Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA | Na početku moramo izraziti neslaganje s načinom izrade ovog prijedloga izmjena Zakona o šumama (ZOŠ), koji je u potpunosti zanemario interese i stavove privatnih šumoposjednika. Naime, još su u veljači 2021. godine predstavnici Ministarstva poljoprivrede obećali da će prilikom izrade prijedloga zakonodavnih i strateških okvira razmatrati i prijedlozi privatnih šumoposjednika, a pogotovo uz činjenicu da se udio privatnih šuma povećava što njihove predstavnike čini jednim od bitnih dionika u šumarskom sektoru. Nadamo se da se u Hrvatskoj neće uvriježiti takozvani „3 I“ participativni proces (Invite, Inform, Ignore) koji je sve svoje nedostatke pokazao prilikom donošenja zelenih politika u EU. Iz navedenih razloga koristimo priliku da upozorimo na nekoliko problema koje postojeći (ZOŠ) predstavlja za privatne šumoposjednike. Prvi problem je šumski doprinos (čl. 69) koji predstavlja nepotrebno neporezno davanje koje opterećuje privatne šumoposjednike i time ih stavlja u nepovoljan položaj prema drugim proizvođačima (poljoprivredni proizvođači nemaju takvo financijsko opterećenje, a koriste iste nerazvrstane prometnice). Također je vrlo teško provjeriti da li se ta sredstva uopće koriste sukladno zakonski propisanoj namjeni. Zato predlažemo ukidanje ovoga nameta za sve privatne šumoposjednike. Slijedeći problem su prevelike administrativne obaveze šumoposjednika posebno kod korištenja šumskih proizvoda za vlastite potrebe, što iziskuje ishođenje zahtjeva za sječu, teretnog lista i sl., a što nije slučaju u većini članica EU. S obzirom na dodatne probleme s neriješenim imovinsko pravnim odnosima, često dolazi do pojave ilegalnih sječa, što rezultira lošim ugledom šumarstva RH u Europskoj uniji, iako to po njihovim zakonima nisu ilegalni postupci. Zato predlažemo da se smanji administrativno opterećenje šumoposjednika kroz izmjene zakonskih i podzakonskih akata. Ukazujemo i na neprimjenjive i nelogične kaznene odredbe za male šumoposjednike (čl. 87. - 89.), poglavito što se tiče „direktnog čuvanja šuma“ i obilježbe šumskih proizvoda. Predlažemo da se uvede ravnopravnost s ostalim proizvođačima (sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). HSUPŠ smatra da je naknada za OKFŠ u osnovi izgubila smisao jer se 50 % sredstava, prema važećem pravilniku, troši 'van' šuma, dok se ista koristi u negativnom medijskom kontekstu i šteti šumarskom sektoru. Moramo ukazati na veliku nedosljednost u definiranju raspodjele ove naknade, jer smo još pri izradi ZOŠ-a tražili sa se u Zakonu definiraju postoci za raspodjelu što nije prihvaćeno od strane pravne službe MP, dok je naknadno dozvoljeno da se u Zakon o vatrogastvu u Čl. 113 navede „minimalno 20%“ ove naknade. Zato smatramo da da se na takav način definira raspodjela i u ZOŠ-u. Predlažemo i da se točno definira pojam 'ostali oblici građanskog uživanja' kojim se osim šetnje dozvoljava korištenje šuma i šumskog zemljišta ostalim osobama (čl 21.), a sve u pogledu rješavanja problema vožnje raznim prijevoznim sredstvima kroz šume (bicikli, motocikli, četverocikli). S obzirom na štetu koju te aktivnosti pričinjavaju šumi i šumskim životinjama predlažemo da se iste dopuste isključivo na označenim stazama/prometnicama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA | u svojstvu opunomoćenice Hrvatskog sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom i međunarodnim dokumentima, temeljem čl. 15. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN 76/12, dalje: ZoPP), pučka pravobraniteljica daje mišljenje na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (u daljnjem tekstu: Nacrt) iz e-savjetovanja otvorenog od 24. svibnja do 23. lipnja 2023. godine. Mišljenje na zakone i druge propise te javne politike je jedan od instrumenata promocije i unapređenja zaštite ustavnog prava na zdrav život i zdrav okoliš, kao i univerzalnog prava na čist, zdrav i održiv okoliš kojeg je Generalna skupština Ujedinjenih naroda priznala u srpnju 2022. godine, a ekološki usmjeren način upravljanja šumama i dobro ekološko stanje šuma preduvjeti su za učinkovito ostvarivanje ovog prava. Pučka pravobraniteljica od 2019. godine zaprima pritužbe građana i organizacija civilnog društva zbog sumnje na ugrozu i neadekvatno upravljanje šumama, u kojima se pretežno radi o području Sljemena, najvišeg vrha Parka prirode Medvednica, ali i drugih šumskih područja poput Petrove gore, Žumberka, Bilogore i drugih. Godišnja izvješća koja pučka pravobraniteljica podnosi Hrvatskom saboru od 2013. godine sadrže poglavlje o pravu na zdrav život i zdrav okoliš, a u veljači 2021. je temeljem ovlasti iz čl. 16. st. 2. ZoPP podneseno i posebno Izvješće o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013.-2020.), koje je Hrvatski sabor prihvatio u lipnju 2021. godine. U Izvješću za 2022. godinu (https://www.sabor.hr/hr/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2022-godinu-podnositeljica-pucka-pravobraniteljica), istaknuto je da pratimo nastavak istrage institucija EU o bespravnoj sječi šuma na području Natura 2000, kako se navodi u Radnom dokumentu osoblja Komisije, Pregled provedbe zaštite okoliša 2022., Izvješće za Hrvatsku. Polazeći s pozicije zaštite i promicanja ljudskih prava, iako smo svjesni benefita provedbe investicijskih projekata i njihovih učinaka za javni interes, također smatramo nužnim s osobitom pažnjom pristupiti povećanju investicijskih projekata i planiranju sve većeg broja infrastrukturnih građevina na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske izvan obuhvata građevinskog područja, kako je to navedeno u Ocjeni stanja. Iz Nacrta je razvidno da bi se isto trebalo postići omogućavanjem izdvajanja šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja RH te rješavanjem imovinskopravnih odnosa u slučajevima kada je to propisano posebnim propisom, osim u slučajevima kada je riječ o strateškim investicijskim projektima od interesa za RH prema posebnom propisu. Međutim, pri tome je svakako potrebno voditi računa da povećanje investicijskih projekata i planiranja ne ugrozi pravo na čist, zdrav i održiv okoliš. U Ocjeni stanja su definirani i ostali ciljevi Nacrta, prilikom čijeg planiranja i provedbe je nužno voditi računa da budu i ekološki prihvatljivi, a to su: omogućiti pojedine radove gospodarenja šumom i šumskim zemljištima u svrhu očuvanja područja zaštićenih na temelju propisa o zaštiti prirode u kategoriji strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat šumske vegetacije i park šuma; omogućiti korištenje nedrvnih šumskih proizvoda (listovi, cvjetovi, sjeme, plodovi, pupovi, podzemni dijelovi, gljive, divljač, i slično) do odobrenja obnovljenog ili revidiranog šumskogospodarskog plana u skladu s potrebama; omogućiti postupak proglašenja šume posebne namjene - urbane šume; omogućiti krčenje šume u degradiranim sastojinama gariga i šibljaka; onemogućiti diobu šuma i šumskog zemljišta na katastarske čestice površine manje od 1 ha osim u slučajevima izdvajanja šumskog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina, formiranja katastarskih čestica radi osnivanja prava građenja, u slučajevima nasljeđivanja kao i u postupcima razvrgnuća suvlasničkih zajednica; omogućiti promjenu kulture katastarskih čestica, u šumu ili šumsko zemljište; detaljnije propisati mogućnost zakupa šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, primjerice radi efikasnije dodjele zemljišta poljoprivrednicima u svrhu pašarenja i ostalim gospodarstvenicima, skratiti postupak doznake stabala, i drugi. U odnosu na pojedine predložene izmjene i dopune u Nacrtu, posebice ističemo sljedeće: 1) Vezano uz čl. 1. Nacrta kojim se u čl. 5. Zakona o šumama (NN 68/18., 115/18., 98/19., 32/20. i 145/20.) dodaje st. 5. koji glasi: „(5) Iznimno od odredbe stavaka 1., 2. i 4. ovog članka bivše vojne nekretnine površine do 1 ha, u obuhvatu građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, koje više ne služe za vojne potrebe, ne smatraju se šumom i šumskim zemljištem u smislu ovog Zakona.“ Kako je navedeno u obrazloženju uz čl. 1., ovime se propisuje iznimka u definiciji šume i šumskog zemljišta, što omogućuje tijelu nadležnom za raspolaganje državnom imovinom nadležnosti u postupcima rješavanja imovinskopravnih pitanja, čime će se značajno ubrzati ovi postupci te omogućiti daljnje investicijske projekte na bivšim vojnim nekretninama. Riječ je o nekretninama koje su temeljem Uredbe o preuzimanju sredstava JNA i SSNO postale vlasništvo RH, na kojima se nalaze vojni objekti koji više ne služe za vojne potrebe, koje su obrasle šumskim drvećem i/ili njegovim grmolikim oblicima, grmljem i prizemnim rašćem te su u katastru opisane kulturom šuma. Međutim, Nacrtom nije razjašnjeno kakvi se potencijalni investicijski projekti mogu planirati te hoće li se takvim projektima i u kolikoj mjeri sačuvati postojeće šumsko drveće i/ili njegovi grmoliki oblici, grmlje i prizemno rašće koji se nalaze na istoj lokaciji. Nacrtom također nije pojašnjeno zašto postojeće vojne nekretnine ne bi (p)ostale šuma ili šumsko zemljište. Stoga predlažemo da se dodatno uredi i obrazloži navedena odredba kako bi se spriječila potencijalna devastacija i deforestacija šuma ili šumskog zemljišta na lokacijama bivših vojnih nekretnina. 2.) Vezano uz čl. 9. Nacrta kojim se u čl. 39. dozvoljava krčenje šuma u svrhu očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za Europsku uniju u degradiranim sastojinama gariga i šibljaka pozdravljamo namjeru kojom bi se trebalo postići očuvanje stanišnih tipova i staništa kao i propisivanje da će zahtjev podnositi osoba nadležna za upravljanje zaštićenim područjem sukladno posebnom propisu iz područja zaštite prirode. 3.) Vezano uz čl. 10. Nacrta kojim se, između ostaloga, briše st. 2. čl. 51. koji glasi „Šuma i šumsko zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koji su prostornim planom u obuhvatu građevinskog područja i/ili izdvojenog građevinskog područja, a za koje nije pribavljeno mišljenje iz članka 40. stavka 5. ovoga Zakona, ne mogu se izdvojiti iz šumskogospodarskoga područja Republike Hrvatske.“ Kako je navedeno u obrazloženju uz čl. 10., ovime se ukida administrativni uvjet za izdvajanje nekretnine iz šumskogospodarskoga područja Republike Hrvatske, a to je neophodno mišljenje Ministarstva poljoprivrede, jer isto predstavlja isključivo administrativnu obvezu za koju se u praksi utvrdilo kako možebitno predstavlja izrazitu zapreku realizacije investicijskih projekata. Iz navedenog proizlazi da se i ovom odredbom olakšava provedba investicijskih projekata u šumama i na šumskom zemljištu, što sa sobom nosi i određene rizike. Pritom nije obrazložena svrha postojeće obveze izrade mišljenja Ministarstva poljoprivrede, na koji način isto predstavlja zapreku realizaciji investicijskih projekata te o kakvim se investicijskim projektima radi. Primjerice, u obrazloženju uz čl. 11. kojim se propisuje mogućnost provođenja upravnog postupka izdvajanja odnosno rješavanja imovinskopravnih odnosa za pojedinu šumu i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske izvan granica građevinskog područja, u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture, jasno je naznačeno da se radi o investicijskim projektima izvan granica građevinskog područja u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture od interesa Republike Hrvatske (ceste, željeznička infrastruktura i sl.) dok u obrazloženju uz st. 10. nisu pojašnjene specifičnosti o potencijalnim investicijskim projektima. Stoga predlažemo da se dodatno obrazloži i uredi navedena odredba na način da se pojasni o kojim investicijskim projektima je riječ, kako bi se otklonila njezina neujednačena primjena nakon stupanja zakonskih izmjena na snagu te kako bi se prevenirala potencijalna šteta za šume i šumsko zemljište uslijed provedbe nejasno definiranih investicijskih projekata. 4.) Vezano uz čl. 13. Nacrta kojim se u čl. 54. mijenja st. 2. i glasi: „(2) U postupcima provođenja promjena u katastru zemljišta, kada se radi o šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, Ministarstvo na temelju mišljenja javnog šumoposjednika daje suglasnost na geodetske elaborate osim u slučajevima ako se parcelacija provodi po posebnom propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje“ te se iza st. 2. dodaje st. 3. koji glasi: „(3) Šume i šumska zemljišta izvan građevinskog područja nije dopušteno geodetskim elaboratima dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1 ha, osim u slučaju izdvajanja šumskog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje, u slučajevima osnivanja prava građenja na šumi i šumskom zemljištu te osim u slučaju nasljeđivanja i razvrgnuća suvlasničničkih zajednica.“ Pozdravljamo namjeru kojom se uvodi ograničenje diobe šuma i šumskog zemljišta koje je neophodno radi očuvanja ekosustava i bioraznolikosti šuma. Pritom predlažemo da se dodatno uredi ova odredba te se navede i obrazloži o kojim je drugim građevinama riječ, uz planiranu izgradnju infrastrukturnih građevina. 5.) Vezano uz čl. 22. Nacrta kojim se u čl. 79. iza st. 5. dodaje novi st. 6. koji glasi: „ (6) Žalba protiv rješenja inspektora ne odgađa izvršenje rješenja.“ te se iza novog st. 6. dodaje st. 7. koji glasi: „(7) Ako inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi da je povredom propisa počinjen prekršaj za koji prema prekršajnom zakonu može izdati prekršajni nalog, postupiti će u skladu s prekršajnim zakonom“, pozdravljamo uvođenje istih stavaka te podržavamo namjeru kojom će se omogućiti šumarskim inspektorima određivanje upravne mjere. 6.) Vezano uz čl. 32. Nacrta kojim se u čl. 90. Zakona o šumama (NN 68/18., 115/18., 98/19., 32/20. i 145/20.) propisuju novčane kazne od 3.980,00 do 9.290,00 eura za prekršaj Javne ustanove, između ostaloga mijenja se st. 1. točka 15. koji glasi: „ u šumi odlaže otpad (članak 45. stavak 3.)“ Kako je navedeno u obrazloženju uz čl. 23. do 34., ovim se člancima propisuje konverzija kunskih iznosa novčanih kazni u eure u skladu s odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22.) uz primjenu općih pravila za preračunavanje, a vezano za novčane kazne propisane za nabrojana postupanja, odnosno propuste Jane ustanove. Međutim, važeći Zakon u čl. 90. st. 1. točka 13. glasi: „u šumi odlaže otpad te ga ne ukloni (članak 45. stavci 3. i 4.)“. Stoga predlažemo da se navedena odredba čl. 32. st. 1. točka 15. Nacrta koja glasi: „ u šumi odlaže otpad (članak 45. stavak 3.)“, zamijeni sa: „u šumi odlaže otpad te ga ne ukloni (članak 45. stavci 3. i 4.)“, bez obzira na inicijalni razlog uvođenja predložene izmjene u Nacrtu. 6.) Vezano uz čl. 34. Nacrta kojim se u čl. 92. Zakona o šumama (NN 68/18., 115/18., 98/19., 32/20. i 145/20.) propisuju novčane kazne od 1.320,00 do 2.650,00 eura za prekršaj fizičke osobe koja nije šumoposjednik, između ostaloga mijenja se st. 1. točka 9. koji glasi: „ u šumi odlaže otpad (članak 45. stavak 3.)“ Riječ je o predloženoj izmjeni važećeg čl. 92. st. 1. točka 8. Zakona koji glasi: „u šumi odlaže otpad (članak 45. stavci 3. i 4.)“. Kako je navedeno u obrazloženju uz čl. 23. do 34., ovim se člancima propisuje konverzija kunskih iznosa novčanih kazni u eure u skladu s odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22.) uz primjenu općih pravila za preračunavanje. Predlažemo da se navedena odredba čl. 34. st. 1. točka 9. Nacrta koja glasi: „ u šumi odlaže otpad (članak 45. stavak 3.)“, zamijeni sa: „u šumi odlaže otpad te ga ne ukloni“, kako bi se i fizičke osobe koje u šumi odlažu otpad, obvezalo na njegovo uklanjanje, čime bi se brže otklonilo onečišćenje iz šumskog područja. Naime, Nacrtom je obveza uklanjanja odloženog otpada u šumi predviđena samo za pravne osobe koje nisu šumoposjednici, s novčanim kaznama od 3.980,00 do 9.290,00 eura za prekršaj u čl. 33. st. 1. točka 11. Nacrta koji glasi: „u šumi odlaže otpad te ga ne ukloni (članak 45. stavci 3. i 4.)„. Međutim, smatramo da bi se prekršajna odgovornost za odlaganje otpada u šumi, uz obvezu uklanjanja otpada, trebala primijeniti i za javne ustanove i za fizičke osobe. Naime, u Izvješću za 2022. godinu, pučka pravobraniteljica je ponovno obavijestila Hrvatski sabor o problemu odlaganja otpada u jamama i špiljama, da isti predstavlja ekološki i zdravstveni problem jer se time, između ostaloga, ugrožavaju podzemne vode. Razmjere onečišćenja na jednoj od lokacija vidjeli smo i sudjelovanjem u volonterskoj akciji čišćenja špilje u Gornjem Lugu organiziranoj od strane Čistog podzemlja. Pozitivan je iskorak, sukladno preporuci iz Izvješća za 2021. godinu, prijedlog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da godišnje natječaje za čišćenje speleoloških objekata usmjeri ka javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjima te da se čišćenja provode u suradnji sa speleološkom zajednicom. Također, najavljeno je i da će se speleološki objekti po potrebi ograđivati te će se postavljati video nadzori i oznake zabrane bacanja otpada. Postavljanjem video nadzora olakšati će se identifikacija osoba koje bacaju otpad u šumskom području. Problem odlaganja otpada u šumama je ponavljajući te se ponekada dulje vrijeme ne uklanja, pri čemu počinitelji mogu biti i fizičke osobe. Ulažu se znatni napori, pa i organiziraju volonterske akcije čišćenja lokacija u šumama na kojima se nalazi otpad, a u nekim slučajevima je za očekivati da bi se takav otpad brže otklonio ako bi to bila zakonska obveza i fizičkih osoba koje su ga tamo ostavile. Zaključno ukazujemo da su ovo mišljenje i prijedlozi dani u cilju unapređenja sustava zaštite šuma i šumskog zemljišta, na način kojim će se štititi ustavne vrednote očuvanja prirode i okoliša, a time i javni interes. Stoga predlažemo da razmotrite ovo mišljenje te uvažite dane prijedloge, a kako bi se otklonile naprijed navedene nejasnoće predloženog Nacrta te kako bi zaštita šuma i šumskog zemljišta, odnosno zaštita prirode i okoliša, imala jasnu prednost pred gospodarskim interesom u vidu omogućavanja investicijskih projekata u šumama i na šumskom zemljišta. | Djelomično prihvaćen | Vezano uz čl. 1. Nacrta Definicija šume i šumskog zemljišta pretpostavlja minimalnu površinu od 0,1 ha. Opisane površine predstavljaju napuštene vojne objekte, zgrade, unutar obuhvata građevinskog područja, s velikim potencijalom u smislu ostvarivanja projekata od društvene i socijalne važnosti. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave predstavljaju primjer korisnika ovih površina s ciljem poboljšanja kvalitete života žitelja lokalnih zajednica. Predmetne površine su u katastru opisane kulturom šuma što sukladno odredbama Zakona o šumama poistovjećuje gospodarenje istima kao šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, što sukladno stvarnom stanju na terenu nije moguće. Predmetne nekretnine odnosno vojni objekti koji više ne služe za vojne potrebe, površine do 1 ha, najčešće između zgrada i ostale napuštene infrastrukture, obrasle su elementima šumske sastojine no iste ne predstavlja šumu i šumsko zemljište u smislu Zakona o šumama jer na istima nije moguće provoditi radove gospodarenja, zaštite i čuvanja šume. Opisane nekretnine zbog svojeg specifičnog načina korištenja u prošlosti te sadašnjih karakteristika predstavljaju potencijal razvoja društvene i socijalne namjene sukladno odredbama mjesno nadležnih prostornih planova. Vezano za čl. 10. Nacrta Ukinut je administrativni uvjet da je za izdvajanje nekretnine iz šumskogospodarskoga područja Republike Hrvatske neophodno pribaviti mišljenje iz članka 40. ovog Zakona jer isto predstavlja isključivo administrativnu obvezu za koju se u praksi utvrdilo kako možebitno predstavlja izrazitu zapreku realizacije investicijskih projekata unutar obuhvata građevinskog područja i/ili izdvojenog građevinskog područja. Naime, odredbom važećeg Zakona o šumama pretpostavlja se izdavanje mišljena na prostorni plan kao preduvjet provođenja postupka izdvajanja nekretnina iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske. Predmetna odredba izričito ne određuje kakvu vrstu mišljenja je potrebno ishoditi, pozitivnog ili negativnog, za provođenje daljnjeg postupka te kao takva predstavlja administrativni uvjet provođenja postupka izdvajanja nekretnina. Vezano uz čl. 13. Nacrta Pojam druge građevine određene propisom kojim se uređuje prostorno uređenje odnosi se na zahvate u prostoru koji ne predstavljaju infrastrukturu kao na primjer vodne građevine i građevine za zaštitu od voda, sukladno posebnom propisu o vodama. Vezano uz čl. 32. st. 15 i 16. Nacrta Smatramo kako je predmetne odredbe neophodno razdvojiti u dva stavka, ako: "u šumi odlaže otpad (članak 45. stavak 3.)" te "ne ukloni otpad iz šume" (članak 45. stavak 4.). Vezano uz čl. 34. Prihvaćeno. |
| 3 | Tihomir Rosandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA | U članku 16. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi. 'Šumama i šumskim zemljištima malih i srednjih šumoposjednika, gospodare tvrtke koje se osnivaju za tu svrhu'. Dosadašnji stavci 6-11 postaju stavci 7-12. Dodaje se stavak 13. Način osnivanja, obaveze i način rada specijaliziranih tvrtki propisat će Ministar. U članku 19. u stavku 2 iza riječi 'planom' dodaje se. 'te za to nije potrebno izvršiti izvanrednu reviziju šumskogospodarskog plana'. -U članku 83, stavak 6 se mijenja i glasi. 'Šumarske radove ne izvode fizičke osobe uz nadzor pravne osobe'. ( riječ 'osposobljene' je u koliziji sa čl. 50. st. 3 jer se to tamo ne traži). -U članku 92. u stavku 11 riječi 'bez da je osposobljena i/ili' se brišu. (razlog isto kao i u čl 83.). | Djelomično prihvaćen | Čl.16.st.5. Nije u skladu s Ustavom i Zakonom o vlasništvu i drugima stvarnim pravima. Čl.19.st.2. Ne prihvaća se. Čl. 83. st. 6. Prihvaća se. Čl. 92. st. 11. Prihvaća se |
| 4 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA | U prijedlogu izmjena Zakona koji je na e-savjetovanju nije predviđena promjena u Članku 45. te stoga ovdje predlažemo da se u Članku 45. stavku 2. doda i ''u svrhu očuvanja bioraznolikosti sukladno propisima iz zaštite prirode''. Propisi zaštite prirode prepoznaju ''kontrolirano paljenje'' kao mjeru očuvanja bioraznolikosti sukladno propisima Europske unije i Zakon o šumama to ne bi trebao zabranjivati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predmetni prijedlog nije dijelom ovih izmjena i dopuna Zakona o šumama no isti će se razmotriti i uzeti u obzir. |
| 5 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA | U prijedlogu izmjena Zakona koji je na e-savjetovanju nije predviđena promjena u Članku 23. te stoga ovdje predlažemo da se u Članku 23. stavku 2. točki 16. izbaci "neobraslog'' tako da točka glasi: Održavanje šumskog zemljišta za potrebe očuvanja bioraznolikosti. Bez ovog usklađivanja točka nije u skladu sa npr. krčenjem šibljaka i gariga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predmetni prijedlog nije dijelom ovih izmjena i dopuna Zakona o šumama no isti će se razmotriti i uzeti u obzir prilikom izrade narednog zakonodavnog okvira iz područja šumarstva. |
| 6 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA | U prijedlogu izmjena Zakona koji je na e-savjetovanju nije predviđena promjena u Članku 22. te stoga ovdje predlažemo da se u Članku 22. stavku 4. točki 2. izbaci ''šumskih ekosustava'' zato što Zakon o šumama definira upravljanje i površinama i bioraznolikošću koje nisu šumske a nalaze se na šumskom zemljištu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predmetni prijedlog nije dijelom ovih izmjena i dopuna Zakona o šumama no isti će se razmotriti i uzeti u obzir. |
| 7 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA | U prijedlogu izmjena Zakona koji je na e-savjetovanju nije predviđena promjena u Članku 19. te stoga ovdje predlažemo da se u Članak 19. doda stavak 4. koji bi trebao glasiti: Iznimno od odredbi ovog članka, Ministarstvo može, na prijedlog upravljača područjem iz sektora zaštite prirode, odustati od sanacije područja i prepustiti ga prirodnom razvoju ili gospodariti s njim kao neobraslim šumskim zemljištem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predmetni prijedlog nije dijelom ovih izmjena i dopuna Zakona o šumama no isti će se razmotriti i uzeti u obzir. |
| 8 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA | U prijedlogu izmjena Zakona koji je na e-savjetovanju nije predviđena promjena u Članku 9. te stoga ovdje predlažemo da se u Članak 9. stavku 4. izbaci termin ''u šumskom ekosustavu'' te da se osigura da Zakon o šumama uvažava i nešumska staništa i pripadnu bioraznolikost koja je povezana i s nešumskim ekosustavima koji dolaze na šumskom zemljištu, a ne samo šumske ekosustave. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predmetni prijedlog nije dijelom ovih izmjena i dopuna Zakona o šumama no isti će se razmotriti i uzeti u obzir. |
| 9 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA | U prijedlogu izmjena Zakona koji je na e-savjetovanju nije predviđena promjena u Članku 8. te stoga ovdje predlažemo da se u Članak 8. stavak 8. doda na kraju ''te u svrhu očuvanja bioraznolikosti sukladno propisima iz zaštite prirode''. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predmetni prijedlog nije dijelom ovih izmjena i dopuna Zakona o šumama no isti će se razmotriti i uzeti u obzir. |
| 10 | UPŠV Kesten Lepoglava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA | Iako nije predmet ovih izmjena upozoravamo na činjenicu da je cijeli Zakon o šumama potrebno uskladiti sa Ustavom RH i Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, jer mnoge odredbe koje se tiču privatnog vlasništva stavljaju te iste vlasnike u nepovoljan položaj u odnosu na vlasnike drugih vrsta nekretnina, a što im istovremeno onemogućuje ravnopravan položaj na tržištu. Također predlažemo da se redefinira način korištenja naknade za OKFŠ, jer se unazad nekoliko godina ista koristi netransparentno, pogotovo uz činjenicu da se veći dio niti ne vraća u šume. Na takav način smo od dobrog primjera za korištenje plaćanja za usluge ekosustava u EU postali loš primjer, pa ovim putem pozivamo da se to ispravi i da se naknada u cijelom iznosu koristi isključivo za potrebe unapređenja gospodarenja šumama pogotovo iz činjenice da šume postaju sve opterećenije utjecajem klimatskih promjena, ali i raznih zelenih politika koje ne shvaćaju da šume nisu „problem“, nego „rješenje“ za budućnost. | Primljeno na znanje | Zakonom o šumama i Pravilnikom o postupku, načinu ostvarivanja prava i načinu korištenja sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma (NN br. 107/21) propisani su radovi koji se financiraju iz sredstva OKFŠ. Sredstva OKFŠ-a se raspoređuju sukladno navedenom Pravilniku i to sljedeće: za znanstvene radove iz područja šumarstva osigurava se 1 % od ukupno prikupljenih sredstava; za financiranje poslova razminiranja šuma i šumskog zemljišta osigurava se 30 % od ukupnih sredstava; za vatrogasne djelatnosti 20 % od ukupno prikupljenih sredstava, dok ostalih 49 % sredstava raspoređuju se na korištenje šumoposjednicima razmjerno udjelu u površini šuma i šumskog zemljišta Republike Hrvatske kojima gospodare, u skladu sa šumskogospodarskim planovima. Ističemo kako sve nabrojane aktivnosti koje se financiraju sredstvima OKFŠ u potpunosti predstavljaju ulaganje u zaštitu, gospodarenje i očuvanje šuma u Republici Hrvatskoj. Sredstva OKFŠ predstavljaju važan izvor financiranja radova zaštite šuma od biotskih i abiotskih čimbenika (požari, štetnici i dr.), razminiranjem šuma i šumskog zemljišta omogućava da se na miniranim površina provode gospodarske aktivnosti te se omogućava sigurnost građanima u korištenju ostalih općekorisnih funkcija šuma na tim površinama, dok se ulaganjem u znanstveno- istraživački rad osigurava stjecanje novih znanstvenih spoznaja za nove izazove koji utječu na osjetljive šumske ekosustave (klimatske promjene, invazivni štetnici i dr.). Napominjemo također kako je spomenutim Pravilnikom propisana i kontrola namjenskog utroška sredstava OKFŠ. |
| 11 | Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA | Članak 8.st.1. (nije predmet izmjena i dopuna) - Zbog problema nadležnosti šumarske struke u stručnim poslovima vezanima uz projektiranje i nadzor izgradnje, rekonstrukcije i održavanja šumske infrastrukture u odnosu na građevinsku struku, slijedom kontakata s Ministarstvom (veza tumačenje MP Klasa: 321-01/21-01/93, Urbroj: 525-11/0570-21-4 od 27. svibnja 2021, godine), a vezano uz odredbe članka 47. i 48. ZOŠ-a, predlažemo u članku 8.st.1. dodati definiciju pojma: „otvaranje šuma“ – obuhvaća stručne šumarske poslove pripreme, planiranja, projektiranja, izvođenja te nadzora radova izgradnje, rekonstrukcije i održavanja šumske prometne infrastrukture, kao i ostale aktivnosti povezane sa šumskom prometnom infrastrukturom, kojima se šumska prometna infrastruktura optimizira te se omogućuje pristup šumi i šumskom zemljištu.“ Nastavno na prethodni prijedlog, dodati u zagradi u čl. 9.st.1. – iza riječi „planiranje, projektiranje, izgradnju i održavanje šumske infrastrukture (otvaranje šuma)“. Važeći članak 40. st.4 (također nije predmet ovih izmjena i dopuna) - predlažemo pojasniti na koje se točno zahtjeve ova odredba („Na poziv nositelja izrade javni šumoposjednik daje zahtjeve u postupku izrade prostornih planova.“) odnosi. Općenito je moguće podnijeti zahtjev za izmjene prostornoga plana. Nadalje, slijedom odredbi drugih zakonskih akata, a vezano uz članak 52. Ustava RH (iako u ZOŠ-u nije eksplicitno naveden za drvne šumske proizvode kao dijelove prirode posebni interes za RH), predlažemo urediti područje izvođenja radova prerade drva na način da se u članku 8. st.1. doda točka 6a. – „izvoditelj radova prerade drva je fizička ili pravna osoba koja je registrirana za izvođenje radova prerade drva te joj je u postupku licenciranja izvoditelja radova prerade drva izdana licencija Komore“. Također predlažemo novi članak 50.a. (ili dodatne stavke u članku 50.), kojima će se definirati da radove prerade drva mogu izvoditi isključivo za te poslove registrirani i licencirani proizvođači te stručne poslove ovlašteni inženjeri drvne tehnologije, a posebnim pravilnikom će se definirati koje poslove izvode licencirani izvođači, kao i minimalne uvjete za izvođenje radova prerade drva. | Nije prihvaćen | Čl. 8.st. 1 i čl. 9. st. 1. U pojmovniku nije moguće objašnjavati pojam koji se dalje u tekstu istog propisa ne spominje. Predmetni prijedlog nije dijelom ovih izmjena i dopuna Zakona o šumama no isti će se razmotriti i uzeti u obzir. |
| 12 | Hrvatske šume d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA | Predlažemo da se članak 19. izmijeni i glasi: „(1) Šumoposjednici su dužni sanirati opožarene površine u roku od četiri godine, ako taj rok nije određen šumskogospodarskim planom. I to na način da se u prve dvije godine obavi priprema staništa a u naredne dvije godine podizanje sastojine. (2) Šumoposjednici su dužni u roku od četiri godine umjetno obnoviti površine na kojima nije uspjela prirodna obnova, površine na kojima je došlo do devastacije, bespravne sječe i površine na kojima je došlo do degradacije šuma, ako to razdoblje nije određeno šumskogospodarskim planom. (3) Iznimno od odredaba ovoga članka, Ministarstvo može na prijedlog šumoposjednika produljiti rok za sanaciju i obnovu površina.“ Obrazloženje: Zbog ekoloških prilika i prirodnih procesa (pojava i razvoj prirodnog pomlatka) treba u određenim situacijama omogućiti produljenje roka za sanaciju sastojine na duže razdoblje od 2 godine kako je trenutno propisano. Predlažemo da se članak 45. stavak (5) izmijeni i glasi: „(5) Otpad uklonjen iz šume nadležna jedinica lokalne samouprave dužna je zbrinuti na za to predviđena odlagališta. Jedinice lokalne samouprave ne mogu to zbrinjavanje naplatiti od šumoposjednika i drugih pravnih osoba koje koriste šume u vlasništvu Republike Hrvatske kada se nastali troškovi iz stavka 4. ovoga članka ne mogu naplatiti od osobe koja je taj otpad odložila.“ Obrazloženje: U navedenom stavku je dodano da je jedinica lokalne samouprave dužna omogućiti zbrinjavanje otpada na za to predviđena odlagališta, kako ne bi bila upitna provedba odredbe navedenog članka. S obzirom da je u Gradu Zagrebu problem deponiranja otpada na za to određen odlagališta nije moguće provesti navedeno po Zakonu o šumama. Predlažemo da se u članak 47. iza stavka (3) doda novi stavak (4) koji glasi: „Pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska i žurne službe ne plaćaju naknadu za korištenje šumske infrastrukture.“ Predlažemo da se članak 50. stavak (3) izmijeni i glasi: „(3) U šumama u vlasništvu Republike Hrvatske fizičke osobe (lokalno stanovništvo) mogu izrađivati ogrjevno drvo iz doznačenih stabala (samoizrada) uz obveznu uspostavu šumskoga reda, isključivo za vlastite potrebe (ogrjevno drvo u količini do 30 m³ godišnje po kućanstvu), na vlastitu odgovornost što potvrđuju potpisanom izjavom, a uz dozvolu i nadzor pravne osobe koja gospodari tim šumama. Nadzor pravne osobe odnosi se na pridržavanje odredbi šumskogospodarskog plana.“ Obrazloženje: Zbog energetske krize izazvane agresijom na Ukrajinu sve veći broj kućanstava je orijentiran na korištenje drva kao energenta za grijanje, a raspoložive količine su ograničene. Ovakvom formulacijom termina samoizrada omogućili bi jednostavnije i dinamički brže izrađivanje ogrjevnog drva od strane lokalnog stanovništva. Predlažemo da se članak 68. stavak (1), točka 1 izmijeni i glasi: „1.radovi gospodarenja šumama u zaštitnim šumama te šumama i šumskim zemljištima na sredozemnom i visokom kršu ". | Prihvaćen | Uz članak 19. Primljeno na znanje. Predmetni prijedlog nije dijelom ovih izmjena i dopuna Zakona o šumama no isti će se razmotriti i uzeti u obzir. Uz članak 45. st. 5. Prihvaćeno. Uz članak 47. st. 3. Prihvaćeno. Uz članak 50. st. 3. Primjeno na znanje. Uz članak 68. Zbog uloge šume u životu čovjeka zbog njezinih velikih vrijednosti općekorisnih funkcija koje šume imaju, člankom 52. Ustava Republike Hrvatske utvrđene su kao dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Veliki udio šuma u Republici Hrvatskoj zauzimaju šume na kršu za koje je karakteristično da imaju veliku vrijednost općekorisnih funkcija pri čemu znatno utječu na kakvoću okoliša i zaštitu prirode, a vrlo malu vrijednost i upotrebljivost drvne mase, zbog te činjenice očuvanje tih šuma nije se moglo osigurati prihodima ostvarenim gospodarenjem tim šumama (prodaja drvnih sortimenata) što je rezultiralo njihovim lošim stanjem s tendencijom stalnog pogoršanja. Takove šume sukladno Zakonu o šumama prema namjeni su razvrstane u zaštitne šume. Zaštitne šume su šume koje, uz očuvanje i unapređenje njihovih općekorisnih funkcija, primarno služe za zaštitu tla, voda, naselja, objekata i druge imovine, a radovi u njima provode se uz uvažavanje njihove primarne namjene. Vodeći računa o tim šumama u cilju očuvanja šuma na području krša Republika Hrvatska osigurala je sredstava OKFŠ za gospodarenje tim šumama. |
| 13 | Grad Ivanec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA | Ovim putem Grad Ivanec daje primjedbe na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama: Predlaže se izmjenama i dopunama Zakona o šumama obuhvatiti izmjenu odredbe članka 38. stavak 1. Zakona, na način da ista glasi: Članak 38. (1) Zabranjeno je pustošenje šuma, bespravna sječa stabala ili njihovo oštećivanje, te ulazak u šumu motornim vozilima u svrhu provođenja test vožnje, cross vožnje, off-road vožnje, športske, natjecateljske i promidžbene vožnje, i sl. Predlaže se izmjenama i dopunama Zakona o šumama obuhvatiti i odredbu članka 47. stavak 6. Zakona, na način da ista glasi: Članak 47. (6) Promet u šumama motornim vozilima nije dozvoljen, osim na šumskim prometnicama isključivo u funkciji gospodarenja šumama i provođenja šumskogospodarske osnove područja. Predlaže se izmjenama i dopunama Zakona o šumama obuhvatiti i odredbu članka 91. stavak 1. točka 11. Zakona, na način da ista glasi: Članak 91.stavak 1. 11. „ako se motornim vozilom prometuje van šumskih prometnica koje nije u funkciji gospodarenja šumama i provođenja šumskogospodarske osnove područja (članak 47. stavak 6.)“ Predlaže se izmjenama i dopunama Zakona o šumama obuhvatiti i odredbu članka 92. točka 9. Zakona, na način da ista glasi: Članak 92. 9. ako se motornim vozilom prometuje van šumskih prometnica koje nije u funkciji gospodarenja šumama i provođenja šumskogospodarske osnove područja (članak 47. stavak 6.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predmetni prijedlog nije dijelom ovih izmjena i dopuna Zakona o šumama no isti će se razmotriti i uzeti u obzir. |
| 14 | Hrvatska poljoprivredna komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA | - Postoji problem nadležnosti između šumarske i građevinske struke u stručnim poslovima vezanim uz radove projektiranja i nadzora izgradnje, rekonstrukcije i održavanja šumske infrastrukture. Ovo je posebno problem kod provođenja mjere 4.3.3. Kako bi se riješio ovaj problem, a vezano uz odredbe članka 47. i 48. Zakona o šumama, predlažemo u članku 8.st.1. dodati definiciju pojma: „otvaranje šuma“ – obuhvaća stručne šumarske poslove pripreme, planiranja, projektiranja, izvođenja te nadzora radova izgradnje, rekonstrukcije i održavanja šumske prometne infrastrukture, kao i ostale aktivnosti povezane sa šumskom prometnom infrastrukturom, kojima se šumska prometna infrastruktura optimizira te se omogućuje pristup šumi i šumskom zemljištu.“ - Nastavno na dopunu članka 8.st.1, dodati u zagradi u čl. 9.st.1. – iza riječi „planiranje, projektiranje, izgradnju i održavanje šumske infrastrukture (otvaranje šuma)“. - Postojeći članak 40. st.4 (nije predmet IiD) – na koje se točno zahtjeve ovo odnosi? Potrebno pojasniti („Na poziv nositelja izrade javni šumoposjednik daje zahtjeve u postupku izrade prostornih planova.“) – svi mogu dati primjedbe/zahtjeve u postupku izrade prostornih planova. - Postojeći članak 21. (nije predmet IiD) - navodi pojam 'ostali oblici građanskog uživanja' koji nije najbolje definiran pa bi trebalo iskoristiti priliku da se točnije definiraju mogućnosti vožnje prijevoznim sredstvima kroz šume. - Postojeći članak 68. (nije predmet IiD) – ne definira točnu raspodjelu naknade za općekorisne funkcije šuma već je ona definirana podzakonskim aktom što je neprihvatljivo iz činjenice da se u Zakonu o vatrogastvu u Čl. 113 navedi „minimalno 20%“ ove naknade pa je sukladno tome potrebno i u Zakonu o šumama navesti postotke. - Postojeći članak 69. (nije predmet IiD) – šumski doprinos predstavlja nepotrebno neporezno davanje koje opterećuje privatne šumoposjednike i time ih stavlja u nepovoljan položaj prema drugim proizvođačima (poljoprivredni proizvođači nemaju takvo financijsko opterećenje, a koriste iste nerazvrstane prometnice). - Postojeći članci 87., 88., i 89. (nije predmet IiD) – čuvanje šuma postavlja se kao obaveza privatnih šumoposjednika, no istovremeno nedostaju podzakonski akti (važeći pravilnik je još od 2015.) pa te odredbe ostaju nedefinirane uz istovremeno propisivanje kazni za neprovođenje. | Primljeno na znanje | Čl. 8.st. 1 i čl. 9. st. 1. U pojmovniku nije moguće objašnjavati pojam koji se dalje u tekstu istog propisa ne spominje. Predmetni prijedlog nije dijelom ovih izmjena i dopuna Zakona o šumama no isti će se razmotriti i uzeti u obzir. |
| 15 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 1. | Predlažemo da se doda stavak koji bi se odnosio na promjenu u Članku 5. stavku1. postojećeg Zakona o šumama na način da se uvede promjena kojom će se prestati upotrebljavati subjektivni atribut ''suvislo obraslo'' i, uvažavajući i ostale tipove staništa, taj termin promijeni u ''pokrovnosti šumskog drveća i/ili njegovih grmolikih oblika veće od 50%''. Na ovaj način se, znanstveno i stručno ispravno, pripadnost nekom obliku vegetacije daje na osnovu većinskog oblika vegetacije. | Nije prihvaćen | Definicija šume i šumskog zemljišta: „Šumom se smatra zemljište koje je suvislo obraslo šumskim drvećem i/ili njegovim grmolikim oblicima, grmljem i prizemnim rašćem na površini od 0,1 ha i većoj, gdje se trajno proizvode šumski proizvodi i ostvaruju općekorisne funkcije, a između biocenoze i staništa vladaju uravnoteženi odnosi“, predstavlja sukus znanstvenog i stručnog sagledavanja pojmova šuma i šumsko zemljište te je ista plod suradnje s najznačajnijim znanstvenim institucijama iz područja šumarstva u Republici Hrvatskoj. |
| 16 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 1. | 1) Vezano uz čl. 1. Nacrta kojim se u čl. 5. Zakona o šumama (NN 68/18., 115/18., 98/19., 32/20. i 145/20.) dodaje st. 5. koji glasi: „(5) Iznimno od odredbe stavaka 1., 2. i 4. ovog članka bivše vojne nekretnine površine do 1 ha, u obuhvatu građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, koje više ne služe za vojne potrebe, ne smatraju se šumom i šumskim zemljištem u smislu ovog Zakona.“ Kako je navedeno u obrazloženju uz čl. 1., ovime se propisuje iznimka u definiciji šume i šumskog zemljišta, što omogućuje tijelu nadležnom za raspolaganje državnom imovinom nadležnosti u postupcima rješavanja imovinskopravnih pitanja, čime će se značajno ubrzati ovi postupci te omogućiti daljnje investicijske projekte na bivšim vojnim nekretninama. Riječ je o nekretninama koje su temeljem Uredbe o preuzimanju sredstava JNA i SSNO postale vlasništvo RH, na kojima se nalaze vojni objekti koji više ne služe za vojne potrebe, koje su obrasle šumskim drvećem i/ili njegovim grmolikim oblicima, grmljem i prizemnim rašćem te su u katastru opisane kulturom šuma. Međutim, Nacrtom nije razjašnjeno kakvi se potencijalni investicijski projekti mogu planirati te hoće li se takvim projektima i u kolikoj mjeri sačuvati postojeće šumsko drveće i/ili njegovi grmoliki oblici, grmlje i prizemno rašće koji se nalaze na istoj lokaciji. Nacrtom također nije pojašnjeno zašto postojeće vojne nekretnine ne bi (p)ostale šuma ili šumsko zemljište. Stoga predlažemo da se dodatno uredi i obrazloži navedena odredba kako bi se spriječila potencijalna devastacija i deforestacija šuma ili šumskog zemljišta na lokacijama bivših vojnih nekretnina. | Prihvaćen | Ovim člankom propisuje se iznimka u definiciji šume i šumskog zemljišta prema kojoj se bivše vojne nekretnine površine do 1 ha, koje se nalaze u obuhvatu građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, a više ne služe za vojne potrebe, ne smatraju šumom i šumskim zemljištem u smislu ovog Zakona. Predmetna odredba odnosi se na bivše vojne nekretnine koje su temeljem Uredbe o preuzimanju sredstava JNA i SSNO postale vlasništvo Republike Hrvatske na kojima se nalaze vojni objekti koji više ne služe za vojne potrebe, neovisno o tome što su djelomično suvislo obrasle šumskim drvećem i/ili njegovim grmolikim oblicima, grmljem i prizemnim rašćem odnosno što su u katastru predmetne nekretnine opisane kulturom šuma. Definicija šume i šumskog zemljišta pretpostavlja minimalnu površinu od 0,1 ha. Opisane površine predstavljaju napuštene vojne objekte, zgrade, unutar obuhvata građevinskog područja, s velikim potencijalom u smislu ostvarivanja projekata od društvene i socijalne važnosti. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave predstavljaju primjer korisnika ovih površina s ciljem poboljšanja kvalitete života žitelja lokalnih zajednica. Predmetne površine su u katastru opisane kulturom šuma što sukladno odredbama Zakona o šumama poistovjećuje gospodarenje istima kao šumom i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, što sukladno stvarnom stanju na terenu nije moguće. Predmetne nekretnine odnosno vojni objekti koji više ne služe za vojne potrebe, površine do 1 ha, između zgrada i ostale napuštene infrastrukture, obrasle su elementima šumske sastojine no iste ne predstavlja šumu i šumsko zemljište u smislu Zakona o šumama jer na istima nije moguće provoditi radove gospodarenja, zaštite i čuvanja šume. Opisane nekretnine zbog svojeg specifičnog načina korištenja u prošlosti te sadašnjih karakteristika predstavljaju potencijal razvoja društvene i socijalne namjene sukladno odredbama mjesno nadležnih prostornih planova. Predmetna odredba omogućuje tijelu nadležnom za raspolaganje državnom imovinom nadležnosti u postupcima rješavanja imovinskopravnih odnosa Na ovaj način opisani postupci će se provoditi isključivo pri jednom tijelu što će značajno ubrzati iste te omogućiti daljnje investicijske projekte. |
| 17 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 3. | Predlažemo da se u izmjenjenom stavku 2. članka 24. tekst izmijni na način da glasi: Zakon o šumama ne primjenjuje se u područjima zaštićenima propisima o zaštiti prirode u kategoriji strogi rezervat i nacionalni park, a na područjima posebnih rezervata šumske vegetacije i park šuma tijelo nadležno za poslove zaštite prirode može izdati dopuštenje sukladno posebnom propisu za radove gospodarenja šumom i šumskim zemljištem. | Nije prihvaćen | Predmetna odredba predložena je od strane tijela nadležnog za zaštitu prirode te je ista u skladu s propisom o zaštiti prirode. |
| 18 | Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 3. | Članak 3. (dopuna članka 24. st. 2.) - potrebno je pojasniti o kojim je radovima riječ, tko će definirati te radove gospodarenja šumama, kakva je veza s Programom zaštite, njege i obnove šuma (koje je šumskogospodarski plan) te zašto se kod radova vezanih za šumu i šumsko zemljište (radovi gospodarenja šumama, neovisno o zaštiti) iz postupka isključuje ministarstvo nadležno za šumarstvo i šumarska struka? | Nije prihvaćen | Člankom 23. Zakona o šumama su određeni radovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištem za koje se može izdati dopuštenje. Predmetna odredba omogućuje izvršavanje radova gospodarenja šumama u svrhu očuvanja područja zaštićenih na temelju propisa o zaštiti prirode u kategoriji strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat šumske vegetacije i park šuma |
| 19 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 4. | Predlažemo da se u Članku 28. stavku 5. izbaciti ''strogi rezervat, nacionalni park'' jer su to područja koja su Zakonom o zaštiti prirode definirana kao područja prirodnih procesa te je izrada Programa zaštite, njege i obnove šuma u konfliktu sa temeljnom definicijom tih područja. | Nije prihvaćen | Program zaštite, njege i obnove šuma utvrđuje zahvate na šumama i šumskim zemljištima unutar zaštićenih područja ili prirodnih vrijednosti zaštićenih na temelju propisa o zaštiti prirode te ima za ulogu očuvanje fenomena šume na opisanim područjima. Opisani programi su usuglašeni sa svim propisima iz područja zaštite prirode, sukladno propisanom postupku donošenja u kojemu aktivno sudjeluju predstavnici nadležnog tijela za zaštitu prirode. |
| 20 | Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 4. | U Čl. 28. st. 11 – smatramo da je potrebno ostaviti mogućnost da srednji šumoposjednici mogu osnovati posebnu gospodarsku jedinicu pa samim time je potrebno ostaviti mogućnost da se izvanredna revizija provodi i za gospodarske jedinice koje nisu u području ekološke mreže U Čl. 28. st. 14 – zbog kašnjenja u postupcima donošenja i odobrenja planova predlažemo da se sječa desetogodišnjeg prosjeka dozvoli za "svaku godinu" do odobrenja novog plana | Nije prihvaćen | Vezano uz stavak 11. nije dano obrazloženje pozitivnog učinka prijedloga izmjene u odnosu na predloženo uz stavak 14. Srednjim šumoposjednicima je i sada dozvoljeno formirati posebnu gospodarsku jedinicu. Propis programa gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika vrijedi za male šumoposjednike kao i za srednje šumoposjednike ukoliko su u sastavu istoga programa. Isto tako naglašavamo da predmetni prijedlog odredbe nije u skladu s propisima iz područja zaštite prirode. Čl. 28. st. 14. Predmetnim prijedlogom dovodi se u pitanje potreba o izrađivanju šumskogospodarkih planova. Smatramo kako je prijedlogom Nacrta omogućeno dovoljno vremena od isteka programa do odobrenja i nema potrebe za produženjem istog |
| 21 | Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 4. | Članak 4. (dopuna članka 28.st. 11.) – nije dovoljno jasno definiran pojam „mogu“ (...podlijegati postupku izvanredne revizije). Prijedlog: "podliježu postupku izvanredne revizije". U suprotnom se pretpostavlja da mogu i ne moraju, nije jasno tko o tomu odlučuje (uvažavajući odredbe Pravilnika o uređivanju šuma). Članak 4. (članak 28. st. 14.) – umjesto „u prvoj godini važenja“ prijedlog „u svakoj godini važenja“ – ova odredba može omogućiti radove gospodarenja šumama vezano uz dinamiku donošenja i odobrenja šumskogospodarskoga plana s planom upravljanja ekološkom mrežom. Članak 4. (članak 28. st 15.) – predlažemo preformulirati: „Do odobrenja šumskogospodarskog plana korištenje nedrvnih šumskih proizvoda moguće je bez dopuštenja, ali u mjeri i na način da se ne narušava zatečeno stanje, osim nedrvnih šumskih proizvoda čije korištenje podliježe posebnom propisu iz područja zaštite prirode.“. Smatramo važnim istaknuti nenarušavanje zatečenoga stanja. | Nije prihvaćen | Predmetni prijedlog ne daje obrazloženje pozitivnog učinka izmjene u odnosu na predloženo, odnosno nije jasno naznačeno što predstavlja pojam narušavanja zatečenog stanja. |
| 22 | Marko Zorić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 4. | Predlažem da se predloženi stavak briše, odnosno da se mailm i srednjim šumoposjednicima ostavi mogućnost izvanredne revizije programa gospodarenja ukoliko to žele. Ovako predloženi stavak diskrminira šumoposjednike čija se šuma ne nalazi u planovima upravljanja. Također, ovakvom definicijom se srednje šumoposjednike, čija se šuma ne nalazi u programu gospodarenja s planom upravljanja ekološkom mrežom, ograničava u izradi vlastitog programa gospodarenja za vrijeme trajanja važećih programa gospodarenja šuma za male i srednje šumoposjednike. | Djelomično prihvaćen | Srednjim šumoposjednicima je i sada dozvoljeno formirati posebnu gospodarsku jedinicu. Propis programa gospodaenja šumama privatnih šumoposjednika vrijedi za male šumoposjednike kao i za srednje šumoposjednike ukoliko su u sastavu istoga programa I ne postoje nikakva ograničenja u gospodarenju zbog toga jer srednji šumoposjednik nema zasebnu gospodarsku jedinicu. |
| 23 | Hrvatske šume d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 4. | Predlažemo da u članku 28. novi stavak (14) glasi: „Iznimno od odredbe stavaka 2. do 6. ovoga članka, do odobrenja obnovljenog ili revidiranog šumskogospodarskog plana, za svaku godinu radovi uzgoja i zaštite šuma obavljaju se u skladu s potrebama, a sječa u količini ne većoj od desetgodišnjeg prosjeka i u odsjecima planiranim za sječu u I/2 polurazdoblju prethodnog šumskogospodarskog plana.“ Predlažemo da u članku 28. novi stavak (15) glasi: „ Nedrvni šumski proizvodi mogu se do odobrenja šumskogospodarskog plana koristiti sukladno odredbama prethodnog šumskogospodarskog plana, osim nedrvnih šumskih proizvoda čije korištenje podliježe posebnom propisu iz područja zaštite prirode .“ | Nije prihvaćen | Prijedlog nije u sukladu s odredbama posebnog propisa o zaštiti prirode. Smatramo kako se nedrvni šumski proizvodi mogu bez ograničenja koristiti do odobrenja šumskogospodarskog plana, osim nedrvnih šumskih proizvoda čije korištenje podliježe posebnom propisu iz područja zaštite prirode. |
| 24 | Hrvatska poljoprivredna komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 4. | - Članak 4. (članak 28. st. 14.) – umjesto „u prvoj godini važenja“ prijedlog „u svakoj godini važenja“ – posebno zbog dinamike donošenja i odobrenja šumskogospodarskoga plana s planom upravljanja ekološkom mrežom; - Članak 4. (članak 28. st 15.) – preformulirati: „Do odobrenja šumskogospodarskog plana korištenje nedrvnih šumskih proizvoda moguće je bez dopuštenja, u mjeri i na način da se ne narušava zatečeno stanje, osim nedrvnih šumskih proizvoda čije korištenje podliježe posebnom propisu iz područja zaštite prirode.“. | Nije prihvaćen | Predmetni prijedlog odredbe nije u skladu s propisima iz područja zaštite prirode. Smatramo kako se nedrvni šumski proizvodi mogu bez ograničenja koristiti do odobrenja šumskogospodarskog plana, osim nedrvnih šumskih proizvoda čije korištenje podliježe posebnom propisu iz područja zaštite prirode. |
| 25 | Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 5. | U Čl. 29. st. 8 – predlažemo jasnije definiranje obaveza za srednje šumoposjednike i to na način da stavak glasi: Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova, veliki šumoposjednik, srednji šumoposjednik koji traži izdvajanje posebne gospodarske jedinice te Ministarstvo u odnosu na male i ostale srednje šumoposjednike dužni su izrađivati šumskogospodarske planove te ih redovito obnavljati ili revidirati. | Nije prihvaćen | Srednjim šumoposjednicima je i sada dozvoljeno formirati posebnu gospodarsku jedinicu. Propis programa gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika vrijedi za male šumoposjednike kao i za srednje šumoposjednike ukoliko su u sastavu istoga programa i ne postoje nikakva ograničenja u gospodarenju zbog toga jer srednji šumoposjednik nema zasebnu gospodarsku jedinicu. |
| 26 | Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 5. | Članak 5. (izmjena članka 29.st.3) – odredbom ovoga stavka se određuje usklađenost Osnove područja sa strateškim dokumentima šumarstva, što bi mogao biti problem s obzirom da zadnja strategija šumarstva datira iz 2003. godine. Kod definiranja stavka 6. predlažemo uvjetovati da članovi komisije trebaju biti ovlašteni inženjera šumarstva za uređivanje šuma. Na taj način će odredba biti usklađena s člankom 50. Zakona o šumama te odgovarajućim pravilnikom, a stručne poslove izrade šumskogospodarskih planova će ocjenjivati ovlašteni inženjeri šumarstva odgovarajućega stručnoga smjera. | Primljeno na znanje | Primjeno na znanje |
| 27 | Marko Zorić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 5. | Predlažem da se predloženi stavak 6 izmijeni na način da Ministarstvo osnuje komisiju iz reda ovlaštenih inženjera šumarstva za uređivanje šuma. Ovako definirani prijedlog je u suprotnosti s člankom 50. Zakona o šumama i s Pravilnikom o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno ("Narodne novine" broj 46/2021 i 98/2021). | Primljeno na znanje | Primjeno na znanje |
| 28 | Marko Zorić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 6. | Smatram da ovakav prijedlog donosi novo značajno administrativno opterećenje licenciranim izvođačima radova. Također, smatram da se ponovno diskriminiraju licencirani izvođači radova koji rade isključivo u privatnim šumama. Smatram da bi bio dovoljan unos jedan puta mjesečno, npr. do 10 u mjesecu za prethodni mjesec ili čak jedan puta u kvartalu. Također, predložena odredba nije u skladu sa člankom 36. stavkom 5 ZOŠ-a, "Radi intenzivnog i trajnog nadzora nad doznakom stabala javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova i veliki šumoposjednici podatke o doznaci stabala dužni su upisivati u upisnik doznake pri Registru, a za male i srednje šumoposjednike upis podataka obavlja Ministarstvo. | Nije prihvaćen | Podaci o doznaci i popraćivanju drvnih sortimenata su osnova za domaća i međunarodna izvješćivanja i nedopustivo je podržavanje takvog stanja u šumama privatnih šumoposjenika ubuduće. U većini slučajeva licencirani izvoditelji ne upisuju gornje podatke u registar podataka koje vodi ovo Ministarstvo. Detalji će biti uređeni pravilnikom. |
| 29 | Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 6. | Članak 6. (članak 30. st. 4.) – ističemo kako bi prijedlog ovakvoga uređenja obveze dostave podataka mogao predstavljati značajno administrativno opterećenje za licencirane izvođače radova te predlažemo razmisliti o određivanju roka koji će ispuniti svrhu, bez dodatnoga opterećenja. | Nije prihvaćen | Podaci o doznaci i popraćivanju drvnih sortimenata su osnova za domaća i međunarodna izvješćivanja i nedopustivo je podržavanje takvog stanja u šumama privatnih šumoposjenika ubuduće. U većini slučajeva licencirani izvoditelji ne upisuju gornje podatke u registar podataka koje vodi ovo Ministarstvo. Detalji će biti uređeni pravilnikom. |
| 30 | DOMAGOJ TROHA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 6. | Smatram kako ovaj prijedlog članka u nacrtu Zakona predstavlja značajno dodatno administrativno opterećenje na rad privatnog sektora u šumarstvu i to naročito za velike šumoposjednike te smatram kako je dovoljno da se podaci o otpremi drvnih sortimenata i podaci o doznaci stabala unesu do 5. u mjesecu za prethodni mjesec u kojem su izvršeni radovi doznake stabala i otpreme drvnih sortimenata. | Nije prihvaćen | Podaci o doznaci i popraćivanju drvnih sortimenata su osnova za domaća i međunarodna izvješćivanja i nedopustivo je podržavanje takvog stanja u šumama privatnih šumoposjenika ubuduće. U većini slučajeva licencirani izvoditelji ne upisuju gornje podatke u registar podataka koje vodi ovo Ministarstvo. Detalji će biti uređeni pravilnikom. |
| 31 | Hrvatska poljoprivredna komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 6. | - Članak 6. (članak 30. st. 4.) – prijedlog ovakvoga uređenja dostave podataka mogao bi predstavljati značajno administrativno opterećenje za licencirane izvođače radova; | Nije prihvaćen | Podaci o doznaci i popraćivanju drvnih sortimenata su osnova za domaća i međunarodna izvješćivanja i nedopustivo je podržavanje takvog stanja u šumama privatnih šumoposjenika ubuduće. U većini slučajeva licencirani izvoditelji ne upisuju gornje podatke u registar podataka koje vodi ovo Ministarstvo. Detalji će biti uređeni pravilnikom. |
| 32 | Sunčane šume d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 6. | Zakon o šumama u članku 30. propisuje obavezu vođenja evidencije u šumskogospodarskim planovima o vođenju evidencije o izvršenim radovima koji su propisani šumskogospodarskim planovima. Radovi otpreme (izdavanje popratnica) nisu propisani šumskogospodarskim planovima te se o njima ne vode evidencije na taj način. Dodavanje navedenog stavka licenciranim izvoditeljima radova koji rade za velike šumoposjednike ili su sami veliki šumoposjednici pričinilo bi znatno administrativno i financijsko opterećenje. Budući da se na velikim šumoposjedima svakodnevno izda nekoliko desetaka popratnica njihovo ponovno prepisivanje u registar smatramo nepotrebnim. Svaka popratnica koja je ispisana može se trenutno dostaviti na uvid te njihovo prepisivanje u registar nije način povećavanja kontrole kod velikih šumoposjednika. Osim toga predlagatelj izmjene Zakona nije predvidio na koji način unositi podatke sa popratnica za šumske proizvode koji se evidentiraju po odvagama. Provođenjem navedenog stavka dovodi se u pitanje i tajnost podataka koju imamo prema našim kupcima. Buduće da je unošenje podataka u Aplikaciju za vođenje evidencija u šumama privatnih šumoposjednika propisano člankom 29. Pravilnika o doznaci stabala, obilježbi šumskih proizvoda, teretnom listu (popratnici) i šumskom redu u kojem su točno navedene obaveze licenciranih izvođača koji obavljaju poslove u šumama velikih šumoposjednika, smatramo da bi izmjenom pravilnika trebali odrediti rokove za unos podataka licenciranim izvoditeljima koji obavljaju doznaku i izdavanje teretnih listova u šumama malih i srednjih šumoposjednika i na taj način omogućiti praćenje sljedivosti drva i proizvoda od drva. U konačnici radi različitog obujma posla napravljena je raspodjela na male, srednje i velike šumoposjednike i postavljeni su različiti uvjeti prilikom licenciranja. Na osnovu doznake stabala u šumama velikih šumoposjednika izrađuje se plan sječa koji se provodi iduće godine, te iz navedenog razloga ne vidimo svrhu unošenja podataka o doznaci u roku od 24 sata. | Nije prihvaćen | Podaci o doznaci i popraćivanju drvnih sortimenata su osnova za domaća i međunarodna izvješćivanja i nedopustivo je podržavanje takvog stanja u šumama privatnih šumoposjenika ubuduće. U većini slučajeva licencirani izvoditelji ne upisuju gornje podatke u registar podataka koje vodi ovo Ministarstvo. Detalji će biti uređeni pravilnikom. |
| 33 | Marko Zorić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 8. | Predložena odredba nije u skladu s člankom 36. stavkom 5. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 34 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 9. | Predlažemo da se kao jedna od točaka u članak 39. stavak 1. doda točka " te na neobraslom šumskom zemljištu u začetku sukcesije" kako bi se osiguralo da npr. Natura 2000 travnjaci koji su sada u dobrom ili relativno dobrom stanju odnosno još nisu svrstani u kategoriju šibljaka ili gariga, mogu održavati i prije nego sukcesija zančajnije uzme maha. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, nemože se krčiti neobraslo šumsko zemljište. |
| 35 | Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 9. | U Čl. 39. st. 3 – treba jasno definirati da se zahtjev za krčenje iz stavka 1. podstavka 2. koji podnosi nadležna osoba odnosi samo na šume u vlasništvu RH pa predlažemo izričaj: Zahtjev za krčenjem iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka za šume u vlasništvu RH podnosi osoba nadležna za upravljanje zaštićenim područjem sukladno posebnom propisu iz područja zaštite prirode, a zahtjev iz podstavka 1., 3., 4., 5. i 6. podnosi zainteresirana osoba. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 36 | Marko Zorić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 9. | Smatram da točku 2 u stavku 1 je potrebno brisati. Ako navedena odredba mora ostati u prijedlogu zakona, za donošenje odluke po predmetnoj točki potrebno je uz zahtjev priložiti idejno rješenje/elaborat izrađen od ovlaštenog inženjera šumarstva koji će opisati trenutno stanje na terenu te naznačiti sve moguće posljedice koje nastaju krčenjem. Obzirom na različite razvojne stadije šume, podloga izrađeno od strane ovlaštene stručne osobe je iznimno važna za očuvanje šuma i šumskih zemljišta. Također, ako će podloga za donošenje odluke biti poligoni na Bioportalu, moguće negativne posljedice za šumu i šumska zemljišta su značajno veća, jer u jako puno slučajeva razičiti razvojni stadiji šuma su označeni kao druge vrste staništa. | Primljeno na znanje | Primjeno na znanje |
| 37 | Oliver Vlainić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 9. | Oliver Vlainić za Hrvatsko šumarsko društvo: Članak 9., stavak (1) prijedloga predviđa da se krčenje šume može dozvoliti „u svrhu očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za Europsku uniju u degradiranim sastojinama gariga i šibljaka“, ako zahtjev za to podnese „osoba nadležna za upravljanje zaštićenim područjem sukladno posebno propisu iz područja zaštite prirode“. Ova odredba je protuprirodna i predstavlja ekocid jer su garig i šibljak pretposljednji degradacijski stadiji izvornog oblika vegetacije na tim lokalitetima, a to je šuma. Garig i šibljak su degradacijski oblici izvornih šuma koje su na mjestu gariga i šibljaka rasle u prošlosti i koje su degradirane do tih oblika. Zbog toga „krčenje“ bilo kojeg degradacijskog oblika, ne samo spomenutih u prijedlogu izmjena zakona, predstavlja umjetno, antropogeno, održavanje degradiranog stanja šumske vegetacije. Zbog toga ovu odredbu predlažemo brisati. | Primljeno na znanje | Primjeno na znanje |
| 38 | Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 9. | Članak 9. (članak 39. st. 1.) - krčenje šuma u degradiranim sastojinama gariga i šibljaka s ciljem očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za EU - postavlja se pitanje hoće li se te vrste i njima odgovarajuća staništa uistinu očuvati, ako se pristupi krčenju šuma? Možda upravo ovi degradacijski stadiji, bez antropogenoga utjecaja doprinose očuvanju tih vrsta i njihovih staništa. Nadalje, st.6. istoga članka – s obzirom da ovo ne bi trebalo više često biti slučaj, smatramo kako treba ipak zadržati provjeru i izdavanje dozvole, i to ne bi trebalo biti preveliko opterećenje. Članak 9. (članak 39.st.11.) - brisati riječ "ovom". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Vezano uz stavak 11. Nacrta bit će uređeno. |
| 39 | Hrvatske šume d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 9. | Predlažemo da u članku 39., stavak (1), podstavak 1. dopuni i glasi: „- u svrhu izgradnje šumske infrastrukture i proizvodnje šumskog reprodukcijskog materijala“ Obrazloženje: zbog klimatskih promjena i s njima povezanih ekstremnih vremenskih prilika te sve izraženijih napada bolesti i invazivnih štetnika sve je veća potreba za umjetnom obnovom i sanacijom sastojina. Radi navedenih razloga potrebno je povećati površinu i proizvodne kapacitete postojećih rasadnika koji se često nalaze u sklopu šumskih površina; Predlažemo da u članku 39., stavak (1), podstavak 2. dopuni i glasi: „– u svrhu očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za Europsku uniju u degradiranim sastojinama gariga i šibljaka, osim na većim nagibima, plitkom i skeletnom tlu te u blizini prometnica i drugih objekata.“ | Nije prihvaćen | Šume i šumska zemljišta su od posebnog interesa za Republikeu Hrvatsku. Povećanje rasadničarske proizvodnje je nephodno potrebno no smatramo da je isto moguće ostvariti na poljoprivrednom zemljištu bez dodatnog krčenja šume. Predmetni prijedlog ne daje obrazloženje pozitivnog učinka izmjene u odnosu na predloženo. |
| 40 | Hrvatska poljoprivredna komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 9. | - Članak 9. (članak 39. st. 6.) – krčenje šuma: (Ako je šuma i šumsko zemljište privatnih šumoposjednika obuhvatom prostornog plana u građevinskom području, dozvola za krčenje šuma ne izdaje se, već se Ministarstvu podnosi zahtjev za izdavanje teretnog lista za drvo. ) – predlažem ipak ostaviti izdavanje dozvole, kako bi se izbjegla sumnja na zloupotrebu; - Članak 9. (članak 39.st.11.) – treba li riječ „ovom“? (žalba se podnosi ovom Ministarstvu)? Brisati | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 41 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 9. | Vezano uz čl. 9. Nacrta kojim se u čl. 39. dozvoljava krčenje šuma u svrhu očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za Europsku uniju u degradiranim sastojinama gariga i šibljaka pozdravljamo namjeru kojom bi se trebalo postići očuvanje stanišnih tipova i staništa kao i propisivanje da će zahtjev podnositi osoba nadležna za upravljanje zaštićenim područjem sukladno posebnom propisu iz područja zaštite prirode. | Primljeno na znanje | Primjeno na znanje |
| 42 | Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 10. | Članak 10. (dosadašnji članak 51. st.2.) – predlažemo zadržavanje ovoga stavka kako bi se izbjegli nepotrebni rizici, značajno veći od administrativnoga opterećenja nadležnoga državnoga tijela. Na taj način će se izbjeći izdvajanje šuma i šumskoga zemljišta bez mišljenja nadležnoga državnoga tijela, time i struke. Ovaj prijedlog ističemo u kontekstu čestoga problema u praksi: izradom/promjenom prostornoga plana uvrsti se šumu i šumsko zemljište u obuhvat građevinskoga područja i nikada ne podnese zahtjev za postupak izdvajanja, što predstavlja problem kod gospodarenja, pogotovo s obzirom na trajanje ŠGP-a. Dodatno predlažemo jasnije specificirati, odnosno obvezati na obavještavanje o izmjenama. | Nije prihvaćen | Ukinut je administrativni uvjet da je za izdvajanje nekretnine iz šumskogospodarskoga područja Republike Hrvatske neophodno pribaviti mišljenje iz članka 40. ovog Zakona jer isto predstavlja isključivo administrativnu obvezu za koju se u praksi utvrdilo kako možebitno predstavlja izrazitu zapreku realizacije investicijskih projekata unutar obuhvata građevinskog područja i/ili izdvojenog građevinskog područja. Naime, odredbom važećeg Zakona o šumama pretpostavlja se izdavanje mišljena na prostorni plan kao preduvjet provođenja postupka izdvajanja nekretnina iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske. Predmetna odredba izričito ne određuje kakvu vrstu mišljenja je potrebno ishoditi, pozitivnog ili negativnog, za provođenje daljnjeg postupka te kao takva predstavlja administrativni uvjet provođenja postupka izdvajanja nekretnina. |
| 43 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 10. | Vezano uz čl. 10. Nacrta kojim se, između ostaloga, briše st. 2. čl. 51. koji glasi „Šuma i šumsko zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koji su prostornim planom u obuhvatu građevinskog područja i/ili izdvojenog građevinskog područja, a za koje nije pribavljeno mišljenje iz članka 40. stavka 5. ovoga Zakona, ne mogu se izdvojiti iz šumskogospodarskoga područja Republike Hrvatske.“ Kako je navedeno u obrazloženju uz čl. 10., ovime se ukida administrativni uvjet za izdvajanje nekretnine iz šumskogospodarskoga područja Republike Hrvatske, a to je neophodno mišljenje Ministarstva poljoprivrede, jer isto predstavlja isključivo administrativnu obvezu za koju se u praksi utvrdilo kako možebitno predstavlja izrazitu zapreku realizacije investicijskih projekata. Iz navedenog proizlazi da se i ovom odredbom olakšava provedba investicijskih projekata u šumama i na šumskom zemljištu, što sa sobom nosi i određene rizike. Pritom nije obrazložena svrha postojeće obveze izrade mišljenja Ministarstva poljoprivrede, na koji način isto predstavlja zapreku realizaciji investicijskih projekata te o kakvim se investicijskim projektima radi. Primjerice, u obrazloženju uz čl. 11. kojim se propisuje mogućnost provođenja upravnog postupka izdvajanja odnosno rješavanja imovinskopravnih odnosa za pojedinu šumu i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske izvan granica građevinskog područja, u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture, jasno je naznačeno da se radi o investicijskim projektima izvan granica građevinskog područja u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture od interesa Republike Hrvatske (ceste, željeznička infrastruktura i sl.) dok u obrazloženju uz st. 10. nisu pojašnjene specifičnosti o potencijalnim investicijskim projektima. Stoga predlažemo da se dodatno obrazloži i uredi navedena odredba na način da se pojasni o kojim investicijskim projektima je riječ, kako bi se otklonila njezina neujednačena primjena nakon stupanja zakonskih izmjena na snagu te kako bi se prevenirala potencijalna šteta za šume i šumsko zemljište uslijed provedbe nejasno definiranih investicijskih projekata. | Nije prihvaćen | Ukinut je administrativni uvjet da je za izdvajanje nekretnine iz šumskogospodarskoga područja Republike Hrvatske neophodno pribaviti mišljenje iz članka 40. ovog Zakona jer isto predstavlja isključivo administrativnu obvezu za koju se u praksi utvrdilo kako možebitno predstavlja izrazitu zapreku realizacije investicijskih projekata unutar obuhvata građevinskog područja i/ili izdvojenog građevinskog područja. Naime, odredbom važećeg Zakona o šumama pretpostavlja se izdavanje mišljena na prostorni plan kao preduvjet provođenja postupka izdvajanja nekretnina iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske. Predmetna odredba izričito ne određuje kakvu vrstu mišljenja je potrebno ishoditi, pozitivnog ili negativnog, za provođenje daljnjeg postupka te kao takva predstavlja administrativni uvjet provođenja postupka izdvajanja nekretnina. |
| 44 | Udruga Biom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 12. | Predlažemo da se u Članku 52. stavu 2. nadopuni konstrukcija te da se u komisiju doda i stručnjaka ''biološke struke''. Potencijalni pozitivni ili negativni utjecaj na bioraznolikost je bitna stavka ove odluke i zato je nužan i biološki stručnjak. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predmetni prijedlog nije dijelom ovih izmjena i dopuna Zakona o šumama no isti će se razmotriti i uzeti u obzir. |
| 45 | Hrvatske šume d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 12. | Predlažemo da se u članku 52., stavak (1), dopuni i glasi: (1) Pojedino šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske koje je po načinu uporabe u katastru opisano kao: oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, a u naravi je neobraslo šumsko zemljište, Ministarstvo može rješenjem izdvojiti iz šumskogospodarskog područja. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije u skladu sa posebnim propisom o poljoprivrednom zemljištu. |
| 46 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 13. | Vezano uz stavak 2: Komora ovim putem želi skrenuti pažnju na činjenicu da se odredbom stavka 2 ovoga članka propisuje obveza prikupljanja suglasnosti Ministarstva i na one geodetske elaborate koji su izrađeni na temelju posebnih propisa o cestama, vodama, željeznici, komunalnom gospodarstvu i drugim sličnim propisima a kojima se dijele čestice u suvlasništvu ili vlasništvu Republike Hrvatske. Naime ovim posebnim propisima takva suglasnost nije predviđena, niti je predviđeno da provedbu odredbi posebnih propisa može zaustaviti nemogućnost ishođenja suglasnosti propisane ovim zakonom ili drugim propisima. Osim navedenog, Komora ističe kako ovim prijedlogom zakona nisu propisani uvjeti u kojima se ista suglasnost na geodetske elaborate daje, odnosno odbija dati. S obzirom na navedeno, Komora istu obvezu vidi kao obvezu informativnog karaktera. Obzirom da su u izradi geodetskih elaborata kojima se predlažu promjene na česticama u suvlasništvu ili vlasništvu Republike Hrvatske ovlašteni inženjeri geodezije dužni obavijestiti sve nositelje prava na predmetnim i susjednim česticama, uključujući i Republiku Hrvatsku odnosno osobe i tijela kojima je povjereno upravljanje, Komora predlaže da se umjesto već citirane suglasnosti propiše obveza da se u tim postupcima izrade geodetskih elaborata kojima su obuhvaćene šume i šumska zemljišta, osim osoba propisanih posebnim propisima iz područja katastra nekretnina, obavijesti i ovo Ministarstvo. Vezano uz stavak 3: Komora bi vezano uz ovaj stavak željela zapravo potvrdu da se u smislu razvrgnuća suvlasničkih zajednica smatraju svi postupci razvrgnuća suvlasništva (dakle između bilo kojih pravnih ili fizičkih osoba), a ne samo razvrgnuća u smislu stavka 1 ovoga članka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 47 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 13. | Vezano uz čl. 13. Nacrta kojim se u čl. 54. mijenja st. 2. i glasi: „(2) U postupcima provođenja promjena u katastru zemljišta, kada se radi o šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, Ministarstvo na temelju mišljenja javnog šumoposjednika daje suglasnost na geodetske elaborate osim u slučajevima ako se parcelacija provodi po posebnom propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje“ te se iza st. 2. dodaje st. 3. koji glasi: „(3) Šume i šumska zemljišta izvan građevinskog područja nije dopušteno geodetskim elaboratima dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1 ha, osim u slučaju izdvajanja šumskog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje, u slučajevima osnivanja prava građenja na šumi i šumskom zemljištu te osim u slučaju nasljeđivanja i razvrgnuća suvlasničničkih zajednica.“ Pozdravljamo namjeru kojom se uvodi ograničenje diobe šuma i šumskog zemljišta koje je neophodno radi očuvanja ekosustava i bioraznolikosti šuma. Pritom predlažemo da se dodatno uredi ova odredba te se navede i obrazloži o kojim je drugim građevinama riječ, uz planiranu izgradnju infrastrukturnih građevina. | Prihvaćen | Pojam druge građevine određene propisom kojim se uređuje prostorno uređenje odnosi se na zahvate u prostoru koji ne predstavljaju infrastrukturu kao na primjer vodne građevine i građevine za zaštitu od voda, sukladno posebnom propisu o vodama. |
| 48 | Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 14. | Članak 14. - predlažemo zadržavanje članka 55. kako bi se zadržala mogućnost zamjene šuma i šumskih zemljišta, u slučaju potrebe ili takve mogućnosti. Zadržavanje ovoga članka u obliku kakav je bio ne dovodi u sumnju mogućnost zamjene (ograničena je zamjena unutar iste ili susjedne gospodarske jedinice), a može doprinijeti unapređenju gospodarenja tim šumama. | Nije prihvaćen | Predmetna odredba važećeg Zakona pokazala se neprovedivom u praksi zbog nezainteresiranosti prvenstveno privatnih šumoposjednika za predmetnu mogućnost zamjene. Usitnjenost i veličina šuma, a posebno vlasnička struktura šuma u vlasništvu drugih osoba predstavlja nepremostiv problem pri realizaciji zamjene. |
| 49 | Hrvatske šume d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 14. | Predlažemo da naslov iznad članka 55. i članak 55. ostanu nepromijenjeni. Obrazloženje: Članak 55. je bitan obzirom na veliku fragmentiranost šumskih posjeda u značajnom dijelu šumskogospodarskog područja RH. Trebalo bi omogućiti okrupnjavanje šumskih posjeda, jer to ima i dodatni potencijal za povećanje šumskih površina, veću produktivnost i otpornost šumskih sastojina, a time bi se mogao dati dodatni doprinos klimatskim ciljevima EU. | Nije prihvaćen | Predmetna odredba važećeg Zakona pokazala se neprovedivom u praksi zbog nezainteresiranosti prvenstveno privatnih šumoposjednika za predmetnu mogućnost zamjene. Usitnjenost i veličina šuma, a posebno vlasnička struktura šuma u vlasništvu drugih osoba predstavlja nepremostiv problem pri realizaciji zamjene. |
| 50 | Hrvatska poljoprivredna komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 14. | - Dosadašnji članak 55. se briše – ostavljao je mogućnost zamjene šuma i šumskih zemljišta, što se uistinu može pojaviti kao potreba, a sada ova mogućnost neće postojati. Prijedlog: ostaviti ovaj članak u obliku kakav je bio – omogućuje rješavanje ovakvih situacija, a ničim ne ugrožava niti dovodi u sumnju mogućnost zamjene. | Nije prihvaćen | Predmetna odredba važećeg Zakona pokazala se neprovedivom u praksi zbog nezainteresiranosti prvenstveno privatnih šumoposjednika za predmetnu mogućnost zamjene. Usitnjenost i veličina šuma, a posebno vlasnička struktura šuma u vlasništvu drugih osoba predstavlja nepremostiv problem pri realizaciji zamjene. |
| 51 | Natura beef | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 15. | Osnovni dokument na temelju kojega bi se na najpravedniji način odabrao najbolji ponuditelj treba biti Gospodarski program koji je podložan kontroli isto kao i praćenje potrebnog broja uvjetnih grla tokom vremena trajanja zakupa Detalje kako bi on trebao izgledati i kako bi ga se najlakše moglo kontrolirati također je potrebno riješiti kroz Uredbu. Naime, i sada je uz ostalu dokumentaciju potrebno priložiti Gospodarski program, međutim on je samo mrtvo slovo na papiru i služi da ga Povjerenstvo evidentira da je priložen. Prednosti zakupa davati ili ograničavati godinama zakupnika ili brzinom dostave ponude na svaki način treba eliminirati jer ne dovodi sve ponuditelje u ravnopravan položaj. Nejasno mi je na koji način netko tko ima 35 godina može odraditi bolji posao od nekoga tko ima 42...naravno, mislim u uzgoju domaćih životinja. Ili onaj koji ima preko 60.... | Prihvaćen | Područje će biti uređeno. |
| 52 | Natura beef | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 15. | Obzirom da se ovim Izmjenama i dopunama zakona namjeravaju zakonom regulirati svi detalji vezani za zakup i korištenje zemljišta za pašarenje, pokušati ću ukratko dati neke prijedloge: 1. Ne treba ograničavati maksimalnu površinu na 60 hektara kako je to regulirano trenutno važećom Uredbom, a posebno ne na 10 hektara jkako je to regulirano ne znam čijom odlukom, a kako je objavljeno na zadnjem, 16. javnom pozivu. Naime, na taj se način poljoprivredno zemljište koje je u RH ionako preusitnjeno dodatno usitnava i kao takvo prestaje biti interesantno za iole ozbiljniju proizvodnju. To samo pogoduje onima kojima je zakup bitan jedino i isključivo za ostvarivanje prava na poticaje i sasvim im je svejedno gdje se zemljište nalazi, da li ima neki pristup vodi, da li je funkcionalno povezano sa ostalim njihovim površinama, itd, itd... Činjenica da HŠ ne objavljuju Javne pozive za površine po vlastitom nahođenu i odabiru, već isključivo na temelju nečijeg iskazanog interesa, govori u prilog toj mojoj tvdnji. Naime, svatko onaj tko iskže interes za pojedine površine zna da li zadovoljava uvjete potrebnog broja uvjetnih grla, da li mu zemljište lokacijski odgovara i svi ostali uvjeti. Nadalje, cijena je kao i za poljoprivredno zemljište određena u maksimalnom iznosu. Stoga zapravo i ne postoji opravdani razlog da se uopće raspisuju Javni pozivi kojima se samo unosi nered, već svatko tko zadovoljava osnovne uvjete potrebnog broja uvjetnih grla stoke zasigurno može pronaći odgovarajuće površine. Problem je to što jedan dio zakupnika nakon ostvarenog prav zakupa više nema stoku i ostvaruje svoj pravi cilj, a to je ostvarivanje prava na poticaje. Stoga bi osim dokaza o prosječnom broju uvjetnih grla za 12 mjeseci koji prethode datumu objave natječaja bilo potrebno uvesti i obvezu da svaki zakupnik do kraja siječnja dostavi u HŠ i APPRRR potvrdu o trenutnom broju uvjetnih grla na dan 31.12. prethodne godine kako bi se provjerilo da li se održava proizvodnja na potrebnoj razini, obzirom da pravo zakupa pretpostavlja i imanje potrebnog broja stoke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 53 | Natura beef | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 15. | Smatram da bi se člankom 15. Zakona o izmjenama i i dopunama zakona o šumama trebalo konstatirati da se zemljište koje u naravi nije šuma odnosno zemljište na kojima se nalazi kako šumari kažu, grmoliko vegetacija (najčeće posljedica nemara i dugogodišnjeg nekorištena), a nalazi se u šumsko gospodarskoj osnovi Hrvatskih šuma jer je spletom raznih okolnosi u nedavnoj povijesti tamo pripalo, može i mora dati u zakup za ispašu stoke, odnosno kako to u tekstu piše, PAŠARENJE. Sve ostale detalje vezano na uvjete zakupa i korištenja potrebno je do u detalja riješiti Uredbom koja je podložna promjenama i prilagodbama, kako bi se na najbolji mogući način taj vrijedni resurs na što je moguće bolji način koristio. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 54 | Natura beef | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 15. | Zabrinjava činjenica da se unatoč višegodišnjim napisima u medijima na temu zloupotreba korištenja za pašarenje poljoprivrednog zemljišta koje u naravi nije šuma i nalazi se u šumsko gospodarskoj osnovi Hrvatskih šuma, teme koja je koštala i smjene prethodnog ministra ne uključuje nitko od mnogobrojnih koji su tokom proteklih godina imali štošta za reći. Posebno tu mislim na razne udruge koje se predstavljaju kao zaštitinici interesa stočara sa tih, pretežito krških područja. Dodatnu zabrinutost svima nama trebala bi posebno izazvati činjenica da Uprava za stočarstvo pri istom tom ministarstvu pod čijom su ingerencijom i šume, nema također ništa za reći na ovu temu, a evo do isteka roka za komentare ima još nešto više od 2 sata. Sve ovo govorim iz razloga što je situacija u stočarskom sektoru RH došla na nikada niže grane, a resurs koji se zove pašnjaci za ekstenzivan uzgoj stoke gotovo da se i ne koristi. Rasprave da li zanemarivi dio površina od ukupne brojke kojima gospodare Hrvatske šume, a radi se o gotovo 50% teritorija RH, može biti dano na korištenje stočarima jer bi se time navodno narušila prirodna ravnoteža i ugrozilo višegodišnje zarastanje u šikaru bi svatko ozbiljan tko je imalo svjestan opasnosti koju predstavlja tolika ovisnost naše zemlje o uvozu hrane bi trebalo odmah u pokušaju zaustaviti. Toliko uvodno, općenito o temi korištenja zemljišta za ispašu stoke, u daljnjem tekstu PAŠARENJE, na površinama na kojima nikada nije niti bilo šuma, a koje su se spletom raznih okolnosti u nedavnoj povjesti našle u šumsko gospodarskoj osnovi Hrvatskih šuma. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 55 | Poljoprivredna zadruga Otok Krk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 15. | Važno je naglasiti da postoji velik broj zemljišta koja su danas upisana kao šumska zemljišta ali su po povijesnom korištenju pašnjaci, te se u slučajevima kad kroz duži period nije bilo mogućnosti korištenja u svrhu pašarenja danas radi o degradiranim sastojinama. Za takva zemljišta zakup u svrhu pašarenja bi trebao biti primaran oblik korištenja, kako bi ih se ponovno privelo namjeni i povratilo stanišne tipove i stanišne vrste od interesa, po istom principu po kojem se treba dozvoliti i krčenje na degradiranim sastojinama. Iz tog razloga predlažemo jasnije opredjeljenje kroz Zakon o šumama ili Uredbu/Pravilnik o zakupu šumskog zemljišta za koji tip šumskog zemljišta tj. uzgojni oblik je dozvoljen zakup u koju svrhu, te nastavno usklađivanje svih vezanih podzakonskih akata. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje. |
| 56 | Poljoprivredna zadruga Otok Krk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 15. | Nije jasno zašto se samo parcijalno prenosi dio teksta iz Uredbe o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Primjerice u alineji (n) navode se uvjeti iz čl. 7 Uredbe za pravo prvenstva, ali se nigdje ne navodi da zakupnik mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednika te vlasnik ili posjednik stoke (Članak 4.(5)) Uredbe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakonom je popisana obveza donošenja pravilnika kojim će se urediti Postupak za davanje u zakup šumskog zemljišta iz ovoga članka, dokumentaciju potrebnu za javni poziv, vrijeme trajanja zakupa i kriterije za raskid ugovora o zakupu, obrazac Gospodarskog programa te uvjete minimalne proizvodnje |
| 57 | Marko Zorić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 15. | Članak 59. je potrebno brisati, jer sve predložene odredbe doprinose degradaciji šuma i šumksih zemljišta, naročito odredbe koje se odnose na pašarenje, jer dosta često se događa da se domaće životinje bez nadzora kreću kroz šume i šumska zemljišta te oštećuju mlade sastojine. U slučaju da članak 59. mora ostati, predlaže se da se u članak uvrsti odredba o obaveznoj provedbi postupka ocjene zahvata za ekološku mrežu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 58 | Oliver Vlainić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 15. | Oliver Vlainić za Hrvatsko šumarsko društvo: Članak 15., nastavak mogućnosti davanja šumskih zemljišta u zakup u svrhu pašarenja je nastavak državne politike degradiranja naših šuma i šumskih staništa, bez obzira na uzgojni oblik i degradacijski stadij. Stoka nije element šumskog ekosustava već je čimbenik degradacije šumskog ekosustava. Prirodna šuma i stoka su nespojivi pojmovi. Zašto predlagatelj izmjena zakona ne omogući davanje u zakup pašarenja zapuštenih poljoprivrednih zemljišta čime bi se poboljšala i protupožarna zaštita? Država Hrvatska se deklarira i hvali s jedne strane očuvanim i prirodnim šumama i visokom šumovitošću dok s druge strane ovim izmjenama višestruko dozvoljava i omogućuje sustav degradacije šuma i sprječava prirodnu sukcesiju izvornih šuma, dapače, omogućuje „krčenje“. Zbog toga ovu odredbu predlažemo brisati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 59 | Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 15. | Članak 15. (izmjena članka 59.) – prijedlog neuređen (označavanje stavaka i točaka; navodi se npr; iznimno od stavka 3. ovoga članka - gdje je st.3?). U st. 1 pod d) - osnivanja i uzgajanja kultura kratkih ophodnji, predlažemo dodati "drvenastih" (kultura kratkih ophodnji), kako bi korištenje šumskoga zemljišta za ovu namjenu imalo svrhu (imajući u vidu zapuštene poljoprivredne površine). Pod d) – postavlja se pitanje tko odlučuje o iznimci koja se odnosi na zakup u svrhu pašarenja unutar područja posebnog rezervata te koji je utjecaj na očuvanost ciljnih vrsta? | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se dio vezan za dodavanje termina "drvenastih". |
| 60 | Hrvatske šume d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 15. | Predlažemo da se u članku 59. stavak 2. doda točka e) i glasi: „- e) uređenja privremenih parkirališta turističke namjene.“ Obrazloženje: Na područjima duž obale tijekom turističke sezone znatne površine šuma i šumskih zemljišta, već godinama, bivaju zaposjednute nelegalno parkiranim vozilima. Takav oblik nelegalnog korištenja šuma i šumskog zemljišta predstavlja pravu „ekološku bombu“ (opasnost od požara, izlijevanje ulja i goriva, odlaganje smeća, uništavanje prizemnog rašća i pomlatka, oštećivanje stabala i sl.). Stoga predlažemo da se na izabranim, prihvatljivim, lokacijama omogući uređenje privremenih parkirališta turističke namjene, koja bi se nakon korištenja dovela u prvobitno stanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 61 | Javna ustanova "Priroda" | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 15. | Predlažemo izmjene članka 59. na način da se nakon predloženog teksta (c) “Predmet zakupa ne može biti šumsko zemljište unutar područja nacionalnog parka, strogog rezervata i posebnog rezervata, koja su zaštićena prema posebnom propisu te šumsko zemljište koje se koristi za potrebe obrane u skladu s posebnim propisima”., dodaje nova alineja (d) koja glasi: (d) Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima izuzete su od obveze reguliranja zakupa šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske radi obavljanja redovnih poslova iz njihova djelokruga.” OBRAZLOŽENJE: Dodavanjem alineje (d) javne ustanove, koje upravljaju zaštićenim područjima, a kojima također javni šumoposjednik gospodari, bile bi izrijekom izuzete od obveze uzimanja u zakup površina šumskog zemljišta u vlasništvu RH radi poslova redovnog upravljanja, odnosno provođenja programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (“Narodne novine”, broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19). Navedeno se odnosi na postavljanje infrastrukture za edukaciju, odmor, rekreaciju (npr. poučne staze), građevine gotove konstrukcije za reguliranje posjećivanja (npr. naplatni i info punktovi) i sl. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetni tekst Nacrta usuglašen je s tijelom nadležnim za zaštitu prirode. |
| 62 | Natura beef | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 16. | Za pozdraviti je odluka da se zakonom regulira mogućnost građenja na šumskom zemljištu i za potrebe stočarstva, ali: 1. Ne znam iz kojeg se tehničkog priručnika provlači definicija eklektričnog pastira na 24 V. Naime, električni pastir je uređaj koji koristi određenu vrstu napajanja iz izvora električne energije koji može biti akumulator 12 V, zatim napajanje iz električne mreže od 220 V ili putem solara koji opet puni bateriju od 12 V. Nigdje se ne nudi niti spominje 24V. To bi značilo obvezu spajanja 2 akumulatora, što naravno nije potrebno niti je predviđeno. 2. Nadstrešnica za sklanjanje stoke, štala ili kako god nazvali taj objekt je potreban kako bi se uzgoj mogao organizirati tokom cijele godine, a ne seamo za vrijeme pašne sezone. Sve to naravno u skladu sa Pravilnikom o jednostavnim građevinama. Stoga ne vidim niti jedan razlog da se u odredbi stavio dodatak BEZ PODA I INSTALACIJA. Naime, prostor (objekt) u kojem borave životinje mora biti funkcionalan na način da se isti može čistiti (izgnojavanjem) te da se u istom može organizirati hranidba i napajanje stoke. Sve to bez poda i instalacija (prvenstveno tu mislim na dostupnost vode) teško ili vrlo neuredno može funkcionirati. Nadalje, te vrste objekata niti približno ne ugrožavaju prostor svojim dimenzijama i lokacijama, za razliku od npr. vjetroelektrana koje ne bi bilo moguće izgraditi kada bi se pred njih postavila ista ograničenja. Reklamni panoi također imaju električnu instalaciju i ozbiljno temeljenje...autokampovi sa svojim objektima. Stočarstvo izgleda nikome nije potrebno jer meso raste...u trgovačkim centrima... 3. Ukoliko je potrebno ishoditi mišljenje nadležnog tijela za zaštitu prirode, onda zapravo zakon ne predviđa mogućnost građenja te vrste objekata jer će takvu suglasnost biti nemoguće ili vrlo teško ishoditi. 4. Nije potrebno ograničavati broj objekata koji je moguće izgraditi već ukupno dozvoljenu površinu treba uvjetovati brojem uvjetnih grla prema istom omjeru kao i kod izgradnje te vrste objekata za zaštitu od divljih zvijeri. | Prihvaćen | Područje će biti uređeno |
| 63 | Poljoprivredna zadruga Otok Krk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 16. | Predlažemo u čl. 59. a) (1) dodati: - zaštitna žičana ograda i/ili armaturna mreža na područjima rasprostranjenosti velikih zvijeri i na područjima na kojima je pristuna alohtona divljač (divlja svinja, čagalj) Obrazloženje: električni pastiri se nažalost nisu pokazali učinkovitima za zaštitu stada od alohtone divljači na području otoka Krka te uzgajivači ovaca trpe velike štete. Bez mogućnosti učinkovitog ograđivanja neće se održati ovčarstvo na krškim pašnjacima, zbog čega inzistiramo na dodavanju i ovog oblika zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 64 | Poljoprivredna zadruga Otok Krk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 16. | Predlažemo u čl. 59. a) (1) dodati: - izgradnju ili obnovu suhozida i suhozidnih građevina Naime, po dosadašnjoj praksi Hrvatske Šume d.o.o. nisu davale suglasnost za operacije obnove suhozida koje su sufinancirane iz mjere 4.4.1. na šumskom zemljištu u zakupu s obrazloženjem da takva operacija nije u skladu s Zakonom o šumama. Obzirom da je umijeće gradnje suhozida uvršteno i na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine te se pokušava poticati Programom ruralnog razvoja, svakako bi se trebalo ukloniti prepreke za ovaj neinvazivan način zaštite stoke i održavanja baštine. | Nije prihvaćen | Suhozidi ne predstavljaju građevine koje služe gospodarenju šumama i šumskim zemljištima. dodatno predstavljaju ograničenja drugim korisnicima istog područja. |
| 65 | Oliver Vlainić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 16. | Oliver Vlainić za Hrvatsko šumarsko društvo: Članak 16., budući je uvođenjem stoke na šumsko zemljište stvoren problem ovim člankom se nastoji riješiti dio problema korisnicima zakupa, ali se stvaraju novi problemi za ostale korisnike prostora, pogotovo javnom šumoposjedniku koji gospodari šumama i šumskim zemljištima. Ovo bi trebalo biti riješeno preko uredbe, a ne ugradnjom u zakon. Pitanje služnosti u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture u članku 58. nije tako detaljno riješeno. Svoj negativan stav o pašarenju na šumskom zemljištu smo iskazali u komentaru na članak 15. Zbog toga predlažemo da se članak 59 a. ne dodaje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 66 | Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 16. | Članak 16. (članak 59a. stavak 1.) - postavljanje ograde pod naponom struje 24 V neće doprinijeti samo kontroli kretanja stoke već utječe i na druge korisnike istoga prostora te ograničava kretanje divljači koja je sastavni dio šumskih ekosustava. O tomu bi trebalo voditi računa. Isti članak, st. 5.) – potrebno je definirati rok za uklanjanje građevina, koje je to razdoblje "po isteku ili raskidu ugovora", odnosno koji je rok (kako ne bi trajalo godinama), ili navesti da je to odmah po isteku ili raskidu ugovora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Područje će se urediti ugovornim odnosom. |
| 67 | Hrvatske šume d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 17. | U članku 61. stavak 8. iza riječi Naknada dodaje se tekst: „a drvna masa pripada javnom šumoposjedniku“ | Primljeno na znanje | Predmetno je propisano člankom 61. stavkom 7. Zakona o šumama. |
| 68 | Hrvatske šume d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 18. | „Troškove rješavanja imovinskopravnih odnosa na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u smislu parničnih, izvanparničnih, zemljišnoknjižnih, upravnih ili izvansudskih postupaka, kao i svih drugih s tim povezanim troškova, snosi šumoposjednik koji gospodari šumom i šumskim zemljištem kada je taj šumoposjednik predlagatelj rješavanja imovinskopravnih odnosa“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 69 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 22. | Vezano uz čl. 22. Nacrta kojim se u čl. 79. iza st. 5. dodaje novi st. 6. koji glasi: „ (6) Žalba protiv rješenja inspektora ne odgađa izvršenje rješenja.“ te se iza novog st. 6. dodaje st. 7. koji glasi: „(7) Ako inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi da je povredom propisa počinjen prekršaj za koji prema prekršajnom zakonu može izdati prekršajni nalog, postupiti će u skladu s prekršajnim zakonom“, pozdravljamo uvođenje istih stavaka te podržavamo namjeru kojom će se omogućiti šumarskim inspektorima određivanje upravne mjere. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 70 | Marko Zorić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 23. | Predlažem da se u prijedlog izmjene članka 81. doda odredba iz starog članka 81., stavak 1, točka 10, a koja propisuje prekršaj u slučaju da šumarske radove ne izvode registrirani i licencirani izvođači, a stručne poslove ne obavljaju ovlašteni inženjeri (članak 50. stavci 1. i 4.). Brisanjem navedene odredbe otvara se mogućnost uvođenja nestručne, ne kvalificirane i ne lojalne konkurencije licenciranim izvoditeljima radova u šumarstvu. | Nije prihvaćen | Donosimo mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava: Prema propisima zaštite na radu, uz pretpostavku da u slučaju fizičkih osoba - šumoposjednika, oni ne zapošljavaju radnike, tj. kod njih ne postoji odnos poslodavac - radnik (osoba na radu) te u njihovom slučaju ne postoji obveza primjene propisa zaštite na radu. Ako bi postojao odnos poslodavac - radnik (osoba na radu), tada bi poslodavac bio obvezan primijeniti navedene odredbe propisa zaštite na radu o osposobljavanju i poslovima s posebnim uvjetima rada, sto bi uključivalo i obvezu stručnog osposobljavanja radnika zaposlenih kod šumoposjednika, za rukovanje motorom pilom. |
| 71 | Hrvatske šume d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 25. | Predlažemo da se u članku 83. stavak (1), briše točka 6. Obrazloženje: U članku 50. stavak (3) nigdje nije navedeno da fizička osoba mora biti osposobljena. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 72 | Marko Zorić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 26. | Predlažem da se u prijedlog izmjene članka 84. doda odredba iz starog članka 84., stavak 1, točka 9, a koja propisuje prekršaj u slučaju da šumarske radove ne izvode registrirani i licencirani izvođači, a stručne poslove ne obavljaju ovlašteni inženjeri (članak 50. stavci 1. i 4.). Brisanjem navedene odredbe otvara se mogućnost uvođenja nestručne, ne kvalificirane i ne lojalne konkurencije licenciranim izvoditeljima radova u šumarstvu. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 73 | Marko Zorić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 29. | Predlažem da se u prijedlog izmjene članka 87. doda odredba iz starog članka 87., stavak 1, točka 7, a koja propisuje prekršaj u slučaju da šumarske radove ne izvode registrirani i licencirani izvođači, a stručne poslove ne obavljaju ovlašteni inženjeri (članak 50. stavci 1. i 4.). Brisanjem navedene odredbe otvara se mogućnost uvođenja nestručne, ne kvalificirane i ne lojalne konkurencije licenciranim izvoditeljima radova u šumarstvu. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 74 | Marko Zorić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 32. | Predlažem da se u prijedlog izmjene članka 90. doda odredba iz starog članka 90., stavak 1, točka 15, a koja propisuje prekršaj u slučaju da šumarske radove ne izvode registrirani i licencirani izvođači, a stručne poslove ne obavljaju ovlašteni inženjeri (članak 50. stavci 1. i 4.). Brisanjem navedene odredbe otvara se mogućnost uvođenja nestručne, ne kvalificirane i ne lojalne konkurencije licenciranim izvoditeljima radova u šumarstvu. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 75 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 32. | Vezano uz čl. 32. Nacrta kojim se u čl. 90. Zakona o šumama (NN 68/18., 115/18., 98/19., 32/20. i 145/20.) propisuju novčane kazne od 3.980,00 do 9.290,00 eura za prekršaj Javne ustanove, između ostaloga mijenja se st. 1. točka 15. koji glasi: „ u šumi odlaže otpad (članak 45. stavak 3.)“ Kako je navedeno u obrazloženju uz čl. 23. do 34., ovim se člancima propisuje konverzija kunskih iznosa novčanih kazni u eure u skladu s odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22.) uz primjenu općih pravila za preračunavanje, a vezano za novčane kazne propisane za nabrojana postupanja, odnosno propuste Jane ustanove. Međutim, važeći Zakon u čl. 90. st. 1. točka 13. glasi: „u šumi odlaže otpad te ga ne ukloni (članak 45. stavci 3. i 4.)“. Stoga predlažemo da se navedena odredba čl. 32. st. 1. točka 15. Nacrta koja glasi: „ u šumi odlaže otpad (članak 45. stavak 3.)“, zamijeni sa: „u šumi odlaže otpad te ga ne ukloni (članak 45. stavci 3. i 4.)“, bez obzira na inicijalni razlog uvođenja predložene izmjene u Nacrtu. | Primljeno na znanje | Smatramo kako je predmetne odredbe neophodno razdvojiti u dva stavka kada se radi o prekršajima Javne ustanove: "u šumi odlaže otpad (članak 45. stavak 3.)" te "ne ukloni otpad iz šume" (članak 45. stavak 4.). |
| 76 | Marko Zorić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 33. | Predlažem bristi točku 2, u stavku 1, jer kako je već navedeno odredba koja se planira uvesti u članku 30., stavak 4 predstavlja značajno administrativno opterećenje za licencirane izvođače radova u šumarstvu, a navođenjem predmetne odredbe i kao prekršaja stavlja se dodatno opretećenje, pa čak i prijeti licenciranim izvođačima radova u šumarstvu. Zadrževanjem prijedloga, može se dogoditi da zbog naplate prekršajnih kazni, licencirani izvođači radova prestanu s obavljanjem doznake stabala. | Nije prihvaćen | Podaci o doznaci i popraćivanju drvnih sortimenata su osnova za domaća i međunarodna izvješćivanja i nedopustivo je podržavanje takvog stanja u šumama privatnih šumoposjenika ubuduće. U većini slučajeva licencirani izvoditelji ne upisuju gornje podatke u registar podataka koje vodi ovo Ministarstvo. |
| 77 | Hrvatske šume d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 34. | Predlažemo da se u članku 92. točka (12) „12. u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske izrađuje ogrjevno drvo iz posječenih stabala (samoizrada), isključivo za vlastite potrebe (ogrjevno drvo u količini do 30 m³ godišnje po kućanstvu) bez da je osposobljena i/ili bez dozvole te bez nadzora pravne osobe koja gospodari tim šumama (članak 50. stavak 3.)“ briše. Obrazloženje: U članku 50. stavak (3) nigdje nije navedeno da fizička osoba mora biti osposobljena. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 78 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA , Članak 34. | Vezano uz čl. 34. Nacrta kojim se u čl. 92. Zakona o šumama (NN 68/18., 115/18., 98/19., 32/20. i 145/20.) propisuju novčane kazne od 1.320,00 do 2.650,00 eura za prekršaj fizičke osobe koja nije šumoposjednik, između ostaloga mijenja se st. 1. točka 9. koji glasi: „ u šumi odlaže otpad (članak 45. stavak 3.)“ Riječ je o predloženoj izmjeni važećeg čl. 92. st. 1. točka 8. Zakona koji glasi: „u šumi odlaže otpad (članak 45. stavci 3. i 4.)“. Kako je navedeno u obrazloženju uz čl. 23. do 34., ovim se člancima propisuje konverzija kunskih iznosa novčanih kazni u eure u skladu s odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22.) uz primjenu općih pravila za preračunavanje. Predlažemo da se navedena odredba čl. 34. st. 1. točka 9. Nacrta koja glasi: „ u šumi odlaže otpad (članak 45. stavak 3.)“, zamijeni sa: „u šumi odlaže otpad te ga ne ukloni“, kako bi se i fizičke osobe koje u šumi odlažu otpad, obvezalo na njegovo uklanjanje, čime bi se brže otklonilo onečišćenje iz šumskog područja. Naime, Nacrtom je obveza uklanjanja odloženog otpada u šumi predviđena samo za pravne osobe koje nisu šumoposjednici, s novčanim kaznama od 3.980,00 do 9.290,00 eura za prekršaj u čl. 33. st. 1. točka 11. Nacrta koji glasi: „u šumi odlaže otpad te ga ne ukloni (članak 45. stavci 3. i 4.)„. Međutim, smatramo da bi se prekršajna odgovornost za odlaganje otpada u šumi, uz obvezu uklanjanja otpada, trebala primijeniti i za javne ustanove i za fizičke osobe. Naime, u Izvješću za 2022. godinu, pučka pravobraniteljica je ponovno obavijestila Hrvatski sabor o problemu odlaganja otpada u jamama i špiljama, da isti predstavlja ekološki i zdravstveni problem jer se time, između ostaloga, ugrožavaju podzemne vode. Razmjere onečišćenja na jednoj od lokacija vidjeli smo i sudjelovanjem u volonterskoj akciji čišćenja špilje u Gornjem Lugu organiziranoj od strane Čistog podzemlja. Pozitivan je iskorak, sukladno preporuci iz Izvješća za 2021. godinu, prijedlog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da godišnje natječaje za čišćenje speleoloških objekata usmjeri ka javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjima te da se čišćenja provode u suradnji sa speleološkom zajednicom. Također, najavljeno je i da će se speleološki objekti po potrebi ograđivati te će se postavljati video nadzori i oznake zabrane bacanja otpada. Postavljanjem video nadzora olakšati će se identifikacija osoba koje bacaju otpad u šumskom području. Problem odlaganja otpada u šumama je ponavljajući te se ponekada dulje vrijeme ne uklanja, pri čemu počinitelji mogu biti i fizičke osobe. Ulažu se znatni napori, pa i organiziraju volonterske akcije čišćenja lokacija u šumama na kojima se nalazi otpad, a u nekim slučajevima je za očekivati da bi se takav otpad brže otklonio ako bi to bila zakonska obveza i fizičkih osoba koje su ga tamo ostavile. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |