Izvješće o provedenom savjetovanju - Program potpore pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica u 2023. godini

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice PROGRAM POTPORE PČELARIMA ZA SANIRANJE ŠTETA UZROKOVANIH POMOROM PČELINJIH ZAJEDNICA u svojstvu opunomoćenice Hrvatskog sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom i međunarodnim dokumentima, temeljem čl. 15. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN 76/12, dalje: ZoPP), pučka pravobraniteljica daje mišljenje na Program potpore pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica u 2023. godini (u daljnjem tekstu: Program) iz e-savjetovanja otvorenog od 17. svibnja do 7. lipnja 2023. godine. Pozdravljamo donošenje Programa čiji su ciljevi saniranje ekonomskih posljedica zbog izgubljene dobiti uslijed prestanka proizvodnje uzrokovane pomorom pčelinjih zajednica, kao i osiguranje mogućnosti daljnjeg ostanka u sektoru pčelarstva te vraćanje nazočnosti pčela na isto područje u svrhu očuvanja biološke raznolikosti. Upravo su gubitak bioraznolikosti, klimatske promjene i onečišćenje okoliša tri glavna globalna problema trostruke planetarne krize kakvom ju identificiraju Ujedinjeni narodi od 2020. godine, dok Strategija EU za bioraznolikost do 2030. pčele smatra najznačajnijim oprašivačima za obnovu ekosustava. Pomor pčelinjih zajednica u 2023. godini nije prvi te unazad nekoliko godina pratimo slučajeve masovnog pomora pčelinjih zajednica na području Republike Hrvatske postupajući kako na vlastitu inicijativu tako i po pritužbama građana. Riječ je o problemu čijem rješavanju treba pristupiti sistematski kako bi se istražili uzroci ovim opetovanim događajima te kako bi se našlo učinkovito rješenje za prevenciju novih pomora, koje bi podrazumijevalo najviše moguće ekološke standarde zaštite okoliša i prirode, odnosno ekosustava. Kroz ovo mišljenje nastojimo ukazati i na izazove s kojima se pčelari susreću prilikom pomora pčelinjih zajednica, a koje smo identificirali kroz naše ispitne postupke, naročito postupanjem povodom pomora koji se dogodio na području Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije u travnju 2022. godine, za koji je utvrđeno da je posljedica nedozvoljene uporabe pesticida u uzgoju uljane repice. U tijeku su i ispitni postupci koje vodimo povodom pomora pčelinjih zajednica na području Međimurske i Bjelovarsko-bilogorske županije u travnju 2023. te pomora na području Virovitičko-podravske županije u svibnju 2020. godine. Godišnja izvješća pučke pravobraniteljice Hrvatskom saboru od 2013. godine sadrže poglavlje o pravu na zdrav život i zdrav okoliš, a u veljači 2021. je temeljem ovlasti iz čl. 16. st. 2. ZoPP podneseno i posebno Izvješće o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013.-2020.), koje je od strane Hrvatskog sabora prihvaćeno u lipnju 2021. godine. O pomoru pčelinjih zajednica koji je zabilježen 2022. godine obavijestili smo Hrvatski sabor u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu (https://www.sabor.hr/hr/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2022-godinu-podnositeljica-pucka-pravobraniteljica) ukazujući na nužnost učinkovite zaštite pčela, budući je do pomora došlo jer ni pčelari niti Hrvatski pčelarski savez nisu bili prethodno obaviješteni o korištenju pesticida od strane poljoprivrednika, iako su to poljoprivrednici bili obvezni učiniti sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 46/22) koji je na snazi od 15. travnja 2022. godine. Državni inspektorat i Ministarstvo poljoprivrede precizno su naveli parametre po kojima su uzorkovali tlo, biljke i pčele pa je zahvaljujući tako provedenom postupku i pravovremenom reakcijom identificiran razlog pomora pčelinjih zajednica. Na jednak način bi se trebalo pristupiti kod svakog takvog događaja jer uspješnim utvrđenjem razloga pomora, ne samo da će pčelari lakše ostvariti naknadu nastale štete već bi navedeno trebalo pomoći u prevenciji budućih takvih slučajeva. Ministarstvo poljoprivrede predlaže Program sukladno odredbi čl. 39. Zakona o poljoprivredi (NN 118/18, 42/20, 127/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 52/21 i 152/22) koji se odnosi na programe državnih potpora, što je ista pravna osnova po kojoj je prethodno donijelo Program potpore pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica u 2022. godini te Program potpore pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica na području Međimurske županije u 2020. godini. Iz navedenih je programa razvidno da su masovni pomori pčelinjih zajednica evidentirani u istom periodu 2020., 2022. i 2023. godine, od kojih je 2020. godine pomor evidentiran na području Međimurske županije, 2022. na području Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije te u 2023. na području Međimurske i Bjelovarsko-bilogorske županije. Cilj ovog Programa, kao i prethodno donesenih programa u 2020. i 2022. godini, je financijska pomoć oštećenim pčelarima kako bi se nadoknadio dio izgubljene dobiti zbog naglog prestanka proizvodnje budući da je temeljem provedenog inspekcijskog nadzora od strane veterinarske inspekcije Državnog inspektorata postavljena sumnja da je pomor pčela uzrokovan trovanjem. Iz Programa je razvidno da se potpora dodjeljuje pčelarima koji su upisani i ažurirani u Evidenciji pčelara i pčelinjaka u skladu sa čl. 129. Zakona o poljoprivredi, a kod kojih je temeljem službenih izvješća dostavljenih od strane Državnog inspektorata potvrđen pomor pčelinjih zajednica tijekom proljetnih mjeseci, zaključno s 1. srpnjem 2023. godine. Potpora se dodjeljuje za štete nastale pomorom pčelinjih zajednica u stacionarnim ili selećim pčelinjacima dopremljenim na područje na kojem se dogodio pomor pčela u skladu s Pravilnikom o držanju pčela i katastru pčelinje paše (NN 18/08, 29/13, 42/13 i 65/14). Razvidno je da se ni u ovom kao ni u prethodno navedenim programima donesenim u 2020. i 2022. godini ne navodi utvrđeni uzrok masovnog pomora pčelinjih zajednica, već je izražena sumnja da je pomor pčela uzrokovan trovanjem, pri čemu se ne navodi da se radi o pesticidima. Također nisu navedeni parametri po kojima se određuje kategorija masovnog pomora pčelinjih zajednica kao ni broj pomrlih pčelinjih zajednica koji se smatra masovnim, a za koje podatke smatramo da bi doprinijeli transparentnosti prilikom utvrđivanja razmjera i razloga pomora, lakšem razumijevanju koji pčelari su obuhvaćeni Programom te bi doprinijeli daljnjem podizanju svijesti o navedenom problemu i prevenciji sličnih događaja u budućnosti. Za razliku od Nacrta Programa podrške poljoprivrednicima za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda koji je istovremeno u javnom savjetovanju i za koji se sredstva također osiguravaju iz državnog proračuna, programi potpore pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica u 2020., 2022. i 2023. godini, saniraju štetu za koju je moguće utvrditi prekršitelja te naplatiti novčanu kaznu, no samo ukoliko se pomor pčelinjih zajednica prijavi i ukoliko se postupa sukladno uputama za postupanje pri uginuću pčela (https://poljoprivreda.gov.hr/istaknute-teme/poljoprivreda-173/poljoprivreda-175/pcelarstvo/uputa-o-postupanju-pri-uginucu-pcela/5476) objavljenim na službenoj stranici Ministarstva poljoprivrede. U slučaju sumnje na druge uzroke uginuća (npr. trovanje pčela), navedeno je da u takvim slučajevima na mjesto događaja dolaze policijski službenik s kriminalističkim tehničarom i nadležni veterinarski inspektor, koji ovisno o štetnom događaju poziva i poljoprivrednog inspektora i/ili inspektora zaštite okoliša, koji daju prve izvještaje o događaju, izrađuju stručan izvještaj o događaju i osiguravaju prikupljanje uzoraka. Kriminalistički tehničar obavlja obradu mjesta događaja, prikuplja izvore otrovanja i izrađuje Zapisnik o očevidu, a nalog za vještačenje daje nadležna policijska postaja ili državno odvjetništvo. U slučaju da je policijska postaja prva obaviještena o uginuću pčela dužna je o tome odmah obavijestiti Državni inspektorat čije inspekcije dalje sudjeluju u postupku ovisno o štetnom događaju. Osim uzimanja uzoraka za isključivanje bolesti pčela, uzimaju se i uzorci za toksikološku pretragu koji se pohranjuju u zasebne sterilne plastične posude s zatvaračima koji dobro prianjaju na temperaturi od -20°C, pri čemu nadležni inspektori osiguravaju uzimanje i dostavu uzetih uzoraka sukladno pravilima struke. Pravilno postupanje sukladno objavljenim uputama za postupanje pri uginuću pčela presudno je za utvrđivanje uzroka pomora i naknadu štete kod svakog pojedinačnog pomora. Stoga smatramo potrebnim unaprijediti podršku i nadzor za pravilnu primjenu postojećih uputa kako od strane pčelara tako i od strane nadležnih tijela. Iz Programa nije razvidno u kolikoj je mjeri isti temeljen na iskustvima iz prethodnih slučajeva pomora pčelinjih zajednica. Stoga smo mišljenja da je za izradu ovog Programa potrebno prikupiti i evaluirati podatke o masovnom pomoru pčelinjih zajednica iz 2020. i 2022. godine, i to: o izrečenim i naplaćenim novčanim kaznama; o ovlastima koje je poljoprivredna inspekcija primijenila iz Zakona o održivoj uporabi pesticida; o broju uginulih pčelinjih zajednica; o uzroku i načinu masovnog pomora pčelinjih zajednica na području cijele Republike Hrvatske, sve u suradnji s Državnim inspektoratom i Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske. U konačnici, smatramo korisnim u Programu detaljnije obrazložiti predviđeni iznos za naknadu štete sukladno broju stradalih zajednica kao i obrazložiti kriterije za definiranje maksimalnog iznosa po pčelinjoj zajednici, kako bi se moglo razmotriti je li isti dostatan za naknadu štete te posljedično, hoće li osigurati brojnost pčelinjih zajednica, nastavak daljnjeg uspješnog oprašivanja poljoprivrednih i samoniklih usjeva i kontinuiranu proizvodnju pčelinjih proizvoda te ponovo vratiti nazočnost pčela na ista područja u svrhu očuvanja biološke raznolikosti, a što su ciljevi Programa. Obzirom da se masovni pomori pčelinjih zajednica ponavljaju, potrebno je pomno razmotriti učinkovitost postojećeg sustava zaštite pčelinjih zajednica, odnosno, učinkovitost i provedivost predviđenih prekršajnih odredbi iz Zakona o održivoj uporabi pesticida kako bi se učinkovito prevenirali budući potencijalni pomori pčelinjih zajednica u proljetnom dijelu godine. Nadamo se da ćete naše mišljenje uvažiti i da će se već ovim Programom iznaći učinkovito rješenje za prevenciju novih pomora pčelinjih zajednica te za uspostavu najviših mogućih ekoloških standarda i ustavnih vrednota, očuvanja prirode i okoliša. Primljeno na znanje Program potpore pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica u 2023. godini (u daljnjem tekstu: Program) ima za cilj kroz financijsku pomoć oštećenim pčelarima nadoknaditi dio izgubljene dobiti zbog naglog prestanka proizvodnje. Potpora iz ovoga Programa dodjeljuje se za štete nastale pomorom pčelinjih zajednica u stacionarnim ili selećim pčelinjacima dopremljenim na područje na kojem se dogodio pomor pčela u skladu s Pravilnikom o držanju pčela i katastru pčelinje paše („Narodne novine“ broj. 18/08, 29/13, 42/13 i 65/14). Financijska pomoć iz ovoga Programa namijenjena je pčelarima koji su upisani i ažurirani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka u skladu s člankom 129. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, br. 118/18, 42/20, 127/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 52/21 i 152/22 ), a kod kojih je potvrđen pomor pčelinjih zajednica isključivo od strane Državnog inspektorata Republike Hrvatske tijekom proljetnih mjeseci 2023. godine d zaključno 1. srpnja 2023. godine. Potpora iz Programa je potpora male vrijednosti i dodjeljuje se u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 352, 24. prosinca 2013.) kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2019/316 od 21. veljače 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1408/2013 o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 51 I, 22.2.2019.). Provedbom Programa izravno će se utjecati na saniranje ekonomskih posljedica zbog izgubljene dobiti uslijed prestanka proizvodnje uzrokovane pomorom pčela na pčelinjacima. Maksimalni jedinični iznos naknade po izgubljenoj pčelinjoj zajednici od 130,00 EUR oštećenim pčelarima olakšati će obnavljanje pčelarske proizvodnje. Nabava košnica i pčelinjih zajednica prihvatljiva je kroz intervenciju 73.02. - Obnova poljoprivrednog potencijala. Cilj potpore kroz navedenu intervenciju je obnoviti poljoprivredni potencijal narušen prirodnim nepogodama i katastrofalnim događajima i na taj način osigurati održivost poljoprivredne proizvodnje i izvor prihoda stanovništvu ruralnih prostora čime se sprječava propadanje poljoprivrednih gospodarstava, iseljavanje iz ruralnih područja i omogućiti nastavak poljoprivredne djelatnosti. Pravovremeno donošenje Programa kao i pratećeg Pravilnika kao provedbenog akta koji će definirati uvjete za korištenje navedenog Programa, od iznimne je važnosti kako bi se oštećenim pčelarima omogućila pravovremena pomoći za nastavak pčelarske proizvodnje na područjima na kojima se pomor dogodio. Odredbe ovoga Programa kojima su definirani uvjeti prihvatljivosti korisnika istovjetne su odredbama Programa potpore pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica u 2022. godini donesenog Odlukom Vlade Republike Hrvatske (KLASA: 022-03/22-04/268, URBROJ: 50301-05/27-22-2). Sukladno navedenom, predmet ovoga Programa isključivo je dodjela potpore male vrijednosti pčelarima na čijim pčelinjacima je potvrđen pomor pčela u razdoblju definiranom u točci 6. ovoga Programa.
2 Dražen Bogdan PROGRAM POTPORE PČELARIMA ZA SANIRANJE ŠTETA UZROKOVANIH POMOROM PČELINJIH ZAJEDNICA Poštovani Pčelarstvo Bogdan pretrpjelo je totalno trovanje pčela. Međimurje Općina Gornji Mihaljevec VUGRIŠINEC 28. Šteta je velika.materijalna i emocijama. Više od deset godina radim na genetskom potencijalu pčelinjaka. Sad je sve otišao nepovratno. Nedostatak medobranja minimum 2 godine, nabavka novog roja, novih okvira i satne osnovne za košnice, gubitak trenutnog meda u svakoj košnici oko 10 kg po društvu. Zadnjih 6 godina naš med je pobjeđivao na ocjenjivanju meda u Hrvatskoj i inozemstvu. Dvije godine bez meda gube se potencijalni kupci. Treba uračunati uloženo vrijeme za sanaciju pčelinjaka. Financijski gubitak po društvu je minimum 350 EUR po pčelinjoj zajednici. Pčelinjaka je uredno upisan i ažuran u sustav od 65 zajednica. Molim Vas uvažite sve činjenice kod donošenja odluke o visini naknade za pčelinju zajednicu. Hvala na razumijevanju. Primljeno na znanje Iznos financijskih sredstava za provedbu Programa je ograničen te nismo u mogućnosti povećati jedinični iznos naknade po izgubljenoj pčelinjoj zajednici. Jedinični iznos naknade po izgubljenoj pčelinjoj zajednici predviđen je kao nadoknada dijela izgubljene dobiti zbog naglog prestanka proizvodnje. Nabava košnica i pčelinjih zajednica prihvatljiva je kroz intervenciju 73.02. - Obnova poljoprivrednog potencijala. Cilj potpore kroz navedenu intervenciju je obnoviti poljoprivredni potencijal narušen prirodnim nepogodama i katastrofalnim događajima i na taj način osigurati održivost poljoprivredne proizvodnje i izvor prihoda stanovništvu ruralnih prostora čime se sprječava propadanje poljoprivrednih gospodarstava, iseljavanje iz ruralnih područja i omogućiti nastavak poljoprivredne djelatnosti.