Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Centar za nestalu i zlostavljanu djecu PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU SEKSUALNOG NASILJA Centar za nestalu i zlostavljanu djecu (dalje: Centar) kao organizacija koja već 16 godina djeluje u području zaštite djece od svakog oblika zlostavljanja i iskorištavanja, a osobito u online okruženju, podržava donošenje Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja kao nužnog, prvenstveno u području djece kao žrtava. Imajući u vidu kako se Prijedlog Protokola u velikoj mjeri dotiče rada sa žrtvama, dok se počinitelji spominju u kontekstu osude, ali ne i učinkovitog, adekvatnog, usmjerenog i sustavnog tretmana, prijedlog Centra za nestalu i zlostavljanu djecu u vidu unapređenja odredaba protokola ide u slijedećem smjeru. Neophodno je imati dostupan psihosocijalni tretman za one počinitelje koji su motivirani za rad kao i specifičnu edukaciju stručnjaka koji su motivirani za rad s istima, a sve u svrhu dugoročnog smanjenja seksualnog nasilja što se navodi i kao jedan od ciljeva ovog Protokola. Predlažemo da tretman bude obvezan za sve počinitelje kao i edukacija onih stručnjaka koji su zainteresirani za tretmanski rad s počiniteljima ove vrste delikata. U svakodnevnom radu sa žrtvama različitih kaznenih djela kroz Savjetovalište za djecu, mlade i obitelj koje djeluje u sklopu Centra kao i rad s počiniteljima kroz posebnu obvezu uključivanja u pojedinačni ili skupni psihosocijalni tretman u savjetovalištu za mlade prema Zakonu o sudovima za mladež, svjedoci smo kako je radi prevencije ponovnog počinjenja kaznenog djela tretman počinitelja neophodan. Kako Centar vodi i nacionalni Centar za sigurniji Internet mišljenja smo kako je vrlo važno uvažiti slučajeve seksualnog nasilja počinjene na štetu djece putem interneta te educirati sve ključne dionike o rizičnim online ponašanjima kao i o načinima kako sami sebe možemo zaštititi i odgovorno se ponašati u svijetu ubrzanog razvoja modernih tehnologija. U tom smislu, Centar za sigurniji internet na raspolaganje stavlja stručnjake (mahom socijalne radnike i psihologe) za organiziranje i provođenje preventivnih programa u ovom području. Centar, također, podržava predloženi popis organizacija civilnog društva koje pružaju specijaliziranu stručnu pomoć i podršku žrtvama seksualnog nasilja. Primljeno na znanje Izmjene Kaznenog zakona predviđaju obvezu provođenja psihosocijalnog tretmana počinitelja samo ukoliko je to navedeno kroz izricanje sigurnosne mjere, što je i navedeno u Prilogu 1. Nacrta Protokola. Svakako pozdravljamo otvorenost za suradnju i angažman stručnjaka u području provođenja preventivnih programa.
2 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU SEKSUALNOG NASILJA Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić (dalje u tekstu: Pravobraniteljica), kao članica Radne skupine za izradu Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja (dalje u tekstu: Protokol) podržava Prijedlog Protokola. Pravobraniteljica uz istaknutu podršku Prijedlogu Protokola, podržava također i istaknute primjedbe Pučke pravobraniteljice koje se odnose na činjenicu da u Prijedlogu Protokola nisu u dovoljnoj mjeri istaknuti edukacija, prevencija, načini postupanja i zaštite kada su u pitanju osobe starije životne dobi, te domovi za starije i nemoćne osobe čiji korisnici također mogu biti izloženi seksualnom nasilju. I konačno, Pravobraniteljica podržava objavljene komentare na Prijedlog Protokola Udruge za unapređenje kvalitete življenja LET, udruge SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava i Ivana Zidarevića - Europska civilna inicijativa Zagreb. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
3 Ured pučke pravobraniteljice PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU SEKSUALNOG NASILJA Prijedlogom Protokola prepoznate su neke posebno osjetljive skupine, kao primjerice osobe s invaliditetom i djeca, no nisu prepoznate osobe starije životne dobi. Iako su, prema nekim istraživanjima, osobe starije životne dobi također žrtve različitih oblika seksualnog nasilja, one se izrijekom spominju samo u poglavlju 4.4.1. Služba za podršku žrtvama i svjedocima. Nadalje, u prijedlogu Protokola ne spominju se domovi za starije i nemoćne osobe čiji korisnici također mogu biti izloženi seksualnom nasilju, radi čega predlažemo da se i u odnosu na pružatelje usluge smještaja starijim i nemoćnim osobama propiše da su dužni skrbiti o ostvarivanju prava i dobrobiti svojih korisnika u slučaju seksualnog nasilja, kao i obveza donošenja internih akata o postupanju u slučajevima seksualnog nasilja. Također smatramo potrebnim u edukacije o nasilju nad starijima za pružatelje usluge smještaja i njihovih zaposlenika uključiti i temu seksualnog nasilja nad starijim osobama. Domove za starije i nemoćne ujedno bi trebalo obvezati na provedbu aktivnosti usmjerenih na prevenciju, otkrivanje i prijavljivanje djela seksualnog nasilja, na upućivanje žrtava službama koje pružaju pomoć i podršku te na poduzimanje mjera u cilju procesuiranja počinitelja ukoliko se radi o njihovom zaposleniku. Konačno, imajući u vidu dob, ranjivost i specifične potrebe osoba starije životne dobi, postupanje u slučaju seksualnog nasilja nad starijim osobama trebalo bi regulirati na sličan način kao što je to propisano za ustanove koje skrbe o odraslim osobama s invaliditetom u točki 5.3. prijedloga Protokola. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog je prihvaćen i uvršten.
4 IVAN ZIDAREVIĆ PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU SEKSUALNOG NASILJA Nažalost svedoci smo da i pet godina od ratifikovanja Konvencije Saveta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) nismo napredovali u društvenoj zaštiti žena od nasilja. Pohvalno je istaći da je Ministarstvo pravosuđa i uprave izmenilo Kazneni zakon, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i Zakon o kaznenom postupku čime ovaj Protokol dobija dodatni sadržaj. Imajući u vidu solidne zakonodavne aktivosti u prethodnom periodu treba istaći da društvena klima i dalje ne prati izmene koje su implementirane. Upravo se tu nameće prostor za razumevanje važnosti Protokola i njegove primene od strane svih dionika. Na kraju, podržavam donošenje Protokola. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
5 Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU SEKSUALNOG NASILJA Podržavamo donošenje Protokola te uvrštavanje organizacija civilnog društva u isti. Zbog ideje jednake promocije svih organizacija civilnog društva kojih ima oko 50000 u RH, predlažemo da se iz Protokola izostave konkretna imena organizacija civilnog društva koja su spomenuta u ovoj verziji. Naime, može se desiti da se navedene organizacije prestanu baviti sa ovom problematkom, budu ugašene ili likvidirane. Također, smatramo da nije fer istaknuti jednu ili dvije organizacije koje se bave ovom problematikom, a pritom ne spomenuti druge organizacije civilnog društva koje su prisutne na ovom području cijeli niz godina. Pogotovo jer državne institucije trebaju sve organizacije civilnog društva jednako tretirati te na nijedan način posebno promovirati osim samog koncepta uloge civilnog društva u postupanju u slučajevima seksualnog nasilja. S obzirom na navedeno predlažemo da se u Protokol uvrsti odredba da će se na mrežnim stranicama Ureda za ravnopravnost spolova voditi popis udruga koje pružaju usluge u slučajevima seksualnog nasilja, može biti nazvan i adresarom. A navedeni Ured će na svojoj web stranici uz taj popis imati i aktivan poziv udrugama (koje su novoosnovane ili su se tek sad počele baviti sa pružanjem podrške i pomoći žrtvama seksualnog nasilja) da se jave i budu uvrštene na taj popis. Predlažemo da popis sadrži osim kontakt informacija o udrugama i popis aktivnosti i usluga koje nude tako da korisnici i oni koji upućuju korisnike na udruge budu kvalitetno informirani. A sam popis/adresar da bude ažuriran najmanje dva puta godišnje. Prihvaćen Zahvaljujemo na prijedlogu. Prihvaćamo prijedlog, a tekst će biti korigiran.
6 SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA U SLUČAJU SEKSUALNOG NASILJA, 2. ZDRAVSTVO U točci 2.1.5. ‘Obveze prema drugim tijelima’ stoji da su, na traženje državnog odvjetništva ili policije, zdravstvene ustanove dužne odmah dostaviti cjelokupnu dokumentaciju koja je značajna za razjašnjavanje i dokazivanje kaznenih djela. U svrhu zaštite osobnog života žrtve i zadržavanja odnosa povjerljivosti i povjerenja između žrtve i stručnjaka za mentalno zdravlje, smatramo da treba jasno propisati da se to ne odnosi na dokumentaciju u vezi psihološkog savjetovanja/psihoterapije. Drugim riječima, smatramo da bi takva dokumentacija trebala biti izuzeta, odnosno da se nadležnim tijelima koja bi je zatražila smije dostaviti samo uz suglasnost žrtve. I čl. 206.g Zakona o kaznenom postupku, koji propisuje da su (sve) pravne osobe na zahtjev dužne državnom odvjetništvu dostaviti podatke koje bi državno odvjetništvo od njih zatražilo, izuzimaju podatke koji predstavljaju zakonom zaštićenu tajnu. Tako u čl. 18. st. 3. Zakona o psihološkoj djelatnosti stoji da je ovlašteni psiholog podatke o osobnom ili obiteljskom životu korisnika psiholoških usluga dužan čuvati kao profesionalnu tajnu, a Zakon o djelatnosti psihoterapije u čl 15. st. 2. propisuje da je osoba koja obavlja djelatnost psihoterapije sve što o korisniku intervencija sazna u obavljanju djelatnosti sazna obvezna je čuvati kao profesionalnu tajnu. Bilješke s terapije i ostala dokumentacija koja se odnosi na osobni život žrtve i u drugim se zemljama izuzimaju iz sudskih postupaka, vidi npr.: https://www.gov.uk/government/news/end-to-intrusive-fishing-expeditions-of-rape-victims-therapy-notes?fbclid=IwAR1edeYsmujdVs_rxgv3pQEeJeAyoBJIW6BnSW1aa3hUfQO71ptFwJQ6f4c Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaća se.
7 SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA U SLUČAJU SEKSUALNOG NASILJA, 4. PRAVOSUDNA I OSTALA TIJELA   U točci 4.4.1. ‘Služba za podršku žrtvama i svjedocima’, stoji i: “5. u slučaju seksualnog nasilja kada procijeni da je potrebna koordinirana dodatna pomoć i podrška žrtvi, obavještava voditelja/icu nadležnog županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, kao i druge nadležne službe.” Iako načelno podupiremo svaki oblike međuresorne/koordinirane suradnje, činjenica je da dobar dio županijskih timova ua sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji trenutno uopće ne funkcionira, kao što je činjenica i da njihove zadaće i ovlasti nisu jasne/definirane. Stoga, uz punu svijest da to nadilazi mogućnosti ovog Protokola, smatramo da je potrebno da Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike žurno krene s preustrojem županijskih timova te jasnim određivanjem njihovog djelokruga i pravilnika rada, što obavezno uključuje i odredbe o (potencijalnom) radu na individualnim slučajevima te odredbe vezane uz čuvanje profesionalne tajne te osobnih podataka. Primljeno na znanje Ovaj Protokol, s obzirom na vrstu akta, svojim odredbama ne može utjecati na ustroj i funkcioniranje županijskih timova za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji., no svakako očekujemo aktivnosti na uspostavi rada županijskih timova.
8 SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA U SLUČAJU SEKSUALNOG NASILJA, 4. PRAVOSUDNA I OSTALA TIJELA   Smatramo da je u točci 4.2. ‘Postupanje državnog odvjetnika u zaštiti prava žrtava’ potrebno naglasiti potrebu za žurnošću državnoodvjetničkog postupanja u predmetima koji se tiču seksualnog nasilja (naravno, pritom uzimajući u obzir i poštivajući način funkcioniranja traumatskog sjećanja, odnosno uzimajući u obzir da nakon seksualnog napada pamćenje žrtve neće moći biti konsolidirano nesposredno nakon napada). Naime, u praksi se često događa da u slučajevima rodno uvjetovanog nasilja (uključujući i seksualno nasilje) prođe nerazumno puno vremena od prijave policije do poduzimanja dokaznih radnji, specifično do uzimanja iskaza same žrtve. Odugovlačenje postupka može dovesti do retraumatizacije žrtve i ometati proces oporavka Prihvaćen Prijedlog se prihvaća. Zahvaljujemo na komentaru.
9 SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA U SLUČAJU SEKSUALNOG NASILJA, 5. HRVATSKI ZAVOD ZA SOCIJALNI RAD 5.3. točka 2 - formulirati isto kao/u skladu s točkama 2. i 3. u poglavlju 6.1. kako bi se izbjeglo krivo razumijevanje/tumačenje izraza “saslušati žrtvu nasilja” Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen. Zahvaljujemo na komentaru.
10 SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU SEKSUALNOG NASILJA, IV. OBLICI, NAČIN I SADRŽAJ SURADNJE NADLEŽNIH TIJELA U POSTUPANJU SA ŽRTVAMA SEKSUALNOG NASILJA U glavi IV. točka 6. glasi: “Povjerenstva za ravnopravnost spolova u županijama i Gradu Zagrebu te osnovana gradska i općinska povjerenstva dužna su uspostaviti suradnju s organizacijama civilnoga društva koje programski djeluju radi zaštite žrtava seksualnog nasilja i afirmacije njihovih prava zbog razmjene iskustava i stvaranja dobre prakse. Povjerenstvo za praćenje provedbe Protokola izradit će obrazac za prikupljanje podataka o provedbi Protokola.” Nejasna je veza između posljednje rečenice (“Povjerenstvo za praćenje provedbe Protokola izradit će obrazac za prikupljanje podataka o provedbi Protokola.”) i ostatka teksta, koji se odnosi na drugo Povjerenstvo /tj. povjerenstva) za ravnopravnost spolova. Predlažemo pojasniti. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen. Zahvaljujemo na komentaru.
11 SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU SEKSUALNOG NASILJA, VI. PRILOZI Iako se slažemo s postojanjem potrebe da i svim dionicima sustava i samim žrtvama trebaju biti dostupne informacije o tome gdje i kako mogu zatražiti specijaliziranu pomoć i podršku, smatramo da prilog 4. ima određene nedostatke. U poglavlju II. 3. stoji: “Osim u okviru rada Ženske sobe (Centra), usluge osobama koje su preživjele seksualno nasilje dostupne su u okviru rada drugih organizacija civilnoga društva, koje imaju dugogodišnje iskustvo i specijalizaciju radu sa ženama i djecom koja su preživjela nasilje u obitelji, uključujući i seksualno nasilje, kao i organizacije koje su specijalizirane za rad sa djecom koja su preživjela nasilje (prilog 4.).” Međutim, u samo Prilogu 4. nisu navedene druge organizacije civilnoga društva, koje imaju dugogodišnje iskustvo i specijalizaciju radu sa ženama koja su preživjela nasilje u obitelji, uključujući i seksualno nasilje, kao što su npr. Udruga Domine iz Splita i udruga SOS Rijeka. Navedeno je samo nekoliko organizacija koje rade sa djecom, pri čemu se na popisu nalazi i najmanje jedna organizacija kod koje je rad sa žrtvama (seksualnog) nasilja bio projektno organiziran te se zbog neodobravanja nastavka projekta više ne provodi. Ostaje upitno na koj će se način, po kojim kriterijima i kojim intenzitetom popis organizacija koje pružaju pomoć i podršku žrtvama seksualnog nasilja ažurirati. Stoga smatramo da bi prikladniji način informiranja bio izrada online adresara (na koji će Protokol upućivati). Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen. Zahvaljujemo na komentaru.