Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	Pravobranitelj za osobe s invaliditetom	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ	Primijetili smo kako je u čl. 6. st. 3. prijedloga Uredbe u okviru Razvojne proračunske komponente predviđeno osiguravanje sredstava i za citiramo: "Razvoj usluga za potporu studentima i unaprjeđivanje studentskog standarda podrazumijeva sufinanciranje izgradnje, rekonstrukcije, adaptacije i opremanja objekata studentskog smještaja i prehrane, unaprjeđenje pružanja usluga studentima, osnivanje studentskih inkubatora, osnivanje centara za karijere i profesionalnu orijentaciju te savjetovališta za studente", a što smatramo jako bitnim. Naime, s obzirom na još uvijek nedostatne zakonske osnove koje upućuju na obvezu osiguravanja potrebne razumne prilagodbe za studente s invaliditetom (unatoč odredbama Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Zakona o suzbijanju diskriminacije) te primjerima da zbog neosigurane pristupačnosti, nedostatka određenih pomagala i potpora osobe s invaliditetom ne mogu ili ne studiraju u jednakim i ravnopravnim uvjetima kao i ostali studenti, ovom prilikom želimo istaknuti upravo značaj osiguravanja financijskih sredstava visokim učilištima da prema potrebama studenata s invaliditetom istima osiguraju: potrebna pomagala, prilagođene udžbenike, osobnu asistenciju u prostorima visokog učilišta odnosno studentskih domova, edukaciju nastavnika i sl. odnosno, organiziraju službe potpore za studente s invaliditetom ili koordinatore za studente s invaliditetom i sl., uklanjanje arhitektonskih barijera, a sve kako bi im se omogućilo da studiraju u ravnopravnim uvjetima.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju.
2	Sveučilište u Zagrebu	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ	Komentar Sveučilišta u Zagrebu (Uprava) na Prijedlog uredbe o programskom financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj Dana 25. svibnja 2023. godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja (dalje: Ministarstvo) uputilo je u savjetovanje s javnošću Prijedlog uredbe o programskom financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj (dalje: Prijedlog uredbe). Predložena je Uredba u suprotnosti s ustavnim jamstvom sveučilišne autonomije i nizom odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske. Ustav Republike Hrvatske u članku 68. jamči autonomiju sveučilišta, posebno pravo sveučilišta da samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju. U odluci broj: U-I-902/1999 od 26. siječnja 2000. (Narodne novine, broj 14/00 i 26/00) Ustavni sud je zauzeo načelno shvaćanje da članak 68. Ustava sadržava ustavno utvrđenje da je autonomija nužna za postojanje sveučilišta, jer sveučilište može postojati samo u mjeri u kojoj samostalno uređuje vlastito ustrojstvo i djelovanje. To je ostvarivo samo u slučaju ako je sveučilište organizacijski i funkcionalno neovisno o drugim tijelima koja imaju vlast ili drugu moć utjecati na uređenje ustrojstva i na djelovanje sveučilišta. Razrađujući ustavnu odredbu o autonomiji sveučilišta, Ustavni je sud u više odluka odredio temeljni sadržaj autonomije koji obuhvaća i financijsku autonomiju (npr. Rješenje U-I-2446/2016 od 4. veljače 2020.). Prijedlog uredbe je u suprotnosti sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti („Narodne novine“ br. 119/2022.) i s glavnim proklamiranim ciljem njegova donošenja – da će se unaprijediti autonomne strukture sveučilišta i znanstvenih instituta, odnosno da će na fleksibilan način urediti način upravljanja i financiranja visokoobrazovnog i znanstveno-istraživačkog sektora kako bi se što veći prostor ostavio autonomnom djelovanju institucija iz sustava znanosti i visokog obrazovanja. Prijedlog uredbe u suprotnosti je s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. do 2026. Vlade Republike Hrvatske (dalje: NPOO) koji predstavlja osnovu za donošenje novog zakonodavnog okvira u visokom obrazovanju i znanosti. Donošenje novog regulatornog okvira ključna je točka provedbe reforme planirane u NPOO-u radi podizanja istraživačkog i inovacijskog potencijala. U okviru „Reforme i jačanja kapaciteta javnog znanstvenoistraživačkog sektora za istraživanje i razvoj“ (potkomponenta C3.2. R1) izrijekom se navodi da je ključni uvjet reforme „institucionalna i akademska autonomija u organizacijskom i financijskom smislu, u sklopu koje institucije samostalno upravljaju svojim proračunom, strategijom ljudskih resursa i karijerama znanstvenika“ (navedeni ključni uvjet navodi se i u obrazloženju Prijedloga uredbe). Vlada Republike Hrvatske Nacionalnim se planom obvezala da će novim zakonom „omogućiti veću autonomiju upravljanja proračunom i donošenja strategije ljudskih resursa od strane samouprave sveučilišta i instituta“ te „pravni i financijski okvir za organizacijsku i funkcionalnu integraciju sveučilišta i znanstvenih instituta te dijalog o institucijskim ciljevima i novom okviru financiranja temeljenog na rezultatima.“ U tom je smislu potrebno istaknuti da je Prijedlog uredbe izrađen bez dijaloga sa sveučilišnom i akademskom zajednicom, što nije u skladu s obvezom koju je Vlada Republike Hrvatske preuzela s NPOO-om (Uredbom se, između ostalog, određuju i strateški te posebni ciljevi javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta). Prijedlog uredbe je u suprotnosti i s osnovnim ciljem donošenja novog zakonodavnog okvira – osuvremenjivanja sustava visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, jačanja njegovih institucijskih kapaciteta te usklađivanja njegovih obilježja s usvojenim načelima i zadatostima Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA), Europskog prostora obrazovanja (EEA) i Europskog istraživačkog prostora (ERA). Uredba ukida financijsku autonomiju sveučilišta, dok međunarodni i europski dokumenti s druge strane posebno ističu važnost financijske autonomije sveučilišta. Odbor ministara Vijeća Europe zaključuje da je financijska autonomija ključna pretpostavka za institucionalnu autonomiju. U tom smislu Odbor ministara Vijeća Europe ističe da bez obzira na izvore prihoda, visoka učilišta trebaju biti u mogućnosti raspoređivati i upravljati svojim sredstvima u skladu s prioritetima koja utvrđuju njihova tijela upravljanja, u skladu sa zakonskim odredbama i regulatornim okvirom koji su postavila javna tijela. Cjelokupni regulatorni mehanizmi za financiranje visokoga obrazovanja trebali bi povećati transparentnost i osigurati jasne odredbe za sprječavanje bilo kakve moguće prijetnje akademskoj slobodi i institucionalnoj autonomiji putem modela financiranja. Prema europskim i međunarodnim dokumentima, javna vlast treba poštovati načelo sveučilišne autonomije, uključujući i financijske autonomije. Financijski propisi trebali bi služiti za produbljivanje, a ne za ograničavanje autonomije. Prijedlog uredbe nije u skladu s navedenim ciljevima i određenjima međunarodnih i europskih dokumenata o financijskoj autonomiji sveučilišta te stoga ne usklađuje, već udaljava hrvatski sustav znanosti i visokog obrazovanja od načela i zadatosti Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA), Europskog prostora obrazovanja (EEA) i Europskog istraživačkog prostora (ERA). U nastavku će se izložiti točke po kojima Prijedlog uredbe krši ustavnopravni, međunarodni i zakonski okvir, nelogičnosti i neodrživost rješenja koja Uredba propisuje, te prijedlozi Sveučilišta u Zagrebu kojima bi se navedeni propusti adresirali u skladu s ustavnim jamstvom autonomije sveučilišta i Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (dalje: Zakon). I. Ugovorne strane Odredbe Prijedloga uredbe u pogledu ugovornih strana programskog ugovora su neprecizne, nedorečene i suprotne Zakonu. Članak 13. stavak 2. Prijedloga uredbe određuje da programski ugovor sklapaju ministar nadležan za visoko obrazovanje i znanstvenu djelatnost i čelnik javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. Međutim, članak 11. stavak 4. određuje da ako javno sveučilište izostavi ili izmijeni razvojnu ili izvedbenu proračunsku komponentu ili dio ove komponente prijedloga dijela programskog ugovora javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti, Ministarstvo može pozvati javni fakultet odnosno javnu umjetničku akademiju s pravnom osobnosti na sklapanje programskog ugovora te izuzeti dio prijedloga programskog ugovora javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti iz prijedloga programskog ugovora javnoga sveučilišta. Čak se ne mora raditi o bitnoj izmjeni prijedloga programskog ugovora ili njegova dijela, već i neznatna izmjena može rezultirati zasebnim sklapanjem programskog ugovora između Ministarstva i javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije mimo sveučilišta. Članak 12. stavak 7. određuje da, ako u pregovaračkom postupku javno sveučilište odustane od razvojne ili izvedbene proračunske komponente ili dijela ove komponente prijedloga dijela programskog ugovora javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti, Ministarstvo može pozvati javni fakultet odnosno javnu umjetničku akademiju s pravnom osobnosti na sklapanje programskog ugovora te izuzeti dio prijedloga programskog ugovora javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti iz prijedloga programskog ugovora javnoga sveučilišta. Članak 11. stavak 4. i članak 12. stavak 7. Prijedloga uredbe nije u skladu sa Zakonom. Zakon u članku 7. stavku 2. određuje da javno visoko učilište osniva Republika Hrvatska. Javno sveučilište osniva Republika Hrvatska zakonom (javno veleučilište osniva se uredbom Vlade Republike Hrvatske). Za razliku od javnog sveučilišta koje jest javno visoko učilište, jer je njegov osnivač Republika Hrvatska, javni fakultet odnosno javna umjetnička akademija osniva se odlukom sveučilišta. Javni fakulteti odnosno javne umjetničke akademije prema Zakonu nisu javna visoka učilišta jer njih ne osniva Republika Hrvatska, već su sastavnice javnih visokih učilišta – javnih sveučilišta koja su njihovi osnivači . Članak 99. stavak 4. Zakona određuje da programski ugovor zaključuje ministar s javnim visokim učilištem (dakle, javnim sveučilištem) odnosno javnim znanstvenim institutom. U skladu s time, u članku 13. stavku 2. točki 3. Zakona određuje se da rektor javnog sveučilišta u suradnji s čelnicima sastavnica izrađuje prijedlog programskog ugovora sveučilišta. Slijedom navedenog, programske ugovore mogu sklapati isključivo javna sveučilišta (a ne i njihove sastavnice s pravnom osobnosti koje nisu javna visoka učilišta) i Ministarstvo. Osim nezakonitosti predloženog članka 11. stavka 4. i članka 12. stavka 7., treba također istaknuti da Ministarstvo nema dostatni administrativni kapacitet ni stručno educirani kadar za pregovore o programskim ugovorima sa 129 javnih visokih učilišta, javnih fakulteta i javnih umjetničkih akademija te 25 javnih znanstvenih instituta. Navedena dva članka Prijedloga uredbe ne samo što uvode konfuziju i pravnu nesigurnost te grubo zadiru u organizacijsku autonomiju sveučilišta, već se njima de iure i de facto najveća javna sveučilišta dezintegriraju u jednom od bitnih područja, suprotno deklariranoj intenciji Zakona (članak 101. stavak 1. točka 9.), Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. do 2026. Navedena dva članka Prijedloga uredbe protivna su tvrdnjama u istom tom Prijedlogu uredbe (contradictio in se) koja u članku 6. stavku 1. točki 9. kao jedan od ciljeva razvojne proračunske komponente navodi organizacijsku i funkcionalnu integraciju javnih visokih učilišta, a u stavku 10. istoga članka pojašnjava da ovakva integracija između ostalog podrazumijeva i pravnu integraciju javnih fakulteta ili javnih umjetničkih akademija javnom sveučilištu. Umjesto da se stvori pravni i financijski okvir za organizacijsku i funkcionalnu integraciju sveučilišta, razbijanjem sveučilišta na pojedine sastavnice, što Prijedlog uredbe u članku 11. stavku 4. i članku 12. stavku 7. predviđa, slabi se položaj sveučilišta i njegovih sastavnica u pregovaračkom procesu s Ministarstvom te otvara mogućnost da ga Ministarstvo politikom divide et impera u potpunosti razjedini što će imati ozbiljne posljedice za četiri najveća te u akademskom i istraživačkom smislu vodeća sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Rješenje koje predviđa Prijedlog uredbe ne samo što destabilizira i dezintegrira četiri najveća hrvatska sveučilišta te dovodi u pitanje smisao njihove opstojnosti, već otvara i niz drugih pitanja u pogledu funkcioniranja pravno neintegriranih sveučilišta i primjene Zakona o visokom obrazovanju i znanosti. Spomenut ćemo samo jedan primjer, prema članku 15. stavku 5. sveučilišno vijeće brine se o zakonitosti rada javnog sveučilišta te racionalnoj uporabi njegovih materijalnih i kadrovskih resursa. Sveučilišno vijeće između ostaloga nadzire izvršenje sveučilišnog financijskog plana te upravljanje financijskim sredstvima u skladu sa zakonom i statutom (članak 15. stavak 5. točka 2.) te potvrđuje godišnje izvješće o poslovanju i provedbi programskog ugovora (članak 15. stavak 5. točka 4.). Opravdano je pitanje na koji će način sveučilišno vijeće obavljati ove svoje ovlasti ako pojedina sastavnica sveučilišta sklopi programski ugovor izravno s Ministarstvom, mimo sveučilišta. A ako sveučilišno vijeće neće imati ovlasti u tom slučaju nadzirati upravljanje financijskim sredstvima, koje će tijelo provoditi nadzor nad tom sastavnicom? Ovo je samo jedan primjer neodrživosti predloženog rješenja te pravne neizvjesnosti koju Prijedlog uredbe na ovaj način stvara. Nadalje, postavlja se pitanje kako će rektor sveučilišta obrazlagati provedbu programskih ugovora sveučilišnom vijeću ako bi čelnik neke sastavnice potpuno samostalno, neovisno o sveučilištu i rektoru, sklapao programski ugovor. Ovo nema ni smisla ni logike niti je provedbeno održivo. Postavlja se i daljnje pitanje o tome kako će rektor uopće podnositi godišnje izvješće o poslovanju i odgovarati za izvršenje sveučilišnoga financijskoga plana i upravljanje financijskim sredstvima, ako bi čelnik neke sastavnice potpuno samostalno, neovisno o sveučilištu i rektoru, sklapao programski ugovor. Sveučilište u Zagrebu stoga predlaže da se jasno i nedvosmisleno odrede ugovorne strane kod sklapanja programskog ugovora u skladu sa člankom 13. stavkom 1. Zakona prema kojemu je rektor kao čelnik sveučilišta taj koji predstavlja i zastupa sveučilište i koji u skladu sa stavkom 2. točkom 4. istoga članka u suradnji s čelnicima sastavnica izrađuje prijedlog programskog ugovora sveučilišta koji usvaja Senat prema članku 12. stavku 3. točki 4. II. Predmet pregovaračkog postupka Prijedlog uredbe u člancima 8. – 13. uređuje pregovarački postupak. Članak 8. određuje da Ministarstvo uz poziv na sklapanje programskog ugovora javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu podnosi osnovnu proračunsku komponentu u godišnjem iznosu koji će se financirati u razdoblju važenja programskog ugovora (stavak 2.), odnosno nacrt programskog ugovora bez razvojne i izvedbene proračunske komponente (stavak 3.). Nakon toga, javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut izrađuje prijedlog razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora te ga, uz strategiju razvoja, analizu sadašnjih i budućih snaga, slabosti, prilika i prijetnji javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta te iskaz očekivanih godišnjih namjenskih i vlastitih prihoda za razdoblje iduće četiri godine dostavlja Ministarstvu, kao temelj za pregovore za sklapanje programskog ugovora (članak 9. stavak 1.). Javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut utvrđuje u pregovaračkom postupku s Ministarstvom razvojnu i izvedbenu proračunsku komponentu programskog ugovora (članak 10. stavak 1.). Predmet pregovaračkog postupka su dakle samo razvojna i izvedbena, ali ne i osnovna proračunska komponenta. Osnovnu proračunsku komponentu samostalno određuje Ministarstvo, a javna visoka učilišta odnosno javni znanstveni instituti formalnopravno ne mogu nikako utjecati na financijski iznos, pa čak ni pojedine stavke osnovne proračunske komponente (nemaju pravo predlaganja izmjena ili dopuna osnovne proračunske komponente). Bitno je istaknuti da udio razvojne komponente ne može biti veći od 20 % (članak 101. stavak 3. Zakona), a izvedbene komponente od 10 % iznosa osnovne proračunske komponente (članak 102. stavak 3. Zakona). Ovako uređen postupak pregovaranja o programskom ugovoru predstavlja odstupanje Ministarstva od svakoga pariteta, partnerstva, ravnopravnosti suugovaratelja i koordiniranosti odnosa koji ugovor podrazumijeva s obzirom na svoju bit i narav. Osnovna proračunska komponenta, o kojoj nema pregovora, iznosi najmanje 76,93 %, dok razvojna (15,38 %) i izvedbena (7,69 %) proračunska komponenta o kojima se vode pregovori iznose u najboljem slučaju 23,07 % ukupnog financijskog iznosa programskog ugovora. Ministarstvo će, osim toga, posredno, preko ukupnog iznosa financijskih prihoda osnovne proračunske komponente odrediti stvarnu veličinu razvojne i izvedbene proračunske komponente. Nadalje, javna visoka učilišta odnosno javni znanstveni instituti ne mogu čak ni utjecati na iznos pojedine stavke osnovne proračunske komponente, a kamoli istu odrediti. Ministarstvo će na višegodišnjoj razini odrediti koliko financijskih sredstava će javna visoka učilišta i javni znanstveni instituti izdvajati za plaće i materijalna prava zaposlenih, materijalne troškove poslovanja, sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture, izdatke za obavljanje znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti, sredstva za znanstveno i stručno osposobljavanje i usavršavanje, izdatke za studentski standard, sredstva za izdavačku djelatnost te sredstva za druge osnovne troškove. I dok se najveći dio rashoda izdvaja za plaće i materijalna sredstva zaposlenih koja se utvrđuju kolektivnim ugovorima, ne postoji nijedan opravdani razlog zašto i na temelju kojih pokazatelja će Ministarstvo određivati javnim visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima koliko financijskih sredstava će izdvajati za pojedine troškovne stavke poput obavljanja znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti, za znanstveno i stručno osposobljavanje i usavršavanje, za studentski standard, za investicijsko održavanje itd. Prijedlogom uredbe Ministarstvo će de facto izravno financijski upravljati javnim visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima, čime će izravno i bitno utjecati na njihovo upravljanje. Tri su razloga zašto je Prijedlogom uredbe previđen predmet pregovaranja neprihvatljiv i (ustavnopravno) nedopustiv. 1) Neustavnost Ustavni sud Republike Hrvatske od 1999. do 2020. godine donio je niz odluka u pogledu sveučilišne autonomije. U navedenim odlukama Ustavni je sud zauzeo stajališta koja bi se morala smatrati obvezujućim za zakonodavca pri uređenju sveučilišnog obrazovanja, uključujući i ustrojstvo i djelovanje sveučilišta, ali i za one koji u provedbi (primjeni) zakona trebaju na autonomnoj razini urediti odnose na sveučilištima i režim po kojem će se odvijati njihovo djelovanje – njihova obrazovna, znanstvena i umjetnička djelatnost. U pogledu dosega ustavne odredbe kojom je zajamčena autonomija sveučilišta posebno je važna odluka Ustavnog suda broj U-I-902/1999 od 26. siječnja 2000. (Narodne novine, broj 14/00 i 26/00). U navedenoj odluci Ustavni sud zauzeo je načelno stajalište da članak 68. Ustava sadržava ustavno utvrđenje „da je autonomija nužna za samo postojanje sveučilišta, jer sveučilište, kao ustanova koja stvara nove znanstvene spoznaje i uvodi studente u znanosti, može postojati samo u mjeri u kojoj samostalno uređuje svoje ustrojstvo i djelovanje. To je ostvarivo samo u slučaju ako je sveučilište organizacijski i funkcionalno neovisno o drugim tijelima koja imaju vlast ili drugu moć da utječu na uređenje ustrojstva i na djelovanje sveučilišta.“ Ustavni sud je također zauzeo stajalište „da sveučilište ima pravo samostalno odlučivati o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom, što znači da odlučivanje o ustrojstvu i djelovanju pripada, silom ustavne odredbe, u područje akademske samouprave (domaine réservé) sveučilišta“. Kada govorimo o javnom financiranju sveučilišta, postavlja se pitanje tumačenja sveučilišne autonomije i njegova dosega, odnosno koje su njene granice. Ustavni sud je u odluci U-I-902/1999 od 26. siječnja 2000. u pogledu ograničenja autonomije sveučilišta zauzeo sljedeće stajalište (koje je ponovio u nizu kasnijih rješenja i odluka, npr. Odluka U-I-4585/2005 i dr. od 20. prosinca 2006., „Narodne novine“, broj 2/07): • u pogledu konkretnoga sadržaja autonomije sveučilišta postoje određena ograničenja autonomije sveučilišta koja proizlaze iz činjenice da je autonomija sveučilišta u suvremenim državama u znatnoj mjeri ograničena ovlastima onih o kojima sveučilište ovisi, to jest o njegovim osnivateljima, podupirateljima i tijelima koja provode stručni nadzor nad njegovim radom. Njihov utjecaj najčešće se izražava u pravilima koja svaki od njih nameće sveučilištu, bilo tako što su mu zakonom nadređena, bilo tako što uvjetuju potporu ili pozitivna izvješća o radu sveučilišta prihvaćanjem ili provedbom njihovih pravila. U skladu s navedenim, Ustavni je sud zauzeo stajalište da se ustavnost osporavanih odredaba može ocjenjivati samo uz istodobno uvažavanje činjenice da je autonomija sveučilišta u stvarnosti neizbježno ograničena pravima i stvarnom moći osnivatelja, ali i onih koji podupiru sveučilište ili pak nad njegovim radom provode stručni nadzor. • da se zajamčena autonomija sveučilišta zakonom mora razraditi na racionalan način, tako da zakonske odredbe postignu svrhu zbog koje je sveučilište dobilo ustavno jamstvo na autonomiju, uz uvažavanje prethodno spomenutih prava koja pripadaju osnivateljima, odnosno onima koji podupiru sveučilište ili nad njegovim radom provode stručni nadzor, a koja proizlaze iz njihova specifičnog položaja spram sveučilišta. • da zakonska razrada autonomije sveučilišta mora biti poduzeta radi poticanja i pomaganja razvitka znanosti, kulture i umjetnosti, što isključuje pravo da se Ustavom zajamčena autonomija sveučilišta zakonom ograničava u području koje je izrijekom utvrđeno kao temeljni sadržaj akademske samouprave. U svim ostalim pitanjima ograničenja moraju biti legitimna, to jest usklađena s ustavnim ciljevima. Sud je, nadalje, zauzeo stajalište da su, osim pridržaja prava osnivatelja i drugih subjekata o kojima sveučilište ovisi, zakonska ograničenja dopustiva samo zbog razloga navedenih u članku 16. Ustava. Međutim, i u tom slučaju konkretni javni interes da se autonomija sveučilišta ograniči mora biti jači od interesa sveučilišta da se autonomija ostvari, a ograničenja su dopustiva samo ako se svrha zbog koje se ona propisuju ne može ostvariti blažim sredstvima. I tada, međutim, ograničenja moraju biti racionalno usmjerena na postizanje opravdanih regulativnih svrha. • da se sva ograničenja propisana zakonom koja zadiru u temeljni sadržaj autonomije sveučilišta, izražena u ovlastima pripadajućim akademskoj samoupravi, odnosno koja nisu utemeljena na razlozima propisanim u članku 16. Ustava ili koja ne izviru iz prava osnivatelja ili iz prava onih koji podupiru sveučilište ili nad njegovim radom provode stručni nadzor, odnosno koja su utemeljena, ali su nerazmjerna u odnosu na svrhu koja se njima želi postići, moraju smatrati nesuglasnima Ustavu Republike Hrvatske. Međunarodni i europski dokumenti također upozoravaju na nužna ograničenja sveučilišne autonomije. Odbor UN-a za gospodarska, socijalna i kulturna prava u Općem komentaru broj 13 (Pravo na obrazovanje) od 8. prosinca 1999. ističe da „uživanje akademske slobode zahtijeva autonomiju institucija visokoga obrazovanja. Autonomija je onaj stupanj samouprave koji je nužan za učinkovito donošenje odluka visokih učilišta u vezi s njihovim akademskim radom, standardima, upravljanjem i povezanim aktivnostima. Samouprava, međutim, mora biti u skladu sa sustavima javne odgovornosti, posebno u pogledu financiranja koje osigurava država. S obzirom na znatna javna ulaganja u visoko obrazovanje, potrebno je pronaći odgovarajuću ravnotežu između institucionalne autonomije i odgovornosti. Iako ne postoji jedinstveni model, institucionalni aranžmani trebaju biti pošteni, pravični i ravnopravni te što transparentniji i uključiviji“. Prijedlog uredbe ne razrađuje programske ugovore na racionalan način tako da uspostavi odgovarajuću ravnotežu između institucionalne autonomije i odgovornosti javnih visokih učilišta da transparentno, odgovorno i učinkovito troše javne prihode, poštujući u najvećoj mogućoj mjeri autonomiju sveučilišta. Prijedlog uredbe ne uspostavlja partnerski odnos između Ministarstva i javnih visokih učilišta odnosno javnih znanstvenih instituta, u kojemu su ugovorne strane ravnopravne i u koordiniranom odnosu, u kojemu nijedna ugovorna strana nije ni pravno ni faktički nadređena drugoj ugovornoj strani, u kojemu je svaka strana neovisna i samostalna u odnosu na drugu ugovornu stranu. Drugim riječima, Prijedlog uredbe ne uspostavlja model programskih ugovora koji je pošten, ravnopravan i uključiv, ne osigurava onaj stupanj autonomije i samouprave koji je nužan za učinkovito donošenje odluka visokih učilišta u vezi s njihovim akademskim radom, standardima, upravljanjem i povezanim aktivnostima odnosno ne poštuje ustavom zajamčenu autonomiju sveučilišta, niti legitimno u skladu s ustavnim ciljevima ograničava financijsku autonomiju sveučilišta, koja prema stajalištu Ustavnog suda Republike Hrvatske predstavlja temeljni sadržaj sveučilišne autonomije (Rješenje U-I-2446/2016 od 4. veljače 2020.). Prijedlog uredbe ustvari ukida financijsku autonomiju sveučilišta, što se prvenstveno ogleda u predmetu pregovaračkog postupka pri sklapanju programskih ugovora. Predloženim rješenjem javna visoka učilišta i javni znanstveni instituti pregovarat će u najboljem slučaju samo o 20-ak posto ukupnih prihoda (razvojna i izvedbena proračunska komponenta), dok će s druge strane Ministarstvo jednostranom odlukom samostalno određivati ne samo ukupan iznos, već i način na koji će javna visoka učilišta i javni znanstveni instituti trošiti najmanje 80-ak posto financijskih sredstava (osnovna proračunska komponenta). Ministarstvo će dakle izravno sveučilištu određivati raspoloživi financijski okvir po pojedinim troškovnim stavkama koje izravno, silom ustavne odredbe, ulaze u područje akademske samouprave sveučilišta. Ako sveučilište ne može samostalno odlučivati koliko će financijskih sredstava izdvajati za obavljanje znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti, za znanstveno i stručno osposobljavanje i usavršavanje, za studentski standard itd. (već o tome samostalno odlučuje Ministarstvo), onda sveučilište ne može samostalno odlučivati o svojem djelovanju u skladu sa člankom 68. Ustava. 2) Suprotan je obrazloženju Zakona, preuzetim obvezama Vlade Republike Hrvatske NPOO-om te međunarodnim i dokumentima Europske unije i Vijeća Europe Premda akademske slobode i sveučilišna autonomija čine temeljne europske vrijednosti (a pretpostavka akademskih sloboda je sveučilišna autonomija), unatoč obvezujućim pravnim shvaćanjima Ustavnog suda Republike Hrvatske i unatoč tome što je Hrvatska članica Europske unije, Vijeća Europe, Europskog prostora visokog obrazovanja, Europskog istraživačkog prostora i potpisnica Bonske deklaracije te tome što je Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (2021. ‒ 2026.) preuzela obvezu da je ključni uvjet reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja institucionalna i akademska autonomija (a da će se izmjenama zakonodavnog okvira pokrenuti proces interne funkcionalne pravne i financijske integracije sveučilišta), Prijedlog uredbe čini upravo suprotno i ukida financijsku autonomiju sveučilišta te pravno i financijski dezintegrira sveučilište. Postoji niz europskih i međunarodnih dokumenata koji proklamiraju i ističu važnost sveučilišne autonomije, i posebno financijske autonomije kao njezine glavne pretpostavke. Istaknut ćemo ovdje nekoliko njih koji su relevantni za međunarodnopravno preuzete obveze Republike Hrvatske u pogledu financijske autonomije sveučilišta. Vlada Republike Hrvatske Nacionalnim se planom obvezala da će novim zakonom „omogućiti veću autonomiju upravljanja proračunom i donošenja strategije ljudskih resursa od strane samouprave sveučilišta i instituta“ (str. 878). NPOO predstavlja osnovu za donošenje novog zakonodavnog okvira u visokom obrazovanju i znanosti. U skladu s ovim ciljem, u obrazloženju Zakona proklamirano je da će se njime na fleksibilan način urediti način upravljanja i financiranja visokoobrazovnog i znanstveno-istraživačkog sektora kako bi se što veći prostor ostavio autonomnom djelovanju institucija iz sustava znanosti i visokog obrazovanja. Prijedlog uredbe, međutim, suprotno preuzetim obvezama Vlade Republike Hrvatske te proklamiranom cilju Zakona u potpunosti ograničava i ukida autonomiju upravljanja financijama od strane samouprave sveučilišta te ih gotovo u potpunosti podređuje diktatu Ministarstva. Time se umjesto usklađivanja obilježja hrvatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja s usvojenim načelima i zadatostima Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA), Europskog prostora obrazovanja (EEA) i Europskog istraživačkog prostora (ERA), što je također jedan od ciljeva donošenja novog Zakona, Republika Hrvatska udaljava od temeljnih europskih vrijednosti i načela. Posebno bismo u tom smislu istaknuli Preporuku CM/Rec(2012)7 Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o odgovornosti javnih vlasti za akademske slobode i institucionalnu autonomiju od 20. srpnja 2012. u kojoj se posebno navodi da bez obzira na izvore prihoda, visoka učilišta trebaju biti u mogućnosti raspoređivati i upravljati svojim sredstvima u skladu s prioritetima koja utvrđuju njihova tijela upravljanja. Osim navedenih, Republika Hrvatska je stranka i potpisnica i drugih raznih akata i dokumenata (Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima Opće skupštine UN-a, Rimskog ministarskog priopćenja od 19. studenoga 2020. godine, itd.), čime je preuzela obvezu poštovanja njihovih načela i zaključaka. Prijedlog uredbe, međutim, nije u skladu s preuzetim obvezama te proklamiranim načelima i zaključcima. 3) Neprovedivost Prijedlog da Ministarstvo izrađuje osnovnu proračunsku komponentu neprovediv je i može dovesti do dalekosežnih negativnih posljedica za funkcioniranje javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta, odnosno cjelokupnog sustava znanosti i visokog obrazovanja. Ministarstvo nema ni dovoljno informacija, ni dovoljno podataka, a za pretpostaviti je da nema ni dostatni administrativni kapacitet za kvalitetnu izradu osnovne proračunske komponente. Izrada osnovne proračunske komponente programskih ugovora administrativno je, stručno i vremenski iznimno zahtjevan i složen posao. Prijedlog uredbe u članku 8. stavak 4. određuje da se iznos osnovne proračunske komponente utvrđuje na temelju povijesnih podataka o broju zaposlenih nastavnika, znanstvenika i suradnika, na temelju prijedloga razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta te troškova iz članka 5. stavka 1. koji se financiraju sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske u godini koja prethodi početku pregovora o sklapanju programskog ugovora. Važno je istaknuti kako izrada osnovne proračunske komponente ne pretpostavlja samo plaće i materijalna prava zaposlenih, održavanje „hladnog pogona“ i slično. Njome se određuje i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture, rashodi za obavljanje znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti, rashodi za znanstveno i stručno osposobljavanje i usavršavanje, za izdavačku djelatnost itd. Uzmimo za primjer plaće i materijalna prava zaposlenih. Ovom troškovnom stavkom određuje se politika upravljanja ljudskim potencijalima kroz cijelo programsko razdoblje (četiri godine), za što je potrebno poznavati koliko zaposlenika ide u mirovinu, koliko će zaposlenih na znanstveno-nastavnim radnim mjestima napredovati na više radno mjesto, kolike su potrebe za zapošljavanje novih zaposlenika i na kojim radnim mjestima što sve mora biti u skladu s planom upravljanja ljudskim potencijalima, razvojnom strategijom i strateškim ciljevima te ustanove itd. Stoga ovdje nisu dovoljni samo povijesni pokazatelji, već je nužno u vidu imati plan upravljanja ljudskim potencijalima u višegodišnjem razdoblju u skladu s razvojnom vizijom i strateškim ciljevima javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta. Drugim riječima, parametri koji se navode u članku 8. stavku 4. Prijedloga uredbe samo su manji dio podataka i informacija koje su nužne za kvalitetnu izradu osnovne proračunske komponente. Pretpostavka kvalitetne izrade osnovne proračunske komponente dubinsko je i unutarnje poznavanje kadrovskih, organizacijskih, znanstveno-nastavnih te administrativnih potencijala, potreba te razvojnih i strateških ciljeva pojedinog javnog visokog učilišta (i njihovih sastavnica i ustrojstvenih jedinica) odnosno javnog znanstvenog instituta. Može se postaviti pitanje na koji će način Ministarstvo samostalno, bez ikakve komunikacije s javnim visokim učilištem odnosno javnim znanstvenom institutom doći do spoznaje o njihovim strateškim ciljevima. Prema sadržaju Prijedloga uredbe proizlazilo bi da će te strateške ciljeve zapravo određivati Ministarstvo – to je neodrživo. Ministarstvo ne raspolaže s ovako dubinskim poznavanjem ni unutarnjim uvidom u stvarne potencijale, slabosti i izazove s kojima su suočena pojedina javna visoka učilišta, javni fakulteti i javne umjetničke akademije, odnosno javni znanstveni instituti. Prijedlog uredbe ni ne predviđa da Ministarstvo prethodno dobije ove podatke i informacije, dakle prije izrade osnovne proračunske komponente. Čak i kada bi Ministarstvo tražilo i dobilo detaljne analize za svaku ustanovu iz sustava znanosti i visokog obrazovanja, radi se o ogromnom broju podataka i informacija za koje Ministarstvo nema odgovarajući administrativni kapacitet da ih na kvalitetan način analizira i upotrijebi u izradi osnovne proračunske komponente. A čak i kada bi Ministarstvo zaposlilo veliki broj stručnjaka za ovaj posao, što pretpostavlja znatne financijske izdatke, radilo bi se o vremenski iznimno zahtjevnom i dugotrajnom procesu čiji bi rezultati bili upitne kvalitete i pouzdanosti. Umjesto toga, Ministarstvo će najvjerojatnije na temelju povijesnih podataka o rasho	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
3	Sveučilište u Splitu - Uprava	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ	U odnosu na dostavljeni tekst prijedloga Uredbe o programskom financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Uredba) koji je Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske uputilo u javno savjetovanje otvoreno od 25. svibnja do 9. lipnja 2023. godine, Uprava Sveučilišta u Split očituje se s prijedlozima kako slijedi: Opće primjedbe: 1. Predlaže se tekst predmetne uredbe nomotehnički urediti odnosno jasnije regulirati. 2. Iako predloženi dokument prilično detaljno navodi sve potrebe javnih učilišta i stavke koje bi se trebale financirati opći je dojam da njegov sadržaj i struktura ne prati značaj kojeg ova Uredba može i treba imati za javna sveučilišta u R.H. Dokument je na mnogim mjestima nepregledan i nejasan, mnogi članci su preopširno napisani i, što je najvažnije, ne navodi se precizan način, model ni formula financiranja pojedinih stavki koje bi trebalo mnogo detaljnije i preciznije opisati, specificirati i objasniti u skladu s važnosti ovog dokumenta te činjenice da funkcioniranje javnih visokih učilišta i obavljanje gotovo svih njihovih djelatnosti ovisi isključivo o proračunskom financiranju. Uredba nije dovoljno jasna, precizna i koncizna te suštinski ne donosi dodanu vrijednost u smislu financijske neovisnosti Sveučilišta što sigurno u budućnosti ne osigurava adekvatan razvoj i uspješnost na razini cijele akademske zajednice. 3. Nisu navedene obveze nadležnost ministarstva. Primjerice; nema rokova za dostavu sredstava, pretpostavke za traženje izmjena ugovora. 4. Nije navedeno trajanje/duljina programskih ugovora. 5. Predloženom Uredbom izjednačava se sveučilište s fakultetima i umjetničkim akademijama. Iako se po ZOVOIZD na svih odnosi isti termin visoko učilište koji se rabi i u ovom dokumentu, te iako sva visoka učilišta imaju svoju istu pravnu osobnost, ipak su fakulteti i umjetničke akademije sastavnice sveučilišta koje im je ujedno i osnivač. Bilo kakvo „soliranje“ sastavnica sveučilišta bez suglasnosti osnivača u suprotnosti je s Ustavom zajamčenom autonomijom sveučilišta. Senat sveučilišta, u kojem participiraju sve sastavnice, a kojega predstavlja rektor, potpuno je marginaliziran u predloženoj Uredbi. 6. Opisani prijedlog pregovaranja je u potpunosti jednostran. Naime, MZO prijedloge sveučilišta može mijenjati, a sveučilišta na prijedlog MZOa o osnovnoj komponenti nemaju pravo prigovora ili prijedloga izmjena prijedloga MZO-a iako se radi o najvažnijoj stavki za normalno funkcioniranje. Pojedinačne primjedbe: članak 2. • Potrebno je navesti trajanje financiranja odnosno period važenja programskog ugovora. članak 3. stavak 8. • Obveza izvješćivanja i praćenja izvršenja pokazatelja provedbe programskog ugovora bi trebala biti unaprijed definirana od strane Ministarstva te svima poznata pri pisanju programskog ugovora. članak 5. stavak 2. • U odnosu na odredbu čl. 5. st. 2. prijedloga Uredbe koja uređuje pitanje sredstava za plaće i materijalna prava zaposlenih kod nabrajanja vrsta naknada koje obuhvaćaju materijalna prava zaposlenih, nije u potpunosti jasno jesu li ovakvim određenjem obuhvaćena i sredstva za neka druga materijalna prava zaposlenika, utvrđena sklopljenim kolektivnim ugovorima kao npr.: dar za djecu u prigodi Dana sv. Nikole, naknada po osnovi izuma i tehničkog unaprjeđenja, otpremnine pri odlasku u mirovinu i slično. Isto tako, iz predmetne odredbe nije jasno o čemu ovisi iznos ovih sredstava, pa je predmetnu odredbu potrebno svakako jasnije nomotehnički urediti. • Nije jasno navedeno hoće li ovi troškovi ovisiti isključivo o broju studenata koji su upisani u prvu godinu studija ili su u prethodnoj ak. godini ostvarili najmanje 55 ECTS bodova ili će se materijalni troškovi poslovanja koji se odnose na "hladni pogon" posebno osigurati neovisno o broju studenata. članak 5. stavak 3. • Nije jasno opisan način izračuna osnovne proračunske komponente u dijelu koji se odnosi na materijalne troškove. Je li sufinanciranje troškova nastavne djelatnosti u potpunosti kao i do sada ovisi o broju studenata odnosno o subvenciji participacije redovitih studenata u troškovima studija? Iz čl.5 st.3 i čl.14 st. 3 bi se dalo naslutiti da će model obračuna materijalnih troškova biti sličan dosadašnjem, a to je „per capita“, odnosno fiksan iznos po upisanom redovitom studentu prve godine (prijediplomskog, diplomskog ili integriranog studija) i onome redovitom studentu koji je u prethodnoj godini ostvario najmanje 55 ECTS bodova. Ovaj model se pokazao kao izuzetno nepovoljan za visoka učilišta jer ignorira postojanje troškova električne energije, materijala i sirovina poslovanja, materijala za tekuće i investicijsko poslovanje i ostalih materijalnih rashoda koji ne ovise i postoje bez obzira na broj studenata. Ove materijalne troškove svim visokim učilištima treba predvidjeti u programskim ugovorima neovisno o broju studenata iz povijesnih podataka o rashodima visokih učilišta. Koliko je ovaj model neprihvatljiv najbolje odražava činjenica da je Ministarstvo značajno smanjilo davanja visokim učilištima u odnosu na vrijeme kad su se trošak studija po redovitom studentu i materijalni troškovi neovisno obračunavali i financirali iako su se ukupni troškovi (bez obzira na negdje i manji broj studenata) višestruko povećali. Trošak studiranja redovitih studenata treba biti izjednačen za sve studijske programe bez obzira na područje, a dodatne troškove izvođenja studija i posebnosti poput laboratorijskih potrošnih materijala, upotrebe znanstvene i stručne opreme i slično treba dodatno predvidjeti zasebno za svako visoko učilište. Pokazalo se naime da razlika među financiranjem u odnosu na pojedina područja studijskih programa kao do sada ne bi visokim učilištima pokrila razliku u trošku izvođenja skupljih studijskih programa. Nadalje, kriterij uspješnosti studiranja koji određuje prag za financiranje redovitog studiranja, a koji je iz nekog razloga paušalno postavljen na položenih 55 ECTS bodova u prošloj akademskoj godini je sasvim neprihvatljiv. Po njemu se studenti kojima je ostao svega jedan nepoloženi ispit od 6 ili 7 ECTS bodova (što je česti broj bodova za neke temeljne kolegije) smatraju neuspješnima i njihovo studiranje ne financira nitko. Naime, sva javna sveučilišta imaju tzv. linearne modele naplate participacije školarine studentima koji su ostvarili manje od 55 ECTS bodova, a po tim modelima studenti s ostvarenih 45 do 54 ECTS boda plaćaju neznatnu participaciju koja ne pokriva njihov trošak studija. Predlažemo da se trošak studija uvrsti u osnovnu proračunsku komponentu i za redovite studente koji su ostvarili od 45 do 54 ECTS boda u iznosu od 50%. Štoviše, predlaže se izmjena kriterija uspješnosti studiranja po modelu „55 ECTS bodova“ jer isti nije utemeljen ni na čemu što bi se moglo nazvati realnim i korektnim. Na ovaj se način financiranje studija za uspješne studente kojima je npr. iz prethodne akademske godine ostao jedan ispit (vrijednosti preko 6 bodova) u potpunosti prebacuje na visoka učilišta. Nadalje, u praksi postoje značajne disproporcije u procjenama „neuspješnosti“, odnosno koja je donja bodovna granica ostvarenih ECTS bodova iz prethodne akademske godine da bi se studenta smatralo studentom više godine, i samim tim odredila realna cijena ECTS boda. Što sa studentima koji zbog ostvarivanja studentskih prava ostavljaju diplomski rad i drugi put upisuju 2. godinu diplomskog studija? I to je samo jedan ispit, ali se ostavlja za iduću akademsku godinu iz niza razloga koji u konačnici povećavaju neuspješnost studiranja, a proizvode troškove na svim razinama pa tako i visokim učilištima? Ova problematika zahtijeva detaljne analize i donošenje modela prema kojemu MZO ne bi ovako rigidno klasificirao „uspješne“ i „neuspješne“ studente. članak 5. stavak 4. • U odnosu na odredbu članka 5. stavka 4. prijedloga Uredbe koja uređuje pitanje izdataka za obavljanje znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti, ističe se kako nije jasan način na koji će se određivati iznosi ovih izdataka, pa je ovo pitanje kroz predmetnu odredbu potrebno jasnije regulirati. • Izdaci za obavljanje znanstvene, odnosno umjetničke djelatnosti u osnovnoj proračunskoj komponenti nisu povezani s brojem znanstvenih radova, stoga je pitanje kako će se to predvidjeti budući da je do sada to ovisilo o broju objavljenih radova u prethodnoj godini? članak 6. stavak 3. • prijedlog dopune: (3) Razvoj usluga za potporu studentima i unaprjeđivanje studentskog standarda podrazumijeva sufinanciranje izgradnje, rekonstrukcije, adaptacije i opremanja objekata studentskog smještaja i prehrane, unaprjeđenje pružanja usluga studentima, unaprjeđenje kriterija za ostvarivanja prava na subvencionirano stanovanje u skladu sa strateškim odrednicama Sveučilišta te ujednačavanje kvota za subvencionirano stanovanje na nacionalnoj razini na svim sveučilištima, osnivanje studentskih inkubatora, osnivanje centara za karijere i profesionalnu orijentaciju te savjetovališta za studente. članak 6. stavak 9. • Potrebno je razjasniti pojam formalizirane suradnje ako na projektu koji je ocijenjen kao projekt od interesa za Republiku Hrvatsku, a provodi ga javno visoko učilište, radi stručnjak koji je zaposlen na tom istom javnom visokom učilištu (koji je nositelj projekta). Jesu li to dodatci na plaću, stimulacije, a ako jesu, u kojoj su skupini osnovnih proračunskih troškova? članak 6. stavak 10. • U dijelu Uredbe koji opisuje razvojnu proračunsku komponentu kao jedan od ciljeva navodi se organizacijska reforma s ciljem pravne integracije javnih visokih učilišta i to onih koji djeluju u istom području ili polju (članak 6, stavak 10). Nije jasno što se pod navedenim točno podrazumijeva, osobito kad se ima u vidu da se ovom Uredbom definira zasebno programsko financiranje za svaki fakultet što je u suprotnosti s idejom funkcionalne integracije te se fakultetima omogućava posebno programsko financiranje. članak 7. stavak 4. • Potrebno je razjasniti što se smatra kompetitivnim projektom? Mora li projekt biti samo prijavljen, prijavljen i ugovoren, na kojem mjestu „ispod crte“ – ako nije dobio financiranje? Po kojim kriterijima će Ministarstvo utvrditi koji je projekt „kompetitivniji“? članak 7. stavak 5. • U odnosu na odredbu članka 7. stavka 5. prijedloga Uredbe koja uređuje pitanje internacionalizacije rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa vezano za izvedbenu proračunsku komponentu, ističe se kako predviđenim rješenjem nije dana jasna definicija internacionalizacije rezultata, a posebice imajući u vidu različitost i specifičnost između znanstvenog i umjetničkog područja, navođenje znanstvenih časopisa i njihovo rangiranje u indeksnim bazama i slično. Naime, takvo propisivanje je posebno nepovoljno za društveno područje. Predlaže se predmetnu odredbu jasnije nomotehnički urediti. • Navode se časopisi indeksirani u bazama SCOPUS i WoS, A1 časopisi te međunarodno recenzirani zbornici čija je definicija nejasna. Naime, A1 časopisi ne postoje u svim znanstvenim područjima, a vrlo često A1 časopisi obuhvaćaju upravo radove u SCOPUS-u i/ili WoS-u, nejasno je što su to međunarodno recenzirani zbornici (zbornici radova sa znanstvenog skupa ili?); nisu istaknuta različita znanstvena područja, odnosno specifičnosti umjetničkog područja. članak 7. stavak 13. • Nejasno je predlaganje vlastitih institucijskih ciljeva primjerice treba li ZIC predložiti kao vlastiti institucijski cilj ili se to podrazumijeva pod čl. 6. stavak 7.? članak 8. stavak 1. i 2. • Ministarstvo poziva svaku sastavnicu/fakultet na sklapanje programskih ugovora te predlaže zasebno iznos osnovne proračunske komponente (članak 8, stavak 1 i 2). Smatramo da se ovaj proces treba centralizirati na način da se inicijalni pozivi i prijedlozi ugovora odvijaju preko Sveučilišta. • čl. 8. stavak 2. - Osnovna proračunska komponenta za javni institut i javnu umjetničku akademiju s pravnom osobnošću navodi se izdvojeno od sveučilišta što je suprotno funkcionalnoj integraciji sveučilišta. članak 8. stavak 3. • Iz rečenice je nejasno sadrži li nacrt programskog ugovora popis pokazatelja ishoda kojima se prati ostvarenje strateških ciljeva. Ako sadrži, potrebno je objasniti kako definirati pokazatelje ako se ne smiju navoditi aktivnosti koje će se provoditi za ostvarenje istih, a dio su razvojne ili izvedbene proračunske komponente. • članak 8. stavak 4. • U odnosu na odredbu članka 8. stavka 4. prijedloga Uredbe koja uređuje pitanje iznosa osnovne proračunske komponente visokog učilišta, ističe se da je pojam koji se u tekstu koristi "temeljem povijesnih podataka" o broju zaposlenih nastavnika, znanstvenika i suradnika izrazito nejasan. Predmetnom odredbom je potrebno jasnije regulirati ovo pitanje. članak 9. • Predlažemo da se prijedlozi razvojne i izvedbene proračunske komponente dostavljaju i pregovaraju prema Ministarstvu centralizirano preko Sveučilišta, a ne na način da svaki fakultet dostavlja svoje prijedloge (članak 9). Na taj način se osigurava ujednačena strategija razvoja na razini cijelog Sveučilišta. • stavak 1. Bilo bi dobro razjasniti u kojoj formi institucija mora imati dokument: analizu sadašnjih i budućih snaga, slabosti, prilika i prijetnji javnog visokog učilišta. Odnosno je li zadovoljen zahtjev ako je to dio strategije javnog visokog učilišta. članak 10. stavak 4. • U odnosu na odredbu članka 10. stavka 4. prijedloga Uredbe koja uređuje pitanje udjela razvojne proračunske komponente u financijskom planu javnog visokog učilišta, napominje se kako nije jasan način i razlog određenja koja glase "ne može biti veći od 20% iznosa osnovne proračunske komponente iz članka 8. stavak 4. ove Uredbe" i "ne može biti veći od 10 % iznosa osnovne proračunske komponente iz članka 8. stavak 4. ove Uredbe". Predmetnu odredbu je potrebno jasnije nomotehnički urediti. • Razvidno je da je pregovarački proces predviđen samo za razvojnu i izvedbenu proračunsku komponentu, a one u financijsku planu visokog učilišta mogu iznositi najviše 20%, odnosno 10% osnovne proračunske komponente (čl.10 st. 4). To znači da se ukupan iznos financiranja temelji na osnovnoj proračunskoj komponenti o kojoj se ne pregovara već je predlaže Ministarstvo temeljem povijesnih podataka (čl.8 st.4). članak 10. stavak 5. • Ako se u razvojnoj komponenti prijavi npr. aktivnost koja bi doprinijela razvojnom cilju 2. ( razvoj usluga za potporu studentima i unaprjeđivanje studentskog standarda) – izgradnja studentskog doma, molimo razjasniti je li istu moguće financirati iz više izvora (npr. EU fondovi, nacionalni fondovi, sredstva lokalne ili regionalne uprave), naravno uz izbjegavanje dvostrukog financiranja istih stavki. Moramo imati na umu kako se radi o vrlo visokim iznosima sredstava koja su potrebni za ovakve aktivnosti, tako da nije realno ni za očekivati kako bi se sve moglo financirati iz jednog izvora. članak 11. • Cijeli pregovarački postupak je u potpunosti u nadležnosti dekana sastavnica i fakultetskih vijeća (članak 11) i odvija se bez suglasnosti Sveučilišta, Rektora i Senata što je u suprotnosti s načelima zajedničkog funkcioniranja Sveučilišta. članak 11. stavak 4. • U odnosu na odredbu članka 11. stavka 4. prijedloga Uredbe koja uređuje pitanje izrade prijedloga programskog ugovora javnog sveučilišta odnosno slučaj kada ministarstvo može pozvati javni fakultet s pravnom osobnosti na sklapanje programskog ugovora, ističe se kako je predmetnu odredbu potrebno jasnije nomotehnički urediti. članak 12. • Uredba navodi što je sve opravdano i potrebno visokim učilištima financirati ali na neki način odgađa odluku u kojoj mjeri i kako to treba financirati proračunskim novcem i prepušta istu pregovaračkom postupku između Ministarstva i javnih sveučilišta koji bi trebao rezultirati prijedlogom i sklapanjem programskog ugovora javnog sveučilišta. Iz predložene uredbe teško je zaključiti osigurava li javnim sveučilištima Uredba više proračunskog novca nego do sada i u kojoj mjeri će programski ugovori zadovoljiti sve naše potrebe, a i samo financiranje će uvelike ovisiti o stanju u Državnom proračunu. • Ovako predložen sustav vrednovanja programskih ugovora djeluje netransparentano, odnosno ovisi o subjektivnim procjenama osobe koja vrednuje. Na koji način osoba bez jasnih kriterija bodovanja može ocijeniti relevantnost, ostvarivost i ambicioznost svakog pojedinog predloženog razvojnog i izvedbenog cilja? Predlažemo da se definira sustav bodovanja, odnosno kriteriji koji se trebaju zadovoljiti, kao što se to definira pri prijavama projekata na natječaje. • stavak 7. Ministarstvo može pozvati javni fakultet na sklapanje programskog ugovora te izuzeti dio prijedloga programskog ugovora fakulteta iz programskog ugovora sveučilišta - sveučilištu tj. senatu se oduzima pravo odlučivanja o svojim sastavnicama sa pravnom osobnošću. članak 14. • Dosadašnji je model financiranja visokih učilišta po kojem bi se sredstva iz državnog proračuna doznačila na 9 sveučilišta koja bi onda, sukladno programskim ugovorima, ta sredstva raspodijelila po sastavnicama, puno bolji i operativniji od modela koji u čl. 14 predviđa direktno uplaćivanje sredstava na račune 90-ak visokih učilišta. članak 14. stavak 2. • Jasno je iskazano da se sredstva programskih ugovora isplaćuju izravno na račun fakulteta čime se direktno zadire u financijsku neovisnost Sveučilišta te mu se oduzima kontrola nad upravljanjem financijama. Članak 14. stavak 3. • U odnosu na odredbu članka 14. stavka 3. prijedloga Uredbe koja predviđa da se "tijekom provedbe programskog ugovora osnovna proračunska komponenta korigira troškovima školarina koje se iz državnog proračuna u cijelosti subvencioniraju za studente naznačene u članku 5. stavak 3. ove Uredbe", ističe se kako predviđena odredba unosi prilično veliku nejasnoću što to znači i kako će se u praksi to provoditi. Predmetnu odredbu je potrebno jasnije i bolje nomotehnički urediti na način da se otklone nejasnoće. članak 15. stavak 1. • Praćenje provedbe programskog financiranja prema Uredbi je u domeni Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Smatramo da se praćenje mora provoditi isključivo na razini nadležnog ministarstva članak 17. • U odnosu na odredbe članka 17. prijedloga Uredbe koju uređuju pitanje vrednovanja programskog ugovora po proteku razdoblja važenja, napominje se kako predviđeno rješenje po kojem "ako Ministarstvo utvrdi kako se neki od ugovornih mjerljivih pokazatelja nije ostvario, zatražiti će povrat iznosa financiranja toga mjernog pokazatelja utvrđenog programskim ugovorom, u cijelosti ili razmjerno ostvarenju mjerljivog pokazatelja", ostavlja mnogo manevarskog prostora da resorno Ministarstvo jednostranim odlukama utvrđuje činjenicu o (ne)ostvarenju mjerljivih pokazatelja. Nije propisana pravna zaštita protiv takve odluke ministarstva. Predmetnu odredbu je potrebno jasnije i bolje nomotehnički urediti na način da se propiše npr. da se ostvarenje ugovornih mjerljivih pokazatelja utvrđuje zajednički od strane predstavnika Ministarstva i javnog sveučilišta potpisnika sklopljenog programskog ugovora. Poseban prijedlog Ugovaranjem obuhvatiti i pregovore oko povrataka Hrvatskog akademskog sportskog saveza u sastav MZO-a (a isto bi trebalo napraviti i s Hrvatskim školskim sportskim savezom) jer je u postojećem sustavu unutar ministrstva Turizma i sporta njegov razvoj gotovo nemoguć. Zašto? Iz više razloga, kako organizacijskih tako i financijskih jer se u konačnici sve odvija unutra MZO-a, a finaciranje ide preko drugog ministarstva. Osim organizacije studentskih sportskih natjecanja koji su poznata aktivnost treba izdvojiti projekt UniSport Health - zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje na visokoškolskim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Ciljevi programa u skladu su sa strateškim dokumentima Vlade Republike Hrvatske, prije svega Nacionalne razvojne strategie Republike Hrvatske do 2030. Ciljevi UniSport Health ključni je strateški program Hrvatskog akademskog sportskog saveza koji ima 5 ciljeva: 1) Pružiti zainteresiranim visokoškolskim ustanovama okvir za provedbu programa zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja te omogućiti svim studentima u Republici Hrvatskoj besplatno sudjelovanje u tim programim. 2) Osvijestiti važnost i ojačati pozitivan stav o tjelesnom vježbanju (edukativnim programima). 3) Preventivno djelovati na razvoj bolesti, čuvati i dugoročno unaprijediti zdravlje pojedinca i zajednice (zdravstvenim pregledima i edukativnim programima). 4) Sustavno prikupljati informacije o tjelesnom vježbanju kroz digitalnu platformu; učiniti informacije organiziranima, lako dostupnima i korisnima (korisnicima, stručnjacima, znanstvenicima). 5) Poticati izgradnju sportske infrastrukture na visokoškolskim ustanovama. Ciljna su skupina primarno studenti, ali nisu isključeni ni drugi dionici akademskog života (zaposlenici i drugi koji djeluju u sustavu visokog obrazovanja). Korisnici programa stečene navike mogu primjenjivati i nakon završetka akademskog obrazovanja što projektu daje dodatnu pozitivnu vrijednost i značaj. Programski paket UniSport Health Tri su ključna programska paketa unutar UniSport Health projakta: P1 – Programi zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja P2 – Edukativni karakter UniSport Health P3 – Razvoj infrastrukture	Djelomično prihvaćen	Izmijeniti će se članak 11. Uredbe na način da se jasno istakne autonomija sveučilišta u odnosu na sklapanje programskog ugovora. U odnosu na komentar da trajanje ugovora nije uređeno, ističe se da je trajanje ugovora propisano Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (čl.99.st 4.) kao i člankom 2. Uredbe. U odnosu na članak 3 stavak 8. Uredbom je propisan postupak izvještavanja i vrednovanja ugovora u članku 15., članku 16. i članku 17. Uredbe. U odnosu na komentar oko sadržaja osnovne, razvojne i izvedbene komponente predlagatelj smatra da su iste jasne i potpune. U odnosu na poseban prijedlog komentara ističe se da isti nije predmet normiranja ove Uredbe.
4	Vedran Lakovic	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ	Poštovani, podržavam ovaj Prijedlog uredbe. Srdačan pozdrav, Vedran Laković	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
5	Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ	1. Predlažemo da se u stavku 1. članka 4. doda točka koja glasi: doprinos otvorenoj znanosti (otvorena znanost) 2. Predlažemo da se u stavku 1. članka 6. doda točka koja glasi: doprinos otvorenoj znanosti (otvorena znanost)	Djelomično prihvaćen	Članak 4. će se nadopuniti. U odnosu na članak 6. predloženo nije moguće obzirom je isto taksativno propisano odredbom članka 101. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
6	Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ	S obzirom da se radi o izrazito važnom propisu, predlažemo produžiti rok za javno savjetovanje na 30 dana.	Nije prihvaćen	Nije mogući duži rok javnog savjetovanja zbog obveza koje proizlaze iz Nacionalnog plana oporavaka i otpornosti.
7	Agencija za mobilnost i programe Europske unije	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ	Agencija za mobilnost i programe EU predlaže da se u Uredbi o programskom financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj izrijekom navede jačanje ljudskih potencijala stručnih službi kao jedan od posebnih ciljeva koje javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut ostvaruje u sklopu ugovorenog programskog razdoblja (članak 4. Uredbe) te da se jačanje ljudskih potencijala stručnih službi navede kao jedan od ciljeva čijem ostvarenju trebaju doprinijeti sredstva razvojne (članak 6.) te izvedbene proračunske komponente (članak 7.).	Prihvaćen	Predloženi članci će se urediti.
8	Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku - Rektorat	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ	Komentari Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na Uredbu o programskom financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj 1. U cijelom tekstu Uredbe koristi se termin visoko učilište pri čemu nije jasno kada je riječ o neintegriranim sveučilištima odnosi li se to na sveučilište ili fakultet/akademiju. U članku 6. u stavku 2. ZOVOIZD određeno je: „Visoko učilište je sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilišta“ Iz cijelog teksta Uredbe nije jasno sklapaju li s programski ugovori pojedinačno sa svakim fakultetom, umjetničkom akademijom i /ili sveučilištem, a ne samo sa sveučilištem, pa se postavlja pitanja hoće li u državnom proračunu posebno biti određen proračun sastavnica sveučilišta, i nije li to u suprotnosti s člankom 4. stavkom 4. ZOVOIZD, odnosno s autonomijom sveučilišta koja obuhvaća “financijsku autonomiju u sklopu programskih ugovor u skladu s ovim Zakonom“ , a u suprotnosti s člankom 13. stavkom 4. kojim je određeno da Rektor, u suradnji s čelnicima sastavnica izrađuje prijedlog programskog ugovora sveučilišta, te da upravlja izvršenjem sveučilišnog financijskog plana u skladu sa Zakonom, statutom sveučilišta i odredbama programskog ugovora, što znači da programske ugovore potpisuje rektor sveučilišta. Člankom 17. stavkom 3. podstavkom 4. kod ovlasti fakultetskog odnosno akademijskog vijeća „usvaja prijedlog dijela programskog ugovora koji se odnosi na fakultet odnosno umjetničku akademiju, a člankom 12. stavkom 3. podstavkom 4. kod ovlasti Senata određeno je „usvaja prijedlog programskog ugovora“, što znači da usvaja cjeloviti prijedlog programskog ugovora koji objedinjuje dijelove programskih ugovora fakulteta i umjetničke akademije. Iz navedenog proizlazi da je rektor sveučilišta „čelnik javnog visokog učilišta“ i da vodi pregovarački postupak i sklapa programski ugovor za sveučilište. 2. U članku 8. navodi se “(2) Uz poziv na sklapanje programskog ugovora Ministarstvo javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu podnosi osnovnu proračunsku komponentu u godišnjem iznosu koji će se financirati u razdoblju važenja programskog ugovora. Iznos osnovne proračunske komponente javnog sveučilišta, pored iznosa objedinjene osnovne proračunske komponente rektorata, sastavnica i drugih ustrojbenih jedinica javnoga sveučilišta, sadrži i izdvojeni iznos osnovne proračunske komponente za svaki javni fakultet i javnu umjetničku akademiju s pravnom osobnosti unutar tog sveučilišta. (3) Uz poziv na sklapanje programskog ugovora Ministarstvo javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu podnosi nacrt programskog ugovora bez razvojne i izvedbene proračunske komponente te popis pokazatelja ishoda kojima se prati ostvarenje strateških ciljeva. (4) Iznos osnovne proračunske komponente javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta utvrđuje se temeljem povijesnih podataka o broju zaposlenih nastavnika, znanstvenika i suradnika, temeljem prijedloga razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta te troškova iz članka 5. stavak 1. koji se financiraju sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske u godini koja prethodi početku pregovora o sklapanju programskog ugovora. (5) Poziv za sklapanje programskog ugovora sadrži rok za dostavu prijedloga razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora. Prema ovom članku MZO predlaže osnovnu komponentu i nigdje se dalje ne navodi bilo koja mogućnost pregovaranja o osnovnoj komponenti što je u suprotnosti s autonomijom sveučilišta, strateškim planiranjem i razvojem. Poziv za sklapanje ugovora odnosi se samo na razvojnu i izvedbenu proračunsku komponentu! Članak 10, stavak 1. izričito i naglašava da se u pregovaračkom postupku utvrđuje razvojna i izvedbena proračunska komponenta! Dakle javno sveučilište nema pravo prigovora ili prijedloga izmjena/dopuna prijedloga MZO-a o sredstvima koja su mu potrebna za svakodnevni rad! S druge strane u članku 12, stavak (4) navodi se „U pregovaračkom postupku Ministarstvo je ovlašteno predložiti ugovaranje novog razvojnog odnosno izvedbenog cilja, aktivnosti i mjerljivog pokazatelja, brisanje predloženog razvojnog odnosno izvedbenog cilja, aktivnosti i mjerljivog pokazatelja ili izmjenu predloženog razvojnog odnosno izvedbenog cilja, aktivnosti, mjerljivog pokazatelja ili financijskog iznosa ostvarivanja aktivnosti. O predloženom ugovaranju, brisanju ili izmjeni razvojnog odnosno izvedbenog cilja, aktivnosti ili mjerljivog pokazatelja javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut obvezan se očitovati u roku 15 dana.“ Dakle pregovaranje je u potpunosti jednostrano jer MZO prijedloge sveučilišta može mijenjati a sveučilišta prijedlog MZOa o osnovnoj komponenti ne mogu! U ovom članku, stavak (4), navodi se da se iznos osnovne proračunske komponente između ostaloga utvrđuje na temelju prijedloga razvoja javnog visokog učilišta. Tko izrađuje ovaj prijedlog na neintegriranom sveučilištu – svaki fakultet za sebe ili se predaje objedinjeni prijedlog za sveučilište, u kojem obliku se izrađuje ovaj plan, što je s njegovom realizacijom na razini sveučilišta ako dođe do izdvojenog potpisivanja programskih ugovora za pojedine sastavnice? 3. Članak 9., stavak 1. navodi „Javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut izrađuje prijedlog razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora te ga, uz strategiju razvoja, analizu sadašnjih i budućih snaga, slabosti, prilika i prijetnji javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta te iskaz očekivanih godišnjih namjenskih i vlastitih prihoda za razdoblje iduće četiri godine dostavlja Ministarstvu, kao temelj za pregovore za sklapanje programskog ugovora.“ Postavlja se pitanje izrađuje li SWOT analizu neintegrirano sveučilište kao cjelina (pravna osoba koju čine rektorat i sastavnice) ili SWOT analizu i sve navedene dokumente dostavljaju svaka sastavnica i rektorat sveučilišta odvojeno? Sveučilište ima strategiju razvoja koja je usvojena na Senatu i primjenjuje se na sve sastavnice, što je sukladno ciljevima integracije koju MZO u objašnjenjima naglašava. 4. Članak 11. glasi „(1) Prijedlog programskog ugovora javnog sveučilišta u čijem sastavu djeluju javni fakulteti i javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti čine prijedlozi programskih ugovora svakog pojedinog javnog fakulteta i javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti te prijedlog programskog ugovora objedinjeno za rektorat, sastavnice i druge ustrojbene jedinice javnog sveučilišta bez pravne osobnosti. (2) Prijedlog dijela programskog ugovora javnog sveučilišta koji se odnosi na svaki javni fakultet i javnu umjetničku akademiju s pravnom osobnosti izrađuje dekan javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti, a usvaja fakultetsko odnosno akademijsko vijeće javnog fakulteta i javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti. (3) Prijedlog programskog ugovora javnog sveučilišta objedinjuje rektor u suradnji s dekanima javnih fakulteta i javnih umjetničkih akademija s pravnom osobnosti. (4) Ako javno sveučilište izostavi ili izmijeni razvojnu ili izvedbenu proračunsku komponentu ili dio ove komponente prijedloga dijela programskog ugovora javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti, Ministarstvo može pozvati javni fakultet odnosno javnu umjetničku akademiju s pravnom osobnosti na sklapanje programskog ugovora te izuzeti dio prijedloga programskog ugovora javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti iz prijedloga programskog ugovora javnoga sveučilišta.“ Ovaj je članak u suprotnosti sa ustavom zagarantiranom autonomijom sveučilišta, sa europskim stečevinama akademske autonomije, slobode i neovisnosti sveučilišta i njegove organizacije, sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanosti (2022.) te sa izrečenim u objašnjenju Uredbe. Odredbe Članka će dovesti do destabilizacije i dezintegracije četiri najveća hrvatska sveučiliša na kojima studira više od 130.000 studenata. Odredbe Članka 11. onemogućavaju integraciju neintegriranih sveučilišta, provođenje strateškog planiranja na razini tih sveučilišta kao i njihov daljnji razvoj. Prema stavku 1. rektorat neintegriranih sveučilišta izrađuje prijedlog samo za upravu i administraciju rektorata i ustrojbene jedinice bez pravne osobnosti (ako ih ima) dok nema nikakvog utjecaja na prijedloge programskih ugovora fakulteta i akademija u svom sastavu koji imaju pravnu osobnost. Za svaki fakultet/akademiju prijedlozi ugovora usvajaju se na fakultetskim/akademijskim vijećima, dok se za prijedlog objedinjenog programskog ugovora ne navodi da ga usvaja Senat što je u suprotnosti s člankom 12, stavak 3, točka 4 Zakona o visokom obrazovanju i znanosti koji navodi da senat usvaja prijedlog programskog ugovora. Isto tako se postavlja pitanje primjene članka 96. stavka 2. ZOVOIZD, kojim se navodi “sredstva osnivača čine sredstva iz državnog proračuna Repubike Hrvatske za financiranje djelatnosti visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta kojih je osnivač Republika Hrvatske”, jer sintagme “visoko učilište” u ovoj odredbi odnose se na sveučilište. Osnivač sveučilišta je Republika Hrvatska, a osnivač fakulteta odnosno umjetničke akademije je sveučilište, jer se osnivaju odlukom sveučilišta, što je i određeno člankom 7. stavkom 2. ZOVOIZD. Člankom 59. Zakona o ustanovama određeno je da osnivač ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njene obveze.” To znači da sveučilište kao osnivač fakulteta i umjetničke akademije, odgovara za obveze fakulteta i umjetničke akademije. Sveučilište kao osnivač preuzima odgovornost za obveze fakulteta ili umjetničke akademije, a isti imaju mogućnost izdvajanja i direktnog pregovaranja s MZO samo u dijelu programskog ugovora, i što su događa ako ga u tom dijelu ne provede? Snosi li sveučilište, kao osnivač ustanove, odgovornost za to? Stavkom 4 ovoga članka otvorena je mogućnost direktnog pregovaranja MZO-a sa pojedinim fakultetom/akademijom ukoliko sveučilište “izostavi ili izmijeni razvojnu ili izvedbenu proračunsku komponentu ili dio ove komponente prijedloga dijela programskog ugovora javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti”. Drugim riječima rektor i uprava sveučilišta ne mogu strateški planirati razvoj sveučilišta niti usmjeravati sveučilište u pravcu bilo kakve integracije što je suprotno članku 6, stavak 1, točki 9. ove Uredbe koja govori da u razvojne ciljeve, razvojne proračunske komponente spada organizacijska i funkcionalna integracija javnih visokih učilišta. Sveučilište nema ovlasti izmijeniti, prilagoditi ili na bilo koji način intervenirati u predloženo. Na ovaj su način rektori i uprave neintegriranih sveučilišta stavljeni u podređeni položaj u odnosu na sastavnice sveučilišta koje mogu imati svoje ciljeve, ne uklapati se u strateške odrednice sveučilišta i sklopiti same ugovor s MZO. Postavlja se pitanje zbog čega onda uopće postoje rektorati četiri najveća sveučilišta i koja je njihova svrha?! U Zakonu o visokom obrazovanju i znanosti u Članku 15. se navodi da Sveučilišno vijeće potvrđuje izvješće o provedbi programskog ugovora – ako dođe do izdvajanja programskih ugovora nekoliko fakulteta i oni samostalno potpišu ugovor sa MZO – ima li Sveučilišno vijeće pravo nadzora nad njihovom provedbom? Isto tako, postavlja se pitanje primjene nadzornih ovlasti sveučilišta nad fakultetom odnosno umjetničkom akademijom prema članku 32. ZOVOIZD. Što ako je odluka fakulteta ili umjetničke akademije, koja se odnosi na prijedlog programskog ugovora, u suprotnosti sa zakonom i statutom sveučilišta i ukine je Senat. Ima li fakultet i umjetnička akademija pravo izdvajanja mimo osnivača i odgovara li dekan za svoj rad rektoru i Senatu Sveučilišta? U istom stavku navodi se “Ministarstvo može pozvati javni fakultet odnosno javnu umjetničku akademiju s pravnom osobnosti na sklapanje programskog ugovora te izuzeti dio prijedloga programskog ugovora javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti iz prijedloga programskog ugovora javnoga sveučilišta”. Programski ugovor povezan je sa izradom financijskog plana sveučilišta. Članak 98 Zakona o visokom obrazovanju i znanosti stavak (1) navodi “Financijski plan visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta sadrži plan za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine i donosi se za svaku kalendarsku godinu u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav proračuna i podzakonskim propisima donesenim na temelju njega, statutom i programskim ugovorom”. Nadalje, u istom članku stavak 3 glasi “Financijski plan javnog sveučilišta treba objediniti financijske planove svih sastavnica s pravnom osobnosti.” Postavlja se pitanje, kako će doći do ovoga objedinjavanja ako fakultet/akademija mogu sami, neovisno o sveučilištu potpisati s MZO ugovor? Kako u tom slučaju financijski plan sastavnice koji uključuje i programski ugovor može biti dio financijskog plana sveučilišta, ako je programski ugovor sastavnice izuzet iz programskog ugovora sveučilišta! Vrlo važno pitanje vezano za ovaj članak su i kriteriji po kojima će MZO odlučivati koji će fakultet/akademiju pozvati na samostalno pregovaranje i potpisivanje programskog ugovora. Naime u članku se navodi da MZO “može pozvati javni fakultet odnosno javnu umjetničku akademiju.” Dakle i ne mora?! Na osnovu čega, kojih kriterija i parametara će MZO procijeniti koga će pozvati ako sveučilište nešto izmijeni, a koga ne? Ovime se otvara prostor velikoj ne transparentnosti, što je upravo suprotno navodima MZO-a o transparentnosti sustava! 5. U Članku 12, stavak (2) navodi se “Ministarstvo vodi računa da se programskim ugovorom u prvom redu ugovori ostvarivanje razvojnih ciljeva određenih člankom 6. stavci 2., 5., 10. i 11. te ostvarivanje izvedbenih ciljeva određenih člankom 7. stavci 2. i 8. ove Uredbe.” Dakle posebno će se između ostaloga, voditi računa o provedbi stavka 10, Članka 6 koji kaže: “Organizacijska i funkcionalna integracija javnih visokih učilišta podrazumijeva organizacijske reforme s ciljem pravne integracije javnih visokih učilišta koja djeluju u istom području ili polju, s ciljem pravne integracije javnih fakulteta ili javnih umjetničkih akademija javnom sveučilištu, s ciljem funkcionalne integracije usmjerene na objedinjavanje stručnih službi, nastavne, znanstvene i umjetničke opreme, objedinjavanje i smanjenje broja studija te s ciljem uvođenja digitalnih oblika poslovanja ili smanjenja administrativnih troškova poslovanja unutar javnog sveučilišta, javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije,” odnosno stavka 2, članka 7 u kojem se navodi: “Modernizacija studijskih programa podrazumijeva učenje studenata temeljem rada na projektu, učenje studenata aktivnim sudjelovanjem u pisanju znanstvenih i stručnih radova, stjecanje praktičnih kompetencija studenata pohađanjem stručne prakse kod gospodarskih i javnih subjekata u opterećenju najmanje 5 ECTS, stjecanje praktičnih kompetencija studenata pisanjem i provedbom zajedničkih projekata s nastavnicima, stjecanje praktičnih kompetencija studenata sudjelovanjem na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima u području studija, optimizacijom broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika s normom opterećenja u nastavi na svim prijediplomskim i diplomskim studijima na javnom visokom učilištu, jačanje nastavničkih kompetencija sudjelovanjem u akreditiranim obrazovnim programima, usklađivanje upisnih kvota na studije s potrebama tržišta rada odnosno preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, poticanje upisa studenata na studije iz područja prirodnih, tehničkih, biotehničkih znanosti te biomedicine i zdravstva, pokretanje studijskih programa na javnom visokom učilištu usklađenih s potrebama tržišta rada i standardom kvalifikacije upisanim u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira te povećanje prolaznosti studenata temeljem unaprjeđenja kvalitete poučavanja, ocjenjivanja i vrednovanja.” Ako su ovo važni ciljevi za MZO kako je moguće da u istoj Uredbi MZO propisuje da pojedinačne sastavnice neintegriranih sveučilišta mogu potpisivati samostalne programske ugovore izdvojene iz programskog ugovora sveučilišta i da sveučilište ne može intervenirati u prijedloge sastavnica, odnosno ako intervenira a to se sastavnici ne svidi MZO je može pozvati na samostalno potpisivanje?! U istom članku, stavak 7 navodi se “Ako u pregovaračkom postupku javno sveučilište odustane od razvojne ili izvedbene proračunske komponente ili dijela ove komponente prijedloga dijela programskog ugovora javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti, Ministarstvo može pozvati javni fakultet odnosno javnu umjetničku akademiju s pravnom osobnosti na sklapanje programskog ugovora te izuzeti dio prijedloga programskog ugovora javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti iz prijedloga programskog ugovora javnoga sveučilišta.” Ponovno se otvara mogućnost potpisivanja direktnog ugovora sa fakultetom/akademijom pri čemu se otvaraju sva pitanja navedena pod točkom 5. 6. Odnosi li se Članak 13, stavak 1 na usvajanje na senatu ili na fakultetskim vijećima? 7. U Članku 14, stavak (2) navodi se: “Sredstva iz državnog proračuna koja se odnose na dio programskog ugovora javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti isplaćuju se izravno na račun javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti.” Uprava neintegriranih sveučilišta je u potpunosti lišena upravljanja sredstvima sveučilišta osim onih za administrativni rad rektorata i sastavnica bez pravne osobnosti (ako postoje) pri čemu je blokirana svaka mogućnost razvoja u pravcu postavljene sveučilišne strategije. Uloga rektora i uprave neintegriranih sveučilišta je u potpunosti obezvrijeđena. Članak je u suprotnosti sa Člankom 4, stavkom 3 Zakona o visokom obrazovanju i znanosti koji u točki 4 kaže da autonomija sveučilišta obuhvaća i financijsku autonomiju u sklopu programskog ugovora. Prema ovom članku Uredbe sveučilištu je ta autonomija oduzeta jer sva sredstva se isplaćuju direktno na račune fakulteta/akademija. Postavlja se i pitanje vezano za Članak 15 Zakona koji kaže u stavku 5, točka 2, da Sveučilišno vijeće nadzire izvršenje sveučilišnog financijskog plana te upravljanje financijskim sredstvima u skladu sa zakonom i statutom. Ako se sredstva dodjeljuju direktno sastavnicama što je onda sveučilišni financijski plan neintegriranog sveučilišta? Financijski plan administracije rektorata i sastavnica bez pravne osobnosti (ako postoje)? Ima li Sveučilišno vijeće ovlasti nadzirati provedbu financijskih planova sastavnica s pravnom osobnosti? 8. U Članku 15, stavak 5 navodi se “Ministarstvo može dostaviti izvješće iz stavka 2. ovoga članka Agenciji za znanost i visoko obrazovanje na vrednovanje provedbe programskog ugovora ili dijela programskog ugovora. Agencija za znanost i visoko obrazovanje imenuje stručno povjerenstvo za vrednovanje provedbe programskog ugovora ili dijela programskog ugovora.” Ovaj je stavak Uredbe nedorečen, otvara cijeli niz pitanja i ponovno je izvor značajne ne transparentnosti! Navodi se da Ministarstvo može, što znači da i ne mora, dostaviti izviješće u AZVO na vrednovanje. Po kojim kriterijima će MZO odlučivati koje izvješće o ostvarenju razvojnih i izvedbenih ciljeva sveučilišta treba dostaviti u AZVO a koje ne? Kada i po kojem modelu će oni biti razvijeni i objavljeni te nisu li trebali biti dio ove Uredbe? Nadalje navodi se da će AZVO imenovati stručno povjerenstvo za vrednovanje provedbe programskog ugovora ili dijela programskog ugovora. Koji je sastav toga povjerenstva? Koliko ima članova, tko može biti član? U Zakonu o osiguranju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti u Članku 33, stavak 2, točka 2 navodi se da AZVO provodi vrednovanje provedbe programskih ugovora. To je sve što je navedeno. Sada se u Uredbi navodi povjerenstvo bez dodatnih pojašnjenja kako će to povjerenstvo biti formirano, na osnovu kojih će pokazatelja vrednovati provedbu programskog ugovora i koje su varijante ocjene koje može dati? Zaključno, smatramo da je Uredbu potrebno značajno doraditi jer odstupa od načela autonomije sveučilišta, transparentnosti rada i daljnjeg razvoja sustava visokog obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj. Mišljenja smo da svi dokumenti u sustavu visokog obrazovanja i znanosti trebaju težiti integraciji, efikasnosti i razvoju visokog obrazovanja a nikako ne smiju dovoditi do dezintegracije i podjela. Isto tako sintagma “visoko učilište” ne može se po potrebi odnositi u jednom dijelu na sveučilište, a u drugom na fakultete i umjetničku akademiju. To su sastavnice sveučilišta kojih je osnivač sveučilište, što je i određeno člankom 10. stavkom 2. ZOVOIZD, a isto dovodi do nedorečenosti i pravnih praznina. U cijelom tekstu Uredbe treba jasno navesti da je visoko učilište ustvari sveučilište, a čelnik javnog visokog učilišta rektor sveučilišta, jer bilo koji oblik izdvajanja fakulteta i umjetničke akademije, bez suglasnosti osnivača, je ograničavanje autonomije sveučilišta i u suprotnosti s ustavnim jamstvom autonomije sveučilišta.	Djelomično prihvaćen	Članak 11. stavak 3. i 4. će se izmijeniti na način da se istakne autonomija sveučilišta u sklapanju programskog ugovora. U odnosu na članak 15. stavak 4. isti će se urediti na način da se jasnije propiše vrednovanje programskog ugovora od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje. U odnosu na ostale komentare, predlagatelj smatra da su odredbe Uredbe jasne te nisu u suprotnosti. U odnosu na osnovnu komponentnu, ista je određena čl.100 Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti gdje je jasno da se ista utvrđuje temeljem odredaba navedenog članka i ne može biti predmet pregovaračkog postupka. U odnosu na financijski plan sastavnice, isti je uređen člankom 98. stavkom 3. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
9	Sveučilište u Zagrebu	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Predmet normiranja	PRIJEDLOG UREDBE O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ -novi prijedlog Sveučilišta u Zagrebu, 9. lipnja 2023. godine- Na temelju članka 99. stavka 8. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 119/22), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj __________ godine donijela U R E D B U O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ Predmet normiranja Članak 1. Ovom Uredbom uređuju se predmet i sadržaj programskog ugovora; ugovorne strane; osnovna, razvojna, izvedbena proračunska komponenta programskog ugovora; postupak pregovaranja i sklapanja programskog ugovora; praćenje i vrednovanje provedbe programskog ugovora te izmjene i dopune programskog ugovora. Pojam i predmet programskog ugovora Članak 2. Programskim ugovorom ugovara se četverogodišnje financiranje osnovne, razvojne i izvedbene proračunske komponente javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske. Ugovorne strane Članak 3. (1) Programski ugovor se u partnerskom odnosu sklapa između Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske odnosno nadležnog ministarstava za znanost i visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (dalje: Ministarstvo) s jedne strane i javnih visokih učilišta odnosno javnih znanstvenih instituta s druge strane. (2) Ugovorne strane programskoga ugovora su ravnopravne i u koordiniranom odnosu. Nijedna ugovorna strana nije ni pravno ni faktički nadređena drugoj ugovornoj strani. (3) Svaka ugovorna strana neovisna je i samostalna u odnosu na drugu ugovornu stranu te se obje ugovorne strane obvezuju u svim međusobnim odnosima vezanim za programski ugovor to potpuno poštivati. (4) Programski ugovor u ime Ministarstva potpisuje ministar. (5) Programski ugovor u ime visokog javnog učilišta potpisuje rektor. (6) Programski ugovor u ime javnog znanstvenog instituta potpisuje ravnatelj. Sadržaj programskog ugovora Članak 4. Programski ugovor sadržava odredbe o: 1. strateškim i posebnim ciljevima koje javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut mora ostvariti tijekom ugovorenog programskog razdoblja 2. objektivno mjerljivim pokazateljima ostvarivanja ugovorenih ciljeva 3. razvojnim aktivnostima te njihovu doprinosu ostvarenju ugovorenih ciljeva 4. osnovnoj, razvojnoj i izvedbenoj proračunskoj komponenti 5. ukupnom financijskom iznosu sredstava koja se doznačuju temeljem programskog ugovora, kao i o financijskim iznosima ugovorenim za svaku godinu primjene programskog ugovora po proračunskim komponentama 6. objektivno očekivanom godišnjem ostvarivanju namjenskih i vlastitih prihoda javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta prema redovnome tijeku stvari 7. uvjetima ostvarivanja prava na visinu izvedbene proračunske komponente 8. obvezi izvješćivanja i praćenja izvršenja pokazatelja provedbe programskog ugovora. Strateški i posebni ciljevi Članak 5. (1) Strateške ciljeve koji su usklađeni s nacionalnim aktima strateškog planiranja, a koje javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut ostvaruje u sklopu ugovorenog programskog ugovora tijekom programskog razdoblja su: 1. podizanje znanstvene izvrsnosti 2. jačanje suradnje s gospodarstvom te razvoj nacionalnog i regionalnog identiteta i kulture 3. povećanje relevantnosti, kvalitete i učinkovitosti studiranja 4. jačanje društvene odgovornosti. (2) Strateškom cilju „podizanje znanstvene izvrsnosti“ pridonose sljedeći posebni ciljevi: 1. povećanje sudjelovanja javnih visokih učilišta odnosno javnih znanstvenih instituta u kompetitivnom projektnom financiranju 2. provođenje reorganizacije znanstvenog rada i organizacijske reforme 3. jačanje međunarodne znanstvene suradnje i znanstvene aktivnosti 4. jačanje ljudskih potencijala za znanstveni rad 5. unaprjeđenje istraživačke infrastrukture 6. jačanje interdisciplinarnosti znanstvenog rada. (3) Strateškom cilju „jačanje suradnje s gospodarstvom te razvoj nacionalnog i regionalnog identiteta i kulture“ pridonose sljedeći posebni ciljevi: 1. poticanje provedbe primijenjenih znanstvenih aktivnosti, umjetničko stvaralaštvo i istraživanje, uključujući projekte suradnje s gospodarstvom i kulturno-umjetničkim institucijama i organizacijama 2. unaprjeđenje institucijskog upravljanja intelektualnim vlasništvom 3. unaprjeđenje pružanja znanstvenih, istraživačkih ili tehnoloških usluga na slobodnom tržištu, uključujući usluge za razvoj kulture, umjetničkog stvaralaštva i obrazovanja. (4) Strateškom cilju „povećanje relevantnosti, kvalitete i učinkovitosti studiranja“ pridonose sljedeći posebni ciljevi: 1. unaprjeđenje studija 2. povećanje redovitosti i završnosti studiranja 3. povećanje međunarodne visokoobrazovne suradnje te usmjeravanje studijskih programa prema razvoju vještina koje jačaju konkurentnost na tržištu rada. (5) Strateškom cilju „jačanje društvene odgovornosti“ pridonose sljedeći posebni ciljevi: 1. rad na aktivnostima od nacionalnog značenja 2. jačanje kulture cjeloživotnog obrazovanja, jednakosti i ravnopravnosti 3. unaprjeđenje poslovanja 4. digitalizacija poslovanja 5. jačanje zelene tranzicije 6. popularizacija znanosti, umjetničkog stvaralaštva i djelovanja u kulturi. (6) Ostvarenje strateških ciljeva tijekom programskog razdoblja Ministarstvo prati putem prethodno definiranih pokazatelja ishoda. Osnovna proračunska komponenta Članak 6. (1) Osnovna proračunska komponenta javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća objektivno dovoljna i stvarno potrebna financijska sredstva državnog proračuna Republike Hrvatske kojima se financiraju osnovne potrebe javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta, koje proizlaze iz obavljanja njegove djelatnosti utvrđene Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (dalje: Zakon), a odnose se na primjerice, ali ne isključivo: 1. plaće i materijalna prava zaposlenika zaposlenih na teret državnog proračuna 2. režijske i materijalne troškove poslovanja 3. financijska sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture 4. izdatke za obavljanje nastavne, znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti 5. financijska sredstva za nastavno, znanstveno, umjetničko i stručno osposobljavanje i usavršavanje 6. izdatke za studentski standard 7. financijska sredstva za izdavačku djelatnost 8. financijska sredstva za ostale osnovne troškove. (2) „Financijska sredstva za plaće i materijalna prava“ zaposlenika javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta zaposlenih na teret državnog proračuna obuhvaćaju primjerice, ali ne isključivo: 1. plaće za redovan rad 2. plaće za posebne uvjete rada 3. ostale rashode za zaposlene (božićnice, pomoći, regresi, jubilarne nagrade i dr.) 4. doprinose za mirovinsko osiguranje 5. doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje 6. doprinose za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 7. troškove povezane sa zaštitom na radu i radom na siguran način 8. naknade za prijevoz 9. naknade za rad na terenu i odvojeni život 10. naknade za sistematske zdravstvene preglede 11. ostale troškove plaća i materijalnih prava zaposlenika zaposlenih na teret državnog proračuna. (3) „Režijski i materijalni troškovi poslovanja i financijska sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture obuhvaćaju“ primjerice, ali ne isključivo: 1. troškove zakupnina i najamnina prostora i opreme 2. troškove utrošene energije, materijala i sirovina poslovanja 3. troškove materijala i dijelova za tekuće i investicijsko održavanje 4. troškove uredskog materijala 5. troškove sitnog inventara i ostalih materijalnih rashoda 6. troškove službenih putovanja za potrebe upravljanja 7. troškove naknada članovima tijela javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta koji nisu u radnom odnosu s navedenim javnim visokim učilištem odnosno javnim znanstvenim institutom, a koja su propisana Zakonom 8. troškove premija osiguranja 9. troškove poštanskih, telekomunikacijskih i usluga prijevoza 10. troškove računalnih usluga 11. troškove usluga tekućeg i investicijskog održavanja 12. troškove komunalnih usluga 13. troškove bankarskih usluga i usluga platnog prometa 14. ostale režijske i materijalne troškove poslovanja i financijska sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture. (4) Režijski i materijalni troškovi poslovanja i financijska sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture odnose se na financiranje troškova osnovne nastavne, znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti. (5) Režijski i materijalni troškovi poslovanja i financijska sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne infrastrukture uključuju trošak studiranja za studente državljane Republike Hrvatske odnosno državljane druge države članice Europske unije koji su upisani na sveučilišni ili stručni prijediplomski ili diplomski studij odnosno sveučilišni integrirani studij na javnom visokom učilištu u redovitom statusu i koji su: 1. po prvi ili drugi puta upisani u prvu godinu studija ili 2. upisali još jedan studij u redovitom statusu na temelju kriterija posebno uspješnoga studenta ili 3. u prethodnoj akademskoj godini ostvarili najmanje 55 ECTS bodova ili 4. u prethodnoj akademskoj godini ostvarili najmanje 30 ECTS bodova, a kojima je utvrđen invaliditet najmanje 60 % ili 5. kategorizirani kao vrhunski sportaši. (6) Režijski i materijalni troškovi poslovanja i financijska sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne infrastrukture ne uključuju trošak studija za studente koji studiraju na studijima koji se izvode na stranom jeziku ni za studente koji već imaju stečenu kvalifikaciju na istoj razini visokog obrazovanja. (7) „Izdatci za obavljanje nastavne, znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti“ obuhvaćaju primjerice, ali ne isključivo: 1. troškove financiranja obavljanja osnovne nastavne, znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti nastavnika, znanstvenika, umjetnika i suradnika 2. troškove financiranja materijala i sirovina nužnih za obavljanje osnovne nastavne, znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti nastavnika, znanstvenika, umjetnika i suradnika 3. troškove financiranja službenih putovanja s ciljem obavljanja osnovne nastavne, znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti nastavnika, znanstvenika, umjetnika i suradnika zaposlenih na teret državnog proračuna 4. financiranje ostalih troškova obavljanja osnovne nastavne, znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti, primjerice financiranje troškova vanjske suradnje i dr. (8) „Financijska sredstva za nastavno, znanstveno, umjetničko i stručno osposobljavanje i usavršavanje“ obuhvaćaju primjerice, ali ne isključivo: 1. troškove financiranja nastavnog, znanstvenog, umjetničkog i stručnog osposobljavanja i usavršavanja nastavnika, znanstvenika, umjetnika i suradnika zaposlenih na teret državnog proračuna s ciljem obavljanja osnovne nastavne, znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti 2. troškove financiranja doktorskog studija suradnika zaposlenih na teret državnog proračuna izvan javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta na kojemu su zaposleni 3. troškove financiranja stručnog usavršavanja zaposlenika stručnih službi zaposlenih na teret državnog proračuna 4. ostale troškove financiranja nastavnog, znanstvenog, umjetničkog i stručnog osposobljavanja i usavršavanja zaposlenih na teret državnog proračuna. (9) „Izdatci za studentski standard“ obuhvaćaju troškove financiranja rada studentskih organizacija i udruga. (10) „Financijska sredstva za izdavačku djelatnost“ obuhvaćaju troškove financiranja recenziranja, lektoriranja, uređivanja, grafičke pripreme, korekture i tiska znanstvene i stručne periodike koju javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut redovito izdaje. (11) „Financijska sredstva za ostale osnovne troškove“ obuhvaćaju primjerice, kamate za primljene kredite i zajmove od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora i financijska sredstva za financiranje ostalih troškova potrebnih za obavljanje osnovne djelatnosti javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. Razvojna proračunska komponenta Članak 7. (1) Razvojna proračunska komponenta javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske kojima se financira ostvarivanje razvojnih ciljeva, a koji se odnose na: 1. modernizaciju studijskih programa 2. razvoj usluga za potporu studentima i unaprjeđivanje studentskog standarda 3. internacionalizaciju rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa 4. razvoj programa kojima se jača društveni angažman javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta u zajednici, s posebnim naglaskom na jačanje različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti u visokom obrazovanju i znanosti 5. poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucijske suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta i udruženja visokoškolskih institucija u umjetničkom području 6. izgradnju nove i okrupnjavanje postojeće nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture 7. razvoj programa od posebnog utjecaja na gospodarstvo i društveni razvoj 8. provedbu projekata od interesa za Republiku Hrvatsku 9. organizacijsku i funkcionalnu integraciju javnih visokih učilišta 10. preustroj javnih znanstvenih instituta 11. upravljanje intelektualnim vlasništvom i komercijalizaciju rezultata istraživanja, znanstvenih projekata i programa 12. ostvarivanje drugih ciljeva u skladu s nacionalnim strateškim smjernicama i strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (2) „Modernizacija studijskih programa“ podrazumijeva primjerice, ali ne isključivo: 1. usklađivanje studijskih programa s potrebama tržišta rada i Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom 2. uvođenje suvremenih metoda i tehnologija poučavanja u nastavi 3. uvođenje digitalnih alata za provjeru znanja, vještina i kompetencija studenata 4. jačanje nastavničkih kompetencija sudjelovanjem u akreditiranim obrazovnim programima. (3) „Razvoj usluga za potporu studentima i unaprjeđivanje studentskog standarda“ podrazumijeva primjerice, ali ne isključivo: 1. financiranje projektiranja, izgradnje, rekonstrukcije i adaptacije objekata studentskog smještaja i prehrane te studentskih sportskih objekata 2. financiranje opremanja objekata studentskog smještaja i prehrane te studentskih sportskih objekata 3. unaprjeđenje pružanja usluga studentima 4. osnivanje studentskih poduzetničkih centara za razvoj poduzetničkih ideja 5. osnivanje studentskih inkubatora 6. osnivanje centara za karijere i profesionalnu orijentaciju 7. osnivanje savjetovališta za studente. (4) „Internacionalizacija rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa“ podrazumijeva primjerice, ali ne isključivo: 1. organiziranje međunarodnih konferencija za diseminaciju znanstvenih spoznaja u Republici Hrvatskoj 2. organiziranje međunarodnih izložbi umjetničkih ostvarenja u Republici Hrvatskoj 3. predstavljanje rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa u inozemstvu 4. predstavljanje inovacija na domaćim i međunarodnim sajmovima inovacija. (5) „Razvoj programa kojima se jača društveni angažman javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta u zajednici, s posebnim naglaskom na jačanje različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti u visokom obrazovanju i znanosti“ podrazumijeva primjerice, ali ne isključivo: 1. pokretanje programa cjeloživotnog obrazovanja usklađenih s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom 2. provedbu radionica ili predavanja na temu promicanja različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti 3. izradu elaborata i studija od interesa za Republiku Hrvatsku koje se odnose na jačanje različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti. (6) „Poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucijske suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta“ podrazumijeva primjerice, ali ne isključivo: 1. sufinanciranje odlazne i dolazne međunarodne mobilnosti nastavnika ili suradnika koja uključuje održavanje nastave na inozemnom visokom učilištu 2. pokretanje združenih studija koji se izvode u suradnji s inozemnim visokim učilištem 3. uključivanje visokog učilišta u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta. (7) „Izgradnja nove i okrupnjavanje postojeće nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture“ podrazumijeva primjerice, ali ne isključivo: 1. financiranje izgradnje, rekonstrukcije, adaptacije i opremanja objekata namijenjenih obavljanju nastavne, znanstvene i umjetničke djelatnosti 2. financiranje nabave opreme namijenjene obavljanju nastavne, znanstvene i umjetničke djelatnosti 3. financiranje učinkovitog upravljanja energetskim resursima, učinkovitog gospodarenja otpadom, podizanja razine energetske učinkovitosti zgrada, uvođenja energetski učinkovitog sustava grijanja i hlađenja odnosno prelaska na obnovljive izvore energije kako bi se smanjili financijski izdatci za energente i doprinijelo očuvanju okoliša. (8) „Razvoj programa od posebnog utjecaja na gospodarstvo i društveni razvoj“ podrazumijeva provedbu primijenjenog istraživanja koje obuhvaća industrijsko istraživanje i eksperimentalni razvoj s ciljem stjecanja novih znanja i vještina namijenjenih razvoju novih proizvoda, procesa ili usluga, odnosno postizanju znatnog poboljšanja postojećih proizvoda, procesa ili usluga, a može obuhvaćati i izradu prototipova, demonstracijske aktivnosti, pilot-projekte te ispitivanje i provjeru novih ili poboljšanih proizvoda, procesa ili usluga u okruženju koje odražava operativne uvjete. (9) „Provedba projekata od interesa za Republiku Hrvatsku“ podrazumijeva formaliziranu suradnju stručnjaka zaposlenih na javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu u projektima od javnog interesa iz nadležnosti državnog ili javnog tijela, po potrebi i na zahtjev navedenih tijela, koji se provode u okviru redovnog rada javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (10) „Organizacijska i funkcionalna integracija javnih visokih učilišta“ podrazumijeva organizacijske reforme s ciljem pravne integracije javnih visokih učilišta koja djeluju u istom području ili polju, s ciljem pravne integracije javnih fakulteta ili javnih umjetničkih akademija javnom sveučilištu, s ciljem funkcionalne integracije usmjerene na objedinjavanje stručnih službi, nastavne, znanstvene i umjetničke opreme, objedinjavanje i smanjenje broja studija te s ciljem uvođenja digitalnih oblika poslovanja ili smanjenja administrativnih troškova poslovanja unutar javnog sveučilišta, javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije. (11) „Preustroj javnih znanstvenih instituta“ podrazumijeva organizacijske reforme s ciljem pravne integracije javnih znanstvenih instituta koji djeluju u istom području ili polju, s ciljem funkcionalne integracije usmjerene na objedinjavanje stručnih službi i znanstvene opreme te s ciljem uvođenja digitalnih oblika poslovanja ili smanjenja administrativnih troškova poslovanja. (12) „Upravljanje intelektualnim vlasništvom i komercijalizacija rezultata istraživanja, znanstvenih projekata i programa“ podrazumijeva sufinanciranje patentnih prijava i drugih oblika intelektualnog vlasništva podnesenih na osnovi rezultata znanstvenih projekata te sufinanciranje prijenosa rezultata istraživanja s ciljem njihova daljnjeg razvoja ili korištenja u razvoju i komercijalizaciji novih proizvoda ili usluga. (13) Razvojna proračunska komponenta javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta treba pridonijeti ostvarenju strateških i posebnih ciljeva definiranih u članku 5. ove Uredbe. Izvedbena proračunska komponenta Članak 8. (1) Izvedbena proračunska komponenta javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske kojima se financira ostvarivanje izvedbenih ciljeva koji se odnose na: 1. modernizaciju studijskih programa 2. unaprjeđivanje studentskog standarda 3. prijave i realizacije kompetitivnih projekata 4. internacionalizaciju rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa 5. izdavačku djelatnost 6. održavanje znanstvenih, umjetničkih i stručnih skupova 7. provođenje programa kojima se jača društveni angažman javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta u zajednici 8. poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucijske suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta 9. jačanje konkurentnosti mladih znanstvenika, umjetnika i suradnika 10. popularizaciju znanosti i umjetnosti 11. ostvarivanje drugih ciljeva u skladu s nacionalnim strateškim smjernicama i strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (2) „Modernizacija studijskih programa“ podrazumijeva primjerice, ali ne isključivo: 1. stjecanje znanja i vještina studenata na temelju rada na projektu 2. stjecanje znanja i vještina studenata aktivnim sudjelovanjem u pisanju znanstvenih i stručnih radova 3. stjecanje praktičnih kompetencija studenata pohađanjem stručne prakse kod javnih i privatnih subjekata 4. stjecanje praktičnih znanja i vještina studenata pisanjem i/ili provedbom zajedničkih projekata s nastavnicima 5. stjecanje praktičnih znanja i vještina studenata sudjelovanjem na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima u području studija 6. optimizacijom broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika s normom opterećenja u nastavi na svim prijediplomskim, diplomskim i poslijediplomskim doktorskim studijima na javnom visokom učilištu 7. jačanje nastavničkih kompetencija sudjelovanjem u akreditiranim obrazovnim programima 8. usklađivanje upisnih kvota na studije s potrebama tržišta rada odnosno preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 9. poticanje upisa budućih studenata na studijske programe 10. pokretanje studijskih programa na javnom visokom učilištu usklađenih s potrebama tržišta rada i standardom kvalifikacije upisanim u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira 11. snažnije pridonošenje prolaznosti studenata na temelju unaprjeđenja kvalitete poučavanja, ocjenjivanja i vrednovanja. (3) „Unaprjeđivanje studentskog standarda“ podrazumijeva dodjeljivanje stipendija studentima prijediplomskih, diplomskih i poslijediplomskih doktorskih studija financiranih iz vlastitih izvora javnog visokog učilišta. (4) „Prijava i realizacija kompetitivnih projekata“ podrazumijeva financiranje prijave kompetitivnog projekta ugovorenog za financiranje ili pozitivno ocijenjene prijave kompetitivnog projekta koji je predložen za financiranje, a nije financiran radi nedostatnih sredstava. (5) „Internacionalizacija rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa“ podrazumijeva uspješnu realizaciju međunarodnoga znanstvenog ili umjetničkog projekta čiji je nositelj javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut te objavu znanstvenih radova s međunarodnim autorstvom ili koautorstvom nastavnika, znanstvenika ili suradnika u znanstvenim časopisima rangiranima u indeksnim bazama SCOPUS i WoS, A1 časopisima te međunarodno recenziranim zbornicima. (6) „Izdavačka djelatnost“ podrazumijeva sufinanciranje recenziranja, lektoriranja, uređivanja, grafičke pripreme, korekture, tiska i autorskog honorara sveučilišne nastavne literature (primjerice udžbenika, priručnika i dr.), znanstvenih i umjetničkih monografija i zbornika radova. (7) „Održavanje znanstvenih, umjetničkih i stručnih skupova“ podrazumijeva organizaciju i realizaciju znanstvenog, umjetničkog ili stručnog skupa na kojemu se iznose najnovije znanstvene, umjetničke i stručne spoznaje. (8) „Provođenje programa kojima se jača društveni angažman javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta u zajednici“ podrazumijeva primjerice, ali ne isključivo: 1. pružanje usluga javnim i privatnim subjektima u razvoju obrazovanja i kulture 2. izvođenje programa cjeloživotnoga obrazovanja usklađenih s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom 3. provedbu radionica ili predavanja na temu promicanja različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti. (9) „Poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucijske suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta“ podrazumijeva primjerice, ali ne isključivo: 1. istraživački boravak nastavnika, znanstvenika, umjetnika ili suradnika na inozemnom visokom učilištu ili znanstvenom institutu u trajanju najmanje mjesec dana 2. odlaznu i dolaznu međunarodnu mobilnost studenata u trajanju od najmanje jednog semestra 3. izvođenje združenih studija koji se izvode u suradnji s inozemnim visokim učilištem 4. uključenost javnog visokog učilišta u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta. (10) „Jačanje konkurentnosti mladih znanstvenika, umjetnika i suradnika“ podrazumijeva stjecanje poslijediplomske kvalifikacije ili poslijedoktorsko usavršavanje na visokom učilištu odnosno znanstvenom institutu na kojemu nije zaposlen te samostalno vođenje kompetitivnog znanstvenog ili umjetničkog projekta od strane nastavnika, znanstvenika, umjetnika ili suradnika u ranoj fazi karijere. (11) „Popularizacija znanosti i umjetnosti“ podrazumijeva održavanje dana otvorenih vrata, javna predstavljanja znanstvenih i umjetničkih projekata te novih znanstvenih postignuća, umjetničkih izložbi te drugih događanja s ciljem popularizacije znanosti i umjetnosti. (12) „Ostvarivanje drugih ciljeva u skladu s nacionalnim strateškim smjernicama i strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta“ podrazumijeva primjerice, financiranje institucionalnih projekata za strateški ciljana istraživanja, kreiranje politika fleksibilne organizacije rada, poticanje zapošljavanja nastavnika, znanstvenika, umjetnika ili suradnika pružatelja skrbi i dr. (13) Javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut kao izvedbene ciljeve može predložiti i vlastite institucijske ciljeve koji će biti sastavni dio izvedbenih ciljeva. (14) Vlastiti institucijski ciljevi javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta moraju biti usklađeni s nacionalnim strateškim ciljevima i strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (15) Izvedbena proračunska komponenta javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta treba pridonijeti ostvarenju strateških i posebnih ciljeva definiranih u članku 5. ove Uredbe. Pokretanje postupka sklapanja programskog ugovora Članak 9. (1) Ministarstvo pisanim putem poziva rektora javnoga visokoga učilišta odnosno ravnatelja javnoga znanstvenoga instituta na sklapanje programskog ugovora. (2) Poziv za sklapanje programskog ugovora sadržava rok za dostavu prijedloga osnovne, razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora. (3) Rok iz stavka 2. ovoga članka ne smije biti kraći od 120 dana od dana primitka poziva za sklapanje programskog ugovora. (4) Rok iz stavka 2. ovoga članka ne smije biti kraći od 180 dana od dana primitka poziva za sklapanje programskog ugovora, ako je riječ o sklapanju prvog programskog ugovora javnog visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta. (5) Zajedno s pozivom na sklapanje programskog ugovora Ministarstvo javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu dostavlja popis pokazatelja ishoda definiranih u članku 5. stavku 1. ove Uredbe, kojima se prati ostvarenje strateških ciljeva tijekom programskog razdoblja. Prijedlog osnovne, razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora Članak 10. (1) Javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut izrađuje prijedlog osnovne, razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora te ga, zajedno sa strategijom svojega razvoja, analizom svojih sadašnjih i budućih snaga, slabosti, prilika i prijetnji te iskazom očekivanih godišnjih namjenskih i vlastitih prihoda za programsko razdoblje, dostavlja Ministarstvu kao polazište za pregovore za sklapanje programskog ugovora. (2) Osnovnom proračunskom komponentom ugovara se dovoljno i stvarno potrebno financiranje osnovnih potreba javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta, koje proizlaze iz obavljanja njegove djelatnosti utvrđene Zakonom i vlastitim općim aktima javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (3) Razvojna i izvedbena proračunska komponenta programskog ugovora sastoje se od naznake strateškog cilja, naznake posebnog cilja, naznake razvojnog odnosno izvedbenog cilja koji se planira ostvariti, opisa aktivnosti za ostvarivanje razvojnog odnosno izvedbenog cilja te objektivno mjerljivih pokazatelja ostvarivanja pojedinog razvojnog odnosno izvedbenog cilja. (4) Za svaki predloženi razvojni i izvedbeni cilj javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut mora obrazložiti svrhu i usklađenost cilja sa strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (5) Opis aktivnosti sadržava naznaku radnji čija provedba izravno utječe na ostvarenje razvojnog odnosno izvedbenog cilja, rokove izvršavanja aktivnosti, financijski iznos ostvarivanja aktivnosti te financijski iznos sufinanciranja ostvarivanja aktivnosti namjenskim ili vlastitim sredstvima, ako javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut namjerava sufinancirati ostvarivanje aktivnosti. (6) Svaka aktivnost za ostvarivanje razvojnog odnosno izvedbenog cilja mora biti povezana s procjenom financijskog iznosa kojim će se aktivnost financirati iz programskog ugovora. (7) Objektivno mjerljivi pokazatelj ostvarivanja razvojnog odnosno izvedbenog cilja sadržava naznaku pokazatelja, početnu i ciljanu vrijednost pokazatelja te njegovu vrijednost na ključnoj točki ostvarenja. Ključna točka ostvarenja postavlja se u skladu s očekivanim postignućima nakon dvije godine provedbe programskog ugovora. Utvrđivanje osnovne, razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora Članak 11. (1) Javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut u pregovaračkom postupku, u partnerskom odnosu s Ministarstvom utvrđuje osnovnu, razvojnu i izvedbenu proračunsku komponentu programskog ugovora. (2) Iznos osnovne proračunske komponente javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta utvrđuje se na temelju: 1. stvarnih troškova iz članka 6. ove Uredbe u razdoblju od godine dana unatrag od dana primitka poziva za sklapanje programskog ugovora 2. povijesnih podataka o broju zaposlenih nastavnika, znanstvenika, umjetnika i suradnika 3. prijedloga razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (3) Stvarni troškovi iz stavka 2. točke 1. ovoga članka uvećavaju se za službeno utvrđenu stopu inflacije u razdoblju od godine dana unatrag od dana primitka poziva za sklapanje programskog ugovora do zaključenja pregovaračkoga postupka. (4) Razvojnom proračunskom komponentom ugovara se financiranje ostvarivanja razvojnih ciljeva utvrđenih u članku 7. ove Uredbe, u skladu sa strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (5) Izvedbenom proračunskom komponentom ugovara se financiranje ostvarivanja izvedbenih ciljeva utvrđenih u članku 8. ove Uredbe, u skladu sa strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (6) Udio razvojne proračunske komponente u financijskom planu javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta ne smije biti veći od 20 % iznosa osnovne proračunske komponente. (7) Udio izvedbene proračunske komponente u financijskom planu javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta ne smije biti veći od 10 % iznosa osnovne proračunske komponente. (8) Razvojnom i izvedbenom proračunskom komponentom ne smiju se financirati aktivnosti čije je provođenje financirano sredstvima iz drugih javnih izvora. Izrada prijedloga programskog ugovora javnog visokog učilišta Članak 12. (1) Javno visoko učilište samostalno na temelju Zakona, Uredbe, statuta i drugih vlastitih akata donosi prijedlog programskog ugovora vodeći se načelom transparentnosti i javne odgovornosti. (2) Prijedlog programskog ugovora javnog visokog učilišta u čijem sastavu djeluju javni fakulteti i javne umjetničke akademije s pravnom osobnošću u sebi, kao sastavni dio prijedloga, sadržava prijedlog p	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
10	Blaženka Divjak	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Predmet normiranja	Programski ugovori dobar su temelj za odgovorno upravljanje sustavom znanosti i visokoga obrazovanja. Ovo nam je četvrti ciklus programskih ugovora (pilot programski ugovori 2012-2015; drugi ciklus 2015-2018; treći 2018-2022) i trebalo bi učiti iz prethodnih ciklusa. Nažalost prvi puta imamo "pauzu" od godinu dana u programskim ugovorima koja nije predviđena Zakonom te bi za to trebalo dati tumačenje jer su ustanove zakinute za financijska sredstva. Nažalost, ovaj prijedlog nije prihvatljiv u ovom obliku jer strateški ciljevi nisu utemljeni u strategijama i/ili savjetovanju s predstavničkim povjerenstvom; postupak pregovaranja kako je ovdje opisan omogućava jednostrane odluke Ministarstva i stavlja visoka učilišta u podređenu poziciju (uzmi ili ostavi); izravni pregovori sa sastavnicama sveučilišta slabe sveučilište kao instituciju iako se ovdje proklamira da se podržava integracija sveučilišta; nadzor se planira povjeriti AZVO-u koji je novim Zakonom stavljena pod izravnu kontrolu ministra nadležnog za visoko obrazovanje i znanost. Na kraju, ovako propisani postupak pregovaranja nije moguće izvesti u kraćem vremenu od godine dana (pitanje kapaciteta na razini Ministarstva prije svega, ali i priprema na razini visokih učilišta i instituta. Osim ako se planira "odglumiti" pregovaranje.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju.
11	Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja	Predmet normiranja, Članak 1.	Člankom 99. stavkom 8. ZVOZD-a propisano je da se sadržaj programskog ugovora, način izračuna proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora, postupak utvrđivanja ciljeva i pripadajućih pokazatelja te postupak praćenja i vrednovanja provedbe programskih ugovora uređuje uredbom Vlade RH. Prijedlogom ove Uredbe su, suprotno zakonskoj odredbi, umjesto uređivanja postupka utvrđivanja ciljeva, određeni ciljevi sami, dok je propušteno urediti postupak uređivanja pokazatelja realizacije ciljeva. Ako se Vlada RH upustila podzakonskim propisom utvrđivati strateške i posebne ciljeve koje visoka učilišta i javni znanstveni instituti moraju ispunjavat (jer im o tome ovisi financiranje) tada je svakako bilo potrebno navesti temeljem kojih je točno nacionalnih strateških dokumenata to učinila, te također, nakon njihovog navođenja, pridružiti im odgovarajuće pokazatelje.	Nije prihvaćen	Predlagatelj smatra da je postupak uređivanja pokazatelja ciljeva uređen člankom 9. stavkom 2. Uredbe. Strateški dokumenti na kojima se temelje navedeni ciljevi navedeni su u obrazloženju Uredbe.
12	Sveučilište u Zagrebu	Predmet normiranja, Članak 1.	Predlaže se izmijeniti članak 1. tako da glasi: "Članak 1. Ovom Uredbom uređuju se predmet i sadržaj programskog ugovora; ugovorne strane; osnovna, razvojna, izvedbena proračunska komponenta programskog ugovora; postupak pregovaranja i sklapanja programskog ugovora; praćenje i vrednovanje provedbe programskog ugovora te izmjene i dopune programskog ugovora." ***Vidi pripadajuće obrazloženje u općem komentaru koje je podnijelo Sveučilište u Zagrebu (Uprava) u naslovu Uredbe.	Nije prihvaćen	Navedeni prijedlog nije moguće prihvatiti obzirom je člankom 99. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti propisano tko su ugovorne strane programskog ugovora.
13	Fakultet organizacije i informatike	Predmet normiranja, Članak 1.	Potrebno se pozvati na analizu postojećeg stanja te rezultata prethodnih programskih ugovora s obzirom na ciljeve te bi se novi ciklus programskog financiranja trebao temeljiti na analizama postignutih rezultata prethodnih programskih ugovora te primjerima dobre međunarodne prakse kao i istraživačkih rezultata te sadržavati razvojnu komponentu koja ima čvrsto polazište u rezultatima navedenih analiza.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju.
14	Sveučilište u Zagrebu	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Predmet programskog ugovora	Predlaže se iznad članka 2. promijeniti naslov na način da isti glasi: „Pojam i predmet programskog ugovora“.	Nije prihvaćen	Predloženo nije u skladu sa Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
15	Sveučilište u Zagrebu	Predmet programskog ugovora, Članak 2.	Nakon članka 2. predlaže se dodati novi naslov i novi članak 3. tako da glasi: "Ugovorne strane Članak 3. (1) Programski ugovor se u partnerskom odnosu sklapa između Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske odnosno nadležnog ministarstava za znanost i visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (dalje: Ministarstvo) s jedne strane i javnih visokih učilišta odnosno javnih znanstvenih instituta s druge strane. (2) Ugovorne strane programskoga ugovora su ravnopravne i u koordiniranom odnosu. Nijedna ugovorna strana nije ni pravno ni faktički nadređena drugoj ugovornoj strani. (3) Svaka ugovorna strana neovisna je i samostalna u odnosu na drugu ugovornu stranu te se obje ugovorne strane obvezuju u svim međusobnim odnosima vezanim za programski ugovor to potpuno poštivati. (4) Programski ugovor u ime Ministarstva potpisuje ministar. (5) Programski ugovor u ime visokog javnog učilišta potpisuje rektor. (6) Programski ugovor u ime javnog znanstvenog instituta potpisuje ravnatelj." ***Vidi pripadajuće obrazloženje u općem komentaru koje je podnijelo Sveučilište u Zagrebu (Uprava) u naslovu Uredbe.	Nije prihvaćen	Navedeni prijedlog nije moguće prihvatiti obzirom je člankom 99. stavkom 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti propisano tko su ugovorne strane programskog ugovora dok su predložene izmjene odredaba u većini deklaratornog karaktera.
16	Sveučilište u Zagrebu	Predmet programskog ugovora, Članak 2.	Predlaže se izmijeniti članak 2. tako da glasi: "Članak 2. Programskim ugovorom ugovara se četverogodišnje financiranje osnovne, razvojne i izvedbene proračunske komponente javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske." ***Vidi pripadajuće obrazloženje u općem komentaru koje je podnijelo Sveučilište u Zagrebu (Uprava) u naslovu Uredbe.	Nije prihvaćen	Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (čl.99. st.1.) propisano je da se programskim ugovorom utvrđuje višegodišnje financiranje javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske te predlagatelj smatra da je predloženi članak 2. Uredbe ispravno normiran ujedno uzimajući u obzir i predviđenu evaluaciju programskog ugovora nakon dvije godine od sklapanja.
17	Sveučilište u Splitu - Uprava	Predmet programskog ugovora, Članak 2.	• Potrebno je navesti trajanje financiranja odnosno period važenja programskog ugovora.	Nije prihvaćen	Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (čl.99. st.1.) propisano je da se programskim ugovorom utvrđuje višegodišnje financiranje javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske te predlagatelj smatra da je predloženi članak 2. Uredbe ispravno normiran ujedno uzimajući u obzir i predviđenu evaluaciju programskog ugovora nakon dvije godine od sklapanja.
18	Fakultet organizacije i informatike	Predmet programskog ugovora, Članak 2.	Definirati broj godina, razdoblje na koje se odnose	Nije prihvaćen	Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (čl.99. st.1.) propisano je da se programskim ugovorom utvrđuje višegodišnje financiranje javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske te predlagatelj smatra da je predloženi članak 2. Uredbe ispravno normiran ujedno uzimajući u obzir i predviđenu evaluaciju programskog ugovora nakon dvije godine od sklapanja.
19	Blaženka Divjak	Predmet programskog ugovora, Članak 2.	Potrebno je navesti koliko godina pokriva programski ugovor.	Nije prihvaćen	Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (čl.99. st.1.) propisano je da se programskim ugovorom utvrđuje višegodišnje financiranje javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske te predlagatelj smatra da je predloženi članak 2. Uredbe ispravno normiran ujedno uzimajući u obzir i predviđenu evaluaciju programskog ugovora nakon dvije godine od sklapanja.
20	Sveučilište u Zagrebu	Sadržaj programskog ugovora, Članak 3.	Predlaže se izmijeniti članak 3. (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članak 4.) tako da glasi: "Članak 4. Programski ugovor sadržava odredbe o: 1. strateškim i posebnim ciljevima koje javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut mora ostvariti tijekom ugovorenog programskog razdoblja 2. objektivno mjerljivim pokazateljima ostvarivanja ugovorenih ciljeva 3. razvojnim aktivnostima te njihovu doprinosu ostvarenju ugovorenih ciljeva 4. osnovnoj, razvojnoj i izvedbenoj proračunskoj komponenti 5. ukupnom financijskom iznosu sredstava koja se doznačuju temeljem programskog ugovora, kao i o financijskim iznosima ugovorenim za svaku godinu primjene programskog ugovora po proračunskim komponentama 6. objektivno očekivanom godišnjem ostvarivanju namjenskih i vlastitih prihoda javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta prema redovnome tijeku stvari 7. uvjetima ostvarivanja prava na visinu izvedbene proračunske komponente 8. obvezi izvješćivanja i praćenja izvršenja pokazatelja provedbe programskog ugovora." ***Vidi pripadajuće obrazloženje u općem komentaru koje je podnijelo Sveučilište u Zagrebu (Uprava) u naslovu Uredbe.	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
21	Sveučilište u Splitu - Uprava	Sadržaj programskog ugovora, Članak 3.	• Obveza izvješćivanja i praćenja izvršenja pokazatelja provedbe programskog ugovora bi trebala biti unaprijed definirana od strane Ministarstva te svima poznata pri pisanju programskog ugovora.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju. Navedeno je propisano člancima 16. i 17.
22	Fakultet organizacije i informatike	Sadržaj programskog ugovora, Članak 3.	Članak 3. stavak 1. točka 4. Ako se ovdje navode mjerni indikatori, pretpostavljam da bi se jedan dio trebao odnositi i na metodologiju programskih ugovora	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
23	Blaženka Divjak	Sadržaj programskog ugovora, Članak 3.	Budući da je programski ugovor prije svega ugovor dviju strana, potrebno je eksplicirati obaveze nadležnog ministarstva, odnosno Vlade. Npr., obavezama plaćanja godišnjih iznosa s rokovima za dostavu sredstava, uvjetima pod kojima visoko učilište ima pravo na promjenu ugovora (npr. inflacija).	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
24	dipl. ing. Damir Stanzer	Strateški i posebni ciljevi, Članak 4.	Iako navedeni strateški ciljevi (stavak 1) djeluju kao samopodrazumijevajući, nejasno je jesu li oni zadani samom Uredbom, ili je riječ o nečem što je preneseno iz nekih strateških dokumenata odnosno Uredbi nadređenih akata. Bilo bi dobro navesti izvor istih, a to je posebno važno navesti za posebne ciljeve iz stavaka 2-5. Čini se da u tom taksativnom slijedu posebnih ciljeva ima i viškova i manjkova, pa je svakako dobro navesti u kojem su dokumentu kao takvi definirani.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
25	Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja	Strateški i posebni ciljevi, Članak 4.	Potrebno je revidirati propisivanje ciljeva ovim aktom. Naime, Uredba nije pravni akt koji bi mogao utvrđivati strateške ciljeve, već samo postupak utvrđivanja ciljeva i pripadajućih pokazatelja (sve sukladno članku 99. st. 8. ZVOZD-a). Smatramo nepotrebnim taksativno u stavku 2. nabrajati što u naravi predstavlja podizanje znanstvene izvrsnosti, jer osim što je nemoguće obuhvatiti sve ono što objektivno podiže znanstvenu izvrsnost, na ovaj način zakonodavac nepotrebno i štetno ukalupljuje znanstvenu izvrsnost. Također, „reorganizacija znanstvenog rada i organizacijske reforme“ predlažemo izbaciti jer navedeno nije cilj, već može biti sredstvo za ostvarenje nekog od ciljeva. Podredno, potrebno je prepoznati i nadopuniti odredbu s „održavanjem već dostignute visoke razine znanstvene izvrsnosti“ kao izostavljenim važnim strateškim ciljem, te s internacionalizacijom publiciranja i povećanjem međunarodne relevantnosti publikacija kao još jednim omaškom propuštenim ciljem. U stavku 3. predlažemo da se pojam „znanstvenih aktivnosti“ zamijeni s pojmom „znanstvenih istraživanja“ jer nije jasno koje bi druge aktivnosti osim istraživanja bile uključene. Predlažemo izbaciti formulaciju „…unaprjeđenje institucijskog upravljanja intelektualnim vlasništvom…“ jer isto nije cilj, već sredstvo za ostvarenje cilja, a što je suradnja s gospodarstvom i provedba primijenjenih istraživanja. Također, propušteno je u nabrajanju vrsta usluga koje se pružaju na tržištu navesti i savjetodavne usluge. I konačno, suradnja s gospodarstvom sasvim sigurno ne mora nužno biti „projektna“, odnosno nije ju stoga niti nužno posebno tako spominjati, dovoljno je u stavku 3. napisati samo „uključujući suradnju s gospodarstvom. U stavku 4. predlažemo konkretno referiranje na hrvatski kvalifikaciji okvir, a podredno brisanje formulacije „…te usmjeravanje studijskih programa prema razvoju vještina koje jačaju konkurentnost na tržištu rada.“ jer bi ista već trebala biti obuhvaćena posebnim ciljem: „unaprjeđenje studija“. Stavak 5. predlažemo nadopuniti s formulacijom „suradnja sa zajednicom, rad na razvoju društvenih i kulturnih odnosa u zajednici, izrada strategije društveno odgovornog poslovanja, stvaranje pozitivnog i poticajnog radnog okruženja za zaposlenike i sl.“ U stavku 6. je potrebno definirati pokazatelje realizacije ciljeva (ne ciljeve kako propisuje ovaj prijedlog Uredbe).	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
26	Umjetnička akademija u Splitu	Strateški i posebni ciljevi, Članak 4.	Predlaže se u stavku: (1) dodati pod 5.: podizanje istraživačko - umjetničke, umjetničke i visokostručne izvrsnosti (2) dodati: Strateškom cilju podizanje umjetničke i visokostručne izvrsnosti pridonose sljedeći posebni ciljevi: povećanje sudjelovanja javnih visokih učilišta u kompetitivnom projektnom financiranju, jačanje međunarodne istraživačko - umjetničke, umjetničke i visokostručne suradnje i aktivnosti, jačanje ljudskih potencijala za istraživačko - umjetničkom, umjetničkom i visokostručnom radu, unapređenje infrastrukture za provedbu i jačanje istraživačko - umjetničkog, umjetničkog i visokostručnog rada. (5) ...te popularizacija znanosti - dodati: i umjetnosti.	Djelomično prihvaćen	Stavak 5. doradit će se na način da glasi: "Strateškom cilju jačanje društvene odgovornosti pridonose sljedeći posebni ciljevi: rad na aktivnostima od nacionalnog značaja, jačanje kulture cjeloživotnog obrazovanja, jednakosti i ravnopravnosti, unaprjeđenje poslovanja javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta, digitalizacija poslovanja, jačanje zelene tranzicije te popularizacija znanosti i umjetnosti."
27	Sveučilište u Zagrebu	Strateški i posebni ciljevi, Članak 4.	Predlaže se izmijeniti članak 4. (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članak 5.) tako da glasi: "Članak 5. (1) Strateške ciljeve koji su usklađeni s nacionalnim aktima strateškog planiranja, a koje javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut ostvaruje u sklopu ugovorenog programskog ugovora tijekom programskog razdoblja su: 1. podizanje znanstvene izvrsnosti 2. jačanje suradnje s gospodarstvom te razvoj nacionalnog i regionalnog identiteta i kulture 3. povećanje relevantnosti, kvalitete i učinkovitosti studiranja 4. jačanje društvene odgovornosti. (2) Strateškom cilju „podizanje znanstvene izvrsnosti“ pridonose sljedeći posebni ciljevi: 1. povećanje sudjelovanja javnih visokih učilišta odnosno javnih znanstvenih instituta u kompetitivnom projektnom financiranju 2. provođenje reorganizacije znanstvenog rada i organizacijske reforme 3. jačanje međunarodne znanstvene suradnje i znanstvene aktivnosti 4. jačanje ljudskih potencijala za znanstveni rad 5. unaprjeđenje istraživačke infrastrukture 6. jačanje interdisciplinarnosti znanstvenog rada. (3) Strateškom cilju „jačanje suradnje s gospodarstvom te razvoj nacionalnog i regionalnog identiteta i kulture“ pridonose sljedeći posebni ciljevi: 1. poticanje provedbe primijenjenih znanstvenih aktivnosti, umjetničko stvaralaštvo i istraživanje, uključujući projekte suradnje s gospodarstvom i kulturno-umjetničkim institucijama i organizacijama 2. unaprjeđenje institucijskog upravljanja intelektualnim vlasništvom 3. unaprjeđenje pružanja znanstvenih, istraživačkih ili tehnoloških usluga na slobodnom tržištu, uključujući usluge za razvoj kulture, umjetničkog stvaralaštva i obrazovanja. (4) Strateškom cilju „povećanje relevantnosti, kvalitete i učinkovitosti studiranja“ pridonose sljedeći posebni ciljevi: 1. unaprjeđenje studija 2. povećanje redovitosti i završnosti studiranja 3. povećanje međunarodne visokoobrazovne suradnje te usmjeravanje studijskih programa prema razvoju vještina koje jačaju konkurentnost na tržištu rada. (5) Strateškom cilju „jačanje društvene odgovornosti“ pridonose sljedeći posebni ciljevi: 1. rad na aktivnostima od nacionalnog značenja 2. jačanje kulture cjeloživotnog obrazovanja, jednakosti i ravnopravnosti 3. unaprjeđenje poslovanja 4. digitalizacija poslovanja 5. jačanje zelene tranzicije 6. popularizacija znanosti, umjetničkog stvaralaštva i djelovanja u kulturi. (6) Ostvarenje strateških ciljeva tijekom programskog razdoblja Ministarstvo prati putem prethodno definiranih pokazatelja ishoda." ***Vidi pripadajuće obrazloženje u općem komentaru koje je podnijelo Sveučilište u Zagrebu (Uprava) u naslovu Uredbe.	Djelomično prihvaćen	Stavak 5. doradit će se na način da glasi: "Strateškom cilju jačanje društvene odgovornosti pridonose sljedeći posebni ciljevi: rad na aktivnostima od nacionalnog značaja, jačanje kulture cjeloživotnog obrazovanja, jednakosti i ravnopravnosti, unaprjeđenje poslovanja javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta, digitalizacija poslovanja, jačanje zelene tranzicije te popularizacija znanosti i umjetnosti."
28	Institut Ruđer Bošković	Strateški i posebni ciljevi, Članak 4.	Predlažemo među strateške i/ili posebne ciljeve uvrstiti i doprinos otvorenoj znanosti.	Prihvaćen	U stavku 2. dodat će se doprinos otvorenoj znanosti.
29	Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK	Strateški i posebni ciljevi, Članak 4.	Strateške i posebne ciljeve svakako je potrebno uskladiti s Osnovnim načelima visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti (čl. 2. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, stavak (2) i (4)). Dodatno, potrebno ih je uskladiti i sa suvremenim nastojanjima i ciljevima unutar Europskog istraživačkog prostora u području vrednovanja (primjerice EU Council conclusions on Research assessment and implementation of Open Science; EU Council conclusions on high-quality, transparent, open, trustworthy and equitable scholarly publishing ili CoARA Agreement on Reforming Research Assessment), kao i nacionalnim strateškim dokumentima koji su u postupku donošenja (primjerice Planom razvoja istraživačke infrastrukture u Republici Hrvatskoj 2022.–2028. i Hrvatskim planom za otvorenu znanost). U tu svrhu predlažemo da se strateški i posebni ciljevi preoblikuju na sljedeći način: Članak 4. (1) Strateški ciljevi koje javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut ostvaruje u sklopu ugovorenog programskog razdoblja su: 1. Podizanje znanstvene izvrsnosti i čestitosti znanstvenika, umjetnika i nastavnika te ostvarivanje principa otvorene znanosti: a. povećanje sudjelovanja javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u kompetitivnom projektnom financiranju, b. osiguravanje otvorene dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva, te transparentnosti, reproducibilnosti, društvene odgovornosti i održivosti istraživačkih postupaka i procesa, c. provođenje reorganizacije znanstvenog rada i organizacijske reforme, d. jačanje međunarodne znanstvene suradnje i znanstvene aktivnosti, e. jačanje međunarodne vidljivosti i nacionalne prepoznatljivosti rezultata znanstvenih istraživanja, te poticanje i prihvaćanje specifičnosti nacionalnih sadržaja, u skladu sa suvremenim međunarodnim mjerilima uspješnosti, kvalitete i učinkovitosti, f. jačanje ljudskih potencijala za znanstveni rad, g. unaprjeđenje nacionalne istraživačke infrastrukture te jačanje sudjelovanja u izgradnji istraživačke infrastrukture u Europskom istraživačkom prostoru, h. jačanje interdisciplinarnosti znanstvenog rada. 2. Jačanje suradnje s gospodarstvom, inovativnosti i tehnološkog razvoja te razvoj nacionalnog i regionalnog identiteta i kulture: a. poticanje provedbe primijenjenih znanstvenih aktivnosti, uključujući projekte suradnje s gospodarstvom, b. jačanje istraživanja u svrhu inovacija i razvoja tehnologija u Europskom istraživačkom prostoru, c. unaprjeđenje institucijskog upravljanja intelektualnim vlasništvom, d. unaprjeđenje pružanja znanstvenih, istraživačkih ili tehnoloških usluga na slobodnom tržištu, uključujući usluge za razvoj kulture i obrazovanja. 3. Povećanje relevantnosti, kvalitete i učinkovitosti studiranja: a. unaprjeđenje kvalitete studija, b. povećanje redovitosti i završnosti studiranja, c. povećanje međunarodne visokoobrazovne suradnje, d. usmjeravanje studijskih programa prema razvoju vještina koje jačaju konkurentnost na tržištu rada, e. povezanosti stručnog i obrazovnog rada u svrhu osposobljavanja za specifična stručna znanja i vještine. 4. Jačanje društvene odgovornosti i otvorenosti visokih učilišta prema javnosti, građanima i lokalnoj zajednici: a. razvijanje društvene odgovornosti studenata i drugih dionika akademske zajednice, b. osiguravanje otvorene dostupnosti rezultata studentskih radova i otvorenosti te višestrukoj upotrebljivosti obrazovnih sadržaja, c. rad na aktivnostima od nacionalnog značaja i interakcija s društvenom zajednicom, d. jačanje kulture cjeloživotnog obrazovanja, e. jačanje jednakosti, ravnopravnosti i uključivosti, te participativnosti u znanstvenim i nastavnim procesima, f. unaprjeđenje poslovanja javnih visokih učilišta, odnosno javnih znanstvenih instituta, g. digitalizacija poslovanja, h. jačanje zelene tranzicije, i. popularizacija znanosti.	Djelomično prihvaćen	U stavku 2. dodat će se doprinos otvorenoj znanosti. Ostali prijedlozi obuhvaćeni su predloženim člankom 4.
30	Agencija za mobilnost i programe Europske unije	Strateški i posebni ciljevi, Članak 4.	Članak 4. prijedloga Uredbe definira strateške ciljeve koje javno učilište odnosno javni znanstveni institut ostvaruje tijekom ugovorenog programskog razdoblja. U stavku 2. istog članka definiraju se posebni ciljevi koji doprinose ostvarenju strateškog cilja podizanja znanstvene izvrsnosti te predlažemo u navedeni stavak navesti „jačanje ljudskih potencijala stručnih službi“ kao jedan od posebnih ciljeva podizanja znanstvene izvrsnosti. Stoga predlažemo da članak 4. stavak 2. glasi: Članak 4. … (2) Strateškom cilju podizanje znanstvene izvrsnosti pridonose sljedeći posebni ciljevi: povećanje sudjelovanja javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u kompetitivnom projektnom financiranju, provođenje reorganizacije znanstvenog rada i organizacijske reforme, jačanje međunarodne znanstvene suradnje i znanstvene aktivnosti, jačanje ljudskih potencijala za znanstveni rad, jačanje ljudskih potencijala stručnih službi, unaprjeđenje istraživačke infrastrukture te jačanje interdisciplinarnosti znanstvenog rada. … Unošenje ovog posebnog cilja utemeljeno je na članku 1. stavak 1. Zaključka Vijeća Europske unije „Produbljivanje europskog istraživačkog prostora: osiguravanje privlačnih i održivih istraživačkih karijera i radnih uvjeta za istraživače te ostvarivanje cirkulacije mozgova“ od 28.5.2021. prema kojem Vijeće „prepoznaje da su istraživači i drugo osoblje u području istraživanja i razvoja u javnom i privatnom sektoru u središtu sustava istraživanja i inovacija“. Jačanje ljudskih potencijala stručnih službi, u koje je uključeno osposobljavanje, priznavanje profesije, umrežavanje i jačanje njihovog kapaciteta, također je glavni cilj aktivnosti 17 Programa politike Europskog istraživačkog prostora za razdoblje 2022. – 2024., kojoj je Republika Hrvatska 10. svibnja 2023. iskazala interes pristupiti. Stoga, smatramo da bi ovi ciljevi javnih politika također trebali naći odgovarajuće mjesto u strateškim, odnosno posebnim ciljevima koji se ostvaruju u sklopu ugovorenog programskog razdoblja. Također, s obzirom da prema članku 6. stavak 13. i članku 7. stavak 14. ove Uredbe razvojna i izvedbena komponenta trebaju „doprinijeti ostvarenju strateških i posebnih ciljeva utvrđenih u članku 4. ove Uredbe“, smatramo da bi navođenje jačanja ljudskih potencijala stručnih službi kao posebnog cilja doprinijelo njegovom ostvarenju provođenjem razvojne i izvedbene komponente.	Prihvaćen	U stavku 2. dodat će se jačanje ljudskih potencijala stručnih službi.
31	Fakultet organizacije i informatike	Strateški i posebni ciljevi, Članak 4.	Članak 4. stavak 6. Možda bi tu trebalo staviti i infrastrukturu - odnosno zadovoljavajuće prostorne kapacitete. Što znači relevantnost studiranja? Na koji način, koji su indikatori, jasnije definirati i opisati.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
32	Fakultet organizacije i informatike	Strateški i posebni ciljevi, Članak 4.	Strateške ciljeve treba jasnije formulirati, isto vrijedi i za podciljeve – prijedlog: prema SMART metodi. Ciljeve treba povezati s indikatorima i navesti ih – prema njima ce se mjeriti ostvarenje ciljeva i njih je nužno navesti. Povezati ciljeve na strateške nacionalne i EU dokumente i druge relevantne izvore. Također važno je specificirati što se misli pod kompetitivnim istraživačkim projektima – koji projekti osim Obzora spadaju u tu kategoriju (zato je važno specificirati i indikatore). Uključiti svakako inovativne koncepte učenja i poučavanja te primjenu suvremenih digitalnih tehnologija s ciljem unapređenja učenja i poučavanja (pod unapređenje studija). Uključiti i internacionalizaciju koja nedostaje pod strateškim ciljevima. Aktivnosti od nacionalnog značaja nisu jasno definirane niti što sve obuhvaća razvoj nacionalnog i regionalnog identiteta i kulture – kako možemo sve doprinijeti ovom cilju. Svakako i u ovom dokumentu navesti indikatore ili mjere za svaki cilj jer će biti jasniji ciljevi.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
33	Blaženka Divjak	Strateški i posebni ciljevi, Članak 4.	(1) Strateške ciljeve treba jasnije formulirati i/ili ih povezati na važeće nacionalne i/ili EU strategije. Primjer jasnije definiranih strateških ciljeva iz prethodnog razdoblja (Odluka o programskom financiranju javnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj u akademskim godinama 2018./2019., 2019./2020., 2020./2021. i 2021./2022.). (2) Potrebno je definirati jasni i/ili navesti primjere kompetitivnih projekata. Npr. je li KA2 Erazmus + kompetitivni projekt? Slično, kako će se mjeriti "jačanje". (3) dodati: prijave zajedničkih projekata s gospodarstvom na natječaje programa i fondova EU-a (4) Nejasno je što znači unapređenje studija, prijedlog: unapređenje dizajna studija temeljem ishoda učenja, suvremenih tehnologija i inovativnih metoda učenja i poučavanja. Nejasno što znači posljednji posebni cilj,pa je potrebno napisati odnosi li se konkurentost na studenta (moj prijedlog) ili na ukupno gospodarstvo/sektor. (5) Nejasno je što se podrazumijeva pod aktivnostima od nacionalnog značaja, tko to definira te kako će se mjeriti. (6) Što znači pokazatelj ishoda? Je li to vrijednost koja se povezuje na posebni cilj? Ako da, onda ga treba drugačije nazvati npr. pokazatelj postizanja cilja. Drugi je način da se uz posebne ciljeve vežu ishodi (rezultati) kao u LFM-u te se onda oni mjere preko pokazatelja ishoda. Ovako kako piše je metodološki neujednačeno, a posljedično i nejasno kako se namjerava provoditi.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
34	Institut Ruđer Bošković	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Osnovna proračunska komponenta	U stavku 8. drugi osnovni troškovi bi trebali podrazumijevati sve ostale materijalne troškove koji su navedeni u kontnom planu proračunskog računovodstva (skupina konta 32 i 34), a nisu navedeni u ranijim stavcima (npr. troškovi radne i zaštitne odjeće, zdravstvene i veterinarske usluge, intelektualne i ostale usluge, računalne usluge, članarine i norme, pristojbe i naknade, troškovi sudskih postupaka, tečajne razlike i ostalo).	Nije prihvaćen	Navedeno je obihvaćeno stavkom 3.
35	Institut Ruđer Bošković	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Osnovna proračunska komponenta	U stavku 7. je navedena izdavačka djelatnost, koja je navedena i u izvedbenoj komponenti. U dijelu osnovne komponente nije predviđen trošak objave znanstvenih radova u časopisima. Na ovom mjestu ili unutar razvojne komponente (u okviru internacionalizacije rezultata znanstvenih projekata i programa) ili unutar izvedbene komponente(u okviru internacionalizacije rezultata znanstvenih projekata i programa) predlažemo uvrstiti i troškove objave znanstvenih radova u časopisima s međunarodnom recenzijom, koji nisu nužno s međunarodnim autorstvom.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
36	Institut Ruđer Bošković	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Osnovna proračunska komponenta	U stavku 3. riječi „službenih putovanja za potrebe upravljanja“ predlažemo zamijeniti riječima „službenih poslovanja za poslovne svrhe“. Čini se da unutar osnovne komponente više nije moguće financirati troškove vezane uz građevinske radove (kao do sada), nabave znanstvene opreme, itd. nego je isto potrebno predvidjeti i planirati isključivo unutar razvojne komponente, što je nepovoljna situacija za institute zbog raznih mogućih unaprijed nepredvidivih troškova. Predlažemo da se sufinanciranje navedenog omogući i unutar osnovne komponente. U stavku 5. treba obuhvatiti i troškove usavršavanja ostalih djelatnika koji rade u sustavu znanosti.	Djelomično prihvaćen	U stavku 3. brisane su riječi "za potrebe upravljanja".
37	Institut Ruđer Bošković	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Osnovna proračunska komponenta	Sredstva za plaće i materijalna prava trebaju obuhvaćati izdatke za ukupan trošak plaće zaposlenika koju čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću te javna davanja iz i na plaću u skladu s propisima, izdatke za naknadu plaće, te sva materijalna prava koja terete poslodavca u skladu s kolektivnim ugovorima (materijalna prava ne treba poimence nabrajati jer se u budućim kolektivnim ugovorima mogu ugovoriti i neka nova materijalna prava, dodaci i sl. obveze koje terete institut a nisu ovdje predviđena). Termin plaća za redovan rad podrazumijeva osnovnu plaću (bez ikakvih dodataka: za rad blagdanom, subotom, rad noću..). Iznos sredstava za ovu komponentu utvrđuje se u visini sukladno važećim propisima.	Primljeno na znanje	Predloženo je propisano stavkom 2.
38	Fakultet organizacije i informatike	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Osnovna proračunska komponenta	O ovome će se pregovarati? Članak 5. stavak 3. Prijedlog: izbaciti i napraviti model financiranja studija na stranom jeziku koji bi pomirio znatne razlike u školarinama koje su odredili fakulteti. Model u kojem se ne financiraju studiji na stranom jeziku znatno onemogućava veću internacionalizaciju i dolazak na studij u Hrvatsku studenata iz EU koji ne znaju hrvatski jezik, naročito jer u dijelu zemalja EU ne trebaju pokrivati trošak studiranja na stranom jeziku, što im studiranje u tim zemljama čini boljim izborom. Na primjer, u Sloveniji se u Uredbi o javnom financiranju visokih učilišta ne spominje jezik studija te svi državljani EU studiraju prema jednakim uvjetima i bez plaćanja školarine i na slovenskom i na stranim jezicima. Veću internacionalizaciju omogućili bi i bilateralni ugovori sa zemljama u okruženju koje nisu članice EU, a kojima bi se omogućilo da državljani obje zemlje u drugoj zemlji imaju jednake uvjete plaćanja školarine kao i domaći studenti. Na primjer, Slovenija takve bilateralne ugovore ima s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnog Gorom, Sjevernom Makedonijom i Kosovom.	Nije prihvaćen	Predloženo nije u skladu s člankom 100. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
39	Institut za filozofiju	Osnovna proračunska komponenta, Članak 5.	U čl. 5., st. 7. trebalo bi uvrstiti znanstvene i stručne knjige u osnovnu proračunsku kompomenentu. Znanstvene i stručne knjige jedan su od najvažnijih načina diseminacije znanja, pogotovo u humanističkim znanostima i predstavljaju rezultate temeljnih istraživanja. Predlažemo formulaciju: „Sredstva za izdavačku djelatnost obuhvaćaju troškove sufinanciranja grafičke pripreme, tiska, recenziranja, lektoriranja i uređivanja znanstvene i stručne periodike koju javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut redovito izdaje te sufinanciranje autorskog honorara, grafičke pripreme, tiska, recenziranja, lektoriranja i uređivanja znanstvenih i stručnih knjiga te udžbenika.“	Nije prihvaćen	Predloženo nije u skladu s člankom 100. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
40	dipl. ing. Damir Stanzer	Osnovna proračunska komponenta, Članak 5.	Jako je važno u popis osnovnih potreba u stavku 1 uvrstiti i novu točku - izdatke za financijske troškove nastave. Na STEM-fakultetima materijal za provođenje studentskih vježbi predstavlja značajan trošak. Npr. 100 kg grožđa, 500 g kalij-jodida i sl. Prijedlog dopune teksta za stavak 1 - u popis uvrstiti i troškove nastave: 1. plaće i materijalna prava zaposlenih 2. materijalne troškove poslovanja 3. IZDATKE ZA IZVOĐENJE NASTAVE 4. sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture 5. izdatke za obavljanje znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti 6. sredstva za znanstveno i stručno osposobljavanje i usavršavanje 7. izdatke za studentski standard 8. sredstva za izdavačku djelatnost 9. sredstva za druge osnovne troškove.	Nije prihvaćen	Predloženo nije u skladu s člankom 100. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
41	Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja	Osnovna proračunska komponenta, Članak 5.	Kroz cijeli članak se prožima pojam „sufinanciranja“, međutim nije objašnjeno na koji će se način u praksi sufinanciranje provoditi, pa predlažemo da se propiše jasan, transparentan i za sve jednak način sufinanciranja relevantnih troškova. Nadalje, u ovom članku nisu izričito predviđeni troškovi vođenja sudskih sporova koji bi nastali zbog nepoštivanja kolektivnih ugovora od strane Vlade RH. U stavku 2. predlažemo izričito navesti „te druga materijalna prava ugovorena kolektivnim ugovorima koja se primjenjuju u sustavu visokog obrazovanja i znanosti“. U stavku 3. je potrebno uključiti i trošak studija za studente koji studiraju na studijima koji se izvode na stranom jeziku. Naime, ovdje ponuđeno rješenje će spriječiti internacionalizaciju visokih učilišta. U stavku 6. je naveden samo jedan mali aspekt studentskog standarda, pa predlažemo proširenje na ovom ili nekom drugom mjestu.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
42	Umjetnička akademija u Splitu	Osnovna proračunska komponenta, Članak 5.	Predlaže se izmijeniti članak 5. stavak (5) tako da glasi: "Sredstva za znanstveno, istraživačko-umjetničko, umjetničko i stručno osposobljavanje i usavršavanje obuhvaćaju troškove sufinanciranja znanstvenog, istraživačko-umjetničkog, umjetničkog i stručnog osposobljavanja i usavršavanja nastavnika, znanstvenika i suradnika zaposlenih na teret državnog proračuna s ciljem obavljanja osnovne znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti, troškove sufinanciranja doktorskog studija suradnika zaposlenih na teret državnog proračuna izvan javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta na kojemu je zaposlen te troškove sufinanciranja stručnog usavršavanja zaposlenika stručnih službi zaposlenih na teret državnog proračuna.	Nije prihvaćen	Predloženo nije u skladu s člankom 100. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
43	Sveučilište u Zagrebu	Osnovna proračunska komponenta, Članak 5.	Predlaže se izmijeniti članak 5. (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članak 6.) tako da glasi: "Članak 6. (1) Osnovna proračunska komponenta javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća objektivno dovoljna i stvarno potrebna financijska sredstva državnog proračuna Republike Hrvatske kojima se financiraju osnovne potrebe javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta, koje proizlaze iz obavljanja njegove djelatnosti utvrđene Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (dalje: Zakon), a odnose se na primjerice, ali ne isključivo: 1. plaće i materijalna prava zaposlenika zaposlenih na teret državnog proračuna 2. režijske i materijalne troškove poslovanja 3. financijska sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture 4. izdatke za obavljanje nastavne, znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti 5. financijska sredstva za nastavno, znanstveno, umjetničko i stručno osposobljavanje i usavršavanje 6. izdatke za studentski standard 7. financijska sredstva za izdavačku djelatnost 8. financijska sredstva za ostale osnovne troškove. (2) „Financijska sredstva za plaće i materijalna prava“ zaposlenika javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta zaposlenih na teret državnog proračuna obuhvaćaju primjerice, ali ne isključivo: 1. plaće za redovan rad 2. plaće za posebne uvjete rada 3. ostale rashode za zaposlene (božićnice, pomoći, regresi, jubilarne nagrade i dr.) 4. doprinose za mirovinsko osiguranje 5. doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje 6. doprinose za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 7. troškove povezane sa zaštitom na radu i radom na siguran način 8. naknade za prijevoz 9. naknade za rad na terenu i odvojeni život 10. naknade za sistematske zdravstvene preglede 11. ostale troškove plaća i materijalnih prava zaposlenika zaposlenih na teret državnog proračuna. (3) „Režijski i materijalni troškovi poslovanja i financijska sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture obuhvaćaju“ primjerice, ali ne isključivo: 1. troškove zakupnina i najamnina prostora i opreme 2. troškove utrošene energije, materijala i sirovina poslovanja 3. troškove materijala i dijelova za tekuće i investicijsko održavanje 4. troškove uredskog materijala 5. troškove sitnog inventara i ostalih materijalnih rashoda 6. troškove službenih putovanja za potrebe upravljanja 7. troškove naknada članovima tijela javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta koji nisu u radnom odnosu s navedenim javnim visokim učilištem odnosno javnim znanstvenim institutom, a koja su propisana Zakonom 8. troškove premija osiguranja 9. troškove poštanskih, telekomunikacijskih i usluga prijevoza 10. troškove računalnih usluga 11. troškove usluga tekućeg i investicijskog održavanja 12. troškove komunalnih usluga 13. troškove bankarskih usluga i usluga platnog prometa 14. ostale režijske i materijalne troškove poslovanja i financijska sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture. (4) Režijski i materijalni troškovi poslovanja i financijska sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture odnose se na financiranje troškova osnovne nastavne, znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti. (5) Režijski i materijalni troškovi poslovanja i financijska sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne infrastrukture uključuju trošak studiranja za studente državljane Republike Hrvatske odnosno državljane druge države članice Europske unije koji su upisani na sveučilišni ili stručni prijediplomski ili diplomski studij odnosno sveučilišni integrirani studij na javnom visokom učilištu u redovitom statusu i koji su: 1. po prvi ili drugi puta upisani u prvu godinu studija ili 2. upisali još jedan studij u redovitom statusu na temelju kriterija posebno uspješnoga studenta ili 3. u prethodnoj akademskoj godini ostvarili najmanje 55 ECTS bodova ili 4. u prethodnoj akademskoj godini ostvarili najmanje 30 ECTS bodova, a kojima je utvrđen invaliditet najmanje 60 % ili 5. kategorizirani kao vrhunski sportaši. (6) Režijski i materijalni troškovi poslovanja i financijska sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne infrastrukture ne uključuju trošak studija za studente koji studiraju na studijima koji se izvode na stranom jeziku ni za studente koji već imaju stečenu kvalifikaciju na istoj razini visokog obrazovanja. (7) „Izdatci za obavljanje nastavne, znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti“ obuhvaćaju primjerice, ali ne isključivo: 1. troškove financiranja obavljanja osnovne nastavne, znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti nastavnika, znanstvenika, umjetnika i suradnika 2. troškove financiranja materijala i sirovina nužnih za obavljanje osnovne nastavne, znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti nastavnika, znanstvenika, umjetnika i suradnika 3. troškove financiranja službenih putovanja s ciljem obavljanja osnovne nastavne, znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti nastavnika, znanstvenika, umjetnika i suradnika zaposlenih na teret državnog proračuna 4. financiranje ostalih troškova obavljanja osnovne nastavne, znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti, primjerice financiranje troškova vanjske suradnje i dr. (8) „Financijska sredstva za nastavno, znanstveno, umjetničko i stručno osposobljavanje i usavršavanje“ obuhvaćaju primjerice, ali ne isključivo: 1. troškove financiranja nastavnog, znanstvenog, umjetničkog i stručnog osposobljavanja i usavršavanja nastavnika, znanstvenika, umjetnika i suradnika zaposlenih na teret državnog proračuna s ciljem obavljanja osnovne nastavne, znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti 2. troškove financiranja doktorskog studija suradnika zaposlenih na teret državnog proračuna izvan javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta na kojemu su zaposleni 3. troškove financiranja stručnog usavršavanja zaposlenika stručnih službi zaposlenih na teret državnog proračuna 4. ostale troškove financiranja nastavnog, znanstvenog, umjetničkog i stručnog osposobljavanja i usavršavanja zaposlenih na teret državnog proračuna. (9) „Izdatci za studentski standard“ obuhvaćaju troškove financiranja rada studentskih organizacija i udruga. (10) „Financijska sredstva za izdavačku djelatnost“ obuhvaćaju troškove financiranja recenziranja, lektoriranja, uređivanja, grafičke pripreme, korekture i tiska znanstvene i stručne periodike koju javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut redovito izdaje. (11) „Financijska sredstva za ostale osnovne troškove“ obuhvaćaju primjerice, kamate za primljene kredite i zajmove od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora i financijska sredstva za financiranje ostalih troškova potrebnih za obavljanje osnovne djelatnosti javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta." ***Vidi pripadajuće obrazloženje u općem komentaru koje je podnijelo Sveučilište u Zagrebu (Uprava) u naslovu Uredbe.	Nije prihvaćen	Predloženo nije u skladu s člankom 100. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
44	Institut Ruđer Bošković	Osnovna proračunska komponenta, Članak 5.	U stavku 3. riječi „službenih putovanja za potrebe upravljanja“ predlažemo zamijeniti riječima „službenih poslovanja za poslovne svrhe“.	Djelomično prihvaćen	U stavku 3. brisane su riječi: "za potrebe upravljanja".
45	Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK	Osnovna proračunska komponenta, Članak 5.	U članku 5 se navodi: (7) Sredstva za izdavačku djelatnost obuhvaćaju troškove sufinanciranja grafičke pripreme, tiska, recenziranja, lektoriranja i uređivanja znanstvene i stručne periodike koju javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut redovito izdaje. Navedeni troškovi ne obuhvaćaju sve troškove uređivanja i objave znanstvene i stručne periodike, pa smo u tom smislu predložili izmjene. No, ono što je upitno je u kolikoj mjeri bi se ti troškovi pokrivali i kako će se to reflektirati na ionako mala sredstva za izdavanje časopisa. U nekoliko smo navrata isticali da je većina hrvatskih znanstvenih i znanstveno-stručnih časopisa u dijamantnom otvorenom pristupu, te smo po tome jedna od rijetkih država u EU koja je spremna za implementaciju Plana S (https://www.coalition-s.org/). Sustav sufinanciranja časopisa putem natječaja Ministarstva znanosti i obrazovanja neovisno o izdavaču se pokazao uspješnijim od izdvajanja dijela časopisa čiji su izdavači javna visoka učilišta i javni instituti iz natječaja, gdje je časopis ovisio o spretnosti za to potpuno nespremnih javnih visokih učilišta ili instituta da namaknu sredstva. Time je ugrožen opstanak nekih od vodećih časopisa ne samo u Republici Hrvatskoj nego i u svijetu, te je dovedeno u pitanje njihovo izlaženje u dijamantnom otvorenom pristupu, što je u potpunosti suprotno onome za što se Europska komisija zalaže. Stoga ponovno molimo da se specifičnosti znanstveno-stručnog izdavaštva uzmu u obzir i osiguravanjem financijskih sredstava omogući opstanak i daljnji razvoj časopisa u dijamantnom otvorenom pristupu, u skladu s Akcijskim planom za dijamantni otvoreni pristup, kojeg upravo prevodimo na hrvatski jezik: https://www.scienceeurope.org/our-resources/action-plan-for-diamond-open-access/	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
46	Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK	Osnovna proračunska komponenta, Članak 5.	U članku 5 nije spomenuto sufinanciranje troškova objave znanstvenih radova, udžbenika i knjiga, nabave znanstvene literature ili pretplate na elektroničke baze, te članarina u nacionalnim ili međunarodnim znanstvenim tijelima, pa predlažemo sljedeće izmjene: Članak 5. ... (4) Izdatci za obavljanje znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti obuhvaćaju troškove sufinanciranja obavljanja osnovne znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti nastavnika, znanstvenika i suradnika, troškove sufinanciranja materijala i sirovina nužnih za obavljanje osnovne znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti nastavnika, znanstvenika i suradnika, troškove sufinanciranja objave znanstvenih radova, udžbenika i knjiga, troškove sufinanciranja nabave znanstvene literature kao i pretplate na elektroničke izvore informacija i baze podataka, te troškove sufinanciranja službenih putovanja s ciljem obavljanja osnovne znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti nastavnika, znanstvenika i suradnika zaposlenih na teret državnog proračuna. (5) Sredstva za znanstveno i stručno osposobljavanje i usavršavanje obuhvaćaju troškove sufinanciranja znanstvenog odnosno stručnog osposobljavanja i usavršavanja nastavnika, znanstvenika i suradnika zaposlenih na teret državnog proračuna s ciljem obavljanja osnovne znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti, troškove sufinanciranja članarina ustanova i pojedinaca u relevantnim nacionalnim i međunarodnim tijelima, organizacijama i udruženjima, troškove sufinanciranja doktorskog studija suradnika zaposlenih na teret državnog proračuna izvan javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta na kojemu je zaposlen te troškove sufinanciranja stručnog usavršavanja zaposlenika stručnih službi zaposlenih na teret državnog proračuna. … (7) Sredstva za izdavačku djelatnost obuhvaćaju troškove sufinanciranja temeljnih troškova izdavanja znanstvene i stručne periodike koju javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut redovito izdaje (uređivanja, recenziranja, lektoriranja, prevođenja, prijeloma i grafičke obrade te pripreme različitih digitalnih formata, održavanja digitalnih platformi za uređivanje i objavu, izradu kvalitetnih metapodataka i dodjelu identifikatora, te tiska prema potrebi).	Nije prihvaćen	Predloženo nije u skladu s člankom 100. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
47	Sveučilište u Splitu - Uprava	Osnovna proračunska komponenta, Članak 5.	članak 5. stavak 2. • U odnosu na odredbu čl. 5. st. 2. prijedloga Uredbe koja uređuje pitanje sredstava za plaće i materijalna prava zaposlenih kod nabrajanja vrsta naknada koje obuhvaćaju materijalna prava zaposlenih, nije u potpunosti jasno jesu li ovakvim određenjem obuhvaćena i sredstva za neka druga materijalna prava zaposlenika, utvrđena sklopljenim kolektivnim ugovorima kao npr.: dar za djecu u prigodi Dana sv. Nikole, naknada po osnovi izuma i tehničkog unaprjeđenja, otpremnine pri odlasku u mirovinu i slično. Isto tako, iz predmetne odredbe nije jasno o čemu ovisi iznos ovih sredstava, pa je predmetnu odredbu potrebno svakako jasnije nomotehnički urediti. • Nije jasno navedeno hoće li ovi troškovi ovisiti isključivo o broju studenata koji su upisani u prvu godinu studija ili su u prethodnoj ak. godini ostvarili najmanje 55 ECTS bodova ili će se materijalni troškovi poslovanja koji se odnose na "hladni pogon" posebno osigurati neovisno o broju studenata. članak 5. stavak 3. • Nije jasno opisan način izračuna osnovne proračunske komponente u dijelu koji se odnosi na materijalne troškove. Je li sufinanciranje troškova nastavne djelatnosti u potpunosti kao i do sada ovisi o broju studenata odnosno o subvenciji participacije redovitih studenata u troškovima studija? Iz čl.5 st.3 i čl.14 st. 3 bi se dalo naslutiti da će model obračuna materijalnih troškova biti sličan dosadašnjem, a to je „per capita“, odnosno fiksan iznos po upisanom redovitom studentu prve godine (prijediplomskog, diplomskog ili integriranog studija) i onome redovitom studentu koji je u prethodnoj godini ostvario najmanje 55 ECTS bodova. Ovaj model se pokazao kao izuzetno nepovoljan za visoka učilišta jer ignorira postojanje troškova električne energije, materijala i sirovina poslovanja, materijala za tekuće i investicijsko poslovanje i ostalih materijalnih rashoda koji ne ovise i postoje bez obzira na broj studenata. Ove materijalne troškove svim visokim učilištima treba predvidjeti u programskim ugovorima neovisno o broju studenata iz povijesnih podataka o rashodima visokih učilišta. Koliko je ovaj model neprihvatljiv najbolje odražava činjenica da je Ministarstvo značajno smanjilo davanja visokim učilištima u odnosu na vrijeme kad su se trošak studija po redovitom studentu i materijalni troškovi neovisno obračunavali i financirali iako su se ukupni troškovi (bez obzira na negdje i manji broj studenata) višestruko povećali. Trošak studiranja redovitih studenata treba biti izjednačen za sve studijske programe bez obzira na područje, a dodatne troškove izvođenja studija i posebnosti poput laboratorijskih potrošnih materijala, upotrebe znanstvene i stručne opreme i slično treba dodatno predvidjeti zasebno za svako visoko učilište. Pokazalo se naime da razlika među financiranjem u odnosu na pojedina područja studijskih programa kao do sada ne bi visokim učilištima pokrila razliku u trošku izvođenja skupljih studijskih programa. Nadalje, kriterij uspješnosti studiranja koji određuje prag za financiranje redovitog studiranja, a koji je iz nekog razloga paušalno postavljen na položenih 55 ECTS bodova u prošloj akademskoj godini je sasvim neprihvatljiv. Po njemu se studenti kojima je ostao svega jedan nepoloženi ispit od 6 ili 7 ECTS bodova (što je česti broj bodova za neke temeljne kolegije) smatraju neuspješnima i njihovo studiranje ne financira nitko. Naime, sva javna sveučilišta imaju tzv. linearne modele naplate participacije školarine studentima koji su ostvarili manje od 55 ECTS bodova, a po tim modelima studenti s ostvarenih 45 do 54 ECTS boda plaćaju neznatnu participaciju koja ne pokriva njihov trošak studija. Predlažemo da se trošak studija uvrsti u osnovnu proračunsku komponentu i za redovite studente koji su ostvarili od 45 do 54 ECTS boda u iznosu od 50%. Štoviše, predlaže se izmjena kriterija uspješnosti studiranja po modelu „55 ECTS bodova“ jer isti nije utemeljen ni na čemu što bi se moglo nazvati realnim i korektnim. Na ovaj se način financiranje studija za uspješne studente kojima je npr. iz prethodne akademske godine ostao jedan ispit (vrijednosti preko 6 bodova) u potpunosti prebacuje na visoka učilišta. Nadalje, u praksi postoje značajne disproporcije u procjenama „neuspješnosti“, odnosno koja je donja bodovna granica ostvarenih ECTS bodova iz prethodne akademske godine da bi se studenta smatralo studentom više godine, i samim tim odredila realna cijena ECTS boda. Što sa studentima koji zbog ostvarivanja studentskih prava ostavljaju diplomski rad i drugi put upisuju 2. godinu diplomskog studija? I to je samo jedan ispit, ali se ostavlja za iduću akademsku godinu iz niza razloga koji u konačnici povećavaju neuspješnost studiranja, a proizvode troškove na svim razinama pa tako i visokim učilištima? Ova problematika zahtijeva detaljne analize i donošenje modela prema kojemu MZO ne bi ovako rigidno klasificirao „uspješne“ i „neuspješne“ studente. članak 5. stavak 4. • U odnosu na odredbu članka 5. stavka 4. prijedloga Uredbe koja uređuje pitanje izdataka za obavljanje znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti, ističe se kako nije jasan način na koji će se određivati iznosi ovih izdataka, pa je ovo pitanje kroz predmetnu odredbu potrebno jasnije regulirati. • Izdaci za obavljanje znanstvene, odnosno umjetničke djelatnosti u osnovnoj proračunskoj komponenti nisu povezani s brojem znanstvenih radova, stoga je pitanje kako će se to predvidjeti budući da je do sada to ovisilo o broju objavljenih radova u prethodnoj godini?	Nije prihvaćen	Predloženo nije u skladu s člankom 100. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
48	Sandra Lovrenčić	Osnovna proračunska komponenta, Članak 5.	Čl. 5., st. 3. U zadnjoj rečenici obrisati "za studente koji studiraju na studijima koji se izvode na stranom jeziku niti". Obrazloženje: Model u kojem se ne financiraju studiji na stranom jeziku znatno onemogućava veću internacionalizaciju i dolazak na studij u Hrvatsku studenata iz EU koji ne znaju hrvatski jezik (u dijelu zemalja EU studenti ne trebaju pokrivati trošak studija na stranom jeziku, što stranim studentima čini studiranje u tim zemljama boljim izborom). Potrebno je unutar programskog financiranja napraviti model financiranja studija na stranom jeziku koji bi pomirio znatne razlike u školarinama koje su odredili fakulteti. Na primjer, u Sloveniji se u Uredbi o javnom financiranju visokih učilišta ne spominje jezik studija te svi državljani EU studiraju prema jednakim uvjetima i bez plaćanja školarine studija i na slovenskom i na stranim jezicima. Dodatna napomena: Veću internacionalizaciju omogućili bi i bilateralni ugovori sa zemljama u okruženju koje nisu članice EU, a kojima bi se omogućilo da državljani obje zemlje u drugoj zemlji imaju jednake uvjete (ne)plaćanja školarine kao i domaći studenti. Na primjer, Slovenija takve bilateralne ugovore ima s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Kosovom.	Nije prihvaćen	Predloženo nije u skladu s člankom 100. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
49	PETAR PEPUR	Osnovna proračunska komponenta, Članak 5.	čl.5 st.3.... troškove studija studenata koji studiraju na studijima na stranom jeziku nužno je tretirati kao osnovnu proračunsku komponentu jer su isti u koorelaciji sa postavljenim posebnim ciljem povećanja međunarodne visokoobrazovne suradnje...	Nije prihvaćen	Predloženo nije u skladu s člankom 100. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
50	Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet	Osnovna proračunska komponenta, Članak 5.	Ad čl. 5., st. 2. Pitanje financiranja troškova studiranja po studentu je izrazito važno, i studentima i visokim učilištima. Prema prijedlogu Uredbe čini se da se zadržava dosadašnje pravilo o pravu studenata na subvencioniranje troškova studija u cijelosti iz državnog proračuna (studenti koji su prvi put upisani u prvu godinu studija ili su u prethodnoj ostvarili najmanje 55 ECTS-a odnosno studenti s najmanje 60%-tnim invaliditetom koji su u prethodnoj godini ostvarili najmanje 30 ECTS-a), što znači da ostali studenti snose troškove studija u skladu s odlukama visokih učilišta. Budući da su natječaji za upis u sljedeću akademsku godinu u tijeku, jako je važno imati pravni okvir kako bi visoka učilišta studentima prilikom upisa mogla dati informacije o uvjetima snošenja troškova studiranja. Ad čl. 5., st. 3. Osnovna proračunska komponenta bi trebala uključivati i troškove studija studenata koji studiraju na studijima na stranom jeziku, zbog ostvarivanja posebnog cilja strateškog cilja povećanja međunarodne visokoobrazovne suradnje te usmjeravanja studijskih programa prema razvoju vještina koje jačaju konkurentnost na tržištu rada. Ad čl. 5., st. 4. Visoka učilišta koja s obzirom na područje i polja djelovanja za obavljanje svoje djelatnosti trebaju skupu i složenu znanstveno-istraživačku opremu, istu najčešće nabavljaju kroz projekte, što je odličan način, međutim, prema pravilima većine projekata (pogotovo ako su financirani sredstvima EU-a, a većina je), uvjet je održivost projekta po njegovom završetku, odnosno za funkcioniranje te opreme potrebna su sredstva za uredno servisiranje i održavanje, pa bi u okviru osnovne komponente trebalo uključiti i troškove redovitog održavanja i servisiranja krupne opreme.	Nije prihvaćen	Predloženo nije u skladu s člankom 100. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
51	Fakultet organizacije i informatike	Osnovna proračunska komponenta, Članak 5.	Članak 5. stavak 6. S obzirom na niz nepoznanica ovdje trebalo bi biti jasnije definirano. Npr. ne postoji mogućnost sufinanciranja prijevoza za studente na sveučilišne igre što je financijski važno.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
52	Sveučilište Jurja Dobrile u Puli	Osnovna proračunska komponenta, Članak 5.	Izdatci za obavljanje znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti trebaju obuhvaćati i troškove publiciranja radova (kotizacije, lekture, prijevod, trošak objave radova i sl.). S tim u vezi članak 5. stavak 4. trebao bi se dopuniti riječima "troškove publiciranja radova".	Nije prihvaćen	Predloženo nije u skladu s člankom 100. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
53	Sveučilište u Rijeci	Osnovna proračunska komponenta, Članak 5.	Stavak 3: Slijedom višegodišnjeg smanjenja broja novoupisanih studenata trebalo bi u materijalne troškove poslovanja i sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne infrastrukture uključiti trošak studiranja za sve studente, dakle i studente trećih zemalja pod jednakim uvjetima kao i za studente iz EU i to za sve studijske programe, neovisno o jeziku na kojem se izvode i na svim obrazovnim razinama.	Nije prihvaćen	Predloženo nije u skladu s člankom 100. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
54	Ivan Sabol	Osnovna proračunska komponenta, Članak 5.	(1) 2. materijalni troškovi poslovanja je malo nejasno jer su mnoge stvari materijalni troškovi poslovanja u znanosti a sada nisu obaveza instituta Pogotovo je nejasno u kontekstu točke 4. Spada li onda provođenje znanstvenih projekata (izdatci za obavljanje znanstvene djelatnosti) isto u osnovnu komponentu? (1) 5. sredstva za znanstveno i stručno osposobljavanje i usavršavanje Nejasno, znači li to da institut u osnovnu komponentu može uračunati školarine za doktorande te određeni iznos materijalnih troškova istraživanja za pojedini doktorat? Isto ispada da se mogu platiti razni workshopovi /radionice i ostala usavršavanja iz osnovne komponente? Ako da to će stvarno dovesti do procvata investiranja u znanost ali je pitanje održivosti? (1) 6.izdatke za studentski standard Nejasno što je to U Čl6 stavak 3 se pojašnjava da je to između ostalog i izgradnja smještaja za studente? Zašto isto nije prošireno eksplicitno i na doktorske studente ali i posljedoktorande Npr umjesto studentski standard može pisati "Izdatke za standard studenata i mladih znanstvenika" Pa onda sveučilišta mogu izgraditi studentski dom a instituti mogu izgraditi dormitorij za ugošćavanje stranih mladih znanstvenika (kao što to npr ima Max Planck) što uvelike olakšava međunarodnu mobilnost i efikasnije udovoljava strateškom cilju 1 dok fokus na studente samo dotiče cilj 3. (1) 8.sredstva za druge osnovne troškove U osnovnu proračunsku komponentu trebaju ući i rezervacije za sudske sporove proizašle iz nepoštivanja materijalnih prava (kao za još recentne sporove u vezi uvjeta rada i osnovice za što nisu krivi sami instituti). Za slične stvari u budućnosti se isto treba uvažiti unaprijed (2) S obzirom da se članci pišu sa stavcima dolazi do dikrepance između nabrojanih točaka Čl5 St1 te sljedećih stavaka. Stavak 2 tako pojašnjava točku 1 Stavak 3 pojašnjava točku 2 itd što je frustrirajuće i podložno greškama Možda bi Čl5 stavke 2-8 trebalo izdvojiti u zaseban članak pa da stavke redosljedom odgovaraju redosljedu točaka Čl5 St1 Isto vrijedi i za ostale nabrajalice (3)"Materijalni troškovi poslovanja i sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne .." Zašto su na listi gore to 2 točke a ovdje jedno objašnjenje. Nekonzistentnost dokumenta se treba popravitit (3) "...materijala i sirovina poslovanja te materijala i dijelova za tekuće i investicijsko održavanje.. " Kapitalna oprema (infrastruktura) ima uključeno trošak materijala i sirovina za poslovanje ali i održavanje? Pohvalno kao ideja ali izuzetno odudara od trenutnog stanja. Bilo bi svakako pohvalno da se iz projekata nemoraju izdvajati dodatni iznosi za tekuće održavanje (kroz service cost) ako je to uistinu financirano kroz osnovnu komponentu. (3) "...uredskog materijala, sitnog inventara ...računalnih usluga ..." Računalna (uredska) oprema nije nigdje eksplicitno navedena što je i dosada predstavljano iznimno sivu zonu. Ovo je prilika da se definira položaj uredskog računala za znanstveni i nastavni rad. Je li to nužna oprema, uredski pribor ili hir znanstvenika koji se treba financirati iz projekata? (4) "troškove sufinanciranja službenih putovanja s ciljem obavljanja osnovne znanstvene" Koliki je iznos sufinanciranja odlazaka na konferencije ili slična znanstvena službena putovanja na koje bi se imalo pravo kroz osnovno financiranje? (4)"suradnika zaposlenih na teret državnog proračuna" Moguće je da bi došlo do diskriminacije ako se "suradnicima zaposlenim na teret državnog proračuna" sufinanciraju odlasci na konferencije a suradnicima zaposlenim na projekte se isto ne sufinancira? Nisu li već sad neki problemi u različitom tretmanu pa je problematično podlogu nejednakog tretmana fiksirati pravilnikom. (5)"sufinanciranja znanstvenog odnosno stručnog osposobljavanja " Opet je iznos sufinanciranja nejasan. Općenito ako je dio osnovne proračunske komponente definirana kao "Sredstva za znanstveno i stručno osposobljavanje i usavršavanje " kako je moguće da samo dio toga ulazi u formulu za izračun osnovne komponenete? Ako je smisao da bude dio onda i u definiciji treba odmah pisati dio. Ako je poanta da institucija ima pravo na X znanstvnih usavršavanja godišnje ali smije poslati i više osoba na usavršavanje tako da svima umanji iznos koliko treba da svima sufinancira umanjeni iznos onda bi možda trebalo jednostavnije napisati sve (5) "...troškove sufinanciranja doktorskog studija suradnika zaposlenih na teret državnog proračuna izvan javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta na kojemu je zaposlen ..." Što je ovo konkretno? Implicira se da doktorandi koji rade na institutu mogu dobiti dio sufinanciranja za školarine kroz osnovno financiranje. Ali je opet nejasno koliko je to sufinanciranje? (6)"Izdatci za studentski standard obuhvaćaju troškove sufinanciranja rada studentskih udruga" "Pojašnjenje" je vrlo šturo i nimalo ne razjašnjava Čl5 st1 6. Zašto isto ne vrijedi i za udruge mladih znanstvenika? (8)"Sredstva za druge osnovne troškove obuhvaćaju ..." Treba ubaciti troškove sudskih sporova koji se vode protiv instituta a posljedica su nepridržavanja zakona koje propisuje ministarstvo (i.e dosadašnji sporovi oko uvjeta rada, osnovice i slično) gdje ministarstvo novac ne daje institutu iako radnici imaju osnovu pa nastane spor protiv instituta iako je ministarstvo krivo (8) "kamate za primljene kredite" Implicira se da bi institucije digle novac od banaka samoinicijativno a da proračun vraća kamate? Nije li poanta da se za razvojne ciljeve (neka investicija za koju treba kredit) ugovori programsko financiranje (koje je beskamatno)? Ako je problem agilnosti, tj da je nekoj instituciji predugo čekati novi programski ugovor ako se otvorilo nešto novo perspektivno što se treba brzo implementirati pa treba kredit, zar nije bolje u takvim slučajevima ostaviti mogućnost "rebalansa" programskog ugovora pa da se institucije mogu obratiti ministarstvu u posebnim situacijama (pa da se opet izbjegne plaćanje kamata) Osnovna komponenta bi trebala uključivati i neki dio "lufta" za procjenu inflacije, rasta plaća i sličnoga" što se ne izračunava na temelju podataka na dan pregovora nego uz taj točan iznos dodaje neku stavku za buduća usklađivanja. Npr ako su ukupni osnovni troškovi bili X na dan ugovaranja, sigurno će ti troškovi biti +Y% sljedeće godine, pa još malo više u godini iza i tako do 4. godine ugovora. Svi ti godišnji porasti trebaju biti neka procjenjena stavka o kojoj se vodi briga unaprijed što u ovom prijednogu nije nigdje eksplicitno navedeno	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
55	Blaženka Divjak	Osnovna proračunska komponenta, Članak 5.	Pregovara li se uopće o Osnovnoj proračunskoj komponenti? Ako se pregovara, onda je potpuno nejasno kako je to moguće. Ako pak se ova komponenta temelji na povijesnim podacima i godišnje se planira u državnom proračunu prema raspoloživosti sredstava, onda joj nije mjesto u programskom ugovoru.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
56	Institut Ruđer Bošković	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Razvojna proračunska komponenta	U stavku 11. nije jasno što se točno podrazumijeva pod pojmom „preustroj“? Misli li se ovdje i na unutarnji preustroj instituta (npr. osnivanje novog zavoda ili planirana kadrovska osnaženja)? Plan razvoja javnog znanstvenog instituta u smislu ljudskih potencijala uključen je u osnovnu komponentu. Ako se ovdje podrazumijevaju i promjene ustroja (koje prate i kretanja ljudskih potencijala) ističemo da inicijative za osnivanje novih/preustroj znanstvenih organizacijskih jedinica dolaze od znanstvenika te ih nije moguće kvalitetno planirati za buduće četverogodišnje razdoblje. Funkcionalni preustroj administracije također je teško planirati za četverogodišnje razdoblje uzimajući u obzir brzinu promjena i nove zahtjeve poslovanja. Ponekad preustroj proizlazi i iz posebnih Zakona kao npr. sada Zakon o osiguravanju kvalitete. Predlažemo pojasniti odredbu ovog stavka.	Nije prihvaćen	Predlagatelj je mišljenja kako je stavak 11. jasan.
57	Institut Ruđer Bošković	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Razvojna proračunska komponenta	Predlažemo u sklopu internacionalizacije rezultata uključiti i troškove objave znanstvenih radova u časopisima s međunarodnom recenzijom, koji nisu nužno s međunarodnim autorstvom.	Nije prihvaćen	Predloženo je obuhvaćeno predloženim stavkom 4.
58	Ivan Sabol	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Razvojna proračunska komponenta	Treba definirati da su sredstva dobivena kroz razvojnu proračunsku komponentu namijenska za tu svrhu te se nesmiju koristiti u druge svrhe	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
59	dipl. ing. Damir Stanzer	Razvojna proračunska komponenta, Članak 6.	Stavak 7 čini se smisleni(ji)m ukoliko se pregovori vode na relaciji Ministarstvo-Sveučilište-Fakultet, a ne Ministarstvo-Fakultet. "Izgradnja nove i okrupnjavanje postojeće nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture podrazumijeva sufinanciranje izgradnje, rekonstrukcije, adaptacije i opremanja objekata namijenjenih obavljanju nastavne, znanstvene i umjetničke djelatnosti, sufinanciranje nabave opreme namijenjene obavljanju nastavne, znanstvene i umjetničke djelatnosti te sufinanciranje učinkovitog upravljanja energetskim resursima, učinkovitog gospodarenja otpadom, podizanja razine energetske učinkovitosti zgrada, uvođenja energetski učinkovitog sustava grijanja i hlađenja odnosno prelaska na obnovljive izvore energije kako bi se smanjili financijski izdatci za energente i doprinijelo očuvanju okoliša."	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
60	dipl. ing. Damir Stanzer	Razvojna proračunska komponenta, Članak 6.	Sintagma "modernizacija studijskih programa" (stavak 2) je dosta nejasna, a čini se da se ne odnosi na zadnju stavku objašnjenja - "jačanje nastavničkih kompetencija sudjelovanjem u akreditiranim obrazovnim programima." Jačanje nastavničkih kompetencija ne znači modernizaciju studijskih priograma. Prijedlog: brisati taj zadnji dio rečenice. Osim toga, uvođenje sve više digitalnih alata za provjeru znanja, vještina i kompetencija studenata se možda čini modernim, uostalom - sve digitalne metode se već odavno koriste, ali to ne bi trebao biti naplativi cilj sam po sebi. Izbor najboljih metoda provjere znanja treba prepustiti procjeni onih koji neposredno sudjeluju u nastavi. Prijelog: brisati taj dio rečenice.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
61	Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja	Razvojna proračunska komponenta, Članak 6.	U stavku 5. predlažemo da se pojam „jačanje različitosti“ zamijeni pojmom „uvažavanje različitosti“ jer nije strateški cilj umjetno „jačati“ različitosti u društvu, već je upravljati neizbježnim i već nastalim različitostima. Pored navedenog, postoje i drugi interesi i potrebe zajednice koji nisu obuhvaćeni predloženom formulacijom, zbog čega predlažemo proširiti nabrojano. U stavku 6. predlažemo korištenje apstraktnijih termina za naglašavanje međunarodne mobilnosti i međunarodne suradnje umjesto kodificiranja aktualnih trendova koji će se potencijalno za nekoliko godina smatrati zastarjelima. Iz stavka 10. u naravi proizlazi intencija smanjenja broja zaposlenih. Imajući u vidu jaču pregovaračku poziciju Ministarstva u pregovaračkom procesu, zabrinjava mogućnost u kojoj bi Ministarstvo moglo prisiljavati ustanove u sustavu na smanjenje broja zaposlenih unatoč izostanku objektivnih poslovnih razloga ustanove da takvu „funkcionalnu integraciju usmjerenu na objedinjavanje stručnih službi i smanjenje broja studija“ prihvati. U stavku 11. predlažemo nadopunu s povezivanjem javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta.	Djelomično prihvaćen	U stavku 5. riječi: "jačanje različitosti" zamijenit će se riječima: "uvažavanje različitosti".
62	Umjetnička akademija u Splitu	Razvojna proračunska komponenta, Članak 6.	Predlaže se izmijeniti članak 6. stavak (4) tako da glasi: "(4) Internacionalizacija rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa podrazumijeva organiziranje međunarodnih konferencija za diseminaciju znanstvenih spoznaja ili međunarodnih istraživačko-umjetničkih i umjetničkih konferencija i izložbi umjetničkih ostvarenja i projekata u Hrvatskoj te prezentiranje rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa u inozemstvu."	Nije prihvaćen	Predlagatelj je mišljenja kako je predloženo obuhvaćeno stavkom 4.
63	Sveučilište u Zagrebu	Razvojna proračunska komponenta, Članak 6.	Predlaže se izmijeniti članak 6. (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članak 7.) tako da glasi: "Članak 7. (1) Razvojna proračunska komponenta javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske kojima se financira ostvarivanje razvojnih ciljeva, a koji se odnose na: 1. modernizaciju studijskih programa 2. razvoj usluga za potporu studentima i unaprjeđivanje studentskog standarda 3. internacionalizaciju rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa 4. razvoj programa kojima se jača društveni angažman javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta u zajednici, s posebnim naglaskom na jačanje različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti u visokom obrazovanju i znanosti 5. poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucijske suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta i udruženja visokoškolskih institucija u umjetničkom području 6. izgradnju nove i okrupnjavanje postojeće nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture 7. razvoj programa od posebnog utjecaja na gospodarstvo i društveni razvoj 8. provedbu projekata od interesa za Republiku Hrvatsku 9. organizacijsku i funkcionalnu integraciju javnih visokih učilišta 10. preustroj javnih znanstvenih instituta 11. upravljanje intelektualnim vlasništvom i komercijalizaciju rezultata istraživanja, znanstvenih projekata i programa 12. ostvarivanje drugih ciljeva u skladu s nacionalnim strateškim smjernicama i strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (2) „Modernizacija studijskih programa“ podrazumijeva primjerice, ali ne isključivo: 1. usklađivanje studijskih programa s potrebama tržišta rada i Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom 2. uvođenje suvremenih metoda i tehnologija poučavanja u nastavi 3. uvođenje digitalnih alata za provjeru znanja, vještina i kompetencija studenata 4. jačanje nastavničkih kompetencija sudjelovanjem u akreditiranim obrazovnim programima. (3) „Razvoj usluga za potporu studentima i unaprjeđivanje studentskog standarda“ podrazumijeva primjerice, ali ne isključivo: 1. financiranje projektiranja, izgradnje, rekonstrukcije i adaptacije objekata studentskog smještaja i prehrane te studentskih sportskih objekata 2. financiranje opremanja objekata studentskog smještaja i prehrane te studentskih sportskih objekata 3. unaprjeđenje pružanja usluga studentima 4. osnivanje studentskih poduzetničkih centara za razvoj poduzetničkih ideja 5. osnivanje studentskih inkubatora 6. osnivanje centara za karijere i profesionalnu orijentaciju 7. osnivanje savjetovališta za studente. (4) „Internacionalizacija rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa“ podrazumijeva primjerice, ali ne isključivo: 1. organiziranje međunarodnih konferencija za diseminaciju znanstvenih spoznaja u Republici Hrvatskoj 2. organiziranje međunarodnih izložbi umjetničkih ostvarenja u Republici Hrvatskoj 3. predstavljanje rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa u inozemstvu 4. predstavljanje inovacija na domaćim i međunarodnim sajmovima inovacija. (5) „Razvoj programa kojima se jača društveni angažman javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta u zajednici, s posebnim naglaskom na jačanje različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti u visokom obrazovanju i znanosti“ podrazumijeva primjerice, ali ne isključivo: 1. pokretanje programa cjeloživotnog obrazovanja usklađenih s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom 2. provedbu radionica ili predavanja na temu promicanja različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti 3. izradu elaborata i studija od interesa za Republiku Hrvatsku koje se odnose na jačanje različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti. (6) „Poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucijske suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta“ podrazumijeva primjerice, ali ne isključivo: 1. sufinanciranje odlazne i dolazne međunarodne mobilnosti nastavnika ili suradnika koja uključuje održavanje nastave na inozemnom visokom učilištu 2. pokretanje združenih studija koji se izvode u suradnji s inozemnim visokim učilištem 3. uključivanje visokog učilišta u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta. (7) „Izgradnja nove i okrupnjavanje postojeće nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture“ podrazumijeva primjerice, ali ne isključivo: 1. financiranje izgradnje, rekonstrukcije, adaptacije i opremanja objekata namijenjenih obavljanju nastavne, znanstvene i umjetničke djelatnosti 2. financiranje nabave opreme namijenjene obavljanju nastavne, znanstvene i umjetničke djelatnosti 3. financiranje učinkovitog upravljanja energetskim resursima, učinkovitog gospodarenja otpadom, podizanja razine energetske učinkovitosti zgrada, uvođenja energetski učinkovitog sustava grijanja i hlađenja odnosno prelaska na obnovljive izvore energije kako bi se smanjili financijski izdatci za energente i doprinijelo očuvanju okoliša. (8) „Razvoj programa od posebnog utjecaja na gospodarstvo i društveni razvoj“ podrazumijeva provedbu primijenjenog istraživanja koje obuhvaća industrijsko istraživanje i eksperimentalni razvoj s ciljem stjecanja novih znanja i vještina namijenjenih razvoju novih proizvoda, procesa ili usluga, odnosno postizanju znatnog poboljšanja postojećih proizvoda, procesa ili usluga, a može obuhvaćati i izradu prototipova, demonstracijske aktivnosti, pilot-projekte te ispitivanje i provjeru novih ili poboljšanih proizvoda, procesa ili usluga u okruženju koje odražava operativne uvjete. (9) „Provedba projekata od interesa za Republiku Hrvatsku“ podrazumijeva formaliziranu suradnju stručnjaka zaposlenih na javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu u projektima od javnog interesa iz nadležnosti državnog ili javnog tijela, po potrebi i na zahtjev navedenih tijela, koji se provode u okviru redovnog rada javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (10) „Organizacijska i funkcionalna integracija javnih visokih učilišta“ podrazumijeva organizacijske reforme s ciljem pravne integracije javnih visokih učilišta koja djeluju u istom području ili polju, s ciljem pravne integracije javnih fakulteta ili javnih umjetničkih akademija javnom sveučilištu, s ciljem funkcionalne integracije usmjerene na objedinjavanje stručnih službi, nastavne, znanstvene i umjetničke opreme, objedinjavanje i smanjenje broja studija te s ciljem uvođenja digitalnih oblika poslovanja ili smanjenja administrativnih troškova poslovanja unutar javnog sveučilišta, javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije. (11) „Preustroj javnih znanstvenih instituta“ podrazumijeva organizacijske reforme s ciljem pravne integracije javnih znanstvenih instituta koji djeluju u istom području ili polju, s ciljem funkcionalne integracije usmjerene na objedinjavanje stručnih službi i znanstvene opreme te s ciljem uvođenja digitalnih oblika poslovanja ili smanjenja administrativnih troškova poslovanja. (12) „Upravljanje intelektualnim vlasništvom i komercijalizacija rezultata istraživanja, znanstvenih projekata i programa“ podrazumijeva sufinanciranje patentnih prijava i drugih oblika intelektualnog vlasništva podnesenih na osnovi rezultata znanstvenih projekata te sufinanciranje prijenosa rezultata istraživanja s ciljem njihova daljnjeg razvoja ili korištenja u razvoju i komercijalizaciji novih proizvoda ili usluga. (13) Razvojna proračunska komponenta javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta treba pridonijeti ostvarenju strateških i posebnih ciljeva definiranih u članku 5. ove Uredbe." ***Vidi pripadajuće obrazloženje u općem komentaru koje je podnijelo Sveučilište u Zagrebu (Uprava) u naslovu Uredbe.	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
64	Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK	Razvojna proračunska komponenta, Članak 6.	(1) Prijedlog preformulacije razvojnih ciljeva 3, 4, 6 i 11: 3. internacionalizaciju, povećanje vidljivosti i odjeka te otvoreni pristup rezultatima znanstvenih i umjetničkih projekata i programa 4. razvoj programa kojima se jača znanstvena čestitost i društveni angažman javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta u zajednici, s posebnim naglaskom na jačanje različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti u visokom obrazovanju i znanosti 6. izgradnju nove i okrupnjavanje postojeće nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture na nacionalnoj razini, kao i uključivanje u istraživačke infrastrukture u Europskom istraživačkom prostoru (ESFRI infrastrukture) 11. upravljanje intelektualnim vlasništvom na način koji osigurava komercijalizaciju rezultata istraživanja, znanstvenih projekata i programa, ali i otvoreni pristup i ponovnu upotrebljivost rezultata uz poštivanje prava autora korištenjem otvorenih licencija. (2) Modernizacija studijskih programa podrazumijeva usklađivanje studijskih programa s potrebama tržišta rada i Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom, uvođenje suvremenih metoda i tehnologija poučavanja u nastavi, uvođenje i izradu otvorenih obrazovnih sadržaja, uvođenje digitalnih alata za provjeru znanja, vještina i kompetencija studenata, osnivanje studentskih poduzetničkih centara za razvoj poduzetničkih ideja te jačanje nastavničkih kompetencija sudjelovanjem u akreditiranim obrazovnim programima. (3) Razvoj usluga za potporu studentima i unaprjeđivanje studentskog standarda podrazumijeva sufinanciranje izgradnje, rekonstrukcije, adaptacije i opremanja objekata studentskog smještaja i prehrane, knjižnica i prostora za učenje i grupni rad, unaprjeđenje pružanja usluga studentima, osnivanje studentskih inkubatora, osnivanje centara za karijere i profesionalnu orijentaciju te savjetovališta za studente. (4) Internacionalizacija, povećanje vidljivosti i odjeka te otvoreni pristup rezultatima znanstvenih i umjetničkih projekata i programa podrazumijevaju organiziranje međunarodnih konferencija za diseminaciju znanstvenih spoznaja ili međunarodnih izložbi umjetničkih ostvarenja u Hrvatskoj, prezentiranje rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa u inozemstvu, ostvarivanje otvorenog pristupa publikacijama i drugim rezultatima znanstvenog i umjetničkog rada te ostvarivanje principa otvorene znanosti. (5) Razvoj programa kojima se jača znanstvena čestitost i društveni angažman javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta u zajednici, s posebnim naglaskom na jačanje različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti u visokom obrazovanju i znanosti podrazumijeva pokretanje programa cjeloživotnog obrazovanja usklađenih s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom, provedbu radionica ili predavanja na temu promicanja različitosti, osiguravanje otvorene dostupnosti rezultata studentskih radova, osiguravanje otvorenosti te višestruke upotrebljivosti obrazovnih sadržaja, pravičnost, socijalnu uključivost i participativnost u znanstvenim i nastavnim procesima te izradu elaborata i studija od interesa za Republiku Hrvatsku koje se odnose na jačanje različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti. … (7) Izgradnja nove i okrupnjavanje postojeće nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture na nacionalnoj razini, kao i uključivanje u istraživačke infrastrukture u Europskom istraživačkom prostoru (ESFRI infrastrukture) podrazumijeva sufinanciranje planiranja, izgradnje, rekonstrukcije, adaptacije i opremanja objekata namijenjenih obavljanju nastavne, znanstvene i umjetničke djelatnosti, sufinanciranje nabave opreme namijenjene obavljanju nastavne, znanstvene i umjetničke djelatnosti te sufinanciranje učinkovitog upravljanja energetskim resursima, učinkovitog gospodarenja otpadom, podizanja razine energetske učinkovitosti zgrada, uvođenja energetski učinkovitog sustava grijanja i hlađenja odnosno prelaska na obnovljive izvore energije kako bi se smanjili financijski izdatci za energente i doprinijelo očuvanju okoliša. Također podrazumijeva planiranje i razvoj sustava, postrojenja, uređaja i resursa, uključujući informacije i podatke (i njihove zbirke) potrebne za provedbu znanstveno-istraživačkog rada i pospješivanje inovacija te različite usluge i socijalne i komunikacijske mreže, potrebne istraživačima u procesu istraživanja i komuniciranja rezultata. Cilj podrazumijeva razvoj navedenih infrastruktura na nacionalnoj razini, kao i uključivanje u postojeće europske infrastrukture. … (12) Upravljanje intelektualnim vlasništvom na način koji osigurava komercijalizaciju rezultata istraživanja, znanstvenih projekata i programa, ali i otvoreni pristup i ponovnu upotrebljivost rezultata uz poštivanje prava autora podrazumijeva sufinanciranje patentnih prijava i drugih oblika intelektualnog vlasništva podnesenih na osnovi rezultata znanstvenih projekata, sufinanciranje prijenosa rezultata istraživanja s ciljem njihova daljnjeg razvoja ili korištenja u razvoju i komercijalizaciji novih proizvoda ili usluga, te sufinanciranje usluga pravnog savjetovanja u svrhu izrade institucijskih pravilnika o postupanju s autorskim djelima u svrhu osiguravanja otvorene dostupnosti i ponovne upotrebljivosti.	Nije prihvaćen	Ciljevi vezani uz razvojnu proračunsku komponentu propisani su člankom 101. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te iste nije moguće mijenjati.
65	Sveučilište u Splitu - Uprava	Razvojna proračunska komponenta, Članak 6.	članak 6. stavak 3. • prijedlog dopune: (3) Razvoj usluga za potporu studentima i unaprjeđivanje studentskog standarda podrazumijeva sufinanciranje izgradnje, rekonstrukcije, adaptacije i opremanja objekata studentskog smještaja i prehrane, unaprjeđenje pružanja usluga studentima, unaprjeđenje kriterija za ostvarivanja prava na subvencionirano stanovanje u skladu sa strateškim odrednicama Sveučilišta te ujednačavanje kvota za subvencionirano stanovanje na nacionalnoj razini na svim sveučilištima, osnivanje studentskih inkubatora, osnivanje centara za karijere i profesionalnu orijentaciju te savjetovališta za studente. članak 6. stavak 9. • Potrebno je razjasniti pojam formalizirane suradnje ako na projektu koji je ocijenjen kao projekt od interesa za Republiku Hrvatsku, a provodi ga javno visoko učilište, radi stručnjak koji je zaposlen na tom istom javnom visokom učilištu (koji je nositelj projekta). Jesu li to dodatci na plaću, stimulacije, a ako jesu, u kojoj su skupini osnovnih proračunskih troškova? članak 6. stavak 10. • U dijelu Uredbe koji opisuje razvojnu proračunsku komponentu kao jedan od ciljeva navodi se organizacijska reforma s ciljem pravne integracije javnih visokih učilišta i to onih koji djeluju u istom području ili polju (članak 6, stavak 10). Nije jasno što se pod navedenim točno podrazumijeva, osobito kad se ima u vidu da se ovom Uredbom definira zasebno programsko financiranje za svaki fakultet što je u suprotnosti s idejom funkcionalne integracije te se fakultetima omogućava posebno programsko financiranje.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
66	Agencija za mobilnost i programe Europske unije	Razvojna proračunska komponenta, Članak 6.	Članak 6. Uredbe pobliže uređuje razvojnu proračunsku komponentu javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. S obzirom da su stavke razvojne proračunske komponente izrijekom prenesene iz Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/2022, članak 110. stavak 1.) postavljamo pitanje mogu li se u članak 6. stavak 1. dodavati nove i/ili mijenjati postojeće stavke. Ako se mogu mijenjati i/ili dodavati nove stavke, predlažemo da se u članak 6. stavak 1. uvrste određene stavke izvedbene proračunske komponente, odnosno „prijave i realizacije kompetitivnih projekata“ (kako je navedeno u članku 7. stavak 1. točka 3.), „poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta“ ( kako je navedeno u članku 7. stavak 1. točka 8.) i „jačanje konkurentnosti mladih znanstvenika“ (članak 7. stavak 1. točka 9.). Također predlažemo u članak 6. stavak 1. dodati novu točku „jačanje ljudskih potencijala stručnih službi“, kojom se sukladno članku 6. stavak 13. doprinosi „ostvarenju strateških i posebnih ciljeva utvrđenih u članku 4. ove Uredbe“, odnosno omogućuje namjenu sredstava razvojne proračunske komponente za ostvarenje istoimenog cilja - jačanja ljudskih potencijala stručnih službi. Unošenjem navedenih promjena članak 6. stavak 1. bi glasio na sljedeći način: Članak 6. (1) Razvojna proračunska komponenta javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske kojima se financira ostvarivanje razvojnih ciljeva, a odnose se na: 1. modernizaciju studijskih programa 2. razvoj usluga za potporu studentima i unaprjeđivanje studentskog standarda 3. prijave i realizacije kompetitivnih projekata 4. internacionalizaciju rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa 5. razvoj programa kojima se jača društveni angažman javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta u zajednici, s posebnim naglaskom na jačanje različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti u visokom obrazovanju i znanosti 6.izgradnju nove i okrupnjavanje postojeće nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture 7. razvoj programa od posebnog utjecaja na gospodarstvo i društveni razvoj 8. poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta 9. provedbu projekata od interesa za Republiku Hrvatsku 10. jačanje konkurentnosti mladih znanstvenika 11. jačanje ljudskih potencijala stručnih službi 12. organizacijsku i funkcionalnu integraciju javnih visokih učilišta 13. preustroj javnih znanstvenih instituta 14.upravljanje intelektualnim vlasništvom i komercijalizaciju rezultata istraživanja, znanstvenih projekata i programa 15. ostvarivanje drugih ciljeva u skladu s nacionalnim strateškim smjernicama i strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. … Smatramo da bi unošenje ovih stavki u razvojnu proračunsku komponentu više doprinijelo njihovoj provedbi, odnosno provedbi strateških i posebnih ciljeva iz članka 4. ove Uredbe na koje se te stavke naslanjaju, nego ako se samo navode u izvedbenoj proračunskoj komponenti. Zaključno, predlažemo dodati opis članka 6. stavak. 1. točka 12., kao što je istovjetna točka opisana u članku 7. stavak 13. koji regulira izvedbenu proračunsku komponentu.	Nije prihvaćen	Ciljevi vezani uz razvojnu proračunsku komponentu propisani su člankom 101. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te iste nije moguće mijenjati.
67	Fakultet organizacije i informatike	Razvojna proračunska komponenta, Članak 6.	Razvojni ciljevi se trebaju formulirati u suradnji s visokim učilištima i njihovim strategijama razvoja. Pojasniti što je internacionalizacija projekata te koji su to projekti od posebnog interesa za RH. U razvojnim ciljevima nedostaju razvojne teme koje su prioritetne teme svih strateških europskih i svjetskih dokumenata, a tiču se umjetne inteligencije, IoT-a, privatnosti i dr. i njihovog utjecaja na učenje i poučavanje te kvalitetu. Članak 6. stavak 2. Treba li ovdje staviti i studijske programe na engleskom jeziku? Što je s ljetnim školama? Intenzivnim programima? Članak 6. stavak 3. Objekata za provođenje studentskog sporta - nedostaju dvorane	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
68	Sveučilište Jurja Dobrile u Puli	Razvojna proračunska komponenta, Članak 6.	Modernizacija studijskih programa trebala bi uključivati i snaženje suvremenih programa stručne prakse. S tim u vezi članak 6. stavak 2. potrebno je dopuniti na način da se iza riječi centara za razvoj poduzetničkih ideja dodaju nove riječi koje glase : "snaženje suvremenih programa stručne prakse"	Nije prihvaćen	Predlagatelj je mišljenja kako je navedeno obuhvaćeno stavkom 2.
69	Sveučilište u Rijeci	Razvojna proračunska komponenta, Članak 6.	Stavak 1: Trebalo bi dodati točku 13. doprinos otvorenoj znanosti te posljedično i novi stavak: (14) Doprinos otvorenoj znanosti prepoznat će se promoviranjem sustava vrednovanja koji afirmira pokazatelje kvalitete koji doprinose otvorenosti istraživanja i obrazovanja u svim svojim segmentima u skladu s FAIR principima.	Nije prihvaćen	Ciljevi vezani uz razvojnu proračunsku komponentu propisani su člankom 101. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te nije moguće dodati cilj pod nazivom dopirnos otvorenoj znanosti.
70	Ivan Sabol	Razvojna proračunska komponenta, Članak 6.	(1) 1-2. S obzirom na kasnije Obrazloženje u kojem se cilja na "C3.2. „Podizanje istraživačkog i inovacijskog kapaciteta“ te R1 „Reforma i jačanje kapaciteta javnog znanstveno-istraživačkog sektora“ nejasno je zašto razvojna komponenta počinje studentskim programima i standardom? Smislenije bi bilo da se započinje sa infrastrukturom, ljudskim kapacitetima, umrežavnajem i internacionalizacijom kako bi ti studenti imali gdje i što raditi kvalitetno (1) "3.internacionalizaciju rezultata znanstvenih " Nejasno preklapanje sa osnovnom komponentom. Naime u Čl5 St4 stoje troškovi sufinanciranja službenih putovanja s ciljem obavljanja osnovne znanstvene djelatnosti (~ konferencije). Ovdje je to razvojna komponenta kao organizacija ili sudjelovanje na međunarnodnim konferencijama. Jel zamišljeno da se dio putovanja sufinancira iz osnovne ali da institucija može tražiti dodatan kapacitet za konferencije kroz razvojnu komponentu? I što to onda znaći za sljedeći ciklus programskog financiranja? Npr povijesno je ostvareno 5 putovanja godišnje pa osnovna komponenta ima toliko. Institucija želi još 2 putovanja godišnje kroz razvojnu komponentu. Znači li to da će u drugom programskom ugovoru institucija imati pravo na 7 putovanja jer je toliko ostvareno u prethodnom periodu kroz razvoj? (1) 5. "...u mreže sveučilišta ..." Zašto su samo mreže sveučilišta naglašene? (7) "sufinanciranje nabave opreme namijenjene obavljanju nastavne, znanstvene ..., učinkovitog gospodarenja otpadom" Neobično je vidjeti da su nabava boljih kanti za smeće (gospodarenje otpadom) i nabava linearnog akceleratora (oprema za znanstveni rad) u istom košu. Pogotovo s obzirom da su to odvojeni strateški ciljevi. 1. znanstvena izvrsnost i 4 društvena odgovornost. Dokument bi trebao različitu težinu davati razvojnim idejama ovisno o cilju koji ispunjuju pa bi ih stoga bilo smisleno i razdvojeno prikazivati pri pripremi i kasnijoj evaluaciji programskog ugovora. (9)"Provedba projekata od interesa za Republiku Hrvatsku ..., koji se provodi u okviru redovnog rada javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. " Nekako stjećem dojam da se tu cilja na Veterinarski institut koji upravo provodi takve aktivnosti u "okviru redovnog rada javnog javnog znanstvenog instituta." Ispada da se cilja na nešto postojeće (redovni rad?) a to svakako nije razvojno nego bi trebalo biti pod osnovno- Razvojna komponenta bi bila kada bi državno ili javno tijelo došlo sa novim zahtjevom ili sa povećanom potrebom. Pa to treba možda eksplicitnije razajasniti/razlikovati u dokumentu	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
71	Blaženka Divjak	Razvojna proračunska komponenta, Članak 6.	Kako se došlo do inicijalnog prijedloga razvojnih ciljeva? Naime, razvojni ciljevi su se trebali formulirati u suradnji s visokim učilištima (u strukturiranom postupku i razmejrnoj zastupljenosti) ili se trebalo ostaviti visokim učilištima da ih formuliraju samostalno u skladu sa svojim razvojnim strategijama. (2) U kakvom je odnosu taj cilj sa ciljem iz Čl. 4.? Unapređenje nastavničkih i istraživačkih kompetencija također nije navedeno. (3) Nejasno je što znači "internacionalizacija rezultata projekata" iz 3. i je li stvarno prioritet organiziranje konferencija (da se olakša stjecanje uvjeta za napredovanje?)? (8)Tko definira koji su to "projekti od posebnog interesa za RH"? U razvojnim cljevima je u izostala komponenta utjecaja suvremene tehnologije na ishode učenja i to u vrijeme kada razvoj umjetne inteligencije dominantna globalna razvojna tema.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
72	Institut Ruđer Bošković	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Izvedbena proračunska komponenta	Predlažemo među razvojne ili izvedbene ciljeve inkorporirati i poticanje izvrsnosti u znanstvenoistraživačkom radu (npr. nagrađivanje za najuspješniji rad).	Nije prihvaćen	Podizanje znanstvene izvrsnosti je strateški cilj propisan člankom 4.
73	Institut za filozofiju	Izvedbena proračunska komponenta, Članak 7.	Predlažemo da se čl. 7. st. 6 premjesti među osnovne proračunske komponente (čl. 5., st. 7.) uz izmjenu "znanstvenih i stručnih knjiga te udžbenika" umjesto "udžbenika, znanstvenih monografija i zbornika radova".	Nije prihvaćen	Predlagatelj je mišljenja kako se ne radi o osnovnoj proračunskoj komponenti propisanoj člankom 100. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
74	dipl. ing. Damir Stanzer	Izvedbena proračunska komponenta, Članak 7.	Stavak 3) Nejasno je što u kontekstu javnog financiranja programskim ugovorom konkretno znači dodjeljivanje stipendija studentima prijediplomskih i diplomskih studija financiranih iz vlastitih izvora javnog visokog učilišta. Hoće li učilište stipendije isplaćene iz vlastitih sredstava naknadno dobivati refundirane iz javnih sredstava? Ako su stipendije iz vlastitih sredstava jedan od ciljeva ili pokazatelja u izvedbenoj komponenti javnog financiranja, onda on služi nekakvom javnom financiranju. Bilo bi dobro razjasniti.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
75	dipl. ing. Damir Stanzer	Izvedbena proračunska komponenta, Članak 7.	Stavak 2) Prilično je konfuzna a i šokantna rečenica "Modernizacija studijskih programa podrazumijeva ....., optimizacijom broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika s normom opterećenja u nastavi na svim prijediplomskim i diplomskim studijima na javnom visokom učilištu...." Nejasno je kakve veze "modernizacija studijskih programa" ima s "optimizacijom broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika s normom opterećenja u nastavi", a nejasno je što ta "optimizacija" konkretno znači. Ako to znači da je "moderniji" onaj studijski program kojeg ne izvode stalno zaposleni nastavnici i suradnici, već umjesto njih u što većem broju honorarni nastavnici na short-term ugovorima, onda to svakako nije dobar cilj niti pokazatelj. Prijedlog: brisati iz teksta "optimizaciju broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika s normom opterećenja u nastavi".	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
76	Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja	Izvedbena proračunska komponenta, Članak 7.	U stavku 1. predlažemo predviđanje stimulacije u vidu povećanja financiranja onih ustanova koje zapošljavaju strance ili osobe koje nisu završile doktorski studij na matičnom Sveučilištu. Također predlažemo predviđanje iste stimulacije za one ustanove koje ostvaruju svoje ciljeve zahvaljujući zapošljavanju dodatnog kadra na teret vlastitih prihoda. U stavku 10. nije jasno na što se misli? Jer, u ovom trenutku projekti odlazne mobilnosti asistenata/viših asistenata podrazumijevaju da te osobe imaju ugovor na matičnoj ustanovi, za razliku od poruke ovog stavka/cilja. U stavku 2. predlažemo brisanje formulacije „optimizacijom broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika s normom opterećenja u nastavi na svim prijediplomskim i diplomskim studijima na javnom visokom učilištu“ jer ista nema nužnu korelaciju s definiranim ciljem „modernizacija studijskih programa".	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
77	Umjetnička akademija u Splitu	Izvedbena proračunska komponenta, Članak 7.	Predlaže se izmijeniti članak 7. stavke (1) točku 6,, (6), (7) i (11) tako da glase: (1) 6. Održavanje znanstvenih, umjetničkih i stručnih skupova (6) Izdavačka djelatnost podrazumijeva sufinanciranje autorskog honorara, grafičke pripreme, tiska, recenziranja, lektoriranja i uređivanja udžbenika, znanstvenih i umjetničkih monografija i zbornika radova. (7) Održavanje znanstvenih, umjetničkih i stručnih skupova podrazumijeva organizaciju i realizaciju znanstvenog, umjetničkog ili stručnog skupa na kojem se iznose najnovije znanstvene, umjetničke i stručne spoznaje u području ili polju. (11) Popularizacija znanosti i umjetnosti podrazumijeva održavanje dana otvorenih vrata, prezentacije znanstvenih projekata i novih znanstvenih postignuća, umjetničkih izložbi, projekata i istraživanja te druga događanja namijenjena mladima s ciljem popularizacije znanosti i umjetnosti.	Djelomično prihvaćen	Stavak 11. doradit će se na način da glasi: "Popularizacija znanosti i umjetnosti podrazumijeva održavanje dana otvorenih vrata, prezentacije znanstvenih projekata i novih znanstvenih postignuća, umjetničkih izložbi te druga događanja namijenjena mladima s ciljem popularizacije znanosti i umjetnosti."
78	Sveučilište u Zagrebu	Izvedbena proračunska komponenta, Članak 7.	Predlaže se izmijeniti članak 7. (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članak 8.) tako da glasi: "(1) Izvedbena proračunska komponenta javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske kojima se financira ostvarivanje izvedbenih ciljeva koji se odnose na: 1. modernizaciju studijskih programa 2. unaprjeđivanje studentskog standarda 3. prijave i realizacije kompetitivnih projekata 4. internacionalizaciju rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa 5. izdavačku djelatnost 6. održavanje znanstvenih, umjetničkih i stručnih skupova 7. provođenje programa kojima se jača društveni angažman javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta u zajednici 8. poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucijske suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta 9. jačanje konkurentnosti mladih znanstvenika, umjetnika i suradnika 10. popularizaciju znanosti i umjetnosti 11. ostvarivanje drugih ciljeva u skladu s nacionalnim strateškim smjernicama i strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (2) „Modernizacija studijskih programa“ podrazumijeva primjerice, ali ne isključivo: 1. stjecanje znanja i vještina studenata na temelju rada na projektu 2. stjecanje znanja i vještina studenata aktivnim sudjelovanjem u pisanju znanstvenih i stručnih radova 3. stjecanje praktičnih kompetencija studenata pohađanjem stručne prakse kod javnih i privatnih subjekata 4. stjecanje praktičnih znanja i vještina studenata pisanjem i/ili provedbom zajedničkih projekata s nastavnicima 5. stjecanje praktičnih znanja i vještina studenata sudjelovanjem na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima u području studija 6. optimizacijom broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika s normom opterećenja u nastavi na svim prijediplomskim, diplomskim i poslijediplomskim doktorskim studijima na javnom visokom učilištu 7. jačanje nastavničkih kompetencija sudjelovanjem u akreditiranim obrazovnim programima 8. usklađivanje upisnih kvota na studije s potrebama tržišta rada odnosno preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 9. poticanje upisa budućih studenata na studijske programe 10. pokretanje studijskih programa na javnom visokom učilištu usklađenih s potrebama tržišta rada i standardom kvalifikacije upisanim u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira 11. snažnije pridonošenje prolaznosti studenata na temelju unaprjeđenja kvalitete poučavanja, ocjenjivanja i vrednovanja. (3) „Unaprjeđivanje studentskog standarda“ podrazumijeva dodjeljivanje stipendija studentima prijediplomskih, diplomskih i poslijediplomskih doktorskih studija financiranih iz vlastitih izvora javnog visokog učilišta. (4) „Prijava i realizacija kompetitivnih projekata“ podrazumijeva financiranje prijave kompetitivnog projekta ugovorenog za financiranje ili pozitivno ocijenjene prijave kompetitivnog projekta koji je predložen za financiranje, a nije financiran radi nedostatnih sredstava. (5) „Internacionalizacija rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa“ podrazumijeva uspješnu realizaciju međunarodnoga znanstvenog ili umjetničkog projekta čiji je nositelj javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut te objavu znanstvenih radova s međunarodnim autorstvom ili koautorstvom nastavnika, znanstvenika ili suradnika u znanstvenim časopisima rangiranima u indeksnim bazama SCOPUS i WoS, A1 časopisima te međunarodno recenziranim zbornicima. (6) „Izdavačka djelatnost“ podrazumijeva sufinanciranje recenziranja, lektoriranja, uređivanja, grafičke pripreme, korekture, tiska i autorskog honorara sveučilišne nastavne literature (primjerice udžbenika, priručnika i dr.), znanstvenih i umjetničkih monografija i zbornika radova. (7) „Održavanje znanstvenih, umjetničkih i stručnih skupova“ podrazumijeva organizaciju i realizaciju znanstvenog, umjetničkog ili stručnog skupa na kojemu se iznose najnovije znanstvene, umjetničke i stručne spoznaje. (8) „Provođenje programa kojima se jača društveni angažman javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta u zajednici“ podrazumijeva primjerice, ali ne isključivo: 1. pružanje usluga javnim i privatnim subjektima u razvoju obrazovanja i kulture 2. izvođenje programa cjeloživotnoga obrazovanja usklađenih s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom 3. provedbu radionica ili predavanja na temu promicanja različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti. (9) „Poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucijske suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta“ podrazumijeva primjerice, ali ne isključivo: 1. istraživački boravak nastavnika, znanstvenika, umjetnika ili suradnika na inozemnom visokom učilištu ili znanstvenom institutu u trajanju najmanje mjesec dana 2. odlaznu i dolaznu međunarodnu mobilnost studenata u trajanju od najmanje jednog semestra 3. izvođenje združenih studija koji se izvode u suradnji s inozemnim visokim učilištem 4. uključenost javnog visokog učilišta u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta. (10) „Jačanje konkurentnosti mladih znanstvenika, umjetnika i suradnika“ podrazumijeva stjecanje poslijediplomske kvalifikacije ili poslijedoktorsko usavršavanje na visokom učilištu odnosno znanstvenom institutu na kojemu nije zaposlen te samostalno vođenje kompetitivnog znanstvenog ili umjetničkog projekta od strane nastavnika, znanstvenika, umjetnika ili suradnika u ranoj fazi karijere. (11) „Popularizacija znanosti i umjetnosti“ podrazumijeva održavanje dana otvorenih vrata, javna predstavljanja znanstvenih i umjetničkih projekata te novih znanstvenih postignuća, umjetničkih izložbi te drugih događanja s ciljem popularizacije znanosti i umjetnosti. (12) „Ostvarivanje drugih ciljeva u skladu s nacionalnim strateškim smjernicama i strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta“ podrazumijeva primjerice, financiranje institucionalnih projekata za strateški ciljana istraživanja, kreiranje politika fleksibilne organizacije rada, poticanje zapošljavanja nastavnika, znanstvenika, umjetnika ili suradnika pružatelja skrbi i dr. (13) Javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut kao izvedbene ciljeve može predložiti i vlastite institucijske ciljeve koji će biti sastavni dio izvedbenih ciljeva. (14) Vlastiti institucijski ciljevi javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta moraju biti usklađeni s nacionalnim strateškim ciljevima i strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (15) Izvedbena proračunska komponenta javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta treba pridonijeti ostvarenju strateških i posebnih ciljeva definiranih u članku 5. ove Uredbe." ***Vidi pripadajuće obrazloženje u općem komentaru koje je podnijelo Sveučilište u Zagrebu (Uprava) u naslovu Uredbe.	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
79	Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK	Izvedbena proračunska komponenta, Članak 7.	Članak 7. (1) Prijedlog izmjene izvedbenog cilja 4: 4. internacionalizaciju, povećanje vidljivosti i odjeka te otvoreni pristup rezultatima znanstvenih i umjetničkih projekata i programa. (5) Internacionalizacija, povećanje vidljivosti i odjeka te otvoreni pristup rezultatima znanstvenih i umjetničkih projekata i programa podrazumijeva uspješnu realizaciju međunarodnoga znanstvenog ili umjetničkog projekta čiji je nositelj javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut te objavu znanstvenih radova i drugih oblika rezultata znanstvene aktivnosti s međunarodnim autorstvom ili koautorstvom nastavnika, znanstvenika ili suradnika u međunarodno vidljivim publikacijama i platformama za objavljivanje u skladu s međunarodno prihvaćenim kriterijima kvalitete. Obrazloženje: U javnim politikama EU iskazanim i u dokumentima kojih je potpisnica RH iskazuje se namjera odmicanja od isključivo kvantitativnih pokazatelja kvalitete temeljenih na indeksiranju u komercijalnim bazama podataka (primjerice EU Council conclusions on Research assessment and implementation of Open Science; EU Council conclusions on high-quality, transparent, open, trustworthy and equitable scholarly publishing ili CoARA Agreement on Reforming Research Assessment). (6) Izdavačka djelatnost podrazumijeva sufinaciranje temeljnih troškova izdavanja udžbenika, znanstvenih monografija i zbornika radova (rada uredništava, recenziranja, lektoriranja, prevođenja, pribavljanja prava korištenja intelektualnog vlasništva drugih osoba ili ustanova, i grafičke pripreme za različite digitalne formate, održavanja elektroničkih platformi za uređivanje i objavu, izradu kvalitetnih metapodataka i dodjelu identifikatora, te tiska prema potrebi). U slučajevima kada izdavačka djelatnost ne rezultira otvoreno dostupnim materijalima, potrebno je osigurati transparentni uvid u smanjivanje tržišnih cijena kao posljedici sufinanciranja. Obrazloženje: Sustav financiranja iz Programskih ugovora trebao bi poticati otvoreni pristup napredne odlike digitalnog izdavaštva i u sustavu izdavanja znanstvenih knjiga, a ne samo časopisa.	Djelomično prihvaćen	Stavak 5. doradit će se na način da glasi: "Internacionalizacija rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa podrazumijeva uspješnu realizaciju međunarodnoga znanstvenog ili umjetničkog projekta čiji je nositelj javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut te otvoreni pristup i objavu znanstvenih radova s međunarodnim autorstvom ili koautorstvom nastavnika, znanstvenika ili suradnika u znanstvenim časopisima rangiranim u indeksnim bazama SCOPUS i WoS, A1 časopisima te međunarodno recenziranim zbornicima."
80	Sveučilište u Splitu - Uprava	Izvedbena proračunska komponenta, Članak 7.	članak 7. stavak 4. • Potrebno je razjasniti što se smatra kompetitivnim projektom? Mora li projekt biti samo prijavljen, prijavljen i ugovoren, na kojem mjestu „ispod crte“ – ako nije dobio financiranje? Po kojim kriterijima će Ministarstvo utvrditi koji je projekt „kompetitivniji“? članak 7. stavak 5. • U odnosu na odredbu članka 7. stavka 5. prijedloga Uredbe koja uređuje pitanje internacionalizacije rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa vezano za izvedbenu proračunsku komponentu, ističe se kako predviđenim rješenjem nije dana jasna definicija internacionalizacije rezultata, a posebice imajući u vidu različitost i specifičnost između znanstvenog i umjetničkog područja, navođenje znanstvenih časopisa i njihovo rangiranje u indeksnim bazama i slično. Naime, takvo propisivanje je posebno nepovoljno za društveno područje. Predlaže se predmetnu odredbu jasnije nomotehnički urediti. • Navode se časopisi indeksirani u bazama SCOPUS i WoS, A1 časopisi te međunarodno recenzirani zbornici čija je definicija nejasna. Naime, A1 časopisi ne postoje u svim znanstvenim područjima, a vrlo često A1 časopisi obuhvaćaju upravo radove u SCOPUS-u i/ili WoS-u, nejasno je što su to međunarodno recenzirani zbornici (zbornici radova sa znanstvenog skupa ili?); nisu istaknuta različita znanstvena područja, odnosno specifičnosti umjetničkog područja. članak 7. stavak 13. • Nejasno je predlaganje vlastitih institucijskih ciljeva primjerice treba li ZIC predložiti kao vlastiti institucijski cilj ili se to podrazumijeva pod čl. 6. stavak 7.?	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
81	Agencija za mobilnost i programe Europske unije	Izvedbena proračunska komponenta, Članak 7.	Članak 7. Uredbe pobliže uređuje izvedbenu proračunsku komponentu javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. U članak 7. stavak 1. predlažemo dodati novu stavku „jačanje ljudskih potencijala stručnih službi“, kojom se sukladno članku 7. stavak 14. doprinosi „ostvarenju strateških i posebnih ciljeva utvrđenih u članku 4. ove Uredbe“, odnosno omogućuje namjenu sredstava razvojne proračunske komponente za ostvarenje istoimenog cilja - jačanja ljudskih potencijala stručnih službi. Unošenjem navedene promjene članak 7. stavak 1. bi glasio: Članak 7. (1) Izvedbena proračunska komponenta javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske kojima se financira ostvarivanje izvedbenih ciljeva koji se odnose na: 1. modernizaciju studijskih programa 2. unaprjeđivanje studentskog standarda 3. prijave i realizacije kompetitivnih projekata 4. internacionalizaciju rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa 5. izdavačku djelatnost 6. održavanje znanstvenih i stručnih skupova 7. provođenje programa kojima se jača društveni angažman javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta u zajednici 8. poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta 9. jačanje ljudskih potencijala stručnih službi 10. jačanje konkurentnosti mladih znanstvenika 11. popularizaciju znanosti i umjetnosti 12. ostvarivanje drugih ciljeva u skladu s nacionalnim strateškim smjernicama i strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta.	Djelomično prihvaćen	Jačanje ljudskih potencijala stručnih službi će se dodati kao poseban cilj u članku 4.
82	Sveučilište u Rijeci	Izvedbena proračunska komponenta, Članak 7.	Stavak 4: Potrebno je definirati što spada, a što ne u kompetitivne projekte, uzimajući u obzir složenost prijave, budžet projekta i postotak uspješnosti. Stavak 9: Snažno podržavamo. Stavak 11: Potrebno je naglasiti da se ovdje treba raditi o institucionalno verificiranim manifestacijama.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
83	Ivan Sabol	Izvedbena proračunska komponenta, Članak 7.	(1) Veliko preklapanje sa prethodnim Čl 6 St 1. uz veliku nedosljednost Nejasno je je li izvedbena komponenta nagrada za dobar posao ili novac s kojim se može raditi dobar posao? Ako je prvo, zašto je prospektivno. Ako je drugo, zašto to nije razvojna komponenta? U obrazloženju stoji "B. izvedbena proračunska komponenta koja je utemeljena na znanstvenim, obrazovnim i stručnim postignućima (retrospektivno), " To se u potpunosti kosi sa dijelom rečenice "kojima se financira ostvarivanje izvedbenih ciljeva" što implicira novac za nešto što je postavljeno kao cilj kojem se teži. (1) "1. modernizaciju studijskih programa " Nejasno zašto su opet studijski programi na prvom mjestu s obzirom na strateške ciljeve iz Čl4. Nejasno kako to ulazi u formulu izvedbene komponente. (zašto to nije razvojna?) Znači li to da je institucijama u interesu svaki ciklus modernizirati par studijskih programa kako bi osigurali postojanost izvedbenog financiranja? Ovakva formulacija dovodi do sukoba interesa Ako ih sve moderniziramo odjednom (dobro za studente) onda ćemo izgubiti financiranje sljedeći put (loše za nas) jer nećemo imati što modernizirati...bolje onda to rastegnuti kao popravak katedrale… ili vrtiti besmislene modernizacije samo da se nešto radi 1.2. "unaprjeđivanje studentskog standarda " Isto kao i prethodno, ajmo svaki ciklus oformiti jednu studentsku udrugu jer ako sve napravimo prebrzo smo si pucali u nogu I opet bi to bila razvojna komponenta (1) "6. održavanje znanstvenih i stručnih skupova " Preklapanje sa 4. internacionalizacija rezultata. Jer je isto prema Čl6 st4 "podrazumijeva organiziranje međunarodnih konferencija za diseminaciju znanstvenih spoznaja" Interesantno ali Čl6 St1 točka 3 "internacionalizaciju rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa " i Čl 7 St 1 točka 4 "internacionalizaciju rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa " imaju skroz drugačije definicije ?!?! (3) "...dodjeljivanje stipendija studentima prijediplomskih i diplomskih studija financiranih iz vlastitih izvora" Izvedbena komponenta je stipendija iz vlastitih izvora za što se dobije novac iz proračuna? Nejasno i potencijalno začarani krug? (častimo svojom lovom ali drugi plaća?) Ali ako je to svrha a ne greška onda bi plaćanje školarina doktorskih studenata iz vlastitih izvora isto trebala biti izvedbena komponenta? Predlažem u najmanju ruku proširiti i na kasnije stadije. (13) "Javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut kao izvedbene ciljeve može predložiti i vlastite institucijske ciljeve. .... Vlastiti institucijski ciljevi čine sastavni dio izvedbenih ciljeva. " Nejasno. U Obrazloženju stoji "Načelno, javnim visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima koje se bave značajnim i utjecajnim istraživanjima, kroz novi model, postupno će se dodijeliti više javnih sredstava na temelju >transparentnih i zajednički utvrđenih kriterija< utemeljenih na rezultatima povezanim s razvojnim ciljevima i planiranim investicijama, kako je definirano u okviru programskog ugovora. " Izgledno je da će programski ugovori biti tajni tj da neće biti javno objavljeni. Očito je da izvedbeni ciljevi neće biti svim institucijama jednaki pa postoji izgledna šansa da će neke institucije dobiti visoki iznos izvedbenog financiranja za ostvarivanje opskurnih ciljeva dok će se neki mučiti sa ostvarivanjem klasičnih ciljeva.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
84	Blaženka Divjak	Izvedbena proračunska komponenta, Članak 7.	Potpuno je nejasno kako se Izvedbena proračunska komponenta (Čl.7) veže na Razvojnu (Čl.6.). Npr. u modernizaciji studijskih programa se ovdje u (2) posebno ističe učenje studenta temeljem rada na projektu i kroz pisanje radova. Zašto? Kako je utvrđeno da su to najvažniji pristupi učenju i poučavanju? Zašto se npr. ne spominje obrnuta učionica, problemsko i kolaborativno učenje. Zašto se ne spominje dizajn nastave usmjeren na studenta itd.? Na sličan način bi se mogli komentirati i svi ostali stavci ovoga članka. Međutim, već i na ovom primjeru se pokazuje da ova uredba nije pripremljena na sustavan način niti je utemeljena na istraživačkim rezultatima ili međunarodnim praksama.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
85	Stephanie Jug	Izvedbena proračunska komponenta, Članak 7.	Stavak 5 propisuje rezultate izvedbene proračunske komponente mjerljive kao "objavu znanstvenih radova s međunarodnim autorstvom ili koautorstvom nastavnika, znanstvenika ili suradnika u znanstvenim časopisima rangiranim u indeksnim bazama SCOPUS i WoS, A1 časopisima te međunarodno recenziranim zbornicima". Vezano uz rezultat objave u časopisima "rangiranim u indeksnim bazama" želim ukazati na Scoping Report Europske komisije objavljen krajem 2021. godine u kojem Europska komisija savjetuje zemljama članicama "moving away from the use of the Journal Impact Factor" (str. 11) tj. napuštanje vrednovanja znanstvenog rada na temelju rangiranja časopisa po bibliometrijskim pokazateljima i predlaže korištenje kvalitativnih pokazatelja koji se trebaju odgovorno kombinirati s onim kvantitativnim u vrednovanju znanstvenih rezultata. Inzistiranje na isključivo bibliometrijskim pokazateljima s rezultatom "rangiranja" u indeksnim bazama nije u skladu s aktualnim razvojem europskog istraživačkog prostora (ERA). Scoping report "Towards a reform of the research assessment system" može se preuzeti ovdje: https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/36ebb96c-50c5-11ec-91ac-01aa75ed71a1/language-en	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
86	Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Pokretanje postupka sklapanja programskog ugovora	Naslov je potrebno izmijeniti tako da glasi „Pokretanje postupka pregovaranja o programskom ugovoru“.	Prihvaćen	Naslov će se izmijeniti na način da glasi: Pokretanje postupka pregovaranja o programskom ugovoru.
87	Institut Ruđer Bošković	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Pokretanje postupka sklapanja programskog ugovora	U stavku 1. nije utvrđen rok za Ministarstvo unutar kojeg bi trebalo početi postupak pregovora. U stavku 2. nejasno je što podrazumijeva riječ „podnosi“? Da li Ministarstvo jednostrano utvrđuje osnovnu komponentu ili se o njoj pregovara? Pregovori bi trebali postojati barem u dijelu koji se odnosi na „prijedlog razvoja javnog znanstvenog instituta“ na osnovu kojeg se između ostalog utvrđuje iznos osnovne komponente. Visina plaća zaposlenika i materijalnih prava iz kolektivnih ugovora ne može biti podložna pregovaranju nego se utvrđuje prema važećim propisima. U stavku 4. je nejasna i potencijalno problematična odredba. Potrebno je pojasniti što podrazumijeva pojam „povijesni podaci“. Ti podaci trebaju svakako uključiti (osim znanstvenika i suradnika) sve postojeće zaposlenike (uključujući administraciju, tehničke i pomoćne djelatnike), sistematizirana radna mjesta (za koja postoji suglasnost) koja su u postupku popunjavanja a razvoj treba uključiti plan napredovanja znanstvenika, preustroj svih radnih mjesta i nova zapošljavanja (što je praktički nemoguće planirati za buduće razdoblje od četiri godine). Iskazivanje ovog elementa u novčanom iznosu nije moguće (jer nije moguće predvidjeti promjene i rast plaća uzrokovane promjenom propisa ili predstojećom reformom sustava plaća). U tom dijelu umjesto novčanog iznosa predlažemo utvrditi raspoloživu masu koeficijenata. Također, ovdje se spominje pojam "prijedlog razvoja" za kojeg iz postojećeg teksta nije jasno što podrazumijeva i uključuje.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
88	dipl. ing. Damir Stanzer	Pokretanje postupka sklapanja programskog ugovora, Članak 8.	U stavku 4 bi bilo dobro navesti da se obavezno u odnosu na prošlu (referentnu) godinu provodi indeksacija, s obzirom na porast cijena (a možda i BDP-a).	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
89	Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja	Pokretanje postupka sklapanja programskog ugovora, Članak 8.	U stavku 2. nije jasno što se misli pod radnjom da Ministarstvo podnosi osnovnu proračunsku komponentu. Znači li to da predlaže iznos kao inicijalnu polazišnu točku za pregovore, indikativni iznos na koji ustanove mogu računati ili nešto treće? Predlažemo pojasniti na ovom mjestu što to Ministarstvo dostavlja uz poziv na pregovore o programskom ugovoru. U stavku 4. nije jasno kako se osnovna komponenta istovremeno utvrđuje i temeljem prijedloga razvoja ustanove, a što bi po prirodi trebalo predstavljati element razvojne komponente programskog ugovora. Također, navedeno znači da se osnovna komponenta za 2024. godinu sastoji od podataka iz 2022. godine što nije realno uzimajući u obzir inflaciju i povećanja plaća zaposlenika u 2023. godini.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
90	Sveučilište u Zagrebu	Pokretanje postupka sklapanja programskog ugovora, Članak 8.	Predlaže se izmijeniti članak 8. (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članak 9.) tako da glasi: "Članak 9. (1) Ministarstvo pisanim putem poziva rektora javnoga visokoga učilišta odnosno ravnatelja javnoga znanstvenoga instituta na sklapanje programskog ugovora. (2) Poziv za sklapanje programskog ugovora sadržava rok za dostavu prijedloga osnovne, razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora. (3) Rok iz stavka 2. ovoga članka ne smije biti kraći od 120 dana od dana primitka poziva za sklapanje programskog ugovora. (4) Rok iz stavka 2. ovoga članka ne smije biti kraći od 180 dana od dana primitka poziva za sklapanje programskog ugovora, ako je riječ o sklapanju prvog programskog ugovora javnog visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta. (5) Zajedno s pozivom na sklapanje programskog ugovora Ministarstvo javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu dostavlja popis pokazatelja ishoda definiranih u članku 5. stavku 1. ove Uredbe, kojima se prati ostvarenje strateških ciljeva tijekom programskog razdoblja." ***Vidi pripadajuće obrazloženje u općem komentaru koje je podnijelo Sveučilište u Zagrebu (Uprava) u naslovu Uredbe.	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. Ovim putem ujedno podsjećamo kako su Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti uz javna sveučilišta propisana i javna veleučilišta koja će se također financirati temeljem predložene Uredbe.
91	Sveučilište u Splitu - Uprava	Pokretanje postupka sklapanja programskog ugovora, Članak 8.	članak 8. stavak 1. i 2. • Ministarstvo poziva svaku sastavnicu/fakultet na sklapanje programskih ugovora te predlaže zasebno iznos osnovne proračunske komponente (članak 8, stavak 1 i 2). Smatramo da se ovaj proces treba centralizirati na način da se inicijalni pozivi i prijedlozi ugovora odvijaju preko Sveučilišta. • čl. 8. stavak 2. - Osnovna proračunska komponenta za javni institut i javnu umjetničku akademiju s pravnom osobnošću navodi se izdvojeno od sveučilišta što je suprotno funkcionalnoj integraciji sveučilišta. članak 8. stavak 3. • Iz rečenice je nejasno sadrži li nacrt programskog ugovora popis pokazatelja ishoda kojima se prati ostvarenje strateških ciljeva. Ako sadrži, potrebno je objasniti kako definirati pokazatelje ako se ne smiju navoditi aktivnosti koje će se provoditi za ostvarenje istih, a dio su razvojne ili izvedbene proračunske komponente. • članak 8. stavak 4. • U odnosu na odredbu članka 8. stavka 4. prijedloga Uredbe koja uređuje pitanje iznosa osnovne proračunske komponente visokog učilišta, ističe se da je pojam koji se u tekstu koristi "temeljem povijesnih podataka" o broju zaposlenih nastavnika, znanstvenika i suradnika izrazito nejasan. Predmetnom odredbom je potrebno jasnije regulirati ovo pitanje.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
92	PETAR PEPUR	Pokretanje postupka sklapanja programskog ugovora, Članak 8.	čl. 8. st. 4. iznos osnovne proračunske komponente utvrđuje se temeljem “povijesnih podataka“... povijesni podaci nisu adekvatni te ne mogu biti osnovica za izračun jer se na taj način isključuje mogućnost razvoja i napredovanja...	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
93	Institut za etnologiju i folkloristiku	Pokretanje postupka sklapanja programskog ugovora, Članak 8.	Članak 8. stavak 4. Predlažemo izmjenu stavka 4. na sljedeći način: "Iznos osnovne proračunske komponente javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta utvrđuje se temeljem povijesnih podataka o broju zaposlenih nastavnika, znanstvenika i suradnika, temeljem podataka o trenutnom i projekcijama budućeg broja zaposlenih nastavnika, znanstvenika i suradnika, projekcije napredovanja zaposlenih nastavnika i znanstvenika, temeljem prijedloga razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta te troškova iz članka 5. stavak 1. koji se financiraju sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske u godini koja prethodi početku pregovora o sklapanju programskog ugovora."	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. Izračun osnovne komponente propisan je člankom 100. stavkom 2. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
94	IVOR LONČARIĆ	Pokretanje postupka sklapanja programskog ugovora, Članak 8.	Članak 8. Predlaže se promjena stavka (4) u: "Iznos osnovne proračunske komponente javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta utvrđuje se temeljem trenutnog i projekcije budućeg broja zaposlenih nastavnika, znanstvenika i suradnika, temeljem prijedloga razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta te troškova iz članka 5. stavak 1. koji se financiraju sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske u godini koja prethodi početku pregovora o sklapanju programskog ugovora." Obrazloženje: Povijesni podaci o broju zaposlenih ne mogu biti temelj za izračun osnovne komponente, već su relevatni trenutni podaci kao i projekcija budućeg broja što uključuje projekciju popunjavanja slobodnih radnih mjesta, projekciju napredovanja, te projekciju odlaska zaposlenih.	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. Izračun osnovne komponente propisan je člankom 100. stavkom 2. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
95	IVOR LONČARIĆ	Pokretanje postupka sklapanja programskog ugovora, Članak 8.	Članak 8. Predlaže se promjena stavka (3) u: "Uz poziv na sklapanje programskog ugovora Ministarstvo javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu podnosi nacrt programskog ugovora koji sadrži osnovnu proračunsku komponentu te neke ciljeve razvojne i izvedbene proračunske komponente kao i popis pokazatelja ishoda kojima se prati ostvarenje strateških ciljeva." Obrazloženje: S obzirom da je razvojna komponenta ograničena na 20%, a izvedbena na 10% ovime se da daje mogućnost da Ministarstvo u prvom koraku već definira neke od ciljeva koji po svojoj prirodi moraju ići "top-down" pristupom. Primjerice, nije za očekivati da će se neki znanstveni instituti sami dogovoriti da se integriraju (članak 6. (11)) već bi takvu inicijativu trebalo očekivati od Ministarstva. Pogotovo jer je integracija znanstvenih instituta koji djeluju u istom znanstvenom području obećana unutar NPOO-a. S druge strane, zbog limita od 20%/10% za takve promjene neće biti financijskog prostora nakon što visoko učilište/znanstveni institut izradi prijedlog "bottom-up" pristupom. Za očekivati je da će znanstveni instituti ciljati svih 20% razvojne komponente preusmjeriti u primjerice izgradnju nove i okrupnjavanje postojeće znanstvene infrastrukture. Također nije jasno kako bi "provedbu projekata od interesa za Republiku Hrvatsku" trebalo predvidjeti "bottom-up" pristupom. Ovaj prijedlog je minimum smislene izmjene, ali bilo bi puno bolje da se cijeli koncept promijeni tako da se jasno odvoje ciljevi koje će postavljati Ministarstvo ("top-down" pristup) i ciljevi koje će postavljati visoko učilište/znanstveni institut ("bottom-up" pristup). Idealno bi bilo kad bi se ciljevi koje bi po prirodi trebalo postavljati Ministarstvo poput "8. provedba projekata od interesa za Republiku Hrvatsku", "9. organizacijsku i funkcionalnu integraciju javnih visokih učilišta", i "10. preustroj javnih znanstvenih instituta" prebacili u osnovnu komponentu.	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
96	Ivan Sabol	Pokretanje postupka sklapanja programskog ugovora, Članak 8.	(1) "Ministarstvo poziva ..:" Rokovi, postupak? što ako ministarstvo "zaboravi" ili ne želi pozvati? Npr možda treba unijeti da postupak treba krenuti najkasnije do dana x.y u kalendarskoj godinini (2)"Ministarstvo... podnosi osnovnu proračunsku komponentu " Pretpostavljam da će postojati odstupanje onoga što ministarstvo podnese te onoga što Institucija zaista i troši Npr stavke materijalnih troškova i servisa kapitalne opreme su nazivno u osnovnoj komponenti ali su se do sada plaćali iz kojekakvih izvora. Zaštitna i uredska oprema se kupovala sa projekata itd… Uzima li ministarstvo u obzir rast plaća i ostalih troškova, kadrovske promjene u narednom razdoblju…. U svakom slučaju i osnovna komponenta bi se trebala usuglašavati. (4),"temeljem prijedloga razvoja ..javnog znanstvenog instituta " Odakle i kada dolazi taj prijedlog? Nebi li bilo smislenije taj prijedlog uvesti istovremeno kad i prijedlog razvojne i izvedbene komponente i o njima paralelno pregovarati u sklopu jedinstvenog procesa? (4)"troškova iz članka 5. stavak 1. ... u godini koja prethodi početku pregovora o sklapanju programskog ugovora" I ovdje se eksplicitno ne uzima u obzir kretanje cijena ili plaća. Kruto uzimanje u obzir točno 1 godinu koja prethodi početku pregovora može unijeti aberacije u podatke. Pogotovo ako je u toj godini bilo značajnih poremečaja. Presedana svakako ima (5)"Poziv za sklapanje programskog ugovora sadrži rok za dostavu prijedloga " Možda ne bi bilo loše navesti koji je minimalni rok da ne bi bilo da institucija treba u 1 dan dostaviti stvari ako se "nekome zamjerila"	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
97	Blaženka Divjak	Pokretanje postupka sklapanja programskog ugovora, Članak 8.	(1) Nejasno je hoće li se pozivati sveučilišta i/ili njegove sastavnice. Ako se pozivaju i sastavnice, onda je pitanje odnosa razina pregovaranja te kapaciteta za pregovaranje na razini MZO-a. Koliko će dugo trajati pregovori sa 200-njak ustanova? Ili će se raditi po principu uzmi-ili-ostavi? (4) Princip da se najveći dio sredstva dodjeljuje temeljem povijesnih pokazatalja isključuje bilo kakvu mogućnost razvojnog utjecaja.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
98	Institut Ruđer Bošković	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prijedlog razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora	Procijenjeni financijski iznosi ostvarivanja aktivnosti mogu biti samo okvirni te bi stoga trebali biti podložni mogućoj korekciji budući da će stvarni troškovi ovisiti o raznim vanjskim i budućim faktorima.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
99	Sveučilište u Zagrebu	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prijedlog razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora	Predlaže se iznad članka 9. (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članak 10.) promijeniti naslov na način da isti glasi: „Prijedlog osnovne, razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora “.	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
100	Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja	Prijedlog razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora , Članak 9.	U stavku 5. je potrebno predvidjeti da će se za svaki pojedini dogovoreni cilj utvrditi ključna točka ostvarenja, jer ovisno o vrsti cilja neke ključne točke neće biti objektivno moguće dostići niti unutar četiri godine, a zasigurno ne unutar dvije godine kako je ovdje predloženo.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
101	Sveučilište u Zagrebu	Prijedlog razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora , Članak 9.	Predlaže se izmijeniti članak 9. (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članak 10.) tako da glasi: Članak 10. (1) Javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut izrađuje prijedlog osnovne, razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora te ga, zajedno sa strategijom svojega razvoja, analizom svojih sadašnjih i budućih snaga, slabosti, prilika i prijetnji te iskazom očekivanih godišnjih namjenskih i vlastitih prihoda za programsko razdoblje, dostavlja Ministarstvu kao polazište za pregovore za sklapanje programskog ugovora. (2) Osnovnom proračunskom komponentom ugovara se dovoljno i stvarno potrebno financiranje osnovnih potreba javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta, koje proizlaze iz obavljanja njegove djelatnosti utvrđene Zakonom i vlastitim općim aktima javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (3) Razvojna i izvedbena proračunska komponenta programskog ugovora sastoje se od naznake strateškog cilja, naznake posebnog cilja, naznake razvojnog odnosno izvedbenog cilja koji se planira ostvariti, opisa aktivnosti za ostvarivanje razvojnog odnosno izvedbenog cilja te objektivno mjerljivih pokazatelja ostvarivanja pojedinog razvojnog odnosno izvedbenog cilja. (4) Za svaki predloženi razvojni i izvedbeni cilj javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut mora obrazložiti svrhu i usklađenost cilja sa strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (5) Opis aktivnosti sadržava naznaku radnji čija provedba izravno utječe na ostvarenje razvojnog odnosno izvedbenog cilja, rokove izvršavanja aktivnosti, financijski iznos ostvarivanja aktivnosti te financijski iznos sufinanciranja ostvarivanja aktivnosti namjenskim ili vlastitim sredstvima, ako javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut namjerava sufinancirati ostvarivanje aktivnosti. (6) Svaka aktivnost za ostvarivanje razvojnog odnosno izvedbenog cilja mora biti povezana s procjenom financijskog iznosa kojim će se aktivnost financirati iz programskog ugovora. (7) Objektivno mjerljivi pokazatelj ostvarivanja razvojnog odnosno izvedbenog cilja sadržava naznaku pokazatelja, početnu i ciljanu vrijednost pokazatelja te njegovu vrijednost na ključnoj točki ostvarenja. Ključna točka ostvarenja postavlja se u skladu s očekivanim postignućima nakon dvije godine provedbe programskog ugovora." ***Vidi pripadajuće obrazloženje u općem komentaru koje je podnijelo Sveučilište u Zagrebu (Uprava) u naslovu Uredbe.	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
102	Sveučilište u Splitu - Uprava	Prijedlog razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora , Članak 9.	članak 9. • Predlažemo da se prijedlozi razvojne i izvedbene proračunske komponente dostavljaju i pregovaraju prema Ministarstvu centralizirano preko Sveučilišta, a ne na način da svaki fakultet dostavlja svoje prijedloge (članak 9). Na taj način se osigurava ujednačena strategija razvoja na razini cijelog Sveučilišta. • stavak 1. Bilo bi dobro razjasniti u kojoj formi institucija mora imati dokument: analizu sadašnjih i budućih snaga, slabosti, prilika i prijetnji javnog visokog učilišta. Odnosno je li zadovoljen zahtjev ako je to dio strategije javnog visokog učilišta.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
103	Ivan Sabol	Prijedlog razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora , Članak 9.	(1) "izrađuje prijedlog razvojne i izvedbene proračunske komponente " Ovo opet implicira da je izvedbena komponenta pro futuro iako obrazloženje implicira da je retrospektivno (1) "te iskaz očekivanih godišnjih namjenskih i vlastitih prihoda " Ovo je potencijalno sporno jer ostavlja mogućnost da ministarstvo temelji vlastite i namjenske prihode institucije kao argument da se instituciji dodijeli manji iznos ("jer već imaju dovoljno") Time se destimulira angažman institucije jer oni koji rade više dobiju manje, a oni koji rade minimalno sa strane dobiju 100% potreba od ministarstva. Ako se uistinu želi "riješiti izazove sadašnjeg nedovoljnog institucionalnog financiranja znanstvene djelatnosti" (Obrazloženje) onda se vlastita i namjenska sredstva ne bi smjela uzimati u obzir pri izradi programskog ugovora osim ako veći udio vanjskih sredstava ne znači automatski i veći nacionalni doprinos. Npr namjenska sredstva i vlastiti prigodi bi trebali eventualno biti izvedbeni cilj pa da se veći angažman dodatno honorira ali to bi trebalo biti onda u sklopu toga a ne kao zasebni iskaz očekivanja (5)"polovici razdoblja, tj. nakon dvije godine provedbe programskog ugovora" Do sada nije navedeno trajanje osim ovdje gdje si implicira 4 godine jer je 2 godine polovica razdoblja	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
104	Sveučilište u Zagrebu	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Utvrđivanje razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora	Predlaže se iznad članka 10. (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članak 11.) promijeniti naslov na način da isti glasi: „Utvrđivanje osnovne, razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora“.	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor
105	Sveučilište u Zagrebu	Utvrđivanje razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora, Članak 10.	Predlaže se izmijeniti članak 10. (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članak 11.) tako da glasi: "Članak 11. (1) Javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut u pregovaračkom postupku, u partnerskom odnosu s Ministarstvom utvrđuje osnovnu, razvojnu i izvedbenu proračunsku komponentu programskog ugovora. (2) Iznos osnovne proračunske komponente javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta utvrđuje se na temelju: 1. stvarnih troškova iz članka 6. ove Uredbe u razdoblju od godine dana unatrag od dana primitka poziva za sklapanje programskog ugovora 2. povijesnih podataka o broju zaposlenih nastavnika, znanstvenika, umjetnika i suradnika 3. prijedloga razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (3) Stvarni troškovi iz stavka 2. točke 1. ovoga članka uvećavaju se za službeno utvrđenu stopu inflacije u razdoblju od godine dana unatrag od dana primitka poziva za sklapanje programskog ugovora do zaključenja pregovaračkoga postupka. (4) Razvojnom proračunskom komponentom ugovara se financiranje ostvarivanja razvojnih ciljeva utvrđenih u članku 7. ove Uredbe, u skladu sa strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (5) Izvedbenom proračunskom komponentom ugovara se financiranje ostvarivanja izvedbenih ciljeva utvrđenih u članku 8. ove Uredbe, u skladu sa strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (6) Udio razvojne proračunske komponente u financijskom planu javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta ne smije biti veći od 20 % iznosa osnovne proračunske komponente. (7) Udio izvedbene proračunske komponente u financijskom planu javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta ne smije biti veći od 10 % iznosa osnovne proračunske komponente. (8) Razvojnom i izvedbenom proračunskom komponentom ne smiju se financirati aktivnosti čije je provođenje financirano sredstvima iz drugih javnih izvora." ***Vidi pripadajuće obrazloženje u općem komentaru koje je podnijelo Sveučilište u Zagrebu (Uprava) u naslovu Uredbe.	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
106	Sveučilište u Splitu - Uprava	Utvrđivanje razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora, Članak 10.	članak 10. stavak 4. • U odnosu na odredbu članka 10. stavka 4. prijedloga Uredbe koja uređuje pitanje udjela razvojne proračunske komponente u financijskom planu javnog visokog učilišta, napominje se kako nije jasan način i razlog određenja koja glase "ne može biti veći od 20% iznosa osnovne proračunske komponente iz članka 8. stavak 4. ove Uredbe" i "ne može biti veći od 10 % iznosa osnovne proračunske komponente iz članka 8. stavak 4. ove Uredbe". Predmetnu odredbu je potrebno jasnije nomotehnički urediti. • Razvidno je da je pregovarački proces predviđen samo za razvojnu i izvedbenu proračunsku komponentu, a one u financijsku planu visokog učilišta mogu iznositi najviše 20%, odnosno 10% osnovne proračunske komponente (čl.10 st. 4). To znači da se ukupan iznos financiranja temelji na osnovnoj proračunskoj komponenti o kojoj se ne pregovara već je predlaže Ministarstvo temeljem povijesnih podataka (čl.8 st.4). članak 10. stavak 5. • Ako se u razvojnoj komponenti prijavi npr. aktivnost koja bi doprinijela razvojnom cilju 2. ( razvoj usluga za potporu studentima i unaprjeđivanje studentskog standarda) – izgradnja studentskog doma, molimo razjasniti je li istu moguće financirati iz više izvora (npr. EU fondovi, nacionalni fondovi, sredstva lokalne ili regionalne uprave), naravno uz izbjegavanje dvostrukog financiranja istih stavki. Moramo imati na umu kako se radi o vrlo visokim iznosima sredstava koja su potrebni za ovakve aktivnosti, tako da nije realno ni za očekivati kako bi se sve moglo financirati iz jednog izvora.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
107	Agencija za mobilnost i programe Europske unije	Utvrđivanje razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora, Članak 10.	Članak 10. pobliže regulira utvrđivanje razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora, a stavak 5. istog članka kaže da se razvojnom i izvedbenom proračunskom komponentom ne mogu financirati aktivnosti čije je provođenje financirano sredstvima iz drugih javnih izvora. Molimo za pojašnjenje navedenog stavka u situaciji kada je istraživač zaposlen u okviru projekta financiranog u sklopu Okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije Obzor Europa, a čije je trajanje nužno kraće od zakonske obaveze visokih učilišta i znanstvenih organizacija propisane člankom 44. Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22). Konkretno može li se razvojnom i izvedbenom proračunskom komponentom financirati preostalo razdoblje definirano ugovorom o radu nakon što se završi projektno financiranje plaće istraživača? Primjer: U Doktorskim mrežama djelovanja Marie Skłodowska-Curie, doktorandi se sukladno sporazumu o dodijeli bespovratnih sredstava zapošljavaju između 3 i 48 mjeseci za vrijeme trajanja projekta što je u skladu s pravilima definiranima u MSCA Radnom programu (str. 85). Međutim, Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti u članku 44. propisuje zapošljavanje asistenta (doktoranda) na određeno vrijeme u trajanju od šest godina na visokom učilištu odnosno od pet godina na znanstvenom institutu na teret sredstava osnivača, projekta ili vlastitih prihoda. Potencijalni problem za znanstvene organizacije i visoka učilišta u Republici Hrvatskoj mogao bi biti izvor financiranja preostalog razdoblja utvrđenog ugovorom o radu na određeno, a koji nije pokriven predviđenim financijskim sredstvima projekta (potencijalno dodatne 2 godine financiranja plaće). Postoji li mogućnost da se, u okviru razvojne i izvedbene komponente, osigura financiranje plaća istraživačima u ovom konkretnom primjeru dodatnih 2, odnosno 1 godine nakon što projekt završi, a kako bi znanstvene organizacije ispoštovale svoje zakonske obaveze?	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
108	Fakultet organizacije i informatike	Utvrđivanje razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora, Članak 10.	Članak 10. stavak 4. Ovo su mali postoci za razvoj i izvedbu, dvije najvažnije komponente proračuna.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
109	Ivan Sabol	Utvrđivanje razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora, Članak 10.	"(2) Razvojnom proračunskom komponentom ugovara se financiranje ostvarivanja razvojnih ciljeva utvrđenih u članku 6. ove Uredbe, u skladu sa strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (3) Izvedbenom proračunskom komponentom ugovara se financiranje ostvarivanja izvedbenih ciljeva utvrđenih u članku 7. ove Uredbe, u skladu sa strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta" Nejasna je razlika razvojne i izvedbene komponente ako se obje baziraju na strategiji razvoja i sadrže pretežno iste točke (5)"Razvojnom i izvedbenom proračunskom komponentom ne mogu se financirati aktivnosti čije je provođenje financirano sredstvima iz drugih javnih izvora" Znači li da se ovime ne može financirati plača jer je to iz osnovne komponente? Što recimo sa sredstvima obnove? Zašto se ne bi smjelo bonus sredstva iskoristiti da se krene sa radovima prije pa onda "sredstvima drugih javnih izvora" (ie fond za obnovu ili slicno) vratiti uloženo? Time bi institut dobio na agilnosti što valjda i je poanta razvojne/izvedbene komponente	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
110	Ivan Sabol	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Izrada prijedloga programskog ugovora javnog sveučilišta	Eksplicitno navođenje javnog sveučilišta implicira da će postojati ekvivalentni članak za javne institute. Ali takav kasnije ne postoji.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
111	dipl. ing. Damir Stanzer	Izrada prijedloga programskog ugovora javnog sveučilišta, Članak 11.	Iako se na drugom mjestu kao cilj postavlja integracija sveučilišta, što bi podrazumijevalo veću funkcionalnu intergraciju pravno neintegriranih sveučilišta, po ovom članku ispada da Sveučilište odnosno Rektor sudjeluju u programskom pregovaranju tako da im fakulteti dostave svoje ugovore, a da Sveučilište samo te ugovore stavi jedan na drugog, doda svoj, i to sve proglasi „programskim ugovorom sveučilišta“. Na taj način je nemoguće raditi zajedničke planove o obnovi, objedinjavanju službi i zgrada, zajedničkim infrastruktirnim projektima, prijavama na velike projekte raznih vrsta i sl., već je svaki fakultet jedinka za sebe i pregovara sam za sebe. Trebalo bi čitav članak preraditi tako da svi akteri (Ministarstvo, Sveučilište, Fakulteti) u procesu budu na optimalnoj poziciji, s obzirom na smisao sustava sveučilišta i njegovih sastavnica.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
112	Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja	Izrada prijedloga programskog ugovora javnog sveučilišta, Članak 11.	U stavku 3. je nužno predvidjeti da senat sveučilišta potvrđuje/usvaja prijedlog programskog ugovora, analogno postupku na sastavnicama sveučilišta. Sindikat znanosti pozdravlja namjeru iskazanu u stavku 4., međutim, predlažemo da se predvidi mogućnost pregovaranja o programskom ugovoru sa sastavnicom fakulteta tek nakon što sastavnica iscrpi sve druge mogućnosti na matičnom sveučilištu, te razloge ne postizanja dogovora prethodno pribavi u pisanom obliku kako bi i Ministarstvo u pregovorima sa samom sastavnicom moglo znati što su bile sporne okolnosti. Naime, otvaranjem prostora za pregovaranje programskih ugovora na razini sastavnica (koje su iz bilo kojeg razloga nezadovoljne svojim udjelom u prijedlogu programskog ugovora sveučilišta), narušava se integrativni potencijal sveučilišta, i uistinu se narušava autonomija sveučilišta. Osim što je takav model u suprotnosti s idejom programskog ugovora sveučilišta kao cjeline, to nije uobičajeno rješenje u svijetu, a otvara se i u praktičnom smislu teško ostvariv scenarij pregovora brojnih sastavnica s Ministarstvom.	Prihvaćen	Stavak 3. doradit će se na način da glasi: "Prijedlog programskog ugovora javnog sveučilišta objedinjuje rektor u suradnji s dekanima javnih fakulteta i javnih umjetničkih akademija s pravnom osobnosti, a usvaja senat javnog sveučilišta."
113	Sveučilište u Zagrebu	Izrada prijedloga programskog ugovora javnog sveučilišta, Članak 11.	Predlaže se izmijeniti članak 11. (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članak 12.) tako da glasi: "Članak 12. (1) Javno visoko učilište samostalno na temelju Zakona, Uredbe, statuta i drugih vlastitih akata donosi prijedlog programskog ugovora vodeći se načelom transparentnosti i javne odgovornosti. (2) Prijedlog programskog ugovora javnog visokog učilišta u čijem sastavu djeluju javni fakulteti i javne umjetničke akademije s pravnom osobnošću u sebi, kao sastavni dio prijedloga, sadržava prijedlog programskog ugovora svakog javnog fakulteta i umjetničke akademije, rektorata i drugih ustrojstvenih jedinica javnog visokog učilišta. (3) Dio prijedloga programskog ugovora javnog visokog učilišta iz stavka 2. ovoga članka koji se odnosi na pojedini javni fakultet odnosno javnu umjetničku akademiju izrađuju zajednički dekan fakulteta odnosno umjetničke akademije i rektor, a usvaja fakultetsko odnosno akademijsko vijeće. (4) Prijedlog programskog ugovora javnog visokog učilišta iz stavka 2. ovoga članka izrađuje rektor, a usvaja Senat." ***Vidi pripadajuće obrazloženje u općem komentaru koje je podnijelo Sveučilište u Zagrebu (Uprava) u naslovu Uredbe.	Djelomično prihvaćen	Stavak 3. doradit će se na način da glasi: "Prijedlog programskog ugovora javnog sveučilišta objedinjuje rektor u suradnji s dekanima javnih fakulteta i javnih umjetničkih akademija s pravnom osobnosti, a usvaja senat javnog sveučilišta."
114	Sveučilište u Splitu - Uprava	Izrada prijedloga programskog ugovora javnog sveučilišta, Članak 11.	• Cijeli pregovarački postupak je u potpunosti u nadležnosti dekana sastavnica i fakultetskih vijeća (članak 11) i odvija se bez suglasnosti Sveučilišta, Rektora i Senata što je u suprotnosti s načelima zajedničkog funkcioniranja Sveučilišta. članak 11. stavak 4. • U odnosu na odredbu članka 11. stavka 4. prijedloga Uredbe koja uređuje pitanje izrade prijedloga programskog ugovora javnog sveučilišta odnosno slučaj kada ministarstvo može pozvati javni fakultet s pravnom osobnosti na sklapanje programskog ugovora, ističe se kako je predmetnu odredbu potrebno jasnije nomotehnički urediti.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
115	PETAR PEPUR	Izrada prijedloga programskog ugovora javnog sveučilišta, Članak 11.	čl.11. st.2. prijedlog djela programskog ugovora... izrađuje dekan...a usvaja fakultetsko odnosno akademijsko vijeće... je "prijedlog" koji je potrebno usvojiti na sjednici Senata te će Sveučilište, odnosno Rektor kao osoba koja predstavlja i zastupa Sveučilište voditi pregovore s nadležnim Ministarstvom.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
116	Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet	Izrada prijedloga programskog ugovora javnog sveučilišta, Članak 11.	Ad čl. 11., st. 4. Podržavamo ovakve odredbe Uredbe koje, u skladu s odredbama Zakona, propisuju mogućnost izravnih pregovora između pojedine sastavnice i MZO-a. U skladu s odredbama Zakona, vijeće sastavnice donosi odluku o usvajanju prijedloga programskog ugovora koji je rezultat pregovaračkog postupka, a neusvajanje istoga sa sobom nosi posljedice koje se izravno odražavaju na sastavnicu o čijem programskom ugovoru je riječ. Stoga predlažemo da u slučaju predviđenom stavkom 4. članka 11., sastavnica i Ministarstvo samostalno nastavljaju pregovore te da odredba glasi: "Ako javno sveučilište izostavi ili izmijeni razvojnu ili izvedbenu proračunsku komponentu ili dio ove komponente prijedloga dijela programskog ugovora javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti, Ministarstvo poziva javni fakultet odnosno javnu umjetničku akademiju s pravnom osobnosti na sklapanje programskog ugovora te izuzima dio prijedloga programskog ugovora javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti iz prijedloga programskog ugovora javnoga sveučilišta." Ad čl. 11. Predlažemo dodati stavak 5. za slučaj da zbirno pregovaranje na razini javnog sveučilišta ne bude započeto. "(5) U slučaju da prijedlozi programskih ugovora pojedinog javnog fakulteta i javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti ne budu objedinjeni u prijedlog programskog ugovora javnog sveučilišta, javni fakultet i javna umjetnička akademija s pravnom osobnosti upućuju prijedlog programskog ugovora takvog fakulteta odnosno akademije izravno Ministarstvu radi vrednovanja prijedloga i pregovaranja."	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
117	Blaženka Divjak	Izrada prijedloga programskog ugovora javnog sveučilišta, Članak 11.	Članak je napisan tako da pod krinkom pravne osobnosti fakulteta, izravno zadire u sveučilišnu autonomiju. (4) će sigurno naići na odobravanje velike većine fakulteta, jer će izravno pregovarati s Ministarstvom, ali dugoročno ovakav način rada vodi u rastakanje uloge sveučilišta, koja niti sada nije na visokoj razini, te u situaciju gdje će Ministarstvo upravljati fakultetima na operativnoj razini. Čak i da je to pametno, a znamo iz svjetskih primjera da nije, ovo nije provedivo bez da se paušalno donose odluke na razini Ministarstva ili još gore pogoduje podobnima. (4) Predlažem stoga da fakultet ima pravo veta na Senatu na dio programskog ugovora koji se odnosi na njega ako je izmijenjen suprotno dogovoru, odnosno opravdanom obrazloženju.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
118	dipl. ing. Damir Stanzer	Vrednovanje prijedloga i pregovaranje, Članak 12.	Članci 4-8) Rječnik.hr za pojam "pregovarati" navodi slijedeće: "Pregovarati - nastojati uskladiti različita stajališta i pronaći rješenja prihvatljiva svim uključenim stranama." Opis procesa u ovom članku ne odgovara pojmu pregovaranja. Potrebno je ili preimenovati taj proces (umjesto pojma "pregovaranje" koristiti neki drugi pojam), ili uskladiti sadržaj članka i čitav opisani proces s pojmom "pregovaranje".	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
119	dipl. ing. Damir Stanzer	Vrednovanje prijedloga i pregovaranje, Članak 12.	Stavak 1) Nejasno je kako Ministarstvo vrednuje prijedloge - tko to radi u Ministarstvu, po kojim kriterijima, u koliko vremena za preko stotinu institucija. Nejasno je što se događa u slučaju da Ministarstvo pogriješi u tom vrednovanju. Stavak 2) Zašto su baš ti konkretni razvojni ciljevi važniji (i vjerojatno materijalno vredniji) od nekih drugih. Nije dobro da je to odlučeno isključivo ovom Uredbom, pa bi bilo dobro pozvati se na druge dokumente u kojima je to definirano.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
120	Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja	Vrednovanje prijedloga i pregovaranje, Članak 12.	Iz izričaja stavka 2. proizlazi da su razvojni ciljevi obvezni, iako to nije smisao razvojne komponente programskog ugovora, pogotovo uzimajući u obzir autonomiju sveučilišta. Ministarstvo naravno može u smislu dodatnog financiranja favorizirati ove komponente (ili neke druge koje ocjenjuje važnima u predmetnom razdoblju, prioriteti se mogu i mijenjati od programskog ciklusa do ciklusa), ali onda izričaj treba biti drugačiji. Pogotovo uzevši u obzir ovlaštenje MZO iz stavka 4. U stavku 6. je potrebno predvidjeti da protivljenje Ministarstva mora biti obrazloženo i dokazivo npr. strateškim dokumentima RH iz kojih proizlazi smisao za neslaganje o postavljenim ciljevima. U stavku 8. je potrebno predvidjeti „opravdane okolnosti“ za prekid pregovora, kao i rokove za ponovni početak novih pregovora.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
121	Sveučilište u Zagrebu	Vrednovanje prijedloga i pregovaranje, Članak 12.	Nakon članka 12. (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članka 13.)., predlaže se dodati novi članak (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu, članak 14.). tako da glasi: "Članak 14. (1) Ministarstvo može prekinuti pregovarački postupak samo iz posebno opravdanih vanjskih razloga. (2) O prekidu pregovaračkog postupka iz stavka 1. ovoga članka u pisanom obliku obavještava se javno visoko učilište odnosno javni visoki institut. Obavijest o prekidu mora biti detaljno obrazložena i argumentirana. (3) Ako Ministarstvo prekine pregovarački postupak u smislu stavka 1. ovoga članka, uzima se da pregovarački postupak nije prekinut krivnjom javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (4) Ministarstvo je obvezno pokrenuti novi pregovarački postupak u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti o prekidu pregovaračkog postupka." ***Vidi pripadajuće obrazloženje u općem komentaru koje je podnijelo Sveučilište u Zagrebu (Uprava) u naslovu Uredbe.	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
122	Sveučilište u Zagrebu	Vrednovanje prijedloga i pregovaranje, Članak 12.	Predlaže se izmijeniti članak 12. (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članak 13.) tako da glasi: "Članak 13. (1) Ministarstvo analizira predloženu osnovnu proračunsku komponentu programskog ugovora i objektivno procjenjuje opravdanost prijedloga financiranja osnovnih potreba javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta u programskom razdoblju koje proizlaze iz obavljanja njegove djelatnosti utvrđene Zakonom i vlastitim općim aktima javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta, a odnose se na troškove navedene u članku 6. ove Uredbe. (2) Ministarstvo na poseban način uzima u obzir da se osnovnom proračunskom komponentom programskog ugovora u prvom redu: a) ugovore stvarni troškovi iz članka 6. ove Uredbe i b) osigura razvoj javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (3) U pregovaračkom postupku Ministarstvo je ovlašteno zatražiti dodatno objašnjenje predložene osnovne proračunske komponente programskog ugovora. Dodatno objašnjenje javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut obvezan je poslati Ministarstvu u roku od 15 radnih dana od dana primitka zahtjeva za dostavu objašnjenja. (4) Ministarstvo na poseban način uzima u obzir da se razvojnom i izvedbenom proračunskom komponentom programskog ugovora prvenstveno ugovori ostvarivanje razvojnih ciljeva određenih u članku 7. stavcima 2., 5., 10. i 11. te ostvarivanje izvedbenih ciljeva određenih u članku 8. stavcima 2. i 8. ove Uredbe. (5) Kod razvojne i izvedbene proračunske komponente Ministarstvo vrednuje svaki predloženi razvojni i izvedbeni cilj, svaku aktivnost za ostvarivanje razvojnog i izvedbenog cilja te objektivno mjerljive pokazatelje ostvarivanja pojedinog razvojnog i izvedbenog cilja. Pri tome objektivno vrednuje relevantnost, ostvarivost i ambicioznost svakog predloženog razvojnog i izvedbenog cilja, aktivnosti za ostvarivanje pojedinog razvojnog i izvedbenog cilja te objektivno mjerljive pokazatelje ostvarivanja pojedinog razvojnog i izvedbenog cilja u odnosu na postojeće kapacitete i rezultate javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (6) U pregovaračkom postupku Ministarstvo može zatražiti dodatno objašnjenje doprinosa pojedinog razvojnog odnosno izvedbenog cilja, aktivnosti ili objektivno mjerljivog pokazatelja strategiji razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta te dodatno objašnjenje izračuna financijskog iznosa ostvarivanja aktivnosti. Izračun financijskog iznosa ostvarivanja aktivnosti može se dokazati troškovnikom, ponudama, istraživanjem tržišta i na druge prikladne načine. (7) U pregovaračkom postupku Ministarstvo je ovlašteno predložiti: a) ugovaranje novog razvojnog odnosno izvedbenog cilja, aktivnosti i objektivno mjerljivog pokazatelja, b) brisanje predloženog razvojnog odnosno izvedbenog cilja, aktivnosti i objektivno mjerljivog pokazatelja i c) izmjenu predloženog razvojnog odnosno izvedbenog cilja, aktivnosti, objektivno mjerljivog pokazatelja ili financijskog iznosa ostvarivanja aktivnosti. O predloženom ugovaranju, brisanju ili izmjeni razvojnog odnosno izvedbenog cilja, aktivnosti, objektivno mjerljivog pokazatelja ili financijskog iznosa javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut obvezan se očitovati Ministarstvu u roku od 15 radnih dana od dana primitka zahtjeva za dostavu objašnjenja. (8) Ako javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut i Ministarstvo u roku od 15 radnih dana od dana primitka očitovanja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta ne usuglase razvojne odnosno izvedbene ciljeve, aktivnosti, objektivno mjerljive pokazatelje i financijske iznose ili se javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut propusti očitovati o prijedlogu Ministarstva iz stavka 7. ovoga članka, navedeni razvojni odnosno izvedbeni cilj s aktivnostima, objektivno mjerljivim pokazateljima i financijskim iznosom izuzima se iz financiranja programskim ugovorom." ***Vidi pripadajuće obrazloženje u općem komentaru koje je podnijelo Sveučilište u Zagrebu (Uprava) u naslovu Uredbe.	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
123	Sveučilište u Splitu - Uprava	Vrednovanje prijedloga i pregovaranje, Članak 12.	• Uredba navodi što je sve opravdano i potrebno visokim učilištima financirati ali na neki način odgađa odluku u kojoj mjeri i kako to treba financirati proračunskim novcem i prepušta istu pregovaračkom postupku između Ministarstva i javnih sveučilišta koji bi trebao rezultirati prijedlogom i sklapanjem programskog ugovora javnog sveučilišta. Iz predložene uredbe teško je zaključiti osigurava li javnim sveučilištima Uredba više proračunskog novca nego do sada i u kojoj mjeri će programski ugovori zadovoljiti sve naše potrebe, a i samo financiranje će uvelike ovisiti o stanju u Državnom proračunu. • Ovako predložen sustav vrednovanja programskih ugovora djeluje netransparentano, odnosno ovisi o subjektivnim procjenama osobe koja vrednuje. Na koji način osoba bez jasnih kriterija bodovanja može ocijeniti relevantnost, ostvarivost i ambicioznost svakog pojedinog predloženog razvojnog i izvedbenog cilja? Predlažemo da se definira sustav bodovanja, odnosno kriteriji koji se trebaju zadovoljiti, kao što se to definira pri prijavama projekata na natječaje. • stavak 7. Ministarstvo može pozvati javni fakultet na sklapanje programskog ugovora te izuzeti dio prijedloga programskog ugovora fakulteta iz programskog ugovora sveučilišta - sveučilištu tj. senatu se oduzima pravo odlučivanja o svojim sastavnicama sa pravnom osobnošću.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
124	Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet	Vrednovanje prijedloga i pregovaranje, Članak 12.	Ad čl. 12. Predlažemo dodati stavak 9. za slučaj da zbirno pregovaranje na razini javnog sveučilišta bude prekinuto. "(9) U slučaju da javno sveučilište prekine pregovarački postupak, javni fakultet i javna umjetnička akademija s pravnom osobnosti nastavljaju pregovarački postupak izravno s Ministarstvom." Ad čl. 12., st. 7. Podržavamo ovakve odredbe Uredbe koje, u skladu s odredbama Zakona, propisuju mogućnost izravnih pregovora između pojedine sastavnice i MZO-a. U skladu s odredbama Zakona, vijeće sastavnice donosi odluku o usvajanju prijedloga programskog ugovora koji je rezultat pregovaračkog postupka, a neusvajanje istoga sa sobom nosi posljedice koje se izravno odražavaju na sastavnicu o čijem programskom ugovoru je riječ. Stoga predlažemo da u slučaju predviđenom stavkom 7. članka 12., sastavnica i Ministarstvo samostalno nastavljaju pregovore te da odredba glasi: "Ako u pregovaračkom postupku javno sveučilište odustane od razvojne ili izvedbene proračunske komponente ili dijela ove komponente prijedloga dijela programskog ugovora javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti, Ministarstvo poziva javni fakultet odnosno javnu umjetničku akademiju s pravnom osobnosti na sklapanje programskog ugovora te izuzima dio prijedloga programskog ugovora javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti iz prijedloga programskog ugovora javnoga sveučilišta."	Nije prihvaćen	Predloženo nije u skladu s odredbama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
125	Agencija za mobilnost i programe Europske unije	Vrednovanje prijedloga i pregovaranje, Članak 12.	Članak 12. pobliže regulira vrednovanje prijedloga programskog ugovora i pregovaranje oko utvrđivanja programskog ugovora između javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta i Ministarstva znanosti i obrazovanja. Stavak 6. istog članka kaže da u situaciji kada javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut i Ministarstvo znanosti i obrazovanja u roku 15 dana ne usuglase razvojne odnosno izvedbene ciljeve, aktivnosti, mjerljive pokazatelje i financijske iznose ili se javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut propusti očitovati o prijedlogu Ministarstva, navedeni razvojni odnosno izvedbeni cilj s aktivnostima i mjerljivim pokazateljima će se izuzeti iz financiranja programskim ugovorom. Kako u navedenom stavku nije pobliže opisan trenutak od kojeg se rok od 15 dana počinje računati, predlažemo izrijekom propisati od kojeg trenutka se navedeni rok računa i to ne samo u ovom već i drugim slučajevima u Uredbi gdje se navodi isti rok.	Nije prihvaćen	Predlagatelj je mišljenja da je rok jasno propisan predloženim člankom.
126	Institut za etnologiju i folkloristiku	Vrednovanje prijedloga i pregovaranje, Članak 12.	Članak 12. stavak 1. Bilo bi dobro znati tko u Ministarstvu vrednuje predložene razvojne i izvedbene ciljeve. Stavak 6. Smatramo da je rok od 15 dana prekratak s obzirom na dosadašnje iskustvo s provedbom novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti prema kojem su probijeni rokovi od strane Ministarstva vezano uz dobivanje suglasnosti na statute. Stavak 8. Treba pojasniti što se smatra opravdanim razlogom za prekid pregovaračkog postupka i što konkretno za financiranje institucija znači da postupak nije pokrenut. S druge strane nije propisano ima li i institut/visoko učilište pravo prekinuti pregovarački postupak iz opravdanih razloga i koji bi to razlozi bili?	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
127	Sveučilište u Rijeci	Vrednovanje prijedloga i pregovaranje, Članak 12.	Stavak 2: Ako se već želi posebno istaknuti neke razvojne i izvedbene ciljeve kao važnije od ostalih, onda svakako od razvojnih ciljeva treba dodati i onaj iz čl. 6. st. 6, a od izvedbenih ciljeva treba dodati one iz čl. 7. st. 9. i 10. ove uredbe.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
128	Ivan Sabol	Vrednovanje prijedloga i pregovaranje, Članak 12.	(1)"Pri tome vrednuje relevantnost, ostvarivost i ambicioznost svakog pojedinog predloženog razvojnog i izvedbenog cilja" Začarani krug neprestanog širenja kapaciteta? Ako se ne širiš nije ambiciozno pa neće proći, a ako se svake godine širiš onda je realno neodrživo. (2)"Ministarstvo vodi računa da se programskim ugovorom u prvom redu ugovori ostvarivanje razvojnih ciljeva određenih člankom 6. stavci 2., 5., 10. i 11. te ostvarivanje izvedbenih ciljeva određenih člankom 7. stavci 2. i 8. ove Uredbe" Ako ne postoje ekvivalentni paragrafi za javne institute (čl 11 implicira da se ovi dijelovi odnose samo na učilišta) onda su izvedbeni ciljevi diskriminatorni jer su isključivo nešto u domeni učilišta 2. unaprjeđivanje studentskog standarda i 8. poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta (3)"U pregovaračkom postupku Ministarstvo ..." Možda bi bilo svrsishodno ovdje ili u Članku 9 navesti da ministarstvo otvara pregovarački proces unutar 15 dana od zaprimanja prijedloga i dokumentacije potrebne za sklapanje programskog ugovora ili traži njihovu nadopunu (4)"U pregovaračkom postupku Ministarstvo je ovlašteno... " Mislim da je pregovaranje dopisima u suprotnosti sa željom da se pregovori brzo okončaju. Ovo bi trebao biti dio pregovaračkog procesa uživo (5) "Ako javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut odbije prijedloge Ministarstva .." Nejasno. Ministarstvo predloži, Učilište odbije, A onda pregovaraju? Čemu ono loptanje ako se na kraju ionako o svemu pregovara (8)"Ako Ministarstvo prekine pregovarački postupak iz opravdanih razloga, smatrati će se da pregovarački postupak nije pokrenut " Nejasno S obzirom da nema roka u kojem se postupak mora pokrenuti to znaći da ministarstvo samovoljno u bilo kojem trenutku može u potpunosti onemogućiti financiranje institucije do daljnjeg (uključujući plaće kao osnovnu komponentu). Vidi čl 13. 4 gdje je ključno da su "pregovori započeti" kako bi se dobilo barem osnovno financiranje	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
129	Institut Ruđer Bošković	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Sklapanje programskog ugovora	Zašto je rok za sklapanje ugovora do 30.6. za predstojeću kalendarsku godinu (za javne institute)? Programski ugovor za institute bi trebao biti sklopljen do početka godine na koju se odnosi. Također, Instituti ne bi smjeli bez svoje krivnje trpjeti posljedicu smanjenog financiranja (ako se ugovor ne sklopi na vrijeme npr. kao posljedica postupanja Ministarstva).	Prihvaćen	Rok za sklapanje programskog ugovora će se doraditi.
130	dipl. ing. Damir Stanzer	Sklapanje programskog ugovora, Članak 13.	Stavak 4) Potrebno je izbaciti bilo kakvu materijalnu penalizaciju vezanu uz osnovnu komponentu financiranja. Iz članka izbaciti čitav stavak 4. Smanjivanjem financiranja na ovaj način (minus 3% svake godine) onemogućuje se temeljno funkcioniranje fakulteta. Ukoliko se pregovara o razvojnoj i izvedbenoj komponenti, jedino one mogu ulaziti u obzir kod bilo kakvog kažnjavanja.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
131	Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja	Sklapanje programskog ugovora, Članak 13.	U stavku 4. je nužno izbaciti sredstva za plaće zaposlenika. Nadalje, upozoravamo da je predviđena penalizacija pretjerana, nepotrebna, neproduktivna i rizična, te može dovesti do ugrožavanja funkcioniranja ustanova ako se programski ugovor ne potpisuje duže vrijeme. To nije smisao doznačivanja umanjene osnovne komponente, već je smisao premošćivanje razdoblja do sklapanja programskog ugovora, a bez dramatičnog ugrožavanja financijske opstojnosti ustanove, pogotovo u pogledu temeljnih materijalnih prava zaposlenika i funkcija ustanova.	Nije prihvaćen	Odredba stavka 4. je u skladu s odredbom članka 103. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
132	Sveučilište u Zagrebu	Sklapanje programskog ugovora, Članak 13.	Nakon članka 13. (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članka 15.)., predlaže se dodati novi naslov i dva nova članka (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu, članak 16. i članak 17.). tako da glase: "Izmjene i dopune programskog ugovora Članak 16. (1) Tijekom programskog razdoblja programski se ugovor može izmijeniti i/ili dopuniti, o čemu se sklapa dodatak programskom ugovoru. (2) Prijedlog za sklapanje dodatka programskom ugovoru iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti svaka ugovorna strana. (3) Na način i postupak sklapanja dodatka programskom ugovoru odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona i ove Uredbe kojima se uređuje sklapanje programskog ugovora. Članak 17. Za povećanje osnovne proračunske komponente programskog ugovora koje je posljedica povećanja troškova iz članka 6. stavka 1., kojima je javno visoko učilište i javni znanstveni institut obvezano, a koja nisu bila poznata ili se nisu mogla odgovarajuće kvantificirati u trenutku pregovora, automatizmom se mijenja i dopunjuje financijski iznos ugovorene osnovne proračunske komponente programskog ugovora." ***Vidi pripadajuće obrazloženje u općem komentaru koje je podnijelo Sveučilište u Zagrebu (Uprava) u naslovu Uredbe.	Djelomično prihvaćen	Dodat će se novi članak pod nazivom izmjene i dopune programskog ugovora te stavak koji glasi: "Programski ugovor se može izmijeniti odnosno dopuniti u opravdanim slučajevima sklapanjem dodatka programskog ugovoru u skladu sa zakonom koji uređuje visoko obrazovanje i znanost."
133	Sveučilište u Zagrebu	Sklapanje programskog ugovora, Članak 13.	Predlaže se izmijeniti članak 13. (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članak 15.) tako da glasi: "Članak 15. (1) Prijedlog programskog ugovora javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut usvaja u roku od 15 radnih dana od dana usuglašavanja sadržaja programskog ugovora u pregovaračkom postupku s Ministarstvom. (2) Nakon što javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut usvoji prijedlog programskog ugovora, ministar nadležan za visoko obrazovanje i znanstvenu djelatnost i rektor javnog visokog učilišta odnosno ravnatelj javnog znanstvenog instituta sklapaju programski ugovor. (3) Programski ugovor za javna visoka učilišta sklapa se najkasnije do 15. rujna te stupa na snagu 1. listopada za predstojeću akademsku godinu. (4) Programski ugovor za javne znanstvene institute sklapa se najkasnije do 15. rujna te stupa na snagu 1. siječnja za predstojeću kalendarsku godinu. (5) Ako se s javnim visokim učilištem odnosno javnim znanstvenim institutom s kojim su započeti pregovori o sklapanju programskog ugovora, zbog njegova skrivljena ponašanja, ne sklopi programski ugovor do datuma iz stavka 3. i 4. ovoga članka, a u skladu s rokovima za dostavu prijedloga programskog ugovora iz članka 9. stavka 3. i 4. ove Uredbe te u skladu s rokovima za vrednovanje prijedloga i pregovaranje o programskom ugovoru iz članka 13. ove Uredbe, u sljedećoj akademskoj odnosno kalendarskoj godini javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu doznačit će se 97 % osnovne proračunske komponente u smislu članka 10. stavka 1. Ako je tijekom pregovaračkog postupka usuglašena osnovna proračunska komponenta programskog ugovora, ali nije postignut sporazum oko drugih komponenti, javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu doznačit će se 97 % osnovne proračunske komponente oko koje je postignuta suglasnost. (6) Pregovori o programskom ugovoru nastavit će se i u akademskoj odnosno kalendarskoj godini privremenog financiranja. (7) Ako se ni u akademskoj odnosno kalendarskoj godini privremenog financiranja zbog skrivljena ponašanja visokog javnog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta programski ugovor ne sklopi do datuma iz stavka 3. i 4. ovoga članka, a u skladu s rokovima za dostavu prijedloga programskog ugovora iz članka 9. stavka 3. i 4. ove Uredbe odnosno u skladu s rokovima za vrednovanje prijedloga i pregovaranje o programskom ugovoru iz članka 13. ove Uredbe, pregovori o sklapanju programskog ugovora nastavit će se iduće godine, a sredstva doznačena javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu umanjivat će se za 3 % svake iduće akademske odnosno kalendarske godine sve do sklapanja programskog ugovora." ***Vidi pripadajuće obrazloženje u općem komentaru koje je podnijelo Sveučilište u Zagrebu (Uprava) u naslovu Uredbe.	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
134	Institut za etnologiju i folkloristiku	Sklapanje programskog ugovora, Članak 13.	Članak 13. stavak 3. Smatramo da nema smisla navođenje 30. lipnja kao krajnjeg datuma do kojeg se programski ugovor treba sklopiti (a koji se sklapa za buduće četiri godine) u kontekstu trenutne situacije u kojoj niti ova Uredba vjerojatno do toga datuma neće biti donesena. Stavak 4. U kontekstu komentara na prethodni stavak i mogućnosti da programski ugovori neće biti sklopljeni u navedenim rokovima, znači li to da će institucijama već u 2024. godini biti doznačeno 97% iako do nesklapanja ugovora nije došlo njihovom krivnjom?	Prihvaćen	Hvala na sudjelovanju. Datum navaden u stavku 3. će se korigirati.
135	Ivan Sabol	Sklapanje programskog ugovora, Članak 13.	(1) "u roku 15 dana od usuglašavanja " Nejasna je kronologija. 1) Čl8 propisuje da proces inicira ministarstvo pozivom u kojem mora pisati (nedefinirani) rok do kad se ustanova mora očitovati i dati prijedloge 2) ministarstvo nema neki definirani rok za evaluaciju dostavljenih prijedloga (Čl12. 1-3) ALI ministarstvo može tražiti reviziju ciljeva (Čl 12. 4 ) na što ustanova mora odgovoriti u 15 dana. 3) Čl 12 stavak 5 pak propisuje da ipak postoji 15 dana za usuglašavanje ciljeva ali nije jasno jel se tih 15 dana produljuje ako se aktivirao stavak 4 za koji je rok isto 15 dana? Ili imaju 0 dana se dogovoriti ako institucija pošalje odgovor u roku (15ti dan)? 4) Čl 13 st 1 pak kaže da se ugovor potpisuje 15 dana nakon usuglašavanja (ali nije jasno definirano kada je to točno). A najskasnije do 30 lipnja. Jel tehnički izvedivo sklopiti sve ugovore sa svim institucijama do 30 lipnja? (3) I dalje nije eksplicitno navedeno trajanje programskog ugovora (4)"..s kojim su započeti pregovori o sklapanju programskog ugovora ne sklopi programski ugovor.. " Gore u 12/8 eksplicitno piše da ako se ministarstvo povuće iz opravdanog razloga (npr "nema novca") onda se pregovori ne smatraju započetima. Ovaj čl 13/4 pak precizira da se neko financiranje daje samo onima s kojima je ZAPOČET pregovor. Povlačenje ili ne započinjanje pregovora uistinu znači 0 financiranja bez mogućnosti žalbe? (4) "osnovne proračunske komponente koja je ponuđena u pregovaračkom postupku " Znači da ako je osnovna proračunska komponenta sporna o čemu ministarstvo ne želi pregovarati, institucija može ili prihvatiti nepravdu ili se zatvoriti kroz godine ili odmah?	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
136	Sveučilište u Zagrebu	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Financiranje temeljem programskog ugovora	Predlaže se iznad članka 14. (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članka 18.) promijeniti naslov na način da isti glasi: „Financiranje na temelju programskog ugovora“.	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
137	Institut Ruđer Bošković	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Financiranje temeljem programskog ugovora	Visina mjesečnog obroka trebala bi biti usklađena s visinom troškova instituta u određenom razdoblju. U stavku 3. korekcija bi trebala biti moguća za sve stavke a ne samo za trošak školarine (inflacija, poremećaji na tržištu, negativna gospodarska kretanja i ostali vanjski faktori koje nije moguće unaprijed predvidjeti).	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
138	dipl. ing. Damir Stanzer	Financiranje temeljem programskog ugovora, Članak 14.	Stavak 1) S obzirom na dosadašnja iskustva – postoji li mogućnost fakulteta da nekako sankcionira drugu stranu u partnerskom ugovoru, ako ova ne ispoštuje zadani mjesečni tempo doznake ugovorenih sredstava naveden u stavku 1? Je li u slučaju drugačijeg tempa dostave sredstava (drugačijeg od ugovorenog) fakultet u mogućnosti mijenjati ciljeve ili opravdati neostvarivanje nekih od njih?	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
139	Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja	Financiranje temeljem programskog ugovora, Članak 14.	U stavku 3. je potrebno predvidjeti korekciju i zbog troškova plaće i materijalnih prava radnika.	Djelomično prihvaćen	Dodat će se odredba koja glasi: "Programski ugovor se može izmijeniti odnosno dopuniti u opravdanim slučajevima sklapanjem dodatka programskog ugovoru u skladu sa zakonom koji uređuje visoko obrazovanje i znanost."
140	Sveučilište u Zagrebu	Financiranje temeljem programskog ugovora, Članak 14.	Predlaže se izmijeniti članak 14. (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članak 18.) tako da glasi: "Članak 18. (1) Financijska sredstva iz državnog proračuna za osnovnu, razvojnu i izvedbenu komponentu doznačuju se redovito u jednakim mjesečnim obrocima javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju sklopljenog programskog ugovora. (2) Financijska sredstava iz stavka 1. ovoga članka visoko javno učilište svojim proračunom raspoređuje na pojedine troškovne stavke javnih fakulteta i javnih umjetničkih akademija, rektorata i drugih ustrojstvenih jedinica u njegovu sastavu. (3) Prvi mjesečni obrok isplaćuje se najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu programskog ugovora u skladu s člankom 15. stavkom 3. i 4. ove Uredbe. (4) Tijekom programskog razdoblja osnovna proračunska komponenta korigira se troškovima školarina koje se iz državnog proračuna u cijelosti subvencioniraju za studente naznačene u članku 6. stavku 5. ove Uredbe. (5) Tijekom programskog razdoblja osnovna, razvojna i izvedbena proračunska komponenta korigira se uvažavajući službeno utvrđenu stopu inflacije." ***Vidi pripadajuće obrazloženje u općem komentaru koje je podnijelo Sveučilište u Zagrebu (Uprava) u naslovu Uredbe.	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
141	Sveučilište u Splitu - Uprava	Financiranje temeljem programskog ugovora, Članak 14.	• Dosadašnji je model financiranja visokih učilišta po kojem bi se sredstva iz državnog proračuna doznačila na 9 sveučilišta koja bi onda, sukladno programskim ugovorima, ta sredstva raspodijelila po sastavnicama, puno bolji i operativniji od modela koji u čl. 14 predviđa direktno uplaćivanje sredstava na račune 90-ak visokih učilišta. članak 14. stavak 2. • Jasno je iskazano da se sredstva programskih ugovora isplaćuju izravno na račun fakulteta čime se direktno zadire u financijsku neovisnost Sveučilišta te mu se oduzima kontrola nad upravljanjem financijama. Članak 14. stavak 3. • U odnosu na odredbu članka 14. stavka 3. prijedloga Uredbe koja predviđa da se "tijekom provedbe programskog ugovora osnovna proračunska komponenta korigira troškovima školarina koje se iz državnog proračuna u cijelosti subvencioniraju za studente naznačene u članku 5. stavak 3. ove Uredbe", ističe se kako predviđena odredba unosi prilično veliku nejasnoću što to znači i kako će se u praksi to provoditi. Predmetnu odredbu je potrebno jasnije i bolje nomotehnički urediti na način da se otklone nejasnoće	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
142	Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet	Financiranje temeljem programskog ugovora, Članak 14.	Ad čl. 14. Na primjeru recentnog razdoblja značajne stope inflacije i drugih okolnosti koje utječu na funkcioniranje cjelokupnog društva, pa i znanstveno-nastavnih ustanova, održavanje potrebne razine znanstvene i nastavne produkcije postaje otežano zbog npr. izrazito visokih režijskih troškova - bilo bi dobro programskim ugovorima predvidjeti neku vrstu automatske indeksacije za inflaciju. Također, jako je važno u okviru osnovne proračunske komponente predvidjeti sredstva potrebna za ispunjavanje svih obveza po kolektivnim ugovorima uslijed očekivanih povećanja materijalnih prava zaposlenika tijekom trajanja programskog ugovora - naime, svakih 5-10 godina svjedočimo tisućama radnih sporova u javnoj službi uzrokovanih neisplatom nekog (dijela) materijalnog prava ugovorenog prema kolektivnom ugovoru, u kojima radnici uspijevaju, što na kraju znači nepotrebno puno veći trošak za državni proračun, nego što bi bio da su sredstva bila uredno osigurana. Ad čl. 14., st. 3. Pitanje financiranja troškova studiranja po studentu je izrazito važno, i studentima i visokim učilištima. Prema prijedlogu Uredbe čini se da se zadržava dosadašnje pravilo o pravu studenata na subvencioniranje troškova studija u cijelosti iz državnog proračuna (studenti koji su prvi put upisani u prvu godinu studija ili su u prethodnoj ostvarili najmanje 55 ECTS-a odnosno studenti s najmanje 60%-tnim invaliditetom koji su u prethodnoj godini ostvarili najmanje 30 ECTS-a), što znači da ostali studenti snose troškove studija u skladu s odlukama visokih učilišta. Budući da su natječaji za upis u sljedeću akademsku godinu u tijeku, jako je važno imati pravni okvir kako bi visoka učilišta studentima prilikom upisa mogla dati informacije o uvjetima snošenja troškova studiranja. Radi jasnoće odredbi Uredbe predlažemo da stavak 3., članka 14. glasi: "(3) Tijekom provedbe programskog ugovora na osnovnu proračunsku komponentu dodaje se iznos troškova školarina koje se iz državnog proračuna u cijelosti subvencioniraju za studente naznačene u članku 5. stavak 3. ove Uredbe."	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
143	Institut za etnologiju i folkloristiku	Financiranje temeljem programskog ugovora, Članak 14.	Članak 14. stavak 3. Smatramo da bi navedeni stavak trebalo dopuniti na način da se uz školarine doda mogućnost korekcije osnovne proračunske komponente i zbog porasta drugih troškova, primjerice rasta plaća i materijalnih prava za zaposlenike, rasta režijskih troškova i drugih troškova hladnog pogona.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
144	Ivan Sabol	Financiranje temeljem programskog ugovora, Članak 14.	(3) "Tijekom provedbe programskog ugovora osnovna proračunska komponenta korigira se troškovima školarina koje se iz državnog proračuna u cijelosti subvencioniraju za studente naznačene u članku 5. stavak 3. ove Uredbe. " Ista korekcija osnovne proračunske komponente se treba uvesti i za puno relevantnije stavke od školarina U najmanju ruku treba biti omogućeno izvanredno pregovaranje u slučaju bitno promijenjenih okolnosti ako već ne automatska korekcija (inflacije, rast osnovice, promjene prava, ekstremne promijene cijena...) Školarine su ionako prihod	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
145	Sveučilište u Zagrebu	Praćenje i vrednovanje provedbe programskog ugovora, Članak 15.	Predlaže se izmijeniti članak 15. (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članak 19.) tako da glasi: "Članak 19. (1) Praćenje i vrednovanje provedbe programskog ugovora provodi Ministarstvo u suradnji s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje. (2) Javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut u roku 60 dana od proteka dvije godine provedbe programskog ugovora te u roku 60 dana od proteka roka važenja programskog ugovora Ministarstvu dostavlja izvješće o provedbi programskog ugovora. (3) Izvješće iz stavka 2. ovoga članka sadržava: 1. prikaz ugovorenih i ostvarenih razvojnih i izvedbenih ciljeva, aktivnosti i objektivno mjerljivih pokazatelja 2. objašnjenje neostvarenih aktivnosti i objektivno mjerljivih pokazatelja te rokove u kojima se neostvarene aktivnosti i objektivno mjerljivi pokazatelji planiraju ostvariti 3. financijsko izvješće po proračunskim komponentama, osnovnoj, razvojnoj i izvedbenoj, s prikazom utrošenih financijskih sredstava i dinamikom njihova trošenja 4. pokazatelje ishoda iz priloga programskog ugovora. (4) Ministarstvo u roku 15 radnih dana od dostave izvješća iz stavka 2. ovoga članka obavlja administrativnu provjeru izvješća. U slučaju nepotpunosti ili neurednosti izvješća Ministarstvo će pisanim putem od javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta zatražiti dopunu ili prilagodbu izvješća. Javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut obvezan je dopuniti ili prilagoditi izvješće u roku od 15 radnih dana od dana primitka zahtjeva za dostavu dopune ili prilagodbe izvješća. (5) Ministarstvo može izvješće iz stavka 2. ovoga članka dostaviti Agenciji za znanost i visoko obrazovanje na vrednovanje provedbe programskog ugovora ili dijela programskog ugovora. Agencija za znanost i visoko obrazovanje imenuje stručno povjerenstvo za vrednovanje provedbe programskog ugovora ili dijela programskog ugovora. (6) Pri vrednovanju provedbe programskog ugovora ili dijela programskog ugovora ocjenjuje se ostvarivanje aktivnosti i objektivno mjerljivih pokazatelja. Agencija za znanost i visoko obrazovanje u roku od 60 dana dostavlja Ministarstvu ocjenu provedbe programskog ugovora ili dijela programskog ugovora." ***Vidi pripadajuće obrazloženje u općem komentaru koje je podnijelo Sveučilište u Zagrebu (Uprava) u naslovu Uredbe.	Nije prihvaćen	S obzirom na to da se vrednovanje programskog ugovora uzima u obzir pri sklapanju narednog programskog ugovora predlagatelj ostaje pri prijedlogu da su rokovi navedeni u stavku 2. ovoga članka 30 dana, a ne 60 dana.
146	Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK	Praćenje i vrednovanje provedbe programskog ugovora, Članak 15.	Članak 15. Nije jasno na koji način se dostavljaju izvješća za sveučilišta čije sastavnice imaju pravnu osobnost, objedinjuju li se na razini sveučilišta ili same sastavnice to čine samostalno.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
147	Sveučilište u Splitu - Uprava	Praćenje i vrednovanje provedbe programskog ugovora, Članak 15.	članak 15. stavak 1. • Praćenje provedbe programskog financiranja prema Uredbi je u domeni Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Smatramo da se praćenje mora provoditi isključivo na razini nadležnog ministarstva	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
148	Agencija za mobilnost i programe Europske unije	Praćenje i vrednovanje provedbe programskog ugovora, Članak 15.	Članak 15. pobliže regulira postupak praćenja i vrednovanja programskog ugovora. Stavak 4. istog članka navodi, kao razlog dopune ili prilagodbe izvješća o provedbi programskog ugovora koje podnosi javno visoko učilišta odnosno javni znanstveni institut Ministarstvu znanosti i obrazovanja, nepotpunost ili neurednost izvješća. Ako je primjenjivo, predlažemo koristiti termin „manjkavosti“ izvješća umjesto „neurednosti“. Nadalje, predlažemo da se u stavku 5. istog članka jasnije definira u kojim slučajevima Ministarstvo znanosti i obrazovanja šalje Agenciji za znanost i visoko obrazovanje na vrednovanje izvješće o ostvarenju razvojnih i izvedbenih ciljeva, aktivnosti i mjerljivih pokazatelja iz programskog ugovora. Zaključno, predlažemo da se u prvu rečenicu u stavku 6. istog članka, nakon riječi „ugovora“ doda zarez i riječi: „od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje“. Unošenjem navedene promjene članak 15. stavak 6. bi glasio: Članak 15. … (6) Pri vrednovanju provedbe programskog ugovora ili dijela programskog ugovora, od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje, ocjenjuje se ostvarivanje aktivnosti i mjerljivih pokazatelja. Agencija za znanost i visoko obrazovanje u roku 60 dana dostavlja Ministarstvu ocjenu provedbe programskog ugovora ili dijela programskog ugovora.	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
149	Blaženka Divjak	Praćenje i vrednovanje provedbe programskog ugovora, Članak 15.	AZVO je prema novom Zakonu ovisan o Ministarstvu i pitanje je kako će se to odraziti na vanjsku akreditaciju AZVO-a, ali i na neovisno praćenje i vrednovanje. (3) Očito je da se ne namjeravaju iskoristiti sredstva fondova EU-a za implementaciju programskih ugovora, pa se i planira veliko administrativno opterećenje kod izvještavanja, koje će se odraziti i na kvalitetu vrednovanja. Preporuka: iskoristiti sredstva EU-a za implementaciju programskih ugovora.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
150	Ivan Sabol	Praćenje i vrednovanje provedbe programskog ugovora, Članak 15.	(3) "4. pokazatelje ishoda iz priloga programskog ugovora. " ovdje spomenuti prilog se do sada u tekstu ne spominje (4) "Ministarstvo u roku 15 dana od dostave izvješća iz stavka 2. ovoga članka obavlja administrativnu provjeru izvješća . " Izvedivost je uspitna s obzirom na broj institucija (6) "Pri vrednovanju provedbe programskog ugovora ili dijela programskog ugovora ocjenjuje se ostvarivanje aktivnosti i mjerljivih pokazatelja " Ako se radi samo ocjena mjerljivih pokazatelja onda je to "stručni posao zbrajanja i oduzimanja" koje može provesti i ministarstvo interno. Ima li AZVO kapaciteta za simultanu evaluaciju tolikih programskih ugovora svake 2 godine?	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
151	Institut Ruđer Bošković	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Vrednovanje provedbe programskog ugovora po proteku dvije godine njegova važenja	Trebalo bi predvidjeti mogućnost izmjene programskog ugovora unutar četverogodišnjeg razdoblja iz opravdanih razloga i na drugi način (i uz veći iznos financiranja). Moguće je da se naknadno pojavi potreba za novim ciljem ili potrebu za promjenom uzrokuje neki vanjski faktor (npr. reforma sustava uzrokovana propisom). U stavku 4. nije jasno koje su posljedice ako programski ugovor krši Ministarstvo.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
152	Sveučilište u Zagrebu	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Vrednovanje provedbe programskog ugovora po proteku dvije godine njegova važenja	Predlaže se iznad članka 16. (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članka 20.) promijeniti naslov na način da isti glasi: „Vrednovanje provedbe programskog ugovora po proteku dvije godine programskog razdoblja “.	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
153	dipl. ing. Damir Stanzer	Vrednovanje provedbe programskog ugovora po proteku dvije godine njegova važenja, Članak 16.	Stavak 4) 1. Jednostrano raskinuti programski ugovor - što to konkretno znači? Prekid dotoka sredstava za temeljnu djelatnost, ili samo dijela koji se odnosi na razvojnu i izvedbenu komponentu? 2. Ukoliko se doista radi o ugovoru, s dvije ravnopravne partnerske stranke, što je u slučaju da Fakultet utvrdi da Ministarstvo krši neke odredbe ugovora? Smije li i Fakultet u tom slučaju jednostrano raskinuti ugovor? Ako da - što to konkretno znači u kontekstu financiranja?	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
154	Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja	Vrednovanje provedbe programskog ugovora po proteku dvije godine njegova važenja, Članak 16.	Iz formulacije stavka 2. proizlazi da Ministarstvo samo na temelju svoje procjene (koja ne mora biti točna) može predložiti dodatak programskom ugovoru i u konačnici smanjiti financiranje. Predlažemo predviđanje točnih, transparentnih i mjerljivih razloga zbog kojih Ministarstvo može pozvati ustanovu na sklapanje dodatka programskom ugovoru.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
155	Sveučilište u Zagrebu	Vrednovanje provedbe programskog ugovora po proteku dvije godine njegova važenja, Članak 16.	Predlaže se izmijeniti članak 16. (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članak 20.) tako da glasi: "Članak 20. (1) Po proteku dvije godine važenja programskog ugovora objektivno se ocjenjuje napredak u provedbi aktivnosti i ostvarivanju svakog pojedinog objektivno mjerljivog pokazatelja ugovorenog programskim ugovorom na ključnoj točki ostvarenja. (2) Ako Ministarstvo argumentirano i objektivno utvrdi da se aktivnost koja vodi ostvarivanju objektivno mjerljivih pokazatelja ne provodi u skladu s rokovima određenima u programskom ugovoru te objektivno procjeni da ne postoje izgledi da se ta aktivnost može provesti u programskom razdoblju, Ministarstvo će pisanim putem pozvati javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut da predloži sklapanje dodatka programskom ugovoru kojim će se utvrditi zamjenska aktivnost i pripadajući objektivni mjerljivi pokazatelj te isti ili umanjeni iznos financiranja ostvarivanja pripadajućeg razvojnog odnosno izvedbenog cilja. (3) Ako javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut ne predloži sklapanje dodatka programskom ugovoru iz stavka 2. ovoga članka u roku od 15 radnih dana od dana primitka poziva za sklapanje dodatka, ugovoreni iznos programskog ugovora umanjit će se za iznos financiranja aktivnosti koja pridonosi ostvarivanju toga razvojnog odnosno izvedbenog cilja, u cijelosti ili razmjerno ostvarenju pripadajućeg objektivno mjerljivog pokazatelja na ključnoj točki ostvarenja. (4) Ako Ministarstvo argumentirano utvrdi da javno visoko učilište ili javni znanstveni institut u bitnome ne poštuje odredbe programskog ugovora, upozorit će ga pisanim putem na propuste u provedbi programskog ugovora te od njega zatražiti ispravljanje učinjenih propusta u razumnom roku i u mjeri u kojoj je to moguće te poštivanje svih odredaba programskog ugovora u nastavku programskog razdoblja. (5) Ako javno visoko učilište ili javni znanstveni institut i nakon pisanog upozorenja iz stavka 4. ovoga članka nastavi činiti bitne propuste u provedbi programskog ugovora ili ne ispravi učinjene propuste iz članka 4. ovoga članka u razumnom roku i u mjeri u kojoj je to moguće ili teško krši odredbe programskog ugovora, Ministarstvo može pisanim putem pokrenuti postupak raskida dijela ili čitave razvojne odnosno izvedbene komponente programskog ugovora. (6) Raskid osnovne proračunske komponente programskog ugovora nije dopušten. (7) Prije pokretanja postupka raskida dijela ili čitave razvojne odnosno izvedbene komponente programskog ugovora iz stavka 5. ovoga članka Ministarstvo je obvezno iscrpiti sve mogućnosti partnerskog pregovaranja s javnim visokim učilištem odnosno javnim znanstvenim institutom." ***Vidi pripadajuće obrazloženje u općem komentaru koje je podnijelo Sveučilište u Zagrebu (Uprava) u naslovu Uredbe.	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
156	Blaženka Divjak	Vrednovanje provedbe programskog ugovora po proteku dvije godine njegova važenja, Članak 16.	(1) Tko ocjenjuje napredak i u kojim rokovima? Ne vjerujem da postoji kapacitet da se to kvalitetno napravi u kraćem vremenu od godine dana. (3) Što ako visoko učilište ostvaruje rezultate bitno iznad ugovorenih, kako će ga se nagradit? Ili neće, pa će sve ostati u okvirima osrednjosti. (4) Što ako Ministarstvo krši odredbe ugovora ili se zbog promjene ekonomskih okolnosti opravda povećanje sredstava?	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
157	Ivan Sabol	Vrednovanje provedbe programskog ugovora po proteku dvije godine njegova važenja, Članak 16.	(1) "Po proteku dvije godine važenja programskog ugovora " Nigdje nije explicitno navedeno da ugovoru traju 4 godine. Ako se potpišu na više, znaći li da se evaluiraju samo nakon prve 2 godine te na kraju? (4) "Ako Ministarstvo utvrdi kako javno visoko učilište ili javni znanstveni institut teško krši odredbe programskog ugovora ovlašteno je jednostrano raskinuti programski ugovor. " I što onda? Što je sa osnovnom komponentom ili su plaće zamrznute do sljedećeg poptisivanja ugovora? Nejasno i stoga neprovedivo	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
158	Sveučilište u Zagrebu	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Vrednovanje provedbe programskog ugovora po proteku razdoblja važenja	Predlaže se iznad članka 17. (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članka 21.) promijeniti naslov na način da isti glasi: „Vrednovanje provedbe programskog ugovora po proteku programskog razdoblja“.	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
159	Ivan Sabol	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Vrednovanje provedbe programskog ugovora po proteku razdoblja važenja	Nejasno je međurazdoblje. Ako se programsko financiranje ugovara najkasnije do 1. siječnja 2024 a traje 4 godine ispada da se evaluacija ugovora pokreće 2.siječnja 2027 godine, tj nakon što je već morao biti ugovoren sljedeći ugovor. Stoga je nemoguće ispuniti Čl 17 st 3 koji podrazumijeva da se ishod vrednovanja koristi u pregovorima. Eventualno da se vrednovanje obavlja paralelno sa pregovorima sljedećeg ugovora ali to znaći da to ne može raditi AZVO u roku od 60 dana već samo ministarstvo barem par mjeseci prije isteka važenja (što je u suprotnosti sa Čl17 st 1 gdje stoji da finalno vrednovanje ide eksplicitno po isteku važenja ugovora)	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
160	dipl. ing. Damir Stanzer	Vrednovanje provedbe programskog ugovora po proteku razdoblja važenja, Članak 17.	Stavak 2) Iz kojeg konkretnog novca fakultet vraća ovu svotu, ako ne postoji novac zarađen na tržištu? Sva ostala sredstva su namjenska. Moguće je da je novac trošen i potrošen za ostvarivanje nekog cilja, ali cilj nije ostvaren iz razloga koji nije krivica fakulteta. Kako će fakultet riješiti takvu situaciju?	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
161	Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja	Vrednovanje provedbe programskog ugovora po proteku razdoblja važenja, Članak 17.	U članku 17. je potrebno propisati rokove za početak pregovora o novom četverogodišnjem ciklusu programskog financiranja. Također potrebno je preciznije definirati na čemu će se temeljiti polazišna točka pregovora za novi četverogodišnji ciklus programskog financiranja.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
162	Sveučilište u Zagrebu	Vrednovanje provedbe programskog ugovora po proteku razdoblja važenja, Članak 17.	Predlaže se izmijeniti članak 17. (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članak 21.) tako da glasi: "Članak 21. (1) Nakon proteka razdoblja važenja programskog ugovora objektivno se vrednuje ostvarenje svakog pojedinog objektivno mjerljivog pokazatelja ugovorenog programskim ugovorom. (2) Ako Ministarstvo argumentirano i objektivno utvrdi da neki od ugovorenih objektivno mjerljivih pokazatelja u bitnome nije ostvaren, zatražit će od visokog javnog učilišta odnosno visokog znanstvenog instituta povrat iznosa financiranja aktivnosti koja je trebala pridonijeti ostvarenju toga objektivno mjerljivog pokazatelja utvrđenog programskim ugovorom, u cijelosti ili razmjerno ostvarenju objektivno mjerljivog pokazatelja. (3) Povrat iznosa financiranja iz stavka 2. ovoga članka može iznositi najviše 25 % ugovorenog iznosa financiranja pojedine aktivnosti koja je trebala pridonijeti ostvarenju objektivno mjerljivog pokazatelja utvrđenog programskim ugovorom. (4) Javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut nije dužno izvršiti povrat iznosa financiranja iz stavka 2. ovoga članka ako nedvojbeno dokaže da je financijska sredstva za financiranje predmetne aktivnosti utrošilo sukladno programskom ugovoru, planski i namjenski, a do ostvarenja objektivno mjerljivog pokazatelja nije došlo zbog okolnosti za koje se nije znalo niti ih je bilo moguće predvidjeti u trenutku potpisivanja ugovora ili takvih okolnosti na koje javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut nije mogao utjecati. (5) Ostvareni razvojni i izvedbeni ciljevi te postignuti objektivno mjerljivi pokazatelji ostvarenih razvojnih i izvedbenih ciljeva po proteku dvije godine programskog razdoblja i nakon proteka čitavog programskog razdoblja uzimaju se na odgovarajući način u obzir pri sklapanju daljnjeg programskog ugovora, ako je to moguće i provedivo." ***Vidi pripadajuće obrazloženje u općem komentaru koje je podnijelo Sveučilište u Zagrebu (Uprava) u naslovu Uredbe.	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
163	Sveučilište u Splitu - Uprava	Vrednovanje provedbe programskog ugovora po proteku razdoblja važenja, Članak 17.	članak 17. • U odnosu na odredbe članka 17. prijedloga Uredbe koju uređuju pitanje vrednovanja programskog ugovora po proteku razdoblja važenja, napominje se kako predviđeno rješenje po kojem "ako Ministarstvo utvrdi kako se neki od ugovornih mjerljivih pokazatelja nije ostvario, zatražiti će povrat iznosa financiranja toga mjernog pokazatelja utvrđenog programskim ugovorom, u cijelosti ili razmjerno ostvarenju mjerljivog pokazatelja", ostavlja mnogo manevarskog prostora da resorno Ministarstvo jednostranim odlukama utvrđuje činjenicu o (ne)ostvarenju mjerljivih pokazatelja. Nije propisana pravna zaštita protiv takve odluke ministarstva. Predmetnu odredbu je potrebno jasnije i bolje nomotehnički urediti na način da se propiše npr. da se ostvarenje ugovornih mjerljivih pokazatelja utvrđuje zajednički od strane predstavnika Ministarstva i javnog sveučilišta potpisnika sklopljenog programskog ugovora.	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
164	Institut za etnologiju i folkloristiku	Vrednovanje provedbe programskog ugovora po proteku razdoblja važenja, Članak 17.	Članak 17. U ovom članku propisuje se situacija u kojoj su nije ostvario neki od ugovorenih mjerljivih pokazatelja, međutim što ako su svi pokazatelji ostvareni, a instituciji je ostalo neutrošenih sredstava, što će biti sa tim sredstvima, odnosno ostaju li ta sredstva instituciji kao vlastita sredstva?	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
165	Blaženka Divjak	Vrednovanje provedbe programskog ugovora po proteku razdoblja važenja, Članak 17.	(1) Nejasno je koje su posljedice ako Ministarstvo ne ispuni svoje obaveze (imali smo takvu situaciju 2015). (2) Temeljem čega će se povrat ostvariti, tko će to utvrditi, odnosno kojim rješenjem ili odlukom? (3) Na koji način se uzimaju u obzir?	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
166	Ivan Sabol	Vrednovanje provedbe programskog ugovora po proteku razdoblja važenja, Članak 17.	(1) "Po proteku razdoblja važenja programskog ugovora" I dalje nije navedeno maksimalno trajanje? (2) "Ako Ministarstvo utvrdi kako se neki od ugovorenih mjerljivih pokazatelja nije ostvario, zatražiti će povrat iznosa financiranja... " Nejasno. Od kud će se povrat stvoriti ako su sredstva utrošena? Npr institut kaže da želi novu kapitalnu opremu (razvojna komponenta) jer to povećava uspješnost na projektnim prijavama (mjerljivi pokazatelj). Onda npr HRZZ ne raspiše natječaj 2 godine i institut ne dosegne XY uspješnih prijava na natječaje koji bi bio recimo razuman "mjerljivi pokazatelj". Ali oprema je kupljena i core facility pokrenut. Kako bi to institut onda vratio iznos kojim je financirana kupnja stroja? Ministarstvo si uzme stroj nazad?	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
167	Institut Ruđer Bošković	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prijelazne i završne odredbe	Dosadašnje strategije nisu bile usklađene sa zahtjevima iz ove Uredbe.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
168	Sveučilište u Zagrebu	Prijelazne i završne odredbe, Članak 18.	Predlaže se izmijeniti članak 18. (prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članak 22.) tako da glasi: "Članak 22. (1) Do isteka važeće strategije javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta ta se strategija primjenjuje kao strategija razvoja na koju se odnosi ova Uredba. (2) Iznimno od članka 15. stavka 3. i 4. ove Uredbe, programski ugovor koji se potpiše s javnim visokim učilištem odnosno javnim znanstvenim institutom do 31. prosinca 2023. godine stupa na snagu danom potpisa." ***Vidi pripadajuće obrazloženje u općem komentaru koje je podnijelo Sveučilište u Zagrebu (Uprava) u naslovu Uredbe.	Nije prihvaćen	Nije u skladu s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.
169	Institut za etnologiju i folkloristiku	Prijelazne i završne odredbe, Članak 18.	Članak 18. stavak 1. Iz odredbe je nejasno o kojoj se strategiji radi budući da su institucije prema uputi Ministarstva u procesu izrade novih strategija, a stare, koje nisu kompatibilne s ovom Uredbom, važeće su do kraja 2023. odnosno do donošenja novih strategija.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
170	Sveučilište u Zagrebu	Stupanje na snagu, Članak 19.	Prema prijedlogu Sveučilišta u Zagrebu članak 19. postao bi članak 23.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
171	dipl. ing. Damir Stanzer	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, OBRAZLOŽENJE	U obrazloženju piše "dosadašnji sustav financiranja znanstvene djelatnosti ne može jamčiti izvrsne rezultate", a to je tvrdnja koja nije dobro obrazložena. Prijedlog: izbrisati ovu tvrdnju (bar) iz ovog teksta.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
172	Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, OBRAZLOŽENJE	... Donošenjem Uredbe, ukupno financiranje iz državnog proračuna javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta će se određivati kroz pregovarački proces, a na temelju nacionalnih strateških smjernica (Nacionalne razvojne strategije, Strategije pametne specijalizacije, Plana za razvoj istraživačke infrastrukture, Plana odgoja i obrazovanja, Hrvatskog plana za otvorenu znanost itd.).	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
173	Fakultet organizacije i informatike	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, OBRAZLOŽENJE	Ako su nam suglasnosti potrebne od Sveučilišta, pa od MZO oni su itekako glavni u našoj strategiji. Ukoliko se već piše o strategiji LJP, smatramo da se moramo pozvati na STEM, prepoznatu važnost i ulogu studijskog programa za tržište rada - digitalna tehnologija i sl.	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.
174	Ivan Sabol	UREDBU O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ, OBRAZLOŽENJE	"Uredbom se propisuje novi model financiranja kako bi se riješili izazovi sadašnjeg nedovoljnog institucionalnog financiranja znanstvene djelatnosti ...“ Neobično ali gotovo svugdje u ostatku dokumenta je nastava na prvom mjestu osim u obrazloženju? Trebalo bi revidirati ostatak dokumenta da bolje odgovara ovdje definiranom cilju Podizanje istraživačkog i inovacijskog kapaciteta“ unutar koje je predviđena reforma R1 „Reforma i jačanje kapaciteta javnog znanstveno-istraživačkog sektora. "veliki dio proračuna znanstvenog sustava rezerviran za plaće zaposlenika i na taj dio proračuna ustanove ne mogu znatno utjecati . " To se suštinski i dalje ne mijenja reformom? I dalje je osnovna komponenta pretežno jednaka plaćama i povijesno ograničena a i sada se o tome eksplicitno nemože pregovarati. izvedbena komponenta (izvrsnost) i dalje čini samo 10% "Načelno, javnim visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima koje se bave značajnim i utjecajnim istraživanjima, kroz novi model, postupno će se dodijeliti više javnih sredstava " Ako se osnovna komponenta ne pregovara a jedino je ona povijesni temelj određivanja ostalih onda se nepromjenjivošću iste onemogućava postupno dodjeljivanje više sredstava u prvom programskom ugovoru izvedbena komponenta iznosi 10%, i može se ostvariti toliko ili manje. Jednako je i sa narednim ugovorom. Nigdje nije eksplicitno povezano kako se razvojna i izvedbena komponenta pretaču u povećanje osnovne komponente. Uzima li se uspješno utrošena razvojna komponenta pod osnovnu za pregovaranje sljedećeg ciklusa? Ako da to treba biti evidentno i eksplicitno navedeno S druge strane, vjerojatno nije održivo da svaki institut/sveučilište "ambiciozno" svaki ciklus traži novi "core facility" (instrument i osoblje) ili ekvivalent i tako kontinuirano radi na povećanju osnovne komponente (materijalni troškovi i održavanje opreme i plaće) bez ograničenja. Što im narednih godina omogućuje još veći apsolutni iznos za nove uređaje i osoblje kroz 20% razvojnog dijela. "pomoću tri mehanizma: A... C...B..." tipfeler? "A. osnovna proračunska komponenta koja je određena na temelju povijesnog stanja rashoda za zaposlenike i materijalne roškove; " ako ništa pod obrazloženje bi se moglo navesti što je to "povijesno stanje" rashoda Također, u proces savjetovanja pušten je prijedlog zakona o plaćama u državnim i javnim službama što znaći da se možda neće moći jednostavno primjeniti povijesno stanje rashoda?	Primljeno na znanje	Hvala na sudjelovanju.

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Prijedlogu uredbe o programskom financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj