Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA ZAKONA O POREZNOM SAVJETNIŠTVU, Članak 1. Hrvatska odvjetnička komora iznosi primjedbu na odredbe članka 1. i 2. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu kojima bi se poreznim savjetnicima omogućilo zastupanje stranaka u poreznim sporovima pred upravnim sudovima za razliku od trenutno važeće odredbe prema kojoj porezni savjetnici imaju pravo sudjelovati u poreznim upravnim sporovima. Naime, predložene izmjene su u suprotnosti s odredbom članka 27. Ustava Republike Hrvatske i članka 5. Zakona o odvjetništvu. Odredbom članka 27. Ustava Republike Hrvatske odvjetništvo je definirano kao samostalna i neovisna služba koja osigurava svakome pravnu pomoć, u skladu sa zakonom. Kazneni zakon u čl. 313. propisuje kazneno djelo nadripisarstva i definira da je to svako neovlašteno bavljenje pružanjem pravne pomoći uz naplatu, a što isto ukazuje na jedinstveni položaj odvjetništva kao službe koja je jedina temeljem Ustava RH i Zakona o odvjetništvu ovlaštena baviti se pružanjem pravne pomoći svakome uz naplatu. Dakle, jedino su odvjetnici (za razliku od bilo koje druge službe) dužni osigurati svakome, neovisno o njihovom imovnom stanju, pravnu pomoć te tu svoju dužnost mogu otkloniti samo iz Zakonom o odvjetništvu i Kodeksom odvjetničke etike propisanih razloga. Tu bitnu različitost u odnosu na gospodarske djelatnosti (pa time i na djelatnost poreznih savjetnika) naglasio je i Ustavni sud Republike Hrvatske u obrazloženju odluke od 20. travnja 2000. broj: U-I-23/1999, a koje stajalište je potvrđeno i u združenim odlukama Ustavnog suda U-I-2735/2008, U-I-5665/2008, U-I-684/2009, U-I-2853/2009, U-I-4211/2010, U-I-2393/2011 i U-I-1485/2014 od 16. listopada 2018., kada je izričito naveo: “Smisao i cilj odvjetništva prvenstveno je pružanje stručne pravne pomoći onima kojima je to potrebno. Pravna pomoć, kao strogo definirano zanimanje odvjetnika, bitan je činitelj pravne sigurnosti demokratske i pravne države Republike Hrvatske, te predstavlja jedan od vidova djelovanja pravosuđa i uprave. Stajalište je Ustavnog suda da se pružanje pravne pomoći putem odvjetništva ne može shvatiti kao gospodarska djelatnost i ne može biti, zbog svoje specifičnosti, podvrgnuto zakonima ponude i potražnje na tržištu. Specifična pravila struke položaj odvjetnika čini bitno drugačijim od položaja gospodarskih djelatnosti na tržištu, čime se ono izdvaja od pravila koja vladaju u gospodarstvu u kojem je profit, uz poštivanje ustavnih načela i prava, osnovni cilj." Pri tom je važno napomenuti kako je predmetna ustavna odredba smještena u glavu Ustava koja se odnosi na zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda, dakle onih prava koja su zaštićena Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, a koju Konvenciju je u obrazloženju svojih odluka prihvatio i Europski sud i smatra ju dijelom pravnog poretka Europske unije. Stoga je vidljivo da je Ustav Republike Hrvatske dao posebnu ulogu odvjetništvu, kao zaštitniku temeljnih ljudskih prava i sloboda svjestan činjenice da je odvjetništvo između ostalog i graditelj pravne države, ali i dio pravosudnog sustava Republike Hrvatske. Pri tome je Kodeksom odvjetničke etike propisano da je vjernost stranci osnovna dužnost odvjetnika, koja je važnija od interesa odvjetnika i kolegijalnih obzira. Odvjetnik je dužan posvetiti svu svoju stručnost i savjesnost zastupanju stranke i pružiti joj pravnu pomoć bez odgode i zastoja te je kao odvjetničku tajnu dužan čuvati sve ono što je prigodom pružanja pravne pomoći, osobito prigodom zastupanja ili obrane, saznao kao povjerljivo od svoje stranke ili na drugi način. Iz gore navedenog je vidljivo da je zaštita prava i pravnih interesa stranke temelj odvjetništva kao samostalne i neovisne službe koja osigurava svakome pružanje pravne pomoći. Stoga se prilikom upisa u Imenik odvjetnika između ostalih uvjeta utvrđuje je li osoba dostojna za obavljanje odvjetništva (pružanje pravne pomoći strankama) dok Hrvatska odvjetnička komora putem svojih disciplinskih tijela sankcionira svako postupanje odvjetnika protivno Zakonu o odvjetništvu, Statutu Hrvatske odvjetničke komore i Kodeksu odvjetničke etike koje ima obilježje teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva. Sve navedeno ima za cilj osigurati da se strankama pruži kvalitetna pravna pomoć u postupcima pred sudovima i drugim nadležnim tijelima. Naglašavamo da je odvjetnička služba za razliku od gospodarskih djelatnosti pa i djelatnosti poreznih savjetnika jednako dostupna svim osobama neovisno o njihovom imovinskom stanju jer Hrvatska odvjetnička komora sukladno odredbi članka 21. Zakona o odvjetništvu i Glave 3. Kodeksa odvjetničke etike osigurava pružanje besplatne pravne pomoći žrtvama Domovinskog rata i socijalno ugroženim osobama u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim položajem kao i u drugim slučajevima predviđenim općim aktima Komore. Stoga se Hrvatska odvjetnička komora protivi tome da se poreznim savjetnicima omogući zastupanje stranaka u poreznim upravnim sporovima jer se jedino pružanjem pravne pomoći putem odvjetnika strankama jamči adekvatna zaštita njihovih prava i pravnih interesa uz poštivanje svih onih prava koja stranci pripadaju po Kodeksu odvjetničke etike te sankcioniranje svakog postupanja odvjetnika protivno Kodeksu odvjetničke etike i drugim propisima. Osim toga dodatnu sigurnost strankama u slučaju pogreške u obavljanju odvjetničke službe daje i zakonom propisano obvezno osiguranje odvjetnika i odvjetničkih društava. U odnosu na navode predlagatelja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu iznesene u predmetnom prijedlogu u dijelu II. a Ocjena stanja, Hrvatska odvjetnička komora ističe da sukladno prethodno navednom odvjetništvo nije tržišna kategorija, slijedom čega se odvjetnici ne nalaze u tržišnom natjecanju s bilo kime pa tako ni s poreznim savjetnicima. Odvjetništvo je jedina, Ustavom Republike Hrvatske, definirana služba za pružanje pravne pomoći te bi svaka izmjena zakonodavnog okvira kojom bi se omogućilo drugim profesijama pružanje pravne pomoći ozbiljno zadirala u ustavnu kategoriju odvjetništva. Puka činjenica posjedovanja specifičnih znanja iz područja financija, računovodstva i slično nije dostatna da se porezne savjetnike kvalificira kao zastupnike koji će u svojstvu opunomoćenika u upravnim sporovima postupati u najboljem interesu stranaka. Primjera radi ističe se da i stalni sudski vještaci koji nesporno posjeduju specifična stručna znanja iz raznih područja nisu kvalificirani za zastupanje stranaka u sudskim i drugim postupcima, već ih sud angažira kao stručne pomagače radi utvrđivanja ili razjašnjenja činjenica za koje je potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže. Pritom se ističe da se u postupcima pred sudovima i drugim nadležnim tijelima često pojavljuju sporna pitanja koja su procesne naravi ili su vezana uz druga pravna područja (npr. kazneno pravo, pravo vlasništva i druge grane prava), pa poznavanje jedne specifične materije (primjerice računovodstvo i financije) nije dostatno za adekvatnu zaštitu prava i interesa stranaka. Radi navedenog upravo su odvjetnici jedini u stanju pružiti cjelovitu pravnu pomoć jer se radi o kvalificiranim osobama koje su se školovale za obavljanje odvjetništva kao službe čija je osnovna zadaća pružanje pravne pomoći. Za razliku od odvjetnika, pripadnici drugih profesija se ne obrazuju za pružanje pravne pomoći, a posebno ne za zastupanje pred sudovima i drugim nadležnim tijelima. Osim toga jedna od osnovnih pretpostavki za upis u Imenik odvjetnika i obavljanje odvjetničke službe je i polaganje pravosudnog ispita iz čijeg obujma je razvidna sveobuhvatnost znanja koja odvjetnici moraju imaju da bi obavljali odvjetničku službu i zastupali stranke pred sudovima i drugim tijelima. Za razliku od uvjeta za obavljanje odvjetničke službe, djelatnost poreznog savjetništva mogu obavljati diplomirani ekonomisti ili diplomirani pravnici s najmanje pet godina radnog iskustva na poreznim poslovima koji polože ispit za poreznog savjetnika. Program tog ispita ni približno nije obuhvatan kao program polaganja pravosudnog ispita, te se polaganjem tog ispita ne stječu znanja koja osiguravaju adekvatnu zaštitu prava i interesa stranaka u postupcima pred sudovima i drugim nadležnim tijelima. Primjerice taj ispit, za razliku od pravosudnog ispita, obuhvaća samo dijelove Zakona o obveznim odnosima te dijelove Ovršnog zakona. Slijedom svega navedenog, Hrvatska odvjetnička komora protivi se predloženim izmjenama članaka 1. i 2. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu. Djelomično prihvaćen U analizi Svjetske banke navodi se kako porezni savjetnici ne mogu predstavljati klijente pred upravnim sudom vezano uz porezna pitanja, što im ograničava pružanje cjelovitih usluga i tržišnog natjecanja s odvjetnicima, čije je to ekskluzivno pravo. U pogledu navedenoga, potrebno je uvesti tzv. dijeljeno ekskluzivno pravo između odvjetnika i poreznih savjetnika. U kontekstu članka 25. Direktive 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu potrebno je omogućiti slobodu multidisciplinarnog pružanja usluga, ovim se Zakonom predlaže propisivanje mogućnosti da porezni savjetnici sudjeluju u poreznim upravnim stvarima pred upravnim sudovima vezano uz porezna pitanja. Naime, u upravnim sporovima često se nalaze upravne stvari stručne prirode te je u interesu stranke da sudjeluje porezni savjetnik koji posjeduje specifična znanja vezana za područja financija, računovodstva i sl. Porezni su savjetnici svojim obrazovanjem i užom specijalizacijom kvalificirani pružati usluge sudjelovanja u poreznim upravnim stvarima pred upravnim sudovima upravo zbog poznavanja navedenih područja. Osim toga, porezni savjetnici su opunomoćenici stranaka u poreznim upravnim postupcima, koji prethode vođenju upravnog spora, što znači da su upoznati s konkretnim poreznim predmetima o kojima se odlučuje u upravnom sporu. Navedeno ih kvalificira kao sudionike koji će u svojstvu opunomoćenika u upravnim sporovima postupati u interesu stranka. Ovim putem napominje se da se mijenja formulacija predmetnih odredbi na način da se poreznim savjetnicima daje mogućnost sudjelovanja u poreznim upravnim stvarima pred upravnim sudovima. Sukladno navedenom, porezni savjetnici ni na koji način neće djelovati kao odvjetnici ispred sudova, već im se na ovaj način samo pruža mogućnost sudjelovanja u poreznim upravnim stvarima pred upravnim sudovima.
2 HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA ZAKONA O POREZNOM SAVJETNIŠTVU, Članak 2. Hrvatska odvjetnička komora protivi se predloženoj izmjeni iz razloga navedenih u komentaru na članak 1. Djelomično prihvaćen U analizi Svjetske banke navodi se kako porezni savjetnici ne mogu predstavljati klijente pred upravnim sudom vezano uz porezna pitanja, što im ograničava pružanje cjelovitih usluga i tržišnog natjecanja s odvjetnicima, čije je to ekskluzivno pravo. U pogledu navedenoga, potrebno je uvesti tzv. dijeljeno ekskluzivno pravo između odvjetnika i poreznih savjetnika. U kontekstu članka 25. Direktive 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu potrebno je omogućiti slobodu multidisciplinarnog pružanja usluga, ovim se Zakonom predlaže propisivanje mogućnosti da porezni savjetnici sudjeluju u poreznim upravnim stvarima pred upravnim sudovima vezano uz porezna pitanja. Naime, u upravnim sporovima često se nalaze upravne stvari stručne prirode te je u interesu stranke da sudjeluje porezni savjetnik koji posjeduje specifična znanja vezana za područja financija, računovodstva i sl. Porezni su savjetnici svojim obrazovanjem i užom specijalizacijom kvalificirani pružati usluge sudjelovanja u poreznim upravnim stvarima pred upravnim sudovima upravo zbog poznavanja navedenih područja. Osim toga, porezni savjetnici su opunomoćenici stranaka u poreznim upravnim postupcima, koji prethode vođenju upravnog spora, što znači da su upoznati s konkretnim poreznim predmetima o kojima se odlučuje u upravnom sporu. Navedeno ih kvalificira kao sudionike koji će u svojstvu opunomoćenika u upravnim sporovima postupati u interesu stranka. Ovim putem napominje se da se mijenja formulacija predmetnih odredbi na način da se poreznim savjetnicima daje mogućnost sudjelovanja u poreznim upravnim stvarima pred upravnim sudovima. Sukladno navedenom, porezni savjetnici ni na koji način neće djelovati kao odvjetnici ispred sudova, već im se na ovaj način samo pruža mogućnost sudjelovanja u poreznim upravnim stvarima pred upravnim sudovima.
3 NIVES VRGOČ ZAKONA O POREZNOM SAVJETNIŠTVU, Članak 3. Poštovani, predlažem da svoj prijedlog dopunite sljedećim: "Članak 3. U članku 6. stavak 2. briše se . Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2. i glasi: Društvo iz stavka 1.točke 3.ovoga članka mora imati u radnom odnosu jednog poreznog savjetnika s odobrenjem za rad iz članka 5.stavka 3.ovoga Zakona" Obrazloženje: Ova izmjena Zakona bi omogućila da umirovljeni porezni savjetnici mogu obavljati djelatnost kao zaposlenici na pola radnog vremena u društvu ograničene odgovornosti za porezno savjetništvo, te da pri tome ne gube pravo na primanje mirovine, odnosno izmjenom bi umirovljeni porezni savjetnici stekli ista prava kao svi drugi umirovljenici - da mogu nastaviti obavljati svoju djelatnost prijavljeni u radnom odnosu na pola radnog vremena. Sadašnja odredba je diskriminirajuća za porezne savjetnike - umirovljenike, koji žele nastaviti obavljati djelatnost. Prihvaćen Prihvaća se.