Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Pravilnika o jedinstvenoj metodologiji za procjenu potreba

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PRAVILNIK O JEDINSTVENOJ METODOLOGIJI ZA PROCJENU POTREBA Poštovani, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je izvršila uvid u Prijedlog Pravilnika o jedinstvenoj metodologiji za procjenu potreba (dalje u tekstu: Pravilnik) te smatra da bi se u tekst Pravilnika trebalo uvrstiti načelnu odredbu prema kojoj bi se riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li u Pravilniku korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosili na jednak način na muški i ženski rod, a sukladno odredbi čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17). Nadalje, iako navedeni Pravilnik sadrži niz obrazaca u kojima se navode i brojni statistički podaci, parametri i informacije, ne proizlazi kako bi se navedeni podaci prikupljali, evidentirali, obrađivali i iskazivali po spolu, a što ukazuje na izostanak rodne dimenzije u ovim dokumentima. Stoga Pravobraniteljica predlaže da se na svim mjestima gdje se navode statistički podaci, isti (ukoliko je to moguće) svakako iskazuju razvrstani i po spolu. S tim u vezi, posebice se ukazuje kako se u Obrascu 1. Popis izvora statističkih podataka za procjenu socijalnih rizika u populaciji uvodno predviđa navođenje podataka iz popisa stanovništva razvrstano po dobnim skupinama, ali ne i po spolu. Navedena primjedba se odnosi i na sve druge podatke u svim obrascima čije prikupljanje je predviđeno obzirom da nigdje ne proizlazi da bi se isti razvrstavali i po spolu. Nadalje, u Obrascu 2 Procjena broja građana u riziku u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno u Gradu Zagrebu, kod nasilja u obitelji navode se statistički podaci o broju prijavljenih kaznenih djela nasilja u obitelji za 2021., ali se navedeni podaci ne iskazuju po spolu odnosno ne navodi se koliko je žrtava bilo muškog, a koliko ženskog spola. Također, kao što je već spomenuto, niti u svim ostalim obrascima nije uočeno da će se podaci koji će se prikupljati iskazivati razvrstano po spolu, a što je nužno za uvođenje rodne perspektive u sve politike i dokumente, uključujući i predmetni Pravilnik. Naime ukazujem kako već prilikom kreiranja i uvrštavanja usluga treba imati u vidu odnosno uzimati u obzir i postojeće rodne razlike između muškaraca i žena, kao npr. rizike višestruke diskriminacije žena (primjerice Romkinja, izbjeglica i osoba pod međunarodnom zaštitom, starijih žena, žena s invaliditetom, žena beskućnica, žena ovisnica), a posebice žena žrtava obiteljskog nasilja obzirom da je obiteljsko nasilje rodno uvjetovano nasilje i predstavlja oblik diskriminacije. Nadalje, Pravobraniteljica uočava kako se u Obrascu 1 Popis izvora statističkih podataka za procjenu socijalnih rizika, u rubrici koja se odnosi na podatke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, navode i slijedeći podaci: • „Broj djece (u dobi 0-19) s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovani psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40-F48) te s ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja.“ • „Prosječan broju pacijenata u periodu od 2015. do 2021. godine sa: duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40-F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja“ • „Broj starijih osoba s neurozama i afektivnim poremećajima (F40-F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja (dob 20-64 g.)“ • „Prosječan broju pacijenata u periodu od 2015. do 2021. godine sa: duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40-F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja“ • „Broj starijih osoba s neurozama i afektivnim poremećajima (F40-F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja (dob stariji od 65 g.)“ S tim u vezi, Pravobraniteljica skreće pažnju na sintagmu „ostali duševni poremećaji i poremećaji ponašanja“, a koju smatra spornom u kontekstu transrodnosti. Naime iako se transrodnost, sukladno trenutno važećoj Međunarodnoj klasifikaciji bolesti 10 (MKB-10), kao dijagnoza vodi pod šifrom F64-Poremećaji spolnog identiteta te je trenutno svrstana u kategoriju poremećaja ličnosti i ponašanja, ista u MKB-11 više nije duševni poremećaj (odnosno više se ne nalazi u kategoriji F, tj. duševnih poremećaja). Naime, najnovija verzija MKB-a je usvojena na 72. zasjedanju Svjetske zdravstvene skupštine 2019. godine, a stupila je na snagu 1.1.2022. godine. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 35 zemalja svijeta koristi novu MKB-11 verziju. U Hrvatskoj je još uvijek u primjeni 10. verzija Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema te su pripreme za uvođenje 11. verzije u tijeku. Hrvatska, kao prvi korak implementacije, planira do kraja 2023. učiniti prijevod ove klasifikacije. O navedenom je Pravobraniteljicu obavijestio Hrvatski zavod za javno zdravstvo u veljači 2023. godine. Dakle proizlazi kako su transrodne osobe po novoj MKB-11 isključene iz kategorije duševnih poremećaja radi čega postaje problematično navedenu skupinu tretirati kao potencijalni socijalni rizik, a što se prijedlogom Pravilnika čini. Štoviše, takav pristup bi potencijalno mogao predstavljati neizravnu diskriminaciju iz čl.7.st.2. Zakona o ravnopravnosti spolova. Također, i u Obrascu 2 Procjena broja građana u riziku u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno u Gradu Zagrebu se navedena sintagma „ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja“ navodi na tri mjesta na kojima se govori o mentalnom zdravlju. Stoga se gore navedena primjedba odnosi na jednak način i na Obrazac 2. S poštovanjem, PRAVOBRANITELJICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA Višnja Ljubičić, dipl. iur. Djelomično prihvaćen Primjedba je prihvaćena te je dodan stavak koji se odnosi na rodno značenje riječi. Primjedba data u vezi razvrstavanja podataka po spolu se ne prihvaća. Naime, na obrascima u kojima se predviđa prikupljanje podataka o broju muškaraca i žena se već nalazi unutar samoga obrasca a sve u skladu sa svrhom za koju se ti podaci prikupljaju. Stoga suvišno na obrascima tražiti i razvrstavati podatke o broju muškaraca i žena tamo gdje to nije potrebno. S obzirom na svrhu za koju se navedeni podaci u svakom pojedinom obrascu prikupljaju smatramo da nije potrebno u ovom trenutku početne implementacije metodologije detaljno raspisivati obrazac s podacima koji bi obrazac činili nepreglednim i dodatno ga opterećivali. Vezano za podatke u Obrascu 1. Popis izvora statističkih podataka za procjenu socijalnih rizika, a koji se odnose na podatke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u ovom trenutku ne možemo uvažiti vaš prijedlog s obzirom da nadležno tijelo za tu problematiku nije izmijenilo važeću klasifikaciju te je dosadašnja još uvijek na snazi te smo ju u takvom obliku dužni koristiti.
2 FRANJO GOLUBIĆ PRAVILNIK O JEDINSTVENOJ METODOLOGIJI ZA PROCJENU POTREBA Smatram i predlažem da se procjena potreba za socijalnim uslugama izrađuje na nivou svake pojedine JLS-e i da se temeljem procjena po svim JLS radi zajednička procjena na nivou jedinica područne (regionalne ) samouprave. Ovo predlažem kao osoba starija od 65 godina, koja živi u samačkom kućanstvu u ruralnom području Varaždinske županije koja je procijenila da nema potrebe da se starijim osobama osigura dostava jednog toplog obroka dnevno jer da za takvu uslugu nema dovoljnog broja zainteresiranih korisnika uz vlastito plaćanje. Smatram da svaka jedinica područne (regionalne) samouprave, u suradnji sa JLS-e i Ministarstvom, mora osigurati uvjete da građani, posebno starije dobi, mogu naručiti i dobiti dostavu jednog toplog obroka u kuću, bez obzira gdje žive na području županije. Smatram da se isto može riješiti na način da tople obroke priprema zajednička kuhnija u organizaciji Crvenog križa za cijelu županiju, kakva praksa se već provodi u više gradskih organizacija Crvenog križa u RH ili da se priprema obroka povjeri privatnim subjektima koji za isto imaju potrebne kapacitete. Primjer dobre prakse za isto postoji u Međimurskoj županiji gdje je županija zajedno sa udrugom civilnog društva osnovala ustanovu za Pomoć u kući te ujedno vrši svakodnevno i dostavu toplog obroka svim zainteresiranim osobama, dok se priprema samog obroka vrši u novosagrađenoj kuhnji u okviru novog Centra za beskućnike, a koji je financiran iz EU sredstava. Smatram da postoji i mogućnost da se priprema obroka vrši i u okviru postojećih školskih kuhnji u osnovnim školama ili u dječjim vrtićima, a koji za isto imaju slobodne neiskorištene kapacitete s obzirom na broj učenika ili polaznika dječjih vrtića. Predlažem da Ministarstvo u tom smislu da incijativu i upit prema nadležnom Ministarstvu znanosti i obrazovanja, županijama kao osnivačima škola i JLS-e koje su osnivači dječjih vrtića. Nije prihvaćen JLS na području svake pojedine županije uključene su u procjenu potreba i izradu socijalnih planova putem svojih predstavnika u Savjetu za socijalnu skrb, također su tijekom procesa prikupljanja podataka uključene u procjenu kapaciteta i dostupnosti usluga na svom području.
3 FRANJO GOLUBIĆ PRAVILNIK O JEDINSTVENOJ METODOLOGIJI ZA PROCJENU POTREBA , Članak 4. Predlažem da se za utvrđivanje stvarnog broja potencijalnih korisnika obavezno provede anketa po kućanstvima na području svake JLS-e, uz osobnu dostavu anketnih listića na adrese svih kućanstava jer smatram da i svaka JLS mora imati svoj socijalni plan koji se mora utvrditi na potencijalnom broju korisnika socijalnih usluga. Ovo je naročito bitno za ruralna područja gdje živi veliki broj samačkih i staračkih kućanstava, bez znanja i mogućnosti za korištenje digitalnih tehnologija, tako da im ankentiranje putem interneta nije pristupačno. U ruralnim područjima postoji i velika potreba za formiranje i rad višegeneracijskih klubova JLS-e, radi sprečavanja i prevencije socijalne i društvene isključenosti, posebno starijih osoba, a svrha istih bi trebala biti i informiranje, edukavija, druženje i međusobna razmjena iskustava među generacijama i zajednička suradnja. U tom smislu postoji dobra praksa u susjednoj Republici Sloveniji gdje su iz Europskog socijalnog fonda izgrađeni i opremljeni Višegeneracijski centri po svim regijama u Sloveniji te su osnovane i njihove podružnice u manjim ruralnim sredinama. Ovo je posebno važno iz razloga što u ruralnim JLS nema obično niti knjižnice i čitaonice, kao niti nikakav drugi javni prostor za sprečavanje socijalne i društvene isključenosti građana. Nije prihvaćen JLS na području svake pojedine županije uključene su u procjenu potreba i izradu socijalnih planova putem svojih predstavnika u Savjetu za socijalnu skrb, također su tijekom procesa prikupljanja podataka uključene u procjenu kapaciteta i dostupnosti usluga na svom području.
4 Osječko-baranjska županija PRAVILNIK O JEDINSTVENOJ METODOLOGIJI ZA PROCJENU POTREBA , Članak 5. Potrebno je ispraviti pogreške u stavku 3. u zagradi, pretpostavljamo da se radi o stanovništvu od 0-19 godina i stanovništvu 65 + godina. Generalno potrebno je uskladiti ovaj stavak s podacima o stanovništvu navedenim u Obrascu 1. Prihvaćen Prihvaćen
5 FRANJO GOLUBIĆ PRAVILNIK O JEDINSTVENOJ METODOLOGIJI ZA PROCJENU POTREBA , Članak 5. Predlažem da se u članku 5. stavku 3. alineja 6. izmjeni na način da glasi: "podatke prikupljene ankentiranjem građana kao potencijalnih korisnika usluga socijalne skrbi," Nije prihvaćen Podaci koji se prikupljaju putem Obrasca 1. su statistički podaci i ne predviđaju anketiranje građana kao potencijalnih korisnika socijalnih usluga.
6 FRANJO GOLUBIĆ PRAVILNIK O JEDINSTVENOJ METODOLOGIJI ZA PROCJENU POTREBA , Članak 6. Predlažem da se u članku 6. stavku 2. doda nova alineja 6. koja glasi: "-građani u riziku u dobi iznad 65 godina." Prihvaćen Prihvaćen
7 FRANJO GOLUBIĆ PRAVILNIK O JEDINSTVENOJ METODOLOGIJI ZA PROCJENU POTREBA , Članak 11. Predlažem da se u članku 11. stavku 1. umjesto točke stavi zarez i nastavno doda sljedeći tekst: "a praćenje i evaluacija lokalnog socijalnog plana u nadležnosti je jedinice lokalne samouprave." Nije prihvaćen Lokalni planovi nisu zakonom propisani te ne postoji mogućnost da se njihova evaluacija u ovom Pravilniku propisuje.
8 FRANJO GOLUBIĆ PRAVILNIK O JEDINSTVENOJ METODOLOGIJI ZA PROCJENU POTREBA , Članak 12. Predlažem da se propiše obveza da se lokalni socijalni plan donosi i na nivou svake jedinice lokalne samouprave jer bi se na traj način bolje sagledale stvarne potrebe i njihovo zadovoljavanje u svakoj pojedinoj JLS te bi se na isti način mogla sagledati i mogućnost njihovog objedinjenog pružanja za više JLS-e ili na cijelom području županije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje