Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava studenata u redovitom statusu na subvencionirano stanovanje

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Željana Volarević PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU Poštovani! Mislim da studenti koji žive po nekoliko stotina kilometara daleko od mjesta studiranja trebaju imati malo više državne (materijalne) podrške općenito. A ne da samo raspravljamo o subvencijama za smještaj koje dosad, koliko znam, nisu bile osobito velike. I bilo bi dobro da se temeljitije provjere uvjeti pod kojima studenti ostvaruju neka svoja materijalna prava pa tako i ovo. Lijep pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Svrha savjetovanja je dobiti povratnu informaciju o Nacrtu prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava studenata u redovitom statusu na subvencionirano stanovanje.
2 Vlado Levak IV. UVJETI ZA OSTVARENJE IZRAVNOG PRAVA NA SUBVENCIONIRANO STANOVANJE, Članak 7. Članak 7.,stavak 6. – potrebno dodati 55 i više ECTS bodova prosječno po prethodnim godinama studija Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. U članku 7. stavku 6. dodat će se ""55 i više ECTS bodova prosječno po prethodnim godinama studija.".
3 Vedran Lakovic PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU Poštovani, podržavam ovaj pravilnik. Srdačan pozdrav, Vedran Laković Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju.
4 Ured pučke pravobraniteljice IV. UVJETI ZA OSTVARENJE IZRAVNOG PRAVA NA SUBVENCIONIRANO STANOVANJE, Članak 9. U pojedinim predmetima pučka je pravobraniteljica uočila složenost postupka pribavljanja posebne odluke, kao i neizvjesnost kojoj je bila izložena studentica, pripadnica romske nacionalne manjine, prilikom ostvarivanja prava na subvencionirani smještaj temeljem posebne odluke Naslova, sukladno članku 4. stavak 3. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje (NN 63/2019), za kojeg se predlaže da prestane važiti donošenjem novog Pravilnika. Nadalje, u drugim predmetima, koji su se odnosili na studente pod međunarodnom zaštitom i njihovo ostvarivanje prava na subvencionirani smještaj, ukazivali smo na potrebu izmjena i dopuna ovog istog Pravilnika. Tom prilikom Ministarstvo se očitovalo na preporuku u rujnu 2021. godine, naglasivši da studentima pod međunarodnom zaštitom pravo na subvencionirani smještaj Naslov također utvrđuje temeljem posebne odluke sukladno članku 4. stavak 3. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje (NN 63/2019). Naslov je u svojem očitovanju i naveo kako su u praksi uočene otegotne okolnosti u ostvarivanju prava iz studentskog standarda koje se nisu mogle predvidjeti prilikom donošenja spomenutog Pravilnika, a koje će poteškoće svakako biti uzete u obzir prilikom njegovih izmjena i razmatranja načina na koje se može olakšati pristup pravima svim osobama na koje se odnose. Stoga, imajući u vidu navedeno, kao i malobrojnost studenata pod međunarodnom zaštitom, te vrlo nizak postotak pripadnika romske nacionalne manjine koji upisuju visoko obrazovanje (podaci iz 2021. godine ukazuju da u ukupnoj populaciji Roma u Republici Hrvatskoj samo 0,5% osoba ima završenu trogodišnju višu školu ili visoko obrazovanje), smatramo da bi članak 9. Nacrta prijedloga koji se odnosi na studente koji imaju izravno pravo na subvencionirano stanovanje trebao uključivati i studente pripadnike romske nacionalne manjine, kao i studente pod međunarodnom zaštitom. Stoga predlažemo u članak 9. uvrstiti nove stavke 5. i 6., dok bi predloženi stavak 5. trebao postati stavak 7. Novi stavci predlažemo da glase kako slijedi: (5) Studenti pripadnici romske nacionalne manjine, (6) Studenti koji u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na međunarodnu i supsidijarnu zaštitu, Djelomično prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. U članak 15. dodani su dodatni bodovi za studente pod međunarodnom i supsidijarnom zaštitom zbog nemogućnosti ostvarivanja ostalih bodova u skladu s njihovom specifičnom situacijom. Što se tiče studenata pripadnika romske nacionalne manjine, ostvaruju jednaka prava kao i ostali studenti upisani na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj. Dodatno napominjemo, uz subvenciju stanovanja koja se isplaćuje na temelju ovog Pravilnika, Uprava za nacionalne manjine Ministarstva znanosti i obrazovanja pokriva i ostatak troškova smještaja do pune cijene za studente pripadnike romske nacionalne manjine.
5 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU Na Središnjem državnom portalu e-Savjetovanja, od 1. lipnja do 15. lipnja 2023. godine, otvoreno je javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava studenata u redovitom statusu na subvencionirano stanovanje (u daljnjem tekstu: Nacrt prijedloga) te Vam ovim putem dostavljamo naše mišljenje, koje ovom prilikom objavljujemo unutar predmetnog savjetovanja s javnošću. U okviru našeg rada u više smo se navrata susreli sa poteškoćama određenih kategorija studenata, i to studenata pripadnika romske nacionalne manjine i studenata pod međunarodnom zaštitom, pri pokušaju ostvarivanja prava na subvencioniran smještaj. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Studenti pripadnici romske nacionalne manjine i studenti pod međunarodnom zaštitom ostvaruju jednaka prava na subvencionirano stanovanje kao i svi studenti Republike Hrvatske u skladu s propisanim uvjetima.
6 STUDENTSKI CENTAR VARAŽDIN V. POSTUPAK BODOVANJA I UTVRĐIVANJA RANG-LISTA, Članak 17. Predlažemo da se naslov članka 17. izmijeni na način da glasi: "Bodovi prema posebnim propisima za studente koji ne ostvaruju izravno pravo na subvencionirano stanovanje". Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Naslov članka 17. izmijenit će se da glasi: "Bodovi prema posebnim propisima za studente koji ne ostvaruju izravno pravo na subvencionirano stanovanje".
7 STUDENTSKI CENTAR VARAŽDIN XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 28. Predlažmo da se izmijeni rok stupanja na snagu Pravilnika na način da isti glasi: "Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama." Naime, studentski centri moraju nakon što Pravilnik stupi na snagu pripremiti natječajnu dokumentaciju, objaviti natječaj za subvencionirano stanovanje, provesti postupak bodovanja, utvrditi rang liste studenata i razmotriti prigovore studenata kroz ljetne mjesece, pa kako bi se navrijeme započelo s cjelokupnim natječajnim postupkom predlažemo da se izmijeni vacatio legis. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju.
8 Sanja Srdelić III. STUDENTI KOJI NEMAJU PRAVO NA SUBVENCIONIRANO STANOVANJE, Članak 6. Članak 6. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava studenata u redovitom statusu na subvencionirano stanovanje postavlja određene uvjete koji isključuju određene skupine studenata iz prava na subvencionirano stanovanje. Važno je analizirati i komentirati ispravnost i pravednost tih uvjeta, uzimajući u obzir promicanje obrazovanja i jednakih prilika za sve studente. Prvi uvjet navodi da studenti koji mijenjaju studij bez završetka prethodnog studija i ponovno upisuju prvu godinu, ako se prijave s prosjekom ocjena iz srednje škole, ne mogu ostvariti pravo na subvencionirano stanovanje. Ovaj uvjet može imati određenu logiku jer se želi poticati studente da se fokusiraju na završetak studija te da ne mijenjaju studijske smjerove bez valjanog razloga. Međutim, treba uzeti u obzir da postoje različiti razlozi zbog kojih studenti mijenjaju studij, kao što su promjena interesa ili pronalaženje bolje akademske prilike. Stoga, ovaj uvjet može biti ograničavajući za određene studente i trebalo bi pažljivo razmotriti njegovu primjenu. Drugi uvjet propisuje da studenti koji su ostvarili manje od 18 ECTS bodova u akademskoj godini prijave na natječaj nemaju pravo na subvencionirano stanovanje, osim u nekim iznimkama. Ovaj uvjet ima svrhu motiviranja studenata da redovito napreduju u svojim studijima i ostvaruju minimalni broj bodova. To može biti korisno u poticanju izvrsnosti i postizanju akademskih ciljeva. Međutim, važno je uzeti u obzir da postoje različiti faktori koji mogu utjecati na postizanje ECTS bodova, poput opterećenja studijskim programom, izvanškolskih obveza i individualnih okolnosti studenata. Stoga bi trebalo osigurati da ovaj uvjet ne diskriminira studente koji su suočeni s izazovima izvan svoje kontrole. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju.
9 MARTIN ŠVERKO III. STUDENTI KOJI NEMAJU PRAVO NA SUBVENCIONIRANO STANOVANJE, Članak 6. U stavku 3 predlažem smanjenje broja ECTS-a na 39, odnosno sljedeću formulaciju: (3) Studenti koji su ostvarili manje od 39 ECTS bodova prosječno u prethodnim godinama cjelokupnog studiranja, ne uključujući tekuću akademsku godinu. Ili alternativno (3)Studenti koji su ostvarili manje od 40 ECTS bodova prosječno u prethodnim godinama cjelokupnog studiranja, ne uključujući tekuću akademsku godinu. Iznimno za studente koji su upisani na prvu godinu preddiplomskog studija potrebno je 39 ECTS boda. Konkretno u rubnim slučajevima događa da student na prvoj godini studije do ljeta položi 18 ili 19 ECTS boda, ispiše trenutni studiji i upiše novi studiji. Prema pravilniku takav student ostvaruje pravo na subvencionirani smještaj. Do godine, čak i ako na ljeto položi sve ispite, odnosno ostvari 60 ECTS boda, prosjek bodova će mu biti 39. Znači u praksi se događa da osoba koja je mijenjala studiji može ostvariti pravo na subvencionirani smještaj, a osoba koja je prošle ak. godine mijenjala studiji i u tekućoj akademskoj godini položila sve kolegije neće moći ostvariti pravo na subvencionirani smještaj zbog razlike u jednom ECTS-u. Neki studiji za upis kolegija imaju preduvjete, pa student, iako svjestan da mora položiti više od 60 ECTS-a to ne može uraditi jer preduvjeti to ne zadovoljavaju. Student ne može na jesen položiti više kolegija sa studija kojeg napušta jer za upis novog studija (najčešće na ljeto) mora ispisati trenutni. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. 40 ECTS bodova je prosjek od položenih predmeta dvije godine studija (u pravilu 120 ECTS bodova) u 3 akademske godine.
10 MARTIN ŠVERKO III. STUDENTI KOJI NEMAJU PRAVO NA SUBVENCIONIRANO STANOVANJE, Članak 6. Stavkom 5 zakinuti su studenti koji su paralelno studirali na dva studija, a jednog su ranije završili. Predlažem sljedeću formulaciju: Studenti koji su stekli kvalifikaciju određene razine studija ako ponovno upisuju studij te razine ili su upisani na istu razinu studija drugi put. Ovaj uvjet se ne odnosi na studente koji su kvalifikaciju iste razine studije stekli nakon upisa na studiji iste razine. Alternativna formulacija: Studenti koji nakon što su stekli kvalifikaciju određene razine studija ako ponovno upisuju studij te razine. U praksi studenti koji "produže" studiji dvije godine mogu i dalje biti u SD, dok njihovi kolege koji su paralelno studirali dva studija i jedan završili ranije ne mogu. Također postoje diplomski studiji čiji je upis tek svake dvije godine. Neki studenti u toj jednoj godini pauze upisuju neki drugi studiji, a do godine paralelno studiraju. Ispada da se pravilnikom potiče da student ispiše ili produži studiji koji je ranije upisao kako ne bi izgubio pravo na subvencionirani smještaj. Iako je student koji je paralelno studirao već možda završio jedan diplomski studiji on od toga nema ekonomske koristi jer još nije ušao u svijet rada pa ne vidim razlog zašto se takvi studenti penaliziraju. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Studenti koji su stekli kvalifikaciju određene razine studija ne mogu ponovno ostvariti pravo na subvencionirano stanovanje.
11 Lovro Makovec VIII. PROVEDBA NATJEČAJA, Članak 22. XXII. U stavku 2. iza riječi: »dana« dodati riječi: »od dana raspisivanja javnog natječaja«. Obrazloženje: XXII. Jasnije se propisuje rok. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju.
12 Lovro Makovec VI. ODUZIMANJE BODOVA I GUBITAK PRAVA NA SUBVENCIONIRANO STANOVANJE, Članak 18. XIX. U stavku 3. iza riječi: »okolnosti« dodati riječi: »iz stavka 5. ovoga članka«. XX. U stavku 3. riječi: »studentski centar« zamijeniti riječima: »pružatelja usluga«. XXI. U stavku 5. podstavak 6. brisati. Obrazloženje: XIX. Obično se propisi čitaju redom i kad bi netko došao do ove odredbe, toj osobi ne bi odmah bilo jasno o čemu se radi jer do sad nigdje nisu bile spomenute nikakve izmijenjene okolnosti. One se tek spominju ne u idućem stavku nego u dva stavka ispred. Mnogo bi jasnije bilo kad bi se navelo da je riječ o nekim stvarima koje se spominju u budućoj odredbi kako bi se izbjegla zbunjenost prilikom iščitavanja. Naravno potrebno je onda brisati pozivanje u stavku 5. kako bi se izbjeglo rekurzivno navođenje. XX. Je li namjerno ovdje iskorišten pojam studentskog centra umjesto pružatelja usluga? Nigdje u tekstu Pravilnika se ne spominje studentski centar, osim u članku 3. gdje je definiran pojam pružatelja usluge. XXI. Koji bi bili ostali razlozi koji utječu na status studenta i tko o tome odlučuje? Kako student može znati mora li obavijestiti pružatelja usluga ako ti razlozi nigdje nisu navedeni? Također ako nećete obrisati ovaj podstavak, barem ga onda gramatički uskladite i padež promijenite u akuzativ kao što je to slučaj sa svim podstavcima iznad. Na primjer, umjesto: »Izmijenjene okolnosti odnose se na ostali razlozi koji utječu na status studenta« ispravnije je: »Izmijenjene okolnosti odnose se na ostale razloge koji utječu na status studenta«. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. U članku 18. stavku 5. stavku 3. riječi" studentski centar" zamijenit će se sa "pružatelja usluge".
13 Lovro Makovec V. POSTUPAK BODOVANJA I UTVRĐIVANJA RANG-LISTA, Članak 16. XVII. Stavke 1. i 4. premjestiti u članak 3. i preostali dio članka brisati. XVIII. Stavak 4., koji je premješten u članak 3. mijenjati tako da glasi: »U izračun prihoda po članu kućanstva ulaze ukupni dohodak članova kućanstva te neoporezivi primici oznake: 01, 02, 22, 35, 38, 41, 42 i 54 iz Priloga 4. Obrasca JOPPD Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20, 1/21, 102/22, 112/22, 156/22, 1/23 i 56/23).« i Prilog I. brisati. Obrazloženje: XVII. Ovdje se definira pojam zajedničkog kućanstva, a definicija pojmova bila je u članku 3. pa je nerazumljivo zašto nije stavljena tamo nego ovdje. Također stavke 2. i 3. trebalo bi obrisati jer oni nemaju veze s ovim Pravilnikom, nego Natječajem koji raspisuje pružatelj usluge. Uostalom u stavku 3. nije navedeno kome se mora dostaviti izjava: ministarstvu, pružatelju usluge, povjerenstvu za provedbu javnog natječaja...? Vjerojatno se to odnosi na dokumentaciju koja se predaje prilikom javljanja na natječaj, no opet to nije u nadležnosti ovog Pravilnika nego teksta Natječaja. XVIII. Iako ovakav tekst izgleda nepotrebna komplikacija u odnosu na ono što sad piše, uzmite u obzir da se sad u ovom Pravilniku nalazi Prilog koji će se ovime obrisati. Naime, nekome tko iščitava ovaj Pravilnik i Prilog bit će nerazumljivo što znači npr. »do propisanog iznosa« jer se taj iznos uopće nigdje ne spominje, nego je to propisano drugim pravilnikom. Osim toga, nerazumljivo je koja je svrha stupca koji označava oznaku ako se taj stupac u ovom Pravilniku nigdje ne koristi. Ispada da su te šifre definirane ovim Pravilnikom, no to nije slučaj. Te oznake identične su onom iz Obrasca JOPPD pa nema potrebe ponovno definirati njihov opis jer to ne uređuje ovaj Pravilnik nego jedan drugi. Možda biste mogli postaviti pitanje što ako se Pravilnik o porezu na dohodak izmijeni pa ti brojevi Narodnih novina više neće biti aktualni ili ako se oznake u međuvremenu promijene pa će npr. oznaka 02 označavati nešto potpuno drugo. Nema veze, zato su ovdje navedena konkretna izdanja Narodnih novina da se točno zna o kojim oznakama je riječ. Eventualni nedostatak ovakvog prijedloga je taj da možda nije intuitivan na prvu i pomalo kompliciran jer bi netko morao analizirati 12 izmjena i dopuna da bi došao do toga. No kome je uopće bitno koji su neoporezivi primici koji ulaze u izračun prihoda jer u velikoj većini to rade pružatelji usluga automatski putem EDIP-a pa je taj Prilog ionako samo formalnost. Ovim prijedlogom se samo dodatno navodi pravilnik za one koje zanima otkud su te oznake iz Priloga dobivene i da mogu saznati značenje opisa. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju.
14 Lovro Makovec V. POSTUPAK BODOVANJA I UTVRĐIVANJA RANG-LISTA, Članak 12. XIV. U stavcima 1. do 5. riječi: »koji su upisani u X godinu« zamijeniti riječima: »koji u akademskoj godini za koju se raspisuje natječaj upisuju (X+1) godinu«. XV. Stavak 5. brisati. XVI. U stavku 6. znakove zagrada brisati i riječi: »upisuju prvi put prvu« zamijeniti riječima: »prvi put upisuju prvu«. Obrazloženje: XIV. Do sad se u prošlim člancima uvijek spominjala akademska godina i djelomično je bilo razumljivo za koje se studente koja odredba odnosi. No ovdje to uopće nije jasno jer nigdje nije navedeno nikakvo referentno razdoblje. Još je zbunjujući i stavak 5. jer to bi značilo da se student koji studira šest godina javlja na natječaj i u toj akademskoj godini studirat će dakle sedam godina. Nisam siguran postoji li studij od sedam godina pa ne vidim razlog ostvarivanja dodatnih bodova takvim studentima ako se svim ostalima zbog neizvršavanja svojih obaveza bodovi umanjuju (članak 11. stavak 9. i 10.) XV. Diplomski studij traje najviše dvije godine, a integrirani studij najviše šest godina. Stavak 5. bi se onda trebao odnositi na studente koji su upisani u šestu godinu studija i javljaju se na natječaj za iduću akademsku godinu (kad će studirati sedmu godinu). Oni će dakle ostvariti 300 bodova jer studiraju dulje nego je potrebno, a svim ostalim studentima koji isto studiraju dulje se bodovi umanjuju. XVI. Sadržaj uopće ne bi trebao biti u zagradi jer bi po takvome i svugdje drugdje trebao biti, a ne samo u ovom članku, no to nije slučaj. Također potrebno je redoslijed riječi uskladiti s ostalim odredbama, npr. kao što je u članku 11. stavku 1. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju.
15 Lovro Makovec V. POSTUPAK BODOVANJA I UTVRĐIVANJA RANG-LISTA, Članak 11. XIII. Stavak 6. brisati i u stavku 5. riječi: »prvi put upisali prvu godinu« zamijeniti riječima: »upisali neku godinu«. Obrazloženje: XIII. Razlika između stavka 6. i stavka 5. je samo u prvih nekoliko riječi (koji su prvi put upisali prvu godinu i svi ostali) i u tome da studenti iz stavka 5. ostvaruju broj bodova na temelju prosjeka ocjena, a iz stavka 6. na temelju uspjeha, no sve su to studenti diplomskog studija. Pažljivijem čitatelju ovog Pravilnika to bi značilo da se samo studentima iz stavka 6. primjenjuje članak 12. koji govori o broju bodova na temelju uspjeha na studiju. To naravno nije istina, svim studentima se dodjeljuju bodovi iz članka 12. ovisno o propisanim kriterijima. Stoga je nejasno zašto postoje dva stavka gdje se broj bodova računa na identičan način pa predlažem da se stavak 6. briše i da se stavak 5. izmijeni. Diplomski studij ionako traje dvije godine pa realno postoje samo studenti prve godine diplomskog studija jer nema smisla da se na natječaj javljaju studenti druge godine ako iduće godine više neće studirati. Naravno, moguće da je netko produljio studij ili slično pa će u tekućoj i idućoj godini biti student druge godine diplomskog pa je zato prijedlog tako formuliran. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju.
16 Lovro Makovec IV. UVJETI ZA OSTVARENJE IZRAVNOG PRAVA NA SUBVENCIONIRANO STANOVANJE, Članak 8. XII. U stavku 1. broj: »60« zamijeniti brojem: »100«. Obrazloženje: XII. Trenutačno važećim Pravilnikom propisano je da izravno pravo imaju studenti čiji prihodi ne prelaze iznos 75 %, a predloženim Pravilnikom se taj iznos povećao na 100 %. Nemam ništa protiv povećanja tog postotka, to bi samo značilo da će mnogo više studenata imati izravno pravo, no ovdje je isto tako potrebno u obzir uzeti da će se tako možda uzeti slobodno mjesto nekom studentu koji nema tolike prihode kao studenti s izravnim pravom. Ovo je dosta sklizak teren, no zašto onda taj postotak ne povećati i u ovom članku? Smatram korektnijim povećati postotak ovdje nego u članku 7. jer su studenti iz ovog članka svakako u objektivno nepovoljnijoj situaciji nego studenti iz članka 7. koji bi pravo ostvarili na temelju izvrsnosti. Ista primjedba vrijedi i za članak 17. stavke 3. i 4. Naravno da treba nagrađivati izvrsnost, ali uspješnijim studentima s većim prihodima lakše je pronaći alternativni smještaj nego npr. studentu smrtno stradalog branitelja s nižim prihodima. Dosta je kompleksno odrediti tko će imati prednost: izvrsni studenti ili studenti slabijeg ekonomskog statusa, kao i kod dodjele stipendija: treba li nagrađivati uspješne studente ili one koji imaju niže prihode, ali nisu toliko uspješni. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Uvjeti za ostvarivanje prava na subvencionirano stanovanje djece hrvatskih branitelja, smrtno stradalih hrvatskih branitelja, vojnih i civilnih invalida rata te civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata u nadležnosti su Ministarstva hrvatskih branitelja koji daju suglasnost na ovaj Pravilnik.
17 Lovro Makovec IV. UVJETI ZA OSTVARENJE IZRAVNOG PRAVA NA SUBVENCIONIRANO STANOVANJE, Članak 7. X. U stavku 1. točki 1. iza riječi: »Studenti koji« dodati riječi: »u akademskoj godini za koju se raspisuje natječaj«. XI. U stavku 1. točki 3. riječi: »viših godina« zamijeniti riječima: »upisani u više godine«. Obrazloženje: X. Trebalo bi precizirati na što se odnosi referentno vremensko razdoblje jer se u člancima koji slijede koriste svakakve formulacije: »studenti koji su upisali«, »studenti koji su upisani«, »studenti koji će upisati«, »studenti koji upisuju« pa bi zbog konzistentnosti i jednostavnosti trebalo koristiti što manje različitih gramatičkih vremena. Ova primjedba naravno vrijedi i za sva ostala mjesta gdje se može primijeniti. Uostalom ako se gleda strogo formalno, studenti koji upisuju prvu godinu prijediplomskog studija ili diplomskog studija uopće nisu studenti (jer još nisu upisali studij), a nisu ni učenici jer su završili srednjoškolsko obrazovanje pa u obzir uzmite i tu činjenicu. XI. Konzistentnost je vrlo bitna u jasnoći propisa i ako je u prethodnim točkama spominjana riječ: »upisani«, trebalo bi je koristiti i svugdje gdje se može. Analogno se postavlja pitanje zašto je ovdje ta riječ izostavljena i sl. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju.
18 Lovro Makovec III. STUDENTI KOJI NEMAJU PRAVO NA SUBVENCIONIRANO STANOVANJE, Članak 6. VII. Promijeniti način označavanja stavaka/podstavaka. VIII. U stavku 1. podstavku 1. posljednju rečenicu jasnije napisati. IX. U stavku 1. točki 3. zamijeniti podstavke 1. i 2. Obrazloženje: VII. Već je prije rečeno da se brojevi okruženi zagradama koriste kod označavanja stavaka i ovaj članak nije baš najbolje označen. Ovaj članak sastoji se od jednog stavka, a sve ostalo su podstavci i upitno je što je s dijelovima: »Ovaj uvjet ne odnosi se na«. Najčitljivije bi bilo kad bi se koristili tabulatori da se pojedine odredbe uvuku i vide što čemu pripada, ali grafički izgled teksta ne smije utjecati na tumačenje pojedinih normi pa smatram da bi najpreglednije bilo kad bi se prvo samo navele kategorije studenata koje nemaju pravo i onda u zasebnom stavku započeti s rečenicom: »Iznimno od stavka 1. podstavka 2., ova pretpostavka ne odnosi se na:« i onda navesti te kategorije. No onda označavanje mora biti usklađeno i ispravno, a ne kao što je to slučaj u članku 5. trenutno važećeg Pravilnika gdje je u točki 7. stavljena iznimka, no po načinu numeriranja izgleda da se to odnosi na iste stvari kao i sve prethodne točke. Možda je moja nedoumica najjasnija na primjeru članka 4. trenutno važećeg Pravilnika gdje bi oznake od 2 do 5 trebale imati oznaku stavka: (2), (3)... jer nisu vezane za ono što treba biti podstavak. Na primjer, ovako kako je napisan članak 4. bi ispravno bilo čitati: »Pravo na subvencionirano stanovanje imaju Ministarstvo može posebnim odlukama (...)«, a to nema smisla. VIII. Prva rečenica razumljiva je, daje do znanja da oni koji ne završe studij i mijenjaju studij nemaju pravo na subv. stanovanje ako se prijave s ocjenama iz srednje škole. No drugu rečenicu potrebno je više puta pažljivo pročitati i sigurno će i nakon 5 čitanja nekome biti neshvatljiva. Što ona uopće predstavlja jer kraj prethodne rečenice završava s: »(...) ako se prijave s prosjekom ocjena iz srednje škole«, a ova rečenica započinje s: »(...) natječu se s prosjekom ocjena i brojem ostvarenih ECTS (...)« pa na temelju čega se onda računaju bodovi takvih studenata? Predstavljaju li te dvije rečenice dvije zasebne kategorije studenata ili je ova druga rečenica pojašnjenje prve? Isto tako se spominje način bodovanja pa svakako ovoj rečenici nije mjesto ovdje nego u člancima 11. i 12. jer ovaj članak 6. samo govori tko ne može ostvariti pravo na subv. stanovanje i nema potrebe propisivati način izračuna bodova ako se to tek radi u kasnijim člancima. IX. Vjerojatno je zbunjujuće jer nije odmah jasno na koju se odredbu pozivam (nisam ni ja siguran jesam li naveo dobre oznake i brojeve) pa smatram da je zato potrebno uvažiti prethodne prijedloge vezane uz promjenu načina označavanja. Vezano za ovaj prijedlog, podstavak 2. (ili što god to jest, uglavnom odredba koja započinje spojnicom) se odnosi na srednjoškolce buduće studente, a podstavak 1. na studente koji sad završavaju 1. godinu pa bi bilo smislenije da je bar nekako kronološki sve poredano i da ima nekog vremenskog slijeda. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju.
19 Lovro Makovec II. STUDENTI KOJI IMAJU PRAVO NA SUBVENCIONIRANO STANOVANJE, Članak 5. IV. Iza stavka 2. dodati novi stavak 3. koji glasi: »Iznimno od stavka 2., studenti koji studiraju na visokom učilištu u Opatiji (...)« V. U stavku 3. riječi: »uz uvjet da« zamijeniti riječima: »ako«. VI. U stavku 4. riječi: »ministarstva nadležnog za sport« zamijeniti riječima: »tijela državne uprave nadležnog za sport«. Obrazloženje: IV. Osim navedenog prijedloga, cijelu tu rečenicu osim razdvajanja u zasebni stavak bi trebalo bolje propisati, npr. umjesto: »mogu se prijaviti na natječaj u XY« ispravnije bi bilo: »mogu se javiti na natječaj koji raspisuje pružatelj usluge čije je sjedište na području XY« ili neka slična formulacija. V. Savršen primjer na kojem se može pojasniti da riječi »uvjet« i »pretpostavka« nisu jednake i predstavljaju različita značenja. U prvom dijelu rečenice, uvjet studiranja znači generalna pravila, obaveze i sl. vezana za studiranje, a pretpostavke su stvari koje su potrebne da bi se nešto moglo napraviti. Može se ovdje iskoristiti riječ »pretpostavka«, ali mnogo je čitljivije ako se koristi jednostavno »ako«. Ovo bi naravno trebalo izmijeniti svugdje gdje se koristi »uz uvjet da«. Dodatno još za ovaj članak, upitna je njegova svrha i korektnost prema ostalim studentima jer nigdje nije propisan postupak dodjele mjesta mimo natječaja, niti broj mjesta koja se tako mogu dodijeliti. Dodatno bih predložio da sve odluke donesene na temelju tog stavka budu javno objavljene, kao što je i s rezultatima natječaja. VI. Danas je riječ o ministarstvu, no sutra će to možda biti središnji ured ili nešto drugo pa bi bilo ispravnije kad bi se »ministarstvo« zamijenilo nekim općim pojmom, baš kao što je slučaj i u Zakonu o sportu, gdje se u cijelom tekstu uopće ne spominje nikakvo ministarstvo, već tijelo državne uprave. Djelomično prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. U članku 5. stavak 4 . zamijenit će se riječi: "ministarstva nadležnog za sport" riječima "tijela državne uprave nadležnog za sport".
20 Lovro Makovec II. STUDENTI KOJI IMAJU PRAVO NA SUBVENCIONIRANO STANOVANJE, Članak 4. III. Razdvojiti na podstavke ili točke. Obrazloženje: III. Rečenica od 90 riječi izrazito je teško razumljiva i iako bi najbolje bilo kad bi se neke odredbe ugradile u ostale članke (npr. definicija redovitog studenta, studija i slično), ovaj članak izgledao bi ljepše kad bi se pretpostavke o državljanstvu i studiju razdvojile na podstavke, slično kao što to radi trenutačno važeći pravilnik o subvencioniranom stanovanju u članku 3. gdje je definiran pojam redovitog studenta. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju.
21 Lovro Makovec I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. I. U stavku 1. oznake za stavke zamijeniti oznakama za podstavke ili točke. II. U stavku 1. podstavku 1. i 2. riječi: »(u daljnjem tekstu: XY)« brisati. Obrazloženje: I. Broj okružen zagradama je oznaka stavka pa je zbunjujuće pisati podstavke ili točke ovako, dakle oznake bi trebale biti: 1), 2), 3), 4) ili 1., 2., 3., 4. II. Ako su ovim člankom definirani neki pojmovi, nema potrebe ponovno ovom zagradom reći da će se ti pojmovi na taj način upotrebljavati. Nekonzistentnost ovoga se očituje u 3. i 4. pojmovima gdje su definirani studenti s invaliditetom određene grupe, a na kraju tih definicija ne nalazi se izričaj: »u daljnjem tekstu«. Djelomično prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. U članku 3. stavcima 3. i 4. nadodat će se izričaj "u daljnjem tekstu" koji će se odnositi na kategorije studenata s invaliditetom 1. grupe i studenata s invaliditetom 2. grupe.
22 Lovro Makovec PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU 1. Pohvalio bih predloženi Pravilnik jer su se zadržale one dobre značajke trenutačno važećeg, a promijenile one loše. Pozitivna stvar je način dodjeljivanja bodova koji u ovih 4 godina nije mijenjan i pohvalno je da je zadržan takav model jer je očito učinkovit i na dobar način rangira studente. Negativne značajke većinom se odnose na nomotehniku koja doduše ni u ovom prijedlogu nije do kraja provedena, ali su neke stvari popravljene što je dobro (npr. članak 4. trenutačno važećeg Pravilnika točke bi trebale biti odvojene jer se ne odnose na tu prvu rečenicu, isto tako u članku 6., poglavlje iznad članka 17. bi trebalo biti naslov...) U ovom predloženom Pravilniku su te neke stvari popravljene, ali još uvijek nisu do kraja. Na primjer, u članku 7. ovog Pravilnika je navedeno da izravno pravo ostvaruju studenti koji ispunjavaju neki od uvjeta i onda su u nastavku navedeni ti uvjeti, ali točke 6. i 7. onda ne spominju te uvjete nego služe kao objašnjenje za prethodno. Znači to nisu uvjeti nego posebne točke koje trebaju biti zasebni stavci. Isto je u članku 9. gdje piše da izravno pravo imaju studenti koji ostvaruju jedan od sljedećih uvjeta i onda su prvih četiri točaka ti uvjeti, a točka 5. nije uvjet nego predstavlja nešto potpuno drugo što nije vezano za to (valjda je moja poanta jasna). I još to za stavke/točke, potrebno je uskladiti označavanje stavaka/točaka, npr. usporedite članak 5. trenutačno važećeg Pravilnika i članak 6. ovog Pravilnika. U trenutačno važećem Pravilniku brojevi nisu okruženi zagradama nego samo desnom zagradom, ali javlja se isti problem koji je prije spomenut, da neke stvari ne bi trebale imati tu oznaku nego oznaku stavka (konkretno točka 7.) U svakom slučaju, zamolio bih da još jednom provedete recenziju i korekturu kako bi se izbjegle poteškoće prilikom iščitavanja jer Pravilnik koji je sad na snazi ima mnogo stvari koje nisu na svom mjestu. 2. Vezano za način ostvarivanja izravnog prava na subv. stanovanje i bodovanja na temelju prihoda po članu obitelji, koliko je realno subvencionirati više onim studentima koji imaju nizak mjesečni prihod pa onda subvencionirati manje studentima kojima prihodi prelaze neke iznose. Na primjer, nekom studentu je naknada za smještaj u stud. domu (stanarina) 20 % od ukupnih mjesečnih prihoda, a jednom drugom studentu samo 5 %, oboje dakle plaćaju jednak iznos, no drugom studentu je taj iznos gotovo pa zanemariv. Kad bi se iznos subvencije za oba studenata prilagodio sukladno njihovim mogućnostima (za prvog studenta povećao da ne mora plaćati toliku stanarinu, a za drugog smanjio jer ima mogućnost plaćati višu cijenu stanarine), možda bi to doprinijelo većoj jednakosti među studentima. Smatram da studentima s manjim primanjima treba ne samo dodijeliti dodatne bodove, nego bi trebalo uvesti i fleksibilni iznos subvencije. Ova mogućnost doduše postoji u sadašnjem članku 24., odnosno predloženom članku 25. gdje je navedeno da: »Ministar znanosti i obrazovanja može odrediti iznos subvencije ovisno o socijalno-ekonomskome statusu studenata.«, no dalje od toga nije propisan nikakav postupak ili kriteriji za takvo što. Ne očekujem da sad prihvatite ovaj prijedlog jer je potrebno napraviti detaljnu analizu sadašnjeg stanja i uopće isplativosti takvog čega, prilagoditi sustave i uzeti u obzir moguće zloporabe, no nadam se da će u budućnosti ovo biti razmotreno. 3. Generalno se studenti mogu svrstati u 5 kategorija: srednjoškolci koji će upisati prvu godinu prijediplomskog, studenti prve godine prijediplomskog, studenti viših godina prijediplomskog, studenti koji će upisati prvu godinu diplomskog i studenti prve godine diplomskog. Kroz tekst Pravilnika se mogu naći različiti izričaji za te studente i možda je to namjerno, a možda i nije. Primjer bi bio članak 7. točka 5.: »Studenti prve godine sveučilišnog diplomskog studija (...)« i članak 11. točke 5. i 6.: »Studenti koji su u tekućoj akademskoj godini prvi put upisali prvu godinu sveučilišnoga diplomskog studija« i: »Svi ostali studenti sveučilišnoga diplomskog studija«. Ne samo ovdje nego i u ostalim dijelovima teksta Pravilnika, negdje se spominje akademska godina, a negdje je samo spomenut upis pa bi na trebalo obratiti pažnju. Posebno je zanimljiv članak 12. jer na prvu nije jasno koji studenti dobivaju dodatne bodove, a upitan je i stavak 5. tog članka jer to bi značilo da se na natječaj javio neki student koji će u akademskoj godini za koju se raspisuje natječaj upisati sedmu godinu studija. Nisam siguran postoji li studij koji traje sedam godina, no ako ne postoji, ovo bi ispalo da se dobivaju dodatni bodovi za produljivanje studija, odnosno neizvršavanje svojih obaveza u propisanom roku, a Pravilnik u tim situacijama oduzima bodove pa bi trebalo preispitati smislenost te odredbe. 4. Predložio bih da se iznad svih članaka stave naslovi ili brisati naslove onih članaka koji ih sada imaju. Ovako kad samo neki članci imaju naslove, postavlja se pitanje zašto oni imaju naslove i jesu li članci iza njih vezani uz taj naslov ili ne. No čak i ako ne prihvatite ovu primjedbu, još jednom bih pohvalio da su se naslovi poglavlja i struktura trenutačno važećeg Pravilnika poboljšali, ali svejedno bi naslovi trebali biti u svim člancima zbog preglednosti. 5. Ponovno bih istaknuo važnost naziva pravilnika, da treba biti što jednostavniji i razumljiviji. Ovdje bi jednostavni naziv bio: »Pravilnik o studentskom stanovanju« ili nešto slično jer je jasno na koga se odnosi (studente) i na što (stanovanje). Eventualno biste mogli dodati riječ »subvencioniranom«, ali u Narodnim novinama ne postoje propisi koji reguliraju sličnu stvar (studentsko stanovanje) pa nema potrebe za tim. Do sad ste se uvijek oglušili na ovaj prijedlog i obično kažete da su nazivi takvi jer je to navedeno u članku 78. stavku 4. Zakona, da: »Uvjete i način ostvarivanja prava iz ovoga članka pravilnikom utvrđuje ministar«, no to je samo generalni naputak zakonodavca (Sabora) što podzakonski akt (pravilnik) mora uređivati. Naziv propisa služi za njegovu identifikaciju, nema potrebe navoditi da se njime propisuju uvjeti i način ostvarivanja prava studenata na X jer to radi članak 1. Ni naziv Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ne sadržava sve čime se njime propisuje nego je njegov naziv jednostavan. Konačno bih naveo primjer pravilnika o studentskoj ispravi, gdje se od 2005. do 2013. koristio naziv »Pravilnik o sadržaju studentske isprave«, a od 2014. mnogo jednostavniji: »Pravilnik o studentskoj ispravi«. Zar nije očito da je takav naziv jednostavniji nego oni raniji ili možda: »Pravilnik o obliku i sadržaju studentske isprave«, čiji bi naziv vjerojatno bio da se donosi u današnje vrijeme? Ako ćete donositi pravilnik o studentskoj ispravi zadržite postojeći naziv i nemojte ga komplicirati jer nema potrebe za tim. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju.
23 Lelia Kiš-Glavaš I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Što je sa studentima s invaliditetom s 50 do 60% utvrđenog oštećenja organizma? Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. U skladu s propisom kojim je propisana metodologija vještačenja tjelesnog oštećenja ista ne propisuje vrstu invaliditeta kojom bi utvrđeno oštećenje organizma bilo između 50% i 60%.
24 Dominik Dukanović III. STUDENTI KOJI NEMAJU PRAVO NA SUBVENCIONIRANO STANOVANJE, Članak 6. Poštovani, Smatram da stavak (3) nepovoljno utječe na studente koji su promijenili studijski program jer, ukoliko su tijekom prvog upisa u prvoj godini prve razine studija ostvariti broj ECTS bodova koji ne zadovoljava uvjet članka 6., stavak (3) (dakle, manje od 40 ECTS bodova), tada ne mogu ostvariti pravo na smještaj čak i da u tekućoj akademskoj godini ostvare najbolji uspjeh glede ECTS bodova (u pravilu, 60 ECTS), dakle bez obzira na uspjeh kakav bi potencijalno postigli na drugom studijskom program, to jest tijekom drugog upisa prve godine studija. Razlozi zbog kojih se studenti odlučuju na promjenu studijskom programa su mnogobrojni i svojstveni svakom pojedinom studentu/studentici, te bi se kao takvi trebali poštovati. U slučaju kada student/studentica nije u mogućnosti (iz osobnih razloga) ispunjavati svoje obveze na studiju i ne ostvari dovoljan broj ECTS bodova u akademskoj godini, a odluči se za promjenu studija i drugi upis prve godine, tada zbog prethodne akademske godine neće moći sudjelovati na idućem Natječaju, što može biti izrazito demotivirajuće za studenta/studenticu, osobito ako redovito i u potpunosti rješava vlastite studijske obveze na novom studijskom programu, a smještaj u studentskom domu im predstavlja jedini način koji omogućava daljnje studiranje. Lijep pozdrav, Dominik Dukanović Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. 40 ECTS bodova je prosjek od položenih predmeta dvije godine studija (u pravilu 120 ECTS bodova) u 3 akademske godine.
25 Darija Turković IV. UVJETI ZA OSTVARENJE IZRAVNOG PRAVA NA SUBVENCIONIRANO STANOVANJE, Članak 7. S obzirom da su određeni programi akreditirani s manjim ECTS opterećenjem na pojedinoj godini studija, studente se ne bi smjelo stavljati u poziciju u kojoj su im smanjene prilike za ostvarivanje prava na subvencionirano stanovanje. Naime, takvi studenti mogu položiti sve kolegije s najvišim ocjenama i steći maksimalan broj ECTSa, no ako su u programu u kojemu je na njihovoj godini studija predviđeno manje od 55 ECTS bodova, oni će automatski biti niže na rang-listi. Sugeriramo ovo uzeti u obzir prilikom definiranja formule za izračun bodova za rangiranje studenata. Predlažemo u modelu izračuna umjesto množenja s ostvarenim brojem ECTS bodova, množiti s ostvarenim prosječnim brojem ECTS bodova u odnosu na predviđeni broj ECTS bodova na studiju u do tada završenim studijskim godinama. Nije prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. U skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22) student upisan u redovitom statusu upisuje u pravilu 60 ECTS bodova u akademskoj godini u skladu s izvedbenim planom nastave te studira u sklopu pune nastavne satnice. Napominjemo, za provedbu Vašeg prijedloga formula za izračun broja ECTS bodova trebala bi biti prilagođena svakom studiju prema pripadajućem studijskom programu.