanovi da neko vozi dva tri mercedesa ima 2 3 kuće ili da na računu ima po 10000 kn takva osoba ne treba primati ZMN.Nego vi ste stavili i starije osobe u isti koš gdje ste stavljali zabilježbe na jedinu nekretninu i stime ste doveli u veoma nezgodan položaj tih korisnika koji sada u ovom trenutku nemaju nikakva prava.Potrebno je donjeti zakon što je moguće prije i pod hitnim postupkom priznavati tim ljudima ZMN da ju sto prije dobiju. Primljeno na znanje Redefiniranjem instituta zabilježbe u sustavu socijalne skrbi napuštena je obveza povrata isplaćenih iznosa na ime prava na zajamčenu minimalnu naknadu te brisana odredba upisa zabilježbe čime se olakšava priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, kao osnovnu socijalnu naknadu kao i na prava na uslugu smješta i organizirano stanovanje
14 UDRUGA INVALIDA RADA ZAGREBA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. Nacrt izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi koji je trenutno u e-savjetovanju predviđa da se u članak 55. stavak 1. Zakona o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22) unese formulacija “..koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama…”. Pozdravljamo predloženu izmjenu jer smatramo da će ista rezultirati proširenjem kruga korisnika navedenog prava na doplatak za pomoć i njegu. Istovremeno predlažemo da se ovom izmjenom i dopunom Zakona, izmijeni članak 56. stavak 2. Zakona o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22) tako da se poveća postotak osnovice za izračun doplataka za pomoć i njegu. Mišljenja smo da je povećanje navedenog postotka za izračun doplatka nužno s obzirom na to da se isti nije mijenjao godinama, a troškovi života su značajno porasli. Nacrtom izmjena i dopuna zakona predviđa se povećanje naknade za roditelje njegovatelje. Stoga smatramo da bi u svjetlu predloženih izmjena trebalo obuhvatiti i korisnike doplatka. Naime, iznos doplatka za pomoć i njegu nije bio obuhvaćen ni zadnjim povećanjem kojim je povećan postotak osnovice za obračun osobne invalidnine, a korisnici doplatka za pomoć i njegu su osobe kod kojih je utvrđen III. stupanj funkcionalnih oštećenja (teži invaliditet) i kao takvi sigurno, zbog svoga zdravstvenog stanja, kao i osobe koje su korisnici osobne invalidnine, imaju povećane troškove života u odnosu na zdrave osobe, a doplatak za pomoć i njegu u iznosu kako je sada određen nije niti približno dostatan za pokrivanje istih. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje. Komentar je primljen na znanje i dodatno će se razmotriti prilikom pripreme zakona kojim će se urediti inkluzivni dodatak.
15 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. U čl. 57. st. 1. brisati točku 5. Dodati st. 2. koji glasi: Osoba koja ostvaruje pravo na doplatak za pomoć i njegu po drugim propisima, ima pravo na razliku iznosa doplatka za pomoć i njegu po ovom Zakonu, ako takva razlika postoji. Obrazloženje: Prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi pravo na doplatak za pomoć i njegu i pravo na osobnu invalidninu ne mogu ostvariti osobe koje ista prava ostvaruju prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja i Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, odnosno osobe koje doplatak za pomoć i njegu ostvaruju iz mirovinskog osiguranja. S obzirom na navedeno, stranka koja ostvaruje pravo na doplatak (dodatak) za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu prema drugim propisima u manjem iznosu, primorana je ukoliko su joj prava iz sustava socijalne skrbi povoljnija, odreći se istoimenih prava prema drugim propisima, što u praksi stvara brojne probleme i dovodi stranku u nepovoljni položaj, posebno u kontekstu provedbe članka 136. ZSS-a, prema kojoj se prava na temelju ovog Zakona priznaju s danom podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti. S obzirom na postojeće uređenje i spomenuta ograničenja, stranka ima dvije mogućnosti, a koje su obje za nju nepovoljne. Prvo, kako bi joj se pravo na doplatak ili osobnu invalidninu prema ZSS-u priznalo po podnošenju zahtjeva sukladno čl. 136. ZSS-a, stranka može zahtjev za obustavu isplate doplatka (dodatka) ili osobne invalidnine prema posebnom propisu podnijeti neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarenje nekog od spomenutih prava iz sustava socijalne skrbi. Na taj način se očekuje od stranke da predmnijeva ishod postupka vještačenja; a ukoliko bi ishod postupka vještačenja bio takav da stranci ne bi bio utvrđen teži ili teški invaliditet kao osnova za ostvarenje prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu, stranka bi ne samo bila odbijena u odnosu na pravo iz sustava socijalne skrbi već bi ujedno bezrazložno ostala uskraćena i za sve mjesečne iznose doplatka (dodatka) za pomoć i njegu ili osobne invalidnine prema posebnim propisima za taj period. Prema drugoj mogućnosti, prema kojoj stranka podnosi zahtjev za obustavu isplate prava na doplatak (dodatak) za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu prema posebnom propisu nakon što sazna ishod provedenog postupka za ostvarivanje tih prava, povoljnije pravo bilo bi joj priznato tek od dana obustave isplate manje povoljnog prava. S obzirom na postojeću dugotrajnost postupaka vještačenja, pa i upravnih postupaka nadležnih tijela, navedeno dovodi stranke u situaciju da im se povoljnije pravo ne priznaje mjesecima od podnošenja zahtjeva, iako bi primjenom odredbe čl. 136. ZSS-a na to imale pravo. Predloženim načinom omogućilo bi se stranci da se ne mora odricati već stečenog ali manje povoljnog prava, a ujedno bi se omogućila zakonita primjena odredbe čl. 136. ZSS-a i priznanje prava od dana podnošenja zahtjeva, i to u visini koji odgovara eventualnoj razlici iznosa doplatka za pomoć i njegu ili iznosa osobne invalidnine prema ZSS i one koju prima prema posebnom propisu. Analogno tome, predlažemo i brisanje članka.51.st.1.t.2. U navedeni članak treba dodati stavak 2. koji glasi: Osoba koja ostvaruje pravo na osobnu invalidninu po drugim propisima, ima pravo na razliku iznosa osobne invalidnine po ovom Zakonu, ukoliko takva razlika postoji. Nije prihvaćen Odredba na koju se odnosi komentar nije predmet izmjena i dopuna koje su obuhvaćene ovim Nacrtom prijedloga zakona. Odredba na koju se odnosi komentar nije predmet izmjena i dopuna koje su obuhvaćene ovim Nacrtom prijedloga zakona.
16 DARIA KLJAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. Pozdravlja se ova promjena. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
17 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 6. Pozdravljamo promjenu u čl. 61., no ponovno naglašavamo kako je potrebno izmijeniti kategorizaciju teškoća za djecu čiji roditelji mogu ostvariti pravo na status roditelja njegovatelja. Nužno se usmjeriti na funkcioniranje djeteta, a ne samo na teškoću/invaliditet. Važno je voditi računa o heterogenosti populacije djece s teškoćama u razvoju te ne popisivati oštećenja/invaliditet već pravo definirati na način da u prvi plan dolazi funkcioniranje djeteta. Stoga, pravo treba omogućiti za: (1) djecu s teškoćama u razvoju kojima je zbog održavanja kvalitete života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko – tehničkih zahvata i (2) djeci koja su zbog oštećenja zdravlja/invaliditeta ovisna o pomoći i njezi druge osobe. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
18 DARIA KLJAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 6. Proširenje skupina osoba koje imaju pravo na ostvarivanje ovoga prava je dobar smjer, te će zasigurno omogućiti bolju kvalitetu života osobama koje su sada obuhvaćene točkom 3. , a koje do sada nisu bile prepoznate kao osobe u potrebi. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
19 Tomislav Kamenski PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 7. Članak 63. trebao bi glasiti ovako: „(1) Pravo na status roditelja njegovatelja može se priznati bračnom ili izvanbračnom drugu te životnom ili neformalnom životnom partneru roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom. (2) Ako dijete s teškoćama u razvoju nema roditelja, ako roditelji ne žive s njim ili zbog psihofizičkog stanja nisu u mogućnosti pružiti mu potrebnu njegu, pravo na status njegovatelja može se priznati srodniku u ravnoj lozi i srodniku u pobočnoj lozi do zaključno drugog stupnja srodstva koji ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom. (3) Pravo na status njegovatelja priznaje se osobi po izboru osobe s invaliditetom, odnosno suglasnost njezinog zakonskog zastupnika, koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.“. Obrazloženje: (1) Nekako ne bi trebalo biti sporno da je bračni ili izvanbračni drug te životni ili neformalni životni partner preuzeo i ulogu oca ili majke unutar te obitelji i time postao roditelj u sociološkom smislu. Definirati roditeljstvo samo činom "kopulacije" zanemarujući pri tome sav doprinos koji nebiološki roditelji čine brinući se, odgajajući, podižući djecu uz svoje bračne/izvanbračne/životne/neformalno životne partnere je pomalo i bezobrazno. (2) U stavku 2 je posve nepotrebno opet navoditi bračne/izvanbračne/životne/neformalno životne partnere, pogotovo uz uvjete st.2 jer se time onda onemogućuje stavak 1 kao i sam izbor unutar obitelji tko će preuzeti status na sebe (bilo bi lijepo da postoji definicija obitelji od strane Ministarstva, a ne da je ona podložna interpretacijama od krajnje liberalnog do krajnje konzervativnog svjetonazora) Stari stavak 3 je potpuno nepotreban jer je pravo na roditelja njegovatelja/njegovatelja pravo djeteta s teškoćama u razvoju ili ososbe s invaliditetom, a ovim je zakonom definirano tko to može biti, kao što je ostavljena mogućnost i povećanju naknade za status za dva djeteta s teškoćama. (3) Suglasnost osobe s invaliditetom ili njezinog zakonskog zastupnika je mrtvo slovo na papiru ukoliko se inzistira na parametrima postavljenim u st.(2), ali dobro zvuči. Nijedan pravnik neće pretpostaviti stavak 3 stavku 2. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
20 Siniša Bosanac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 7. U stavku 2 treba obrisati: "može se priznati bračnom ili izvanbračnom drugu te životnom ili neformalnom životnom partneru roditelja djeteta s teškoćama u razvoju" U stavku 1 predvidjeli ste da se status može priznati bračnom ili izvanbračnom drugu te životnom partneru. Stoga ne bi smjelo biti uvjetovano sa zdravstvenim stanjem biloloskog roditelja.Uostalom takvih diskriminatornih ograničenja nije u zakonu bilo do 2022. godine. Smatram da je izvan/bračni drug u svakom slučaju jednakopravan biološkom roditelju. Stoga ne smije biti diskriminacije izmedju biološkog roditelja i bračnog druga Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
21 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 8. Članak 64. st. 4. t. 4. brisati. Obrazloženje: Ukoliko je roditelju koji koristi pravo na status roditelja njegovatelja izrečena mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta koja je blaže naravi i ne podrazumijeva izdvajanje djeteta iz obitelji, nema zapreke da se istom roditelju prizna status roditelja njegovatelja, odnosno nema osnove za ukidanje ovog prava. Naime, u navedenim slučajevima dijete nastavlja živjeti u obitelji i roditelj izvršava sve svoje obveze njegovatelja, odnosno skrbi o djetetu te nije u interesu djeteta ukidanje prava na status njegovatelja čime roditelj ostaje bez materijalnih sredstava za život, a dijete bez potrebne njege. U slučaju izricanja mjera koje podrazumijevaju izdvajanje djeteta iz obitelji, logično je i životno da će doći i do prestanka prava na status roditelja njegovatelja jer roditelj više ne izvršava svoje obveze njege djeteta. Izricanje blažih mjera obiteljsko pravne zaštite u nadležnosti centra za socijalnu skrb ne podrazumijeva izdvajanje djeteta iz obitelji te se mogu izreći samo ukoliko su usmjerene na poboljšanje kapaciteta roditelja za kvalitetu roditeljske skrbi. Tek izricanje žurne mjere izdvajanja iz obitelji, odnosno izricanja mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta u nadležnosti suda trebaju biti zapreka za korištenje prava roditelja na status, a ne i dok dijete i dalje živi u obitelji. Nije prihvaćen Odredbom članka 64. stavak 4. točka 4. važećeg Zakona o socijalnoj skrbi propisano je da se pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje osobi koja nije lišena prava na roditeljsku skrb kao najteži oblik mjere obiteljsko pravne zaštite. Isto je uneseno u Zakon o socijalnoj skrbi izmjenama Zakona iz listopada 2022.
22 MARIO DEDIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 10. Obavezno izmjeniti članak 293 292 kada je rijeć o stavljanju same zabilježbe na jedinu nekretninu korisnika ZMN točnije institut same zabilježbe treba ukinuti i postrožiti uvjete za dobivanje ZMN samo u onom pogledu kada se ustanovi da neko vozi dva tri mercedesa ima 2 3 kuće ili da na računu ima po 10000 kn takva osoba ne treba primati ZMN.Nego vi ste stavili i starije osobe u isti koš gdje ste stavljali zabilježbe na jedinu nekretninu i stime ste doveli u veoma nezgodan položaj tih korisnika koji sada u ovom trenutku nemaju nikakva prava.Potrebno je donjeti zakon što je moguće prije i pod hitnim postupkom priznavati tim ljudima ZMN da ju sto prije dobiju. Primljeno na znanje Redefiniranjem instituta zabilježbe u sustavu socijalne skrbi napuštena je obveza povrata isplaćenih iznosa na ime prava na zajamčenu minimalnu naknadu te brisana odredba upisa zabilježbe čime se olakšava priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, kao osnovnu socijalnu naknadu kao i na prava na uslugu smješta i organizirano stanovanje. Odredba na koju se odnosi komentar u dijelu prava na zajamčenu minimalnu naknadu nije predmet izmjena i dopune koje su obuhvaćene ovim Nacrtom prijedloga zakona.
23 EDI VLAŠE DAUTOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 10. da se od zabilježbe radi ostvarivanja prava na ZMN izuzme jedina nekretnina korisnika naknade Primljeno na znanje Izmjenama je redefiniran institut zabilježbe u sustavu socijalne skrbi kako bi se otklonile administrativne prepreke za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu te se brisanjem upisa zabilježbe olakšava priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, kao osnovnu socijalnu naknadu.
24 Monika Nožinić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 10. Što je sa roditeljima koji imaju status roditelja njegovatelja i kojima je zamrznuta mirovina koju su zaradili nakon 40 godina rada i zašto jedno isključuje drugo? Nakon što su ostvarili pravo na status roditelja njegovatelja, mojim roditeljima je mirovina zamrznuta. Znam da negdje u zakonu piše da jedno isključuje drugo u ovakvim situacijama te da roditelj njegovatelj odabire naknadu ako mu je povoljnija od mirovine. No, mene zanima kada ćete implementirati i ovakav slučaj u zakon kako bi roditelji primali svoju zarađenu mirovinu i istovremeno ostvarili naknadu za roditelja njegovatelja, budući da skrbe o svojoj djeci 24/7? Mirovina je jedna stvar i ona je zarađena, a status roditelja njegovatelja je druga stvar i pravo. Molim da razmotrite ovo goruće pitanje i date rješenje. Nije prihvaćen Ovim Nacrtom prijedloga izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi obuhvaćeno je povećanje postotka od osnovice za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja. Prava s osnove obveznog mirovinskog osiguranja nisu predmet uređenja Zakona o socijalnoj skrbi već su ista uređena Zakonom o mirovinskom osiguranju.
25 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 11. U čl. 68. st. 1. ispred toč. 1. dodaje se toč. 1. koja glasi: Na zahtjev osobe s invaliditetom. Obrazloženje: U skladu s načelima UN Konvencije o pravima osobe s invaliditetom, prvenstveno obaveze poštivanja osobne autonomije uključujući slobodu osobnog izbora i neovisnost osoba, neizostavno je potrebno u čl. 68. st.1. ugraditi odredbu kojom osoba s invaliditetom ima pravo tražiti prekid prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja. Pravo na status trebalo bi biti prvenstveno pravo osobe s invaliditetom da ga netko njeguje, a ne pravo njegovatelja kojim dobiva status na vlastiti zahtjev za drugu osobu. Prema trenutačnom zakonskom uređenju, osoba s invaliditetom ima samo mogućnost na zahtjev njegovatelja dati ili ne dati svoju suglasnost. Jednako je nelogično da sama osoba s invaliditetom nema nikakav utjecaj niti pravnu mogućnost da njegovatelja zamijeni drugom osobom ili drugom vrstom usluge. Prijedlog izmjene naročito je značajno nakon proširenja kruga njegovatelja za odrasle osobe s invaliditetom, pa i uvođenja usluge osobnog asistenta. Bez mogućnosti da sama osoba s invaliditetom zahtijeva prestanak prava na status njegovatelja, dovodi do potencijalne povrede njezinog prava na osobni izbor i osobnu autonomiju te samostalnost u odlučivanju o vlastitom životu. Nije prihvaćen Status roditelja njegovatelja/njegovatelja priznaje se osobi koja pruža njegu. Obzirom na navedeno, korisnik statusa nije osoba s invaliditetom pa tako ne može niti tražiti prestanak istoga. Međutim, čl. 63. st. 3. Zakona o socijalnoj skrbi propisano je da se pravo na status njegovatelja priznaje osobi po izboru osobe s invaliditetom uz njezinu suglasnost, odnosno suglasnost njegovog zakonskog zastupnika čime se osigurava poštivanje osobne autonomije uključujući slobodu osobnog izbora i neovisnost osobe s invaliditetom.
26 DARIA KLJAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 11. „8. najduže deset mjeseci od dana smrti djeteta s teškoćama u razvoju o kojem je brinuo roditelj njegovatelj ili njegovatelj odnosno dana smrti osobe s invaliditetom o kojoj je brinuo roditelj njegovatelj“. - Osobe sa invaliditetom su zakinute u ovom slučaju, to jest njegov njegovatelj, budući da su oni isključeni iz točke 8. Nadalje, moli se pojašnjenje formulacije "NAJDUŽE"- to znači u svakom slučaju 10. mjeseci ili u nekim slučajevima manje od 10. mjeseci? Smatram da se treba staviti točan rok (10. mjeseci , a ne najduže 10. mjeseci) Nije prihvaćen Ovim izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi poboljšava se status I prava roditelja njegovatelja ili njegovatelja, između ostalog I kroz povećanje naknade ali I omogućavanje trajanja statusa određeno vrijeme nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju o kojoj je brinuo roditelj njegovatelj I njgovatelj, te nakon smrti osobe s invaliditetom o kojoj je brinuo roditelj njegovatelj. Međutim, ako postoji interes imogućnost za raniji prestanak prava valjalo je isto omogućiti na ovaj način.
27 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 12. U odnosu na naknadu za troškove prijevoza zbog školovanja, pravobraniteljica za djecu je već ranije preporučila Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike da pitanje prijevoza učenika s teškoćama u razvoju koji srednjoškolsko obrazovanje nastavljaju u ustanovama iz sustava socijalne skrbi, odnosno u sustavu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike riješe zajedničkim i koordiniranim putem s Ministarstvom znanosti i obrazovanja kako ti učenici ne bi bili u nepovoljnijem položaju u odnosu na učenike s teškoćama u razvoju koji se školuju u ustanovama u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja. Smatramo da je učenicima koji srednjoškolsko obrazovanje nastavljaju u ustanovama iz sustava socijalne skrbi potrebno osigurati naknadu za troškove prijevoza zbog školovanja na jednaki način kao učenicima s teškoćama u razvoju koji srednjoškolsko obrazovanje nastavljaju u ustanovama u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja (uvjeti za stjecanje naknade, visina naknade, naknada za pratitelja, visina naknade za individualna prijevoz roditelja i drugo). Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
28 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 12. Odredbe čl. 69.a. st. 1. al. 1., te st. 4. i 5. promijeniti sukladno obrazloženju u nastavku: Sadašnji prijedlog i dalje stavlja u neravnopravan položaj učenike s teškoćama u razvoju koji se školuju u sustavu socijalne skrbi, na što godinama upozoravamo. Naime, propisi iz područja obrazovanja propisuju modalitete za ostvarivanje prava na troškove prijevoza učenika s teškoćama u razvoju, pa tako Zakon o odgoju i obrazovanju u čl. 69. st. 4. navodi da „za učenike s teškoćama ….osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost i prijevoz pratitelja kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratitelj potreban, a sukladno rješenju o primjerenom obliku školovanja“. Odluka o kriterijima za financiranje povećanih troškova prijevoza i posebnih nastavnih sredstava i pomagala za školovanje učenika s teškoćama u razvoju u srednjoškolskim programima definiraju vrstu prijevoza, te visinu naknade za individualni prijevoz roditelja. Međutim, ona se primjenjuje samo na učenike s teškoćama u razvoju koji pohađaju ustanove odgoja i obrazovanja kojih su osnivač RH ili jedinica lokalne i područne samouprave, odnosno u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja. Za takvo ograničenje u ostvarivanju ovog prava ne uočavamo razumno opravdanje, međutim, ukoliko troškovi prijevoza učenika s teškoćama u razvoju nisu na jedinstveni način osigurani svim učenicima s teškoćama u razvoju neovisno u vrsti obrazovne ustanove koju pohađaju, potrebno je troškove prijevoza učenika s teškoćama u razvoju u sustavu socijalne skrbi urediti sukladno i na način kako je to uređeno u obrazovnim ustanovama u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja. Predloženim rješenjem članka 69.a. st. 1. al. 1., te st. 4. i 5. i dalje su omoguće paradoksalne situacije da učenik koji je započeo školovanje u npr. programu ekonomista u jednoj od ekonomskih srednjih škola u Gradu Zagrebu, prelaskom u ustanovu u sustavu socijalne skrbi u istom programu, ne ostvaruje više istu naknadu troškova prijevoza niti mu je na isti način osiguran prijevoz, niti su na isti način sufinancirani troškovi prijevoza. Učenici koje zbog nemogućnosti korištenja javnog gradskog prijevoza u školu i nazad voze roditelji, nemaju pravo na pravičnu naknadu zbog troškova individualnog prijevoza, obzirom da naknada u visini karte javnog prijevoza ne podmiruje niti minimum njihovih realnih troškova goriva. S obzirom da podržavamo obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju kao njihovo temeljno pravo, nužno je sudjelovanje države u troškovima prijevoza kao jednu od potpora obrazovanju i izjednačavanju položaja ovih učenika s učenicima bez teškoća. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi definira pravo učenika s teškoćama u razvoju na organizirani prijevoz ili troškove prijevoza (pa i pratnje) za učenike s teškoćama u razvoju koji se školuju u ustanovama odgoja i obrazovanja. Analogno tome, sustav socijalne skrbi treba osigurati svakom učeniku s teškoćama u razvoju istu razinu prava, tj. pravo na prijevoz ili pravičnu naknadu troškova prijevoza, ukoliko mu prijevoz ili naknada za troškove prijevoza nije osigurana po drugoj osnovi. Smatramo da ograničavanje u ostvarivanju prava na prijevoz jedne kategorije učenika s teškoćama u razvoju na opisani način, te naglašavanje posebnog programa kao uvjeta za ostvarivanje ovog prava ili razlikovanje prema osnivaču obrazovne institucije, ne odražava obavezu dostupnosti obrazovanja svim učenicima s teškoćama u razvoju u Republici Hrvatskoj na jednaki način. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
29 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 16. Ponavljamo ranije višekratne prijedloge da se u okviru socijalnog mentorstva predvidi i socijalna usluga mentorstva za djecu. Usluga mentorstva za djecu bila bi usmjerena na dijete te na sprečavanje, prepoznavanje i rješavanje problema i poteškoća djeteta uzrokovanih siromaštvom, s naglaskom na osnaživanje djeteta, jačanje djetetovih osobnih kompetencija i vještina u cilju prevencije socijalne isključenosti, podršku u obrazovanju, pomoć u učenju, prevenciju napuštanja školovanja, uključivanje u aktivnosti slobodnog vremena i usluge važne za djetetovu dobrobit i razvoj socijalnih, kognitivnih i emocionalnih vještina i slično. Naime, orijentiranje isključivo na novčane naknade ne daje potrebne rezultate te je potrebno uložiti veće napore u borbu protiv dječjeg siromaštva i međugeneracijskog prijenosa rizika siromaštva. Mentorstvom za djecu bi se individualiziranim i planiranim pristupom nastojalo postići izjednačavanje prilika djeteta u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za stjecanje sposobnosti i kvalifikacija potrebnih za uzdržavanje od vlastitog rada u odrasloj dobi i prekidanje kruga obiteljskog siromaštva. Takva bi socijalna usluga također služila i prevenciji razvoja problema u ponašanju djece, kao i izdvajanja iz obitelji radi siromaštva. Predlažemo također propisati korisnike usluge mentorstva za djecu. Naime, takva socijalna usluga treba biti namijenjena kao pomoć djetetu koje živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, a to nisu samo djeca iz obitelji korisnika zajamčene minimalne naknade, pripadnici skupine djece s teškoćama u razvoju, problemima u ponašanju, nacionalnih manjina, u alternativnoj skrbi i sl. Takva je pomoć, za izlazak iz obiteljskog siromaštva, potrebna i djeci u riziku od siromaštva u obiteljima bez zaposlenih odraslih članova, zaposlenih ali s niskim primanjima, jednoroditeljskih obitelji te onih s većim brojem djece i dr. Smatramo potrebnim socijalnu uslugu mentorstva za djecu propisati Zakonom kako bi se izjednačila djeca na razini države, te kako bi se omogućilo da ju pružaju subjekti koje Zakon propisuje kao pružatelje djelatnosti socijalne skrbi, pri čemu bi bilo omogućeno i financiranje sredstvima europskih fondova. Dok god takva usluga nije predviđena jednako za svu djecu u državi, nastaju nejednakosti među djecom, ovisno o zajednici u kojoj žive, njenim financijskim i ljudskim resursima. Mentorstvo za djecu bi bilo u skladu s načelom pravodobnosti, načelom individualizacije, načelom socijalnih inovacija. Iako je na ovakav naš prijedlog dostavljen u eSavjetovanju o Nacrtu Prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi otvorenog do 3. studenoga 2021. godine odgovoreno da se ne prihvaća jer je cilj moguće osigurati priznavanjem prava na druge propisane usluge – nije jasno i nije pojašnjeno koje su to. Također, važeći Zakon o socijalnoj skrbi predviđa uslugu socijalnog mentorstva pa predlažemo barem njenu prilagodbu djeci. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
30 Udruga za promicanje inkluzije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 25. Predlaže se brisanje članaka 120., 122. i 123. te usklađivanje narednih članaka Zakona sa Zakonom o osobnoj asistenciji za sve usluge koje su namijenjene osobama s invaliditetom: Sudjelovanje korisnika u plaćanju usluge Članak 121. (1) Korisnik iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona koji uslugu koristi temeljem rješenja ili uputnice nije dužan sudjelovati u plaćanju usluge ukoliko su mu prihodi niži od prosječne neto plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. (2) Ukoliko su prihodi korisnika iz stavka 1. ovoga članka viši od prosječne neto plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini dužan je sudjelovati u plaćanju cijene usluge u iznosu od 1% cijene usluge, a ukoliko su prihodi korisnika viši od dvije prosječne neto plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini dužan je sudjelovati u plaćanju cijene usluge u iznosu od 2% cijene usluge. (3) U iznos prihoda kojima je korisnik dužan sudjelovati u plaćanju cijene usluge ne uračunava se iznos koji korisnik plaća za uzdržavanje člana obitelji, prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi. Odlučivanje o sudjelovanju u plaćanju usluge Članak 124. O iznosu sudjelovanja korisnika u cijeni plaćanja usluge odlučuje se rješenjem o priznavanju prava na uslugu ili uputnicom kojom se odobrava korištenje usluge. Plaćanje usluge na teret Ministarstva Članak 125. Ako korisnik nije obvezan sudjelovati u plaćanju cijene usluge sukladno članku 121. stavku 1. ovoga Zakona, plaćanje pune cijene usluge tereti sredstva Ministarstva. Obrazloženje: Konvencija o pravima osoba s invaliditetom definira pravo osobe s invaliditetom na odgovarajući životni standard za njih i njihove obitelji, uključujući i uživanje tog prava bez diskriminacije na osnovi invaliditeta. Stoga je jasno da je uvođenje participacije od strane osobe s invaliditetom, a pogotovo i obveznika uzdržavanja, primjer nepoštivanja ovih odredbi Konvencije. Budući da se radi o osobama s najtežim invaliditetom (3. i 4. stupanj), a nedvojbeno je da te osobe imaju dodatne velike troškove, smanjene mogućnosti stjecanja prihoda, vlasništva, imovine i sl., a time su i izloženi opasnosti da nakon višegodišnjeg participiranja za usluge organiziranog stanovanja ostanu bez ikakvih sredstava, predlaže se brisanje članaka 120., 122. i 123. Nadalje, kako bi se Zakon o socijalnoj skrbi uskladio sa Zakonom o osobnoj asistenciji potrebno je, iz istih razloga zbog kojih je to učinjeno i u Zakonu o osobnoj asistenciji, regulirati participaciju korisnika u cijeni socijalne usluge na koju ostvaruje pravo temeljem rješenja nadležnog tijela na 0-2% dok se kao mjerilo prihoda koristi prosječna neto plaća u RH isplaćena u prethodnoj godini. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
31 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 53. Predlažemo predvidjeti dopunu na način da se doda stavak 7. koji glasi: (7) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju kada je nasljednik dijete, koje korisnik iz st.1. za života nije uzdržavao sukladno ovršnoj ispravi. Nije prihvaćen Navedena tematika nije predmet uređenja Zakona o socijalnoj skrbi.
32 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 59. Predlaže se dodati novi stavak 5. koji glasi: (5) Korisniku prava na zajamčenu minimalnu naknadu priznatu na temelju Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 157/13., 152/14., 99/15., 52/16., 16/17., 130/17., 98/19., 64/20. i 138/20.) i Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22 i 46/22, 118/22) pravo na zajamčenu minimalnu naknadu priznaje se od dana stupanja na snagu Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 18/22) u visini utvrđenoj ovim Zakonom. Obrazloženje: Smatramo da su ove izmjene i dopune prilika da se uredi i ujednači priznavanje ZMN-a za korisnike koji su ovo pravo ostvarivali po „starom“ ZSS-u. Naime, ovim korisnicima ZMN-a, koji su i dalje ispunjavali uvjete za priznavanje ove naknade po novom ZSS-u, ZMN nije priznavan na isti dan, budući da ZSS ne propisuje jedinstveni datum kao datum početka priznavanja ove naknade. Naime, u ovim slučajevima primjenjuje se članak 136. stavak 1. ZSS-a kojim je propisano da se prava u novčanom iznosu priznaju s danom pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Zbog ove neujednačenosti neki korisnici su ranije, a neki kasnije dobili uvećani ZMN. Ista je neujednačenost postojala u vezi statusa roditelja njegovatelja ili njegovatelja te je ispravljena Izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (NN br. 119/22) na način da je određen jedinstveni datum priznavanja ovog prava na dan stupanja na snagu Zakona o socijalnoj skrbi (NN br. 18/22). Kako bi se ispravile nejednakosti među korisnicima i svima osigurala jednakost pred zakonom zajamčena Ustavom RH, smatramo da je potrebno izmijeniti prijelazne odredbe tako da se odnose i na korisnike ZMN-a po „starom“ ZSS-u, za koje je postupak radi utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za priznavanje prava na temelju ZSS-a bio proveden u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ZSS. U tom cilju predlažemo izmjenu članka 59. ovog Nacrta prijedloga. Nije prihvaćen Zajamčena minimalna naknada nikada nije utvrđena u jedinstvenom iznosu jer na nju utječu različiti osobni faktori kako na strain samca tako I u kučanstvu, kao I samo utvrđeivanje ispunjenosti uvjeta za priznavanje toga prava.
33 MARIO DEDIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 61. Poštovani što se tiće povrata isplaćenih sredstava kada je rijeć o ZMN potrebno je svakako takvu vrstu članka ukinuti s obzirom da korisnici ZMN nisu tražili od države kredit koji su potrebni njihovi nasljednici vratiti niti je država kreditna institucija koja odobrava kredite.Prema tome institut samih vraćanja isplaćenih sredstava zasigurno treba ukinuti jer država treba pomagati svojim građanima a ne od njih tražiti da se takva sredstva vraćaju jer ako je tako onda bi svi trebali vratiti covid dodatke što su dobili od države a to se ne spominje ali kada je rijeć o ZMN e tu trebaju stroge zakonske izmjene.Stoga očekujem od Ministarstva da definitivno odluku o isplaćenim sredstvima kada je rijeć o ZMN se ukine i to pod hitnim postupcima. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen I unesen u Nacrt prijedloga zakona.
34 Katarina Knežević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 61. Poštovani, ovakva odredba je krajnje diskriminatorna u odnosu na postupke koji se vode radi povrata isplaćenih sredstava na ime prava na stalnu pomoć, pomoć za uzdržavanje i zajamčenu minimalnu naknadu, a koji postupci su zbog kompleksnosti sadržaja te vrlo često zbog nemogućnosti naplate vrlo dugotrajni. Nije u redu utvrditi prestanak postupanja u predmetima povrata iznosa isplaćenih na ime prava na zajamčenu minimalnu naknadu priznatog na temelju Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ br. 18/22, 46/22 i 119/22), a u ostalima inzistirati na naplati. Ukoliko je intencija da se povrat na ime "novčanog prava" ne potražuje, smatram da se isto treba odnositi i na postupke stalne pomoći, pomoći za uzdržavanje i zajamčene minimalne naknade, a koji postupci su započeti po odredbama prijašnjih zakona o socijalnoj skrbi. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u Nacrt prijedlog zakona.