Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 mladen crnjaković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Čl. 4. Prijedloga mijenja se čl. 4. st. 2. Zakona na način da se osnovica za izračun plaće pravosudnih dužnosnika utvrđuje u visini od 675,22 EUR bruto. Osnovica za obračun plaća pravosudnih dužnosnika danas iznosi 625,20 EUR, što je manje od osnovice koja se primjenjivala u 2009. i koja je iznosila 4.873,83 kn/ 646,87 EUR. Stoga predloženo povećanje osnovice u iznosu od 28,35 EUR u odnosu na 2009. predstavlja zanemarivo povećanje neto plaće obzirom na činjenicu da je u razdoblju od 2009. do 2022. prema javno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama porasla za oko 43,70%. Stoga se predlaže osnovicu za izračun plaće povećati na način da iznos neto plaće obračunate temeljem te osnovice prati povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama. Predloženom izmjenom čl. 4. st. 3. Zakona, a kojom se povećava koeficijent samo u odnosu na pravosudne dužnosnike u prvostupanjskim pravosudnim tijelima, nisu cjelovito otklonjene negativne posljedice uređenja plaća pravosudnih dužnosnika niti su sustavno uređeni koeficijenti pravosudnih dužnosnika. Predmetni prijedlog nije sukladan utvrđenjima samog Ministarstva pravosuđa i uprave obzirom se sve činjenice iz analize postojećeg stanja i svi razlozi zbog kojih je ocijenjeno potrebnim izraditi nacrt prijedloga zakona odnose i na pravosudne dužnosnike u drugostupanjskim pravosudnim tijelima pa tako i na zamjenike županijskih državnih odvjetnika, međutim predloženom se izmjenom još dodatno pojačava nekonzistentnost odnosa između plaća pravosudnih dužnosnika različitog stupnja. Državno odvjetništvo organizirano je u tri stupnja pri čemu su općinska državna odvjetništva podređena županijskim državnim odvjetništvima, a županijska i posebna državna odvjetništva podređena su Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. Stupnjevanje je propisano i dužinom prethodnog pravosudnog staža potrebnog za imenovanje pa tako općinski zamjenik za imenovanje treba 0 godina pravosudnog staža, a predlaže se povećanje koeficijenta na 4,21. Zamjenik županijskog odvjetnika za imenovanje treba 10 godina pravosudnog staža, a predlaže se zadržati postojeći, neznatno veći koeficijent 4,55, dok zamjenik Državnog odvjetništva Republike Hrvatske treba 15 godina pravosudnog staža za imenovanje i predlaže se sadašnji koeficijent 6,42. Konkretnim prijedlogom razlika između koeficijenta pravosudnog dužnosnika u prvostupanjskom i drugostupanjskom tijelu smanjuje se na 0,34, dok razlika između koeficijenta dužnosnika drugog i trećeg stupnja iznosi 1,87. Odnos visine koeficijenata tri stupnja državnog odvjetništva nije konzistentan i nije razmjeran sa složenošću poslova koju vrše zamjenici županijskog državnog odvjetnika. Složenost poslova koje vrše zamjenici županijskog državnog odvjetnika, a ogleda se i u propisanim godinama prethodnog pravosudnog staža, nije adekvatna predloženoj nagradi za obavljanje poslova izraženoj kroz predloženi koeficijent. Predloženi preniski koeficijent za zamjenika županijskih državnih odvjetnika u odnosu na ostala dva stupnja državnog odvjetništva izazvat će, kod ove skupine pravosudnih dužnosnika, osjećaj podcijenjenosti i djelovat će destimulirajuće na rad i radne rezultate, a za što ne postoje opravdani razlozi. Stoga se, u cilju pravične ravnoteže između plaća dužnosnika različitih stupnjeva predlaže koeficijente drugostupanjskih sudaca i zamjenika županijskih državnih odvjetnika kao pravosudnih dužnosnika u drugostupanjskim tijelima u okviru državnoodvjetničke organizacije povećati na način da se izjednače s koeficijentima sudaca visokih sudova. Prijedlog kojim se povećava samo koeficijent pravosudnih dužnosnika u prvostupanjskim pravosudnim tijelima nekonzistentan je i nepravedan. Nesustavna intervencija bez dodatne korekcije, na koju se ukazuje, neće pridonijeti povećanju učinkovitosti pravosudnog sustava u radu županijskih državnih odvjetništava i županijskih sudova, već upravo suprotno, predloženo neadekvatno vrednovanje rada i opterećenost stvorit će osjećaj dodatne nepravde i nepoštivanja rada za ovu skupinu pravosudnih dužnosnika. ZAMJENICI ŽUPANIJSKOG DRŽAVNOG ODVJETNIKA U ZAGREBU Mladen Crnjaković, Ljiljana Ivošević, Ivana Preglej, Sabina Matijević, Jelena Novosel Režić, Sandra Kričković, Ružica Grbavac Galić, Aida Mikić, Sunčica Blažević, Vlasta Meglić, Ksenija Jurin Panić, Snježana Sekulić. Djelomično prihvaćen Ovaj prijedlog izmjena važećeg Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika napravljen je sukladno trenutnoj mogućnosti osiguranja potrebnih proračunskih sredstava te je pri tome sukladno postignutom dogovoru iznos osnovice dodatno povećan umjesto proširenog opsega materijalnih prava. Prijedlog dodatnog povećanja prima se na znanje te će se pokušati realizirati kod idućih cjelovitih izmjena Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.
2 Trgovački sud u Pazinu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA U prijedlogu izmjena zakona, u glavi II „Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći“ predlagatelj je naveo: da je Odlukom o visini osnovice za obračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika iz 2009. („Narodne novine“, broj 40/09) osnovica iznosila 4.873,83 kune, Odlukom o visini osnovice za obračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 25/13) iz 2013. smanjena je za 3% na 4.727,615 kuna, a Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika iz 2014. smanjena je za dodatnih 6% na iznos od 4.443,958 kuna. Izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 16/19) provedeno je povećanje osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika u visini od 6% na 4.710,595 kuna. Dakle, trenutna osnovica je niža od one iz 2009. godine. Ne postoji sličan primjer u Hrvatskoj, bilo u privatnom bilo u javnom sektoru, da nekome plaće nisu rasle 14 godina. Time su realne plaće sudaca i državnih odvjetnika (koje uzimaju u obzir inflaciju) znatno smanjene, a istovremeno su službenicima i namještenicima plaće rasle (a ostalim zaposlenicima u pravnim osobama rasle su i više). Dakle, suci i državni odvjetnici su evidentno diskriminirani. Nadalje, Ministar pravosuđa i uprave Republike Hrvatske je pod brojem klasa: 011-02/21-01/592, urbroj: 514-03-02/01-22-16 od 11. listopada 2022., dao suglasnost Upravnom odboru Hrvatske odvjetničke komore za Izmjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, kojom je Tbr. 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika promijenjen na način da vrijednost boda umjesto dotadašnjih 10,00 kuna, nakon te izmjene iznosi 15,00 kuna. Time su u 2022. godini nagrade odvjetnicima uvećane za 50%. Dakle suci su diskriminirani i u odnosu na kolege odvjetnike (sve uz suglasnost ministra). U ovom prijedlogu izmjena zakona se odredbom čl. 4. u čl. 4. mijenja stavak 2. na način da isti glasi: „Osnovica za izračun plaće pravosudnih dužnosnika utvrđuje se u visini od 675,22 eura bruto.“. Predlagatelj ničim nije obrazložio na koji način i zašto je utvrđen upravo iznos od 675,22 eura bruto. Za to nije dao nikakav razlog, nije izvršio nikakvu komparativnu analizu (sa porastom plaća državnih službenika i ostalih zaposlenika u pravnim osobama, sa plaćama sudaca u drugim zemljama EU, sa inflacijom,…), što je inače diletantski, a u konkretnom slučaju i nedopustivo, budući da se radi o odnosu izvršne i zakonodavne vlasti prema sudskoj i pitanju neovisnosti sudbene vlasti. Naime, to što suci primaju plaću koja je odgovarajuća s obzirom na važnost funkcija koje obavljaju predstavlja jamstvo svojstveno neovisnosti sudaca (presuda Europskog suda od 27. veljače 2018., Associação Sindical dos Juízes Portugueses, C-64/16). Predložena osnovica od 675,22 eura bi iznosila 5.087,45 kuna. Takva osnovica je samo 4% viša od osnovice iz 2009. godine (4.873,83 kn). Dakle, ministarstvo nakon 14 godina stagnacije nominalne plaće (u stvarnosti drastičnog smanjenja realne plaće) sudaca i državnih odvjetnika sada predlaže povećanje plaće od 4%. Notorno je da su službenicima i namještenicima (a još više zaposlenicima u pravnim osobama) plaće rasle znatno više te da je i inflacija u razdoblju rasla znatno više od tih 4% (o svemu tome je predlagatelj trebao izvršiti komparativnu analizu, a nije). Smatramo da se na navedeni način pravosudni dužnosnici dodatno diskriminiraju (pa i omalovažavaju) od strane izvršne i zakonodavne vlasti. Pritom treba naglasiti da samo ministarstvo u prijedlogu ukazuje na kontinuiran višegodišnji trend smanjenja broja neriješenih predmeta i skraćenja trajanja sudskih postupaka, iz čega proizlazi zaključak o kontinuiranom naporu i zalaganju te povećanju učinkovitosti pravosudnih dužnosnika. Ukoliko ministarstvo ustraje kod ovakvog prijedloga smatramo da će se pravosudni dužnosnici za svoja prava morati izboriti na druge načine (sindikalnim organiziranjem i štrajkom, obraćanjem Europskim tijelima, itd.). Suci Trgovačkog suda u Pazinu Djelomično prihvaćen Ovaj prijedlog izmjena važećeg Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika napravljen je sukladno trenutnoj mogućnosti osiguranja potrebnih proračunskih sredstava te je pri tome sukladno postignutom dogovoru iznos osnovice dodatno povećan umjesto proširenog opsega materijalnih prava. Prijedlog dodatnog povećanja prima se na znanje te će se pokušati realizirati kod idućih cjelovitih izmjena Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.
3 Zoran Sambol PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Bez jasno postavljenih kriterija doprinosa društvu (primjerice: prosječno vrijeme procesuiranja slučajeva određene vrste, smanjenje broja aktivnih slučajeva, povećanje povjerenja građana u pravosudni sustav...) svih pravosudnih dužnosnika ovaj zakon o plaćama je "upitan". Plaće se ne povećavaju pojednicima i organizacijama na proračunu u trenutcima kada ne postoje vidljivi i mjerljivi rezultati. Nije prihvaćen Ovaj prijedlog izmjena važećeg Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika napravljen je sukladno važećoj definiciji plaće kao umnošku osnovice i koeficijenta složenosti rada pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima određene vrste i stupnja, s prvenstvenim ciljem žurnog poboljšanja materijalnog položaja pravosudnih dužnosnika. Prijedlog uvođenja dodatnih elemenata za određivanje plaća pravosudnih dužnosnika može se razmotriti kod budućih sveobuhvatnijih izmjena zakonskog koncepta plaća pravosudnih dužnosnika, ali nikako ne može biti podložan neobjektivnim, netransparentnim i uopćenim mjerilima kao što je povjerenje građana u pravosudni sustav.
4 Udruga Dar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Na neto plaće sudaca treba utjecati, u iznosu od 20% plaće, varijabilni dio ocjene koju daju porezni obveznici putem percepcije u povjerenje u pravosudni sustav. "3. Sažetak najvažnijih rezultata istraživanja: Povjerenje u pravosudni sustav u Republici Hrvatskoj  Oko 60 posto građana iz opće populacije iskazuje ne povjerenje u rad sudova i državnog odvjetništva, dok oko 40 posto vjeruje da ta pravosudna tijela obavljaju svoj posao u skladu s društvenom ulogom i zakonom.  Građani u podjednakoj mjeri (ne)vjeruju sudovima i državnom odvjetništvu, što sugerira da imaju jedinstven stav o pravosudnom sustavu kao cjelini, a da ne diferenciraju ulogu različitih pravosudnih tijela.  Pravosudna tijela nalaze se pri dnu ljestvice tijela za koja je ispitivano povjerenje građana. Nižu razinu povjerenja od pravosudnih tijela građani imaju samo u Vladu i službe za izdavanje građevinskih dozvola. Većinu razinu povjerenja građani iskazuju prema Hrvatskoj vojsci, matičnim uredima, policiji, carini, poreznoj upravi te nevladinim organizacijama.  Oko 62 posto građana iz opće populacije ima negativno mišljenje o funkcioniranju pravosudnog sustava u Republici Hrvatskoj, a oko 54 posto ne vjeruje da prosječan građanin može očekivati pošteno suđenje ako bude stranka u nekom sudskom postupku.  Na području Dalmacije, pa time i na područjima nadležnosti općinskih suda u Splitu i Zadru, se zamjećuje niža ukupna razina povjerenja u pravosudni sustav.  Dominantno nepovjerenje u pravosudni sustav iskazuju i anketirani menadžeri u poduzećima koja su imala određena iskustva sa sudovima obuhvaćenim istraživanjem. Oko 2/3 njih negativno ocjenjuje funkcioniranje hrvatskog pravosuđa.  Većina građana iz opće populacije ima dojam da situacija u pravosudnom sustavu stagnira (32%) ili da nazaduje (20%), dok oko 44 posto ispitanika vjeruje da se situacija zadnjih godina poboljšava.  Anketirani menadžeri iskazuju nešto više pesimizma oko trendova u pravosudnom sustavu, jer samo 37 posto njim smatra da se situacija poboljšava zadnjih godina, a 45 smatra da situacija stagnira uz oko 13 posto onih koji smatraju da nazaduje." Nije prihvaćen Ovaj prijedlog izmjena važećeg Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika napravljen je sukladno važećoj definiciji plaće kao umnošku osnovice i koeficijenta složenosti rada pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima određene vrste i stupnja, s prvenstvenim ciljem žurnog poboljšanja materijalnog položaja pravosudnih dužnosnika. Prijedlog uvođenja dodatnih elemenata za određivanje plaća pravosudnih dužnosnika može se razmotriti kod budućih sveobuhvatnijih izmjena zakonskog koncepta plaća pravosudnih dužnosnika, ali nikako ne može biti podložan neobjektivnim, netransparentnim i uopćenim mjerilima kao što je povjerenje građana u pravosudni sustav.
5 Marija Lovrić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 4. Potrebno je u članku 4. stavak 2. broj "675,22 eura" zamijeniti brojem "706,50 eura", prema dogovoru Ministarstva pravosuđa i uprave s Udrugom hrvatskih sudaca od 24. svibnja 2023., a koja osnovica bi trebala u drugoj fazi uređenja plaća pravosudnih dužnosnika biti osnova za indeksaciju plaća i eventualno uvođenje platnih razreda. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
6 Trgovački sud u Pazinu KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 4. U prijedlogu izmjena zakona, u glavi II „Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći“ predlagatelj je naveo: da je Odlukom o visini osnovice za obračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika iz 2009. („Narodne novine“, broj 40/09) osnovica iznosila 4.873,83 kune, Odlukom o visini osnovice za obračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 25/13) iz 2013. smanjena je za 3% na 4.727,615 kuna, a Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika iz 2014. smanjena je za dodatnih 6% na iznos od 4.443,958 kuna. Izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 16/19) provedeno je povećanje osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika u visini od 6% na 4.710,595 kuna. Dakle, trenutna osnovica je niža od one iz 2009. godine. Ne postoji sličan primjer u Hrvatskoj, bilo u privatnom bilo u javnom sektoru, da nekome plaće nisu rasle 14 godina. Time su realne plaće sudaca i državnih odvjetnika (koje uzimaju u obzir inflaciju) znatno smanjene, a istovremeno su službenicima i namještenicima plaće rasle (a ostalim zaposlenicima u pravnim osobama rasle su i više). Dakle, suci i državni odvjetnici su evidentno diskriminirani. Nadalje, Ministar pravosuđa i uprave Republike Hrvatske je pod brojem klasa: 011-02/21-01/592, urbroj: 514-03-02/01-22-16 od 11. listopada 2022., dao suglasnost Upravnom odboru Hrvatske odvjetničke komore za Izmjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, kojom je Tbr. 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika promijenjen na način da vrijednost boda umjesto dotadašnjih 10,00 kuna, nakon te izmjene iznosi 15,00 kuna. Time su u 2022. godini nagrade odvjetnicima uvećane za 50%. Dakle suci su diskriminirani i u odnosu na kolege odvjetnike (sve uz suglasnost ministra). U ovom prijedlogu izmjena zakona se odredbom čl. 4. u čl. 4. mijenja stavak 2. na način da isti glasi: „Osnovica za izračun plaće pravosudnih dužnosnika utvrđuje se u visini od 675,22 eura bruto.“. Predlagatelj ničim nije obrazložio na koji način i zašto je utvrđen upravo iznos od 675,22 eura bruto. Za to nije dao nikakav razlog, nije izvršio nikakvu komparativnu analizu (sa porastom plaća državnih službenika i ostalih zaposlenika u pravnim osobama, sa plaćama sudaca u drugim zemljama EU, sa inflacijom,…), što je inače diletantski, a u konkretnom slučaju i nedopustivo, budući da se radi o odnosu izvršne i zakonodavne vlasti prema sudskoj i pitanju neovisnosti sudbene vlasti. Naime, to što suci primaju plaću koja je odgovarajuća s obzirom na važnost funkcija koje obavljaju predstavlja jamstvo svojstveno neovisnosti sudaca (presuda Europskog suda od 27. veljače 2018., Associação Sindical dos Juízes Portugueses, C-64/16). Predložena osnovica od 675,22 eura bi iznosila 5.087,45 kuna. Takva osnovica je samo 4% viša od osnovice iz 2009. godine (4.873,83 kn). Dakle, ministarstvo nakon 14 godina stagnacije nominalne plaće (u stvarnosti drastičnog smanjenja realne plaće) sudaca i državnih odvjetnika sada predlaže povećanje plaće od 4%. Notorno je da su službenicima i namještenicima (a još više zaposlenicima u pravnim osobama) plaće rasle znatno više te da je i inflacija u razdoblju rasla znatno više od tih 4% (o svemu tome je predlagatelj trebao izvršiti komparativnu analizu, a nije). Smatramo da se na navedeni način pravosudni dužnosnici dodatno diskriminiraju (pa i omalovažavaju) od strane izvršne i zakonodavne vlasti. Pritom treba naglasiti da samo ministarstvo u prijedlogu ukazuje na kontinuiran višegodišnji trend smanjenja broja neriješenih predmeta i skraćenja trajanja sudskih postupaka, iz čega proizlazi zaključak o kontinuiranom naporu i zalaganju te povećanju učinkovitosti pravosudnih dužnosnika. Ukoliko ministarstvo ustraje kod ovakvog prijedloga smatramo da će se pravosudni dužnosnici za svoja prava morati izboriti na druge načine (sindikalnim organiziranjem i štrajkom, obraćanjem Europskim tijelima, itd.). Suci Trgovačkog suda u Pazinu Djelomično prihvaćen Ovaj prijedlog izmjena važećeg Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika napravljen je sukladno trenutnoj mogućnosti osiguranja potrebnih proračunskih sredstava te je pri tome sukladno postignutom dogovoru iznos osnovice dodatno povećan umjesto proširenog opsega materijalnih prava. Prijedlog dodatnog povećanja prima se na znanje te će se pokušati realizirati kod idućih cjelovitih izmjena Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.
7 Jelena Stipaničev KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 4. Kolega Vaš prijedlog ocjenjujem diskriminatornim u odnosu na zamjenike županijskih državnih odvjetnika. DORH je samostalno i neovisno pravosudno tijelo a zamjenici kako županijskih tako i općinskih državnih odvjetnika su pravosudni dužnosnici poput sudaca, te imaju ista prava i dužnosti. Povišenje koeficijenta bilo kojih dužnosnika istog ranga u korist jednih a na štetu drugih je omalovažavanje. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na predloženi zakonski tekst, već na komentar drugog sudionika savjetovanja.
8 Zorislav Kaleb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 4. Predlažem pod točkom 7 b. povećanje koeficijenta za suce županijskih sudova na 5,15 koja bi time bila veća od predsjednika općinskih sudova, koji su ipak suci općinskih sudova, a i zamjenika županijskih državnih odvjetnika koji su ipak stranka u sudskom postupku. Na taj način ne bi sudac nižeg suda makar bio i predsjednik tog suda imao veću plaću od suca višeg suda. Nije prihvaćen Ovaj prijedlog izmjena važećeg Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika napravljen je sukladno trenutnoj mogućnosti osiguranja potrebnih proračunskih sredstava. Plaće pravosudnih dužnosnika u sudovima i u državnom odvjetništvu već su duže vremena sasvim izjednačene bez obzir na različitost njihovih uloga te se ne nalazi opravdanog razloga za odstupanje od navedenog koncepta.
9 Darko Grošić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 5. Kao što proizlazi, suci nisu zainteresirani za ovaj zakon. S druge strane građani bi bili sretniji kada bi se povećanje plaća pravosudnim dužnosnicima odnosilo na njihove učinke tj. da imaju dodatak na plaću prema % broja rješenih predmeta. Suci mogu lakoćom premašiti mjerila koja je propisalo Ministarstvo pravosuđa i u četri mjeseca za pola godine (izjava suca iz Krka a očito da se ne vrednuje težina predmeta u propisanoj normi) ali onda slijedi usporavanje rješavanja predmeta, da se ne odstupi od danih mjerila i drugih kolega. Na žalost građana i poduzetnika, povećanje plaća neće povećati učinkovitost i brzinu u rješavanju predmeta jer za to dužnosnici nemaju stimulaciju da rade više nego do sada. S druge strane građani i poduzetnici i dalje će čekati rješavanje svojih predmeta a da se ne poštuje ni minimum propisanih rokova u ZPP kao što su odredbe članka 185. stavak 2., članka 284. stavak 1. i.5., članka 293. stavak 2., članka 335. stavak 4., članka 348. stavak 4. i članka 389c. stavak 2. ZPP. Dapače, dužnosnici smatraju da su to “blanketni” rokovi jer sankcija po njih nema. Stranka može u požurnicama navoditi te odredbe ZPP jer postupci traju, no dužnosnik odlučuje kada će postupati u predmetu i ništa mu se nemože desiti što ne postupa po ZPP. Zbog dugotrajnosti suđenja i malih troškova suđenja stranke odugovlače putem suda ispunjenje svojih obaveza i sa upitnim načinom ovrha po presudi, predmeti se gomilaju a to je druga strana neučinkovitosti pravosuđa. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske u dnevniku HRT konstatira da bi se u svakom stupnju postupak trebao završiti u godinu dana. No to je izjava samo prema javnosti a da se u pogledu takvog postupanja ništa ne poduzima. Zbog navedenog predlažem u članku 6. da se doda stavak 2. koji glasi: “Plaća dužnosnika se uvećava za povećano ispunjenje propisane norme uvećane za 5% rješenih predmeta, tako da se plaća uvećava za najviše 30%, na način da za svaka dva više rješena predmeta od propisane norme uvećane za 5% se povećava plaća za 0,5%. Nije prihvaćen Ovaj prijedlog izmjena važećeg Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika napravljen je sukladno važećoj definiciji plaće kao umnošku osnovice i koeficijenta složenosti rada pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima određene vrste i stupnja, s prvenstvenim ciljem žurnog poboljšanja materijalnog položaja pravosudnih dužnosnika. Prijedlog uvođenja dodatnih elemenata za određivanje plaća pravosudnih dužnosnika može se razmotriti kod budućih sveobuhvatnijih izmjena zakonskog koncepta plaća pravosudnih dužnosnika.
10 Zorislav Kaleb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 6. U članku 6. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: "2) Osnovna plaća uvećat će se: – ako sudac ima završen poslijediplomski specijalistički studij (univ. spec.) za 5 %, – ako sudac ima znanstveni stupanj magistra znanosti za 8 % i – ako sudac ima znanstveni stupanj doktora znanosti za 15 %." Time bi se sucima, kao i državnim službenicima, priznalo uvećanje plaće za dodano obrazovanje i znanstveno usavršavanje, što im je do sada bilo uskraćeno, a čime se postigla veća stručnost sudaca i motiviranost za educiranje. Time bi se dodatno potaklo suce da se poslijediplomski obrazuju, jer je sada među sucima zanemariv broj magistara i doktora znanosti, svega 1-2 %. što ne zahtjeva neka velika dodatna sredstva. Nije prihvaćen Trenutno nisu osigurana dodatna proračunska sredstva za povećanje opsega priznatih dodataka na plaće pravosudnih dužnosnika.
11 Ante Drezga KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 9. Ovaj članak sadržava prijedlog promjene u vezi nadležnosti za donošenje rješenja o plaći pravosudnog dužnosnika na način da to rješenje donosi čelnik pravosudnog tijela (dakle predsjednik suda za suce), a ne ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. Međutim, prijedlog predviđa zadržavanje drugostupanjske nadležnosti ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa. Odlučivanje o plaći pojedinog suca koji obavlja sudsku vlast ne bi trebalo biti u nadležnosti tijela izvršne vlasti. Stoga se predlaže promjena na način da stavak 2. članka 9. Zakona glasi: „Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.“ Nije prihvaćen Ovom se izmjenom namjerava ukloniti nedostatak postojećeg normativnog rješenja sukladno kojem o plaćama pravosudnih dužnosnika i u prvom i u drugom stupnju odlučuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa te se predlaže da o plaćama, kao i o drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, u prvom stupnju odlučuje čelnik tijela. Napominje se da ni u odnosu na važeće rješenje sukladno kojem o plaćama pravosudnih dužnosnika odlučuje ovo ministarstvo nije bilo prigovora, kao i da obavljanje stručnih poslova u vezi s ostvarivanjem prava i dužnosti sudaca odnosno državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika spada u poslove sudske odnosno državnoodvjetničke uprave, a da Ministarstvo u obavljanju poslova pravosudne uprave nadzire pravilno i zakonito obavljanje poslova sudske odnosno državnoodvjetničke uprave.
12 Ured pučke pravobraniteljice OBRAZLOŽENJE, Uz članak 7.   Člankom 7. Prijedloga Zakona dodaje se članak 7.a koji glasi: „Članak 7.a Pravosudnim dužnosnicima pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora i na godišnju nagradu za božićne blagdane koje ostvaruju kao državni službenici u pravosudnim tijelima.“ U navedenom članku nije jasno naznačeno pripada li pravo na regres i nagradu za božićne blagdane pravosudnim dužnosnicima u iznosu predviđenom za članove sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru ili u iznosu predviđenom za državne službenike koji nisu članovi sindikata ili su članovi nereprezentativnih sindikata koji nisu pregovarali o kolektivnom ugovoru. S obzirom da je dana 19. svibnja 2023. potpisan dodatak Kolektivnom ugovoru za državne službenike o povećanju regresa na 300,00 eura za članove, odnosno na 250,00 eura za nečlanove sindikata, iz navedene odredbe ne proizlazi dovoljno jasno koji iznos će pripadati pravosudnim dužnosnicima. Nadalje, s obzirom da je Ustavni sud u priopćenju za javnost 23. svibnja 2023. obavijestio kako je odredba članka 192. stavka 4., 5. i 6. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17, 98/19 i 151/22), a kojom je propisano da se pojedina materijalna prava mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti u većem opsegu za članove sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru, ocijenjena diskriminatornom, može se pretpostaviti da će i nadalje svi državni službenici dobivati jednaki iznos regresa i godišnje nagrade za božićne blagdane. Međutim, ostaje otvoreno pitanje, u kojem iznosu. U obrazloženju Prijedloga Zakona uz članak 7. navodi se iznos od 250,00 eura. Važećim Dodatkom I. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike za 2023. godinu utvrđen je iznos od 232,27 eura i za regres i za godišnju nagradu za božićne blagdane. Dodatkom Kolektivnom ugovoru za državne službenike od 19. svibnja 2023. predviđa se regres u iznosu od 300,00 eura za državne službenike članove sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru i 250,00 eura za ostale državne službenike. S obzirom na Odluku Ustavnog suda upitno je u kojem će iznosu biti isplaćen regres. Osim toga, moguće je da će se u nadolazećim godinama iznosi regresa i godišnje nagrade za božićne blagdane i dalje povećavati, pa se može dogoditi da će se postaviti pitanje koji iznos će pripadati pravosudnim dužnosnicima, onaj naveden u obrazloženju članka 7. ovog Prijedloga Zakona (250 eura) ili iznos koji se u budućnosti može ugovoriti Kolektivnim ugovorom za državne službenike ili njegovim dodatcima. Slijedom navedenoga, te imajući na umu odluku Ustavnog suda, predlažemo da se obrazloženje uz članak 7. izmijeni na sljedeći način: Uz članak 7. Ovim se člankom u Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika dodaje novi članak 7.a kojim se pravosudnim dužnosnicima priznaje pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora i na godišnju nagradu za božićne blagdane koje ostvaruju kao državni službenici u pravosudnim tijelima u iznosu utvrđenom Kolektivnim ugovorom za državne službenike i njegovim dodatcima. Primljeno na znanje Sukladno postignutom dogovoru s predstavnicima pravosudnih dužnosnika, ovim izmjenama se neće povećavati opseg do sada priznatih materijalnih prava, već će se raspoloživa proračunska sredstva usmjeriti na povećanje osnovice za izračun plaće.