Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga uredbe o uslužnim područjima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Grad Knin UREDBUo uslužnim područjima Člankom 7. Zakona o vodnim uslugama (ZoVU) propisani su kriteriji za uspostavu uslužnih područja. Tako je između ostalog u stavku 1. članka 7. navedenog Zakona propisano: (1) Uslužno područje uspostavlja se radi: 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode KOMENTAR, PITANJE I/ILI ZAHTJEV: U gotovo svim predloženim uslužnim područjima imamo situaciju da se slabije razvijena područja sa manjim brojem stanovnika i nižim Neto raspoloživim dohotkom (NRD) građana, pripajaju većem i razvijenijem području sa većim brojem stanovnika i višim NRD. Na taj način, ukupno objedinjeno područje, statistički gledano, ima značajno viši prosječan NRD od onog kojeg ima slabije razvijeno područje koje se pripaja, pa se ovakvim objedinjavanjem različito razvijenih i naseljenih područja, nikako ne može postići „legitiman cilj ZoVU“ da se cijene vodnih usluga određuju na načelima pravičnosti i socijalne priuštivosti cijene vode. Dakle, Obrazloženje koje je predlagatelj priložio uz Nacrt prijedloga Uredbe o uslužnim područjima, suprotno izričitom naputku Ustavnog suda Republike Hrvatske, nije pokazalo zašto se predlaže upravo ovakvo pripajanje javnih isporučitelja vodnih usluga (JIVU), odnosno, kako će se upravo ovakvim povezivanjem JIVU postići pravičnost i socijalna priuštivost cijene na cijelom novom uslužnom području. Jednostavnim pregledavanjem mnogobrojnih stručnih i znanstvenih studija koje obrađuju iskustva pripajanja (odnosno objedinjavanja) vodouslužnih područja u drugim europskim zemljama (jednako u visokorazvijenim, kao i u slabije razvijenim, tranzicijskim europskim zemljama), jasno se pokazalo da su proklamirani ciljevi osiguravanja socijalno priuštive cijene vodnih usluga postignuti jedino u vrlo rijetkim situacijama povezivanja postojećih uslužnih područja PRIBLIŽNO ISTE VELIČINE I RAZVIJENOSTI, i to uz uvjet da su i prije povezivanja, ti postojeći JIVU individualno proveli postupak restrukturiranja i da su poslovali održivo. Pitanje bi bilo kako je predlagatelj ove Uredbe predvidio da se na cijelom području svakog pojedinačnog uslužnog područja osigura socijalno priuštiva cijena vodnih usluga, bez da se stanovnici slabije razvijenih područja diskriminiraju kršenjem temeljnih načela iz čl. 5. ZoVU? Ovim putem tražimo da, Predlagatelj ovog Nacrta prijedloga Uredbe o uslužnim područjima, sukladno izričitom nalogu Ustavnog suda Republike Hrvatske, detaljno pojasni i brojevima dokaže kako će se u svakom od predloženih uslužnih područja osigurati priuštivost cijene vodnih usluga, posebno se osvrćući na slabije razvijena područja svakog od uslužnih područja. 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom KOMENTAR, PITANJE I/ILI ZAHTJEV: Mnoga, ako ne i sva, društva koja su ovim Nacrtom prijedloga Uredbe o uslužnim područjima, određena kao društva preuzimatelji, trenutno posluju na rubu ili ispod granice održivosti, sa minimalnim izgledima da se poprave i budu učinkovitiji i održiviji. Niti ovom Uredbom o uslužnim područjima, niti Zakonom o vodnim uslugama, a niti bilo kojim drugim aktom nije pojašnjeno na koji način bi društva preuzimatelji trebali značajno povećati učinkovitost svog rada, te time povećati svoje sposobnosti za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina na značajno većim područjima kojima bi, po operacionalizaciji ove Uredbe, trebali upravljati. S obzirom na trenutno stanje cijelog sustava vodnog gospodarstva u Republici Hrvatskoj, čak i bez provedbe okrupnjavanja, neophodno je odmah primijeniti principe kriznog upravljanja u gotovo svim trenutnim vodno-uslužnim sustavima. U takvoj situaciji jednostavno nije moguće učinkovito provesti ovako sveobuhvatnu reformu, koja zahtijeva kompletnu rekonstrukciju cijelog sustava vodoopskrbe i odvodnje. Ciljeve koji su ambiciozno postavljeni u ZoVU jednostavno nije moguće dostići ovakvim okrupnjavanjem, a to se pokazalo i u drugim zemljama EU koje su pokrenule konsolidaciju vodno-uslužnih sustava. Jedini mogući rezultat, ako se u reformu nastavi ići na ovaj način, je potpuni kolaps cijelog sustava, što može dovesti do značajnog povećanja cijena vodnih usluga, obustave ili odustajanja od provedbe velikih, EU sufinanciranih, infrastrukturnih projekata (što će neminovno rezultirati obvezom povrata vrlo značajnih sredstava), dugoročnom stagnacijom u gradnji i širenju obuhvata vodnih usluga i posljedično stagnacijom u ukupnom razvoju i povećanju životnog standarda naših građana. 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. KOMENTAR, PITANJE I/ILI ZAHTJEV: Nacrt prijedloga Uredbe o uslužnim područjima u čl. 34. definira obuhvat uslužnog područja 32 te propisuje da je društvo preuzimatelj Vodovod i odvodnja d.o.o. iz Šibenika. Radi se o trgovačkom društvu koje, prema posljednjem raspoloživom financijskom izvještaju (za 2021. godinu), a koje je dostupno na stranici FINA-e, ima ukupan preneseni gubitak u iznosu 58.519.719 kuna. Budući se očito radi o društvu koje je u vrlo ozbiljnim financijskim problemima, kako se može očekivati, nakon pripajanja novog područja, veličine gotovo identične postojećem obuhvatu njegovog dosadašnjeg djelovanja, jako disperziranog i rijetko naseljenog područja, sa jedinstvenim specifičnostima, projektima u provedbi i u planu, da bi takvo društvo moglo poslovati samoodrživo, financijski stabilno i s visokom učinkovitošću? U postupku e-savjetovanja za prethodnu, od strane Ustavnog suda poništenu Uredbu o uslužnim područjima, iz 2021. godine, uprava društva Vodovod i odvodnja d.o.o. iz Šibenika, koje je i tad (i sad) određeno kao društvo preuzimatelj na uslužnom području 32, je u e-savjetovanju (komentar br. 168) izrazila svoje neslaganje sa pripajanjem kninskog Komunalnog poduzeća, navodeći da bi pripajanje bilo: „loše kako za društvo koje se pripaja tako i za preuzimatelja jer se radi o zasebnim sustavima. Također treba uzeti u obzir i posljedice predviđenih pripajanja isporučitelja vodnih usluga npr. s aspekta imovine financirane putem EU fondova, distribucije neotplaćenih troškova izgradnje infrastrukture, preuzimanja penalizacije iz provedbe EU projekata, objedinjavanja računovodstva i financija društva, preuzimanja ugovora o radu i itd., što mi moglo stvoriti nepremostive probleme.“ U Obrazloženju koje je Predlagatelj priložio Nacrtu prijedloga Uredbe o uslužnim područjima, projicirani (pretpostavljeni) su samo pokazatelji koji se odnose na nova, objedinjena uslužna područja, ali nisu prikazani isti ti pokazatelji koji bi govorili o održivosti i funkcionalnosti postojećih pružatelja vodnih usluga. Zbog toga tražimo da nam se dostavi usporedna analiza sa jasno prikazanim varijablama na temelju kojih su izračunati pokazatelji za slučaj okrupnjavanja, stavljeni u odnos sa istim tim pokazateljima za postojeća društva isporučitelje vodnih usluga! Zbog svega navedenog, a i mnogih drugih razloga koje ovdje jednostavno nije moguće sve pobrojati i objasniti, odlučno se protivimo pripajanju kninskog Komunalnog poduzeća d.o.o., komunalnom poduzeću Vodovod i odvodnja d.o.o. iz Šibenika. Predlažemo da se, umjesto toga, ustroji zasebno uslužno područje koje bi obuhvaćalo područje Grada Knina i okolnih općina (Biskupije, Promine, Ervenika, Kistanja, Kijeva i Civljana) na kojima se ukupno isporučuje nešto više od 800.000 kubičnih metara vode (pa je moguća primjena iznimke iz čl. 104., st. 3. ZoVU), s tim da bi društvo preuzimatelj bilo Komunalno poduzeće d.o.o. iz Knina! Napominjemo da smo mi već proveli pripajanje komunalnog poduzeća sa područja Općine Biskupija, kninskom komunalnom poduzeću, kako bismo jednostavnije i učinkovitije provodili zajedničke projekte izgradnje vodovoda i odvodnje, te radi pružanja kvalitetnije usluge na području obadviju jedinica lokalne samouprave. Poučeni dosadašnjim iskustvom, predloženim pripajanjem komunalnih sustava sa cijelog ovog područja Vodovodu i odvodnji d.o.o. iz Šibenika, provođenje određenih aktivnosti bilo bi otežano i u mnogome potpuno onemogućeno. Vodne građevine na području grada Šibenika i okolnih jedinica lokalne samouprave su jako udaljene i nisu tehnološki povezane sa vodnim građevinama u JLS-ovima koje se nalaze u sjevernom dijelu Županije (Grad Knin i općine Kistanje, Ervenik, Promina, Biskupija, Kijevo i Civljane), a velika udaljenost bi rezultirala nemogućnošću promptnog reagiranja na probleme na sustavima vodoopskrbe i odvodnje, pa smo stava da kvalitetnu i neposrednu uslugu nije moguće uspostaviti na tako velikom i logistički nepovezanom sustavu. S druge strane, osnivanjem uslužnog područja kako predlažemo, vodne usluge bi se obavljale sukladno načelima iz članka 5. ZoVU, učinkovito, ekonomično i svrhovito, što i jeste njegova intencija. Nije prihvaćen Netočna je konstatacija podnositelja primjedbe da u obrazloženju Uredbe nije pokazano zašto se predlaže upravo ovakvo pripajanje javnih isporučitelja odnosno kako će se postići ciljevi pravičnosti i socijalne priuštivosti cijene vode na cijelom uslužnom području, a kako je traženo Odlukom Ustavnog suda. Upravo suprotno, u obrazloženju Uredbe je detaljno obrazloženo, za svako uslužno područje zasebno, izvjesnost postizanja ciljeva. Konkretno, radi se o postizanju cilja 3.1. povrat troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode (članak 7. stavka 1. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19)). Za svako pojedino uslužno područje pod brojem 3.1. navedena je priuštivost cijene vode kao "budući udio cijene vode u NRD-u na UP xy" te ukoliko je taj element manji od 3,5%, izvjesnost postizanja cilja smatra se visokom, a ukoliko je navedeni element viši od 3,5 a manji od 4,2% izvjesnost postizanja cilja smatra se umjerenom. Uzevši u obzir navedeno, kao i primjedbu podnositelja "kako se treba pojasniti i brojevima dokazati kako će se osigurati priuštivost cijene vodnih usluga..." upućujemo podnositelja na brojčane podatke za svako pojedino UP, detaljno navedene u obrazloženju. Za sve dodatne podatke, upućujemo podnostitelja komentara na Završno izvješće projekta „Potpora reformi sektora vodnih usluga“ – Zadatak A. Efekti udruživanja na predloženim uslužnim područjima, Priuštivost cijene vode na objedinjenim uslužnim područjima (Svjetska banka, siječanj 2022.) koji je javno dostupan na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatskih voda. Komunalno poduzeće d.o.o. Knin je u mjerodavnoj 2018. godini isporučio ukupno 627.773 m3 vode, što je ispod najniže granice propisane Zakonom za formiranje UP.
2 Matko Burić UREDBUo uslužnim područjima Općina Gradac protivi se navodima Članka 39. iz razloga što ima sve zakonske preduvjete ostati samostalna funkcionalna cjelina, odnosno isporučitelj. Spajanje s Vodovodom Imotske krajine d.o.o. došlo bi do još većih financijskih i vodnih gubitaka za Makarsku rivijeru koja je jedan od turističkih brendova hrvatskog turizma te se s pravom zapitati je li itko promišlja o posljedicama koje ovo spajanje može prouzročiti, jer je Vodovod Imotski prema svim dostupnim podacima jedan od Vvodovoda koji imaju najveće gubitke vode u svojoj mreži na prostoru RH, a s porastom kapaciteta na Makarskoj Rivijeri i spajanjem takvog gubitaša sustav jednostavno postaje neodrživ! Ovim će se sve građane Makarske rivijere unazaditi i direktono oštetiti, a ne priuštiti održiv i priuštiv sustav što EU nalaže. Same mreže nisu niti fizički povezane, niti će ikada biti zbog planinskog masiva Biokovo, te ovo prisilno pripajanje je van svake pameti, a sa sigurnošću mogu i tvrditi da bez obzira na kojekakve reperkusije koje centristička vlast može nametnuti na skupštini Vodovoda Makarska isto neće biti izglasano. S poštovanjem, Matko Burić Načelnk Općine Gradac Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća, jer nema nikakvog uporišta za izraženu bojazan da će se integracija Vodovoda d.o.o. Makarska i Vodovoda Imotske Krajine d.o.o. nepovoljno odraziti na turizam Makarske rivijere. Posebno se napominje da integracija ima za cilj ravnomjeran razvoj svih područja Republike Hrvatske u pogledu osiguranja pristupa vodnim uslugama, i/ili podizanja standarda pružanja vodnih usluga na cjelokupnom području RH, a posebno stanovništvu u ruralnim, brdskim te demografski ugroženim područjima. U kontekstu dane primjedbe, ukazujemo na nužnost usmjeravanja aktivnosti od strane Vodovoda d.o.o., Makarska u razvoj projekata sustava javne odvodnje, u cilju očuvanja dobrog stanja vodnih tijela priobalnih voda i vodnog okoliša, kao osnovnog preduvjeta za održivi razvoj turizma na području Makarske rivijere, što u ovom trenutku izostaje. Dodatno se napominje da i Vodovod d.o.o. Makarska, a ne samo Vododovod Imotske Krajine d.o.o., ima značajne gubitke iz vodoopskrbnih sustava, a što se tiče financijskih pokazatelja, Vodovod d..o.o. Makarska je u 2021. godini, u odnosu na prethodnu 2020., ostvario financijski gubitak od 581.414,00 kn, dok je Vodovod Imotske krajine u promatranim godinama (2020. i 2021.) ostvario pozitivan poslovni rezultat, tako da ne stoji navod da će se integracijom unazaditi navedeni javni isporučitelj i cijela Makarska rivijera.
3 Valter Glavičić UREDBUo uslužnim područjima VODOVOD LABIN d.o.o. za javnu vodoopskrbu i odvodnju javni je isporučitelj vodnih usluga na području Grada Labina te Općina Kršan, Raša, Sveta Nedelja, Pićan te djelom na području Općina Gračišće i Cerovlje. Krajem 2018. godine broj nekretnina priključenih na sustav javne vodoopskrbe iznosio je 12.474, krajem 2022. godine broj je povećan na 13.461, dok je trend rasta u 2023. godini pojačan u odnosu na prethodne godine. Ukupna dužina vodoopskrbne mreže iznosi 500 km te 95 km sustava odvodnje. Člankom 5. Zakonom o vodnim uslugama definirano je da se vodne usluge obavljaju trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito. Člankom 7. st. 2. Zakona o vodnim uslugama (u daljnjem tekstu Zakon) propisano je da se Uslužno područje uspostavlja na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %. Vodovod Labin d.o.o. je u 2018. godini isporučio 1.824.474 m3, a u 2022. godini ostvarena je prodaja od 1.917.460 m³ što pokazuje tendeciju rasta i razvoja na ovom području, a čime i dalje zadovoljava navedeni uvjet. Za razliku od ostalih Vodovoda u Istarskoj županiji, Vodovod Labin d.o.o. još 2012. godine u svom poslovanju preuzeo je obavljanje djelatnosti javne odvodnje. Analizom izvorišta na području vodoopskrbnog područja Vodovoda Labin d.o.o. testirala se je izdašnost svih izvorišta u ekstremno sušnim razdobljima u 2022. godini te je utvrđeno da je vodoopskrba Labinštine dostatna za narednih 50 godina. Iz tog razloga možemo zaključiti da je vodoopskrbni sustav Labinštine stabilan i samodostatan te zadovoljava sve potrebe vodoopskrbnog područja Vodovoda Labin d.o.o. Trenutno je u fazi projektiranja projekt aglomeracije Labin – Raša – Rabac kojim će se u skoroj budućnosti poboljšati postojeći sustav odvodnje na navedenom području u skladu sa najboljim dostupnim tehničkim rješenjima. Studija izvedivosti pokazala je da je sustav priuštiv. Na području Istarske Županije trenutno djeluju tri javna isporučitelja vodoopskrbe na svojim područjima. Sva tri isporučitelja zadovoljavaju sve zakonom propisane kriterije te posjeduju sve tehničke, tehnološke, financijske, organizacijske i ljudske kapacitete da ostanu samostalna te prihvate pripojenje odvodnji sa svojih područja i nesmetano nastave redovan rad te rad na EU projektima, kako započetim, tako i budućim. Na tom području danas djeluje 15 poduzeća koje se bave djelatnostima javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Ovim prijedlogom samo na području Istarske županije dolazi do drastičnog smanjenja broja javnih isporučitelja što će rezultirati i velikim uštedama u poslovanju. Predlagatelj u svom obrazloženju uslužnog područja 24. u kojem se predlaže kao Društvo Preuzimatelj Vodovod Pula d.o.o. nije obradio prenošenje suvlasništva VSI Vodovod Butoniga d.o.o., a time ni posljedice poslovanja na Vodovod Pula d.o.o kojeg obrazlaže u okviru uslužnog područja 23. Postavlja se pitanje na koji način predlagatelj misli da će se navedeni gubitak prikazati i odraziti na poslovanje Vodovoda Pule d.o.o., te kakve će to posljedice imati na priuštivost cijene vodnih usluga na građane Labinštine, što nije spomenuto u obrazloženju Uslužnog područja 24. S obzirom na gubitke VSI Vodovod Butoniga d.o.o. u iznosu od 60.000.000,00 kn, stvara se bojazan o drastičnom poskupljenju vodnih usluga koje će utjecati i na građane Labinštine. Polazeći od pretpostavke da će predloženo Društvo Preuzimatelj Vodovod Pula d.o.o. i dalje znatnim dijelom koristiti vodu sa područja Istarskog vodovoda Buzet, postavlja se pitanje poštivanja navedenog kriterija odnosno presijecanja granica vodoopskrbnog područja kao i pitanje samoodrživosti i samodostatnosti vlastitog sustava. Svjesni smo činjenice da se Republika Hrvatska obvezala na provođenje reforme vodnog sektora i da je nužno izvršiti određene promijene, ali isto tako moramo voditi brigu o eventualnim posljedicama na standard građana i imovinu jedinica lokalne samouprave te predlažemo da se članak 26. izmjeni i glasi na način: a) Uslužno područje 24 obuhvaća gradove Pula - Pola, Vodnjan – Dignano te Općine Barban, Fažana – Fasana, Ližnjan – Lisignano, Marčana, Medulin i Svetvinčenat u Istarskoj županiji. Društvo preuzimatelj je Vodovod Pula d.o.o. b) NOVO uslužno područje obuhvaća grad Labin te općine Kršan, Sveta Nedelja, Raša i dio Općina Pićan, Gračišće i Cerovlje. Društvo Preuzimatelj je Vodovod Labin d.o.o. Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog za uspostavu tri uslužna područja, jer bi time izostao učinak provedbe reforme na području Istarske županije, s obzirom da bi postojeći javni isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe nastavljali obavljati djelatnost javne vodoopskrbe u okviru postojećih distributivnih područja. Time bi jedino došlo do integracije javnih isporučitelja javne odvodnje, što se ne može smatrati provedbom reforme u punom smislu. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske i stručnim nositeljem za izradu ove Uredbe iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
4 Nikolina Vela Mrkušić UREDBUo uslužnim područjima Ne želimo nove “satelite” , pogotovo ne one s dugovima da se na nama lomi njihovo prijašnje nesposobno upravljanje. Bolja vam je opcija da im smjenite vodstvo i ovršite dužnike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Karol Jurišić UREDBUo uslužnim područjima Poštovanje!!!!! Ta uredba o uslužnim područjima vezano uz vodoopskrbu bi gasilo manja vodovodna lokalna poduzeća i spajalo bi sa krupnim vodovodnim poduzećima (na kraju bi nakon gašenja manjih vodovodnih poduzeća u vlasništvu javne lokalne samouprave bi se pretvorilo u ispostave velikih vodovoda u manjim gradovima to je čudan sklop), također stanovnici manjih gradova bi morali plaćati vodu umjesto isporučitelju u manjim mjestima (manje JLS) novom isporučitelju to je opet čudan sklop, protiv sam tog prijedloga jer će napraviti zbrku S poštovanjem Član stranke Hrvatskih Suverenista Belišće, Osječko Baranjska županija Karol Jurišić Nije prihvaćen Intencija reforme sektora vodnih usluga nije gašenje odnosno nestanak manjih javnih isporučitelja već povećanje standarda pružanja vodnih usluga upravo u tim manjim javnim isporučiteljima, uz postizanje socijalno priuštive cijene vode za sve stanovnike uslužnog područja. Naime, postojeći javni isporučitelji nakon pripajanja društvu preuzimatelju djelovat će u pravilu kao podružnice jedinstvenog javnog isporučitelja. Sukladno članku 29. Zakona o vodnim uslugama, javni isporučitelj vodnih usluga dužan je ustrojiti podružnice u sjedištu postojećih isporučitelja vodnih usluga, osim društva preuzimatelja, koji isporučuju najmanje 500.000 kubnih metara vode za ljudsku potrošnju godišnje te zadržati ovakvo ustrojstvo najmanje dvije godine. Tijekom savjetovanja s jedinicama lokalne samouprave, županijama i javnim isporučiteljima, svi javni isporučitelji koji su određeni kao društva preuzimatelji su se izjasnili da će podružnice zadržati trajno, čime se otklanja bojazan da će manji postojeći javni isporučitelji u postupku integracije "nestati".
6 Grad Županja UREDBUo uslužnim područjima Poštovani, Iznosimo svoje primjedbe i komentare na članak 23. Uredbe o uslužnim područjima (dalje u tekstu: Uredba) i predlažemo da glasi: Članak 23. Uslužno područje 21. Obuhvaća gradove Uslužno područje 21 obuhvaća gradove Otok i Vinkovci te općine Andrijaševci, Babina Greda, Cerna, Drenovci, Gunja, Ivankovo, Jarmina, Markušica, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Tordinci, Tovarnik, Vođinci i Vrbanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Društvo preuzimatelj na uslužnom području 21. je Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Vinkovci. Predlažemo iza članka 23. dodati novi članak 24. (sadašnji članak 24. postaje 25.) koji glasi: Uslužno područje 22. obuhvaća grad Županju i općine Štitar, Gradište i Bošnjaci u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Društvo preuzimatelj na uslužnom 22. području je Komunalac d.o.o., Županja. Člankom 7. Stavak 1. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19 – Zakon) propisano je: Uslužno područje uspostavlja se radi 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. Navedeno su ciljevi zbog kojih se provodi ova vodno komunalna reforma, odnosno integracija javnih isporučitelja vodnih usluga. Komunalac d.o.o., Županja obavlja usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje na području grada Županje, općina Štitar, Gradište i Bošnjaci, te iako je u referentnoj 2018. godini isporučio 692.904 m3 vode, ispunjava SVE ciljeve iz članka 7. stavak 1. Zakona, što bi trebalo biti dovoljno da mu se dodjeli uslužno područje. A. Kriteriji i ciljevi za uspostavu uslužnog područja a) Ispunjenost kriterija 1.1. Kriterij količine isporuke vode iz članka 7. stavka 2. Zakona: nje primjenjiv 1.2. Kriterij količine isporuke vode, ranije i buduće priuštivosti cijene vode iz članka 104. stavka 3. Zakona:u referentnoj 2018.g. isporučio je 692.904 m3 vode, budući udio cijene u NRD-u je 2,72 % što je manje od 3,5 - 4,2 %, što izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode čini visokom; 2.1. Kriterij obuhvata sustava iz članka 7. stavka 3. Zakona: NOVO (što je trenutno postojeće) uslužno područje obuhvaća sve sustave javne vodoopskrbe, sve sustave javne odvodnje i sve aglomeracije – ispunjen; 2.2. Kriterij nepresijecanja granica iz članka 7. stavka 4. Zakona: granica uslužnog područja ne presijeca granicu aglomeracije, niti granicu vodoopskrbnog područja – ispunjen; 2.3. Kriterij zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama: nema oduzimanja vlasništva komunalnih vodnih građevina od postojećeg vlasnika i prijenosa u vlasništvo društvu preuzimatelju na drugom uslužnom području da bi se ispunili kriteriji tehničke cjelovitosti sustava iz članka 7. stavka 3. i 4. Zakona – ispunjen. b) Izvjesnost postizanja zakonskih ciljeva 3.1. Cilj – povrat troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode: - budući udio cijene u NRD-u je 2,72 % što je manje od 3,5 - 4,2 %, što izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode čini visokom; 3.2. Sposobnost za održivi razvoj i održavanje, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju: (a) Komunalac d.o.o., Županja je u veljači 2018. godine završio provedbu EU projekta Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracije Županja, u sklopu kojeg je izgrađen Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV Županja) ES 17.000, nekoliko crpnih stanica, te kompletna odvodnja i dio priključaka na vodoopskrbu koji je nedostajao na području općine Štitar, čime se postigla 100% priključenost u gradu Županji i općini Štitar. Kao i prije toga, tako i nakon spomenutih investicija Komunalac d.o.o., Županja uspio je održati priuštivu cijenu vodnih usluga sukladno studiji izvodljivosti i preporukama JASPERS-a, kroz koju cijenu se kontinuirano pokrivaju svi operativni troškovi izgrađenih EU građevina, iako se od tada naplaćuje i nova vodna usluga pročišćavanje otpadnih voda. Završetkom ovog projekta realiziran je veći dio EU investicijskog ciklusa, čiji operativni troškovi održavanja su daleko veći od troškova održavanja slijedećeg EU investicijskog ciklusa. (b) Društvo je dokazalo da je sposobno za održivi razvoj i održavanje izvan i nakon EU investicijskog ciklusa održavajući socijalno priuštivu cijenu vode, kroz razvoj i održavanje svojih vodnih građevina.. U gradu Županji prije EU investicijskog ciklusa priključenost na vodoopskrbu bila je 100%, na javnu odvodnju cca 90%, u općini Štitar na vodoopskrbu 50 %, odvodnje nije bilo, u općinama Gradište i Bošnjaci koje nisu bile obuhvaćene EU investicijskim ciklusom u potpunosti je izgrađena mreža javne vodoopskrbe i djelomično javne odvodnje, u potpunosti je pripremljen EU projekt „Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracija Gradište i Bošnjaci“, koji predviđa dovršetak javne odvodnje u tim mjestima i priključenje na UPOV- Županja, koji će nakon završetka projekta imati socijalno priuštivu cijenu (c) Komunalac d.o.o., Županja ima 32 zaposlenika s odgovarajućim kvalifikacijama potrebnim za kvalitetno i učinkovito obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje. 3.3. Cilj – postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti: Komunalac d.o.o., Županja uspješno posluje već 52 godine. Financijski podaci Društva pokazuju kontinuirano pozitivno poslovanje i prije razdoblja od 2018. pa do 2022. godine. Društvo je kontinuirano likvidno, nije je zaduženo, sve obveze su se uvijek uredno izvršavale i tako se nastavilo, sve se plaća u rokovima dospijeća, a također i sve obveze se uredno izvršavaju prema radnicima. Kako je cilj financijske održivosti javnih isporučitelja poslovati na principu pokrića troškova, od ožujka ove godine donijeli smo nove cijene vodnih kako bi se prilagodili tržištu i reagirali na troškovne udare, a tim više što cijena vodnih usluga nije godina mijenjana. Na cijelom uslužnom području Komunalca d.o.o. primjenjuje se jedinstvena cijena vodnih usluga. Smatramo da je Društvo dokazalo da ima financijsku stabilnost, poslovnu samoodrživost i učinkovitost– cilj ispunjen. B. Kriterij za određivanje društva preuzimatelja Na temelju članka 88. st. 2. Zakona, društvom preuzimateljem na uslužnom području 22. određuje se Komunalac d.o.o., Županja po kriteriju najveće količine isporučene vode za ljudsku potrošnju korisnicima vodnih usluga (3 godine koje prethode godini stupanja na snagu nove Uredbe) od 2.254.557 m3 i po kriteriju najvećeg ukupnog prihoda koji iznosi ukupno 55.065,431,10 kn. Predlagatelj Uredbe navodi u Obrazloženju: „Ocjena izvjesnosti postizanja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti bila je višestruko otežana zbog stjecaja različitih vanjskih okolnosti koje su nastupile u 2020. (zdravstvena kriza, vrh pandemijskog vala, potresi u Zagrebu, Sisku i Petrinji, pad potrošnje vode od više od 10 milijuna m3 godišnje) u 2021. (visoka inflacija, početak energetske krize i visok rast većine rashoda, bez povećanja prihoda po osnovi cijene vode), što se produljilo u 2022. Sve ovo je utjecalo na to da su isporučitelji vodnih usluga, čak i najveći, pokazivali znakove smanjene poslovne uspješnosti. Stoga je, u specifičnim slučajevima (UP 11, UP 16, UP 23, UP 24 i UP 40) potencijal financijske održivosti bilo potrebno ocjenjivati u kraćem razdoblju (jednoj godini) i izvlačiti zaključke jesu li financijski gubici rezultat anomalije, što bi predstavljao prihvatljiv gubitak ili kontinuiranog negativnog trenda, što nije prihvatljiv gubitak. Ponovno ističemo da se za najveći broj jedinstvenih javnih isporučitelja vodnih usluga izvjesnost postizanja cilja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti može ocjenjivati samo u uvjetima stabilnog poslovnog okruženja.“ Iz Obrazloženja je nesporno da su neka zakonska odstupanja prihvatljiva, ali samo za društva preuzimatelje, a to što su pojedini isporučitelji poslovali sa gubitkom se opravdava i naziva prihvatljiv financijski gubitak (PFG), s tim da nisu prikazani financijski podaci za 2022. (jer nisu predani GFI-i) kada je bio vrhunac inflacije i poskupljenja. Također ono što je opisano u obrazloženju u pogledu priuštivosti cijene vodne usluge nije dokazano, jer se predlagatelj za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ciljeva uspostave uslužnih područja koristio dokumentom koji nije priložen i koji nam je nedostupan: „Za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ovih ciljeva koriste se rezultati analize izrađene u okviru Završnog izvješća projekta „Potpora reformi sektora vodnih usluga“ – Zadatak A. Efekti udruživanja na predloženim uslužnim područjima, Priuštivost cijene vode na objedinjenim uslužnim područjima (Svjetska banka, siječanj 2022.; u daljnjem tekstu: Završno izvješće).“ Zaključak je da je iz priloženog Obrazloženja evidentno da nisu ispunjeni kriteriji, odnosno ciljevi propisani člankom 7. Stavkom 1. ZoVU-a. Na e-savjetovanju koje je prethodilo Uredbi (147/21) također smo iznijeli svoje primjedbe sa istim ciljem kao i sada, da nam se dodijeli samostalno uslužno područje na temelju iznesenih argumenata. U kasnije objavljenom izvješću kao odgovor na naše primjedbe naveli ste: „Prijedlog nije moguće prihvatiti jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama koji regulira iznimku za uspostavu samostalnog uslužnog područja. Navedenim člankom je propisana iznimka za uspostavu samostalnog uslužnog područja na području pružanja usluge uspostavljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona, na kojem postojeći javni isporučitelj, koje nije društvo preuzimatelj, isporučuje više od 800.000 m3, a manje od 1.000.000 m3 vode, što ovdje nije slučaj. Navedeno društvo je u referentnoj 2018.g. isporučilo 692.904 m3 (što je manje od minimalnih 800.000 m3) za uspostavu samostalnog uslužnog područja na temelju navedene iznimke. Isto tako napominjemo da je osim navedenog kriterija potrebno ispuniti preostale kriterije koji se odnose se na priuštivost sadašnje i buduće cijene vodne usluge. Nadalje, društvo Komunalac d.o.o., Županja preuzima vodu od strane Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o., Vinkovci koju navedeno društvo zahvaća na izvorištu u Sikirevcima. S obzirom na sve navedeno, predmetno područje je dio UP 21.“ Postavlja se pitanje zbog čega je za primjenu članka 104. stavak 3. ZoVU-a i dalje referentna 1018. Uredba je trebala biti donesena 18.10.2019. (sukladno članku 110. stavak. 1. točka 1. ZoVU-a), da bi tek 10.9.2021. bila prvi puta objavljena na e-savjetovanju, znači nakon dvije godine. Sada je već polovina 2023., ali je i dalje referentna 2018., nisu bitne niti prethodne, a pogotovo ne kasnije godine. Pa netko je samo u toj 2018. mogao imati isporuku od 800.000,00 m3/vode, a već 2019., 2020., 2021., 2022. više NE, ali prema stavu predlagatelja to bi bilo u redu. Kriterij količine nije ispunjen, ali što je najvažnije Komunalac d.o.o., Županja je tijekom godina stabilnog i uspješnog poslovanja dokazao da djelatnost vodnih usluga, koje su od općeg interesa i koje se obavljaju kao javna služba (članak 4. stavak 1. Zakona) obavljala trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito (članak 5. stavak 2. Zakona), te da ispunjava sve ciljeve Propisane člankom 7. .tavak 1. ZoVU-a. Ono što je najvažnije od svega, iako Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o vodnim uslugama sa Ustavom, ovakvom integracijom javnih isporučitelja, kako se navodi u izdvojenom mišljenu dva suca Ustavnog suda „grubo se zadire u ustavni položaj samostalnosti jedinica lokalne samouprave, jer gospodarenje vodnim resursima nesumnjivo spada u one poslove komunalnog karaktera kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji su člankom 129.a Ustava načelno određeni kao nadležnost jedinica lokalne samouprave…Jedinicama lokalne samouprave bilo je zajamčeno pravo vlasništva nad komunalnom vodnom infrastrukturom prvenstveno stoga da im omogući da zadovolje svoju ustavnu ovlast i obvezu iz članka 129.a „. Postavlja se kako se ovakva povijesna vodno komunalna reforma, kojom se zadire u ustavna prava JLS-a i oduzima im se vlasništvo nad njihovim tvrtkama u koje su godinama ulagali kao i njihovi građani, može provesti na temelju OCJENE IZVJESNOSTI POSTIZANJA ciljeva: 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama (Narodne novine, broj 66/19) koji regulira iznimku za uspostavu uslužnog područja. Navedenim člankom je propisana iznimka za uspostavu uslužnog područja na području pružanja usluge uspostavljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona, na kojem postojeći javni isporučitelj, koje nije društvo preuzimatelj, isporučuje više od 800.000 a manje od 1.000.000 m3 vode, što ovdje nije slučaj. Komunalac d.o.o., Županja je u referentnoj godini 2018.g isporučilo 692.904 m3 (što je manje od minimalnih 800.000 m3) za uspostavu samostalnog uslužnog područja na temelju navedene iznimke. Isto tako napominjemo da je osim kriterija koji se odnose na područje pružanja usluge kao i količinu isporuke vode, potrebno ispuniti preostale kriterije i ciljeve propisane Zakonom za uspostavu samostalnog uslužnog područja propisane navedenim člankom, a odnose se na priuštivost cijene vode i nepresijecanja granica granica aglomeracija i granica vodoopskrbnih područja. Prema analizi koju je proveo stručni nositelj, buduća priuštivost cijene vode u slučaju da Komunalac d.o.o. Županja formira samostalno UP, iznosila bi 2,93% NRD-a, a u slučaju integracije 2,88%. Nadalje, samo integracijom u okviru UP 21 ispunjen je kriterij nepresijecanja granica jer Komunalac d.o.o., Županja preuzima ukupne količine vode koju isporučuje od Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o., Vinkovci, koja se zahvaća na izvorištu u Sikirevcima.
7 OPĆINA JELSA UREDBUo uslužnim područjima „Poštovani, mi, niže potpisani predstavnici jedinica lokalnih uprava i samouprava, smatramo i dalje kako je naš prijedlog koji smo iznijeli potpisivanjem zajedničke deklaracije u rujnu/listopadu 2021. (u privitku), za uspostavu 4 isporučitelja vodnih usluga (Vis, Hvar, Brač i Omiš), najbolji i najefikasniji način upravljanja vodnim sektorom na području vodoopskrbnog sustava Omiš-Brač-Hvar-Šolta-Vis, te i dalje apeliramo na resorno Ministarstvo da izmjenom Zakona o vodnim uslugama to i omogući u narednom periodu, kakva mogućnost je i najavljena u kontaktima s Ministarstvom. Prijedlog Uredbe o uslužnim područjima koji je stavljen na e-savjetovanje (traje do 20. lipnja 2023. god.) i u kojem se izdvaja Vodovod Omiš kao jedno samostalno uslužno područje, a otoci Vis, Hvar i Brač spajaju u drugo uslužno područje, a otok Šoltu se i nadalje stavlja u uslužno područje s gradom Splitom, smatramo apsurdnim. Osnovni argument prvog prijedloga okrupnjavanja JIVU, dan od Ministarstva, u kojemu su četiri otoka: Brač, Hvar, Šolta i Vis, spojeni s Omišem u jedno uslužno područje, bio je zajednička opskrba vodom putem jedinstvenog vodoopskrbnog sustava sa zahvatom iz rijeke Cetine i on se sada bez objašnjenja zanemaruje. Činjenica jest da svi mi (za sada bez otoka Visa) koristimo vodu iz pogona za obradu vode Zagrad (Omiš), koji je zajedno s ostalim magistralnim objektima KVG na kopnu, od zahvata vode na rijeci Cetini do kampa Ribnjak, vlasništvo sva tri JIVU: Vodovoda d.o.o. Omiš, Vodovoda Brač d.o.o. Supetar i Hvarskog vodovoda d.o.o. Jelsa. Dakle, svjesni svih iznesenih činjenica, tražimo da se do trenutka najavljene izmjene Zakona o vodnim uslugama, kojom bi se većim Hrvatskim otocima zbog njihove specifičnosti omogućilo uspostavljanje samostalnih uslužnih područja (kako je u uvodu rečeno), svakako uspostavi jedno uslužno područje koje će uključiti, po prijedlogu Uredbe predložena uslužna područja broj 35 i broj 36 uključujući i otok Šoltu, odnosno gradove: Hvar, Komižu, Stari Grad, Supetar i Vis, te općine: Šestanovac, Zadvarje, Bol, Dugi Rat, Jelsu, Milnu, Nerežišća, Omiš, Postira, Pučišća, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac i Šoltu, što je u ovom trenutku, s obzirom na odredbe postojećeg Zakona o vodnim uslugama, jedino logično i prihvatljivo rješenje.“ Nije prihvaćen Podsjećamo da je Zakon o vodnim uslugama kao pravna osnova za reformu u sektoru vodnih usluga stupio na snagu još u srpnju 2019. godine, da je Ustavni sud isti ocijenio u potpunosti suglasnim s Ustavom RH, da zbog podnesenih ustavnih tužbi na Zakon i Uredbu o uslužnim područjima iz 2021. kasni operativna provedba reforme više od tri godine, a da su sva ulaganja iz EU fondova u razvoj vodnokomunalne infrastrukture povezana upravo s provedbom ove reforme, a osobito ulaganja iz NPOO-a. Nadalje, u obrazloženju Nacrta prijedloga Uredbe je detaljno obrazloženo da su za UP 35 i UP 36 ispunjeni svi Zakonom propisani kriteriji i ciljevi. Uzevši sve naprijed navedeno u obzir, a posebno činjenicu da Ustavni sud nije osporio granice uslužnih područja, iste su zadržane i ovim Nacrtom prijedloga Uredbe. Podsjećamo da su u rujnu 2019. Vodovod Omiš, Vodovod Brač d.o.o. i Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa dostavili stručnom nositelju zahtjev za formiranje tri samostalna uslužna područja i to UP Omiš, UP Brač-Šolta i UP Hvar-Vis odnosno tim zahtjevom nije osporeno formiranje samostalnog UP Omiš, što se sada osporava. Stručni nositelj je djelomično prihvatio postavljeni zahtjev na način da je formirano samostalno UP Omiš i samostalno UP Brač, Hvar i Vis, i to iz razloga što, prema propisanim kriterijima iz Zakona o vodnim uslugama, nije bilo moguće formiranje samostalnog UP Hvar-Vis jer tada ne bi bio ispunjen niti kriterij iz članka 7. st. 2., niti kriterij iz članka 104. stavak 3. Zakona o vodnim uslugama. Naime, u mjerodavnoj 2018. g. Vodovod Vis i Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa zajedno su isporučili 1.747.678 m3 vode, što je ispod zakonskog minimuma iz članka 7. stavka 2. Zakona od 1,8 milijuna m3 vode. U odnosu na savjetovanje sa dionicima za Uredbu iz 2021., kada su isti dionici predlagali da ne budu na istom UP sa Vodovodom d.o.o. Omiš, nije naveden niti jedan valjani razlog za promjenu Uredbe, odnosno da se postupi drugačije od predloženog. Predložena izmjena Uredbe značila bi izmjenu važećeg Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. u smislu planiranih ulaganja, odnosno imala bi za posljedicu ponovo utvrđivanje priuštivosti cijene vode na temelju tih planiranih ulaganja. Nadalje, s obzirom na zajednička ulaganja Vodovoda Brač d.o.o., Hvarskog vodovoda d.o.o., Jelsa i Vodovoda d.o.o. Omiš, na UKV Zagrad u Omišu, u smislu članka 9. st. 6. ZVU osigurana im je ravnopravna isporuka potrebnih količina vode u svakom trenutku, za razliku od ostalih primatelja usluge javne vodoopskrbe od drugoga isporučitelja, koji u smislu članka 47. stavka 2. ZVU imaju osiguranu uslugu javne vodoopskrbe samo ako to ne ugrožava isporuku vode na UP tog isporučitelja. Stoga nije moguće prihvatiti predmetni prijedlog.
8 Grad Stari Grad UREDBUo uslužnim područjima Poštovani, mi, niže potpisani predstavnici jedinica lokalnih uprava i samouprava, smatramo i dalje kako je naš prijedlog koji smo iznijeli potpisivanjem zajedničke deklaracije u rujnu/listopadu 2021. (u privitku), za uspostavu 4 isporučitelja vodnih usluga (Vis, Hvar, Brač i Omiš), najbolji i najefikasniji način upravljanja vodnim sektorom na području vodoopskrbnog sustava Omiš-Brač-Hvar-Šolta-Vis, te i dalje apeliramo na resorno Ministarstvo da izmjenom Zakona o vodnim uslugama to i omogući u narednom periodu, kakva mogućnost je i najavljena u kontaktima s Ministarstvom. Prijedlog Uredbe o uslužnim područjima koji je stavljen na e-savjetovanje (traje do 20. lipnja 2023. god.) i u kojem se izdvaja Vodovod Omiš kao jedno samostalno uslužno područje, a otoci Vis, Hvar i Brač spajaju u drugo uslužno područje, a otok Šoltu se i nadalje stavlja u uslužno područje s gradom Splitom, smatramo apsurdnim. Osnovni argument prvog prijedloga okrupnjavanja JIVU, dan od Ministarstva, u kojemu su četiri otoka: Brač, Hvar, Šolta i Vis, spojeni s Omišem u jedno uslužno područje, bio je zajednička opskrba vodom putem jedinstvenog vodoopskrbnog sustava sa zahvatom iz rijeke Cetine i on se sada bez objašnjenja zanemaruje. Činjenica jest da svi mi (za sada bez otoka Visa) koristimo vodu iz pogona za obradu vode Zagrad (Omiš), koji je zajedno s ostalim magistralnim objektima KVG na kopnu, od zahvata vode na rijeci Cetini do kampa Ribnjak, vlasništvo sva tri JIVU: Vodovoda d.o.o. Omiš, Vodovoda Brač d.o.o. Supetar i Hvarskog vodovoda d.o.o. Jelsa. Dakle, svjesni svih iznesenih činjenica, tražimo da se do trenutka najavljene izmjene Zakona o vodnim uslugama, kojom bi se većim Hrvatskim otocima zbog njihove specifičnosti omogućilo uspostavljanje samostalnih uslužnih područja (kako je u uvodu rečeno), svakako uspostavi jedno uslužno područje koje će uključiti, po prijedlogu Uredbe predložena uslužna područja broj 35 i broj 36 uključujući i otok Šoltu, odnosno gradove: Hvar, Komižu, Stari Grad, Supetar i Vis, te općine: Šestanovac, Zadvarje, Bol, Dugi Rat, Jelsu, Milnu, Nerežišća, Omiš, Postira, Pučišća, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac i Šoltu, što je u ovom trenutku, s obzirom na odredbe postojećeg Zakona o vodnim uslugama, jedino logično i prihvatljivo rješenje. Grad Stari Grad Nije prihvaćen Podsjećamo da je Zakon o vodnim uslugama kao pravna osnova za reformu u sektoru vodnih usluga stupio na snagu još u srpnju 2019. godine, da je Ustavni sud isti ocijenio u potpunosti suglasnim s Ustavom RH, da zbog podnesenih ustavnih tužbi na Zakon i Uredbu o uslužnim područjima iz 2021. kasni operativna provedba reforme više od tri godine, a da su sva ulaganja iz EU fondova u razvoj vodnokomunalne infrastrukture povezana upravo s provedbom ove reforme, a osobito ulaganja iz NPOO-a. Nadalje, u obrazloženju Nacrta prijedloga Uredbe je detaljno obrazloženo da su za UP 35 i UP 36 ispunjeni svi Zakonom propisani kriteriji i ciljevi. Uzevši sve naprijed navedeno u obzir, a posebno činjenicu da Ustavni sud nije osporio granice uslužnih područja, iste su zadržane i ovim Nacrtom prijedloga Uredbe. Podsjećamo da su u rujnu 2019. Vodovod Omiš, Vodovod Brač d.o.o. i Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa dostavili stručnom nositelju zahtjev za formiranje tri samostalna uslužna područja i to UP Omiš, UP Brač-Šolta i UP Hvar-Vis odnosno tim zahtjevom nije osporeno formiranje samostalnog UP Omiš, što se sada osporava. Stručni nositelj je djelomično prihvatio postavljeni zahtjev na način da je formirano samostalno UP Omiš i samostalno UP Brač, Hvar i Vis, i to iz razloga što, prema propisanim kriterijima iz Zakona o vodnim uslugama, nije bilo moguće formiranje samostalnog UP Hvar-Vis jer tada ne bi bio ispunjen niti kriterij iz članka 7. st. 2., niti kriterij iz članka 104. stavak 3. Zakona o vodnim uslugama. Naime, u mjerodavnoj 2018. g. Vodovod Vis i Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa zajedno su isporučili 1.747.678 m3 vode, što je ispod zakonskog minimuma iz članka 7. stavka 2. Zakona od 1,8 milijuna m3 vode. U odnosu na savjetovanje sa dionicima za Uredbu iz 2021., kada su isti dionici predlagali da ne budu na istom UP sa Vodovodom d.o.o. Omiš, nije naveden niti jedan valjani razlog za promjenu Uredbe, odnosno da se postupi drugačije od predloženog. Predložena izmjena Uredbe značila bi izmjenu važećeg Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. u smislu planiranih ulaganja, odnosno imala bi za posljedicu ponovo utvrđivanje priuštivosti cijene vode na temelju tih planiranih ulaganja. Nadalje, s obzirom na zajednička ulaganja Vodovoda Brač d.o.o., Hvarskog vodovoda d.o.o., Jelsa i Vodovoda d.o.o. Omiš, na UKV Zagrad u Omišu, u smislu članka 9. st. 6. ZVU osigurana im je ravnopravna isporuka potrebnih količina vode u svakom trenutku, za razliku od ostalih primatelja usluge javne vodoopskrbe od drugoga isporučitelja, koji u smislu članka 47. stavka 2. ZVU imaju osiguranu uslugu javne vodoopskrbe samo ako to ne ugrožava isporuku vode na UP tog isporučitelja. Stoga nije moguće prihvatiti predmetni prijedlog.
9 Denis Softić UREDBUo uslužnim područjima Poštovani, Iznosimo svoje primjedbe i komentare na članak 23. Uredbe o uslužnim područjima (dalje u tekstu: Uredba) i predlažemo da glasi: Članak 23. Uslužno područje 21. Obuhvaća gradove Uslužno područje 21 obuhvaća gradove Otok i Vinkovci te općine Andrijaševci, Babina Greda, Cerna, Drenovci, Gunja, Ivankovo, Jarmina, Markušica, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Tordinci, Tovarnik, Vođinci i Vrbanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Društvo preuzimatelj na uslužnom području 21. je Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Vinkovci. Predlažemo iza članka 23. dodati novi članak 24. (sadašnji članak 24. postaje 25.) koji glasi: Uslužno područje 22. obuhvaća grad Županju i općine Štitar, Gradište i Bošnjaci u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Društvo preuzimatelj na uslužnom 22. području je Komunalac d.o.o., Županja. Člankom 7. Stavak 1. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19 – Zakon) propisano je: Uslužno područje uspostavlja se radi 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. Navedeno su ciljevi zbog kojih se provodi ova vodno komunalna reforma, odnosno integracija javnih isporučitelja vodnih usluga. Komunalac d.o.o., Županja obavlja usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje na području grada Županje, općina Štitar, Gradište i Bošnjaci, te iako je u referentnoj 2018. godini isporučio 692.904 m3 vode, ispunjava SVE ciljeve iz članka 7. stavak 1. Zakona, što bi trebalo biti dovoljno da mu se dodjeli uslužno područje. A. Kriteriji i ciljevi za uspostavu uslužnog područja a) Ispunjenost kriterija 1.1. Kriterij količine isporuke vode iz članka 7. stavka 2. Zakona: nje primjenjiv 1.2. Kriterij količine isporuke vode, ranije i buduće priuštivosti cijene vode iz članka 104. stavka 3. Zakona:u referentnoj 2018.g. isporučio je 692.904 m3 vode, budući udio cijene u NRD-u je 2,72 % što je manje od 3,5 - 4,2 %, što izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode čini visokom; 2.1. Kriterij obuhvata sustava iz članka 7. stavka 3. Zakona: NOVO (što je trenutno postojeće) uslužno područje obuhvaća sve sustave javne vodoopskrbe, sve sustave javne odvodnje i sve aglomeracije – ispunjen; 2.2. Kriterij nepresijecanja granica iz članka 7. stavka 4. Zakona: granica uslužnog područja ne presijeca granicu aglomeracije, niti granicu vodoopskrbnog područja – ispunjen; 2.3. Kriterij zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama: nema oduzimanja vlasništva komunalnih vodnih građevina od postojećeg vlasnika i prijenosa u vlasništvo društvu preuzimatelju na drugom uslužnom području da bi se ispunili kriteriji tehničke cjelovitosti sustava iz članka 7. stavka 3. i 4. Zakona – ispunjen. b) Izvjesnost postizanja zakonskih ciljeva 3.1. Cilj – povrat troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode: - budući udio cijene u NRD-u je 2,72 % što je manje od 3,5 - 4,2 %, što izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode čini visokom; 3.2. Sposobnost za održivi razvoj i održavanje, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju: (a) Komunalac d.o.o., Županja je u veljači 2018. godine završio provedbu EU projekta Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracije Županja, u sklopu kojeg je izgrađen Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV Županja) ES 17.000, nekoliko crpnih stanica, te kompletna odvodnja i dio priključaka na vodoopskrbu koji je nedostajao na području općine Štitar, čime se postigla 100% priključenost u gradu Županji i općini Štitar. Kao i prije toga, tako i nakon spomenutih investicija Komunalac d.o.o., Županja uspio je održati priuštivu cijenu vodnih usluga sukladno studiji izvodljivosti i preporukama JASPERS-a, kroz koju cijenu se kontinuirano pokrivaju svi operativni troškovi izgrađenih EU građevina, iako se od tada naplaćuje i nova vodna usluga pročišćavanje otpadnih voda. Završetkom ovog projekta realiziran je veći dio EU investicijskog ciklusa, čiji operativni troškovi održavanja su daleko veći od troškova održavanja slijedećeg EU investicijskog ciklusa. (b) Društvo je dokazalo da je sposobno za održivi razvoj i održavanje izvan i nakon EU investicijskog ciklusa održavajući socijalno priuštivu cijenu vode, kroz razvoj i održavanje svojih vodnih građevina.. U gradu Županji prije EU investicijskog ciklusa priključenost na vodoopskrbu bila je 100%, na javnu odvodnju cca 90%, u općini Štitar na vodoopskrbu 50 %, odvodnje nije bilo, u općinama Gradište i Bošnjaci koje nisu bile obuhvaćene EU investicijskim ciklusom u potpunosti je izgrađena mreža javne vodoopskrbe i djelomično javne odvodnje, u potpunosti je pripremljen EU projekt „Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracija Gradište i Bošnjaci“, koji predviđa dovršetak javne odvodnje u tim mjestima i priključenje na UPOV- Županja, koji će nakon završetka projekta imati socijalno priuštivu cijenu (c) Komunalac d.o.o., Županja ima 32 zaposlenika s odgovarajućim kvalifikacijama potrebnim za kvalitetno i učinkovito obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje. 3.3. Cilj – postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti: Komunalac d.o.o., Županja uspješno posluje već 52 godine. Financijski podaci Društva pokazuju kontinuirano pozitivno poslovanje i prije razdoblja od 2018. pa do 2022. godine. Društvo je kontinuirano likvidno, nije je zaduženo, sve obveze su se uvijek uredno izvršavale i tako se nastavilo, sve se plaća u rokovima dospijeća, a također i sve obveze se uredno izvršavaju prema radnicima. Kako je cilj financijske održivosti javnih isporučitelja poslovati na principu pokrića troškova, od ožujka ove godine donijeli smo nove cijene vodnih kako bi se prilagodili tržištu i reagirali na troškovne udare, a tim više što cijena vodnih usluga nije godina mijenjana. Na cijelom uslužnom području Komunalca d.o.o. primjenjuje se jedinstvena cijena vodnih usluga. Smatramo da je Društvo dokazalo da ima financijsku stabilnost, poslovnu samoodrživost i učinkovitost– cilj ispunjen. B. Kriterij za određivanje društva preuzimatelja Na temelju članka 88. st. 2. Zakona, društvom preuzimateljem na uslužnom području 22. određuje se Komunalac d.o.o., Županja po kriteriju najveće količine isporučene vode za ljudsku potrošnju korisnicima vodnih usluga (3 godine koje prethode godini stupanja na snagu nove Uredbe) od 2.254.557 m3 i po kriteriju najvećeg ukupnog prihoda koji iznosi ukupno 55.065,431,10 kn. Predlagatelj Uredbe navodi u Obrazloženju: „Ocjena izvjesnosti postizanja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti bila je višestruko otežana zbog stjecaja različitih vanjskih okolnosti koje su nastupile u 2020. (zdravstvena kriza, vrh pandemijskog vala, potresi u Zagrebu, Sisku i Petrinji, pad potrošnje vode od više od 10 milijuna m3 godišnje) u 2021. (visoka inflacija, početak energetske krize i visok rast većine rashoda, bez povećanja prihoda po osnovi cijene vode), što se produljilo u 2022. Sve ovo je utjecalo na to da su isporučitelji vodnih usluga, čak i najveći, pokazivali znakove smanjene poslovne uspješnosti. Stoga je, u specifičnim slučajevima (UP 11, UP 16, UP 23, UP 24 i UP 40) potencijal financijske održivosti bilo potrebno ocjenjivati u kraćem razdoblju (jednoj godini) i izvlačiti zaključke jesu li financijski gubici rezultat anomalije, što bi predstavljao prihvatljiv gubitak ili kontinuiranog negativnog trenda, što nije prihvatljiv gubitak. Ponovno ističemo da se za najveći broj jedinstvenih javnih isporučitelja vodnih usluga izvjesnost postizanja cilja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti može ocjenjivati samo u uvjetima stabilnog poslovnog okruženja.“ Iz Obrazloženja je nesporno da su neka zakonska odstupanja prihvatljiva, ali samo za društva preuzimatelje, a to što su pojedini isporučitelji poslovali sa gubitkom se opravdava i naziva prihvatljiv financijski gubitak (PFG), s tim da nisu prikazani financijski podaci za 2022. (jer nisu predani GFI-i) kada je bio vrhunac inflacije i poskupljenja. Također ono što je opisano u obrazloženju u pogledu priuštivosti cijene vodne usluge nije dokazano, jer se predlagatelj za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ciljeva uspostave uslužnih područja koristio dokumentom koji nije priložen i koji nam je nedostupan: „Za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ovih ciljeva koriste se rezultati analize izrađene u okviru Završnog izvješća projekta „Potpora reformi sektora vodnih usluga“ – Zadatak A. Efekti udruživanja na predloženim uslužnim područjima, Priuštivost cijene vode na objedinjenim uslužnim područjima (Svjetska banka, siječanj 2022.; u daljnjem tekstu: Završno izvješće).“ Zaključak je da je iz priloženog Obrazloženja evidentno da nisu ispunjeni kriteriji, odnosno ciljevi propisani člankom 7. Stavkom 1. ZoVU-a. Na e-savjetovanju koje je prethodilo Uredbi (147/21) također smo iznijeli svoje primjedbe sa istim ciljem kao i sada, da nam se dodijeli samostalno uslužno područje na temelju iznesenih argumenata. U kasnije objavljenom izvješću kao odgovor na naše primjedbe naveli ste: „Prijedlog nije moguće prihvatiti jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama koji regulira iznimku za uspostavu samostalnog uslužnog područja. Navedenim člankom je propisana iznimka za uspostavu samostalnog uslužnog područja na području pružanja usluge uspostavljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona, na kojem postojeći javni isporučitelj, koje nije društvo preuzimatelj, isporučuje više od 800.000 m3, a manje od 1.000.000 m3 vode, što ovdje nije slučaj. Navedeno društvo je u referentnoj 2018.g. isporučilo 692.904 m3 (što je manje od minimalnih 800.000 m3) za uspostavu samostalnog uslužnog područja na temelju navedene iznimke. Isto tako napominjemo da je osim navedenog kriterija potrebno ispuniti preostale kriterije koji se odnose se na priuštivost sadašnje i buduće cijene vodne usluge. Nadalje, društvo Komunalac d.o.o., Županja preuzima vodu od strane Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o., Vinkovci koju navedeno društvo zahvaća na izvorištu u Sikirevcima. S obzirom na sve navedeno, predmetno područje je dio UP 21.“ Postavlja se pitanje zbog čega je za primjenu članka 104. stavak 3. ZoVU-a i dalje referentna 1018. Uredba je trebala biti donesena 18.10.2019. (sukladno članku 110. stavak. 1. točka 1. ZoVU-a), da bi tek 10.9.2021. bila prvi puta objavljena na e-savjetovanju, znači nakon dvije godine. Sada je već polovina 2023., ali je i dalje referentna 2018., nisu bitne niti prethodne, a pogotovo ne kasnije godine. Pa netko je samo u toj 2018. mogao imati isporuku od 800.000,00 m3/vode, a već 2019., 2020., 2021., 2022. više NE, ali prema stavu predlagatelja to bi bilo u redu. Kriterij količine nije ispunjen, ali što je najvažnije Komunalac d.o.o., Županja je tijekom godina stabilnog i uspješnog poslovanja dokazao da djelatnost vodnih usluga, koje su od općeg interesa i koje se obavljaju kao javna služba (članak 4. stavak 1. Zakona) obavljala trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito (članak 5. stavak 2. Zakona), te da ispunjava sve ciljeve Propisane člankom 7. .tavak 1. ZoVU-a. Ono što je najvažnije od svega, iako Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o vodnim uslugama sa Ustavom, ovakvom integracijom javnih isporučitelja, kako se navodi u izdvojenom mišljenu dva suca Ustavnog suda „grubo se zadire u ustavni položaj samostalnosti jedinica lokalne samouprave, jer gospodarenje vodnim resursima nesumnjivo spada u one poslove komunalnog karaktera kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji su člankom 129.a Ustava načelno određeni kao nadležnost jedinica lokalne samouprave…Jedinicama lokalne samouprave bilo je zajamčeno pravo vlasništva nad komunalnom vodnom infrastrukturom prvenstveno stoga da im omogući da zadovolje svoju ustavnu ovlast i obvezu iz članka 129.a „. Postavlja se kako se ovakva povijesna vodno komunalna reforma, kojom se zadire u ustavna prava JLS-a i oduzima im se vlasništvo nad njihovim tvrtkama u koje su godinama ulagali kao i njihovi građani, može provesti na temelju OCJENE IZVJESNOSTI POSTIZANJA ciljeva: 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama (Narodne novine, broj 66/19) koji regulira iznimku za uspostavu uslužnog područja. Navedenim člankom je propisana iznimka za uspostavu uslužnog područja na području pružanja usluge uspostavljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona, na kojem postojeći javni isporučitelj, koje nije društvo preuzimatelj, isporučuje više od 800.000 a manje od 1.000.000 m3 vode, što ovdje nije slučaj. Komunalac d.o.o., Županja je u referentnoj godini 2018.g isporučilo 692.904 m3 (što je manje od minimalnih 800.000 m3) za uspostavu samostalnog uslužnog područja na temelju navedene iznimke. Isto tako napominjemo da je osim kriterija koji se odnose na područje pružanja usluge kao i količinu isporuke vode, potrebno ispuniti preostale kriterije i ciljeve propisane Zakonom za uspostavu samostalnog uslužnog područja propisane navedenim člankom, a odnose se na priuštivost cijene vode i nepresijecanja granica granica aglomeracija i granica vodoopskrbnih područja. Prema analizi koju je proveo stručni nositelj, buduća priuštivost cijene vode u slučaju da Komunalac d.o.o. Županja formira samostalno UP, iznosila bi 2,93% NRD-a, a u slučaju integracije 2,88%. Nadalje, samo integracijom u okviru UP 21 ispunjen je kriterij nepresijecanja granica jer Komunalac d.o.o., Županja preuzima ukupne količine vode koju isporučuje od Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o., Vinkovci, koja se zahvaća na izvorištu u Sikirevcima.
10 ANNEMARIE BALENTOVIĆ UREDBUo uslužnim područjima Poštovani, Iznosimo svoje primjedbe i komentare na članak 23. Uredbe o uslužnim područjima (dalje u tekstu: Uredba) i predlažemo da glasi: Članak 23. 1. Uslužno područje 21. obuhvaća gradove Otok i Vinkovci te općine Andrijaševci, Babina Greda, Cerna, Drenovci, Ivankovo, Jarmina, Markušica, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Tordinci, Tovarnik, Vođinci i Vrbanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 2. Društvo preuzimatelj na uslužnom području 21. je Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Vinkovci. Predlažemo iza članka 23. dodati novi članak 24. (sadašnji članak 24. postaje 25.) koji glasi: 1. Uslužno područje 22. obuhvaća grad Županju i općine Gunja, Štitar, Gradište i Bošnjaci u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 2. Društvo preuzimatelj na uslužnom 22. području je Komunalac d.o.o., Županja. Člankom 7. Stavak 1. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19 – Zakon) propisano je: Uslužno područje uspostavlja se radi 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. Navedeno su ciljevi zbog kojih se provodi ova vodno komunalna reforma, odnosno integracija javnih isporučitelja vodnih usluga. Komunalac d.o.o., Županja obavlja usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje na području grada Županje, općina Štitar, Gradište i Bošnjaci, te iako je u referentnoj 2018. godini isporučio 692.904 m3 vode, ispunjava SVE ciljeve iz članka 7. stavak 1. Zakona, što bi trebalo biti dovoljno da mu se dodjeli uslužno područje. A. Kriteriji i ciljevi za uspostavu uslužnog područja a) Ispunjenost kriterija 1.1. Kriterij količine isporuke vode iz članka 7. stavka 2. Zakona: nije primjenjiv 1.2. Kriterij količine isporuke vode, ranije i buduće priuštivosti cijene vode iz članka 104. stavka 3. Zakona:u referentnoj 2018.g. isporučio je 692.904 m3 vode, budući udio cijene u NRD-u je 2,72 % što je manje od 3,5 - 4,2 %, što izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode čini visokom; 2.1. Kriterij obuhvata sustava iz članka 7. stavka 3. Zakona: NOVO (što je trenutno postojeće) uslužno područje obuhvaća sve sustave javne vodoopskrbe, sve sustave javne odvodnje i sve aglomeracije – ispunjen; 2.2. Kriterij nepresijecanja granica iz članka 7. stavka 4. Zakona: granica uslužnog područja ne presijeca granicu aglomeracije, niti granicu vodoopskrbnog područja – ispunjen; 2.3. Kriterij zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama: nema oduzimanja vlasništva komunalnih vodnih građevina od postojećeg vlasnika i prijenosa u vlasništvo društvu preuzimatelju na drugom uslužnom području da bi se ispunili kriteriji tehničke cjelovitosti sustava iz članka 7. stavka 3. i 4. Zakona – ispunjen. b) Izvjesnost postizanja zakonskih ciljeva 3.1. Cilj – povrat troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode: - budući udio cijene u NRD-u je 2,72 % što je manje od 3,5 - 4,2 %, što izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode čini visokom; 3.2. Sposobnost za održivi razvoj i održavanje, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju: (a) Komunalac d.o.o., Županja je u veljači 2018. godine završio provedbu EU projekta Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracije Županja, u sklopu kojeg je izgrađen Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV Županja) ES 17.000, nekoliko crpnih stanica, te kompletna odvodnja i dio priključaka na vodoopskrbu koji je nedostajao na području općine Štitar, čime se postigla 100% priključenost u gradu Županji i općini Štitar. Kao i prije toga, tako i nakon spomenutih investicija Komunalac d.o.o., Županja uspio je održati priuštivu cijenu vodnih usluga sukladno studiji izvodljivosti i preporukama JASPERS-a, kroz koju cijenu se kontinuirano pokrivaju svi operativni troškovi izgrađenih EU građevina, iako se od tada naplaćuje i nova vodna usluga pročišćavanje otpadnih voda. Završetkom ovog projekta realiziran je veći dio EU investicijskog ciklusa, čiji operativni troškovi održavanja su daleko veći od troškova održavanja slijedećeg EU investicijskog ciklusa. (b) Društvo je dokazalo da je sposobno za održivi razvoj i održavanje izvan i nakon EU investicijskog ciklusa održavajući socijalno priuštivu cijenu vode, kroz razvoj i održavanje svojih vodnih građevina.. U gradu Županji prije EU investicijskog ciklusa priključenost na vodoopskrbu bila je 100%, na javnu odvodnju cca 90%, u općini Štitar na vodoopskrbu 50 %, odvodnje nije bilo, u općinama Gradište i Bošnjaci koje nisu bile obuhvaćene EU investicijskim ciklusom u potpunosti je izgrađena mreža javne vodoopskrbe i djelomično javne odvodnje, u potpunosti je pripremljen EU projekt „Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracija Gradište i Bošnjaci“, koji predviđa dovršetak javne odvodnje u tim mjestima i priključenje na UPOV- Županja, koji će nakon završetka projekta imati socijalno priuštivu cijenu (c) Komunalac d.o.o., Županja ima 32 zaposlenika s odgovarajućim kvalifikacijama potrebnim za kvalitetno i učinkovito obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje. 3.3. Cilj – postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti: Komunalac d.o.o., Županja uspješno posluje već 52 godine. Financijski podaci Društva pokazuju kontinuirano pozitivno poslovanje i prije razdoblja od 2018. pa do 2022. godine. Društvo je kontinuirano likvidno, nije zaduženo, sve obveze su se uvijek uredno izvršavale i tako se nastavilo, sve se plaća u rokovima dospijeća, a također i sve obveze se uredno izvršavaju prema radnicima. Kako je cilj financijske održivosti javnih isporučitelja poslovati na principu pokrića troškova, od ožujka ove godine donijeli smo nove cijene vodnih kako bi se prilagodili tržištu i reagirali na troškovne udare, a tim više što cijena vodnih usluga nije godina mijenjana. Na cijelom uslužnom području Komunalca d.o.o. primjenjuje se jedinstvena cijena vodnih usluga. Smatramo da je Društvo dokazalo da ima financijsku stabilnost, poslovnu samoodrživost i učinkovitost– cilj ispunjen. B. Kriterij za određivanje društva preuzimatelja Na temelju članka 88. st. 2. Zakona, društvom preuzimateljem na uslužnom području 22. određuje se Komunalac d.o.o., Županja po kriteriju najveće količine isporučene vode za ljudsku potrošnju korisnicima vodnih usluga (3 godine koje prethode godini stupanja na snagu nove Uredbe) od 2.254.557 m3 i po kriteriju najvećeg ukupnog prihoda koji iznosi ukupno 55.065,431,10 kn. Predlagatelj Uredbe navodi u Obrazloženju: „Ocjena izvjesnosti postizanja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti bila je višestruko otežana zbog stjecaja različitih vanjskih okolnosti koje su nastupile u 2020. (zdravstvena kriza, vrh pandemijskog vala, potresi u Zagrebu, Sisku i Petrinji, pad potrošnje vode od više od 10 milijuna m3 godišnje) u 2021. (visoka inflacija, početak energetske krize i visok rast većine rashoda, bez povećanja prihoda po osnovi cijene vode), što se produljilo u 2022. Sve ovo je utjecalo na to da su isporučitelji vodnih usluga, čak i najveći, pokazivali znakove smanjene poslovne uspješnosti. Stoga je, u specifičnim slučajevima (UP 11, UP 16, UP 23, UP 24 i UP 40) potencijal financijske održivosti bilo potrebno ocjenjivati u kraćem razdoblju (jednoj godini) i izvlačiti zaključke jesu li financijski gubici rezultat anomalije, što bi predstavljao prihvatljiv gubitak ili kontinuiranog negativnog trenda, što nije prihvatljiv gubitak. Ponovno ističemo da se za najveći broj jedinstvenih javnih isporučitelja vodnih usluga izvjesnost postizanja cilja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti može ocjenjivati samo u uvjetima stabilnog poslovnog okruženja.“ Iz Obrazloženja je nesporno da su neka zakonska odstupanja prihvatljiva, ali samo za društva preuzimatelje, a to što su pojedini isporučitelji poslovali sa gubitkom se opravdava i naziva prihvatljiv financijski gubitak (PFG), s tim da nisu prikazani financijski podaci za 2022. (jer nisu predani GFI-i) kada je bio vrhunac inflacije i poskupljenja. Također ono što je opisano u obrazloženju u pogledu priuštivosti cijene vodne usluge nije dokazano, jer se predlagatelj za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ciljeva uspostave uslužnih područja koristio dokumentom koji nije priložen i koji nam je nedostupan: „Za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ovih ciljeva koriste se rezultati analize izrađene u okviru Završnog izvješća projekta „Potpora reformi sektora vodnih usluga“ – Zadatak A. Efekti udruživanja na predloženim uslužnim područjima, Priuštivost cijene vode na objedinjenim uslužnim područjima (Svjetska banka, siječanj 2022.; u daljnjem tekstu: Završno izvješće).“ Zaključak je da je iz priloženog Obrazloženja evidentno da nisu ispunjeni kriteriji, odnosno ciljevi propisani člankom 7. Stavkom 1. ZoVU-a. Na e-savjetovanju koje je prethodilo Uredbi (147/21) također smo iznijeli svoje primjedbe sa istim ciljem kao i sada, da nam se dodijeli samostalno uslužno područje na temelju iznesenih argumenata. U kasnije objavljenom izvješću kao odgovor na naše primjedbe naveli ste: „Prijedlog nije moguće prihvatiti jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama koji regulira iznimku za uspostavu samostalnog uslužnog područja. Navedenim člankom je propisana iznimka za uspostavu samostalnog uslužnog područja na području pružanja usluge uspostavljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona, na kojem postojeći javni isporučitelj, koje nije društvo preuzimatelj, isporučuje više od 800.000 m3, a manje od 1.000.000 m3 vode, što ovdje nije slučaj. Navedeno društvo je u referentnoj 2018.g. isporučilo 692.904 m3 (što je manje od minimalnih 800.000 m3) za uspostavu samostalnog uslužnog područja na temelju navedene iznimke. Isto tako napominjemo da je osim navedenog kriterija potrebno ispuniti preostale kriterije koji se odnose se na priuštivost sadašnje i buduće cijene vodne usluge. Nadalje, društvo Komunalac d.o.o., Županja preuzima vodu od strane Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o., Vinkovci koju navedeno društvo zahvaća na izvorištu u Sikirevcima. S obzirom na sve navedeno, predmetno područje je dio UP 21.“ Postavlja se pitanje zbog čega je za primjenu članka 104. stavak 3. ZoVU-a i dalje referentna 2018. Uredba je trebala biti donesena 18.10.2019. (sukladno članku 110. stavak. 1. točka 1. ZoVU-a), da bi tek 10.9.2021. bila prvi puta objavljena na e-savjetovanju, znači nakon dvije godine. Sada je već polovina 2023., ali je i dalje referentna 2018., nisu bitne niti prethodne, a pogotovo ne kasnije godine. Pa netko je samo u toj 2018. mogao imati isporuku od 800.000,00 m3/vode, a već 2019., 2020., 2021., 2022. više NE, ali prema stavu predlagatelja to bi bilo u redu. Kriterij količine nije ispunjen, ali što je najvažnije Komunalac d.o.o., Županja je tijekom godina stabilnog i uspješnog poslovanja dokazao da djelatnost vodnih usluga, koje su od općeg interesa i koje se obavljaju kao javna služba (članak 4. stavak 1. Zakona) obavljala trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito (članak 5. stavak 2. Zakona), te da ispunjava sve ciljeve Propisane člankom 7. .tavak 1. ZoVU-a. Ono što je najvažnije od svega, iako Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o vodnim uslugama sa Ustavom, ovakvom integracijom javnih isporučitelja, kako se navodi u izdvojenom mišljenu dva suca Ustavnog suda „grubo se zadire u ustavni položaj samostalnosti jedinica lokalne samouprave, jer gospodarenje vodnim resursima nesumnjivo spada u one poslove komunalnog karaktera kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji su člankom 129.a Ustava načelno određeni kao nadležnost jedinica lokalne samouprave…Jedinicama lokalne samouprave bilo je zajamčeno pravo vlasništva nad komunalnom vodnom infrastrukturom prvenstveno stoga da im omogući da zadovolje svoju ustavnu ovlast i obvezu iz članka 129.a „. Postavlja se kako se ovakva povijesna vodno komunalna reforma, kojom se zadire u ustavna prava JLS-a i oduzima im se vlasništvo nad njihovim tvrtkama u koje su godinama ulagali kao i njihovi građani, može provesti na temelju OCJENE IZVJESNOSTI POSTIZANJA ciljeva: 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama (Narodne novine, broj 66/19) koji regulira iznimku za uspostavu uslužnog područja. Navedenim člankom je propisana iznimka za uspostavu uslužnog područja na području pružanja usluge uspostavljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona, na kojem postojeći javni isporučitelj, koje nije društvo preuzimatelj, isporučuje više od 800.000 a manje od 1.000.000 m3 vode, što ovdje nije slučaj. Komunalac d.o.o., Županja je u referentnoj godini 2018.g isporučilo 692.904 m3 (što je manje od minimalnih 800.000 m3) za uspostavu samostalnog uslužnog područja na temelju navedene iznimke. Isto tako napominjemo da je osim kriterija koji se odnose na područje pružanja usluge kao i količinu isporuke vode, potrebno ispuniti preostale kriterije i ciljeve propisane Zakonom za uspostavu samostalnog uslužnog područja propisane navedenim člankom, a odnose se na priuštivost cijene vode i nepresijecanja granica granica aglomeracija i granica vodoopskrbnih područja. Prema analizi koju je proveo stručni nositelj, buduća priuštivost cijene vode u slučaju da Komunalac d.o.o. Županja formira samostalno UP, iznosila bi 2,93% NRD-a, a u slučaju integracije 2,88%. Nadalje, samo integracijom u okviru UP 21 ispunjen je kriterij nepresijecanja granica jer Komunalac d.o.o., Županja preuzima ukupne količine vode koju isporučuje od Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o., Vinkovci, koja se zahvaća na izvorištu u Sikirevcima.
11 Damir Juzbašić UREDBUo uslužnim područjima Poštovani, Iznosimo svoje primjedbe i komentare na članak 23. Uredbe o uslužnim područjima (dalje u tekstu: Uredba) i predlažemo da glasi: Članak 23. 1. Uslužno područje 21. Obuhvaća gradove Uslužno područje 21 obuhvaća gradove Otok i Vinkovci te općine Andrijaševci, Babina Greda, Cerna, Drenovci, Gunja, Ivankovo, Jarmina, Markušica, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Tordinci, Tovarnik, Vođinci i Vrbanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 2. Društvo preuzimatelj na uslužnom području 21. je Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Vinkovci. Predlažemo iza članka 23. dodati novi članak 24. (sadašnji članak 24. postaje 25.) koji glasi: 1. Uslužno područje 22. obuhvaća grad Županju i općine Štitar, Gradište i Bošnjaci u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 2. Društvo preuzimatelj na uslužnom 22. području je Komunalac d.o.o., Županja. Člankom 7. Stavak 1. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19 – Zakon) propisano je: Uslužno područje uspostavlja se radi 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. Navedeno su ciljevi zbog kojih se provodi ova vodno komunalna reforma, odnosno integracija javnih isporučitelja vodnih usluga. Komunalac d.o.o., Županja obavlja usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje na području grada Županje, općina Štitar, Gradište i Bošnjaci, te iako je u referentnoj 2018. godini isporučio 692.904 m3 vode, ispunjava SVE ciljeve iz članka 7. stavak 1. Zakona, što bi trebalo biti dovoljno da mu se dodjeli uslužno područje. A. Kriteriji i ciljevi za uspostavu uslužnog područja a) Ispunjenost kriterija 1.1. Kriterij količine isporuke vode iz članka 7. stavka 2. Zakona: nje primjenjiv 1.2. Kriterij količine isporuke vode, ranije i buduće priuštivosti cijene vode iz članka 104. stavka 3. Zakona:u referentnoj 2018.g. isporučio je 692.904 m3 vode, budući udio cijene u NRD-u je 2,72 % što je manje od 3,5 - 4,2 %, što izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode čini visokom; 2.1. Kriterij obuhvata sustava iz članka 7. stavka 3. Zakona: NOVO (što je trenutno postojeće) uslužno područje obuhvaća sve sustave javne vodoopskrbe, sve sustave javne odvodnje i sve aglomeracije – ispunjen; 2.2. Kriterij nepresijecanja granica iz članka 7. stavka 4. Zakona: granica uslužnog područja ne presijeca granicu aglomeracije, niti granicu vodoopskrbnog područja – ispunjen; 2.3. Kriterij zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama: nema oduzimanja vlasništva komunalnih vodnih građevina od postojećeg vlasnika i prijenosa u vlasništvo društvu preuzimatelju na drugom uslužnom području da bi se ispunili kriteriji tehničke cjelovitosti sustava iz članka 7. stavka 3. i 4. Zakona – ispunjen. b) Izvjesnost postizanja zakonskih ciljeva 3.1. Cilj – povrat troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode: - budući udio cijene u NRD-u je 2,72 % što je manje od 3,5 - 4,2 %, što izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode čini visokom; 3.2. Sposobnost za održivi razvoj i održavanje, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju: (a) Komunalac d.o.o., Županja je u veljači 2018. godine završio provedbu EU projekta Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracije Županja, u sklopu kojeg je izgrađen Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV Županja) ES 17.000, nekoliko crpnih stanica, te kompletna odvodnja i dio priključaka na vodoopskrbu koji je nedostajao na području općine Štitar, čime se postigla 100% priključenost u gradu Županji i općini Štitar. Kao i prije toga, tako i nakon spomenutih investicija Komunalac d.o.o., Županja uspio je održati priuštivu cijenu vodnih usluga sukladno studiji izvodljivosti i preporukama JASPERS-a, kroz koju cijenu se kontinuirano pokrivaju svi operativni troškovi izgrađenih EU građevina, iako se od tada naplaćuje i nova vodna usluga pročišćavanje otpadnih voda. Završetkom ovog projekta realiziran je veći dio EU investicijskog ciklusa, čiji operativni troškovi održavanja su daleko veći od troškova održavanja slijedećeg EU investicijskog ciklusa. (b) Društvo je dokazalo da je sposobno za održivi razvoj i održavanje izvan i nakon EU investicijskog ciklusa održavajući socijalno priuštivu cijenu vode, kroz razvoj i održavanje svojih vodnih građevina.. U gradu Županji prije EU investicijskog ciklusa priključenost na vodoopskrbu bila je 100%, na javnu odvodnju cca 90%, u općini Štitar na vodoopskrbu 50 %, odvodnje nije bilo, u općinama Gradište i Bošnjaci koje nisu bile obuhvaćene EU investicijskim ciklusom u potpunosti je izgrađena mreža javne vodoopskrbe i djelomično javne odvodnje, u potpunosti je pripremljen EU projekt „Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracija Gradište i Bošnjaci“, koji predviđa dovršetak javne odvodnje u tim mjestima i priključenje na UPOV- Županja, koji će nakon završetka projekta imati socijalno priuštivu cijenu (c) Komunalac d.o.o., Županja ima 32 zaposlenika s odgovarajućim kvalifikacijama potrebnim za kvalitetno i učinkovito obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje. 3.3. Cilj – postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti: Komunalac d.o.o., Županja uspješno posluje već 52 godine. Financijski podaci Društva pokazuju kontinuirano pozitivno poslovanje i prije razdoblja od 2018. pa do 2022. godine. Društvo je kontinuirano likvidno, nije je zaduženo, sve obveze su se uvijek uredno izvršavale i tako se nastavilo, sve se plaća u rokovima dospijeća, a također i sve obveze se uredno izvršavaju prema radnicima. Kako je cilj financijske održivosti javnih isporučitelja poslovati na principu pokrića troškova, od ožujka ove godine donijeli smo nove cijene vodnih kako bi se prilagodili tržištu i reagirali na troškovne udare, a tim više što cijena vodnih usluga nije godina mijenjana. Na cijelom uslužnom području Komunalca d.o.o. primjenjuje se jedinstvena cijena vodnih usluga. Smatramo da je Društvo dokazalo da ima financijsku stabilnost, poslovnu samoodrživost i učinkovitost– cilj ispunjen. B. Kriterij za određivanje društva preuzimatelja Na temelju članka 88. st. 2. Zakona, društvom preuzimateljem na uslužnom području 22. određuje se Komunalac d.o.o., Županja po kriteriju najveće količine isporučene vode za ljudsku potrošnju korisnicima vodnih usluga (3 godine koje prethode godini stupanja na snagu nove Uredbe) od 2.254.557 m3 i po kriteriju najvećeg ukupnog prihoda koji iznosi ukupno 55.065,431,10 kn. Predlagatelj Uredbe navodi u Obrazloženju: „Ocjena izvjesnosti postizanja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti bila je višestruko otežana zbog stjecaja različitih vanjskih okolnosti koje su nastupile u 2020. (zdravstvena kriza, vrh pandemijskog vala, potresi u Zagrebu, Sisku i Petrinji, pad potrošnje vode od više od 10 milijuna m3 godišnje) u 2021. (visoka inflacija, početak energetske krize i visok rast većine rashoda, bez povećanja prihoda po osnovi cijene vode), što se produljilo u 2022. Sve ovo je utjecalo na to da su isporučitelji vodnih usluga, čak i najveći, pokazivali znakove smanjene poslovne uspješnosti. Stoga je, u specifičnim slučajevima (UP 11, UP 16, UP 23, UP 24 i UP 40) potencijal financijske održivosti bilo potrebno ocjenjivati u kraćem razdoblju (jednoj godini) i izvlačiti zaključke jesu li financijski gubici rezultat anomalije, što bi predstavljao prihvatljiv gubitak ili kontinuiranog negativnog trenda, što nije prihvatljiv gubitak. Ponovno ističemo da se za najveći broj jedinstvenih javnih isporučitelja vodnih usluga izvjesnost postizanja cilja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti može ocjenjivati samo u uvjetima stabilnog poslovnog okruženja.“ Iz Obrazloženja je nesporno da su neka zakonska odstupanja prihvatljiva, ali samo za društva preuzimatelje, a to što su pojedini isporučitelji poslovali sa gubitkom se opravdava i naziva prihvatljiv financijski gubitak (PFG), s tim da nisu prikazani financijski podaci za 2022. (jer nisu predani GFI-i) kada je bio vrhunac inflacije i poskupljenja. Također ono što je opisano u obrazloženju u pogledu priuštivosti cijene vodne usluge nije dokazano, jer se predlagatelj za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ciljeva uspostave uslužnih područja koristio dokumentom koji nije priložen i koji nam je nedostupan: „Za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ovih ciljeva koriste se rezultati analize izrađene u okviru Završnog izvješća projekta „Potpora reformi sektora vodnih usluga“ – Zadatak A. Efekti udruživanja na predloženim uslužnim područjima, Priuštivost cijene vode na objedinjenim uslužnim područjima (Svjetska banka, siječanj 2022.; u daljnjem tekstu: Završno izvješće).“ Zaključak je da je iz priloženog Obrazloženja evidentno da nisu ispunjeni kriteriji, odnosno ciljevi propisani člankom 7. Stavkom 1. ZoVU-a. Na e-savjetovanju koje je prethodilo Uredbi (147/21) također smo iznijeli svoje primjedbe sa istim ciljem kao i sada, da nam se dodijeli samostalno uslužno područje na temelju iznesenih argumenata. U kasnije objavljenom izvješću kao odgovor na naše primjedbe naveli ste: „Prijedlog nije moguće prihvatiti jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama koji regulira iznimku za uspostavu samostalnog uslužnog područja. Navedenim člankom je propisana iznimka za uspostavu samostalnog uslužnog područja na području pružanja usluge uspostavljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona, na kojem postojeći javni isporučitelj, koje nije društvo preuzimatelj, isporučuje više od 800.000 m3, a manje od 1.000.000 m3 vode, što ovdje nije slučaj. Navedeno društvo je u referentnoj 2018.g. isporučilo 692.904 m3 (što je manje od minimalnih 800.000 m3) za uspostavu samostalnog uslužnog područja na temelju navedene iznimke. Isto tako napominjemo da je osim navedenog kriterija potrebno ispuniti preostale kriterije koji se odnose se na priuštivost sadašnje i buduće cijene vodne usluge. Nadalje, društvo Komunalac d.o.o., Županja preuzima vodu od strane Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o., Vinkovci koju navedeno društvo zahvaća na izvorištu u Sikirevcima. S obzirom na sve navedeno, predmetno područje je dio UP 21.“ Postavlja se pitanje zbog čega je za primjenu članka 104. stavak 3. ZoVU-a i dalje referentna 1018. Uredba je trebala biti donesena 18.10.2019. (sukladno članku 110. stavak. 1. točka 1. ZoVU-a), da bi tek 10.9.2021. bila prvi puta objavljena na e-savjetovanju, znači nakon dvije godine. Sada je već polovina 2023., ali je i dalje referentna 2018., nisu bitne niti prethodne, a pogotovo ne kasnije godine. Pa netko je samo u toj 2018. mogao imati isporuku od 800.000,00 m3/vode, a već 2019., 2020., 2021., 2022. više NE, ali prema stavu predlagatelja to bi bilo u redu. Kriterij količine nije ispunjen, ali što je najvažnije Komunalac d.o.o., Županja je tijekom godina stabilnog i uspješnog poslovanja dokazao da djelatnost vodnih usluga, koje su od općeg interesa i koje se obavljaju kao javna služba (članak 4. stavak 1. Zakona) obavljala trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito (članak 5. stavak 2. Zakona), te da ispunjava sve ciljeve Propisane člankom 7. .tavak 1. ZoVU-a. Ono što je najvažnije od svega, iako Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o vodnim uslugama sa Ustavom, ovakvom integracijom javnih isporučitelja, kako se navodi u izdvojenom mišljenu dva suca Ustavnog suda „grubo se zadire u ustavni položaj samostalnosti jedinica lokalne samouprave, jer gospodarenje vodnim resursima nesumnjivo spada u one poslove komunalnog karaktera kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji su člankom 129.a Ustava načelno određeni kao nadležnost jedinica lokalne samouprave…Jedinicama lokalne samouprave bilo je zajamčeno pravo vlasništva nad komunalnom vodnom infrastrukturom prvenstveno stoga da im omogući da zadovolje svoju ustavnu ovlast i obvezu iz članka 129.a „. Postavlja se kako se ovakva povijesna vodno komunalna reforma, kojom se zadire u ustavna prava JLS-a i oduzima im se vlasništvo nad njihovim tvrtkama u koje su godinama ulagali kao i njihovi građani, može provesti na temelju OCJENE IZVJESNOSTI POSTIZANJA ciljeva: 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama (Narodne novine, broj 66/19) koji regulira iznimku za uspostavu uslužnog područja. Navedenim člankom je propisana iznimka za uspostavu uslužnog područja na području pružanja usluge uspostavljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona, na kojem postojeći javni isporučitelj, koje nije društvo preuzimatelj, isporučuje više od 800.000 a manje od 1.000.000 m3 vode, što ovdje nije slučaj. Komunalac d.o.o., Županja je u referentnoj godini 2018.g isporučilo 692.904 m3 (što je manje od minimalnih 800.000 m3) za uspostavu samostalnog uslužnog područja na temelju navedene iznimke. Isto tako napominjemo da je osim kriterija koji se odnose na područje pružanja usluge kao i količinu isporuke vode, potrebno ispuniti preostale kriterije i ciljeve propisane Zakonom za uspostavu samostalnog uslužnog područja propisane navedenim člankom, a odnose se na priuštivost cijene vode i nepresijecanja granica granica aglomeracija i granica vodoopskrbnih područja. Prema analizi koju je proveo stručni nositelj, buduća priuštivost cijene vode u slučaju da Komunalac d.o.o. Županja formira samostalno UP, iznosila bi 2,93% NRD-a, a u slučaju integracije 2,88%. Nadalje, samo integracijom u okviru UP 21 ispunjen je kriterij nepresijecanja granica jer Komunalac d.o.o., Županja preuzima ukupne količine vode koju isporučuje od Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o., Vinkovci, koja se zahvaća na izvorištu u Sikirevcima.
12 Liburnijske vode d.o.o. Ičići Liburnijska 2 UREDBUo uslužnim područjima LIBURNIJSKE VODE D.O.O. IČIĆI, LIBURNIJSKA 2, Poslovna adresa: Jurdani, Jurdani 50/b Javni isporučitelj vodnih usluga za GRAD OPATIJU, OPĆINU MATULJI, OPĆINU M. DRAGA I OPĆINU LOVRAN Društvo Liburnijske vode d.o.o. očituje se na pojedine kriterije i ciljeve iz obrazloženja uredbe kako slijedi: KRITERIJI: 1. KRITERIJI KOLIČINE ISPORUKE VODE, MJERODAVNA GODINA JE 2018. 1.1. KRITERIJ KOLIČINE ISPORUKE VODE IZ ČLANKA 7. STAVKA 2. ZAKONA: Liburnijske vode d.o.o. su POSTOJEĆE VODOOPSKRBNO PODRUČJE na kojem se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %. Prema obrazloženju u točki 1.2. za ovaj kriterij je kao polazna godina uzeta 2018. godina. Liburnijske vode d.o.o. su u 2018. godini isporučile 2.218.428 m3 vode. Htjeli bismo istaknuti da su Liburnijske vode d.o.o., čija isporuka vode i prihodi ovise velikim dijelom o turizmu na području Liburnije, čak i u pandemijskoj 2020. godini isporučile 1.932.641 m3 vode što ukazuje da ovaj kriterij teško da ikada neće biti zadovoljen. 1.2. KRITERIJ KOLIČINE ISPORUKE VODE, RANIJE I BUDUĆE PRIUŠTIVOSTI CIJENE VODE, sukladno iznimci iz članka 104. stavka. 3. Zakona: Nije primjenjiv na Liburnijske vode d.o.o. 2. KRITERIJI TEHNIČKE CJELOVITOSTI SUSTAVA 2.1. KRITERIJ OBUHVATA SUSTAVA IZ ČLANKA 7. ST. 3. ZAKONA: Društvo Liburnijske vode d.o.o. u potpunosti ispunjava ovaj kriterij. 2.2. KRITERIJ NEPRESIJECANJA SUSTAVA IZ ČLANKA 7. STAVKA 4. ZAKONA: Društvo Liburnijske vode d.o.o. u potpunosti ispunjava ovaj kriterij. Na prethodnom savjetovanju dobili smo odgovor da ukoliko bi Liburnijske vode d.o.o. ostale samostalno uslužno područje da bi se „presijecao sustav“ jer Liburnijske vode d.o.o. dobavljaju dio vode od VIK d.o.o. Rijeka. Upućujemo na čl. 3. st. 10. Zakona o vodnim uslugama koji vodoopskrbno područje definira kao područje pružanja vodne usluge javne vodoopskrbe u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona. 2.3. KRITERIJ ZAŠTITE VLASNIŠTVA NAD KOMUNALNIM VODNIM GRAĐEVINAMA Društvo Liburnijske vode d.o.o. u potpunosti ispunjava ovaj kriterij. CILJEVI: 3.1. POVRAT TROŠKOVA OD VODNIH USLUGA I PRIUŠTIVOST CIJENE VODE – KAO PRIMARNI LEGITIMNI CILJ, KOJI JE KAO TAKAV IDENTIFICIRAN I ODLUKOM USTAVNOG SUDA OD 7. VELJAČE 2023.: Priuštivost cijene vodnih usluga prema ovom kriteriju za društvo Liburnijske vode d.o.o. je visoka (iznosi do 3,5%). Prema Studiji izvodljivosti poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture na području aglomeracije Liburnijske rivijere na koju je JASPERS 11.11.2020. godine dao pismeni Action Completion Note uz napomenu da nema značajnih neriješenih pitanja (dalje: Studija), priuštivost cijene vode u godišnjem NRD na području aglomeracije u narednih 30 godina iznosit će prosječno 2,25% NRD-a, odnosno od najnižih 2,02% do najviših 2,41%. Dakle, NAJVIŠI POSTOTAK OD 2,41% prema pismeno prihvaćenoj studiji od strane JASPERS-a je ISPOD 2,44% NRD-a koliko Ministarstvo u obrazloženju prijedloga Uredbe o uslužnim područjima navodi da će biti priuštivost na UP 25 u slučaju okrupnjavanja sa Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka, KD Čabranka d.o.o., Komunalac d.o.o. Delnice te Vode Vrbovsko d.o.o. 3.2. SPOSOBNOST ZA ODRŽIVI RAZVOJ I ODRŽAVANJE, UKLJUČUJUĆI I SPOSOBNOST PROVEDBE OBVEZA IZ UGOVORA O PRISTUPANJU: „Uslužno područje uspostavlja se radi uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te (…)“ (a) Obrazloženo pod točkom 3.1. (b) Iako smo već zaključili da je prema Studiji priuštivost cijene vode u godišnjem NRD na području aglomeracije u narednih 30 godina prosječno 2,25% NRD-a, odnosno od najnižih 2,02% do najviših 2,41%, Ministarstvo je u odgovoru na primjedbe dane u postupku e-savjetovanja otvorenog 10.9.2021. na Nacrt prijedloga Uredbe o uslužnim područjima iznijelo podatak da ukoliko bi Liburnijske vode d.o.o. ostale samostalne priuštivost bi iznosila 2,64% NRD-a. U obrazloženju ove trenutne Odluke o uslužnim područjima koja je na e-savjetovanju, za UP 25 navedeno je da bi priuštivost iznosila 2,44%, odnosno pretpostavka je da je gore navedeni kriterij „bilo je potrebno ocijeniti koji će isporučitelj vodnih usluga (onaj koji se pripaja u veće uslužno područje ili onaj koji pretendira zadržati samostalno uslužno područje) biti sposobniji za održivi razvoj i održavanje izvan investicijskog ciklusa EU. Stoga je za dio isporučitelja vodnih usluga koji su pretendirali zadržati samostalno uslužno područje (uključujući i one isporučitelje čiji su projekti sufinancirani sredstvima EU, ocjenjeni izvodljivim od inicijative JASPERS i kroz procedure koje su slijedile) ovaj kriterij korišten kao eliminacijski“ uistinu u slučaju Liburnijskih voda d.o.o. i korišten kao eliminacijski. Prvo moramo konstatirati kako ovaj „eliminacijski kriterij“ nije utvrđen u članku 7. st. 2. Zakona o vodnim uslugama te ga već kao takvoga ne možemo prihvatiti. Međutim, čak i da ga prihvatimo, moramo ukazati kako isti nije primijenjen na sve isporučitelje vodnih usluga. Naime, UP 27 uspostavljeno je na području postojećeg isporučitelja VIO Žrnovnica Crikvenica Vinodol d.o.o. bez da je postalo društvo preuzimatelj niti se pripojilo najbližem većem društvu odnosno Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka (iako je udaljen od Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Rijeka gotovo kao i Liburnijske vode d.o.o. Ičići, isto kao i Liburnijske vode d.o.o. kupuje vodu iz riječkog sustava vodoopskrbe, isporučuje manje m3 vode nego Liburnijske vode d.o.o.) odnosno ostaje potpuno samostalno. Prema točki III. Ispunjenost zakonskih kriterija i izvjesnost postizanja zakonskih ciljeva po pojedinačnim uslužnim područjima u tekstu obrazloženja Nacrta Uredbe o uslužnim područjima navedeno je da „budući udio cijene u NRD-u na UP 27 je 2,69 %“. Evidentno je da je navedeni postotak čak i VEĆI nego bi bio na trenutnom vodoopskrbnom području Liburnijskih voda d.o.o. kao i da bi on bio povoljniji kada bi se isporučitelj pripojio u UP 25 što je zbog svih navedenih tehničkih i geografskih aspekata itekako moguće. (c) Prema obrazloženju Ministarstva na UP 25 ovaj omjer iznosi 0,71 dok bi isti iznosio 1,15 kada bi Liburnijske vode d.o.o. ostale samostalni isporučitelj (90 zaposlenih u odnosu na planiranih 78 milijuna EUR investicija – aglomeracija) 3.3. Postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti: Društvo Liburnijske vode d.o.o. u potpunosti ispunjava ovaj kriterij. (a) Liburnijske vode d.o.o. su čak i u navedenim uvjetima rekordne inflacije postigle financijsku održivost te iskazale dobit nakon oporezivanja u obje navedene godine. (b) Nije primjenjivo na društvo Liburnijske vode d.o.o. ZAKLJUČNO Nesporno je dakle, da upravo naslovno Društvo - TD Liburnijske vode d.o.o. udovoljava svim naprijed navedenim kriterijima pa smo mišljenja da je neosnovano a u ovom slučaju I NEZAKONITO svrstavanje istog u zajedničko uslužno područje s drugim isporučiteljima vodnih usluga. Intencija je Zakona o vodnim uslugama stvoriti pravnu osnovu za najavljenu reformu vodno-komunalnog sektora te pridonijeti boljoj provedbi investicija odnosno boljem povlačenju sredstava iz EU fondova, a time u konačnici osigurati bolji standard i uslugu korisnicima vodnih usluga. Upravo navedeni rezultat naslovno društvo – Liburnijske vode d.o.o. može postići neovisno i zasebno kao isključivi odnosno kao samostalni isporučitelj vodnih usluga na vlastitom uslužnom području. Stoga očekujemo da se prihvate ovi argumenti te u konačnom prijedlogu Uredbe bude uspostavljeno posebno uslužno područje koje obuhvaća Grad Opatiju te Općine Matulji, Lovran i Mošćenička Draga s postojećim isporučiteljem vodnih usluga Liburnijske vode d.o.o.. U slučaju da isto, iz nama nepoznatih razloga ili nekih drugih viših interesa, nije moguće predlažemo da se razmisli uspostava uslužnog područja koje bi obuhvaćalo Grad Cres, Grad Mali Lošinj, Grad Opatiju, Općine Matulji, Lovran i Mošćeničku Dragu ili da se područje postojećeg vodoopskrbnog sustava Opatija pripoji predloženom uslužnom području 26. Naime radi se o manjem broju jedinica lokalne samouprave u odnosu na predloženo uslužno područje 25, sa sličnim interesima te samim time postizanju lakšeg budućih dogovora oko funkcioniranja zajedničkog isporučitelja vodnih usluga. Direktor Ervino Mrak, dipl. ing. Nije prihvaćen Liburnijske vode d.o.o., Ičići su u smislu javne vodoopskrbe, tehničko-tehnološki povezani sa javnim isporučiteljem KD Vodovod i kanalizacija d.o.o., Rijeka, od kojeg na godišnjoj razini prosječno preuzimaju gotovo milijun m3 vode, dok u ljetnom razdoblju gotovo cjelokupnu količinu vode preuzimaju iz vodoopskrbnog sustava KD ViK Rijeka, a dio ponovno isporučuju na distribucijsko područje KD ViK Rijeka, što je dokaz uske tehničko-tehnološke povezanosti ta dva postojeća sustava, odnosno tehničke cjelovitosti sustava od mjesta zahvaćanja vode do mjesta isporuke krajnjem korisniku. S obzirom na navedeno, jasno je da u slučaju uspostave samostalnog uslužnog područja društva Liburnijske vode d..o.o., Ičići, ne bi bio ispunjen navedeni kriterij tehničke cjelovitosti sustava. Pri tome bi buduća cijena vode, nakon provedbe investicija, na jedinstvenom uslužnom području 25 na području Opatije i Rijeke ostala gotovo ista, ali bi se značajno smanjila na području Gorskog kotara (Delnice, Vrbovsko i Čabar), što je očekivani učinak udruživanja, pogotovo što se na području Gorskog kotara isporučuje količina vode koja nije dostatna za samostalno formiranje uslužnog područja prema osnovnom kriteriju iz članka 7. stavka 2. ZVU. Nadalje, isti generiraju značajne gubitke iz vodoopskrbnih sustava u rasponu od 45-71%. Što se tiče broja zaposlenih, javni isporučitelji na području Gorskog kotara zajedno imaju 38 zaposlenih, što nije dovoljno za ispunjavanje kriterija sposobnosti provede EU projekata prema Ugovoru o pristupanju RH EU. S druge strane, KD ViK Rijeka i Liburnijske vode raspolažu značajnim kadrovskim potencijalom od ukupno 388 zaposlenih. Posebno se napominje da integracija ima za cilj ravnomjeran razvoj svih područja Republike Hrvatske u pogledu osiguranja pristupa vodnim uslugama, i/ili podizanja standarda pružanja vodnih usluga na cjelokupnom području RH, a posebno stanovništvu u ruralnim, brdskim te demografski ugroženim područjima. Stoga se zahtjev Liburnijskih voda d.o.o., Ičići za izdvajanjem u samostalno uslužno područje nije mogao prihvatiti jer je poslovna samoodrživost cjelokupnog uslužnog područja, kao i priuštivost buduće cijene vode na istom, uzevši u obzir i načelo solidarnosti, uvjetovana zadržavanjem Liburnijskih voda d.o.o., Ičići u uslužnom području 25.
13 Grad Opatija UREDBUo uslužnim područjima Predmet: OČITOVANJE GRADA OPATIJE NA NACRT UREDBE O USLUŽNIM PODRUČJIMA - Poštovani, Nastavno na nacrt Uredbe o uslužnim područjima kojom su ponovno, unatoč stavu Ustavnog suda, primijenjeni kriteriji suprotno Zakonu o vodnim uslugama, Grad Opatija izražava svoje neslaganje na takav prijedlog. Naime, temeljem nacrta Uredbe Grad Opatija te općine Matulji, Lovran i Mošćenička Draga spadali bi u 25 uslužno područje, zajedno sa još 18 gradova i općina te da bi se prema istome, sadašnji isporučitelj vodnih usluga na području Grada Opatije te općina Matulji, Lovran i Mošćenička Draga, Liburnijske vode d.o.o., pripojilo društvu preuzimatelju KD Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka. Grad Opatija se protivi predloženom rješenju iz razloga što smatramo da: 1. naše trgovačko društvo Liburnijske vode d.o.o. kao javni isporučitelj vodnih usluga ispunjava sve kriterije propisane Zakonom o vodnim uslugama da bude samostalno odnosno da područja Grada Opatije te općina Matulji, Lovran i Mošćenička mogu biti samostalno uslužno područje kao što je to bilo i do sada. 2. kriteriji koji su očito primijenjeni kod sastavljanja nacrta Uredbe nisu primijenjeni konzistentno već selektivno. 3. prijedlog ne uzima u obzir moguće negativne posljedice pripajanja u kontekstu trenutno stabilnog poslovanja trgovačkog društva Liburnijske vode d.o.o. s uspostavljanim dobrim sustavom organizacije uz pružanje izuzetno kvalitetne javne usluge s društvom preuzimateljem koji se, prema svim javno dostupnim podacima i informacijama, nalazi u značajnim problemima. 1. TRGOVAČKO DRUŠTVO LIBURNIJSKE VODE D.O.O. KAO JAVNI ISPORUČITELJ VODNIH USLUGA ISPUNJAVA SVE KRITERIJE PROPISANE ZAKONOM O VODNIM USLUGAMA DA BUDE SAMOSTALNO Zakonom o vodnim uslugama člankom 7. stavkom 1. propisan je da se uslužno područje uspostavlja radi: - osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode, - uspostavom javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te - poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnog isporučitelja vodnih usluga. Na postojećem uslužnom području koje obuhvaća Grad Opatiju te općine Matulji, Lovran i Mošćenička Draga odnosno području gdje trgovačko društvo Liburnijske vode d.o.o. pruža uslugu vodoopskrbe i odvodnje apsolutno je izvjesno da će biti osiguran povrat troškova od vodnih usluga kako je definirano Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode, što potvrđuje i Studija izvodljivosti poboljšanja vodo-komunalne infrastrukture na području Liburnijske rivijere koju je dalo izraditi Liburnijske vode d.o.o. za aplikaciju na EU fondove. Također je izvjesno da će Trgovačko društvo Liburnijske vode d.o.o. biti u potpunosti, kao i do sada, sposobno za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina. Navedeno potvrđuje stoljetna opstojnost društva (punih 139 godina) kao samostalnog isporučitelja vodnih usluga te dokazana djelotvornost istog društva kao takvog. Društvo je već prepoznato kao pionir u smislu akceptiranja novih tehničkih dostignuća na području vodo-komunalne infrastrukture te poimanja relevantnosti stalnog investiranja u istu kao i a aspekta uspješnog apliciranja i pridobivanja sredstava sufinanciranja od strane različitih izvora (Hrvatske vode, domaći i EU fondovi, HBOR…), a sve u svrhu omogućavanja optimalnog standarda usluge svojim korisnicima. Konačno izvjesno je da će Trgovačko društvo Liburnijske vode d.o.o. u potpunosti osigurati poslovnu samoodrživost, financijsku stabilnost i visoki stupanj učinkovitosti. Naime Društvo kao javni isporučitelj vodnih usluga prema svim financijskim i tehničkim pokazateljima u potpunosti ostvaruje optimalno poslovanje kako s aspekta pokrivenosti sustava vodoopskrbom (cca 99,1%) te u nešto manjem ali zavidnom postotku i odvodnjom (cca 70% na području Liburnijske rivijere) tako i racionalizacijom vodnih gubitaka koji su daleko ispod državnog prosjeka odnosno među najnižim. Nadalje, člankom 7. stavkom 2. Zakona propisano je da se uslužno područje uspostavlja na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojima se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva (2) milijuna kubičnih metara godišnje, s mogućim odstupanjem od -10%. Trgovačko društvo Liburnijske vode d.o.o. na postojećem vodoopskrbnom području koje obuhvaća Grad Opatiju te Općine Matulji, Lovran i Mošćenička Draga isporučuje preko 2,2 milijuna m3 godišnje. Uzimajući u obzir da je citirana odredba Zakona imperativnog karaktera te da je predlagatelj Uredbe trebao istu odredbu primijeniti i uspostaviti uslužno područje koje obuhvaća Grad Opatiju te Općine Matulji, Lovran i Mošćenička Draga jer se radi o postojećem vodoopskrbnom području gdje se isporučuje najmanje dva (2) milijuna kubičnih metara godišnje, s mogućim odstupanjem od -10%. Analizirajući obrazloženje Uredbe i način primjene kriterija i ciljeva te primjenjujući iste na trgovačko društvo Liburnijske vode smatramo da isto trgovačko društvo zadovoljava sve uvjete da bude samostalno, a po određenim pokazateljima ima znatno bolje vrijednosti. 2. KRITERIJI KOJI SU OČITO PRIMIJENJENI KOD SASTAVLJANJA NACRTA UREDBE NISU PRIMIJENJENI KONZISTENTNO VEĆ SELEKTIVNO Prijedlogom Uredbe predviđena je uspostava Uslužnog područja 27 koje obuhvaća gradove Crikvenicu i Novi Vinodolski te Općinu Vinodolsku odnosno postojeće vodoopskrbno područje i postojećeg javnog isporučitelja vodnih usluga VIO Žrnovnica. Navedeno ne bi bilo ništa sporno jer se radi postojećim vodoopskrbnom području na kojem se, prema dostupnim podacima isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva (2) milijuna kubičnih metara godišnje, s mogućim odstupanjem od -10% odnosno za koje je primijenjen članka 7. Zakona. Sporno je šta se radi o javnom isporučitelju vodnih usluga koji ima gotovo jednake pokazatelje kao i društvo Liburnijske vode d.o.o. te o vodopskrbnom području vrlo sličnih karakteristika (površina, broj stanovnika, gospodarstvo) kao i vodoobskrbno područje Liburnije. Navedeno vodoopskrbno područje također kao i vodoopskrbno područje Liburnije povezano je odnosno graniči s vodoopskrbnim područjem Rijeka (Grad Rijeka i riječki prsten). Pri tome se iz obrazloženja može utvrditi da je kod Uslužnog područja 27 kod ispunjenja Cilja – povrat troškova od vodnih usluga i priuštivosti cijene vode uzet u obzir budući udio cijene u NRD-u 2,69% što je više od utvrđenog udjela cijene u NRD-u za uslužno područje 25 (2,44%) dok za trgovačko društvo Liburnijske vode d.o.o. udio cijene u NRD-u (prema izrađenoj studiji) od 2,02% do najviših 2,41% odnosno prosječno 2,25%. (prema Studiji izvodljivosti poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture na području aglomeracije Liburnijske rivijere na koju je JASPERS 11.11.2020. godine dao pismeni Action Completion Note). Nadalje kod cilja – sposobnost za održivi razvoj i održavanje i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju utvrđena je mogućnost prikupljanja financijskih sredstava za investicije od 2,69% NRD dok je za uslužno područje 25 ista iznosi 2,44%. Kod istog cilja je utvrđeno za uslužno područje 27 da javni isporučitelj ostvaruje gubitke u odnosu na ukupne prihode dok za uslužno područje 25 da svi isporučitelji, pa tako i Liburnijske vode ostvaruju dobit. Stoga je potpuno razvidno da je Uredbom Zakon primijenjen selektivno što se tiče vodoopskrbnog područja Liburnije jer ako je moglo biti uspostavljeno Uslužno područje 27 na području postojećeg vodoopskrbnog područja tada je trebalo temeljem istih kriterije, a ponajprije odrdebi članka 7.stvaka 2. Zakona, uspostaviti i samostalno Uslužno područje Liburnije (Opatija, Matulji, Lovran, Mošćenička Draga) odnosno društvo Liburnijske vode d.o.o. kao jedini postojeći isporučitelj na tom uslužnom području. Nadalje, prilikom određivanja uslužnih područja nikako se ne bi trebala vrednovati odnosno uzeti u obzir činjenica da trgovačko društvo Liburnijske vode d.o.o dio vode nabavlja od drugih javnih isporučitelja, kao što se ta činjenica nije uzela u obzir kod određivanja uslužnog područja 27. Naime sukladno Zakonu za uspostavu uslužnih područja bitna je isključivo količina isporučene vode, a Zakonom je također jasno uređena mogućnost nabave vode i od drugih javnih isporučitelja. 3. PRIJEDLOG NE UZIMA U OBZIR MOGUĆE NEGATIVNE POSLJEDICE PRIPAJANJA U KONTEKSTU TRENUTNO STABILNOG POSLOVANJA TRGOVAČKOG DRUŠTVA LIBURNIJSKE VODE D.O.O. Grad Opatija zajedno s Općinama Matulji, Lovran i Mošćenička Draga putem zajedničkog komunalnog društva Liburnijske vode kontinuirano dugi niz godina ulažu u sustav vodoopskrbe i odvodnje kako kroz investicije tako i kroz kvalitetu usluge. Ne treba posebno naglašavati da bilo kakav problem u segmentu vodoopskrbe ili odvodnje može izuzetno negativno utjecati na gospodarstvo tih jedinica lokalne samouprave koje su pretežito usmjerene na turizam. Spajanje sa trgovačkim društvima koje se trenutno nalaze u lošem stanju svaki sa svojim problemima u funkcioniranju uključujući i društvo koje je određeno kao preuzimatelj, moglo bi dovesti do nesagledivih posljedica na pružanje javne usluge na našem području. Pored toga vrlo je upitna realizacija projekta / investicije – AGLOMERACIJA LIBURNIJSKA RIVIJERA čija je vrijednost 78.000.000,00 EUR bez PDV-a. Pripajanjem Društva društvu preuzimatelju potrebno je izraditi novu studijsku dokumentaciju te osigurati financijska sredstva za izradu iste. Potrebno je ponovo ishoditi odobrenja od svih općinskih i gradskih vijeća, ponoviti postupak odobrenja „novog“ projekta od strane JASPERS-a, čime postaje upitna „priuštivost“ projekta na koju se zakonodavac uporno poziva s obzirom da će novo društvo pokrivati područje skoro cijele PGŽ (obuhvaća i slabo razvijena područja što će sigurno utjecati na poslovanje novog društva). 3. ZAKLJUČNO Nesporno je dakle, da upravo naslovno Društvo - TD Liburnijske vode d.o.o. udovoljava svim naprijed navedenim kriterijima pa smo mišljenja da je neosnovano svrstavanje istog u zajedničko uslužno područje s drugim isporučiteljima vodnih usluga. Intencija je Zakona o vodnim uslugama stvoriti pravnu osnovu za najavljenu reformu vodno-komunalnog sektora te pridonijeti boljoj provedbi investicija odnosno boljem povlačenju sredstava iz EU fondova, a time u konačnici osigurati bolji standard i uslugu korisnicima vodnih usluga. Upravo navedeni rezultat naslovno društvo – Liburnijske vode d.o.o. može postići neovisno i zasebno kao isključivi odnosno kao samostalni isporučitelj vodnih usluga na vlastitom uslužnom području. Stoga očekujemo da se prihvate ovi argumenti te u konačnom prijedlogu Uredbe bude uspostavljeno posebno uslužno područje koje obuhvaća Grad Opatiju te Općine Matulji, Lovran i Mošćenička Draga s postojećim isporučiteljem vodnih usluga Liburnijske vode d.o.o.. U slučaju da isto, iz nama nepoznatih razloga ili nekih drugih viših interesa, nije moguće, predlažemo da se razmotri uspostava uslužnog područja koje bi obuhvaćalo Grad Cres, Grad Mali Lošinj, Grad Opatiju, Općine Matulji, Lovran i Mošćeničku Dragu. Naime radi se o manjem broju jedinica lokalne samouprave u odnosu na predloženo uslužno područje 25, sa sličnim interesima (gospodarstvo usmjereno turizmu) te samim time postizanju lakšeg dogovora oko funkcioniranja zajedničkog isporučitelja vodnih usluga. Na kraju bi, neovisno o prihvaćanju ili neprihvaćanju ovih argumenata željeli ukazati i na problem vezan uz postupak pripajanja koji teško da će biti moguć bez da prethodno predstavnička tijela svih JLS donesu odluke o pripajanju. Naime člankom 12. Zakona o vodnim uslugama propisano je da su javni isporučitelji vodnih usluga društva kapitala kojim su osnivači JLS na uslužnom području. Člankom 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da predstavničko tijelo osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za jedinicu lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Po toj odredbi Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi nije moguće osnivanje i druge statusne promjene trgovačkih društava u vlasništvu JLS bez odluke predstavničkih tijela. To posebice što prema našem dosadašnjem iskustvu trgovački sud neće provesti bilo kakve statusne promjene trgovačkih društava u vlasništvu JLS bez priložene odluke predstavničkog tijela. Nije prihvaćen Vezano uz komentar da stručni nositelj, unatoč stavu Ustavnog suda, postupa suprotno Zakonu o vodnim uslugama, skrećemo pozornost da Ustavni sud u svojoj Odluci od 7. veljače 2023., nije tražio izmjenu granica postojećih uslužnih područja niti izmjenu društava preuzimatelja, nije utvrdio pogrešnu primjenu Zakonom propisanih kriterija niti ciljeva, već je samo zahtjevao da se detaljno obrazlože razlozi zbog kojih su uslužna područja uspostavljena na način predviđen važećom Uredbom, odnosno da se detaljno obrazlože ispunjenje kriterija i ciljeva propisanih člankom 7. stavkom 1. Zakona o vodnim uslugama, kao primarnih legitimnih ciljeva Zakona. Liburnijske vode d.o.o., Ičići su u smislu javne vodoopskrbe, tehničko-tehnološki povezani sa javnim isporučiteljem KD Vodovod i kanalizacija d.o.o., Rijeka, od kojeg na godišnjoj razini prosječno preuzimaju gotovo milijun m3 vode, dok u ljetnom razdoblju gotovo cjelokupnu količinu vode preuzimaju iz vodoopskrbnog sustava KD ViK Rijeka, a dio ponovno isporučuju na distribucijsko područje KD ViK Rijeka, što je dokaz uske tehničko-tehnološke povezanosti ta dva postojeća sustava, odnosno tehničke cjelovitosti sustava od mjesta zahvaćanja vode do mjesta isporuke krajnjem korisniku. S obzirom na navedeno, jasno je da u slučaju uspostave samostalnog uslužnog područja društva Liburnijske vode d..o.o., Ičići, ne bi bio ispunjen navedeni kriterij tehničke cjelovitosti sustava. Pri tome bi buduća cijena vode, nakon provedbe investicija, na jedinstvenom uslužnom području 25 na području Opatije i Rijeke ostala gotovo ista, ali bi se značajno smanjila na području Gorskog kotara (Delnice, Vrbovsko i Čabar), što je očekivani učinak udruživanja, pogotovo što se na području Gorskog kotara isporučuje količina vode koja nije dostatna za samostalno formiranje uslužnog područja prema osnovnom kriteriju iz članka 7. stavka 2. ZVU. Nadalje, isti generiraju značajne gubitke iz vodoopskrbnih sustava u rasponu od 45-71%. Što se tiče broja zaposlenih, javni isporučitelji na području Gorskog kotara zajedno imaju 38 zaposlenih, što nije dovoljno za ispunjavanje kriterija sposobnosti provede EU projekata prema Ugovoru o pristupanju RH EU. S druge strane, KD ViK Rijeka i Liburnijske vode raspolažu značajnim kadrovskim potencijalom od ukupno 388 zaposlenih. Posebno se napominje da integracija ima za cilj ravnomjeran razvoj svih područja Republike Hrvatske u pogledu osiguranja pristupa vodnim uslugama, i/ili podizanja standarda pružanja vodnih usluga na cjelokupnom području RH, a posebno stanovništvu u ruralnim, brdskim te demografski ugroženim područjima. Stoga se zahtjev Grada Opatije za izdvajanjem u samostalno uslužno područje nije mogao prihvatiti jer je poslovna samoodrživost cjelokupnog uslužnog područja, kao i priuštivost buduće cijene vode na istom, uzevši u obzir i načelo solidarnosti, uvjetovana zadržavanjem Liburnijskih voda d.o.o., Ičići u uslužnom području 25. Što se tiče prijedloga da se razmotri uspostava drugačijeg modela okrupnjavanja odnosno izdvajanja vodoopskrbnog područja Liburnijskih voda d.o.o. iz UP 25 te spajanje sa dijelom sadašnjeg UP 26 - otoci Cres i Lošinj, bez otoka Krka, isto može biti predmet buduće izmjene Uredbe o uslužnim područjima za što je potrebno napraviti nove analize ispunjenja kriterija i ciljeva iz članka 7. Zakona. Vezano za moguće nedonošenje odgovarajućih odluka o pripajanju predstavničkih tijela JLS-a koje su vlasnici i osnivači navedenog isporučitelja, ukazujemo na odredbe članka 93. Zakona o vodnim uslugama, kojima su propisane mjere za neprovedbu pravila o jednom isporučitelju na uslužnom području.
14 Liburnijske vode d.o.o. Ičići Liburnijska 2 UREDBUo uslužnim područjima LIBURNIJSKE VODE D.O.O. IČIĆI, LIBURNIJSKA 2, Poslovna adresa: Jurdani, Jurdani 50/b Javni isporučitelj vodnih usluga za GRAD OPATIJU, OPĆINU MATULJI, OPĆINU M. DRAGA I OPĆINU LOVRAN Poštovani, Nastavno na nacrt Uredbe o uslužnim područjima te Karte uslužnih područja Društvo se očituje kako slijedi: Naslovno Društvo kao dugogodišnji javni isporučitelj vodnih usluga kojeg karakteriziraju kvalitetno i respektabilno poslovanje prvenstveno iskazuje duboko neslaganje i konsternaciju istom odnosno ukazuje na nedosljednost teksta Uredbe u odnosu na krovni zakon - Zakon o vodnim uslugama (u daljnjem tekstu: Zakon) koji u članku 7. propisuje da se uslužno područje kreira odnosno formira na način da se svrha istog ostvaruje osiguranjem povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode, uspostavom javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te poslovnom samo-održivošću, financijskom stabilnošću i visokim stupnjem učinkovitosti javnog isporučitelja vodnih usluga. U stavku 2. istog članka definira se uspostava uslužnog područja na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojima se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva (2) milijuna kubičnih metara godišnje (s mogućim odstupanjem od 10%). Naslovno Društvo štoviše, isporučuje preko 2,2 milijuna m3 godišnje! Nesporno je dakle, da upravo naslovno Društvo - TD Liburnijske vode d.o.o. udovoljava svim naprijed navedenim kriterijima pa smo mišljenja da je neosnovano a u ovom slučaju I NEZAKONITO svrstavanje istog u uslužno područje s predloženim isporučiteljima vodnih usluga. Nesporno je da se Društvo više puta obraćalo nadležnom Ministarstvu kada je zakonodavni okvir ove materije i ranije u nekoliko navrata bio pripreman, inzistirajući da se poštuje princip legaliteta budući Društvo u cijelosti zadovoljava zakonske kriterije za samostalnom djelatnošću. Naslovno Društvo sa žaljenjem konstatira izostanak reakcije na njegov zahtjev. Imajući vjeru u pravni sustav Društvo je svoj zahtjev i očitovanje na predloženu kartu uslužnih područja proslijedilo i Hrvatskoj zajednici županija smatrajući da je isti dostatno argumentiran činjenicama da Društvo – javni isporučitelj vodnih usluga - prema svim financijskim i tehničkim pokazateljima u potpunosti ostvaruje optimalno poslovanje kako s aspekta pokrivenosti sustava vodoopskrbom (cca 99,1%) te u nešto manjem ali zavidnom postotku i odvodnjom (cca 70% na području Liburnijske rivijere) tako i racionalizacijom vodnih gubitaka koji su daleko ispod državnog prosjeka odnosno među najnižim!! Značajna je i činjenica da je naslovno Društvo u svom poslovanju uspješno opslužuje samostalnu aglomeraciju koja slijedi granicu njegova uslužna područja tako da i u navedenom zadovoljava uvjete iz članka 7. Zakona. Osim navedenog, naslovni javni isporučitelj vodnih usluga smatra neophodnim i ovom prilikom istaći negativne posljedice predloženog sustava odnosno ukazati na prednosti samostalnog pružanja usluga kako u smislu neposrednog i kvalitetnog zadovoljavanja interesa i potreba za vodom za ljudsku potrošnju, pročišćavanjem i odvodnjom otpadnih voda tako i radi zaštite ljudskog i ekološkog zdravlja. Intencija je Zakona o vodnim uslugama stvoriti pravnu osnovu za najavljenu reformu vodno-komunalnog sektora te pridonijeti boljoj provedbi investicija odnosno boljem povlačenju sredstava iz EU fondova, a time u konačnici osigurati bolji standard i uslugu korisnicima vodnih usluga. Upravo navedeni rezultat naslovno društvo – Liburnijske vode d.o.o. može postići neovisno i zasebno kao isključivi odnosno kao samostalni isporučitelj vodnih usluga na vlastitom uslužnom području. Navedeno nedvojbeno potvrđuje i Studija izvedivosti poboljšanja vodo-komunalne infrastrukture na području Liburnijske rivijere koju je dalo izraditi Liburnijske vode d.o.o. za aplikaciju na EU fondove. Društvo ističe da je osnovni cilj reorganizacije sektora vodnih usluga pravo socijalna komponenta odnosno tzv. priuštivost cijene vode koja će biti značajno kompromitirana spajanjem naslovnog Društva s ostalim isporučiteljima vodnih usluga. Nadalje, Društvo ističe značajne a još u potpunosti nesagledive negativne financijske učinke za lokalnu zajednicu u slučaju spajanja: Društvo je naime, a kako je to naprijed implicirano, u procesu REALIZACIJE GOLEMOG PROJEKTA / INVESTICIJE – AGLOMERACIJA LIBURNIJSKA RIVIJERA sudbina kojeg/e spajanjem postaje upitna ako ne i neizvediva. Generalno je riječ o sljedećem: - vrijednost projekta je cca 78.000.000,00 EUR bez PDV-a - lokalna komponenta cca 6.500.000,00 EUR bez PDV-a - dobivena je bilješka o završetku zadatka na projektu od strane JASPERS-a - ishodovane su sve dozvole za gradnju - riješeno je više od 75% imovinsko-pravnih odnosa - pripremljen je dio dokumentacije za javno nadmetanje, te za dio postupaka obavljeno prethodno savjetovanje - studija izvodljivosti napravljena je na bazi sadašnjeg pravnog statusa Društva i njegovih vlasnika, a također i sve financijske analize i projekcije napravljene su na istoj bazi - stopa priuštivosti vodnih usluga prije i nakon projekta je osjetno manja od 3,0% - do sada je utrošeno cca 1.100.000,00 EUR za pripremu projekta; Pripajanjem Društva društvu preuzimatelju potrebno je izraditi novu studijsku dokumentaciju te osigurati financijska sredstva za izradu iste. Potrebno je ponovo ishoditi odobrenja od svih općinskih i gradskih vijeća, ponoviti postupak odobrenja „novog“ projekta od strane JASPERS-a, POSTAJE UPITNA „PRIUŠTIVOST“ projekta NA KOJU SE ZAKONODAVAC UPORNO POZIVA s obzirom da će novo društvo pokrivati područje skoro cijele PGŽ (obuhvaća i slabo razvijena područja što će sigurno utjecati na poslovanje novog društva). Ostali projekti Društva također postaju potencijalno neizvjesni ili neostvarivi. Sadašnji vlasnici Društva će naime, u novom društvu imati vrlo mali vlasnički udio od svega 15,57% te je upitno provođenje budućih „malih“ projekta na Liburnijskom području koji su sada već započeti (izrađena projektna dokumentacija i ishodovane dozvole za gradnju ili su u fazi projektiranja), odnosno oni koji su tek planirani; Ono što Liburnijske vode d.o.o. – javnog isporučitelja vodnih usluga - upravo i čini neupitnim jest njegova stoljetna opstojnost (punih 139 godina!!) kao samostalnog isporučitelja vodnih usluga te dokazana djelotvornost istog društva kao takvog. Osim navedenog, Društvo je već prepoznato kao PIONIR I PRVAK u smislu akceptiranja novih tehničkih dostignuća na području vodo-komunalne infrastrukture te poimanja relevantnosti stalnog investiranja u istu kao i a aspekta uspješnog apliciranja i pridobivanja sredstava sufinanciranja od strane različitih izvora (Hrvatske vode, domaći i EU fondovi, HBOR…) a sve u svrhu omogućavanja optimalnog standarda usluge svojim korisnicima. Osvrćući se na samu organizaciju unutar naslovnog javnog isporučitelja vodnih usluga, sustav održavanja karakterizira opća i brza komunikacija, što rezultira hitnim rješavanjem niza problema koji se pojavljuju na sustavu, od manjih do najvećih prioriteta. NAVEDENO JE OD NEIZOSTAVNE VAŽNOSTI ZA PODRUČJE LIBURNIJSKE RIVIJERE KOJA VEĆINU SREDSTAVA OSTVARUJE UPRAVO TURISTIČKOM DJELATNOŠĆU. Slijedom svega navedenog, naprosto ne postoje nikakve OBJEKTIVNE, A ONO ŠTO JE NAJZNAČAJNIJE, NI ZAKONSKE ZAPREKE da naslovno Društvo nastavi samostalno POSLOVATI KAO JAVNI ISPORUČITELJ VODNIH USLUGA. SVAKI VID I POKUŠAJ PRIPAJANJA ODNOSNO SJEDINJAVANJA NA PREDLOŽENI NAČIN BIO BI UPITAN kako s aspekta učinkovitosti i produktivnosti poslovanja budućeg javnog isporučitelja vodnih usluga a štoviše I S ASPEKTA ZAKONITOSTI. Društvo još jednom apelira na Naslov da uvidi značaj navedene materije odnosno osvijesti činjenicu NEGATIVNIH REPERKUSIJA KOJE ĆE POGREŠNA ODLUKA POLUČITI kako u odnosu na poslovanje samog Društva a što je još značajnije NA OČUVANJE VISOKOG STANDARDA PRUŽANJA USLUGE I PROSPERITETA TURISTIČKE REGIJE KOJU ISTI JAVNI ISPORUČITELJ OPSLUŽUJE. Za očuvanje NAVEDENIH VREDNOTA kao i ZAŠTITU SVOJIH ZAKONSKIH PRAVA Društvo se nipošto neće ustezati posegnuti i raspoloživim sredstvima pravne zaštite. U očekivanju pozitivne ocjene ovog zahtjeva te zakonitog postupanja, Sa osobitim štovanjem, UPRAVA DRUŠTVA : Ervino Mrak, dipl. ing. Nije prihvaćen Vidjeti odgovore na komentare pod rednim brojevima 12. i 13. (Grad Opatija i Liburnijske vode d.o.o.).
15 Grad Ploče UREDBUo uslužnim područjima Grad Ploče, kao jedini vlasnik IZVOR-a PLOČE d.o.o., predlaže promjenu članka 40. stavka 4. nacrta Uredbe, odnosno predlaže da na uslužnom području br. 38 društvo preuzimatelj bude IZVOR PLOČE d.o.o., kako je i bilo određeno Uredbom o uslužnim područjima (NN 147/2021). U obrazloženju formulacije članka 40, a koji je jedina promjena u odnosu na prethodnu verziju Uredbe, kao kriterij za određivanje društva preuzimatelja određuje se najveća količine isporučene vode za ljudsku potrošnju korisnicima vodnih usluga i drugim isporučiteljima vodnih usluga u 2020., 2021. i 2022. godini (3 godine koje prethode godini stupanja na snagu nove Uredbe). U promatranom razdoblju Metković d.o.o. isporučio je 2.293.804 m3, a IZVOR PLOČE d.o.o. isporučio je 2.250.406 m3 vode za ljudsku potrošnju korisnicima vodnih usluga i drugim isporučiteljima vodnih usluga. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, (u daljnjem tekstu: Predlagatelj) u svojem obrazloženju navodi da u trenutku izrade nacrta predmetne Uredbe godišnji financijski izvještaji za 2022. nisu bili obrađeni u Financijskoj agenciji, pa drugi, alternativni kriterij za određivanje društva (najviši ostvareni prihodi) iz članka 88. st. 2. Zakona „nije mogao biti uzet“ kao mjerodavan. Dakle, Predlagatelj je promijenio društvo preuzimatelja na navedenom području na temelju jednog od dva kriterija odnosno na temelju količine isporučene vode. S obzirom da je u ranijim godinama IZVOR PLOČE d.o.o. isporučivao značajno više vode od Metković d.o.o., dok je Metković d.o.o. određen kao preuzimatelj na uslužnom području na temelju povećanja isporuke vode u posljednje tri godine, a koje su obilježene izvanrednim okolnostima uzrokovanim pandemijom COVID – 19, smatramo da nisu uzete u obzir objektivne okolnosti prilikom određivanja društva preuzimatelja za uslužno područje br. 38. Naime, zbog izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom COVID – 19, isporuka vode turističkom sektoru u 2020. i 2021. godini bila je značajno smanjena jer turistički sektor u navedenim godinama praktički nije ni poslovao. U svom obrazloženju za opravdavanje loših poslovnih rezultata Vodovoda d.o.o. Dubrovnik Predlagatelj Uredbe je uzeo u obzir utjecaj pandemije te zaključio da se isporuka vode turističkom sektoru ponovo stabilizirala i dosegla količine prije pandemije. Iz obrazloženja Predlagatelja vidljivo je da bi Vodovod d.o.o. Dubrovnik trebalo proglasiti financijski neodrživim ali uzimajući u obzir izvanredne okolnosti radi kojih je turistički sektor otežano poslovao, te ponovnu stabilizaciju poslovanja, Predlagatelj je ispravno ocijenio da je navedeni javni isporučitelj financijski održiv. Na isti način trebalo je analizirati poslovanje javnog isporučitelja vodnih usluga IZVOR-a PLOČE d.o.o. koji pruža usluge na području Grada Ploča i Općine Gradac. Naime, IZVOR PLOČE d.o.o. isporučuje veću količinu vode od Metković d.o.o. u svim godinama, osim u 2020. i 2021. godini, što su posljedice pada isporuke vode na dijelovima područja pružanja usluga na kojima postoji povećana turistička aktivnost (teritorij Općine Gradac te naselja Baćina, Rogotin i Peračko Blato na području grada Ploče). Manja količina isporučene vode posljedica je mjera koje su bile na snazi tijekom pandemije korona virusa zbog kojih su turistički kapaciteti bili zatvoreni. Na navedenom području IZVOR PLOČE d.o.o. isporučuje cca. 40% prihoda. S obzirom na navedeno, smatramo da je Predlagatelj Uredbe prilikom određivanja društva preuzimatelja na uslužnom području broj 38 trebao sagledati podatke o količinama isporučene vode za ljudsku potrošnju u predpandemijskim godinama te zaključiti da je smanjena isporuka vode u 2020. i 2021. godini na uslužnom području IZVOR-a PLOČE d.o.o. rezultat jednokratne anomalije za koju se nadamo da se više nikada neće ponoviti. Uzimajući u obzir utjecaj pandemije u promatranim godinama, smatramo da je prilikom određivanja društva preuzimatelja na uslužnom području br. 38 trebalo primijeniti alternativni kriteriji iz članka 88. Zakona o vodnim uslugama odnosno sagledati podatke o ostvarenim prihodima po osnovi cijene vodnih usluga, cijene isporuke vode drugom isporučitelju vodnih usluga i naknade za razvoj u protekle tri godine. Držimo neprihvatljivim objašnjenje Predlagatelja kako alternativni kriterij za određivanje društva preuzimatelja (najviši ostvareni prihodi) nije mogao biti uzet kao mjerodavan budući da godišnji financijski izvještaji za 2022. godinu u trenutku izrade nacrta Uredbe nisu bili obrađeni u Financijskoj agenciji. Smatramo da je određivanjem društva Metković d.o.o. preuzimateljem na uslužnom području br. 38 u odnosu na IZVOR PLOČE d.o.o. učinjena očita nepravda, slijedom čega predlažemo Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da još jednom izvrši analizu poslovanja IZVOR-a PLOČE d.o.o., uzme u obzir utjecaj pandemije COVID 19 kao što je to učinio prilikom opravdavanja loših poslovnih rezultata Vodovoda d.o.o. Dubrovnik, te donese odluku o izmjeni članka 40. nacrta Uredbe u korist IZVOR-a PLOČE d.o.o. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Naime, kriteriji za određivanje društva preuzimatelja na svakom od Uredbom uspostavljenih uslužnih područja propisani su člankom 88. st. 2. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19). Ključno je da se u izradi ovog Nacrta prijedloga Uredbe koja se donosi u 2023. godini koriste podaci u posljednje tri godine koje prethode godini stupanja na snagu Uredbe o uslužnim područjima, a to su 2020., 2021. i 2022. godina, kao tri godine koje prethode planiranom datumu stupanja na snagu ove Uredbe. Slijedom navedenog. za određivanje društva preuzimatelja na svim uslužnim područjima korišteni su podaci o količinama isporučene vode stanovništvu, gospodarstvu i drugim isporučiteljima vodnih usluga ukupno u 2020., 2021. i 2022. godini. Navedeni podaci su konačni i verificirani su od strane Hrvatskih voda. Što se tiče alternativnog kriterija iz članka 88. ZVU, odnosno najvećeg ukupog prihoda po osnovi cijene vodnih usluga, cijene isporuke vode drugom isporučitelju vodnih usluga i naknade za razvoj u 2020., 2021. i 2022. godini, isti nije mogao biti korišten s obzirom da u trenutku izrade Nacrta prijedloga ove Uredbe nisu bili raspoloživi obrađeni podaci od strane FINA-e za 2022. godinu, niti su isti javno objavljeni. S obzirom na rok određen Odlukom Ustavnog suda koji se odnosi na prestanak važenja postojeće Uredbe, a ujedno i rok za stupanje na snagu nove Uredbe, razvidno je da isti nisu mogli biti uzeti u obzir. S obzirom na činjenicu da se radi o alternativnim, a ne o kumulativnim kriterijima, primjenjen je kriterij najveće količine isporučene vode u tri godine koje prethode donošenju Uredbe, temeljen na konačnim verificiranim podacima Hrvatskih voda. Ista metodologija primjenjena je i prilikom izrade Nacrta prijedloga Uredbe iz 2021. kada je rezultat bio povoljniji za podnositelja komentara. Također je bitno naglasiti da je razdoblje pandemijskih godina (2020. i 2021.) u smislu smanjenja isporučenih količina vode, na jednak način utjecala na oba isporučitelja pa ne stoji argument da se ta činjenica treba uzeti u obzir samo za Izvor Ploče d.o.o., Ploče, a ne i za Metković d.o.o., Metković. Što se tiče primjedbe vezane uz Vodovod Dubrovnik d.o.o., ne radi se o istovjetnoj problematici odnosno ne radi se o presudnom dokazu za odabir društva preuzimatelja između dva slična društva na istom uslužnom području, nego se radi o obrazloženju postizanja cilja poslovne samoodrživosti i financijske stabilnosti u pandemijskim godinama 2020. i 2021. zbog drastičnog smanjenja isporuke vode (za više od 40% u odnosu na ranije godine) uslijed znatno smanjenih turstičkih aktivnosti, dok se količina isporučene vode u 2022. ponovo vratila na prethodnu razinu oporavkom turizma. Analizirajući utjecaj pandemije na količinu isporuke vode na vodoopskrbnim područjima isporučitelja Izvor Ploče d.o.o. i Metković d.o.o., ne uočava se tako značajan utjecaj u smislu smanjenja količina isporučene vode.
16 IZVOR PLOČE d.o.o. UREDBUo uslužnim područjima Predlažemo promjenu članka 40, stavak 4, iz (4) Društvo preuzimatelj na uslužnom području 38 je Metković d.o.o., Metković. u (4) Društvo preuzimatelj na uslužnom području 38 je IZVOR PLOČE d.o.o., Ploče. Obrazloženje: Člankom 88. stavkom 2. Zakona o vodnim uslugama (u daljnjem tekstu Zakon) propisano je da će se kao društvo preuzimatelj odrediti javni isporučitelj vodnih usluga koji je na uslužnom području imao najveći ukupni prihod po osnovi cijene vodnih usluga, cijene isporuke vode drugom isporučitelju vodnih usluga i naknade za razvoj u tri godine koje prethode godini stupanja na snagu uredbe iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona ili javni isporučitelj vodnih usluga koji je na uslužnom području u posljednje tri godine koje prethode godini stupanja na snagu uredbe iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona isporučio najveću količinu vode za ljudsku potrošnju korisnicima vodnih usluga i drugim isporučiteljima vodnih usluga. U obrazloženju formulacije članka 40, a koji je jedina promjena u odnosu na prethodnu verziju Uredbe, kao kriterij za određivanje društva preuzimatelja određuje se Metković d.o.o., Metković po kriteriju najveće količine isporučene vode za ljudsku potrošnju korisnicima vodnih usluga i drugim isporučiteljima vodnih usluga u 2020., 2021. i 2022. godini (3 godine koje prethode godini stupanja na snagu nove Uredbe) od 2.293.804 m3 u odnosu na IZVOR PLOČE d.o.o., Ploče koji je u mjerodavnim godinama isporučio 2.250.406 m3 vode. U trenutku izrade nacrta ove Uredbe godišnji financijski izvještaji za 2022. nisu bili obrađeni u Financijskoj agenciji, pa drugi, alternativni kriterij za određivanje društva (najviši ostvareni prihodi) iz članka 88. st. 2. Zakona „nije mogao biti uzet“ kao mjerodavan. Dakle, promjena u odnosu na prethodnu verziju Uredbe o uslužnim područjima je odabir Metković d.o.o. za društvo preuzimatelj po kriteriju isporučene vode dok bi po kriteriju prihoda od vodnih usluga društvo preuzimatelj trebalo biti IZVOR PLOČE d.o.o. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je u veljači 2023. godine zatražilo od javnih isporučitelja vodnih usluga neslužbene financijske izvještaje, koji su im dostavljeni, te su podaci iz istih uzeti u obzir pri analizi ciljeva, definiranih Zakonom, za pojedina uslužna područja. Isto tako, naglašavamo da su Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja cijelo vrijeme bili dostupni godišnji financijski izvještaji za statističke i druge potrebe koje je potrebno dostaviti do 30. travnja 2023. godine te su iste mogli koristiti u svrhu analize svih kriterija i ciljeva na pojedinom uslužnom području. U niže navedenim tablicama su prikazane usporedbe prihoda od vodnih usluga te ukupnih prihoda (uključuju prihode od naknade za razvoj) između društava IZVOR PLOČE d.o.o. i Metković d.o.o.. PRIHODI OD VODNIH USLUGA / kn Izvor Ploče Metković Razlika 2017 7.987.998 6.397.917 1.590.081 2018 8.035.715 6.455.646 1.580.069 2019 8.737.774 6.412.689 2.325.085 2020 7.296.003 6.842.992 453.011 2021 7.386.500 6.964.960 421.540 2022 7.743.973 6.792.395 951.578 UKUPNI PRIHODI (UKLJUČENA NAKNADA ZA RAZVOJ) / kn Izvor Ploče Metković Razlika 2017 11.095.058 8.921.799 2.173.259 2018 10.296.157 9.126.450 1.169.707 2019 11.121.425 9.191.948 1.929.477 2020 9.712.558 9.450.266 262.292 2021 9.719.389 10.151.297 -431.908 2022 11.277.168 11.006.880 270.288 Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u svojem obrazloženju za uslužno područje 11, točka 3.3. Cilj - postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti uzima u obzir financijski rezultat iz 2022. godine za koji se u obrazloženju kriterija za određivanje društva preuzimatelja na uslužnom području 38 tvrdi da nisu bili raspoloživi. Navedeno obrazloženje za uslužno područje 11 citiramo: „s obzirom da je isključena mogućnost da se Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Zagreb kao najveći javni isporučitelj vodnih usluga u državi pripoji nekom drugom financijski stabilnijem javnom isporučitelju jer su u njegovom okruženju uspostavljena uslužna područja koja imaju značajno manju isporuku vode i nemaju financijski potencijal koji bi mogao značajno pozitivno utjecati na financijski potencijal jedinstvenog javnog isporučitelja na UP 11, poslovna samoodrživost, financijska stabilnosti i učinkovitost se, iznimno od ostalih društava preuzimatelja, ocjenjivala isključivo prema podacima za 2022. kao mjerodavnoj godini.“ Iznimno od ostalih društava preuzimatelja predlagatelj je uzeo u obzir podatke iz samo jedne (2022. godine) te na temelju istih donio opravdanje financijske održivosti. Iz prethodno navedenog vidljivo je da IZVOR PLOČE d.o.o. ima veće prihode od vodnih usluga kao i ukupne prihode s uključenom naknadom za razvoj u periodu promatranom za nacrt Uredbe, ali i u svim ranijim godinama, u odnosu na Metković d.o.o.. IZVOR PLOČE d.o.o. isporučuje veću količinu vode od Metković d.o.o. u svim godinama, osim u 2020. i 2021. godini, što su posljedice pada isporuke vode na dijelovima područja pružanja usluga na kojima postoji povećana turistička aktivnost (teritorij Općine Gradac te naselja Baćina, Rogotin i Peračko Blato na području grada Ploče). Manja količina isporučene vode posljedica je mjera koje su bile na snazi tijekom pandemije korona virusa zbog kojih su turistički kapaciteti bili zatvoreni. Na navedenom području IZVOR PLOČE d.o.o. isporučuje cca. 40% količina vode. U donjoj tablici je prikazana usporedba isporučene vode između IZVOR PLOČE d.o.o. i Metković d.o.o. (približne vrijednosti). ISPORUČENA VODA Izvor Ploče Metković (približne vrijednosti) 2017 776.700 740.000 2018 787.350 737.000 2019 864.201 740.000 2020 729.975 763.000 2021 749.058 765.000 2022 771.373 765.000 U ranijim godinama IZVOR PLOČE d.o.o. isporučivao je više vode od Metković d.o.o. u rasponu od cca. 4,5% (2017. godine) do cca. 14,5% (2019. godine) dok je Metković d.o.o. određen kao preuzimatelj na uslužnom području na temelju samo 1,9% veće ukupne količine isporučene vode u posljednje tri godine (2020. – 2022.) u odnosu na IZVOR PLOČE d.o.o. Isto tako, naglašavamo kako kombinacija bilo koje 3 sukcesivne godine (2019-2020-2021; 2018-2019-2020 ili ranije) pokazuje da IZVOR PLOČE d.o.o. isporučuje više vode od Metković d.o.o.. Trend povećanja isporuke vode IZVOR PLOČE d.o.o. prema predpandemijskim količinama u odnosu na Metković d.o.o. vidi se već u 2022. godini. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u svojem obrazloženju za uslužno područje 24, točka 3.3. Cilj - postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti opravdava financijski gubitak Vodovod-a Pula d.o.o. Navedeno obrazloženje citiramo: „UP 24 je specifično sa stajališta postizanja ciljeva poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti. Konsolidirani financijski podaci svih postojećih isporučitelja vodnih usluga na uslužnom području za 2020. i 2021. pokazuju financijski gubitak od 26 milijuna kuna, i to za 2020. gubitak od 26,8 milijuna kuna, ali i dobit za 2021. od 760.742, 00 kn. Naime, u 2020. riječ je o financijsko gubitku od kojeg je najveći (23 milijuna kuna) ostvario Vodovod Pula d.o.o. ispunjavajući zakonsku obvezu iz članka 86. Zakona o vodnim uslugama koja glasi: „Javni isporučitelji vodnih usluga dužni su u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona prenijeti sve većinske udjele u trgovačkim društvima odnosno većinska osnivačka prava koje imaju u drugim pravnim osobama na svoje članove društva, dioničare odnosno osnivače ili treće osobe“: Vodovod Pula d.o.o. je tako prenio svoje udjele u Luci Pula d.o.o., u vrijednosti od 23 milijuna kuna. bez naknade na svoje osnivače. Da nije bilo ispunjenja ove zakonske obveze i opisanog jednokratnog troška, uslužno područje bi imalo financijski gubitak u 2020., kao godini vršne pandemije, od 3 milijuna kuna i bilo bi u dopuštenoj granici 8% od ostvarenog ukupnog poslovnog prihoda odnosno u granici od 10% od ostvarenog prihoda od prodaje. Uz to je u 2021. cijelo uslužno područje poslovalo s dobiti od 760.742, 00 kuna. Stoga se izvjesnost postizanja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti ocjenjuje visokom.“ Iz obrazloženja je vidljivo da se uslužno područje 24, koje bi prema financijskim podacima trebalo proglasiti neodrživim, opravdavalo i detaljnije proučavalo jer je njihov poslovni pad rezultat JEDNOKRATNE ANOMALIJE dok se iz povijesnih podataka može vidjeti da se radi o financijski održivom sustavu. Također, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u svojem obrazloženju za uslužno područje 16, točka 3.3. Cilj - postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti opravdava financijski gubitak Sisačkog vodovoda d.o.o., Sisak. Navedeno obrazloženje citiramo: „UP 16 je specifično sa stajališta postizanja ciljeva poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti. Naime, predloženo društvo preuzimatelj je u mjerodavnim godinama (2020., 2021.) ostvario gubitak u visini od 18,6 % ostvarenog prihoda od prodaje i 12,7 % u odnosu na ukupne poslovne prihode, što je nije prihvatljiv gubitak odnosno nije unutar granice od 10% u odnosu na prihode od prodaje odnosno od 8% u odnosu na ukupne poslovne prihode. Međutim, činjenica je da je iskazani gubitak velikim dijelom posljedica razornog potresa iz prosinca 2020. (Petrinjski potres), manjka prihoda zbog oslobođenja korisnika od plaćanja cijene vodnih usluga na područjima pogođenim potresom, isporuke vode na petrinjsko područje koja je sa zakašnjenjima plaćana iz sredstava Fonda solidarnosti EU i velikih troškova ponovnog vraćanja vodnokomunalne infrastrukture u funkcionalno stanje, prvenstveno sustava javne vodoopskrbe, ali i sustava javne odvodnje. Očekuje se da će se financijska stabilnost i poslovna samoodrživost navedenog javnog isporučitelja poboljšati nakon što se uz pomoć države i završetka aktivnosti na sanaciji šteta od potresa na vodnokomunalnoj infrastrukturi iz sredstava FSEU njegovo poslovanje postupno normalizirati. Uz navedeno predloženo društvo preuzimatelj je u 2021. ostvarilo gubitak od 10,5 milijuna kuna, od čega se 5,9 milijuna kuna odnosilo na povećane troškove električne energije . Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije (Narodne novine, br. 104/22), kojom su limitirane cijene energenata, stupila je na snagu tek 9. rujna 2022. i nije mogla imati utjecaj na povećanja troškova energenata koja su nastupila u 2021. godini „ Ostali poslovni rashodi povećali su se za više od 7 milijuna kuna, najvećim dijelom zbog otpisa potraživanja stanovništvu zbog ublažavanja posljedica uzrokovanih potresom“ . Da se u 2021. nije povećao jedinični i ukupni trošak električne energije (5,9 milijuna kuna) i da se nije proveo otpis tražbina korisnicima vodnih usluga pogođenih potresom (više od 7 milijuna kuna), društvo preuzimatelj bi umjesto gubitka od 10,5 milijuna kuna, imalo dobit od 2,4 milijuna kuna. Sukladno tome, ocjenjuje se da jedinstveni javni isporučitelj, pod pretpostavkom normalizacije poslovanja u uvjetima stabilnog poslovnog okruženja ima potencijal za postizanje potpune financijske stabilnosti i poslovne samoodrživosti.“ I iz ovog primjera je vidljivo da se navedeno područje trebalo pokazati financijski neodrživim. Međutim, predlagatelj je financijsku neodrživost opravdao JEDNOKRATNOM ANOMALIJOM (potres koji je zadesio navedeno područje). Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je kao obrazloženje na uslužnom području 40, točka 3.3. Cilj - postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti, kao obrazloženje loših financijskih rezultata, Vodovodu d.o.o. Dubrovnik uzelo u obzir utjecaj pandemije i to citiramo: „Međutim, treba uzeti u obzir da je zbog izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom COVID-19, isporuka vode turističkom sektoru, koji u 2020. godini i 2021. praktički nije poslovao, isporuka vode na tom UP pala na 60% prosječno isporučene vode u 2018. pa su i prihodi Vodovoda d.o.o. Dubrovnik u 2020 i 2022. bili značajno smanjeni što je rezultiralo financijskim gubitkom. S obzirom na pozitivne rezultate poslovanja u 2018. i 2019. godini, jedinstveni javni isporučitelj ima potencijal za postizanje potpune financijske stabilnosti i poslovne samoodrživosti s obzirom da se isporuka vode turističkom sektoru ponovo stabilizirala i dosegla količine prije pandemije.“ Iz citiranog dijela obrazloženja nacrta Uredbe vidljivo je da je predlagatelj Uredbe financijsku neodrživost Vodovoda d.o.o. Dubrovnik opravdao uzimanjem u obzir izvanredne okolnosti (JEDNOKRATNA ANOMALIJA) uzrokovane pandemijom COVID-19. Temeljem svega navedenog vidljivo je da je MINGOR prilikom procjene održivosti gore navedenih javnih isporučitelja vodnih usluga uzeo u obzir jednokratne anomalije (ispunjavanje obveze iz članka 86. Zakona, potres, pandemija COVID 19) te iste ocijenio financijski održivim. Da predlagatelj nije postupio na opisan način, uslužna područja 16, 24 i 40 morala bi se proglasiti financijski neodrživim i pripojiti nekom drugom uslužnom području. Također, MINGOR i sam navodi kako su ocjene izvjesnosti postizanja cilja 3.3., za pojedina uslužna područja, izrađene prema nejednakim kriterijima, čemu su obrazloženje jednokratne anomalije: „Ocjena izvjesnosti postizanja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti bila je višestruko otežana zbog stjecaja različitih vanjskih okolnosti koje su nastupile u 2020. (zdravstvena kriza, vrh pandemijskog vala, potresi u Zagrebu, Sisku i Petrinji, pad potrošnje vode od više od 10 milijuna m3 godišnje) u 2021. (rekordna inflacija, početak energetske krize i visok rast većine rashoda, bez povećanja prihoda po osnovi cijene vode), što se produljilo u 2022. Sve ovo je utjecalo na to da su isporučitelji vodnih usluga, čak i najveći, pokazivali znakove smanjene poslovne uspješnosti. Stoga je, u specifičnim slučajevima (UP 11, UP 16, UP 23, UP 24 i UP 40) potencijal financijske održivosti bilo potrebno ocjenjivati u kraćem razdoblju (jednoj godini) i izvlačiti zaključke jesu li financijski gubici rezultat anomalije, što bi predstavljao prihvatljiv gubitak ili kontinuiranog negativnog trenda, što nije prihvatljiv gubitak.“ Da je predlagatelj u slučaju uslužnog područja 38 promišljao na isti način, te uzeo u obzir činjenicu da je smanjena količina isporučene vode u 2020. i 2021. godini prouzrokovana pandemijom COVID 19, mogao je, zbog opisane specifične situacije (kao i kod UP 16, 24 i 40) za odabir društva preuzimatelja koristiti drugi kriterij (kriterij prihoda) iz članka 88. Zakona te kao društvo preuzimatelj odrediti IZVOR PLOČE d.o.o.. Iako predlagatelj tvrdi da je Uredbu koncipirao uzimajući u obzir sve kriterije koje su utjecali na smanjenu poslovnu uspješnost, smatramo da je uslužno područje 38 neopravdano izuzeto iz ovakve analize. Naime, predlagatelj je promijenio preuzimatelja na navedenom području na temelju jednog od dva kriterija odnosno na temelju količine isporučene vode. U ranijim godinama IZVOR PLOČE d.o.o. isporučivao je više vode od Metković d.o.o. u rasponu od 4,5% (2017. godine) do 14,5% (2019. godine), dok je Metković d.o.o. određen kao preuzimatelj na uslužnom području na temelju povećanja isporuke vode u posljednje tri godine u iznosu od samo 1,9% u odnosu na IZVOR PLOČE d.o.o., a radi se o periodu u kojem su se dogodile izvanredne okolnosti uzrokovane pandemijom COVID-19. Potvrdu većih količina isporučene vode IZVOR PLOČE d.o.o. pokazuje i u 2022. godini sa više isporučene vode od Metković d.o.o.. Također, IZVOR PLOČE d.o.o. ima i veće ukupne prihode te prihode od prodaje u odnosu na Metković d.o.o. uključujući i period uzet za nacrt Uredbe. Naglašavamo da je predlagatelj u veljači 2023. godine zatražio neformalna financijska izvješća iz kojih se moglo primijetiti cjelokupno stanje na uslužnom području. Iz jedne godine (2022. godine), a i prethodnih, „nepandemijskih“ godina, vidljivo je da bi društvo preuzimatelj trebalo biti IZVOR PLOČE d.o.o. po oba kriterija iz članka 88. Zakona o vodnim uslugama. Ako postoje obrazloženja anomalija i izvanrednih okolnosti na pojedinim područjima (UP 16, 24 i 40) smatramo da je na isti način potrebno analizirati uslužno područje 38. Kada ne bi postojala obrazloženja anomalija i izvanrednih okolnosti, uslužna područja 16, 24 i 40 morala bi se, po Zakonu o vodnim uslugama, proglasiti financijski neodrživim i pripojiti nekom drugom uslužnom području. Na temelju dokazanog i navedenog, smatramo da Uredba nije izrađena u svrhu ostvarivanja zadanih ciljeva te da kriteriji i ciljevi nisu obrazloženi prema jednakim principima. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Naime, kriteriji za određivanje društva preuzimatelja na svakom od Uredbom uspostavljenih uslužnih područja propisani su člankom 88. st. 2. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19). Ključno je da se u izradi ovog Nacrta prijedloga Uredbe koja se donosi u 2023. godini koriste podaci u posljednje tri godine koje prethode godini stupanja na snagu Uredbe o uslužnim područjima, a to su 2020., 2021. i 2022. godina, kao tri godine koje prethode planiranom datumu stupanja na snagu ove Uredbe. Slijedom navedenog. za određivanje društva preuzimatelja na svim uslužnim područjima korišteni su podaci o količinama isporučene vode stanovništvu, gospodarstvu i drugim isporučiteljima vodnih usluga ukupno u 2020., 2021. i 2022. godini. Navedeni podaci su konačni i verificirani su od strane Hrvatskih voda. Što se tiče alternativnog kriterija iz članka 88. ZVU, odnosno najvećeg ukupog prihoda po osnovi cijene vodnih usluga, cijene isporuke vode drugom isporučitelju vodnih usluga i naknade za razvoj u 2020., 2021. i 2022. godini, isti nije mogao biti korišten s obzirom da u trenutku izrade Nacrta prijedloga ove Uredbe nisu bili raspoloživi obrađeni podaci od strane FINA-e za 2022. godinu, niti su isti javno objavljeni. S obzirom na rok određen Odlukom Ustavnog suda koji se odnosi na prestanak važenja postojeće Uredbe, a ujedno i rok za stupanje na snagu nove Uredbe, razvidno je da isti nisu mogli biti uzeti u obzir. S obzirom na činjenicu da se radi o alternativnim, a ne o kumulativnim kriterijima, primjenjen je kriterij najveće količine isporučene vode u tri godine koje prethode donošenju Uredbe, temeljen na konačnim verificiranim podacima Hrvatskih voda. Ista metodologija primjenjena je i prilikom izrade Nacrta prijedloga Uredbe iz 2021. kada je rezultat bio povoljniji za podnositelja komentara. Također je bitno naglasiti da je razdoblje pandemijskih godina (2020. i 2021.) u smislu smanjenja isporučenih količina vode, na jednak način utjecala na oba isporučitelja pa ne stoji argument da se ta činjenica treba uzeti u obzir samo za Izvor Ploče d.o.o., Ploče, a ne i za Metković d.o.o., Metković. Što se tiče primjedbe vezane uz Vodovod Dubrovnik d.o.o., ne radi se o istovjetnoj problematici odnosno ne radi se o presudnom dokazu za odabir društva preuzimatelja između dva slična društva na istom uslužnom području, nego se radi o obrazloženju postizanja cilja poslovne samoodrživosti i financijske stabilnosti u pandemijskim godinama 2020. i 2021. zbog drastičnog smanjenja isporuke vode (za više od 40% u odnosu na ranije godine) uslijed znatno smanjenih turstičkih aktivnosti, dok se količina isporučene vode u 2022. ponovo vratila na prethodnu razinu oporavkom turizma. Analizirajući utjecaj pandemije na količinu isporuke vode na vodoopskrbnim područjima isporučitelja Izvor Ploče d.o.o. i Metković d.o.o., ne uočava se tako značajan utjecaj u smislu smanjenja količina isporučene vode. Nadalje, argumentacija podnositelja komentara usporedbom obrazloženja određivanja društva preuzimatelja na ovom uslužnom području s drugim isporučiteljima i uslužnim područjima, a osobito s UP 16 (područje Sisačkog vodovoda d.o.o. pogođeno potresom), u smislu postizanja financijske stabilnosti potpuno je promašeno. S obzirom da za dokazivanje izvjesnosti postizanja poslovne samoodrživosti mjerodavne godine nisu propisane, bilo je primjereno koristiti samo najnovije podatke o financijskom poslovanju te su uzeti podaci za 2020. i 2021. godinu, kao zadnje godine za koje se raspolagalo obrađenim i javno dostupnim podacima.
17 Vodovod-Vir d.o.o. UREDBUo uslužnim područjima Mnoge komunalne tvrtke se nalaze na početku ili sredini realizacije velikih infrastrukturnih projekata koji su financirani vlastitim sredstvima ili financirani EU sredstvima (NPOO program, Strukturni fondovi). S obzirom da spajanja nije niti brz a, niti lagan postupak, te da se u njemu mora definirati veliki broj otvorenih pitanja između sadašnjih i budućih vlasnika, sam postupak traži određeno vrijeme. Za vrijeme postupka spajanja koje traje mjesecima, a možda i godinama, neće biti moguće upravljati projektima i donositi svakodnevne i strateške odluke. Isto tako, u uvjetima neizvjesnosti, proizašle iz odluke o spajanju više komunalnih tvrtki u jednu, nije moguće razvijati tvrtku niti održati postojeće stanje (novo zapošljavanje, organizacija radnih mjesta s obzirom na nove objekte koji se grade i koji su izgrađeni u novije vrijeme). Problem radne snage i rada u javnoj službi gdje su plaće višestruko manje nego u privatnom sektoru već je sada očit, a ukoliko dođe do spajanja taj problem će biti još više izražen te će doći do odlijeva radne snage jer ljudi(radnici) traže između ostalih materijalnih prava i sigurnost. Samim time ugrožena je realizacija postojećih projekata i ispunjenje ciljeva/indikatora koji su postavljeni u projektima koji su financirani iz EU fondova što će posljedično dovesti do penalizacije projekta i države. Smatramo da to sigurno nije nikome u interesu. Isto tako spajanjem više desetaka komunalnih tvrtki u jednu u kojoj se neće znati tko je novi direktor, tko šef sektora, tko ima mogućnost odlučivanja za donošenja odluka poput zapošljavanja tehnologa za rad na UPOV-u, radnika na održavanju crpnih stanica, nabave strojeva ili materijala potrebnih za izvođenje priključaka sigurno će doći do kaotičnih i incidentnih situacija poput onečišćenja okoliša i mora, što se direktno kosi sa ciljevima EU projekata, a to je zaštita okoliša od onečišćenja. Kakve će to posljedice imati na priobalna turistička mjesta koja su puna stranih turista/državljana od kojih su većina iz EU ne treba ni navoditi, ali sigurno je da neće biti oduševljeni što se novac poreznih obveznika EU utrošio na način da se nije osigurala zaštita okoliša zbog odluke o spajanju koju sigurno dolazi u krivom trenutku. Prisilno spajati komunalne tvrtke bez volje i odobrenja lokalne zajednice, te kao razlog navoditi poboljšanu mogućnost razvoja i širenja komunalnih tvrtki je potpuno promašeno iz jednostavnog razloga što se sada na kraju razdoblja EU kohezijskog fonda vidi da su upravo manje i srednje tvrtke i sredine razvijale projekte te se nalaze pri kraju provedbe samih projekata. Stoga Vas molimo nemojte gušiti razvoj manjih potentnih sredina jer su upravo i smjernice EU decentralizacija i samostalno odlučivanje u vlastitoj sredini. Referenti datum za spajanje koji se navodi je star i nije relevantan ( referentni datum spajanja je 2018 godina !!! ) Činjenica je da su mnoga poduzeća višestruko povećala svoju kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu, temeljni kapital pa i broj zaposlenih jer su se u proteklom razdoblju od 2018 do 2023. razvijala i bez okrupnjavanja. U današnje vrijeme, koje je vrlo izazovno s obzirom na varijaciju cijena roba, radova i usluga, te nedostatke sposobnih subjekata za izvođenje radova, projekte izgradnje je vrlo otežano izvoditi, a donošenjem ove Uredbe postat će nemoguće. Stoga Vas ovim putem molimo da odustanete ili odgodite donošenje uredbe o spajanju do kraja realizacije projekta iz programskog razdoblja 2014. – 2021, te 2021. -2027. ili da članak 30. glasi na način: (1) Uslužno područje 30 obuhvaća gradove Obrovac i Zadar te općine Bibinje, Galovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Novigrad, Poličnik, Posedarje, Preko,Ražanac, Sali, Starigrad, Sukošan, Škabrnja i Zemunik Donji u Zadarskoj županiji. (2) Uslužno područje 30 obuhvaća i naselje Štikada iz Općine Lovinac u Ličko-senjskoj županiji. (3) Društvo preuzimatelj na uslužnom području 30 je Vodovod d.o.o., Zadar. (4) Novo uslužno područje 30a obuhvaća grad Nin i općine Privlaka, Vrsi i Vir isporučitelja usluga Vodovod Vir d.o.o. Grad Nin Općina Vir Općina Vrsi Vodovod-Vir d.o.o. Nije prihvaćen Prijedlog za odustanak ili odgodu donošenja Uredbe o uslužnim područjima nije moguće prihvatiti s obzirom da je navedena Uredba, zajedno s još tri provedbene uredbe Zakona o vodnim uslugama, ključni reformski pokazatelj uspješnosti provedbe NPOO-a, čije je ispunjenje uvjet za povlačenje sredstava za izvršenje planiranih investicija u sektor vodnoga gospodarstva u iznosu od 697 milijuna eura, od čega je 539 milijuna eura planirano za projekte vodnokomunalnog sektora. Dodatno, Europska komisija je u svojoj zadnjoj komunikaciji s predstavnicima Vlade Republike Hrvatske jasno iskazala stav da je daljnje povećanje broja uslužnih područja, u odnosu na važećom Uredbom uspostavljenih 41, neprihvatljiva. Stoga provedba integracije javnih isporučitelja odnosno reforma sektora vodnih usluga ne može trpjeti daljnju odgodu i ista nema alternativu. Vezano uz primjedbu da će se integracija nepovoljno odraziti na provođenje EU projekata investitora Vodovod-Vir d.o.o., Vir, navodimo da će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja kao stručni predlagatelj predmetne uredbe poticati snažnu operativnu autonomiju podružnica. Ukoliko društvo Vodovod-Vir d.o.o., ima snažan tim za provedbu EU projekata, to isto će moći nastaviti i u integriranom isporučitelju. Nadalje, cijena vodne usluge na uslužnom području društva preuzimatelja Vodovod d.o.o., Zadar nakon provedbe integracije pada na 2,36% neto raspoloživog dohotka, a bez provođenja postupka integracije cijena vodne usluge na distributivnom području društva Vodovod-Vir d.o.o., raste na 3,62%, iz čega je vidljivo da je neophodno provesti postupak integracije kako bi cijena vodne usluge nakon provedbe EU investicija bila u granicama priuštivosti neto raspoloživog dohotka. Nadalje, društvo Vodovod -Vir d.o.o., Vir ne ispunjava uvjet za formiranje samostalnog uslužnog područja jer je količina isporučene vode u referentnoj 2018.g. iznosila 129.130 m3. Za usporedbu društvo preuzimatelj Vodovod d.o.o., Zadar je isporučio u navedenoj godini 9.792.515 m3 vode.
18 OPĆINA SUĆURAJ UREDBUo uslužnim područjima Poštovani, mi, niže potpisani predstavnici jedinica lokalnih uprava i samouprava, smatramo i dalje kako je naš prijedlog koji smo iznijeli potpisivanjem zajedničke deklaracije u rujnu/listopadu 2021. (u privitku), za uspostavu 4 isporučitelja vodnih usluga (Vis, Hvar, Brač i Omiš), najbolji i najefikasniji način upravljanja vodnim sektorom na području vodoopskrbnog sustava Omiš-Brač-Hvar-Šolta-Vis, te i dalje apeliramo na resorno Ministarstvo da izmjenom Zakona o vodnim uslugama to i omogući u narednom periodu, kakva mogućnost je i najavljena u kontaktima s Ministarstvom. Prijedlog Uredbe o uslužnim područjima koji je stavljen na e-savjetovanje (traje do 20. lipnja 2023. god.) i u kojem se izdvaja Vodovod Omiš kao jedno samostalno uslužno područje, a otoci Vis, Hvar i Brač spajaju u drugo uslužno područje, a otok Šoltu se i nadalje stavlja u uslužno područje s gradom Splitom, smatramo apsurdnim. Osnovni argument prvog prijedloga okrupnjavanja JIVU, dan od Ministarstva, u kojemu su četiri otoka: Brač, Hvar, Šolta i Vis, spojeni s Omišem u jedno uslužno područje, bio je zajednička opskrba vodom putem jedinstvenog vodoopskrbnog sustava sa zahvatom iz rijeke Cetine i on se sada bez objašnjenja zanemaruje. Činjenica jest da svi mi (za sada bez otoka Visa) koristimo vodu iz pogona za obradu vode Zagrad (Omiš), koji je zajedno s ostalim magistralnim objektima KVG na kopnu, od zahvata vode na rijeci Cetini do kampa Ribnjak, vlasništvo sva tri JIVU: Vodovoda d.o.o. Omiš, Vodovoda Brač d.o.o. Supetar i Hvarskog vodovoda d.o.o. Jelsa. Dakle, svjesni svih iznesenih činjenica, tražimo da se do trenutka najavljene izmjene Zakona o vodnim uslugama, kojom bi se većim Hrvatskim otocima zbog njihove specifičnosti omogućilo uspostavljanje samostalnih uslužnih područja (kako je u uvodu rečeno), svakako uspostavi jedno uslužno područje koje će uključiti, po prijedlogu Uredbe predložena uslužna područja broj 35 i broj 36 uključujući i otok Šoltu, odnosno gradove: Hvar, Komižu, Stari Grad, Supetar i Vis, te općine: Šestanovac, Zadvarje, Bol, Dugi Rat, Jelsu, Milnu, Nerežišća, Omiš, Postira, Pučišća, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac i Šoltu, što je u ovom trenutku, s obzirom na odredbe postojećeg Zakona o vodnim uslugama, jedino logično i prihvatljivo rješenje. OPĆINA SUĆURAJ Nije prihvaćen Podsjećamo da je Zakon o vodnim uslugama kao pravna osnova za reformu u sektoru vodnih usluga stupio na snagu još u srpnju 2019. godine, da je Ustavni sud isti ocijenio u potpunosti suglasnim s Ustavom RH, da zbog podnesenih ustavnih tužbi na Zakon i Uredbu o uslužnim područjima iz 2021. kasni operativna provedba reforme više od tri godine, a da su sva ulaganja iz EU fondova u razvoj vodnokomunalne infrastrukture povezana upravo s provedbom ove reforme, a osobito ulaganja iz NPOO-a. Nadalje, u obrazloženju Nacrta prijedloga Uredbe je detaljno obrazloženo da su za UP 35 i UP 36 ispunjeni svi Zakonom propisani kriteriji i ciljevi. Uzevši sve naprijed navedeno u obzir, a posebno činjenicu da Ustavni sud nije osporio granice uslužnih područja, iste su zadržane i ovim Nacrtom prijedloga Uredbe. Podsjećamo da su u rujnu 2019. Vodovod Omiš, Vodovod Brač d.o.o. i Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa dostavili stručnom nositelju zahtjev za formiranje tri samostalna uslužna područja i to UP Omiš, UP Brač-Šolta i UP Hvar-Vis odnosno tim zahtjevom nije osporeno formiranje samostalnog UP Omiš, što se sada osporava. Stručni nositelj je djelomično prihvatio postavljeni zahtjev na način da je formirano samostalno UP Omiš i samostalno UP Brač, Hvar i Vis, i to iz razloga što, prema propisanim kriterijima iz Zakona o vodnim uslugama, nije bilo moguće formiranje samostalnog UP Hvar-Vis jer tada ne bi bio ispunjen niti kriterij iz članka 7. st. 2., niti kriterij iz članka 104. stavak 3. Zakona o vodnim uslugama. Naime, u mjerodavnoj 2018. g. Vodovod Vis i Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa zajedno su isporučili 1.747.678 m3 vode, što je ispod zakonskog minimuma iz članka 7. stavka 2. Zakona od 1,8 milijuna m3 vode. U odnosu na savjetovanje sa dionicima za Uredbu iz 2021., kada su isti dionici predlagali da ne budu na istom UP sa Vodovodom d.o.o. Omiš, nije naveden niti jedan valjani razlog za promjenu Uredbe, odnosno da se postupi drugačije od predloženog. Predložena izmjena Uredbe značila bi izmjenu važećeg Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. u smislu planiranih ulaganja, odnosno imala bi za posljedicu ponovo utvrđivanje priuštivosti cijene vode na temelju tih planiranih ulaganja. Nadalje, s obzirom na zajednička ulaganja Vodovoda Brač d.o.o., Hvarskog vodovoda d.o.o., Jelsa i Vodovoda d.o.o. Omiš, na UKV Zagrad u Omišu, u smislu članka 9. st. 6. ZVU osigurana im je ravnopravna isporuka potrebnih količina vode u svakom trenutku, za razliku od ostalih primatelja usluge javne vodoopskrbe od drugoga isporučitelja, koji u smislu članka 47. stavka 2. ZVU imaju osiguranu uslugu javne vodoopskrbe samo ako to ne ugrožava isporuku vode na UP tog isporučitelja. Stoga nije moguće prihvatiti predmetni prijedlog.
19 KOMUNALAC VODOOPSKBA I ODVODNJA D.O.O. DELNICE UREDBUo uslužnim područjima Na sjednici Skupštine Komunalca-vodoopskrba i odvodnja d.o.o. Delnice vlasnici i osnivači društva isporučitelja vodnih usluga na području Gorskog kotara jedinstvenis u u stavu na nismo bili dovoljno informirani niti na adrekvatan način uključeni u aktivnosti tijekom izrade nacrta Uredbe. Sukladno navedenom ostalo je mnoštvo neodgovorenih pitanja i nepoznanica u vezi funcioniranja i poslovanja sustava unjutar uslužnog područja u kojem uključeno više pružatelja usluga, što sve skupa dovodi u pitanje sigurnost, kontinuitet i održivost usluge na našem području. Budući je Gorski kotar vrlo specifično područje, sa posebno otegotnim uvjetima pružanja i naplate vodnih usluga, na kojem postoje tri isporučitelja vodnih usluga, što predstavlja potrebu šire rasprave, međusobnih konzultacija i dogovor zainteresiranih dionila, neprimjerenim ocjenjujemo način, a naročito rokove u kojima smo trebali i mogli dostaviti suvisle i argumentirane primjedbe i prijedloge na nacrt Uredbe, a to je upravo zbog navedenog bilo nemoguće u rokovima koji su nam ostavljeni. Sukladno svemu navedenom, a radi posebne zaštite naših isporučitalja vodnih usluga i svih korisnika na prostoru koji čini 1/3 PGŽ, inzistiramo da se formira zasebno uslužno područje koje obuhvaćati gradove: Delnice, Vrbovsko i Čabar, i općine Ravna Gora, Fužine, Mrkopalj, Skrad, Lokve i Brod Moravice s tim da društvo preuzimatelj na tom uslužnom području bude Komunalac-vodoopskrba i odvodnja d.o.o. Delnice kao najveći pružatelj usluge. Naš imperativni zahtjev temeljimo i na izuzecima koji su uvaženi za pojedina vodna područja u RH iako ne ispunjavaju sve uvjete propisane važećim propisima, a posebno na činjenici da se sve JLS Gorskog kotara nalaze na brdsko-planinskom području s naglaskom na planinskom, sa svim spesifičnostima i posebnostima i da cijelo područje čini jednu teritorijalnu cjelinu. Nastavno gradonačenica i načelnici koji su vlasnici i osnivači Komunalca-vodoopskrba i odvodnja d.o.o. Delnice izražavaju zabrinutost, ali i rezervu i s obzirom na odredbu čl. 88 Zakona o vodnim uslugama kojom je definirano pripajanje društva kapitala, a u stavku 6.je definirano da se poslovni udjeli, odnosno dionice u društvu preuzimatelju određuje prema stanju kapitala i rezervi društva preuzimatelja i društva koje se pripajaju. Vrijednost komunalnih vodnih građevina neupisanih u temeljni kapital unosi se u imovinu društva preuzimatelja bez naknade, ali nije pojašnjeno na koji način. Također nigdje u Zakonu o vodnim uslugama nije definirano kako će se određivati status komunalnih vodnih građevina koje za sada vode kao investicije u toku, a one su na našem pdoručju enormne vrijednosti.Pretpostavljamo da će se, nakon ishođenja uporabnih dozvola, na njih primjenjivati isti priterij kao za kkomunalne vodne građevine koje nisu upisane u temeljni kapital društva. Isto tako, izražavamo zabrinutost i na činjenicu da se pripajanje provodi sa brojem zaposlenika koji ne može biti veći od broja zaposlenih na dan 31.01.2018.godine. Ta je činjenica vrlo bitna za oba društva Komunalac d.o.o. i Komunalac-vodoopskrba i odvodnja d.o.o. Delnice zbog načina na koji se do sada obavljala djelatnost čime je omogućeno ostvarenje dodatnih prihoda zbog rada za treća lica. Gradonačelnica i načelnici su jedinstveni u stavu da je Gorski kotar kroz sboju dalju ali i bližu prošlost pretrpio previše lošega što se drastično odražava na sve društvene, ekonomsko-gospodarske, socijalne, zdravstvene i ine aspekte života na našem području, što nas sve svrstava u apsolutno podčinjenu poziciju i ozbiljno dovodi u pitanje naš opstanak i zbog svega navedenog više nećemo dozvoliti da nam se potezom pera i administrativnim aktima i zaključcima ograničava naše autonomno pravo da smo ravnopravna strana u procesu i da nas se ne uvažava, bez obzira na cijenu jer nemamo više što izgubiti. Direktor: Boro Tomić,dipl.ing. Nije prihvaćen Primjedba podnositelja o nedovoljnoj informiranosti i neadekvatnoj uključenosti u proces izrade nacrta Uredbe ne stoji s obzirom da je tema reforme sektora vodnih usluga već dugi niz godina prisutna kako u stručnim krugovima vodnoga gospodarstva, tako i u ukupnom javnom prostoru. Pri tome je svih tih godina održan niz sastanaka s isporučiteljima vodnih usluga, predstavnicima jedinica lokalne samouprave i županijama, stručnih skupova i radionica na kojima se raspravljalo o ciljevima reforme i kriterijima propisanim Zakonom o vodnim uslugama. Podsjećamo da je važeća Uredba o uslužnim područjima iz 2021. donesena nakon e-Savjetovanja u trajanju od 30 dana (od 10.09. do 11.10. 2021.), da je održano savjetovanje s JLS, županijama i isporučiteljima vodnih usluga u nizu od 20 sastanaka od 22.09. do 7.10.2021., u okviru kojih i sastanak 30.09.2021. na kojem su sudjelovali i gradonačelnica Grada Delnica i direktor Komunalca d.o.o. Delnica. Bez obzira što je Nacrt prijedloga nove Uredbe o uslužnim područjima u pogledu obuhvata granica uslužnih područja potpuno identičan važećoj Uredbi, održano je ovo ponovljeno e-Savjetovanje u trajanju od 15 dana i istovremeno i savjetovanje s isporučiteljima, JLS i županijama na kojem je sudjelovao i predstavnik Grada Delnica i direktor Komunalca d.o.o. Delnice. Što se tiče prijedloga za uspostavu samostalnog uslužnog područja koje uključuje vodoopskrbna područja Komunalca- vodoopskrba i odvodnja d.o.o. Delnice, KD Čabranka d.o.o. i Vode Vrbovsko d.o.o., isto nije moguće prihvatiti zbog toga što bi cijena vodne usluge u slučaju takvog spajanja na području Komunalca Delnice bila značajno manje priuštiva stanovništvu u odnosu na predloženu integraciju na UP 25. (3,88% NRD-a, u odnosu na 2,44% NRD-a). Nadalje, Europska komisija je u svojoj zadnjoj komunikaciji s predstavnicima Vlade Republike Hrvatske jasno iskazala stav da je daljnje povećanje broja uslužnih područja, u odnosu na važećom Uredbom uspostavljenih 41, neprihvatljivo.
20 GRAD KRAPINA UREDBUo uslužnim područjima Grad Krapina očituje se kako slijedi: Člankom 11. Nacrta Prijedloga Uredbe o uslužnim područjima propisano je da uslužno područje 9 obuhvaća sve gradove i općine u Krapinsko-zagorskoj županiji i Općinu Jakovlje u Zagrebačkoj županiji, te se društvom preuzimateljem na navedenom uslužnom području određuje Zagorski vodovod d.o.o., Zabok. Člankom 7. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19 – dalje u tekstu: Zakon) propisani su kriteriji za uspostavu uslužnih područja (potrošnja od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 % itd.). Tako je između ostalog u stavku 1. članka 7. navedenog Zakona propisano: „(1) Uslužno područje uspostavlja se radi: 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. U objavljenom Obrazloženju Uredbe o uslužnim područjima koja je predmet ovog e-savjetovanja, nije obrazloženo zadovoljava li predloženo uslužno područje 9 navedeni kriterij iz članka 7. stavka 1. Zakona. Zašto je navedeni kriterij, ispunjavanjem kojeg se pridonosi postizanju primarnog legitimnog cilja Zakona, izostavljen u obrazloženju Uredbe i formiranju uslužnih područja? Naime, prema javno dostupnim informacijama, te iz vidljivog statusa izgradnje projekta (izgradnja stoji već mjesecima), izgradnja EU projekata sustava javne odvodnje aglomeracija Zabok, Zlatar investitora Zagorski vodovod d.o.o. kojem bi se KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. trebala pripojiti, u ozbiljnim je problemima što je Hrvatskim vodama i provedbenim tijelima izgradnje EU projekata vodnokomunalne infrastrukture vrlo dobro poznat podatak. Obzirom na navedeno, zadovoljava li Zagorski vodovod d.o.o. ono što propisuje članak 7. stavak 1. Zakona? Hoće li obzirom na potencijalne ozbiljne financijske korekcije od strane EU i posljedice potencijalnih tužbi izvođača radova, Zagorski vodovod d.o.o. ostati poslovno samoodrživ, financijski stabilan, isporučitelj visokog stupnja učinkovitosti i socijalno priuštive cijene vode odnosno isporučitelj vodnih usluga sposoban za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina? Hoće li se pripajanjem KRAKOM - VODOOPSKRBE I ODVODNJE d.o.o. Zagorskom vodovodu d.o.o., njegove vlasnike (Grad Krapinu i Općine Đurmanec, Radoboj, Jesenje i Petrovsko) dovesti u poziciju da na teret svojih proračuna ili građana kroz povećanje cijene usluga snose trošak potencijalnih značajnih financijskih problema projekata aglomeracije Zabok, čime se dovodi u pitanje i sposobnost daljnjeg razvoja uslužnog područja? Nije li upravo dodatno opterećenje korisnika vodnih usluga suprotno načelima zakona kojim se uređuje financiranje vodnog gospodarstva? Hoće li zbog svega navedenog naš aktualni EU projekt aglomeracija Krapina zaživjeti? Jesu li kod formiranja uslužnog područja 9 uzete u obzir činjenice o dostatnosti količina vode na izvorištima i količini gubitaka vode na trenutnom uslužnom području pojedinog isporučitelja? Koji su gubici vode sustava Zagorskog vodovoda d.o.o., a koji KRAKOM-VODOOPSKRBE I ODVODNJE d.o.o.? KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. ima značajno manje gubitke od Zagorskog vodovoda d.o.o., kao i od prosjeka na razini Republike Hrvatske. Člankom 3. Zakona, u stavku 1. točci 5. određeno je da je javna vodoopskrba djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda u svrhu ljudske potrošnje i njihova kondicioniranja te isporuka do krajnjega korisnika vodne usluge ili do drugoga isporučitelja vodnih usluga ili do javne slavine putem građevina za javnu vodoopskrbu te upravljanje tim građevinama, kao i pokretna isporuka vode za ljudsku potrošnju (autocisternom, vodonoscem ili na drugi način), kad je to određeno Zakonom ili zakonom kojim se uređuje način upravljanja razvojem hrvatskih otoka. Obzirom da Zagorski vodovod d.o.o. uvozi više od polovice ukupnih isporučenih količina vode od drugog isporučitelja vodnih usluga (Vodoopskrbe i odvodnje Zaprešić d.o.o. koja je i nositelj vodopravne dozvole), je li s tog gledišta zadovoljen uvjet samodostatnosti za određivanje Zagorskog vodovoda d.o.o. društvom preuzimateljem u Krapinsko-zagorskoj županiji? Postiže li se objedinjavanjem isporučitelja vodnih usluga u ovom slučaju načelo ekonomije razmjera i uopće mogućnost pokrivanja operativnih troškova uz istovremeno priuštivu cijenu usluge? Može li Zagorski vodovod d.o.o. kao društvo preuzimatelj biti sposobno za održivi razvoj uslužnog područja ukoliko nije zadovoljen uvjet samodostatnosti? Člankom 104. Zakona propisane su iznimke kriterija uspostave uslužnih područja na način da se uslužno područje može uspostaviti na području pružanja usluge na kojem postojeći javni isporučitelj vodnih usluga isporučuje više od 800.000 m3 a manje od 1.000.000 m3 vode za ljudsku potrošnju godišnje, pod sljedećim pretpostavkama: – da cijena vode, što uključuje cijenu vodnih usluga, naknadu za razvoj, naknadu za korištenje voda i naknadu za zaštitu voda, u godini koja prethodi godini donošenja uredbe iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona, ne prelazi 1,50 % neto raspoloživoga godišnjeg dohotka kućanstva i – da, nakon provedbe višegodišnjeg programa gradnje na tom uslužnom području, cijena vode, što uključuje cijenu vodnih usluga, naknadu za razvoj, naknadu za korištenje voda i naknadu za zaštitu voda, neće biti veća od 3 % neto raspoloživoga godišnjeg dohotka kućanstva. KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. je javni isporučitelj vodnih usluga s područja Krapinsko-zagorske županije, na području pružanja usluga „bivše Općine Krapina“, koje obuhvaća Grad Krapinu i Općine Đurmanec, Radoboj, Jesenje i Petrovsko, a na kojem se prema podacima iz 2022. godine isporučuje voda za ljudsku potrošnju za ukupno više od 8000 korisnika sa ukupno 10 izvorišta kapaciteta od 1.000.000,00 m3 i godišnjom isporučenom količinom od 818.347 m³. Ovdje naglašavamo, da su i vodovodi neregistriranih lokalnih zajednica građana (lokalni vodovodi Općine Petrovsko), koji su voljom građana i odlukom jedinice lokalne samouprave zbog nestašica vode, upitne zdravstvene ispravnosti vode i nemogućnosti samoodrživosti takvih lokalnih sustava 2022. godine preuzeti na upravljanje od isporučitelja na uslužnom području na kojem se nalaze, KRAKOM-VODOOPSKRBE I ODVODNJE d.o.o. Riječ je o količini od 58.082,00 m3 vode godišnje. Kako je moguće kod formiranja uslužnog područja sada izostaviti takav podatak? Nadalje, Odlukom općinskog vijeća Općine Jesenje KRAKOM-VODOOPSKRBI I ODVODNJI d.o.o. je u svibnju 2023. godine predan na upravljanje vodovod Općine Jesenje na čijem području je prema podacima iz 2022. godine isporučena količina od 30.510,00 m3 vode. Može li se kod formiranja uslužnog područja zanemariti zakonom i Ustavom zajamčeno pravo jedinica lokalne samouprave i građana da odlučuju o upravljanju komunalnim vodnim građevinama na svom području? Formiranjem uslužnog područja 9 na način kako je to navedeno u Nacrtu Prijedloga Uredbe o uslužnim područjima očigledno i svjesno se razvlašćuju ustavne ovlasti jedinica lokalnih samouprava, te se ponovno dovodi u pitanje poštivanje odredbi stavka 1. i 2. članka 128.a Ustava Republike Hrvatske (zajamčeno pravo građana na lokalnu samoupravu i izravna demokratska kontrola građana nad pripajanjem postojećih isporučitelja vodnih usluga koje su uspostavili i razvijali drugim novim isporučiteljima nad kojima neće imati kontrolu). Osnovna cijena vode koju isporučujemo je 1,07373 €/m³ (8,09 kn/m³) za stambene prostore, 0,64371 €/m³ (4,85 kn/m³) za socijalno ugrožene građane, te 1,26485 €/m³ (9,53 kn/m³) za poslovne prostore. Obzirom na jedinstvenost vodoopskrbnog sustava, količine isporučene vode, samodostatnost, kvalitetnu i stalnu isporuku vode po socijalno prihvatljivim cijenama (cijene su iste kao i u Zagorskom vodovodu d.o.o.), neprekidno pozitivan razvoj u poslovanju, što potkrepljuju brojni realizirani i planirani projekti izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih komunalnih vodnih građevina javne vodoopskrbe i odvodnje na godišnjoj razini, zašto na području Krapinsko – zagorske županije nisu određena dva uslužna područja, jedno uslužno područje KRAKOM-VODOOPSKRBE I ODVODNJE d.o.o. sa mogućnošću pripajanja ostalih manjih isporučitelja s područja županije i drugo uslužno područje Zagorskog vodovoda d.o.o. kao što je to slučaj u nekim drugim županijama? U Obrazloženju Uredbe za uslužno područje 9 navedeno je: „U trenutku izrade Nacrta prijedloga ove Uredbe godišnji financijski izvještaji za 2022. nisu bili obrađeni u Financijskoj agenciji, pa drugi, alternativni kriterij za određivanje društva (najviši ostvareni prihodi) iz članka 88. st. 2. Zakona nije mogao biti uzet kao mjerodavan. Člankom 88. Zakona u stavku 2. određeno je: Kao društvo preuzimatelj odredit će se javni isporučitelj vodnih usluga koji je na uslužnom području imao najveći ukupni prihod po osnovi cijene vodnih usluga, cijene isporuke vode drugom isporučitelju vodnih usluga i naknade za razvoj u tri godine koje prethode godini stupanja na snagu uredbe iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona ili javni isporučitelj vodnih usluga koji je na uslužnom području u posljednje tri godine koje prethode godini stupanja na snagu uredbe iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona isporučio najveću količinu vode za ljudsku potrošnju korisnicima vodnih usluga i drugim isporučiteljima vodnih usluga (u daljnjem tekstu: primarno društvo preuzimatelj), a ako se započeto pripajanje primarnom društvu preuzimatelju ocijeni neizglednim u rokovima propisanim uredbom iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona, pripajanje će se provesti prema drugom javnom isporučitelju vodnih usluga (u daljnjem tekstu: supsidijarno društvo preuzimatelj) koji se određuje uredbom iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona. Društvo KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. je u samo dvije godine svojeg postojanja ostvarilo gubitak i to: 2020. godine u iznosu od 97.277,00 kn te 2021. godine u iznosu od 385.022,00 kn. Za poslovnu godinu 2022. (koju uzimate kao jednu od mjerodavnih godina ali je zapravo ovim Nacrtom Prijedloga Uredbe izostavljate zbog kao što navodite u Obrazloženju Uredbe „U trenutku izrade Nacrta prijedloga ove Uredbe godišnji financijski izvještaji za 2022. nisu bili obrađeni u Financijskoj agenciji, pa drugi, alternativni kriterij za određivanje društva (najviši ostvareni prihodi) iz članka 88. st. 2. Zakona nije mogao biti uzet kao mjerodavan.“) ostvarena je dobit u iznosu od 115.332,00 kn. Razlozi ostvarivanja navedenog gubitka u 2020. i 2021. godini iskazanog u financijskim izvještajima društva su prvenstveno u povećanim troškovima amortizacije, koji su posljedica povećanja investicija u vodoopskrbnu mrežu što je također povećalo dugotrajnu materijalnu imovinu. Dugotrajna materijalna imovina, pozicija „građevinski objekti“ povećana je u bilanci na dan 31.12.2020. sa 73.952.376,00 kn na 90.916.186,00 kn (povećanje od 16.963.810 kn). Nadalje, društvo KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. nije mijenjalo cijenu vode od 01.01.2014. godine kada je ista za stambene prostore iznosila 6,49 kn/m3, pa sve do izjednačavanja sa cijenom vode Zagorskog vodovoda d.o.o. od 01.01.2022. godine od kada za stambene prostore iznosi 8,09 kn/m3 (1,07373 €/m³). Također, Nacrtom Prijedloga Uredbe nije propisano koji se isporučitelji određuju kao supsidijarni u slučaju da se pripajanje primarnom društvu preuzimatelju ocijeni neizglednim. Pripajanje KRAKOM-VODOOPSKRBE I ODVODNJE d.o.o. Zagorskom vodovodu d.o.o. je neizvjesno iz naprijed navedenih razloga budući da je skupština društva KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. također upoznata s navedenim podacima iz kojeg razloga nije realno za očekivati da će skupština društva KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. donijeti odluku o pripajanju Zagorskom vodovodu d.o.o. Uredba o uslužnim područjima bi stoga trebala sadržavati i navod o supsidijarnom isporučitelju. Odredbama članka 88. stavak 6. Zakona propisano je da se poslovni udjeli u društvu preuzimatelju određuju prema stanju kapitala i rezervi društva preuzimatelja i društava koja se pripajaju na dan 31. prosinca 2018., a za pravne osobe iz članka 87. stavka 1. ovoga Zakona prema iskazanoj poziciji kapital i rezerve u bilanci na dan 31. prosinca 2018., osim kad je ovim Zakonom drukčije određeno. Upisani temeljni kapital KRAKOM-VODOOPSKRBE I ODVODNJE d.o.o. je 309.416,68 euro (2.331.300,00 kuna), a vrijednost imovine u poslovnim knjigama 16.367.381,78 eura (123.320.038,00 kuna). Obzirom na duži vremenski odmak, od 5 godina, kada su određeni kriteriji za uspostavljanje uslužnih područja i kada je donesen Zakon o vodnim uslugama, potrebno je ponovno razmotriti granice uslužnih područja prema trenutnim i budućim poslovnim pokazateljima isporučitelja, a ne pokazateljima iz 2018. godine. Isporučitelji nisu „stali u vremenu“ i zakonodavac bi trebao uzeti u obzir činjenicu da su se u međuvremenu ispunila mjerila za samostalnost pojedinih isporučitelja, a da su s druge strane uvjeti poslovanja pojedinih isporučitelja uvelike narušeni. Prema važećem zakonskom uređenju poslovni udjeli i učešće u donošenju bilo kakvih odluka za Grad Krapinu i Općine Đurmanec, Jesenje, Radoboj i Petrovsko u Zagorskom vodovodu d.o.o. bili bi neznatni i zanemarivi, što nikako ne možemo dozvoliti. Ovakvim Nacrtom Prijedloga Uredbe o uslužnim područjima zagovara se da jedinice lokalne samouprave sa većim poslovnim udjelima na uslužnom području budućeg Zagorskog vodovoda d.o.o. diktiraju cijenu, razvoj i sudbinu vodnokomunalnog gospodarstva uopće na području Grada Krapine i Općina Đurmanec, Jesenje, Radoboj i Petrovsko. Interesi građana jedne jedinice lokalne samouprave stoga nisu i ne mogu biti isti za građane druge jedinice lokalne samouprave. Nadalje, Ustavni sud je povodom pet skupnih prijedloga jedinica lokalnih samouprava 7. veljače 2023. godine donio Odluku broj: U-II-627/2022, kojom se zbog nesuglasnosti sa Ustavom i zakonom 15. srpnja 2023. godine ukida Uredba o uslužnim područjima (NN 147/2021). Prema ocjeni Ustavnog suda Vlada, kao donositeljica Uredbe, nije postupila u skladu sa standardima koje nameće Ustav, Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata i člankom 11. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama i Vlada u Uredbi nije navela razloge i nije obrazložila jesu li uspostavom uslužnih područja, formiranih na način propisan Uredbom, ispunjeni kriteriji propisani člankom 7. stavkom 1. Zakona o vodnim uslugama, te hoće li se postići primarni legitimni cilj navedenog Zakona. Nacrt Prijedloga Uredbe o uslužnim područjima identičan je Uredbi koja zbog utvrđenih nepravilnosti prestaje važiti 15. srpnja 2023. godine. Hoće li se identičnom novom Uredbom postići legitimni cilj Zakona? Zahtijevamo revidiranje kriterija prema aktualnim mjerilima poslovanja isporučitelja vodnih usluga, te sprječavanje nastanka nepopravljivih posljedica na cjelokupni sustav javne vodoopskrbe. Prema navedenom KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. zadovoljava uvjete za uspostavu samostalnog uslužnog područja, te Vam ovime upućujemo zajednički zahtjev ispred Grada Krapine, Općine Đurmanec, Općine Jesenje, Općine Petrovsko, te Općine Radoboj kojim tražimo ponovno razmatranje kriterija za uspostavu uslužnih područja obzirom na očekivanu nepopravljivu štetnost predloženog novom starom Uredbom. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Krakom d.o.o. je 2018. isporučio 715.890 m3 vode, čime nije ispunjen niti minimalni kriterij iz članka 104. st. 3. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19) za formiranje samostalnog uslužnog područja. Nadalje, nije točan podatak da je Krakom d.o.o. u 2022. isporučio 818.347 m3, jer je prema verificiranim podacima Hrvatskih voda putem sustava javne vodoopskrbe u 2022. isporučeno 730.398 m3 vode dok je Zagorski vodovod d.o.o. u istoj godini isporučio 4,3 milijuna m3 vode. Gubici Krakoma d.o.o. su na prihvatljivoj razini od 17%, ali nisu zakonski kriterij za uspostavu uslužnog područja. Što se tiče financijskih pokazatelja, u 2020. i 2021. Zagorski vodovod d.o.o. je poslovao pozitivno, a Krakom d.o.o. je u obje godine iskazao financijski gubitak od ukupno 480.000 kn. Upisani temeljni kapital Krakoma d.o.o. je 309.416,00 eura, a vrijednost imovine je 16.367.381 eura što ukazuje na dugogodišnje neispravno knjiženje temeljnog kapitala i rezervi. Povoljni efekt integracije je da će integracijom priuštivost buduće cijene za oba isporučitelja biti 2,95% NRD-a, što je manje od 3% NRD-a, što znači da će na području Krakoma d.o.o. ostati priuštiva kao i do sada odnosno, neće, kao što tvrdi predlagatelj, cijena zbog integracije postati nepriuštiva. Nadalje, Europska komisija je u svojoj zadnjoj komunikaciji s predstavnicima Vlade Republike Hrvatske jasno iskazala stav da je daljnje povećanje broja uslužnih područja, u odnosu na važećom Uredbom uspostavljenih 41, neprihvatljivo. Napominje se da predloženo revidiranje kriterija za uspostavu uslužnih područja nije predmet ove Uredbe, već Zakona vodnim usluga, za koji je Ustavni sud ocijenio da je u potpunosti suglasan s Ustavom.
21 Grad Ivanec UREDBUo uslužnim područjima Nacrtom prijedloga Uredbe o uslužnim područjima predložena je uspostava 41 uslužnog područja i određena su društva preuzimatelji za svako od tih uslužnih područja. Grad Ivanec smatra da predlagatelj Uredbe ni ovog puta nije predočio razloge kojima bi uvjerio da je ustrojavanje upravo ovakvih vodnih područja nužno odnosno opravdano. Iz obrazloženja sporne Uredbe proizlazi da predlagatelj obrazlaže i podastire podatke u skladu sa člankom 7. stavak 1. ZoVU koji idu u prilog društvima preuzimateljima, a da pritom istovremeno ne iznosi podatke o održivosti i funkcionalnosti postojećih pružatelja vodnih usluga kojima je nametnuta obveza pripajanja. Podaci o stvarnom stanju stvari oko dostupnosti i kvalitete vodnih usluga na svakom pojedinom uslužnom području, namjerno ili ne su izostavljeni, što pobuđuje sumnju u opravdanost ustrojavanja predloženih vodnih područja i okrupnjavanja postojećih pružatelja vodnih usluga, a samim time i opravdanost ograničenja zajamčenog prava građana na lokalnu samoupravu iz članka 128. stavak 1. Ustava RH. Posljedično, u nedostatku argumenata koji bi uvjerili da dosadašnji isporučitelji vodnih usluga kojima se nalaže pripajanje, nisu funkcionalni i učinkoviti odnosno da ne ispunjavaju kriterije i ciljeve iz ZoVU kao isporučitelji vodnih usluga, nužnost ustrojavanja vodnih područja na način kako je prijedlogom Uredbe predloženo je upitna. Nije prihvaćen Ustavni sud svojom Odlukom od 7. veljače 2023. nije osporio granice uspostavljenih uslužnih područja, nego je ocijenio da Vlada Republike Hrvatske, kao donositeljica Uredbe, treba navesti razloge i dati obrazloženje jesu li uspostavom uslužnih područja formiranih na način propisan Uredbom ispunjeni propisani kriteriji iz članka 7. stavka 1. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19) i hoće li se ispuniti primarni legitimni cilj Zakona. To posljedično znači da zadaća predlagateljice nije obrazlagati sva moguća alternativna rješenja uspostave uslužnih područja, nego samo onih koji su predloženi Uredbom.
22 OPĆINA BAŠKA VODA UREDBUo uslužnim područjima OPĆINA BAŠKA VODA Smatramo da je predloženo spajanje Vodovoda Imotske krajine sa Vodovodom Makarska, za predloženo uslužno područje 37, nespojivo iz više razloga, a prvenstveno zbog fizičke nespojivosti. Naime dijeli nas planina Biokovo te je jednostavno nemoguće fizičko povezivanje ova dva javna isporučitelja vodnih usluga. Imotski vodovod ima lošu vodovodnu mreža, a sve skuplja električna energija koja je nužna za prepumpavanje vode, zbog konfiguracije terena na području Imotskog vodovoda, dovest će do još većih gubitaka Imotskog vodovoda te će se predloženim spajanjem ugroziti održivost Makarskog vodovoda. Logičnije i financijski isplativije bi bilo spajanje sa fizičkim naslonjenim isporučiteljima vodnih usluga, kao što je susjedni nam vodovod Ploče. Nadalje smatramo da će se desiti upravo suprotno zakonskom cilju priuštivosti i samoodrživosti predloženim spajanjem dvaju javnih isporučitelja vodnih usluga, odnosno da će isto dovesti do ogromnih financijskih gubitaka Našeg vodovoda, a podredno i do enormnog povećanja cijena usluga na području Općine Baška Voda, a što dovodi direktno do ugroze turizma na području Općine Baška Voda, koji nam je glavni izvor prihoda. Općinski načelnik Josko Roščić Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća, jer nema nikakvog uporišta za izraženu bojazan da će se integracija Vodovoda d.o.o. Makarska i Vodovoda Imotske Krajine d.o.o. nepovoljno odraziti na turizam Makarske rivijere i Općine Baška Voda. Posebno se napominje da integracija ima za cilj ravnomjeran razvoj svih područja Republike Hrvatske u pogledu osiguranja pristupa vodnim uslugama, i/ili podizanja standarda pružanja vodnih usluga na cjelokupnom području RH, a posebno stanovništvu u ruralnim, brdskim te demografski ugroženim područjima. U kontekstu dane primjedbe, ukazujemo na nužnost usmjeravanja aktivnosti od strane Vodovoda d.o.o., Makarska u razvoj projekata sustava javne odvodnje, u cilju očuvanja dobrog stanja vodnih tijela priobalnih voda i vodnog okoliša, kao osnovnog preduvjeta za održivi razvoj turizma na području Makarske rivijere, što u ovom trenutku izostaje. Dodatno se napominje da i Vodovod d.o.o. Makarska, a ne samo Vododovod Imotske Krajine d.o.o., ima značajne gubitke iz vodoopskrbnih sustava, a što se tiče financijskih pokazatelja, Vodovod d..o.o. Makarska je u 2021. godini, u odnosu na prethodnu 2020., ostvario financijski gubitak od 581.414,00 kn, dok je Vodovod Imotske krajine u promatranim godinama (2020. i 2021.) ostvario pozitivan poslovni rezultat, tako da ne stoji navod da će se integracijom unazaditi navedeni javni isporučitelj i cijela Makarska rivijera uključujući područje Općine Baška Voda.
23 Katarina Marčić UREDBUo uslužnim područjima Općina Bol mi, niže potpisani predstavnici jedinica lokalnih uprava i samouprava, smatramo i dalje kako je naš prijedlog koji smo iznijeli potpisivanjem zajedničke deklaracije u rujnu/listopadu 2021., za uspostavu 4 isporučitelja vodnih usluga (Vis, Hvar, Brač i Omiš), najbolji i najefikasniji način upravljanja vodnim sektorom na području vodoopskrbnog sustava Omiš-Brač-Hvar-Šolta-Vis, te i dalje apeliramo na resorno Ministarstvo da izmjenom Zakona o vodnim uslugama to i omogući u narednom periodu, kakva mogućnost je i najavljena u kontaktima s Ministarstvom. Prijedlog Uredbe o uslužnim područjima koji je stavljen na e-savjetovanje i u kojem se izdvaja Vodovod Omiš kao jedno samostalno uslužno područje, a otoci Vis, Hvar i Brač spajaju u drugo uslužno područje, a otok Šoltu se i nadalje stavlja u uslužno područje s gradom Splitom, smatramo apsurdnim. Osnovni argument prvog prijedloga okrupnjavanja JIVU, dan od Ministarstva, u kojemu su četiri otoka: Brač, Hvar, Šolta i Vis, spojeni s Omišem u jedno uslužno područje, bio je zajednička opskrba vodom putem jedinstvenog vodoopskrbnog sustava sa zahvatom iz rijeke Cetine i on se sada bez objašnjenja zanemaruje. Činjenica jest da svi mi (za sada bez otoka Visa) koristimo vodu iz pogona za obradu vode Zagrad (Omiš), koji je zajedno s ostalim magistralnim objektima KVG na kopnu, od zahvata vode na rijeci Cetini do kampa Ribnjak, vlasništvo sva tri JIVU: Vodovoda d.o.o. Omiš, Vodovoda Brač d.o.o. Supetar i Hvarskog vodovoda d.o.o. Jelsa. Dakle, svjesni svih iznesenih činjenica, tražimo da se do trenutka najavljene izmjene Zakona o vodnim uslugama, kojom bi se većim Hrvatskim otocima zbog njihove specifičnosti omogućilo uspostavljanje samostalnih uslužnih područja (kako je u uvodu rečeno), svakako uspostavi jedno uslužno područje koje će uključiti, po prijedlogu Uredbe predložena uslužna područja broj 35 i broj 36 uključujući i otok Šoltu, odnosno gradove: Hvar, Komižu, Stari Grad, Supetar i Vis, te općine: Šestanovac, Zadvarje, Bol, Dugi Rat, Jelsu, Milnu, Nerežišća, Omiš, Postira, Pučišća, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac i Šoltu, što je u ovom trenutku, s obzirom na odredbe postojećeg Zakona o vodnim uslugama, jedino logično i prihvatljivo rješenje. Načelnica Općine Bol Nije prihvaćen Podsjećamo da je Zakon o vodnim uslugama kao pravna osnova za reformu u sektoru vodnih usluga stupio na snagu još u srpnju 2019. godine, da je Ustavni sud isti ocijenio u potpunosti suglasnim s Ustavom RH, da zbog podnesenih ustavnih tužbi na Zakon i Uredbu o uslužnim područjima iz 2021. kasni operativna provedba reforme više od tri godine, a da su sva ulaganja iz EU fondova u razvoj vodnokomunalne infrastrukture povezana upravo s provedbom ove reforme, a osobito ulaganja iz NPOO-a. Nadalje, u obrazloženju Nacrta prijedloga Uredbe je detaljno obrazloženo da su za UP 35 i UP 36 ispunjeni svi Zakonom propisani kriteriji i ciljevi. Uzevši sve naprijed navedeno u obzir, a posebno činjenicu da Ustavni sud nije osporio granice uslužnih područja, iste su zadržane i ovim Nacrtom prijedloga Uredbe. Podsjećamo da su u rujnu 2019. Vodovod Omiš, Vodovod Brač d.o.o. i Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa dostavili stručnom nositelju zahtjev za formiranje tri samostalna uslužna područja i to UP Omiš, UP Brač-Šolta i UP Hvar-Vis odnosno tim zahtjevom nije osporeno formiranje samostalnog UP Omiš, što se sada osporava. Stručni nositelj je djelomično prihvatio postavljeni zahtjev na način da je formirano samostalno UP Omiš i samostalno UP Brač, Hvar i Vis, i to iz razloga što, prema propisanim kriterijima iz Zakona o vodnim uslugama, nije bilo moguće formiranje samostalnog UP Hvar-Vis jer tada ne bi bio ispunjen niti kriterij iz članka 7. st. 2., niti kriterij iz članka 104. stavak 3. Zakona o vodnim uslugama. Naime, u mjerodavnoj 2018. g. Vodovod Vis i Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa zajedno su isporučili 1.747.678 m3 vode, što je ispod zakonskog minimuma iz članka 7. stavka 2. Zakona od 1,8 milijuna m3 vode. U odnosu na savjetovanje sa dionicima za Uredbu iz 2021., kada su isti dionici predlagali da ne budu na istom UP sa Vodovodom d.o.o. Omiš, nije naveden niti jedan valjani razlog za promjenu Uredbe, odnosno da se postupi drugačije od predloženog. Predložena izmjena Uredbe značila bi izmjenu važećeg Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. u smislu planiranih ulaganja, odnosno imala bi za posljedicu ponovo utvrđivanje priuštivosti cijene vode na temelju tih planiranih ulaganja. Nadalje, s obzirom na zajednička ulaganja Vodovoda Brač d.o.o., Hvarskog vodovoda d.o.o., Jelsa i Vodovoda d.o.o. Omiš, na UKV Zagrad u Omišu, u smislu članka 9. st. 6. ZVU osigurana im je ravnopravna isporuka potrebnih količina vode u svakom trenutku, za razliku od ostalih primatelja usluge javne vodoopskrbe od drugoga isporučitelja, koji u smislu članka 47. stavka 2. ZVU imaju osiguranu uslugu javne vodoopskrbe samo ako to ne ugrožava isporuku vode na UP tog isporučitelja. Stoga nije moguće prihvatiti predmetni prijedlog.
24 KRAKOM - VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. UREDBUo uslužnim područjima Člankom 11. Nacrta Prijedloga Uredbe o uslužnim područjima propisano je da uslužno područje 9 obuhvaća sve gradove i općine u Krapinsko-zagorskoj županiji i Općinu Jakovlje u Zagrebačkoj županiji, te se društvom preuzimateljem na navedenom uslužnom području određuje Zagorski vodovod d.o.o., Zabok. Člankom 7. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19 – dalje u tekstu: Zakon) propisani su kriteriji za uspostavu uslužnih područja (potrošnja od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 % itd.). Tako je između ostalog u stavku 1. članka 7. navedenog Zakona propisano: „(1) Uslužno područje uspostavlja se radi: 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. U objavljenom Obrazloženju Uredbe o uslužnim područjima koja je predmet ovog e-savjetovanja, nije obrazloženo zadovoljava li predloženo uslužno područje 9 navedeni kriterij iz članka 7. stavka 1. Zakona. Zašto je navedeni kriterij, ispunjavanjem kojeg se pridonosi postizanju primarnog legitimnog cilja Zakona, izostavljen u obrazloženju Uredbe i formiranju uslužnih područja? Naime, prema javno dostupnim informacijama, te iz vidljivog statusa izgradnje projekta (izgradnja stoji već mjesecima), izgradnja EU projekata sustava javne odvodnje aglomeracija Zabok, Zlatar investitora Zagorski vodovod d.o.o. kojem bi se KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. trebala pripojiti, u ozbiljnim je problemima što je Hrvatskim vodama i provedbenim tijelima izgradnje EU projekata vodnokomunalne infrastrukture vrlo dobro poznat podatak. Obzirom na navedeno, zadovoljava li Zagorski vodovod d.o.o. ono što propisuje članak 7. stavak 1. Zakona? Hoće li obzirom na potencijalne ozbiljne financijske korekcije od strane EU i posljedice potencijalnih tužbi izvođača radova, Zagorski vodovod d.o.o. ostati poslovno samoodrživ, financijski stabilan, isporučitelj visokog stupnja učinkovitosti i socijalno priuštive cijene vode odnosno isporučitelj vodnih usluga sposoban za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina? Hoće li se pripajanjem KRAKOM - VODOOPSKRBE I ODVODNJE d.o.o. Zagorskom vodovodu d.o.o., njegove vlasnike (Grad Krapinu i Općine Đurmanec, Radoboj, Jesenje i Petrovsko) dovesti u poziciju da na teret svojih proračuna ili građana kroz povećanje cijene usluga snose trošak potencijalnih značajnih financijskih problema projekata aglomeracije Zabok, čime se dovodi u pitanje i sposobnost daljnjeg razvoja uslužnog područja? Nije li upravo dodatno opterećenje korisnika vodnih usluga suprotno načelima zakona kojim se uređuje financiranje vodnog gospodarstva? Hoće li zbog svega navedenog naš aktualni EU projekt aglomeracija Krapina zaživjeti? Jesu li kod formiranja uslužnog područja 9 uzete u obzir činjenice o dostatnosti količina vode na izvorištima i količini gubitaka vode na trenutnom uslužnom području pojedinog isporučitelja? Koji su gubici vode sustava Zagorskog vodovoda d.o.o., a koji KRAKOM-VODOOPSKRBE I ODVODNJE d.o.o.? KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. ima značajno manje gubitke od Zagorskog vodovoda d.o.o., kao i od prosjeka na razini Republike Hrvatske. Člankom 3. Zakona, u stavku 1. točki 5. određeno je da je javna vodoopskrba djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda u svrhu ljudske potrošnje i njihova kondicioniranja te isporuka do krajnjega korisnika vodne usluge ili do drugoga isporučitelja vodnih usluga ili do javne slavine putem građevina za javnu vodoopskrbu te upravljanje tim građevinama, kao i pokretna isporuka vode za ljudsku potrošnju (autocisternom, vodonoscem ili na drugi način), kad je to određeno Zakonom ili zakonom kojim se uređuje način upravljanja razvojem hrvatskih otoka. Obzirom da Zagorski vodovod d.o.o. uvozi više od polovice ukupnih isporučenih količina vode od drugog isporučitelja vodnih usluga (Vodoopskrbe i odvodnje Zaprešić d.o.o. koja je i nositelj vodopravne dozvole), je li s tog gledišta zadovoljen uvjet samodostatnosti za određivanje Zagorskog vodovoda d.o.o. društvom preuzimateljem u Krapinsko-zagorskoj županiji? Postiže li se objedinjavanjem isporučitelja vodnih usluga u ovom slučaju načelo ekonomije razmjera i uopće mogućnost pokrivanja operativnih troškova uz istovremeno priuštivu cijenu usluge? Može li Zagorski vodovod d.o.o. kao društvo preuzimatelj biti sposobno za održivi razvoj uslužnog područja ukoliko nije zadovoljen uvjet samodostatnosti? Člankom 104. Zakona propisane su iznimke kriterija uspostave uslužnih područja na način da se uslužno područje može uspostaviti na području pružanja usluge na kojem postojeći javni isporučitelj vodnih usluga isporučuje više od 800.000 m3 a manje od 1.000.000 m3 vode za ljudsku potrošnju godišnje, pod sljedećim pretpostavkama: – da cijena vode, što uključuje cijenu vodnih usluga, naknadu za razvoj, naknadu za korištenje voda i naknadu za zaštitu voda, u godini koja prethodi godini donošenja uredbe iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona, ne prelazi 1,50 % neto raspoloživoga godišnjeg dohotka kućanstva i – da, nakon provedbe višegodišnjeg programa gradnje na tom uslužnom području, cijena vode, što uključuje cijenu vodnih usluga, naknadu za razvoj, naknadu za korištenje voda i naknadu za zaštitu voda, neće biti veća od 3 % neto raspoloživoga godišnjeg dohotka kućanstva. KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. je javni isporučitelj vodnih usluga s područja Krapinsko-zagorske županije, na području pružanja usluga „bivše Općine Krapina“, koje obuhvaća Grad Krapinu i Općine Đurmanec, Radoboj, Jesenje i Petrovsko, a na kojem se prema podacima iz 2022. godine isporučuje voda za ljudsku potrošnju za ukupno više od 8000 korisnika sa ukupno 10 izvorišta kapaciteta od 1.000.000,00 m3 i godišnjom isporučenom količinom od 818.347 m³. Ovdje naglašavamo, da su i vodovodi neregistriranih lokalnih zajednica građana (lokalni vodovodi Općine Petrovsko), koji su voljom građana i odlukom jedinice lokalne samouprave zbog nestašica vode, upitne zdravstvene ispravnosti vode i nemogućnosti samoodrživosti takvih lokalnih sustava 2022. godine preuzeti na upravljanje od isporučitelja na uslužnom području na kojem se nalaze, KRAKOM-VODOOPSKRBE I ODVODNJE d.o.o. Riječ je o količini od 58.082,00 m3 vode godišnje. Kako je moguće kod formiranja uslužnog područja sada izostaviti takav podatak? Nadalje, Odlukom općinskog vijeća Općine Jesenje KRAKOM-VODOOPSKRBI I ODVODNJI d.o.o. je u svibnju 2023. godine predan na upravljanje vodovod Općine Jesenje na čijem području je prema podacima iz 2022. godine isporučena količina od 30.510,00 m3 vode. Može li se kod formiranja uslužnog područja zanemariti zakonom i Ustavom zajamčeno pravo jedinica lokalne samouprave i građana da odlučuju o upravljanju komunalnim vodnim građevinama na svom području? Formiranjem uslužnog područja 9 na način kako je to navedeno u Nacrtu Prijedloga Uredbe o uslužnim područjima očigledno i svjesno se razvlašćuju ustavne ovlasti jedinica lokalnih samouprava, te se ponovno dovodi u pitanje poštivanje odredbi stavka 1. i 2. članka 128.a Ustava Republike Hrvatske (zajamčeno pravo građana na lokalnu samoupravu i izravna demokratska kontrola građana nad pripajanjem postojećih isporučitelja vodnih usluga koje su uspostavili i razvijali drugim novim isporučiteljima nad kojima neće imati kontrolu). Osnovna cijena vode koju isporučujemo je 1,07373 €/m³ (8,09 kn/m³) za stambene prostore, 0,64371 €/m³ (4,85 kn/m³) za socijalno ugrožene građane, te 1,26485 €/m³ (9,53 kn/m³) za poslovne prostore. Obzirom na jedinstvenost vodoopskrbnog sustava, količine isporučene vode, samodostatnost, kvalitetnu i stalnu isporuku vode po socijalno prihvatljivim cijenama (cijene su iste kao i u Zagorskom vodovodu d.o.o.), neprekidno pozitivan razvoj u poslovanju, što potkrepljuju brojni realizirani i planirani projekti izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih komunalnih vodnih građevina javne vodoopskrbe i odvodnje na godišnjoj razini, zašto na području Krapinsko – zagorske županije nisu određena dva uslužna područja, jedno uslužno područje KRAKOM-VODOOPSKRBE I ODVODNJE d.o.o. sa mogućnošću pripajanja ostalih manjih isporučitelja s područja županije i drugo uslužno područje Zagorskog vodovoda d.o.o. kao što je to slučaj u nekim drugim županijama? U Obrazloženju Uredbe za uslužno područje 9 navedeno je: „U trenutku izrade Nacrta prijedloga ove Uredbe godišnji financijski izvještaji za 2022. nisu bili obrađeni u Financijskoj agenciji, pa drugi, alternativni kriterij za određivanje društva (najviši ostvareni prihodi) iz članka 88. st. 2. Zakona nije mogao biti uzet kao mjerodavan. Člankom 88. Zakona u stavku 2. određeno je: Kao društvo preuzimatelj odredit će se javni isporučitelj vodnih usluga koji je na uslužnom području imao najveći ukupni prihod po osnovi cijene vodnih usluga, cijene isporuke vode drugom isporučitelju vodnih usluga i naknade za razvoj u tri godine koje prethode godini stupanja na snagu uredbe iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona ili javni isporučitelj vodnih usluga koji je na uslužnom području u posljednje tri godine koje prethode godini stupanja na snagu uredbe iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona isporučio najveću količinu vode za ljudsku potrošnju korisnicima vodnih usluga i drugim isporučiteljima vodnih usluga (u daljnjem tekstu: primarno društvo preuzimatelj), a ako se započeto pripajanje primarnom društvu preuzimatelju ocijeni neizglednim u rokovima propisanim uredbom iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona, pripajanje će se provesti prema drugom javnom isporučitelju vodnih usluga (u daljnjem tekstu: supsidijarno društvo preuzimatelj) koji se određuje uredbom iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona. Društvo KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. je u samo dvije godine svojeg postojanja ostvarilo gubitak i to: 2020. godine u iznosu od 97.277,00 kn te 2021. godine u iznosu od 385.022,00 kn. Za poslovnu godinu 2022. (koju uzimate kao jednu od mjerodavnih godina ali je zapravo ovim Nacrtom Prijedloga Uredbe izostavljate zbog kao što navodite u Obrazloženju Uredbe „U trenutku izrade Nacrta prijedloga ove Uredbe godišnji financijski izvještaji za 2022. nisu bili obrađeni u Financijskoj agenciji, pa drugi, alternativni kriterij za određivanje društva (najviši ostvareni prihodi) iz članka 88. st. 2. Zakona nije mogao biti uzet kao mjerodavan.“) ostvarena je dobit u iznosu od 115.332,00 kn. Razlozi ostvarivanja navedenog gubitka u 2020. i 2021. godini iskazanog u financijskim izvještajima društva su prvenstveno u povećanim troškovima amortizacije, koji su posljedica povećanja investicija u vodoopskrbnu mrežu što je također povećalo dugotrajnu materijalnu imovinu. Dugotrajna materijalna imovina, pozicija „građevinski objekti“ povećana je u bilanci na dan 31.12.2020. sa 73.952.376,00 kn na 90.916.186,00 kn (povećanje od 16.963.810 kn). Nadalje, društvo KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. nije mijenjalo cijenu vode od 01.01.2014. godine kada je ista za stambene prostore iznosila 6,49 kn/m3, pa sve do izjednačavanja sa cijenom vode Zagorskog vodovoda d.o.o. od 01.01.2022. godine od kada za stambene prostore iznosi 8,09 kn/m3 (1,07373 €/m³). Također, Nacrtom Prijedloga Uredbe nije propisano koji se isporučitelji određuju kao supsidijarni u slučaju da se pripajanje primarnom društvu preuzimatelju ocijeni neizglednim. Pripajanje KRAKOM-VODOOPSKRBE I ODVODNJE d.o.o. Zagorskom vodovodu d.o.o. je neizvjesno iz naprijed navedenih razloga budući da je skupština društva KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. također upoznata s navedenim podacima iz kojeg razloga nije realno za očekivati da će skupština društva KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. donijeti odluku o pripajanju Zagorskom vodovodu d.o.o. Uredba o uslužnim područjima bi stoga trebala sadržavati i navod o supsidijarnom isporučitelju. Odredbama članka 88. stavak 6. Zakona propisano je da se poslovni udjeli u društvu preuzimatelju određuju prema stanju kapitala i rezervi društva preuzimatelja i društava koja se pripajaju na dan 31. prosinca 2018., a za pravne osobe iz članka 87. stavka 1. ovoga Zakona prema iskazanoj poziciji kapital i rezerve u bilanci na dan 31. prosinca 2018., osim kad je ovim Zakonom drukčije određeno. Upisani temeljni kapital KRAKOM-VODOOPSKRBE I ODVODNJE d.o.o. je 309.416,68 euro (2.331.300,00 kuna), a vrijednost imovine u poslovnim knjigama 16.367.381,78 eura (123.320.038,00 kuna). Obzirom na duži vremenski odmak, od 5 godina, kada su određeni kriteriji za uspostavljanje uslužnih područja i kada je donesen Zakon o vodnim uslugama, potrebno je ponovno razmotriti granice uslužnih područja prema trenutnim i budućim poslovnim pokazateljima isporučitelja, a ne pokazateljima iz 2018. godine. Isporučitelji nisu „stali u vremenu“ i zakonodavac bi trebao uzeti u obzir činjenicu da su se u međuvremenu ispunila mjerila za samostalnost pojedinih isporučitelja, a da su s druge strane uvjeti poslovanja pojedinih isporučitelja uvelike narušeni. Prema važećem zakonskom uređenju poslovni udjeli i učešće u donošenju bilo kakvih odluka za Grad Krapinu i Općine Đurmanec, Jesenje, Radoboj i Petrovsko u Zagorskom vodovodu d.o.o. bili bi neznatni i zanemarivi, što nikako ne možemo dozvoliti. Ovakvim Nacrtom Prijedloga Uredbe o uslužnim područjima zagovara se da jedinice lokalne samouprave sa većim poslovnim udjelima na uslužnom području budućeg Zagorskog vodovoda d.o.o. diktiraju cijenu, razvoj i sudbinu vodnokomunalnog gospodarstva uopće na području Grada Krapine i Općina Đurmanec, Jesenje, Radoboj i Petrovsko. Interesi građana jedne jedinice lokalne samouprave stoga nisu i ne mogu biti isti za građane druge jedinice lokalne samouprave. Nadalje, Ustavni sud je povodom pet skupnih prijedloga jedinica lokalnih samouprava 7. veljače 2023. godine donio Odluku broj: U-II-627/2022, kojom se zbog nesuglasnosti sa Ustavom i zakonom 15. srpnja 2023. godine ukida Uredba o uslužnim područjima (NN 147/2021). Prema ocjeni Ustavnog suda Vlada, kao donositeljica Uredbe, nije postupila u skladu sa standardima koje nameće Ustav, Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata i člankom 11. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama i Vlada u Uredbi nije navela razloge i nije obrazložila jesu li uspostavom uslužnih područja, formiranih na način propisan Uredbom, ispunjeni kriteriji propisani člankom 7. stavkom 1. Zakona o vodnim uslugama, te hoće li se postići primarni legitimni cilj navedenog Zakona. Nacrt Prijedloga Uredbe o uslužnim područjima identičan je Uredbi koja zbog utvrđenih nepravilnosti prestaje važiti 15. srpnja 2023. godine. Hoće li se identičnom novom Uredbom postići legitimni cilj Zakona? Zahtijevamo revidiranje kriterija prema aktualnim mjerilima poslovanja isporučitelja vodnih usluga, te sprječavanje nastanka nepopravljivih posljedica na cjelokupni sustav javne vodoopskrbe. Prema navedenom KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. zadovoljava uvjete za uspostavu samostalnog uslužnog područja, te Vam ovime upućujemo zajednički zahtjev ispred Grada Krapine, Općine Đurmanec, Općine Jesenje, Općine Petrovsko, te Općine Radoboj kojim tražimo ponovno razmatranje kriterija za uspostavu uslužnih područja obzirom na očekivanu nepopravljivu štetnost predloženog novom starom Uredbom. Nije prihvaćen Prijedlog isporučitelja Krakom- vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Krapina, kao i Općine Đurmanec nije moguće prihvatiti budući da Krakom- vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Krapina je u mjerodavnoj 2018. godini isporučio 715.890 m3 vode, što je ispod najnižeg zakonskog kriterija za formiranje samostalnog uslužnog područja iz članka 104. st. 3. Zakona o vodnim uslugama, a pogotovo ne kriterij iz članka 7. stavka 2. Zakona o vodnim uslugama. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske i stručnim nositeljem za izradu ove Uredbe iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu. Zaključno, formiranje samostalnog uslužnog područja na postojećem distributivnom području Krakoma vodoopskrba i odvodnja d.o.o. s jedne strane bilo bi suprotno Zakonu o vodnim uslugama, a s druge strane suprotno izričitom stavu Europske komisije. Dodatno vidjeti odgovor na komentar Grada Krapine pod rednim brojem 20.
25 OPĆINA ĐURMANEC UREDBUo uslužnim područjima OPĆINA ĐURMANEC Krakom-vodoopskrba i odvodnja d.o.o. je javni isporučitelj vodnih usluga na području naše Općine Đurmanec više od 20 godina. Ovo društvo odlikuje se iznimnom predanošću radu, marljivim djelatnicima i samim rukovodstvom društva. U suradnji sa javnim isporučiteljem Krakom-vodoopskrba i odvodnja d.o.o. realizirali smo niz projekata i samim time sveli gubitke vode u našoj općini na ispod 20%. Ne prihvaćamo ni jednog javnog isporučitelja osim navedenog društva i žestoko se protivimo da preuzimatelj bude društvo Zagorski vodovod d.o.o. Slijedom navedenog molimo za razumijevanje i očekujemo pozitivnu odluku. Nije prihvaćen Prijedlog Općine Đurmanec nije moguće prihvatiti budući da Krakom- vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Krapina je u mjerodavnoj 2018. godini isporučio 715.890 m3 vode, što je ispod najnižeg zakonskog kriterija za formiranje samostalnog uslužnog područja iz članka 104. st. 3. Zakona o vodnim uslugama, a pogotovo ne kriterij iz članka 7. stavka 2. Zakona o vodnim uslugama. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske i stručnim nositeljem za izradu ove Uredbe iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu. Zaključno, formiranje samostalnog uslužnog područja na postojećem distributivnom području Krakoma vodoopskrba i odvodnja d.o.o. s jedne strane bilo bi suprotno Zakonu o vodnim uslugama, a s druge strane suprotno izričitom stavu Europske komisije.
26 ROMAN CARIĆ UREDBUo uslužnim područjima VODOVOD LABIN d.o.o. za javnu vodoopskrbu i odvodnju javni je isporučitelj vodnih usluga na području Grada Labina te Općina Kršan, Raša, Sveta Nedelja ,Pićan te djelom na području Općina Gračišće i Cerovlje. Krajem 2018. godine broj nekretnina priključenih na sustav javne vodoopskrbe iznosio je 12.474 , krajem 2022. godine taj je broj povećan na 13.461, dok je trend rasta u 2023. godini pojačan u odnosu na prethodne godine. Vodovod Labin zadovoljava sve zakonom propisane kriterije te posjeduju sve tehničke, tehnološke, financijske, organizacijske i ljudske kapacitete da ostane samostalna uslužna jedinica. Stoga je naš Prijedlog da se članak 26. izmjeni i glasi na način: Članak 26. a) Uslužno područje 24 obuhvaća gradove Pula - Pola, Vodnjan – Dignano te Općine Barban, Fažana – Fasana, Ližnjan – Lisignano, Marčana, Medulin i Svetvinčenat u Istarskoj županiji. Društvo preuzimatelj je Vodovod Pula d.o.o. b) NOVO uslužno područje obuhvaća grad Labin te općine Kršan, Sveta Nedelja, Raša i dio Općina Pićan, Gračišće i Cerovlje. Društvo Preuzimatelj je Vodovod Labin d.o.o. Roman Carić, Općina Kršan, načelnik. Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog za uspostavu tri uslužna područja, jer bi time izostao učinak provedbe reforme na području Istarske županije, s obzirom da bi postojeći javni isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe nastavljali obavljati djelatnost javne vodoopskrbe u okviru postojećih distributivnih područja. Time bi jedino došlo do integracije javnih isporučitelja javne odvodnje, što se ne može smatrati provedbom reforme u punom smislu. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske i stručnim nositeljem za izradu ove Uredbe iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
27 Općina Raša UREDBUo uslužnim područjima Općina Raša, 19.06.2023. Općina Raša predlaže da se članak 26. izmjeni i glasi na način: Članak 26. a) Uslužno područje 24 obuhvaća gradove Pula - Pola, Vodnjan – Dignano te Općine Barban, Fažana – Fasana, Ližnjan – Lisignano, Marčana, Medulin i Svetvinčenat u Istarskoj županiji. Društvo preuzimatelj je Vodovod Pula d.o.o. b) NOVO uslužno područje obuhvaća grad Labin te općine Kršan, Sveta Nedelja, Raša i dio Općina Pićan, Gračišće i Cerovlje. Društvo Preuzimatelj je Vodovod Labin d.o.o. Važno je naglasiti da na području Istarske županije danas djeluje 15 poduzeća koje se bave djelatnostima javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Ovim prijedlogom samo na području Istarske županije dolazi do drastičnog smanjenja broja javnih isporučitelja što će rezultirati i velikim uštedama u poslovanju. Nadalje, VODOVOD LABIN d.o.o. za javnu vodoopskrbu i odvodnju javni je isporučitelj vodnih usluga na području Grada Labina te Općina Kršan, Raša, Sveta Nedelja ,Pićan te djelom na području Općina Gračišće i Cerovlje. Krajem 2018. godine broj nekretnina priključenih na sustav javne vodoopskrbe iznosio je 12.474 , krajem 2022. godine taj je broj povećan na 13.461, dok je trend rasta u 2023. godini pojačan u odnosu na prethodne godine. Ukupna dužina vodoopskrbne mreže iznosi 500 km te 95 km sustava odvodnje. Člankom 5. Zakonom o vodnim uslugama definirano je da se vodne usluge obavljaju trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito. Člankom 7. st. 2. Zakona o vodnim uslugama (u daljnjem tekstu Zakon) propisano je da se Uslužno područje uspostavlja na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %. Vodovod Labin d.o.o. je u 2018. godini isporučio 1.824.474 m3, a u 2022. godini ostvarena je prodaja od 1.917.460 m³ što pokazuje tendeciju rasta i razvoja na ovom području, a čime i dalje zadovoljava navedeni uvjet. Za razliku od ostalih Vodovoda u Istarskoj županiji, Vodovod Labin d.o.o. još 2012. godine u svom poslovanju preuzeo je obavljanje djelatnosti javne odvodnje. Trenutno je u fazi projektiranja projekt aglomeracije Labin – Raša – Rabac kojim će se u skoroj budućnosti poboljšati postojeći sustav odvodnje na navedenom području u skladu sa najboljim dostupnim tehničkim rješenjima Sukladno čl. 16. st. 3. Zakona Posebni uvjeti za početak poslovanja javnog isporučitelja vodnih usluga su broj i kvalifikacije ključnih zaposlenika. Vodovod Labin d.o.o. na dan 31.12.2022. godine je imao 74 zaposlena sa odgovarajućim kvalifikacijama potrebnim za normalno obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje. Na području Istarske Županije trenutno djeluju tri javna isporučitelja vodoopskrbe na svojim područjima. Sva tri isporučitelja zadovoljavaju sve zakonom propisane kriterije te posjeduju sve tehničke, tehnološke, financijske, organizacijske i ljudske kapacitete da ostanu samostalna te prihvate pripojenje odvodnji sa svojih područja i nesmetano nastave redovan rad te rad na EU projektima, kako započetim, tako i budućim. Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog za uspostavu tri uslužna područja, jer bi time izostao učinak provedbe reforme na području Istarske županije, s obzirom da bi postojeći javni isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe nastavljali obavljati djelatnost javne vodoopskrbe u okviru postojećih distributivnih područja. Time bi jedino došlo do integracije javnih isporučitelja javne odvodnje, što se ne može smatrati provedbom reforme u punom smislu. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske i stručnim nositeljem za izradu ove Uredbe iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
28 Vodovod Povljana d.o.o. UREDBUo uslužnim područjima Opet nas se pokušava nekako udružiti pa kao kad budete veći lakše će te rješavati vaše probleme vodoopskrbe i odvodnje, pritom se zanemaruje vlasništvo i volja JLS. Ovaj nacrt prijedloga je toliko loš da će postati kočnica razvoja JLS-e. Kriterij kao količina isporučene vode je apsolutno neprihvatljiv jer nikako ne može biti garancija da će javni isporučitelj u budućnosti biti bolji i uspješniji ako isporučuje milijun kubika vode. Vodovod Povljana d.o.o. ima svoj atonomni sustav vodoposkrbe i odvodnje (bunari , deslinizator i UPOV), voda za piće je dostupna svima , priključenje na sustav vodoopskrbe i odvodnje 100%, imamo UPOV ekvivalent 8000 ljudi , voda za piće je zdravstveno ispravna, gubitci su u EU-okvirima i sad bi se mi trebali udružiti sa nekima koji ne zadovoljavaju niti minimum od ovih kriterija i kao biti će nam BOLJE. Dragi moji kod nas u Dalmaciji se kaže da zajednički Tovar uvik ima sadno.( za one koji ne razumiju naš jezik, sadno je rana od jahanja). Rascjepkanost sustava što predlagatelji uredbe navode kao bitan element za okrupnjavanje sustava, ugledajmo se na jednu od najnaprednijh zemalja EU-a, Njemačku, grad Hamburg ima 18 javnih isporučitelja, Njemačka ukupno 5729, podijelite to sa brojem stanovnika pa će te vidjeti da je ovaj nacrt prijedloga apsolutni promašaj. Ukratko Općina Povljana i Vodovod Povljana d.o.o. su protiv ovakvog nacrta prijedloga o uslužnim područjima, sustav koji smo izgrađivali godinama, u dijelu i dobrovoljim radom i samodoprinosom sada bi trebali pokloniti na upravljanje nekom zajedničkom poduzeće koje je u ovakvo zamišljenom modelu upravljanja osuđeno na sigurnu propast. Nije prihvaćen Što se tiče kriterija za uspostavu uslužnih područja, isti su materija Zakona o vodnim uslugama, a ne predmet ove Uredbe. Napominjemo da je kriterij isporuke vode iz članka 7. stavka 2. Zakona o vodnim uslugama u referentnoj 2018. godini Ustavni sud ocijenio suglasnim s Ustavom, što je vidljivo iz rješenja Ustavnog suda od 8. lipnja 2021. i 20. prosinca 2022. Razlozi za uspostavu uslužnog područja 28 u kojem je i Vodovod Povljana d.o.o., detaljno su obrazloženi u obrazloženju Nacrta prijedloga Uredbe, kako je i traženo rješenjem Ustavnog suda od 7. veljače 2023. Zaključno, ova Uredba je u materijalnom smislu (granice i društva preuzimatelji osim na UP 38) identična važećoj, samo je usklađena sa stajalištima Ustavnog suda iz navedenog rješenja iz veljače 2023.
29 GRGA KOSTELAC UREDBUo uslužnim područjima Ova uredba je protivna Ustavu! Ponovno! Pokušava se iskorisiti vlasništvo nad infrastrukturom i koncesije pojedinih komunalnih poduzeća na korist drugih, a što je protivno ustavnim pravima o lokalnoj samoupravi. Ukoliko Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja smatra kako pojedini JLS-ovi nisu efikasni u upravljanju neka predloži Saboru RH njihovo ukidanje. Građani na području JLS-ova imaju pravo odlučivati o davanju na upravljanje infrastrukture u vlasništvu tih JLS-ova drugim komunalnim poduzećima, a davanje te infrasrukture komunalnim poduzećima koja nisu u vlasništvu tih JLS-ova je protuzakonito i protuustavno! Nije prihvaćen Ovaj Nacrt prijedloga uredbe o uslužnim područjima, kao niti važeća Uredba (NN 147/21), nije protivan Ustavu Republike Hrvatske. Naime, sva uslužna područja koja su uspostavljena temeljem navedenih uredbi, uspostavljena su na temelju kriterija i sukladno ciljevima iz Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19) čija ustavnost je potvrđena rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske od 20. prosinca 2022. Vezano za važeću Uredbu o uslužnim područjima Ustavni sud je istu ukinuo s datumom 15.07.2023. zbog proceduralnih razloga koji će se otkloniti donošenjem ove Uredbe.
30 Tanja Dec UREDBUo uslužnim područjima, Članak 2. Poštovani, Iznosimo svoje primjedbe i komentare na članak 23. Uredbe o uslužnim područjima (dalje u tekstu: Uredba) i predlažemo da glasi: Članak 23 mijenja se. 1. Uslužno područje 21. obuhvaća gradove Otok i Vinkovci te općine Andrijaševci, Babina Greda, Cerna, Drenovci, Ivankovo, Jarmina, Markušica, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Tordinci, Tovarnik, Vođinci i Vrbanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 2. Društvo preuzimatelj na uslužnom području 21. je Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Vinkovci. Predlažemo iza članka 23. dodati novi članak 24. (sadašnji članak 24. postaje 25.) koji glasi: 1. Uslužno područje 22. obuhvaća grad Županju i općine, Gunja, Štitar, Gradište i Bošnjaci u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 2. Društvo preuzimatelj na uslužnom 22. području je Komunalac d.o.o., Županja. Člankom 7. Stavak 1. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19 – Zakon) propisano je: Uslužno područje uspostavlja se radi 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. Navedeno su ciljevi zbog kojih se provodi ova vodno komunalna reforma, odnosno integracija javnih isporučitelja vodnih usluga. Komunalac d.o.o., Županja obavlja usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje na području grada Županje, općina Štitar, Gradište i Bošnjaci, te iako je u referentnoj 2018. godini isporučio 692.904 m3 vode, ispunjava SVE ciljeve iz članka 7. stavak 1. Zakona, što bi trebalo biti dovoljno da mu se dodjeli uslužno područje. A. Kriteriji i ciljevi za uspostavu uslužnog područja a) Ispunjenost kriterija 1.1. Kriterij količine isporuke vode iz članka 7. stavka 2. Zakona: nije primjenjiv 1.2. Kriterij količine isporuke vode, ranije i buduće priuštivosti cijene vode iz članka 104. stavka 3. Zakona:u referentnoj 2018.g. isporučio je 692.904 m3 vode, budući udio cijene u NRD-u je 2,72 % što je manje od 3,5 - 4,2 %, što izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode čini visokom; 2.1. Kriterij obuhvata sustava iz članka 7. stavka 3. Zakona: NOVO (što je trenutno postojeće) uslužno područje obuhvaća sve sustave javne vodoopskrbe, sve sustave javne odvodnje i sve aglomeracije – ispunjen; 2.2. Kriterij nepresijecanja granica iz članka 7. stavka 4. Zakona: granica uslužnog područja ne presijeca granicu aglomeracije, niti granicu vodoopskrbnog područja – ispunjen; 2.3. Kriterij zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama: nema oduzimanja vlasništva komunalnih vodnih građevina od postojećeg vlasnika i prijenosa u vlasništvo društvu preuzimatelju na drugom uslužnom području da bi se ispunili kriteriji tehničke cjelovitosti sustava iz članka 7. stavka 3. i 4. Zakona – ispunjen. b) Izvjesnost postizanja zakonskih ciljeva 3.1. Cilj – povrat troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode: - budući udio cijene u NRD-u je 2,72 % što je manje od 3,5 - 4,2 %, što izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode čini visokom; 3.2. Sposobnost za održivi razvoj i održavanje, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju: (a) Komunalac d.o.o., Županja je u veljači 2018. godine završio provedbu EU projekta Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracije Županja, u sklopu kojeg je izgrađen Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV Županja) ES 17.000, nekoliko crpnih stanica, te kompletna odvodnja i dio priključaka na vodoopskrbu koji je nedostajao na području općine Štitar, čime se postigla 100% priključenost u gradu Županji i općini Štitar. Kao i prije toga, tako i nakon spomenutih investicija Komunalac d.o.o., Županja uspio je održati priuštivu cijenu vodnih usluga sukladno studiji izvodljivosti i preporukama JASPERS-a, kroz koju cijenu se kontinuirano pokrivaju svi operativni troškovi izgrađenih EU građevina, iako se od tada naplaćuje i nova vodna usluga pročišćavanje otpadnih voda. Završetkom ovog projekta realiziran je veći dio EU investicijskog ciklusa, čiji operativni troškovi održavanja su daleko veći od troškova održavanja slijedećeg EU investicijskog ciklusa. (b) Društvo je dokazalo da je sposobno za održivi razvoj i održavanje izvan i nakon EU investicijskog ciklusa održavajući socijalno priuštivu cijenu vode, kroz razvoj i održavanje svojih vodnih građevina.. U gradu Županji prije EU investicijskog ciklusa priključenost na vodoopskrbu bila je 100%, na javnu odvodnju cca 90%, u općini Štitar na vodoopskrbu 50 %, odvodnje nije bilo, u općinama Gradište i Bošnjaci koje nisu bile obuhvaćene EU investicijskim ciklusom u potpunosti je izgrađena mreža javne vodoopskrbe i djelomično javne odvodnje, u potpunosti je pripremljen EU projekt „Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracija Gradište i Bošnjaci“, koji predviđa dovršetak javne odvodnje u tim mjestima i priključenje na UPOV- Županja, koji će nakon završetka projekta imati socijalno priuštivu cijenu (c) Komunalac d.o.o., Županja ima 32 zaposlenika s odgovarajućim kvalifikacijama potrebnim za kvalitetno i učinkovito obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje. 3.3. Cilj – postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti: Komunalac d.o.o., Županja uspješno posluje već 52 godine. Financijski podaci Društva pokazuju kontinuirano pozitivno poslovanje i prije razdoblja od 2018. pa do 2022. godine. Društvo je kontinuirano likvidno, nije zaduženo, sve obveze su se uvijek uredno izvršavale i tako se nastavilo, sve se plaća u rokovima dospijeća, a također i sve obveze se uredno izvršavaju prema radnicima. Kako je cilj financijske održivosti javnih isporučitelja poslovati na principu pokrića troškova, od ožujka ove godine donijeli smo nove cijene vodnih kako bi se prilagodili tržištu i reagirali na troškovne udare, a tim više što cijena vodnih usluga nije godina mijenjana. Na cijelom uslužnom području Komunalca d.o.o. primjenjuje se jedinstvena cijena vodnih usluga. Smatramo da je Društvo dokazalo da ima financijsku stabilnost, poslovnu samoodrživost i učinkovitost– cilj ispunjen. B. Kriterij za određivanje društva preuzimatelja Na temelju članka 88. st. 2. Zakona, društvom preuzimateljem na uslužnom području 22. određuje se Komunalac d.o.o., Županja po kriteriju najveće količine isporučene vode za ljudsku potrošnju korisnicima vodnih usluga (3 godine koje prethode godini stupanja na snagu nove Uredbe) od 2.254.557 m3 i po kriteriju najvećeg ukupnog prihoda koji iznosi ukupno 55.065,431,10 kn. Predlagatelj Uredbe navodi u Obrazloženju: „Ocjena izvjesnosti postizanja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti bila je višestruko otežana zbog stjecaja različitih vanjskih okolnosti koje su nastupile u 2020. (zdravstvena kriza, vrh pandemijskog vala, potresi u Zagrebu, Sisku i Petrinji, pad potrošnje vode od više od 10 milijuna m3 godišnje) u 2021. (visoka inflacija, početak energetske krize i visok rast većine rashoda, bez povećanja prihoda po osnovi cijene vode), što se produljilo u 2022. Sve ovo je utjecalo na to da su isporučitelji vodnih usluga, čak i najveći, pokazivali znakove smanjene poslovne uspješnosti. Stoga je, u specifičnim slučajevima (UP 11, UP 16, UP 23, UP 24 i UP 40) potencijal financijske održivosti bilo potrebno ocjenjivati u kraćem razdoblju (jednoj godini) i izvlačiti zaključke jesu li financijski gubici rezultat anomalije, što bi predstavljao prihvatljiv gubitak ili kontinuiranog negativnog trenda, što nije prihvatljiv gubitak. Ponovno ističemo da se za najveći broj jedinstvenih javnih isporučitelja vodnih usluga izvjesnost postizanja cilja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti može ocjenjivati samo u uvjetima stabilnog poslovnog okruženja.“ Iz Obrazloženja je nesporno da su neka zakonska odstupanja prihvatljiva, ali samo za društva preuzimatelje, a to što su pojedini isporučitelji poslovali sa gubitkom se opravdava i naziva prihvatljiv financijski gubitak (PFG), s tim da nisu prikazani financijski podaci za 2022. (jer nisu predani GFI-i) kada je bio vrhunac inflacije i poskupljenja. Također ono što je opisano u obrazloženju u pogledu priuštivosti cijene vodne usluge nije dokazano, jer se predlagatelj za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ciljeva uspostave uslužnih područja koristio dokumentom koji nije priložen i koji nam je nedostupan: „Za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ovih ciljeva koriste se rezultati analize izrađene u okviru Završnog izvješća projekta „Potpora reformi sektora vodnih usluga“ – Zadatak A. Efekti udruživanja na predloženim uslužnim područjima, Priuštivost cijene vode na objedinjenim uslužnim područjima (Svjetska banka, siječanj 2022.; u daljnjem tekstu: Završno izvješće).“ Zaključak je da je iz priloženog Obrazloženja evidentno da nisu ispunjeni kriteriji, odnosno ciljevi propisani člankom 7. Stavkom 1. ZoVU-a. Na e-savjetovanju koje je prethodilo Uredbi (147/21) također smo iznijeli svoje primjedbe sa istim ciljem kao i sada, da nam se dodijeli samostalno uslužno područje na temelju iznesenih argumenata. U kasnije objavljenom izvješću kao odgovor na naše primjedbe naveli ste: „Prijedlog nije moguće prihvatiti jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama koji regulira iznimku za uspostavu samostalnog uslužnog područja. Navedenim člankom je propisana iznimka za uspostavu samostalnog uslužnog područja na području pružanja usluge uspostavljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona, na kojem postojeći javni isporučitelj, koje nije društvo preuzimatelj, isporučuje više od 800.000 m3, a manje od 1.000.000 m3 vode, što ovdje nije slučaj. Navedeno društvo je u referentnoj 2018.g. isporučilo 692.904 m3 (što je manje od minimalnih 800.000 m3) za uspostavu samostalnog uslužnog područja na temelju navedene iznimke. Isto tako napominjemo da je osim navedenog kriterija potrebno ispuniti preostale kriterije koji se odnose se na priuštivost sadašnje i buduće cijene vodne usluge. Nadalje, društvo Komunalac d.o.o., Županja preuzima vodu od strane Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o., Vinkovci koju navedeno društvo zahvaća na izvorištu u Sikirevcima. S obzirom na sve navedeno, predmetno područje je dio UP 21.“ Postavlja se pitanje zbog čega je za primjenu članka 104. stavak 3. ZoVU-a i dalje referentna 2018. Uredba je trebala biti donesena 18.10.2019. (sukladno članku 110. stavak. 1. točka 1. ZoVU-a), da bi tek 10.9.2021. bila prvi puta objavljena na e-savjetovanju, znači nakon dvije godine. Sada je već polovina 2023., ali je i dalje referentna 2018., nisu bitne niti prethodne, a pogotovo ne kasnije godine. Pa netko je samo u toj 2018. mogao imati isporuku od 800.000,00 m3/vode, a već 2019., 2020., 2021., 2022. više NE, ali prema stavu predlagatelja to bi bilo u redu. Kriterij količine nije ispunjen, ali što je najvažnije Komunalac d.o.o., Županja je tijekom godina stabilnog i uspješnog poslovanja dokazao da djelatnost vodnih usluga, koje su od općeg interesa i koje se obavljaju kao javna služba (članak 4. stavak 1. Zakona) obavljala trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito (članak 5. stavak 2. Zakona), te da ispunjava sve ciljeve Propisane člankom 7. .tavak 1. ZoVU-a. Ono što je najvažnije od svega, iako Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o vodnim uslugama sa Ustavom, ovakvom integracijom javnih isporučitelja, kako se navodi u izdvojenom mišljenu dva suca Ustavnog suda „grubo se zadire u ustavni položaj samostalnosti jedinica lokalne samouprave, jer gospodarenje vodnim resursima nesumnjivo spada u one poslove komunalnog karaktera kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji su člankom 129.a Ustava načelno određeni kao nadležnost jedinica lokalne samouprave…Jedinicama lokalne samouprave bilo je zajamčeno pravo vlasništva nad komunalnom vodnom infrastrukturom prvenstveno stoga da im omogući da zadovolje svoju ustavnu ovlast i obvezu iz članka 129.a „. Postavlja se kako se ovakva povijesna vodno komunalna reforma, kojom se zadire u ustavna prava JLS-a i oduzima im se vlasništvo nad njihovim tvrtkama u koje su godinama ulagali kao i njihovi građani, može provesti na temelju OCJENE IZVJESNOSTI POSTIZANJA ciljeva: 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama (Narodne novine, broj 66/19) koji regulira iznimku za uspostavu uslužnog područja. Navedenim člankom je propisana iznimka za uspostavu uslužnog područja na području pružanja usluge uspostavljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona, na kojem postojeći javni isporučitelj, koje nije društvo preuzimatelj, isporučuje više od 800.000 m3, a manje od 1.000.000 m3 vode, što ovdje nije slučaj. Komunalac d.o.o., Županja je u referentnoj godini 2018. g isporučio je 692.904 m3 (što je manje od minimalnih 800.000 m3) za uspostavu samostalnog uslužnog područja na temelju navedene iznimke. Isto tako napominjemo da je osim kriterija koji se odnose na područje pružanja usluge kao i količinu isporuke vode, potrebno ispuniti preostale kriterije i ciljeve propisane Zakonom za uspostavu samostalnog uslužnog područja propisane navedenim člankom, a odnose se na priuštivost cijene vode i nepresijecanja granica granica aglomeracija i granica vodoopskrbnih područja. Prema analizi koju je proveo stručni nositelj, buduća priuštivost cijene vode u slučaju da Komunalac d.o.o. Županja formira samostalno UP, iznosila bi 2,93% NRD-a, a u slučaju integracije 2,88%. Nadalje, samo integracijom u okviru UP 21 ispunjen je kriterij nepresijecanja granica jer Komunalac d.o.o., Županja preuzima ukupne količine vode koju isporučuje od Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o., Vinkovci, koja se zahvaća na izvorištu u Sikirevcima.
31 OPĆINA GUNJA UREDBUo uslužnim područjima, Članak 2. OPĆINA GUNJA Poštovani, Iznosimo svoje primjedbe i komentare na članak 23. Uredbe o uslužnim područjima (dalje u tekstu: Uredba) i predlažemo da glasi: Članak 23 mijenja se. 1. Uslužno područje 21. obuhvaća gradove Otok i Vinkovci te općine Andrijaševci, Babina Greda, Cerna, Drenovci, Ivankovo, Jarmina, Markušica, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Tordinci, Tovarnik, Vođinci i Vrbanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 2. Društvo preuzimatelj na uslužnom području 21. je Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Vinkovci. Predlažemo iza članka 23. dodati novi članak 24. (sadašnji članak 24. postaje 25.) koji glasi: 1. Uslužno područje 22. obuhvaća grad Županju i općine, Gunja, Štitar, Gradište i Bošnjaci u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 2. Društvo preuzimatelj na uslužnom 22. području je Komunalac d.o.o., Županja. Člankom 7. Stavak 1. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19 – Zakon) propisano je: Uslužno područje uspostavlja se radi 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. Navedeno su ciljevi zbog kojih se provodi ova vodno komunalna reforma, odnosno integracija javnih isporučitelja vodnih usluga. Komunalac d.o.o., Županja obavlja usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje na području grada Županje, općina Štitar, Gradište i Bošnjaci, te iako je u referentnoj 2018. godini isporučio 692.904 m3 vode, ispunjava SVE ciljeve iz članka 7. stavak 1. Zakona, što bi trebalo biti dovoljno da mu se dodjeli uslužno područje. Općina Gunja je poslala nadležnom Ministarstvu Obavijest o svojoj namjeri da se Komunalno trgovačko društva Gunja d.o.o. pripoji Komunalcu d.o.o., Županja, koje bi uslužno područje na kojem bi Komunalac d.o.o., Županja bio društvo preuzimatelj imalo godišnju isporuku od 800.000,00 do 1.000.000,00 m3 vode. Kriterij količine nije ispunjen, ali što je najvažnije Komunalac d.o.o., Županja je tijekom godina stabilnog i uspješnog poslovanja dokazao da djelatnost vodnih usluga, koje su od općeg interesa i koje se obavljaju kao javna služba (članak 4. stavak 1. Zakona) obavlja trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito (članak 5. stavak 2. Zakona), te da ispunjava sve ciljeve Propisane člankom 7. stavak 1. ZoVU-a, a pripajanjem Komunalnog trgovačkog društva Gunja d.o.o. biti će ispunjen i kriterij količine. Predlagatelj Uredbe navodi u Obrazloženju: „Ocjena izvjesnosti postizanja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti bila je višestruko otežana zbog stjecaja različitih vanjskih okolnosti koje su nastupile u 2020. (zdravstvena kriza, vrh pandemijskog vala, potresi u Zagrebu, Sisku i Petrinji, pad potrošnje vode od više od 10 milijuna m3 godišnje) u 2021. (visoka inflacija, početak energetske krize i visok rast većine rashoda, bez povećanja prihoda po osnovi cijene vode), što se produljilo u 2022. Sve ovo je utjecalo na to da su isporučitelji vodnih usluga, čak i najveći, pokazivali znakove smanjene poslovne uspješnosti. Stoga je, u specifičnim slučajevima (UP 11, UP 16, UP 23, UP 24 i UP 40) potencijal financijske održivosti bilo potrebno ocjenjivati u kraćem razdoblju (jednoj godini) i izvlačiti zaključke jesu li financijski gubici rezultat anomalije, što bi predstavljao prihvatljiv gubitak ili kontinuiranog negativnog trenda, što nije prihvatljiv gubitak. Ponovno ističemo da se za najveći broj jedinstvenih javnih isporučitelja vodnih usluga izvjesnost postizanja cilja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti može ocjenjivati samo u uvjetima stabilnog poslovnog okruženja.“ Iz Obrazloženja je nesporno da su neka zakonska odstupanja prihvatljiva, ali samo za društva preuzimatelje, a to što su pojedini isporučitelji poslovali sa gubitkom se opravdava i naziva prihvatljiv financijski gubitak (PFG), s tim da nisu prikazani financijski podaci za 2022. (jer nisu predani GFI-i) kada je bio vrhunac inflacije i poskupljenja. Također ono što je opisano u obrazloženju u pogledu priuštivosti cijene vodne usluge nije dokazano, jer se predlagatelj za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ciljeva uspostave uslužnih područja koristio dokumentom koji nije priložen i koji nam je nedostupan: „Za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ovih ciljeva koriste se rezultati analize izrađene u okviru Završnog izvješća projekta „Potpora reformi sektora vodnih usluga“ – Zadatak A. Efekti udruživanja na predloženim uslužnim područjima, Priuštivost cijene vode na objedinjenim uslužnim područjima (Svjetska banka, siječanj 2022.; u daljnjem tekstu: Završno izvješće).“ Zaključak je da je iz priloženog Obrazloženja evidentno da nisu ispunjeni kriteriji, odnosno ciljevi propisani člankom 7. Stavkom 1. ZoVU-a. Ono što je najvažnije od svega, iako Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o vodnim uslugama sa Ustavom, ovakvom integracijom javnih isporučitelja, kako se navodi u izdvojenom mišljenu dva suca Ustavnog suda „grubo se zadire u ustavni položaj samostalnosti jedinica lokalne samouprave, jer gospodarenje vodnim resursima nesumnjivo spada u one poslove komunalnog karaktera kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji su člankom 129.a Ustava načelno određeni kao nadležnost jedinica lokalne samouprave…Jedinicama lokalne samouprave bilo je zajamčeno pravo vlasništva nad komunalnom vodnom infrastrukturom prvenstveno stoga da im omogući da zadovolje svoju ustavnu ovlast i obvezu iz članka 129.a „. Postavlja se kako se ovakva povijesna vodno komunalna reforma, kojom se zadire u ustavna prava JLS-a i oduzima im se vlasništvo nad njihovim tvrtkama u koje su godinama ulagali kao i njihovi građani, može provesti na temelju OCJENE IZVJESNOSTI POSTIZANJA ciljeva: 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. OPĆINA GUNJA OPĆINSKI NAČELNIK ANTO GUTIĆ Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama (Narodne novine, broj 66/19) koji regulira iznimku za uspostavu uslužnog područja. Navedenim člankom je propisana iznimka za uspostavu uslužnog područja na području pružanja usluge uspostavljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona, na kojem postojeći javni isporučitelj, koje nije društvo preuzimatelj, isporučuje više od 800.000 m3, a manje od 1.000.000 m3 vode, što ovdje nije slučaj. Komunalac d.o.o., Županja je u referentnoj godini 2018. g isporučio je 692.904 m3 (što je manje od minimalnih 800.000 m3) za uspostavu samostalnog uslužnog područja na temelju navedene iznimke. Isto tako napominjemo da je osim kriterija koji se odnose na područje pružanja usluge kao i količinu isporuke vode, potrebno ispuniti preostale kriterije i ciljeve propisane Zakonom za uspostavu samostalnog uslužnog područja propisane navedenim člankom, a odnose se na priuštivost cijene vode i nepresijecanja granica granica aglomeracija i granica vodoopskrbnih područja. Prema analizi koju je proveo stručni nositelj, buduća priuštivost cijene vode u slučaju da Komunalac d.o.o. Županja formira samostalno UP, iznosila bi 2,93% NRD-a, a u slučaju integracije 2,88%. Nadalje, samo integracijom u okviru UP 21 ispunjen je kriterij nepresijecanja granica jer Komunalac d.o.o., Županja preuzima ukupne količine vode koju isporučuje od Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o., Vinkovci, koja se zahvaća na izvorištu u Sikirevcima.
32 Domagoj Markovinović UREDBUo uslužnim područjima, Članak 2. KOMUNALAC d.o.o., Županja Poštovani, Iznosimo svoje primjedbe i komentare na članak 23. Uredbe o uslužnim područjima (dalje u tekstu: Uredba) i predlažemo da glasi: Članak 23 mijenja se. 1. Uslužno područje 21. obuhvaća gradove Otok i Vinkovci te općine Andrijaševci, Babina Greda, Cerna, Drenovci, Ivankovo, Jarmina, Markušica, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Tordinci, Tovarnik, Vođinci i Vrbanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 2. Društvo preuzimatelj na uslužnom području 21. je Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Vinkovci. Predlažemo iza članka 23. dodati novi članak 24. (sadašnji članak 24. postaje 25.) koji glasi: 1. Uslužno područje 22. obuhvaća grad Županju i općine, Gunja, Štitar, Gradište i Bošnjaci u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 2. Društvo preuzimatelj na uslužnom 22. području je Komunalac d.o.o., Županja. Člankom 7. Stavak 1. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19 – Zakon) propisano je: Uslužno područje uspostavlja se radi 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. Navedeno su ciljevi zbog kojih se provodi ova vodno komunalna reforma, odnosno integracija javnih isporučitelja vodnih usluga. Komunalac d.o.o., Županja obavlja usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje na području grada Županje, općina Štitar, Gradište i Bošnjaci, te iako je u referentnoj 2018. godini isporučio 692.904 m3 vode, ispunjava SVE ciljeve iz članka 7. stavak 1. Zakona, što bi trebalo biti dovoljno da mu se dodjeli uslužno područje. A. Kriteriji i ciljevi za uspostavu uslužnog područja a) Ispunjenost kriterija 1.1. Kriterij količine isporuke vode iz članka 7. stavka 2. Zakona: nije primjenjiv 1.2. Kriterij količine isporuke vode, ranije i buduće priuštivosti cijene vode iz članka 104. stavka 3. Zakona:u referentnoj 2018.g. isporučio je 692.904 m3 vode, budući udio cijene u NRD-u je 2,72 % što je manje od 3,5 - 4,2 %, što izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode čini visokom; 2.1. Kriterij obuhvata sustava iz članka 7. stavka 3. Zakona: NOVO (što je trenutno postojeće) uslužno područje obuhvaća sve sustave javne vodoopskrbe, sve sustave javne odvodnje i sve aglomeracije – ispunjen; 2.2. Kriterij nepresijecanja granica iz članka 7. stavka 4. Zakona: granica uslužnog područja ne presijeca granicu aglomeracije, niti granicu vodoopskrbnog područja – ispunjen; 2.3. Kriterij zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama: nema oduzimanja vlasništva komunalnih vodnih građevina od postojećeg vlasnika i prijenosa u vlasništvo društvu preuzimatelju na drugom uslužnom području da bi se ispunili kriteriji tehničke cjelovitosti sustava iz članka 7. stavka 3. i 4. Zakona – ispunjen. b) Izvjesnost postizanja zakonskih ciljeva 3.1. Cilj – povrat troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode: - budući udio cijene u NRD-u je 2,72 % što je manje od 3,5 - 4,2 %, što izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode čini visokom; 3.2. Sposobnost za održivi razvoj i održavanje, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju: (a) Komunalac d.o.o., Županja je u veljači 2018. godine završio provedbu EU projekta Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracije Županja, u sklopu kojeg je izgrađen Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV Županja) ES 17.000, nekoliko crpnih stanica, te kompletna odvodnja i dio priključaka na vodoopskrbu koji je nedostajao na području općine Štitar, čime se postigla 100% priključenost u gradu Županji i općini Štitar. Kao i prije toga, tako i nakon spomenutih investicija Komunalac d.o.o., Županja uspio je održati priuštivu cijenu vodnih usluga sukladno studiji izvodljivosti i preporukama JASPERS-a, kroz koju cijenu se kontinuirano pokrivaju svi operativni troškovi izgrađenih EU građevina, iako se od tada naplaćuje i nova vodna usluga pročišćavanje otpadnih voda. Završetkom ovog projekta realiziran je veći dio EU investicijskog ciklusa, čiji operativni troškovi održavanja su daleko veći od troškova održavanja slijedećeg EU investicijskog ciklusa. (b) Društvo je dokazalo da je sposobno za održivi razvoj i održavanje izvan i nakon EU investicijskog ciklusa održavajući socijalno priuštivu cijenu vode, kroz razvoj i održavanje svojih vodnih građevina.. U gradu Županji prije EU investicijskog ciklusa priključenost na vodoopskrbu bila je 100%, na javnu odvodnju cca 90%, u općini Štitar na vodoopskrbu 50 %, odvodnje nije bilo, u općinama Gradište i Bošnjaci koje nisu bile obuhvaćene EU investicijskim ciklusom u potpunosti je izgrađena mreža javne vodoopskrbe i djelomično javne odvodnje, u potpunosti je pripremljen EU projekt „Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracija Gradište i Bošnjaci“, koji predviđa dovršetak javne odvodnje u tim mjestima i priključenje na UPOV- Županja, koji će nakon završetka projekta imati socijalno priuštivu cijenu (c) Komunalac d.o.o., Županja ima 32 zaposlenika s odgovarajućim kvalifikacijama potrebnim za kvalitetno i učinkovito obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje. 3.3. Cilj – postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti: Komunalac d.o.o., Županja uspješno posluje već 52 godine. Financijski podaci Društva pokazuju kontinuirano pozitivno poslovanje i prije razdoblja od 2018. pa do 2022. godine. Društvo je kontinuirano likvidno, nije zaduženo, sve obveze su se uvijek uredno izvršavale i tako se nastavilo, sve se plaća u rokovima dospijeća, a također i sve obveze se uredno izvršavaju prema radnicima. Kako je cilj financijske održivosti javnih isporučitelja poslovati na principu pokrića troškova, od ožujka ove godine donijeli smo nove cijene vodnih kako bi se prilagodili tržištu i reagirali na troškovne udare, a tim više što cijena vodnih usluga nije godina mijenjana. Na cijelom uslužnom području Komunalca d.o.o. primjenjuje se jedinstvena cijena vodnih usluga. Smatramo da je Društvo dokazalo da ima financijsku stabilnost, poslovnu samoodrživost i učinkovitost– cilj ispunjen. B. Kriterij za određivanje društva preuzimatelja Na temelju članka 88. st. 2. Zakona, društvom preuzimateljem na uslužnom području 22. određuje se Komunalac d.o.o., Županja po kriteriju najveće količine isporučene vode za ljudsku potrošnju korisnicima vodnih usluga (3 godine koje prethode godini stupanja na snagu nove Uredbe) od 2.254.557 m3 i po kriteriju najvećeg ukupnog prihoda koji iznosi ukupno 55.065,431,10 kn. Predlagatelj Uredbe navodi u Obrazloženju: „Ocjena izvjesnosti postizanja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti bila je višestruko otežana zbog stjecaja različitih vanjskih okolnosti koje su nastupile u 2020. (zdravstvena kriza, vrh pandemijskog vala, potresi u Zagrebu, Sisku i Petrinji, pad potrošnje vode od više od 10 milijuna m3 godišnje) u 2021. (visoka inflacija, početak energetske krize i visok rast većine rashoda, bez povećanja prihoda po osnovi cijene vode), što se produljilo u 2022. Sve ovo je utjecalo na to da su isporučitelji vodnih usluga, čak i najveći, pokazivali znakove smanjene poslovne uspješnosti. Stoga je, u specifičnim slučajevima (UP 11, UP 16, UP 23, UP 24 i UP 40) potencijal financijske održivosti bilo potrebno ocjenjivati u kraćem razdoblju (jednoj godini) i izvlačiti zaključke jesu li financijski gubici rezultat anomalije, što bi predstavljao prihvatljiv gubitak ili kontinuiranog negativnog trenda, što nije prihvatljiv gubitak. Ponovno ističemo da se za najveći broj jedinstvenih javnih isporučitelja vodnih usluga izvjesnost postizanja cilja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti može ocjenjivati samo u uvjetima stabilnog poslovnog okruženja.“ Iz Obrazloženja je nesporno da su neka zakonska odstupanja prihvatljiva, ali samo za društva preuzimatelje, a to što su pojedini isporučitelji poslovali sa gubitkom se opravdava i naziva prihvatljiv financijski gubitak (PFG), s tim da nisu prikazani financijski podaci za 2022. (jer nisu predani GFI-i) kada je bio vrhunac inflacije i poskupljenja. Također ono što je opisano u obrazloženju u pogledu priuštivosti cijene vodne usluge nije dokazano, jer se predlagatelj za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ciljeva uspostave uslužnih područja koristio dokumentom koji nije priložen i koji nam je nedostupan: „Za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ovih ciljeva koriste se rezultati analize izrađene u okviru Završnog izvješća projekta „Potpora reformi sektora vodnih usluga“ – Zadatak A. Efekti udruživanja na predloženim uslužnim područjima, Priuštivost cijene vode na objedinjenim uslužnim područjima (Svjetska banka, siječanj 2022.; u daljnjem tekstu: Završno izvješće).“ Zaključak je da je iz priloženog Obrazloženja evidentno da nisu ispunjeni kriteriji, odnosno ciljevi propisani člankom 7. Stavkom 1. ZoVU-a. Na e-savjetovanju koje je prethodilo Uredbi (147/21) također smo iznijeli svoje primjedbe sa istim ciljem kao i sada, da nam se dodijeli samostalno uslužno područje na temelju iznesenih argumenata. U kasnije objavljenom izvješću kao odgovor na naše primjedbe naveli ste: „Prijedlog nije moguće prihvatiti jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama koji regulira iznimku za uspostavu samostalnog uslužnog područja. Navedenim člankom je propisana iznimka za uspostavu samostalnog uslužnog područja na području pružanja usluge uspostavljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona, na kojem postojeći javni isporučitelj, koje nije društvo preuzimatelj, isporučuje više od 800.000 m3, a manje od 1.000.000 m3 vode, što ovdje nije slučaj. Navedeno društvo je u referentnoj 2018.g. isporučilo 692.904 m3 (što je manje od minimalnih 800.000 m3) za uspostavu samostalnog uslužnog područja na temelju navedene iznimke. Isto tako napominjemo da je osim navedenog kriterija potrebno ispuniti preostale kriterije koji se odnose se na priuštivost sadašnje i buduće cijene vodne usluge. Nadalje, društvo Komunalac d.o.o., Županja preuzima vodu od strane Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o., Vinkovci koju navedeno društvo zahvaća na izvorištu u Sikirevcima. S obzirom na sve navedeno, predmetno područje je dio UP 21.“ Postavlja se pitanje zbog čega je za primjenu članka 104. stavak 3. ZoVU-a i dalje referentna 2018. Uredba je trebala biti donesena 18.10.2019. (sukladno članku 110. stavak. 1. točka 1. ZoVU-a), da bi tek 10.9.2021. bila prvi puta objavljena na e-savjetovanju, znači nakon dvije godine. Sada je već polovina 2023., ali je i dalje referentna 2018., nisu bitne niti prethodne, a pogotovo ne kasnije godine. Pa netko je samo u toj 2018. mogao imati isporuku od 800.000,00 m3/vode, a već 2019., 2020., 2021., 2022. više NE, ali prema stavu predlagatelja to bi bilo u redu. Kriterij količine nije ispunjen, ali što je najvažnije Komunalac d.o.o., Županja je tijekom godina stabilnog i uspješnog poslovanja dokazao da djelatnost vodnih usluga, koje su od općeg interesa i koje se obavljaju kao javna služba (članak 4. stavak 1. Zakona) obavljala trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito (članak 5. stavak 2. Zakona), te da ispunjava sve ciljeve Propisane člankom 7. .tavak 1. ZoVU-a. Ono što je najvažnije od svega, iako Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o vodnim uslugama sa Ustavom, ovakvom integracijom javnih isporučitelja, kako se navodi u izdvojenom mišljenu dva suca Ustavnog suda „grubo se zadire u ustavni položaj samostalnosti jedinica lokalne samouprave, jer gospodarenje vodnim resursima nesumnjivo spada u one poslove komunalnog karaktera kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji su člankom 129.a Ustava načelno određeni kao nadležnost jedinica lokalne samouprave…Jedinicama lokalne samouprave bilo je zajamčeno pravo vlasništva nad komunalnom vodnom infrastrukturom prvenstveno stoga da im omogući da zadovolje svoju ustavnu ovlast i obvezu iz članka 129.a „. Postavlja se kako se ovakva povijesna vodno komunalna reforma, kojom se zadire u ustavna prava JLS-a i oduzima im se vlasništvo nad njihovim tvrtkama u koje su godinama ulagali kao i njihovi građani, može provesti na temelju OCJENE IZVJESNOSTI POSTIZANJA ciljeva: 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. KOMUNALAC d.o.o., Županja Direktor: Domagoj Markovinović Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama (Narodne novine, broj 66/19) koji regulira iznimku za uspostavu uslužnog područja. Navedenim člankom je propisana iznimka za uspostavu uslužnog područja na području pružanja usluge uspostavljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona, na kojem postojeći javni isporučitelj, koje nije društvo preuzimatelj, isporučuje više od 800.000 m3, a manje od 1.000.000 m3 vode, što ovdje nije slučaj. Komunalac d.o.o., Županja je u referentnoj godini 2018. g isporučilo 692.904 m3 (što je manje od minimalnih 800.000 m3) za uspostavu samostalnog uslužnog područja na temelju navedene iznimke. Isto tako napominjemo da je osim kriterija koji se odnose na područje pružanja usluge kao i količinu isporuke vode, potrebno ispuniti preostale kriterije i ciljeve propisane Zakonom za uspostavu samostalnog uslužnog područja propisane navedenim člankom, a odnose se na priuštivost cijene vode i nepresijecanja granica granica aglomeracija i granica vodoopskrbnih područja. Prema analizi koju je proveo stručni nositelj, buduća priuštivost cijene vode u slučaju da Komunalac d.o.o. Županja formira samostalno UP, iznosila bi 2,93% NRD-a, a u slučaju integracije 2,88%. Nadalje, samo integracijom u okviru UP 21 ispunjen je kriterij nepresijecanja granica jer Komunalac d.o.o., Županja preuzima ukupne količine vode koju isporučuje od Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o., Vinkovci, koja se zahvaća na izvorištu u Sikirevcima.
33 Komunalac d.o.o. UREDBUo uslužnim područjima, Članak 2. KOMUNALAC d.o.o., Županja Poštovani, Iznosimo svoje primjedbe i komentare na članak 23. Uredbe o uslužnim područjima (dalje u tekstu: Uredba) i predlažemo da glasi: Članak 23 mijenja se. 1. Uslužno područje 21. obuhvaća gradove Otok i Vinkovci te općine Andrijaševci, Babina Greda, Cerna, Drenovci, Ivankovo, Jarmina, Markušica, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Tordinci, Tovarnik, Vođinci i Vrbanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 2. Društvo preuzimatelj na uslužnom području 21. je Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Vinkovci. Predlažemo iza članka 23. dodati novi članak 24. (sadašnji članak 24. postaje 25.) koji glasi: 1. Uslužno područje 22. obuhvaća grad Županju i općine, Gunja, Štitar, Gradište i Bošnjaci u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 2. Društvo preuzimatelj na uslužnom 22. području je Komunalac d.o.o., Županja. Člankom 7. Stavak 1. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19 – Zakon) propisano je: Uslužno područje uspostavlja se radi 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. Navedeno su ciljevi zbog kojih se provodi ova vodno komunalna reforma, odnosno integracija javnih isporučitelja vodnih usluga. Komunalac d.o.o., Županja obavlja usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje na području grada Županje, općina Štitar, Gradište i Bošnjaci, te iako je u referentnoj 2018. godini isporučio 692.904 m3 vode, ispunjava SVE ciljeve iz članka 7. stavak 1. Zakona, što bi trebalo biti dovoljno da mu se dodjeli uslužno područje. A. Kriteriji i ciljevi za uspostavu uslužnog područja a) Ispunjenost kriterija 1.1. Kriterij količine isporuke vode iz članka 7. stavka 2. Zakona: nije primjenjiv 1.2. Kriterij količine isporuke vode, ranije i buduće priuštivosti cijene vode iz članka 104. stavka 3. Zakona:u referentnoj 2018.g. isporučio je 692.904 m3 vode, budući udio cijene u NRD-u je 2,72 % što je manje od 3,5 - 4,2 %, što izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode čini visokom; 2.1. Kriterij obuhvata sustava iz članka 7. stavka 3. Zakona: NOVO (što je trenutno postojeće) uslužno područje obuhvaća sve sustave javne vodoopskrbe, sve sustave javne odvodnje i sve aglomeracije – ispunjen; 2.2. Kriterij nepresijecanja granica iz članka 7. stavka 4. Zakona: granica uslužnog područja ne presijeca granicu aglomeracije, niti granicu vodoopskrbnog područja – ispunjen; 2.3. Kriterij zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama: nema oduzimanja vlasništva komunalnih vodnih građevina od postojećeg vlasnika i prijenosa u vlasništvo društvu preuzimatelju na drugom uslužnom području da bi se ispunili kriteriji tehničke cjelovitosti sustava iz članka 7. stavka 3. i 4. Zakona – ispunjen. b) Izvjesnost postizanja zakonskih ciljeva 3.1. Cilj – povrat troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode: - budući udio cijene u NRD-u je 2,72 % što je manje od 3,5 - 4,2 %, što izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode čini visokom; 3.2. Sposobnost za održivi razvoj i održavanje, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju: (a) Komunalac d.o.o., Županja je u veljači 2018. godine završio provedbu EU projekta Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracije Županja, u sklopu kojeg je izgrađen Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV Županja) ES 17.000, nekoliko crpnih stanica, te kompletna odvodnja i dio priključaka na vodoopskrbu koji je nedostajao na području općine Štitar, čime se postigla 100% priključenost u gradu Županji i općini Štitar. Kao i prije toga, tako i nakon spomenutih investicija Komunalac d.o.o., Županja uspio je održati priuštivu cijenu vodnih usluga sukladno studiji izvodljivosti i preporukama JASPERS-a, kroz koju cijenu se kontinuirano pokrivaju svi operativni troškovi izgrađenih EU građevina, iako se od tada naplaćuje i nova vodna usluga pročišćavanje otpadnih voda. Završetkom ovog projekta realiziran je veći dio EU investicijskog ciklusa, čiji operativni troškovi održavanja su daleko veći od troškova održavanja slijedećeg EU investicijskog ciklusa. (b) Društvo je dokazalo da je sposobno za održivi razvoj i održavanje izvan i nakon EU investicijskog ciklusa održavajući socijalno priuštivu cijenu vode, kroz razvoj i održavanje svojih vodnih građevina.. U gradu Županji prije EU investicijskog ciklusa priključenost na vodoopskrbu bila je 100%, na javnu odvodnju cca 90%, u općini Štitar na vodoopskrbu 50 %, odvodnje nije bilo, u općinama Gradište i Bošnjaci koje nisu bile obuhvaćene EU investicijskim ciklusom u potpunosti je izgrađena mreža javne vodoopskrbe i djelomično javne odvodnje, u potpunosti je pripremljen EU projekt „Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracija Gradište i Bošnjaci“, koji predviđa dovršetak javne odvodnje u tim mjestima i priključenje na UPOV- Županja, koji će nakon završetka projekta imati socijalno priuštivu cijenu (c) Komunalac d.o.o., Županja ima 32 zaposlenika s odgovarajućim kvalifikacijama potrebnim za kvalitetno i učinkovito obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje. 3.3. Cilj – postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti: Komunalac d.o.o., Županja uspješno posluje već 52 godine. Financijski podaci Društva pokazuju kontinuirano pozitivno poslovanje i prije razdoblja od 2018. pa do 2022. godine. Društvo je kontinuirano likvidno, nije zaduženo, sve obveze su se uvijek uredno izvršavale i tako se nastavilo, sve se plaća u rokovima dospijeća, a također i sve obveze se uredno izvršavaju prema radnicima. Kako je cilj financijske održivosti javnih isporučitelja poslovati na principu pokrića troškova, od ožujka ove godine donijeli smo nove cijene vodnih kako bi se prilagodili tržištu i reagirali na troškovne udare, a tim više što cijena vodnih usluga nije godina mijenjana. Na cijelom uslužnom području Komunalca d.o.o. primjenjuje se jedinstvena cijena vodnih usluga. Smatramo da je Društvo dokazalo da ima financijsku stabilnost, poslovnu samoodrživost i učinkovitost– cilj ispunjen. B. Kriterij za određivanje društva preuzimatelja Na temelju članka 88. st. 2. Zakona, društvom preuzimateljem na uslužnom području 22. određuje se Komunalac d.o.o., Županja po kriteriju najveće količine isporučene vode za ljudsku potrošnju korisnicima vodnih usluga (3 godine koje prethode godini stupanja na snagu nove Uredbe) od 2.254.557 m3 i po kriteriju najvećeg ukupnog prihoda koji iznosi ukupno 55.065,431,10 kn. Predlagatelj Uredbe navodi u Obrazloženju: „Ocjena izvjesnosti postizanja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti bila je višestruko otežana zbog stjecaja različitih vanjskih okolnosti koje su nastupile u 2020. (zdravstvena kriza, vrh pandemijskog vala, potresi u Zagrebu, Sisku i Petrinji, pad potrošnje vode od više od 10 milijuna m3 godišnje) u 2021. (visoka inflacija, početak energetske krize i visok rast većine rashoda, bez povećanja prihoda po osnovi cijene vode), što se produljilo u 2022. Sve ovo je utjecalo na to da su isporučitelji vodnih usluga, čak i najveći, pokazivali znakove smanjene poslovne uspješnosti. Stoga je, u specifičnim slučajevima (UP 11, UP 16, UP 23, UP 24 i UP 40) potencijal financijske održivosti bilo potrebno ocjenjivati u kraćem razdoblju (jednoj godini) i izvlačiti zaključke jesu li financijski gubici rezultat anomalije, što bi predstavljao prihvatljiv gubitak ili kontinuiranog negativnog trenda, što nije prihvatljiv gubitak. Ponovno ističemo da se za najveći broj jedinstvenih javnih isporučitelja vodnih usluga izvjesnost postizanja cilja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti može ocjenjivati samo u uvjetima stabilnog poslovnog okruženja.“ Iz Obrazloženja je nesporno da su neka zakonska odstupanja prihvatljiva, ali samo za društva preuzimatelje, a to što su pojedini isporučitelji poslovali sa gubitkom se opravdava i naziva prihvatljiv financijski gubitak (PFG), s tim da nisu prikazani financijski podaci za 2022. (jer nisu predani GFI-i) kada je bio vrhunac inflacije i poskupljenja. Također ono što je opisano u obrazloženju u pogledu priuštivosti cijene vodne usluge nije dokazano, jer se predlagatelj za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ciljeva uspostave uslužnih područja koristio dokumentom koji nije priložen i koji nam je nedostupan: „Za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ovih ciljeva koriste se rezultati analize izrađene u okviru Završnog izvješća projekta „Potpora reformi sektora vodnih usluga“ – Zadatak A. Efekti udruživanja na predloženim uslužnim područjima, Priuštivost cijene vode na objedinjenim uslužnim područjima (Svjetska banka, siječanj 2022.; u daljnjem tekstu: Završno izvješće).“ Zaključak je da je iz priloženog Obrazloženja evidentno da nisu ispunjeni kriteriji, odnosno ciljevi propisani člankom 7. Stavkom 1. ZoVU-a. Na e-savjetovanju koje je prethodilo Uredbi (147/21) također smo iznijeli svoje primjedbe sa istim ciljem kao i sada, da nam se dodijeli samostalno uslužno područje na temelju iznesenih argumenata. U kasnije objavljenom izvješću kao odgovor na naše primjedbe naveli ste: „Prijedlog nije moguće prihvatiti jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama koji regulira iznimku za uspostavu samostalnog uslužnog područja. Navedenim člankom je propisana iznimka za uspostavu samostalnog uslužnog područja na području pružanja usluge uspostavljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona, na kojem postojeći javni isporučitelj, koje nije društvo preuzimatelj, isporučuje više od 800.000 m3, a manje od 1.000.000 m3 vode, što ovdje nije slučaj. Navedeno društvo je u referentnoj 2018.g. isporučilo 692.904 m3 (što je manje od minimalnih 800.000 m3) za uspostavu samostalnog uslužnog područja na temelju navedene iznimke. Isto tako napominjemo da je osim navedenog kriterija potrebno ispuniti preostale kriterije koji se odnose se na priuštivost sadašnje i buduće cijene vodne usluge. Nadalje, društvo Komunalac d.o.o., Županja preuzima vodu od strane Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o., Vinkovci koju navedeno društvo zahvaća na izvorištu u Sikirevcima. S obzirom na sve navedeno, predmetno područje je dio UP 21.“ Postavlja se pitanje zbog čega je za primjenu članka 104. stavak 3. ZoVU-a i dalje referentna 2018. Uredba je trebala biti donesena 18.10.2019. (sukladno članku 110. stavak. 1. točka 1. ZoVU-a), da bi tek 10.9.2021. bila prvi puta objavljena na e-savjetovanju, znači nakon dvije godine. Sada je već polovina 2023., ali je i dalje referentna 2018., nisu bitne niti prethodne, a pogotovo ne kasnije godine. Pa netko je samo u toj 2018. mogao imati isporuku od 800.000,00 m3/vode, a već 2019., 2020., 2021., 2022. više NE, ali prema stavu predlagatelja to bi bilo u redu. Kriterij količine nije ispunjen, ali što je najvažnije Komunalac d.o.o., Županja je tijekom godina stabilnog i uspješnog poslovanja dokazao da djelatnost vodnih usluga, koje su od općeg interesa i koje se obavljaju kao javna služba (članak 4. stavak 1. Zakona) obavljala trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito (članak 5. stavak 2. Zakona), te da ispunjava sve ciljeve Propisane člankom 7. .tavak 1. ZoVU-a. Ono što je najvažnije od svega, iako Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o vodnim uslugama sa Ustavom, ovakvom integracijom javnih isporučitelja, kako se navodi u izdvojenom mišljenu dva suca Ustavnog suda „grubo se zadire u ustavni položaj samostalnosti jedinica lokalne samouprave, jer gospodarenje vodnim resursima nesumnjivo spada u one poslove komunalnog karaktera kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji su člankom 129.a Ustava načelno određeni kao nadležnost jedinica lokalne samouprave…Jedinicama lokalne samouprave bilo je zajamčeno pravo vlasništva nad komunalnom vodnom infrastrukturom prvenstveno stoga da im omogući da zadovolje svoju ustavnu ovlast i obvezu iz članka 129.a „. Postavlja se kako se ovakva povijesna vodno komunalna reforma, kojom se zadire u ustavna prava JLS-a i oduzima im se vlasništvo nad njihovim tvrtkama u koje su godinama ulagali kao i njihovi građani, može provesti na temelju OCJENE IZVJESNOSTI POSTIZANJA ciljeva: 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. KOMUNALAC d.o.o., Županja Direktor: Domagoj Markovinović Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama (Narodne novine, broj 66/19) koji regulira iznimku za uspostavu uslužnog područja. Navedenim člankom je propisana iznimka za uspostavu uslužnog područja na području pružanja usluge uspostavljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona, na kojem postojeći javni isporučitelj, koje nije društvo preuzimatelj, isporučuje više od 800.000 m3, a manje od 1.000.000 m3 vode, što ovdje nije slučaj. Komunalac d.o.o., Županja je u referentnoj godini 2018.g isporučilo 692.904 m3 (što je manje od minimalnih 800.000 m3) za uspostavu samostalnog uslužnog područja na temelju navedene iznimke. Isto tako napominjemo da je osim kriterija koji se odnose na područje pružanja usluge kao i količinu isporuke vode, potrebno ispuniti preostale kriterije i ciljeve propisane Zakonom za uspostavu samostalnog uslužnog područja propisane navedenim člankom, a odnose se na priuštivost cijene vode i nepresijecanja granica granica aglomeracija i granica vodoopskrbnih područja. Prema analizi koju je proveo stručni nositelj, buduća priuštivost cijene vode u slučaju da Komunalac d.o.o. Županja formira samostalno UP, iznosila bi 2,93% NRD-a, a u slučaju integracije 2,88%. Nadalje, samo integracijom u okviru UP 21 ispunjen je kriterij nepresijecanja granica jer Komunalac d.o.o., Županja preuzima ukupne količine vode koju isporučuje od Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o., Vinkovci, koja se zahvaća na izvorištu u Sikirevcima.
34 Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o. UREDBUo uslužnim područjima, Članak 2. U postupku javnog savjetovanja predlažemo da se u članku 2. doda točka 42. Uslužno područje 42. Uslužno područje 42 obuhvaća gradove Cres i Mali Lošinj. Društvo preuzimatelja na uslužnom području 42. je Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o., Cres. Nije prihvaćen Primjedbu nije moguće prihvatiti. Na vodoopskrbnom području Vodoopskrbe i odvodnje Cres-Lošinj d.o.o. nije moguće uspostaviti samostalno uslužno područje jer navedeno društvo u mjerodavnoj 2018. godini je isporučilo količinu vode od 1.572.576 m3 te time nije ispunjen osnovni kriterij iz čl. 7. st. 2. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19) - isporuka vode u količini vode od najmanje 1,8 milijuna m3 godišnje. Svi ostali kriteriji koje navodi predlagatelj ne mogu se uzeti u obzir budući da nije ispunjen navedeni kriterij. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
35 IVKOM-VODE d.o.o. UREDBUo uslužnim područjima, Članak 2. Ovim putem IVKOM-VODE d.o.o. Ivanec, daje primjedbe na objavljeni Nacrt prijedloga Uredbe o uslužnim područjima (dalje u tekstu: Uredba). IVKOM-VODE d.o.o. Ivanec kao javni isporučitelja vodnih usluga sada pruža uslugu javne vodoopskrbe i odvodnje u naseljima na području Grada Ivanca, Grada Lepoglave, Općine Bednja, Općine Klenovnik, Općine Maruševec i Općine Donja Voća. U naseljima u kojima pružamo uslugu vodoopskrbe pokrivenost sustavom vodoopskrbe je preko 95%. Kapacitet izvorišta kojima raspolažemo iz važećih vodopravnih dozvola je 125,00 l/s ili 3.942.000,00 m3/god. Količina prodane vode u 2022. godini bila je 893.172,00 m3. Iz navedenog je vidljivo da raspolažemo dovoljnim dodatnim količinama vode i infrastrukturom za opskrbu vodom zapadnog dijela Varaždinske županije u obuhvatu uslužnog područja 3. Također IVKOM-VODE d.o.o. može ispuniti sve kriterije i ciljeve iz članka 7. stavka 1. i 2. Zakona o vodnim uslugama te slijedom čega predlažemo da IVKOM-VODE d.o.o. ostaje društvo preuzimatelj na uslužnom području 3 kako je i predloženo u Nacrtu Uredbe o uslužnim područjima koje je bilo na javnom savjetovanju objavljenom 10.09.2021. Predlažemo da se Uslužno područje 3 (UP 3) uspostavlja na područjima postojećih javnih isporučitelja vodnih usluga Varkom d.o.o. Varaždin i IVKOM-VODE d.o.o. Ivanec Uslužno područje 3 obuhvaća naselja Bedenec, Gačice, Gečkovec, Ivanec, Ivanečka Željeznica, Ivanečki Vrhovec, Ivanečko Naselje, Kaniža, Knapić, Lančić, Lukavec, Prigorec, Punikve, Salinovec, Stažnjevec, Vitešinec, Vuglovec, Željeznica, Cerje Tužno, Margečan-dio u kojem do stupanja na snagu ove Uredbe pruža uslugu javne vodoopskrbe IVKOM-VODE d.o.o., Jerovec, Horvatsko i Ribić Breg iz Grada Ivanca, Grad Lepoglavu, Općinu Bednja, naselja Budinšćak, Jelovec Voćanski, Rijeka Voćanska i Gornja Voća- dio u kojem do stupanja na snagu ove Uredbe pruža uslugu javne vodoopskrbe Ivkom-vode d.o.o., iz Općine Donja Voća, naselja Cerje Nebojse, Koškovec iz Općine Maruševec, naselja Druškovec- dio u kojem do stupanja na snagu ove Uredbe pruža uslugu javne vodoopskrbe IVKOM-VODE d.o.o. iz Općine Maruševec, te naselja Goranec, Klenovnik- dio u kojem do stupanja na snagu ove Uredbe pruža uslugu javne vodoopskrbe IVKOM-VODE d.o.o. iz Općine Klenovnik u Varaždinskoj županiji. Ispunjenost zakonskih kriterija i izvjesnost postizanja zakonskih ciljeva za IVKOM-VODE d.o.o. Ivanec: A. Kriteriji i ciljevi za uspostavu uslužnog područja a) Ispunjenost kriterija 1.1. Kriterij količine isporuke vode iz članka 7. stavka 2. Zakona: nije primjenjiv. 1.2. Kriteriji količine isporuke vode, ranije i buduće priuštivosti cijene vode iz članka 104. stavka 3. Zakona – ukupna isporučena količina vode u 2018. godini iznosi: 882.629 m3; ranija priuštivost cijene vode iznosila je 1,46 % NRD–a, a buduća priuštivost cijene vode iznosit će do 2,59 % NRD–a – sva tri kriterija kumulativno ispunjena. 2.1. Kriterij obuhvata sustava iz članka 7. stavka 3. Zakona: uslužno područje 3 (UP 3) obuhvaća sve sustave javne vodoopskrbe, sve sustave javne odvodnje i sve aglomeracije; Vodoopskrbni sustavi, sustavi javne odvodnje i sve aglomeracije riješit će se na način opisan u podtočki 2.3. –kriterij ispunjen. 2.2. Kriterij nepresijecanja granica iz članka 7. stavka 4. Zakona: granica uslužnog područja ne presijeca granicu aglomeracije, niti granicu vodoopskrbnog područja; Vodoopskrbni sustavi, sustavi javne odvodnje i sve aglomeracije riješit će se na način opisan u podtočki 2.3. –kriterij ispunjen. 2.3. Kriterij zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama: odredbama Uredbe ne stvaraju se pretpostavke za oduzimanje vlasništva dijela ili dijelova komunalnih vodnih građevina od postojećeg isporučitelja vodnih usluga i prijenos u vlasništvo društvu preuzimatelju na drugom uslužnom području da bi se ispunili kriteriji tehničke cjelovitosti sustava iz članka 7. stavka 3. i 4. Zakona. IVKOM-VODE d.o.o. predlažu da se kriteriji 2.1., 2.2. i 2.3. ispune na način kao što će biti ispunjeni i na predloženom Uslužnom području 39, odnosno vlasništvo nad komunalnim vodnim građevinama na predloženom Uslužnom području 3 će se sporazumno regulirati između postojećih isporučitelja vodnih usluga, te će time cjelokupni sustav javne vodoopskrbe i sustav javne odvodnje na predloženom Uslužnom području 3 biti unutar jedinstvenog sustava u vlasništvu preuzimatelja IVKOM-VODE d.o.o. i bez presijecanja granica – kriterij ispunjen. b) Izvjesnost postizanja zakonskih ciljeva 3.1. Cilj – povrat troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode: u Studiji izvodljivosti i svim novelacijama studije za projekt aglomeracije Ivanec rezultati pokazuju da imamo sposobnost provođenja tog projekta i da je budući udio cijene nakon provedbe projekta 2,59 % NRD– cilj ispunjen. 3.2. Cilj – sposobnost za održivi razvoj i održavanje, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju: Smatra se da visoku izvjesnost postizanja sposobnosti imaju isporučitelji vodnih usluga koji će zadržati cijenu vode unutar granica 3,5% do 4,20% NRD–a. Ova je sposobnost već jednom ocjenjena kroz element priuštivosti cijene vode unutar prethodno spomenute studije za projekt aglomeracije Ivanec , a kreće se u rasponu budućeg udjela cijene u NRD–u od 2,27 % - 2024. godine, do 2,59 % -2035. godine. Budući da će se cijena vode u tom razdoblju ujednačiti na cijelom Uslužnom području 3 postizanje cilja je izvjesno – cilj ispunjen 3.3. Cilj – postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti Napominjemo da su zbog pandemije mjerodavne godine (2020. i 2021.) bile specifične i iznimno teške za cjelokupno gospodarstvo, pa tako i za vodni sektor. Financijski pokazatelji društva u mjerodavnim godinama (2020. i 2021.) pokazuju ostvaren financijski gubitak u visini 5.9 % u odnosu na prihode od prodaje odnosno 4,5 % u odnosu na ukupne poslovne prihode što je prihvatljiv gubitak obzirom na vanredne okolnosti i gubitak je unutar granice do 10% u odnosu na prihode od prodaje odnosno do 8% u odnosu na ukupne poslovne prihode. Navedene granice su određene kao mjerodavne u obrazloženju nacrta ove Uredbe. S obzirom da je Društvo imalo dovoljno vlastitih financijskih rezervi, uspjelo je pružati svoje usluge i u tim iznimnim uvjetima na kvalitetan način. Također održana je potpuna likvidnost i nije bilo nikakvih kreditnih zaduživanja. U 2022. godini ostvaren je pozitivni rezultat (+ 91.762,00 kn) i sukladno tome javni isporučitelj ima potencijal za postizanje potpune financijske stabilnosti i poslovne samoodrživosti. –cilj ispunjen B. Kriterij za određivanje društva preuzimatelja Zaključno temeljem svega gore navedenog odnosno ispunjenih zakonskih kriterija i izvjesnosti postizanja zakonskih ciljeva predlažemo da se Društvom preuzimateljem na UP 3 određuje javni isporučitelj vodnih usluga IVKOM-VODE d.o.o., Ivanec, kao jedini isporučitelj na tom uslužnom području. U obrazloženju nacrta prijedloga Uredbe, u dosadašnjim naslovima „Uslužno područje“ koji obuhvaćaju brojeve uslužnih područja od 3 do 41 (UP 3 do UP 41), brojevi uslužnih područja se povećavaju za jedan broj, završno s brojem 42. Slijedom navedenih izmjena, potrebno je izmijeniti i referentnu kartu uslužnih područja koja čini prilog Uredbe i predmet je objave u „Narodnim novinama“. Nije prihvaćen Aglomeracija Lepoglava prema EU projektu mora ostati u UP 2- investitora Varkom d.o.o., ali koncepcijsko rješenje predviđa pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na UPOV u Ivancu te ukoliko bi Ivkom-vode d.o.o., formirali samostalno uslužno područje, došlo bi do presjecanja aglomeracije odnosno narušavanja kriterija iz članka 7. st. 3. ZVU (nepresjecanje granice aglomeracije). Što se tiče javne vodoopskrbe, Ivkom-vode d.o.o. isporučuje preko 800 000 m3/godišnje (880 000-900 000 m3/godišnje) samo ako se pridruži količina vode koja se isporučuje Kaznionici Lepoglava (oko 120 000 m3). Konačno koncepcijsko rješenje javne vodoopskrbe Grada Lepoglave, uključujući i Kaznionicu Lepoglava, bazira se na isporuci vode od strane Varkoma d.o.o. iz Varaždina, jer i Kaznionica Lepoglava i Grad Lepoglava, u kojem se ista nalazi, svoju vodoopskrbu treba bazirati iz jedinstvenog izvora. Bez količina vode isporučene Kaznionici Lepoglava, Ivkom-vode d.o.o. ne ispunjava osnovni kriterij iz članka 104. st. 3. ZVU-a. Nadalje, javni isporučitelj Ivkom-vode d.o.o. Ivanec, za razliku od Varkoma d.o.o., od 2017. do 2021. iskazuje financijski gubitak prije oporezivanja. Također, kad se uspoređuju kadrovski kapaciteti navedenih isporučitelja, Varkom d.o.o. ima 269 zaposlenih, dok Ivkom-vode d.o.o. ima 18 zaposlenih iz čega proizlazi da je upitna njegova sposobnost za provedbu EU projekata bez angažmana vanjskih konzultanata, što financijski dodatno opterećuje kapitalnu investiciju, a integracijom s javnim isporučiteljem Varkom d.o.o. dobili bi dostatne vlastite kapacitete bez potrebe za angažmanom vanjskih kapaciteta. Što se tiče priuštivosti cijene vode nakon provedbe planiranih investicija radi postizanja usklađenosti sa zahtjevima iz Ugovora o pristupanju RH EU, udio cijene vode u NRD-u bez integracije bio bi 2,58 %, dok se integracijom postiže udio od 2,21% NRD-a, što je evidentno povoljnije za potrošače vodnih usluga na području Grada Ivanca. Zaključno, svi navedeni problemi rješavaju se integracijom ovih dvaju javnih isporučitelja na uslužnom području UP 2. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji s predstavnicima Vlade Republike Hrvatske i stručnim nositeljem za izradu ove Uredbe iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
36 Grad Ivanec UREDBUo uslužnim područjima, Članak 2. IVKOM-VODE d.o.o. Ivanec kao javni isporučitelja vodnih usluga sada pruža uslugu javne vodoopskrbe i odvodnje u naseljima na području Grada Ivanca, Grada Lepoglave, Općine Bednja, Općine Klenovnik, Općine Maruševec i Općine Donja Voća. U naseljima u kojima pružaju uslugu vodoopskrbe pokrivenost sustavom vodoopskrbe je preko 95%. Kapacitet izvorišta kojima raspolažu iz važećih vodopravnih dozvola je 125,00 l/s ili 3.942.000,00 m3/god. Količina prodane vode u 2022. godini bila je 893.172,00 m3. Iz navedenog je vidljivo da Ivkom-vode d.o.o. raspolažu dovoljnim dodatnim količinama vode i infrastrukturom za opskrbu vodom zapadnog dijela Varaždinske županije u obuhvatu uslužnog područja 3. Također IVKOM-VODE d.o.o. može ispuniti sve kriterije i ciljeve iz članka 7. stavka 1. i 2. Zakona o vodnim uslugama te slijedom navedenog Grad Ivanec predlaže izmjenu Nacrta prijedloga Uredbe o uslužnim područjima, kako slijedi: U članku 2. stavak 1. točci 40. iza brojke „40“ briše se riječ „i“. U članku 2. stavak 1. točci 41. iza brojke „41“ briše se točka i dodaje se riječ „i“. U članku 2. stavak 1. iza točke 41. dodaje se nova točka 42. koja glasi: „42. Uslužno područje 42. „ Nije prihvaćen Aglomeracija Lepoglava prema EU projektu mora ostati u UP 2- investitora Varkom d.o.o., ali koncepcijsko rješenje predviđa pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na UPOV u Ivancu te ukoliko bi Ivkom-vode d.o.o., formirali samostalno uslužno područje, došlo bi do presjecanja aglomeracije odnosno narušavanja kriterija iz članka 7. st. 3. ZVU (nepresjecanje granice aglomeracije). Što se tiče javne vodoopskrbe, Ivkom-vode d.o.o. isporučuje preko 800 000 m3/godišnje (880 000-900 000 m3/godišnje) samo ako se pridruži količina vode koja se isporučuje Kaznionici Lepoglava (oko 120 000 m3). Konačno koncepcijsko rješenje javne vodoopskrbe Grada Lepoglave, uključujući i Kaznionicu Lepoglava, bazira se na isporuci vode od strane Varkoma d.o.o. iz Varaždina, jer i Kaznionica Lepoglava i Grad Lepoglava, u kojem se ista nalazi, svoju vodoopskrbu treba bazirati iz jedinstvenog izvora. Bez količina vode isporučene Kaznionici Lepoglava, Ivkom-vode d.o.o. ne ispunjava osnovni kriterij iz članka 104. st. 3. ZVU-a. Nadalje, javni isporučitelj Ivkom-vode d.o.o. Ivanec, za razliku od Varkoma d.o.o., od 2017. do 2021. iskazuje financijski gubitak prije oporezivanja. Također, kad se uspoređuju kadrovski kapaciteti navedenih isporučitelja, Varkom d.o.o. ima 269 zaposlenih, dok Ivkom-vode d.o.o. ima 18 zaposlenih iz čega proizlazi da je upitna njegova sposobnost za provedbu EU projekata bez angažmana vanjskih konzultanata, što financijski dodatno opterećuje kapitalnu investiciju, a integracijom s javnim isporučiteljem Varkom d.o.o. dobili bi dostatne vlastite kapacitete bez potrebe za angažmanom vanjskih kapaciteta. Što se tiče priuštivosti cijene vode nakon provedbe planiranih investicija radi postizanja usklađenosti sa zahtjevima iz Ugovora o pristupanju RH EU, udio cijene vode u NRD-u bez integracije bio bi 2,58 %, dok se integracijom postiže udio od 2,21% NRD-a, što je evidentno povoljnije za potrošače vodnih usluga na području Grada Ivanca. Zaključno, svi navedeni problemi rješavaju se integracijom ovih dvaju javnih isporučitelja na uslužnom području UP 2. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji s predstavnicima Vlade Republike Hrvatske i stručnim nositeljem za izradu ove Uredbe iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
37 ODVODNJA SAMOBOR d.o.o. UREDBUo uslužnim područjima, Članak 2. U postupku javnog savjetovanja predlažemo da se u članku 2. doda točka 42. Uslužno područje 42. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti iz nekoliko razloga. Prije svega, izdvajanjem područja gradova Samobora i Svete Nedelje iz uslužnog područja 11 dovelo bi se u pitanje ispunjenje kriterija zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama, koji proizalazi izravno iz Ustava Republike Hrvatske. Naime, veliki dio vodnokomunalne infrastrukture na području gradova Samobora i Svete Nedelje je u vlasništvu Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., Zagreb te im se ista ne može oduzeti bez njihovog pristanka o prijenosu bez naknade putem formiranja novog samostalnog uslužnog područja. S obzirom da stručni nositelj nije zaprimio nikakav dokaz da ViO Zagreb namjerava predmetnu infrastrukturu predati potencijalnom društvu preuzimatelju na novooformljenom UP, uspostava novog uslužnog područja bila bi protivna navedenom kriteriju zaštite vlasništva na navedenim komunalnim vodnim građevinama. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
38 OPĆINA KLINČA SELA UREDBUo uslužnim područjima, Članak 2. U postupku javnog savjetovanja predlažemo da se u članku 2. doda točka 42. Uslužno područje 42. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti iz nekoliko razloga. Prije svega, izdvajanjem područja gradova Samobora i Svete Nedelje iz uslužnog područja 11 dovelo bi se u pitanje ispunjenje kriterija zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama, koji proizalazi izravno iz Ustava Republike Hrvatske. Naime, veliki dio vodnokomunalne infrastrukture na području gradova Samobora i Svete Nedelje je u vlasništvu Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., Zagreb te im se ista ne može oduzeti bez njihovog pristanka o prijenosu bez naknade putem formiranja novog samostalnog uslužnog područja. S obzirom da stručni nositelj nije zaprimio nikakav dokaz da ViO Zagreb namjerava predmetnu infrastrukturu predati potencijalnom društvu preuzimatelju na novooformljenom UP, uspostava novog uslužnog područja bila bi protivna navedenom kriteriju zaštite vlasništva na navedenim komunalnim vodnim građevinama. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
39 OPĆINA ŽUMBERAK UREDBUo uslužnim područjima, Članak 2. U postupku javnog savjetovanja predlažemo da se u članku 2. doda točka 42. Uslužno područje 42. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti iz nekoliko razloga. Prije svega, izdvajanjem područja gradova Samobora i Svete Nedelje iz uslužnog područja 11 dovelo bi se u pitanje ispunjenje kriterija zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama, koji proizalazi izravno iz Ustava Republike Hrvatske. Naime, veliki dio vodnokomunalne infrastrukture na području gradova Samobora i Svete Nedelje je u vlasništvu Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., Zagreb te im se ista ne može oduzeti bez njihovog pristanka o prijenosu bez naknade putem formiranja novog samostalnog uslužnog područja. S obzirom da stručni nositelj nije zaprimio nikakav dokaz da ViO Zagreb namjerava predmetnu infrastrukturu predati potencijalnom društvu preuzimatelju na novooformljenom UP, uspostava novog uslužnog područja bila bi protivna navedenom kriteriju zaštite vlasništva na navedenim komunalnim vodnim građevinama. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
40 Grad Jastrebarsko UREDBUo uslužnim područjima, Članak 2. U postupku javnog savjetovanja predlažemo da se u članku 2. doda točka 42. Uslužno područje 42. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti iz nekoliko razloga. Prije svega, izdvajanjem područja gradova Samobora i Svete Nedelje iz uslužnog područja 11 dovelo bi se u pitanje ispunjenje kriterija zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama, koji proizalazi izravno iz Ustava Republike Hrvatske. Naime, veliki dio vodnokomunalne infrastrukture na području gradova Samobora i Svete Nedelje je u vlasništvu Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., Zagreb te im se ista ne može oduzeti bez njihovog pristanka o prijenosu bez naknade putem formiranja novog samostalnog uslužnog područja. S obzirom da stručni nositelj nije zaprimio nikakav dokaz da ViO Zagreb namjerava predmetnu infrastrukturu predati potencijalnom društvu preuzimatelju na novooformljenom UP, uspostava novog uslužnog područja bila bi protivna navedenom kriteriju zaštite vlasništva na navedenim komunalnim vodnim građevinama. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
41 Grad Samobor UREDBUo uslužnim područjima, Članak 2. U otvorenom roku javnog savjetovanja na nacrt prijedloga Uredbe o uslužnim područjima (dalje u tekstu: Uredba) očitujemo se kako slijedi: Člankom 2. uspostavljena su uslužna područja na način: Članak 2. U Republici Hrvatskoj uspostavljaju se sljedeća uslužna područja: 1. Uslužno područje 1 2. Uslužno područje 2 3. Uslužno područje 3 4. Uslužno područje 4 5. Uslužno područje 5 6. Uslužno područje 6 7. Uslužno područje 7 8. Uslužno područje 8 9. Uslužno područje 9 10. Uslužno područje 10 11. Uslužno područje 11 12. Uslužno područje 12 13. Uslužno područje 13 14. Uslužno područje 14 15. Uslužno područje 15 16. Uslužno područje 16 17. Uslužno područje 17 18. Uslužno područje 18 19. Uslužno područje 19 20. Uslužno područje 20 21. Uslužno područje 21 22. Uslužno područje 22 23. Uslužno područje 23 24. Uslužno područje 24 25. Uslužno područje 25 26. Uslužno područje 26 27. Uslužno područje 27 28. Uslužno područje 28 29. Uslužno područje 29 30. Uslužno područje 30 31. Uslužno područje 31 32. Uslužno područje 32 33. Uslužno područje 33 34. Uslužno područje 34 35. Uslužno područje 35 36. Uslužno područje 36 37. Uslužno područje 37 38. Uslužno područje 38 39. Uslužno područje 39 40. Uslužno područje 40 i 41. Uslužno područje 41. PRIMJEDBA/KOMENTAR: U postupku javnog savjetovanja predlažemo da se u članku 2. doda točka 42. Uslužno područje 42. OBRAZLOŽENJE Člankom 7. stavkom 2. Zakona o vodnim uslugama („Narodne novine“ broj 66/19-dalje u tekstu: Zakon) određeno je: „Uslužno područje uspostavlja se na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %.“. Na opisani način, prijedlogom izmjena i dopuna Uredbe u postupku javnog savjetovanja, udovoljit će se glavnim razlozima okrupnjavanja gore navedenih vodnih isporučitelja, a to su smanjivanje gubitaka zahvaćene vode, povlačenje sredstava iz fondova EU i ujednačavanje cijena vodnih usluga i racionalizacije poslovanja isporučitelja vodnih usluga, kao i postići tražena priuštivost cijene vodne usluge, posebno kada se izgrade sustavi javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda odgovarajućeg stupnja i kada se u cijenu vodne usluge uključi i cijena dodanih usluga. Ujedno, opisano ustrojavanje uslužnih područja pridonijet će visokom stupnju učinkovitosti i financijskoj stabilnosti, kao i poštivanju načela propisanih odredbom članka 5. stavka 2. Zakona, kojom je propisano da se djelatnosti vodnih usluga obavljaju trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito. Končano, podjelom uslužnog područja 11 na dva zasebna uslužna područja zadovoljit će se uvjet propisan odredbom članka 7. stavka 2. Zakona, kojom je određeno da se uslužno područje uspostavlja na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %. Naime, predloženo uslužno područje 42 je uslužno područje na kojem se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od oko četiri milijuna kubnih metara godišnje. Napominje se da je predloženo uslužno područje 42 veće od uslužnog područja 10 (Grad Zaprešić te općine Bistra, Brdovec, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća u Zagrebačkoj županiji) i uslužnog područja 12 (Grad Velika Gorica i općine Kravarsko, Orle, Pisarovina i Pokupsko u Zagrebačkoj županiji, te naselje Veliko Polje iz Grada Zagreba). Također se napominje da gradovi i općine koje obuhvaća predloženo uslužno područje 42 posjeduju znanja i opremu za samostalno funkcioniranje, da je navedeno uslužno područje financijski stabilnije od uslužnog područja 11, da jedinice lokalnih samouprava Grad Jastrebarsko, Grad Samobor i Grad Sveta Nedjelja izdvajaju iz svojih proračuna sredstva za javnu vodoopskrbu i odvodnju u većem postotku od Grada Zagreba te da postojeći javni isporučitelji vodnih usluga obuhvaćeni predloženim uslužnim područjem 42 posluju održivo, da kvalitetno pripremaju i provode projekte financirane iz EU fondova, da intenzivno rade na smanjenju gubitaka u sustavu i da posjeduju nekretnine u vlasništvu, iz čega proizlazi da bi se djelatnost vodnih usluga, koje su od općeg interesa i koje se obavljaju kao javna služba (članak 4. stavak 1. Zakona) obavljala trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito (članak 5. stavak 2. Zakona). Osim navedenog, ističe se i da je omjer gradova i općina koji bi se predloženom izmjenom izdvojili u uslužno područje 42 oko 3% poslovnih udjela u uslužnom području 11, čime je narušeno načelo razmjernosti (članak 16. Ustava), te samim time predloženim člankom 13. Uredbe, odnosno uspostavom uslužnog područja 11, predlagatelj akta nije pravedno i vrijednosno korespondirajuće podijelio prava i obveze između prenositelja komunalnih vodnih građevina i društva preuzimatelja. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti iz nekoliko razloga. Prije svega, izdvajanjem područja gradova Samobora i Svete Nedelje iz uslužnog područja 11 dovelo bi se u pitanje ispunjenje kriterija zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama, koji proizalazi izravno iz Ustava Republike Hrvatske. Naime, veliki dio vodnokomunalne infrastrukture na području gradova Samobora i Svete Nedelje je u vlasništvu Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., Zagreb te im se ista ne može oduzeti bez njihovog pristanka o prijenosu bez naknade putem formiranja novog samostalnog uslužnog područja. S obzirom da stručni nositelj nije zaprimio nikakav dokaz da ViO Zagreb namjerava predmetnu infrastrukturu predati potencijalnom društvu preuzimatelju na novooformljenom UP, uspostava novog uslužnog područja bila bi protivna navedenom kriteriju zaštite vlasništva na navedenim komunalnim vodnim građevinama. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
42 MIRELA GRGIĆ UREDBUo uslužnim područjima, Članak 2. GRAD SVETA NEDELJA, zastupan po gradonačelniku, u otvorenom roku javnog savjetovanja na nacrt prijedloga Uredbe o uslužnim područjima (dalje u tekstu: Uredba) očituje se kako slijedi: U postupku javnog savjetovanja predlažemo da se u članku 2. doda točka 42. Uslužno područje 42. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti iz nekoliko razloga. Prije svega, izdvajanjem područja gradova Samobora i Svete Nedelje iz uslužnog područja 11 dovelo bi se u pitanje ispunjenje kriterija zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama, koji proizalazi izravno iz Ustava Republike Hrvatske. Naime, veliki dio vodnokomunalne infrastrukture na području gradova Samobora i Svete Nedelje je u vlasništvu Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., Zagreb te im se ista ne može oduzeti bez njihovog pristanka o prijenosu bez naknade putem formiranja novog samostalnog uslužnog područja. S obzirom da stručni nositelj nije zaprimio nikakav dokaz da ViO Zagreb namjerava predmetnu infrastrukturu predati potencijalnom društvu preuzimatelju na novooformljenom UP, uspostava novog uslužnog područja bila bi protivna navedenom kriteriju zaštite vlasništva na navedenim komunalnim vodnim građevinama. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
43 Grad Vis UREDBUo uslužnim područjima, Članak 2. GRAD VIS GRADONAČELNIK GRAD KOMIŽA GRADONAČELNICA Ovim putem dostavljamo primjedbu na NACRT PRIJEDLOGA UREDBE O USLUŽNIM PODRUČJIMA koje je otvoreno za javno savjetovanje do 20. lipnja 2023. god. Zakonom o vodnim uslugama (NN br. 66/19) određeno je, u članku 7. stavku 6., da će Vlada Republike Hrvatske uredbom o uslužnim područjima uspostaviti uslužna područja i odrediti njihove granice nakon savjetovanja sa jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i javnim isporučiteljima vodnih usluga. Nacrtom Uredbe u članku 38. stavku 1. predlaže se uspostaviti uslužno područje 36 (UP 36) kojeg čine gradovi Hvar, Komiža, Stari Grad, Supetar i Vis te općine Bol, Jelsa, Milna, Nerežišća, Postira, Pučišća, Selca, Sućuraj i Sutivan. Naša primjedba glasi: Vodovod i odvodnja otoka Visa d.o.o. Komiža, u po 50% vlasništvu gradova Visa i Komiže, treba zadržati status samostalnog isporučitelja vodnih usluga, te otok Vis ostati samostalno uslužno područje (sustav za sebe), jer je upravo otok Vis jedini otok s vlastitim izvorima vode i nema alternativni priključak s kopna. Primjedbu temeljimo na sljedećim činjenicama: - otok Vis je otok sa vlastitim izvorima vode i nema alternativni priključak s kopna, - potpuna samostalnost i samoodrživost otoka Visa u smislu izvora i opskrbe pitkom vodom te u tom smislu djelovanje lokalnog vodovoda kao jedinog pružatelja usluga, - Grad Vis je u prošlosti sudjelovao u prikupljanju sredstava putem mjesnog samodoprinosa, a za sudjelovanje u izgradnji magistralnog cjevovoda koji je trebao povezati srednjodalmatinske otoke, a koji nikad nije stigao do otoka Visa, - specifičnost geografskog položaja te udaljenost otoka Visa (najudaljeniji naseljeni otok na Jadranu) u odnosu na kopno kao i druge otoke, - Vodovod i odvodnja otoka Visa d.o.o. jedan je od najboljih vodovoda što se tiče gubitaka odnosno ima najmanje gubitke u usporedbi s ostalima, a kao prilog tome dostavljamo prikaz gubitaka ostvarenih po godinama od 2016. do 2022. godine, - društvo Vodovod i odvodnja otok Visa d.o.o. uspostavljeno je 2009. godine i od tada svaku godinu posluje pozitivno, - gubitak samostalnosti u smislu vođenja vlastite politike razvoja vodno komunalne infrastrukture što bi utjecalo na razvoj infrastrukture te turizma, a što je u suprotnosti s proklamiranom politikom decentralizacije i načelima Zakona o otocima. Navedene smo primjedbe i ranije upućivali i upozoravali da ne postoji alternativni priključak s kopna, stoga ne postoji ni razlog za udruživanje otoka Visa koji ima vlastite vodozahvate s ostalim javnim isporučiteljima vodnih usluga svrstanim u UP 36 a koji vodu dobivaju s kopna. Ukoliko bi i kada otok Vis dobio vodu s kopna složili bi se s uključivanjem otoka Visa s ostalim srednjodalmatinskim otocima u jedino po našem mišljenju ispravno uslužno područje koje bi činili Omiš, Brač, Hvar, Vis i Šolta, a do tada moramo zadržati status samostalnog uslužnog područja s td Vodovod i odvodnja otoka Visa d.o.o. kao isporučiteljem vodnih usluga. U prilog činjenici da je td Vodovod i odvodnja otoka Visa d.o.o. sposobno zadovoljiti uvjete iz članka 7. Zakona o vodama govori i GFI-POD Godišnji financijski izvještaj poduzetnika kao i prikaz gubitaka ostvarenih po godinama od 2016. do 2022. godine (dostavljeno u privitku). Predstavnici osnivača društva Vodovod i odvodnja otoka Visa d.o.o. Gradonačelnik Grada Visa Ivo Radica Gradonačelnica Grada Komiže Tonka Ivčević Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća iz razloga što je, bez obzira na sve navedeno, na vodoopskrbnom području javnog isporučitelja Vodovod i odvodnja otoka Visa d.o.o., Komiža u mjerodavnoj 2018. godini isporučeno 350.465 m3 vode, što je ispod Zakonom propisane najniže količine isporuke vode nužne za uspostavu samostalnog uslužnog područja. Trenutno je u tijeku priprema projekta "Dogradnja regionalnoga vodoopskrbnog sustava Omiš-Brač-Hvar-Šolta-Vis" kojim će se omogućiti u budućnosti poboljšanje javne vodoopskrbe i na otoku Visu.
44 Boris Šinko UREDBUo uslužnim područjima, Članak 4. GRADSKI VIJEĆNICI GRADA LEPOGLAVE - Željko Šoštarić (HSS) - Boris Šinko (nezavisni) PRIMJEDBE NA NACRT PRIJEDLOGA UREDBE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O USLUŽNIM PODRUČJIMA Člankom 4. Nacrta prijedloga Uredbe Vlade RH o uslužnim područjima predviđeno je da uslužno područje 2 obuhvaća sve gradove i općine u Varaždinskoj županiji, sa Varkomom d.d. Varaždin kao jedinim preuzimateljem. Mi, Željko Šoštarić i Boris Šinko, vijećnici Gradskog vijeća Grada Lepoglave, snažno se protivimo ovoj odredbi. Želimo naglasiti da pristup kvalitetnoj vodi ne bi trebao biti pitanje politike, već osnovno ljudsko pravo. Primjeri iz Austrije i Slovenije ilustriraju kako se održivi lokalni vodovodi mogu zadržati, unatoč političkim pritiscima. U Austriji, unatoč pokušaju privatizacije vodoopskrbe u Beču 2001. godine, građani su se uspjeli suprotstaviti ovom prijedlogu kroz referendum. Više od 87% građana glasovalo je protiv privatizacije, a kvaliteta vode u Beču ostala je jedna od najboljih u svijetu. Podjednako, građani Slovenije su 2017. godine uspješno lobirali za amandman na ustav koji osigurava pravo na pitku vodu. Slovenija je time postala prva zemlja u Europskoj uniji koja je pravo na vodu ugradila u svoj ustav. Prijedlog o Varkomu d.d. Varaždin odbacujemo iz nekoliko razloga. Prvi je kvaliteta vode. Ivkom vode d.o.o. Ivanec dobavlja kvalitetniju vodu direktno iz Ivančice, dok Varkom nudi vodu niže kvalitete. Nadalje, Varkom je znatno udaljen od nas, što baca sumnju na njihovu sposobnost da pružaju uslugu našim građanima. Drugi razlog je jasno izražena volja građana. Građani Lepoglave potpisali su peticiju protiv Varkom vodovoda. Više od 2500 naših građana izjasnilo se protiv Varkom vodovoda, što predstavlja više od 50% biračkog tijela, iz čega je vidljiva jasna poruka da ovo nije opcija koju oni žele. Stoga, snažno apeliramo na Vladu RH da uvaži volju građana Lepoglave. Kao njihovi izabrani predstavnici, naša je dužnost zagovarati njihove interese, a pristup kvalitetnoj vodi je jedno od najosnovnijih prava koja moramo štititi. I na kraju, postoji zabrinutost da je Varkom, na štetu naših građana, politički favoriziran. Mi vijećnici stojimo uz naše građane i borimo se za njihova prava. Volja građana je da zadrže svoje lokalne vodovode ili, ako to nije moguće, da Ivkom vode d.o.o. Ivanec ostane glavni isporučitelj. Snažno odbacujemo bilo kakvu mogućnost uvođenja Varkom voda u naš grad. Očekujemo da će Vlada RH pažljivo razmotriti ove činjenice i stavove naših građana, i da će naša prava na čistu i kvalitetnu vodu biti u potpunosti zaštićena. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Neovisno o tome iz kojeg izvorišta odnosno dobavnog pravca će Grad Lepoglava primati vodu za ljudsku potrošnju, ista mora zadovoljavati stroge kriterije zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju sukladno propisima o vodi za ljudsku potrošnju. Gradonačelnik Grada Lepoglave je na savjetovanju s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i javnim isporučiteljima o NP nove Uredbe, koje je održano 14. lipnja 2023., iznio izričit stav da je potrebno što prije donijeti predmetnu Uredbu kako bi se mogao realizirati projekt aglomeracije te da je NP Uredbe o uslužnim područjima Gradu Lepoglava u potpunosti prihvatljiv. Što se tiče odgovora vezano uz ispunjenje kriterija nepresijecanja granice aglomeracije vidjeti odgovor Gradu Ivancu. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
45 Željko Šoštarić UREDBUo uslužnim područjima, Članak 4. GRADSKI VIJEĆNICI GRADA LEPOGLAVE - Željko Šoštarić (HSS) - Boris Šinko (nezavisni) PRIMJEDBE NA NACRT PRIJEDLOGA UREDBE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O USLUŽNIM PODRUČJIMA Člankom 4. Nacrta prijedloga Uredbe Vlade RH o uslužnim područjima predviđeno je da uslužno područje 2 obuhvaća sve gradove i općine u Varaždinskoj županiji, sa Varkomom d.d. Varaždin kao jedinim preuzimateljem. Mi, Željko Šoštarić i Boris Šinko, vijećnici Gradskog vijeća Grada Lepoglave, snažno se protivimo ovoj odredbi. Želimo naglasiti da pristup kvalitetnoj vodi ne bi trebao biti pitanje politike, već osnovno ljudsko pravo. Primjeri iz Austrije i Slovenije ilustriraju kako se održivi lokalni vodovodi mogu zadržati, unatoč političkim pritiscima. U Austriji, unatoč pokušaju privatizacije vodoopskrbe u Beču 2001. godine, građani su se uspjeli suprotstaviti ovom prijedlogu kroz referendum. Više od 87% građana glasovalo je protiv privatizacije, a kvaliteta vode u Beču ostala je jedna od najboljih u svijetu. Podjednako, građani Slovenije su 2017. godine uspješno lobirali za amandman na ustav koji osigurava pravo na pitku vodu. Slovenija je time postala prva zemlja u Europskoj uniji koja je pravo na vodu ugradila u svoj ustav. Prijedlog o Varkomu d.d. Varaždin odbacujemo iz nekoliko razloga. Prvi je kvaliteta vode. Ivkom vode d.o.o. Ivanec dobavlja kvalitetniju vodu direktno iz Ivančice, dok Varkom nudi vodu niže kvalitete. Nadalje, Varkom je znatno udaljen od nas, što baca sumnju na njihovu sposobnost da pružaju uslugu našim građanima. Drugi razlog je jasno izražena volja građana. Građani Lepoglave potpisali su peticiju protiv Varkom vodovoda. 2500 naših građana izjasnilo se protiv Varkom vodovoda, što predstavlja više od 50% biračkog tijela, iz čega je vidljiva jasna poruka da ovo nije opcija koju oni žele. Stoga, snažno apeliramo na Vladu RH da uvaži volju građana Lepoglave. Kao njihovi izabrani predstavnici, naša je dužnost zagovarati njihove interese, a pristup kvalitetnoj vodi je jedno od najosnovnijih prava koja moramo štititi. I na kraju, postoji zabrinutost da je Varkom, na štetu naših građana, politički favoriziran. Mi vijećnici stojimo uz naše građane i borimo se za njihova prava. Volja građana je da zadrže svoje lokalne vodovode ili, ako to nije moguće, da Ivkom vode d.o.o. Ivanec ostane glavni isporučitelj. Snažno odbacujemo bilo kakvu mogućnost uvođenja Varkom voda u naš grad. Očekujemo da će Vlada RH pažljivo razmotriti ove činjenice i stavove naših građana, i da će naša prava na čistu i kvalitetnu vodu biti u potpunosti zaštićena. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Neovisno o tome iz kojeg izvorišta odnosno dobavnog pravca će Grad Lepoglava primati vodu za ljudsku potrošnju, ista mora zadovoljavati stroge kriterije zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju sukladno propisima o vodi za ljudsku potrošnju. Gradonačelnik Grada Lepoglave je na savjetovanju s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i javnim isporučiteljima o NP nove Uredbe, koje je održano 14. lipnja 2023., iznio izričit stav da je potrebno što prije donijeti predmetnu Uredbu kako bi se mogao realizirati projekt aglomeracije te da je NP Uredbe o uslužnim područjima Gradu Lepoglava u potpunosti prihvatljiv. Što se tiče odgovora vezano uz ispunjenje kriterija nepresijecanja granice aglomeracije vidjeti odgovor Gradu Ivancu. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
46 Grad Ivanec UREDBUo uslužnim područjima, Članak 4. Članak 4. mijenja se i glasi: „Članak 4. „Uslužno područje 2 obuhvaća obuhvaća Gradove Ludbreg, Novi Marof, Varaždin i Varaždinske Toplice, naselja Lovrečan, Margečan – dio u kojem do stupanja na snagu ove Uredbe pruža uslugu javne vodoopskrbe Varkom d.d. Varaždin, Osečka, Pece, Radovan, Seljanec i Škriljevec iz Grada Ivanca, Općine Beretinec, Breznica, Breznički Hum, Cestica, Gornji Kneginec, Jalžabet, Ljubešćica, Mali Bukovec, Martijanec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Đurđ, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Veliki Bukovec, Vidovec, Vinica, Visoko, Maruševec (osim naselja Cerje Nebojse, Koškovec i dio naselja Druškovec u kojem do stupanja na snagu ove Uredbe pruža uslugu javne vodoopskrbe Varkom d.d.), naselja Donja Voća, Fotez Breg, Gornja Voća-dio u kojem do stupanja na snagu ove Uredbe pruža uslugu javne vodoopskrbe Varkom d.d. Varaždin, Plitvica Voćanska i Slivarsko iz Općine Donja Voća te naselja Klenovnik-dio u kojem do stupanja na snagu ove Uredbe pruža uslugu javne vodoopskrbe Varkom d.d. Varaždin, Dubravec, Lipovnik, Plemenšćina i Vukovoj iz Općine Klenovnik u Varaždinskoj županiji. Društvo preuzimatelj na uslužnom području 2 je Varkom d.d. Varaždin. „ Iza članka 4. dodaje se novi članak 5. koji glasi: „Članak 5. Uslužno područje 3 obuhvaća naselja Bedenec, Gačice, Gečkovec, Ivanec, Ivanečka Željeznica, Ivanečki Vrhovec, Ivanečko Naselje, Kaniža, Knapić, Lančić, Lukavec, Prigorec, Punikve, Salinovec, Stažnjevec, Vitešinec, Vuglovec, Željeznica, Cerje Tužno, Margečan-dio u kojem do stupanja na snagu ove Uredbe pruža uslugu javne vodoopskrbe Ivkom-vode d.o.o., Jerovec, Horvatsko i Ribić Breg iz Grada Ivanca, Grad Lepoglavu, Općinu Bednja, naselja Budinšćak, Jelovec Voćanski, Rijeka Voćanska i Gornja Voća- dio u kojem do stupanja na snagu ove Uredbe pruža uslugu javne vodoopskrbe Ivkom-vode d.o.o. iz Općine Donja Voća, naselja Cerje Nebojse, Koškovec iz Općine Maruševec, naselja Druškovec- dio u kojem do stupanja na snagu ove Uredbe pruža uslugu javne vodoopskrbe Ivkom-vode d.o.o. iz Općine Maruševec, te naselja Goranec, Klenovnik- dio u kojem do stupanja na snagu ove Uredbe pruža uslugu javne vodoopskrbe Ivkom-vode d.o.o. iz Općine Klenovnik u Varaždinskoj županiji. Društvo preuzimatelj na uslužnom području 3 su Ivkom-vode d.o.o. Ivanec.„ Dosadašnji članci 5. – 47. postaju članci 6.- 48., a brojevi uslužnih područja u novim člancima od 6. do 44. povećavaju se za jedan broj. U obrazloženju nacrta prijedloga Uredbe dodaje se za Uslužno područje 3 (UP 3) slijedeći tekst: „UP 3 uspostavlja se na područjima postojećih javnih isporučitelja vodnih usluga Varkom d.o.o. Varaždin i Ivkom-vode d.o.o. Ivanec A. Kriteriji i ciljevi za uspostavu uslužnog područja a) Ispunjenost kriterija 1.1. Kriterij količine isporuke vode iz članka 7. stavka 2. Zakona: nije primjenjiv. 1.2. Kriteriji količine isporuke vode, ranije i buduće priuštivosti cijene vode iz članka 104. stavka 3. Zakona – ukupna isporučena količina vode u 2018. godini iznosi: 882.629 m3; ranija priuštivost cijene vode iznosila je 1,46 % NRD–a, a buduća priuštivost cijene vode iznosit će do 2,59 % NRD–a – sva tri kriterija kumulativno ispunjena. 2.1. Kriterij obuhvata sustava iz članka 7. stavka 3. Zakona: uslužno područje 3 (UP 3) obuhvaća sve sustave javne vodoopskrbe, sve sustave javne odvodnje i sve aglomeracije; Vodoopskrbni sustavi, sustavi javne odvodnje i sve aglomeracije riješit će se na način opisan u podtočki 2.3. –kriterij ispunjen. 2.2. Kriterij nepresijecanja granica iz članka 7. stavka 4. Zakona: granica uslužnog područja ne presijeca granicu aglomeracije, niti granicu vodoopskrbnog područja; Vodoopskrbni sustavi, sustavi javne odvodnje i sve aglomeracije riješit će se na način opisan u podtočki 2.3. –kriterij ispunjen. 2.3. Kriterij zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama: odredbama Uredbe ne stvaraju se pretpostavke za oduzimanje vlasništva dijela ili dijelova komunalnih vodnih građevina od postojećeg isporučitelja vodnih usluga i prijenos u vlasništvo društvu preuzimatelju na drugom uslužnom području da bi se ispunili kriteriji tehničke cjelovitosti sustava iz članka 7. stavka 3. i 4. Zakona. Predlaže se da se kriteriji 2.1., 2.2. i 2.3. ispune na način kao što će biti ispunjeni i na predloženom Uslužnom području 39, odnosno vlasništvo nad komunalnim vodnim građevinama na predloženom Uslužnom području 3 će se sporazumno regulirati između postojećih isporučitelja vodnih usluga, te će time cjelokupni sustav javne vodoopskrbe i sustav javne odvodnje na predloženom Uslužnom području 3 biti unutar jedinstvenog sustava u vlasništvu preuzimatelja Ivkom-vode d.o.o. i bez presijecanja granica – kriterij ispunjen. b) Izvjesnost postizanja zakonskih ciljeva 3.1. Cilj – povrat troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode: u Studiji izvodljivosti i svim novelacijama studije za projekt aglomeracije Ivanec rezultati pokazuju da imamo sposobnost provođenja tog projekta i da je budući udio cijene nakon provedbe projekta 2,59 % NRD– cilj ispunjen. 3.2. Cilj – sposobnost za održivi razvoj i održavanje, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju: Smatra se da visoku izvjesnost postizanja sposobnosti imaju isporučitelji vodnih usluga koji će zadržati cijenu vode unutar granica 3,5% do 4,20% NRD–a. Ova je sposobnost već jednom ocjenjena kroz element priuštivosti cijene vode unutar prethodno spomenute studije za projekt aglomeracije Ivanec, a kreće se u rasponu budućeg udjela cijene u NRD–u od 2,27 % - 2024. godine, do 2,59 % -2035. godine. Budući da će se cijena vode u tom razdoblju ujednačiti na cijelom Uslužnom području 3 postizanje cilja je izvjesno – cilj ispunjen 3.3. Cilj – postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti Napominjemo da su zbog pandemije mjerodavne godine (2020. i 2021.) bile specifične i iznimno teške za cjelokupno gospodarstvo, pa tako i za vodni sektor. Financijski pokazatelji društva u mjerodavnim godinama (2020. i 2021.) pokazuju ostvaren financijski gubitak u visini 5.9 % u odnosu na prihode od prodaje odnosno 4,5 % u odnosu na ukupne poslovne prihode što je prihvatljiv gubitak obzirom na vanredne okolnosti i gubitak je unutar granice do 10% u odnosu na prihode od prodaje odnosno do 8% u odnosu na ukupne poslovne prihode. Navedene granice su određene kao mjerodavne u obrazloženju nacrta ove Uredbe. S obzirom da je Društvo imalo dovoljno vlastitih financijskih rezervi, uspjelo je pružati svoje usluge i u tim iznimnim uvjetima na kvalitetan način. Također održana je potpuna likvidnost i nije bilo nikakvih kreditnih zaduživanja. U 2022. godini ostvaren je pozitivni rezultat (+ 91.762,00 kn) i sukladno tome javni isporučitelj ima potencijal za postizanje potpune financijske stabilnosti i poslovne samoodrživosti. –cilj ispunjen B. Kriterij za određivanje društva preuzimatelja Zaključno temeljem svega gore navedenog odnosno ispunjenih zakonskih kriterija i izvjesnosti postizanja zakonskih ciljeva predlažemo da se Društvom preuzimateljem na UP 3 određuje javni isporučitelj vodnih usluga IVKOM-VODE d.o.o., Ivanec, kao jedini isporučitelj na tom uslužnom području.“ U obrazloženju nacrta prijedloga Uredbe, u dosadašnjim naslovima „Uslužno područje“ koji obuhvaćaju brojeve uslužnih područja od 3 do 41 (UP 3 do UP 41), brojevi uslužnih područja se povećavaju za jedan broj, završno s brojem 42. Slijedom navedenih izmjena, potrebno je izmijeniti i referentnu kartu uslužnih područja koja čini prilog Uredbe i predmet je objave u „Narodnim novinama“. Zaključno, Grad Ivanec je 2022. godine, nakon stupanja na snagu sada ukinute Uredbe o uslužnim područjima („Narodne novine“ broj 147/21), temeljem koje Ivkom-vode d.o.o. Ivanec prestaju biti javni isporučitelj vodnih usluga i pripajaju se tvrtki Varkom d.d. Varaždin, udovoljio zahtjevu građana i omogućio organizaciju peticije odnosno predstavke građana kao oblika njihovog osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti, protiv pripajanja Ivkom-voda d.o.o. Ivanec tvrtki Varkom d.d. Varaždin. Peticiju je potpisalo ukupno 9786 građana, od toga 7286 građana za područje Grada Ivanca i 2500 građana za područje grada Lepoglave. Tvrtka Ivkom-vode d.o.o. Ivanec egzistira i posluje kao javni isporučitelj vodne usluge na zadovoljstvo korisnika već više od 60 godina, stoga predlažemo da Ivkom-vode d.o.o. Ivanec i dalje zadrže status isporučitelja vodnih usluga na uslužnom području kako se ovim primjedbama predlaže, te da se uvaži i volja građana Grada Lepoglave koju potkrepljujemo sa 2500 prikupljenih potpisa potpisnika peticije s područja Grada Lepoglave, a što predstavlja oko 50% biračkog tijela grada. Nije prihvaćen Aglomeracija Lepoglava prema EU projektu mora ostati u UP 2- investitora Varkom d.o.o., ali koncepcijsko rješenje predviđa pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na UPOV u Ivancu te ukoliko bi Ivkom-vode d.o.o., formirali samostalno uslužno područje, došlo bi do presjecanja aglomeracije odnosno narušavanja kriterija iz članka 7. st. 3. ZVU (nepresjecanje granice aglomeracije). Što se tiče javne vodoopskrbe, Ivkom-vode d.o.o. isporučuje preko 800 000 m3/godišnje (880 000-900 000 m3/godišnje) samo ako se pridruži količina vode koja se isporučuje Kaznionici Lepoglava (oko 120 000 m3). Konačno koncepcijsko rješenje javne vodoopskrbe Grada Lepoglave, uključujući i Kaznionicu Lepoglava, bazira se na isporuci vode od strane Varkoma d.o.o. iz Varaždina, jer i Kaznionica Lepoglava i Grad Lepoglava, u kojem se ista nalazi, svoju vodoopskrbu treba bazirati iz jedinstvenog izvora. Bez količina vode isporučene Kaznionici Lepoglava, Ivkom-vode d.o.o. ne ispunjava osnovni kriterij iz članka 104. st. 3. ZVU-a. Nadalje, javni isporučitelj Ivkom-vode d.o.o. Ivanec, za razliku od Varkoma d.o.o., od 2017. do 2021. iskazuje financijski gubitak prije oporezivanja. Također, kad se uspoređuju kadrovski kapaciteti navedenih isporučitelja, Varkom d.o.o. ima 269 zaposlenih, dok Ivkom-vode d.o.o. ima 18 zaposlenih iz čega proizlazi da je upitna njegova sposobnost za provedbu EU projekata bez angažmana vanjskih konzultanata, što financijski dodatno opterećuje kapitalnu investiciju, a integracijom s javnim isporučiteljem Varkom d.o.o. dobili bi dostatne vlastite kapacitete bez potrebe za angažmanom vanjskih kapaciteta. Što se tiče priuštivosti cijene vode nakon provedbe planiranih investicija radi postizanja usklađenosti sa zahtjevima iz Ugovora o pristupanju RH EU, udio cijene vode u NRD-u bez integracije bio bi 2,58 %, dok se integracijom postiže udio od 2,21% NRD-a, što je evidentno povoljnije za potrošače vodnih usluga na području Grada Ivanca. Zaključno, svi navedeni problemi rješavaju se integracijom ovih dvaju javnih isporučitelja na uslužnom području UP 2. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji s predstavnicima Vlade Republike Hrvatske i stručnim nositeljem za izradu ove Uredbe iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
47 Grad Križevci UREDBUo uslužnim područjima, Članak 5. Sukladno zaključku i stajalištu Gradskog vijeća Grada Križevaca s 9. sjednice, održane 14. rujna 2022. godine, prijedlog je da bi područje Vodnih usluga d.o.o. Križevci trebalo biti jedno samostalno uslužno područje s obzirom da društvo ispunjava sve kriterije, ciljeve i uvjete iz članka 104. Zakona o vodnim uslugama, ali zbog vremenskog odmaka i značajnih pomaka kod vodnih isporučitelja, referentna godina ne može biti 2018., već predlažemo da to bude godina Provedbe ove Uredbe. Nije prihvaćen Primjedba se ne može prihvatiti. Kriteriji za uspostavu uslužnih područja nisu materija ovog propisa, nego Zakona o vodnim uslugama, koji je Ustavni sud svojim rješenjima iz lipnja 2021. i prosinca 2022. ocijenio suglasnima s Ustavom RH. Uspostava samostalnog uslužnog područja na vodoopskrbnom području isporučitelja Vodne usluge d.o.o., Križevci nije moguća budući da nije ispunjen kriterij iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19). Naime, predmetni isporučitelj je u mjerodavnoj 2018. godini isporučio 722.642 m3 vode što je manje od najmanje zakonom propisane količine isporučene vode potrebne za uspostavu samostalnog uslužnog područja od 800.000 m3. Nadalje, Europska komisija je u svojoj zadnjoj komunikaciji s predstavnicima Vlade Republike Hrvatske jasno iskazala stav da je daljnje povećanje broja uslužnih područja, u odnosu na važećom Uredbom uspostavljenih 41, neprihvatljivo.
48 Koprivničko-križevačka županija UREDBUo uslužnim područjima, Članak 5. Očitovanje Koprivničko-križevačke Županije na Nacrt prijedloga Uredbe o uslužnim područjima, za uslužna područja broj 3 i broj 4 - daje se a) Koprivničko-križevačka županija podržava Zaključak Skupštine društva Vodne usluge d.o.o. čiji su članovi predstavnici 5 jedinica lokalne samouprave sa područja Županije jednoglasnog stava o zadržavanju statusa vodnog isporučitelja za jedinstveno i zasebno uslužno područje sve sa osnove jer isto udovoljava izvršenju svih Ciljeva iz članka 7. stavka 1. Zakona o vodnim uslugama, a isto je suština radi kojih se pristupa uspostavljanju uslužnih područja. b) Koprivničko-križevačka županija podržava Zaključak Skupštine društva Komunalije d.o.o. od 12. lipnja 2023. čiji su članovi predstavnici 10 jedinica lokalne samouprave sa područja Županije jednoglasnog stava o zadržavanju statusa vodnog isporučitelja za jedinstveno i zasebno uslužno područje sve sa osnove jer isto udovoljava izvršenju svih Ciljeva iz članka 7. stavka 1. Zakona o vodnim uslugama, a isto je suština radi kojih se pristupa uspostavljanju uslužnih područja. Obrazloženje: Polazeći od Odluke Ustavnog suda od 07. veljače o ukidanju postojeće Uredbe o uslužnim područjima na način stupanja na snagu nove Uredbe o uslužnim područjima do 15. srpnja 2023. godine ukoliko Vlada RH provede proceduru prema Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i obrazloži kako se Uredbom ispunjavaju kriteriji propisani člankom 7. stavkom 1. Zakona, odnosno hoće li se postići primarni cilj Zakona, konstatira se kako Zakon o vodnim uslugama (Narone novine br. 66/19.) u protekle 4 godine nije bio provediv, a u razdoblju od 05. do 20. lipnja provodi se javno savjetovanje sa dionicima samo sa svrhom ispunjavanja obveza prema Odluci Ustavnog suda, pri čemu je zadržan kriterij iz članka 7. stavka 2. Zakona o volumenu isporučene vode prema povijesnim podacima iz 2018. godine. Pretpostavka kako jedino volumen isporuka vode korisnicima čini osnovu za svrhu uspostave uslužnog područja, te se na osnovu istog određuje, sve sukladno članku 88. stavku 2. Zakona, društvo preuzimatelja, a u predmetnom prijedlogu Nacrta Uredbe na UP 3 su Koprivničke vode d.o.o. Koprivnica, a na UP 4 Vodne usluge d.o.o. Bjelovar, mišljenja smo kako je bilo dovoljno vremena za prilagođavanje interesima pojedinih vodnih isporučitelja putem Izmjena i dopuna Zakona o vodnim uslugama, umjesto zadržavanja kriterija u Zakonu na osnovu kojeg nije provedena reforma u razdoblju protekle četiri godine i u kojem su sasvim drugačiji statistički podaci kako u odnosu broja stanovnika, tako i ekonomski položaj društva javnih isporučitelja i građana te posebno volumen isporuka vode, stoga se može iskazati i zabrinutost za dostizanje ciljeva propisanih Zakonom jer novi Nacrt uredbe i nadalje nije za sve vodne isporučitelje i njihove dionike u najboljem interesu za građane, a posebno iz razloga moguće nepriuštivosti u odnosu na moguće poskupljene cijene vodne usluge . Nije prihvaćen Primjedba se ne može prihvatiti. Kriteriji za uspostavu uslužnih područja nisu materija ovog propisa, nego Zakona o vodnim uslugama, koji je Ustavni sud svojim rješenjima iz lipnja 2021. i prosinca 2022. ocijenio suglasnima s Ustavom RH. Uspostava samostalnog uslužnog područja na vodoopskrbnom području isporučitelja Vodne usluge d.o.o., Križevci nije moguća budući da nije ispunjen kriterij iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19). Naime, predmetni isporučitelj je u mjerodavnoj 2018. godini isporučio 722.642 m3 vode što je manje od najmanje zakonom propisane količine isporučene vode potrebne za uspostavu samostalnog uslužnog područja od 800.000 m3. Nadalje, Europska komisija je u svojoj zadnjoj komunikaciji s predstavnicima Vlade Republike Hrvatske jasno iskazala stav da je daljnje povećanje broja uslužnih područja, u odnosu na važećom Uredbom uspostavljenih 41, neprihvatljivo.
49 Koprivničko-križevačka županija UREDBUo uslužnim područjima, Članak 6. Očitovanje Koprivničko-križevačke Županije na Nacrt prijedloga Uredbe o uslužnim područjima, za uslužna područja broj 3 i broj 4 - daje se a) Koprivničko-križevačka županija podržava Zaključak Skupštine društva Vodne usluge d.o.o. čiji su članovi predstavnici 5 jedinica lokalne samouprave sa područja Županije jednoglasnog stava o zadržavanju statusa vodnog isporučitelja za jedinstveno i zasebno uslužno područje sve sa osnove jer isto udovoljava izvršenju svih Ciljeva iz članka 7. stavka 1. Zakona o vodnim uslugama, a isto je suština radi kojih se pristupa uspostavljanju uslužnih područja. b) Koprivničko-križevačka županija podržava Zaključak Skupštine društva Komunalije d.o.o. od 12. lipnja 2023. čiji su članovi predstavnici 10 jedinica lokalne samouprave sa područja Županije jednoglasnog stava o zadržavanju statusa vodnog isporučitelja za jedinstveno i zasebno uslužno područje sve sa osnove jer isto udovoljava izvršenju svih Ciljeva iz članka 7. stavka 1. Zakona o vodnim uslugama, a isto je suština radi kojih se pristupa uspostavljanju uslužnih područja. Obrazloženje: Polazeći od Odluke Ustavnog suda od 07. veljače o ukidanju postojeće Uredbe o uslužnim područjima na način stupanja na snagu nove Uredbe o uslužnim područjima do 15. srpnja 2023. godine ukoliko Vlada RH provede proceduru prema Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i obrazloži kako se Uredbom ispunjavaju kriteriji propisani člankom 7. stavkom 1. Zakona, odnosno hoće li se postići primarni cilj Zakona, konstatira se kako Zakon o vodnim uslugama (Narone novine br. 66/19.) u protekle 4 godine nije bio provediv, a u razdoblju od 05. do 20. lipnja provodi se javno savjetovanje sa dionicima samo sa svrhom ispunjavanja obveza prema Odluci Ustavnog suda, pri čemu je zadržan kriterij iz članka 7. stavka 2. Zakona o volumenu isporučene vode prema povijesnim podacima iz 2018. godine. Pretpostavka kako jedino volumen isporuka vode korisnicima čini osnovu za svrhu uspostave uslužnog područja, te se na osnovu istog određuje, sve sukladno članku 88. stavku 2. Zakona, društvo preuzimatelja, a u predmetnom prijedlogu Nacrta Uredbe na UP 3 su Koprivničke vode d.o.o. Koprivnica, a na UP 4 Vodne usluge d.o.o. Bjelovar, mišljenja smo kako je bilo dovoljno vremena za prilagođavanje interesima pojedinih vodnih isporučitelja putem Izmjena i dopuna Zakona o vodnim uslugama, umjesto zadržavanja kriterija u Zakonu na osnovu kojeg nije provedena reforma u razdoblju protekle četiri godine i u kojem su sasvim drugačiji statistički podaci kako u odnosu broja stanovnika, tako i ekonomski položaj društva javnih isporučitelja i građana te posebno volumen isporuka vode, stoga se može iskazati i zabrinutost za dostizanje ciljeva propisanih Zakonom jer novi Nacrt uredbe i nadalje nije za sve vodne isporučitelje i njihove dionike u najboljem interesu za građane, a posebno iz razloga moguće nepriuštivosti u odnosu na moguće poskupljene cijene vodne usluge . Nije prihvaćen Primjedba se ne može prihvatiti. Kriteriji za uspostavu uslužnih područja nisu materija ovog propisa, nego Zakona o vodnim uslugama, koji je Ustavni sud svojim rješenjima iz lipnja 2021. i prosinca 2022. ocijenio suglasnima s Ustavom RH. Uspostava samostalnog uslužnog područja na vodoopskrbnom području isporučitelja Vodne usluge d.o.o., Križevci nije moguća budući da nije ispunjen kriterij iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19). Naime, predmetni isporučitelj je u mjerodavnoj 2018. godini isporučio 722.642 m3 vode što je manje od najmanje zakonom propisane količine isporučene vode potrebne za uspostavu samostalnog uslužnog područja od 800.000 m3. Nadalje, Europska komisija je u svojoj zadnjoj komunikaciji s predstavnicima Vlade Republike Hrvatske jasno iskazala stav da je daljnje povećanje broja uslužnih područja, u odnosu na važećom Uredbom uspostavljenih 41, neprihvatljivo.
50 KOMUNALIJE d.o.o. ĐURĐEVAC UREDBUo uslužnim područjima, Članak 6. Komunalije d.o.o. Đurđevac kao vodni isporučitelj na području Grada Đurđevca i Općina Ferdinandovac, Gola, Kalinovac, Kloštar Podravski, Molve, Novigrad Podravski, Novo Virje, Podravske Sesvete i Virje u Koprivničko-križevačkoj županiji svrstane su u Uslužno područje 4 sa Gradom Bjelovarom i općinama Kapela, Nova Rača, Rovišče i Zrinski Topolovac u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Prijedlog Uredbe je da društvo preuzimatelj na uslužnom području 4 budu Vodne usluge d.o.o. Bjelovar. Skupština društva Komunalije d.o.o. Đurđevac čiji su članovi Jedinice lokalne samouprave, na svojoj sjednici dana 12. lipnja 2023. godine, jednoglasno i u svome punom sastavu, donijela je Zaključak kojim predlaže da bi uslužno područje Komunalija d.o.o. Đurđevac koje trenutno čine 10 Jedinica lokalne samouprave trebalo biti zasebno i jedinstveno uslužno područje iz razloga što zadovoljavamo sve ciljeve iz čl. 7. st. 1. Zakona o vodnim uslugama koji propisuje da se uslužno područje uspostavlja radi: 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode, 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. Cijena vode na našem vodoopskrbnom sustavu daleko je najniža u odnosu na šire okruženje iz razloga što kapacitet vodocrpilišta Đurđevac je jedan od najvećih u Hrvatskoj, a obiluje vodom iznimne kakvoće. Voda ulazi u sustav bez ikakve obrade i troškova, što je rezultat niske cijene vode, kao i činjenica da je u Društvu zaposleno svega 26 radnika na ukupno preko 600 km vodovodne mreže i preko 50 km kanalizacijske mreže sa četiri UPOV-a. Društvo je kontinuirano godinama radilo na izgradnji vodnih građevina te imamo gotovo stopostotnu mogućnost priključenja na javnu vodoopskrbu. Gubici na vodoopskrbnom sustavu su daleko ispod prosjeka RH, što je rezultat kvalitetnog održavanja, ali i ulaganja u sustav putem uspješno provedenih projekata financiranim i kroz EU fondove. Kroz trenutni projekt „Izgradnja vodnokomunalne infrastrukture u aglomeraciji Đurđevac, Virje, Ferdinandovac i Podravske Sesvete“ koji će omogućiti priključenje preostalih korisnika koji trenutno nisu priključeni na vodoopskrbi sustav, ali i spajanje sa susjednim vodoopskrbnim sustavima koji će se snabdijevati vodom iz našeg vodocrpilišta, Društvo će u potpunosti ispuniti sve odredbe iz članka 104. Zakona o vodnim uslugama te će ostvariti zakonski definirane potrebne količine isporuke vode, te će nakon provedbe višegodišnjeg programa gradnje na tom uslužnom području, cijena vode, što uključuje cijenu vodnih usluga, naknadu za razvoj, naknadu za korištenje voda i naknadu za zaštitu voda, neće biti veća od 3% neto raspoloživoga godišnjeg dohotka kućanstva. Također društvo ispunjava i ostale kriterije: - kriterij obuhvata sustava iz članka 7. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama time što obuhvaća sve sustave javne vodoopskrbe, sve sustave javne odvodnje i sve aglomeracije, - kriterij nepresijecanja granica iz članka 7. stavka 4. Zakona: granica uslužnog područja ne presijeca granicu aglomeracije, niti granicu vodoopskrbnog područja - kriterij zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama: odredbama Uredbe ne stvaraju se pretpostavke za oduzimanje vlasništva dijela ili dijelova komunalnih vodnih građevina od postojećeg isporučitelja vodnih usluga i prijenos u vlasništvo društvu preuzimatelju na drugom uslužnom području da bi se ispunili kriteriji tehničke cjelovitosti sustava iz članka 7. stavka 3. i 4. Zakona o vodnim uslugama. Po svemu navedenom društvo ispunjava sve propisane ciljeve i kriterije, te je poslovno samoodrživo, financijski stabilno i na razini visokog stupnja učinkovitosti u pružanju vodnih usluga, te stoga Skupština Društva, čelnici svih jedinica lokalne samouprave koji trenutno pripadaju vodoopskrbnom području Komunalija d.o.o. Đurđevac, jednoglasno su na sjednici Skupštine održanoj 12. lipnja 2023. godine donijeli Zaključak sa prijedlozima kako slijedi: Prijedlog je da bi područje Komunalija d.o.o. Đurđevac trebalo biti jedno samostalno uslužno područje s obzirom da društvo ispunjava sve kriterije, ciljeve, te uvjete iz članka 104. Zakona o vodnim uslugama, ali zbog vremenskog odmaka i značajnih pomaka kod vodnih isporučitelja, referentna godina ne može biti 2018. godina, već predlažemo da to bude godina Provedbe ove Uredbe. Direktor: Tomislav Kolarić Nije prihvaćen Primjedba se ne može prihvatiti. Kriteriji za uspostavu uslužnih područja nisu materija ovog propisa, nego Zakona o vodnim uslugama, koji je Ustavni sud svojim rješenjima iz lipnja 2021. i prosinca 2022. ocijenio suglasnima s Ustavom RH. Uspostava samostalnog uslužnog područja na vodoopskrbnom području isporučitelja Komunalije d.o.o., Đurđevac nije moguća budući da nije ispunjen kriterij iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19). Naime, predmetni isporučitelj je u mjerodavnoj 2018. godini isporučio 554.741 m3 vode što je manje od najmanje zakonom propisane količine isporučene vode potrebne za uspostavu samostalnog uslužnog područja od 800.000 m3. Nadalje, Europska komisija je u svojoj zadnjoj komunikaciji s predstavnicima Vlade Republike Hrvatske jasno iskazala stav da je daljnje povećanje broja uslužnih područja, u odnosu na važećom Uredbom uspostavljenih 41, neprihvatljivo.
51 ĐAKOVAČKI VODOVOD D.O.O. UREDBUo uslužnim područjima, Članak 8. Poštovani, Ovaj komentar objavljujemo kao osvrt na komentar gospodina Stjepana Aščića, obzirom da smatramo kako njegov komentar treba pojasniti u nekim dijelovima jer je nejasan ili nepotpun. Projekt „Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Đakovo II“ (dalje u tekstu: Đakovo II) kroz Projektni zadatak obuhvaća Općinu Vrpolje kao dio aglomeracije Đakovo II (što se može provjeriti na stranicama EOJN, dokumentacija koja je u sklopu poziva na nadmetanje poslana na objavu 20.09.2021. godine, broj objave 2021/S 0F5-0033982). Javno dostupni podatci koji definiraju obuhvat projekta Đakovo II su radna verzija dijela studije izvodljivosti koja je u fazi izrade i sklona je izmjenama, ovisno o definiciji Uslužnog područja 6. Trenutni izgled konačnog obuhvata projekta Đakovo II je uzrokovan dosadašnjim granicama uslužnih područja gdje je Općina Vrpolje u sastavu Uslužnog područja 20 na kojem je društvo preuzimatelj Vodovod d.o.o. Slavonski Brod, obzirom da Zakon o vodnim uslugama (Narodne novine broj: 66/19), članak 7., stavak 4. glasi da „Granica uslužnog područja ne može presijecati granicu aglomeracije, osim kad je aglomeracija presječena državnom granicom, niti granicu vodoopskrbnog područja.“ Kako Vodovod d.o.o., Slavonski Brod ima položenu infrastrukturu na području Općine Vrpolje, tako i Đakovački vodovod d.o.o., Đakovo ima položenu svoju infrastrukturu na području Općine Vrpolje koja isto tako ima svoju knjigovodstvenu vrijednost. Isto tako treba naglasiti da je Vodovod d.o.o., Slavonski Brod jedan od isporučitelja vodnih usluga, točnije pruža uslugu javne vodoopskrbe za naselje Stari Perkovci, dok je drugi isporučitelj vodnih usluga Đakovački vodovod d.o.o., koji pruža uslugu javne vodoopskrbe za naselja Vrpolje i Čajkovci. Uslugu odvodnje ne pruža niti jedan isporučitelj jer mreža javne odvodnje koju je izgradio Vodovod d.o.o. Slavonski Brod ne postoji, odnosno i onaj izgrađen dio nije u funkciji niti ima uporabnu dozvolu, te će vrlo vjerojatno biti potrebno rekonstruirati. Studijska dokumentacija projekta Slavonski Brod 3 je izrađena, kako piše u prethodnom komentaru, 2019. godine što upućuje da je ista zastarjela, te joj je potrebna ozbiljna novelacija, obzirom da je u međuvremenu došlo do novog popisa stanovništva, novih financijskih pokazatelja kao i do novog programskog razdoblja, te je upitno u kojem obimu bi se postojeća studija uopće mogla koristiti. Treba napomenuti da Đakovački vodovod d.o.o. kroz projekt Đakovo II ima ugovorenu projektnu dokumentaciju i dokumentaciju o nabavi, kao i aplikacijski paket što uz ostalu studijsku dokumentaciju čini cijelu pripremu do potpisivanja paketa ugovora o sufinanciranju iz EU fondova. Također je bitno reći kako Vodovod d.o.o. Slavonski Brod osim Studije izvodljivosti i Elaborata Zaštite okoliša, koji su kako smo već naveli zastarjeli, nema pripremljenu niti ugovorenu drugu potrebnu dokumentaciju, što ih čini daleko od gotovosti pripreme projekta za sufinanciranje i realizaciju. Dobru dinamiku i ozbiljnost pripreme projekta Đakovo II prepoznala je i Općina Vrpolje te je svojom Odlukom o uključenju Općine Vrpolje u projekt „Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Đakovo II“ jasno svim dionicima dala do znanja u kojem Uslužnom području želi biti i u koji se projekt želi uključiti(Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Đakovo II)kako bi njezini stanovnici brže dobili kvalitetnu vodnu uslugu, a što Đakovački vodovod d.o.o. pozdravlja i podržava. Nije prihvaćen Utvrđeno je da za područje Općine Vrpolje postoji odluka Općinskog vijeća Općine Vrpolje iz 2011. godine prema kojoj je isporučitelj vodne usluge na tom području trgovačko društvo VODOVOD d.o.o. Slavonski Brod. Odluku je donijelo Općinsko vijeće Općine Vrpolje na sjednici održanoj 9. prosinca 2011. godine. Navedena Odluka nije poništena ili ukinuta i nije donesena u tom smislu neka nova odluka. Odluka Općinskog vijeća da se Općina Vrpolje „priključuje Projektu Đakovo II“ nije od značaja za eventualnu promjenu granica UP 20 i 6. Također nije točna informacija da je područje Općine Vrpolje i koncepcijsko rješenje odvodnje ušlo u Studiju izvodljivosti EU projekta Đakovo II. Nadalje, iz primjedbe Stjepana Aščića, direktora Vodovoda d.o.o., Slavonski Brod je razvidno da ne postoji suglasnost da se područje Vrpolja izdvoji iz UP 20 i pripoji UP 6. Predmetni slučaj nije moguće riješiti na predloženi način u ovom trenutku, već u narednom razdoblju, ukoliko će o tome postojati usuglašeni stavovi obiju strana.
52 Karol Jurišić UREDBUo uslužnim područjima, Članak 8. Poštovanje Ta uredba o uslužnim područjima vezano uz vodoopskrbu bi gasilo manja vodovodna lokalna poduzeća u Osječkoj baranjskoj županiji kao što su Našički vodovod iz Našica i Vodorad iz Đurđenovca spajalo bi sa krupnim vodovodnim poduzećem kao što je Đakovački vodovod, onda bi se dogodila najgora praksa da ti manji vodovodi budu ispostave Đakovačkom vodovodu, protiv sam tog prijedloga jer će napraviti zbrku S poštovanjem Član stranke Hrvatskih Suverenista Belišće, Osječko Baranjska županija Karol Jurišić Nije prihvaćen Intencija reforme sektora vodnih usluga nije gašenje odnosno nestanak manjih javnih isporučitelja već povećanje standarda pružanja vodnih usluga upravo u tim manjim javnim isporučiteljima, uz postizanje socijalno priuštive cijene vode za sve stanovnike uslužnog područja. Naime, postojeći javni isporučitelji nakon pripajanja društvu preuzimatelju djelovat će u pravilu kao podružnice jedinstvenog javnog isporučitelja. Sukladno članku 29. Zakona o vodnim uslugama, javni isporučitelj vodnih usluga dužan je ustrojiti podružnice u sjedištu postojećih isporučitelja vodnih usluga, osim društva preuzimatelja, koji isporučuju najmanje 500.000 kubnih metara vode za ljudsku potrošnju godišnje te zadržati ovakvo ustrojstvo najmanje dvije godine. Tijekom savjetovanja s jedinicama lokalne samouprave, županijama i javnim isporučiteljima, svi javni isporučitelji koji su određeni kao društva preuzimatelji su se izjasnili da će podružnice zadržati trajno, čime se otklanja bojazan da će manji postojeći javni isporučitelji u postupku integracije "nestati".
53 Vodovod d.o.o. Slavonski Brod UREDBUo uslužnim područjima, Članak 8. Prema javno dostupnim informacijama početkom ove godine donesen je konačni obuhvat projekta Đakovo 2 koji pokriva i općine Viškovce i Strizivojnu. Kada je riječ o području Grada Đakova, ovim će projektom biti obuhvaćeni Đurđanci, Pisak i Stočin, te dijelovi grada Đakova, Selaca Đakovačkih, Ivanovaca Đakovačkih, Budrovaca i Piškorevaca, koje nije obuhvatila prethodna aglomeracija. Također, ovaj projekt u Piškorevcima obuhvaća i rekonstrukciju vodoopskrbnih cijevi. Općina Vrpolje nije uključena u obuhvat projekta. Vodovod d.o.o. Slavonski Brod je isporučitelj vodnih usluga na području općine Vrpolje odlukom općinskog vijeća iz 2011. godine te je na području općine Vrpolje kao investitor (u suradnji i uz sufinanciranje s općinom Vrpolje, Hrvatskim vodama i Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju) kroz niz projekata izgradio vodno komunalnu infrastrukturu vrijednosti veće od 17 milijuna kuna. Preostalu imovinu izgradila je još u bivšoj državi općina Slavonski Brod. 2019. godine utvrđen je obuhvat i dovršena studija za projekt Slavonski Brod 3 kojim se pitanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda rješava izgradnjom gravitacijskih i tlačnih cjevovoda na UPOV predviđen u Slavonskom Šamcu sa rijekom Savom kao recipijentom. Navedeni koncept spajanja više preliminarnih aglomeracija na centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda dovodi do bolje priuštivosti vodnih usluga. Navedeni projekt, s obzirom na dovršenost studijske i ishođenu okolišnu dokumentaciju uz pomoć nadležnog ministarstva i ostalih dionika moguće je vrlo brzo aktivirati. Također, za spajanje općine na regionalni vodoopskrbni sustav istočne Slavonije preostalo je izgraditi samo 2km magistralnog cjevovoda čime će građani naselja Čajkovci i Vrpolje dobiti priliku koristiti iznimno kvalitetnu vodu s crpilišta Sikirevci koju sada koriste građani naselja Stari Perkovci. Dodatno naglašavam kako je općina Vrpolje jedan od osnivača i član trgovačkog društva Vodovod d.o.o. Slavonski Brod. U smislu svega navedenog stajalište Vodovod d.o.o. Slavonski Brod je kako će građani općine Vrpolje svoje interese za kvalitetnom, održivom i priuštivom vodno komunalnom infrastrukturom ostvariti u sastavu uslužnog područja 20. Za Vodovod d.o.o. Slavonski Brod, Stjepan Aščić Prihvaćen Komentar se prihvaća jer odražava trenutno činjenično stanje vezano uz područje Općine Vrpolje.
54 Općina Vrpolje UREDBUo uslužnim područjima, Članak 8. OPĆINA VRPOLJE Na području Općine Vrpolje distribuciju vode provode dva Komunalna poduzeća i to za naselje Vrpolje i Čajkovce distributer je Đakovački vodovod d.o.o. Đakovo, a za naselje Stari Perkovci distributer je Vodovod d.o.o. Slavonski Brod. Projekt odvodnje u naselju Vrpolje, Općina Vrpolje je započela 2005. godine te je do 2011. godine izgrađeno oko 12 km kanalizacijske mreže koja još uvijek nije završena do kraja i nije u funkciji. Kako je prošlo više godina, a odvodnja nema pomaka i za to što je izgrađeno zasigurno će trebati izvršiti rekonstrukciju, Općinsko vijeće Općine Vrpolje je na svojoj 21. sjednici održanoj 24. travnja 2023. godine donijelo Odluku o uključenju Općine Vrpolje u Projekt „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Đakovo II“ koju Odluku i prilažemo savjetovanju. S obzirom da smo u istom položaju, pola je na jednom komunalnom poduzeću, a pola na drugom, Općinskom vijeću je u interesu da građani Općine Vrpolje na najbrži mogući način dobiju odvodnju, a prema svim dosadašnjim pokazateljima i aktivnostima za zaključiti je da je za sada jedini način da se uključimo u Projekt Đakovo II koji provodi Đakovački vodovod d.o.o. Đakovo. Poveznica na Odluku - "https://drive.google.com/file/d/1mYdLb6G56NDn30MPGjQq_yxqAJpXwsK4/view" Nije prihvaćen Stručni nositelj razumije zabrinutost predstavnika Općine Vrpolje vezano uz realizaciju projekta javne odvodnje na svom području. Međutim, Odluka Općinskog vijeća da se Općina Vrpolje „priključuje Projektu Đakovo II“ nije od značaja za traženu promjenu granica UP 20 i 6. Također, provjerom kod Hrvatskih voda je utvrđeno da područje Općine Vrpolje i koncepcijsko rješenje odvodnje nije ušlo u Studiju izvodljivosti EU projekta Đakovo2. Nadalje, iz primjedbe Stjepana Aščića, direktora Vodovoda d.o.o., Slavonski Brod je razvidno da ne postoji suglasnost da se područje Vrpolja izdvoji iz UP 20 i pripoji UP 6. Predmetni slučaj nije moguće riješiti na predloženi način u ovom trenutku, već u narednom razdoblju, ukoliko će o tome postojati usuglašeni stavovi obiju strana.
55 ĐAKOVAČKI VODOVOD D.O.O. UREDBUo uslužnim područjima, Članak 8. Ovim putem Đakovački vodovod d.o.o. predlaže izmjenu članka 8., stavak 1., ove Uredbe, odnosno izgled uslužnog područje 6, na način da isti glasi: „Uslužno područje 6 obuhvaća gradove Đakovo i Našice te općine Donja Motičina, Drenje, Đurđenovac, Feričanci, Gorjani, Levanjska Varoš, Podgorač, Punitovci, Satnica Đakovačka, Semeljci, Strizivojna, Trnava i Viškovci u Osječko-baranjskoj županiji i općinu Vrpolje u Brodsko-posavskoj županiji.“ Na uslužnom području 6 koje obuhvaća gradove Đakovo i Našice te općine Donja Motičina, Drenje, Đurđenovac, Feričanci, Gorjani, Levanjska Varoš, Podgorač, Punitovci, Satnica Đakovačka, Semeljci, Strizivojna, Trnava i Viškovci, Društvo preuzimatelj je Đakovački vodovod d.o.o., Đakovo. Đakovački vodovod d.o.o. je započeo postupak preuzimanja isporučitelja Vodorad d.o.o. iz Đurđenovca i Našički vodovod d.o.o. iz Našica, ali isti do danas još nije završen. Đakovački vodovod d.o.o. je vodovodnu mrežu u naseljima Vrpolje i Čajkovci izgradio, održava ju i putem iste distribuira vodu korisnicima navedenih naselja. Sada, između ostalih projekata, Đakovački vodovod d.o.o. provodi projekt Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Đakovo II (dalje u tekstu: Projekt). Trenutno je u fazi izrada studijske i projektne dokumentacije, te dokumentacije za nadmetanje. U navedenim dokumentima „obrađeno“ je i područje općine Vrpolje, odnosno naselja Vrpolje, Čajkovci i Stari Perkovci, te je prirodno i logično da se navedena naselja uključe u uslužno područje Đakovačkog vodovoda d.o.o. Općinsko vijeće općine Vrpolje na svojoj 21. sjednici održanoj 24. travnja 2023. godine donijelo Odluku o uključenju općine Vrpolje u projekt „Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Đakovo II“ (dalje u tekstu: Odluka). Tom Odlukom je i općina Vrpolje jasno iskazala svoju namjeru priključenja u Uslužno područje broj 6. Zbog svega gore navedenog, a temeljem Odluke općine Vrpolje, Đakovački vodovod d.o.o. ovim putem podnosi zahtjev za izmjenu Uslužnog područja 6, gdje je Đakovački vodovod d.o.o. društvo preuzimatelj, na način da isto obuhvati općinu Vrpolje s naseljima Vrpolje, Čajkovci i Stari Perkovci. Općina Vrpolje s navedenim naseljima trenutno se nalazi u uslužnom području 20, gdje je društvo preuzimatelj Vodovod d.o.o. Slavonski Brod, iz kojeg bi se, obzirom na navedeno, općina Vrpolje trebala izlučiti. Nije prihvaćen Utvrđeno je da za područje Općine Vrpolje postoji odluka Općinskog vijeća Općine Vrpolje iz 2011. godine prema kojoj je isporučitelj vodne usluge na tom području trgovačko društvo VODOVOD d.o.o. Slavonski Brod. Odluku je donijelo Općinsko vijeće Općine Vrpolje na sjednici održanoj 9. prosinca 2011. godine. Navedena Odluka nije poništena ili ukinuta i nije donesena u tom smislu neka nova odluka. Odluka Općinskog vijeća da se Općina Vrpolje „priključuje Projektu Đakovo II“ nije od značaja za eventualnu promjenu granica UP 20 i 6. Također nije točna informacija da je područje Općine Vrpolje i koncepcijsko rješenje odvodnje ušlo u Studiju izvodljivosti EU projekta Đakovo2. Nadalje, iz primjedbe Stjepana Aščića, direktora Vodovoda d.o.o., Slavonski Brod je razvidno da ne postoji suglasnost da se područje Vrpolja izdvoji iz UP 20 i pripoji UP 6. Predmetni slučaj nije moguće riješiti na predloženi način u ovom trenutku, već u narednom razdoblju, ukoliko će o tome postojati usuglašeni stavovi obiju strana.
56 OPĆINA ŠOLTA UREDBUo uslužnim područjima, Članak 9. REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GOSPODARSTVA I ODRŽIVOG RAZVOJA UPRAVA ZA VODNO GOSPODARSTVO Zagreb, Ulica grada Vukovara 220 predmet: primjedbe na prijedlog Uredbe o uslužnim područjima Poštovani, dostavljamo primjedbe na prijelog Uredbe o uslužnim područijima, a koje primjedbe argumentiramo na način kako slijedi: Zakonom o vodnim uslugama (NN 66/19), uređuju se institucionalni okvir za pružanje vodnih usluga, cijena vodnih usluga, pravni položaj i održivo poslovanje isporučitelja vodnih usluga, djelovanje Vijeća za vodne usluge te druga pitanja povezana s pružanjem vodnih usluga. Čl. 7. toč. (1) Zakona o vodnim uslugama glasi: „Uslužno područje uspostavlja se radi: 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga.“ Također, prema čl. 7. toč. (6) tog Zakona, Vlada Republike Hrvatske Uredbom o uslužnim područjima uspostavlja uslužna područja i određuje njihove granice, a Uredba se donosi nakon savjetovanja s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i javnim isporučiteljima vodnih usluga. Uredbom o uslužnim područjima se, dakle, uspostavljaju uslužna područja, određuju njihove granice i društvo preuzimatelj. Prijedlog Uredbe o uslužnim područjima koji je trenutno u fazi e savjetovanja predviđa da se otok Šolta izdvoji iz postojećeg sustava te pripoji vodoopskrbnom sustavu Grada Splita. Ovakvo predloženo rješenje nije zakonito niti ispravno. Ukazuje se da je otok Šolta spojen na vodoopskrbni sustav izvorišta rijeke Cetine i to preko Omiša pa podmorskih cijevima do otoka Brača i onda opet cijevima koje vode konačno do otoka Šolte. Radi se o vodoopskrbnom sustavu koji ima svojih nedostataka te je potrebno svakako investirati u isti i izvesti zahvate radi modernizacije i obnove tog sustava sve radi podizanja kvalitete vodoopskrbe otoka Šolte, no nema nikakve logike da se otok Šolta izdvaja iz tog sustava i pripaja vodoopskrbnom sustavu Grada Splita. Prednje prvenstveno iz razloga jer je vodoopskrbni sustav Grada Splita spojen na izvorište rijeke Jadro i pri čemu taj sustav nije uopće spojen s otokom Šoltom. Ovo bi zahtijevalo izgradnju novog podmorskog vodoopskrbnog sustava između grada Splita i otoka Šolte, a što nema nikakve računice, prvenstveno ne ekonomske. Dakle, nije bilo nikakve gospodarske, ekonomske, pravne, a prvenstveno ne funkcionalne i dr. opravdanosti da se uslužno područje otoka Šolte priključi novom uslužnom području Split, odnosno da se izdvoji iz postojećeg funkcionalnog vodoopskrbnog sustava spojenog na izvorište rijeke Cetine. Stoga, ovako predloženo rješenje kakvo predviđaju sporne odredbe predmetne Uredbe su protivne gore navedenom Zakonu o vodnim uslugama te je ovakvo predloženo rješenje, iz gore navedenih razloga, apsolutno nelogično i apsurdno kao takovo. Utoliko Općina Šolta je na stajalištu da se područje vodoopskrbe ovog otoka mora zadržati u pravnom i funkcionalnom sustavu uslužnog područja Grada Omiša i otoka Brača, dakle, u okviru postojećeg vodoopskrbnog sustava s izvorištem na rijeci Cetini na koji je priključen otok Šolta, a što je jedino logično i ispravno rješenje. Podredno, priključenje otoka Šolta na novi vodoopskrbni sustav s izvorištem na rijeci Jadro tj. na sustav grada Splita je moguće tek nakon što bi se izgradio sustav priključenja otoka Šolte na taj novi vodoopskrbni sustav, a u financiranju takvog projekta Općina Šolta nije u mogućnosti sudjelovati, i to zbog enormnih troškova i neopravdanosti takvog projekta kod činjenice da je postojeći sustav u funkciji. Sa poštovanjem, ------------------------------------------ Općina Šolta, Općinski načelnik Nikola Cecić Karuzić Grohote, 15. lipnja 2023. godine Nije prihvaćen Predlagatelj je svoj komentar vjerojatno greškom pridružio pogrešnom članku Nacrta prijedloga Uredbe. Naime, radi se o problematici uslužnog područja 33 koje je uređeno člankom 35. Nacrta prijedloga Uredbe. Neovisno o tome, područje Općine Šolta predlaže se pripojiti UP 33 na kojem je društvo preuzimatelj Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split. Upravo zbog ispunjenja kriterija zaštite vlasništva nad vodnokomunalnom infrastrukturom, koji prozlazi izravno iz Ustava Republike Hrvatske. Naime, vodnokomunalna infrastruktura na području Općine Šolta je u vlasništvu navedenog javnog isporučitelja iz Splita i bez njegove izričite suglasnosti o prijenosu iste bez naknade isporučitelju s drugog UP nije moguće izvršiti izdvajanje područja Općine Šolta u drugo uslužno područje.
57 Karol Jurišić UREDBUo uslužnim područjima, Članak 10. Poštovanje!!!! Ta uredba o uslužnim područjima vezano uz vodoopskrbu bi gasilo manja vodovodna lokalna poduzeća u Osječkoj baranjskoj županiji kao što su Hidrobel iz Belišća, Miholjački vodovod iz Donjeg Miholjca, JP Vodoopskrba Darda i oduzimanje vodovoda Valpovačkom Dvorcu d.o.o spajalo bi sa krupnim vodovodnim poduzećem kao Vodovod-Osijek, onda bi se dogodila najgora praksa da ti manji vodovodi budu ispostave Vodovodu Osijek, protiv sam tog prijedloga jer će napraviti zbrku S poštovanjem Član stranke Hrvatskih Suverenista Belišće, Osječko Baranjska županija Karol Jurišić Nije prihvaćen Intencija reforme sektora vodnih usluga nije gašenje odnosno nestanak manjih javnih isporučitelja već povećanje standarda pružanja vodnih usluga upravo u tim manjim javnim isporučiteljima, uz postizanje socijalno priuštive cijene vode za sve stanovnike uslužnog područja. Naime, postojeći javni isporučitelji nakon pripajanja društvu preuzimatelju djelovat će u pravilu kao podružnice jedinstvenog javnog isporučitelja. Sukladno članku 29. Zakona o vodnim uslugama, javni isporučitelj vodnih usluga dužan je ustrojiti podružnice u sjedištu postojećih isporučitelja vodnih usluga, osim društva preuzimatelja, koji isporučuju najmanje 500.000 kubnih metara vode za ljudsku potrošnju godišnje te zadržati ovakvo ustrojstvo najmanje dvije godine. Tijekom savjetovanja s jedinicama lokalne samouprave, županijama i javnim isporučiteljima, svi javni isporučitelji koji su određeni kao društva preuzimatelji su se izjasnili da će podružnice zadržati trajno, čime se otklanja bojazan da će manji postojeći javni isporučitelji u postupku integracije "nestati".
58 MARIJA PERNJEK UREDBUo uslužnim područjima, Članak 11. OPĆINA RADOBOJ Općina Radoboj nije suglasna da Zagorski vodovod d.o.o. bude javni isporučitelj preuzimatelj na području naše općine. S obzirom da je naš vodovod preuzet od strane Krakom-vodoopskrbe i odvodnje d.o.o. (tada Krakom d.o.o.) još davne 2010. godine mi smo iznimno zadovoljni kvalitetom usluge, brzinom rješavanja hitnih intervencija, te samim rukovodstvom koje nam uvijek stoji na raspolaganju. Bojimo se da će se promjenom javnog isporučitelja bitno narušiti kvaliteta i brzina usluge koju nam za sada društvo Krakom - vodoopskrba i odvodnja d.o.o. pruža iznimno kvalitetno. Stoga, mi se protivimo promjeni javnog isporučitelja i nastojat ćemo poduzeti sve moguće radnje da do toga ne dođe. Nije prihvaćen Prijedlog predlagateljice nije moguće prihvatiti budući da Krakom-vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Krapina je u mjerodavnoj 2018. godini isporučio 715.890 m3 vode, što je ispod najnižeg zakonskog kriterija za formiranje samostalnog uslužnog područja iz članka 104. st. 3. Zakona o vodnim uslugama, a pogotovo ne zadovoljava kriterij iz članka 7. stavka 2. Zakona o vodnim uslugama. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske i stručnim nositeljem za izradu ove Uredbe iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu. Zaključno, formiranje samostalnog uslužnog područja na postojećem distributivnom području Krakoma vodoopskrba i odvodnja d.o.o. s jedne strane bilo bi suprotno Zakonu o vodnim uslugama, a s druge strane suprotno izričitom stavu Europske komisije. Dodatno vidjeti odgovor na komentar Grada Krapine pod rednim brojem 20.
59 OPĆINA JESENJE UREDBUo uslužnim područjima, Članak 11. Odlukom Općinskog vijeća Općine Jesenje KLASA: 325-01/23-01/3, URBROJ: 2140-15-01-23-1 donesene 23.03.2023. godine, vodovod u vlasništvu Općine Jesenje dan je na upravljanje KRAKOM-VODOOPSKRBI I ODVODNJI d.o.o. Navedenom Odlukom Općinskog vijeća odlučeno je da Zagorski vodovod d.o.o. nije društvo preuzimatelj komunalnih vodnih građevina na području Općine Jesenje i protivimo se da to i postane. Raspolažemo s kompletnom dokumentacijom o isporučenim količinama vode prema našim korisnicima desetak godina unatrag, a koja govori u prilog dostatnosti isporučenih količina vode na uslužnom području KRAKOM-VODOOPSKRBE I ODVODNJE d.o.o. S obzirom na to da zakon ne poznaje mogućnost da općina samostalno vrši distribuciju vode, tražimo da na području naše općine javni isporučitelj ostane isporučitelj kome je odlukom Općinskog vijeća Općine Jesenje povjereno upravljanje sustavom vodoopskrbe odnosno, tvrtki KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. Nije prihvaćen Prijedlog predlagatelja nije moguće prihvatiti budući da Krakom- vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Krapina je u mjerodavnoj 2018. godini isporučio 715.890 m3 vode, što je ispod najnižeg zakonskog kriterija za formiranje samostalnog uslužnog područja iz članka 104. st. 3. Zakona o vodnim uslugama, a pogotovo ne zadovoljava kriterij iz članka 7. stavka 2. Zakona o vodnim uslugama. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske i stručnim nositeljem za izradu ove Uredbe iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu. Zaključno, formiranje samostalnog uslužnog područja na postojećem distributivnom području Krakoma vodoopskrba i odvodnja d.o.o. s jedne strane bilo bi suprotno Zakonu o vodnim uslugama, a s druge strane suprotno izričitom stavu Europske komisije. Dodatno vidjeti odgovor na komentar Grada Krapine pod rednim brojem 20.
60 Općina Petrovsko UREDBUo uslužnim područjima, Članak 11. Odlukom građana Općine Petrovsko od 28.09.2022. godine zaključen je Ugovor sa KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. o preuzimanju na upravljanje lokalnih vodovoda Općine Petrovsko. Nizom sastanaka sa građanima naše Općine također je odlučeno da se preuzimateljem našeg vodovoda određuje javni isporučitelj Krakom-vodoopskrba i odvodnja d.o.o., te da nijedan drugi isporučitelj ne dolazi u obzir, o čemu su se građani izjasnili potpisima. Građani su pristali na uvjete isporuke vodnih usluga javnog isporučitelja Krakom-vodoopskrba i odvodnja d.o.o., te bi se prisilnim pripajanjem lokalnih vodovoda Zagorskom vodovodu d.o.o. narušila legitimna odluka i pravo građana i same Općine Petrovsko da odlučuje o upravljanju vodovodima na području Općine Petrovsko. Krakom - vodoopskrba i odvodnja d.o.o. je na našem području promijenila svih 433 vodomjera bivšeg lokalnog vodovoda i za sad smo iznimno zadovoljni kvalitetom usluge na našem području. Slijedom navedenoga ne pristajemo na drugog javnog isporučitelja i borit ćemo se svim snagama da do toga ne dođe. Nije prihvaćen Prijedlog predlagatelja nije moguće prihvatiti budući da Krakom- vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Krapina je u mjerodavnoj 2018. godini isporučio 715.890 m3 vode, što je ispod najnižeg zakonskog kriterija za formiranje samostalnog uslužnog područja iz članka 104. st. 3. Zakona o vodnim uslugama, a pogotovo ne zadovoljava kriterij iz članka 7. stavka 2. Zakona o vodnim uslugama. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske i stručnim nositeljem za izradu ove Uredbe iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu. Zaključno, formiranje samostalnog uslužnog područja na postojećem distributivnom području Krakoma vodoopskrba i odvodnja d.o.o. s jedne strane bilo bi suprotno Zakonu o vodnim uslugama, a s druge strane suprotno izričitom stavu Europske komisije. Dodatno vidjeti odgovor na komentar Grada Krapine pod rednim brojem 20.
61 KRAKOM - VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. UREDBUo uslužnim područjima, Članak 11. Člankom 11. Nacrta Prijedloga Uredbe o uslužnim područjima propisano je da uslužno područje 9 obuhvaća sve gradove i općine u Krapinsko-zagorskoj županiji i Općinu Jakovlje u Zagrebačkoj županiji, te se društvom preuzimateljem na navedenom uslužnom području određuje Zagorski vodovod d.o.o., Zabok. Člankom 7. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19 – dalje u tekstu: Zakon) propisani su kriteriji za uspostavu uslužnih područja (potrošnja od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 % itd.). Tako je između ostalog u stavku 1. članka 7. navedenog Zakona propisano: „(1) Uslužno područje uspostavlja se radi: 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. U objavljenom Obrazloženju Uredbe o uslužnim područjima koja je predmet ovog e-savjetovanja, nije obrazloženo zadovoljava li predloženo uslužno područje 9 navedeni kriterij iz članka 7. stavka 1. Zakona. Zašto je navedeni kriterij, ispunjavanjem kojeg se pridonosi postizanju primarnog legitimnog cilja Zakona, izostavljen u obrazloženju Uredbe i formiranju uslužnih područja? Naime, prema javno dostupnim informacijama, te iz vidljivog statusa izgradnje projekta (izgradnja stoji već mjesecima), izgradnja EU projekata sustava javne odvodnje aglomeracija Zabok, Zlatar investitora Zagorski vodovod d.o.o. kojem bi se KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. trebala pripojiti, u ozbiljnim je problemima što je Hrvatskim vodama i provedbenim tijelima izgradnje EU projekata vodnokomunalne infrastrukture vrlo dobro poznat podatak. Obzirom na navedeno, zadovoljava li Zagorski vodovod d.o.o. ono što propisuje članak 7. stavak 1. Zakona? Hoće li obzirom na potencijalne ozbiljne financijske korekcije od strane EU i posljedice potencijalnih tužbi izvođača radova, Zagorski vodovod d.o.o. ostati poslovno samoodrživ, financijski stabilan, isporučitelj visokog stupnja učinkovitosti i socijalno priuštive cijene vode odnosno isporučitelj vodnih usluga sposoban za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina? Hoće li se pripajanjem KRAKOM - VODOOPSKRBE I ODVODNJE d.o.o. Zagorskom vodovodu d.o.o., njegove vlasnike (Grad Krapinu i Općine Đurmanec, Radoboj, Jesenje i Petrovsko) dovesti u poziciju da na teret svojih proračuna ili građana kroz povećanje cijene usluga snose trošak potencijalnih značajnih financijskih problema projekata aglomeracije Zabok, čime se dovodi u pitanje i sposobnost daljnjeg razvoja uslužnog područja? Nije li upravo dodatno opterećenje korisnika vodnih usluga suprotno načelima zakona kojim se uređuje financiranje vodnog gospodarstva? Hoće li zbog svega navedenog naš aktualni EU projekt aglomeracija Krapina zaživjeti? Jesu li kod formiranja uslužnog područja 9 uzete u obzir činjenice o dostatnosti količina vode na izvorištima i količini gubitaka vode na trenutnom uslužnom području pojedinog isporučitelja? Koji su gubici vode sustava Zagorskog vodovoda d.o.o., a koji KRAKOM-VODOOPSKRBE I ODVODNJE d.o.o.? KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. ima značajno manje gubitke od Zagorskog vodovoda d.o.o., kao i od prosjeka na razini Republike Hrvatske. Člankom 3. Zakona, u stavku 1. točki 5. određeno je da je javna vodoopskrba djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda u svrhu ljudske potrošnje i njihova kondicioniranja te isporuka do krajnjega korisnika vodne usluge ili do drugoga isporučitelja vodnih usluga ili do javne slavine putem građevina za javnu vodoopskrbu te upravljanje tim građevinama, kao i pokretna isporuka vode za ljudsku potrošnju (autocisternom, vodonoscem ili na drugi način), kad je to određeno Zakonom ili zakonom kojim se uređuje način upravljanja razvojem hrvatskih otoka. Obzirom da Zagorski vodovod d.o.o. uvozi više od polovice ukupnih isporučenih količina vode od drugog isporučitelja vodnih usluga (Vodoopskrbe i odvodnje Zaprešić d.o.o. koja je i nositelj vodopravne dozvole), je li s tog gledišta zadovoljen uvjet samodostatnosti za određivanje Zagorskog vodovoda d.o.o. društvom preuzimateljem u Krapinsko-zagorskoj županiji? Postiže li se objedinjavanjem isporučitelja vodnih usluga u ovom slučaju načelo ekonomije razmjera i uopće mogućnost pokrivanja operativnih troškova uz istovremeno priuštivu cijenu usluge? Može li Zagorski vodovod d.o.o. kao društvo preuzimatelj biti sposobno za održivi razvoj uslužnog područja ukoliko nije zadovoljen uvjet samodostatnosti? Člankom 104. Zakona propisane su iznimke kriterija uspostave uslužnih područja na način da se uslužno područje može uspostaviti na području pružanja usluge na kojem postojeći javni isporučitelj vodnih usluga isporučuje više od 800.000 m3 a manje od 1.000.000 m3 vode za ljudsku potrošnju godišnje, pod sljedećim pretpostavkama: – da cijena vode, što uključuje cijenu vodnih usluga, naknadu za razvoj, naknadu za korištenje voda i naknadu za zaštitu voda, u godini koja prethodi godini donošenja uredbe iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona, ne prelazi 1,50 % neto raspoloživoga godišnjeg dohotka kućanstva i – da, nakon provedbe višegodišnjeg programa gradnje na tom uslužnom području, cijena vode, što uključuje cijenu vodnih usluga, naknadu za razvoj, naknadu za korištenje voda i naknadu za zaštitu voda, neće biti veća od 3 % neto raspoloživoga godišnjeg dohotka kućanstva. KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. je javni isporučitelj vodnih usluga s područja Krapinsko-zagorske županije, na području pružanja usluga „bivše Općine Krapina“, koje obuhvaća Grad Krapinu i Općine Đurmanec, Radoboj, Jesenje i Petrovsko, a na kojem se prema podacima iz 2022. godine isporučuje voda za ljudsku potrošnju za ukupno više od 8000 korisnika sa ukupno 10 izvorišta kapaciteta od 1.000.000,00 m3 i godišnjom isporučenom količinom od 818.347 m³. Ovdje naglašavamo, da su i vodovodi neregistriranih lokalnih zajednica građana (lokalni vodovodi Općine Petrovsko), koji su voljom građana i odlukom jedinice lokalne samouprave zbog nestašica vode, upitne zdravstvene ispravnosti vode i nemogućnosti samoodrživosti takvih lokalnih sustava 2022. godine preuzeti na upravljanje od isporučitelja na uslužnom području na kojem se nalaze, KRAKOM-VODOOPSKRBE I ODVODNJE d.o.o. Riječ je o količini od 58.082,00 m3 vode godišnje. Kako je moguće kod formiranja uslužnog područja sada izostaviti takav podatak? Nadalje, Odlukom općinskog vijeća Općine Jesenje KRAKOM-VODOOPSKRBI I ODVODNJI d.o.o. je u svibnju 2023. godine predan na upravljanje vodovod Općine Jesenje na čijem području je prema podacima iz 2022. godine isporučena količina od 30.510,00 m3 vode. Može li se kod formiranja uslužnog područja zanemariti zakonom i Ustavom zajamčeno pravo jedinica lokalne samouprave i građana da odlučuju o upravljanju komunalnim vodnim građevinama na svom području? Formiranjem uslužnog područja 9 na način kako je to navedeno u Nacrtu Prijedloga Uredbe o uslužnim područjima očigledno i svjesno se razvlašćuju ustavne ovlasti jedinica lokalnih samouprava, te se ponovno dovodi u pitanje poštivanje odredbi stavka 1. i 2. članka 128.a Ustava Republike Hrvatske (zajamčeno pravo građana na lokalnu samoupravu i izravna demokratska kontrola građana nad pripajanjem postojećih isporučitelja vodnih usluga koje su uspostavili i razvijali drugim novim isporučiteljima nad kojima neće imati kontrolu). Osnovna cijena vode koju isporučujemo je 1,07373 €/m³ (8,09 kn/m³) za stambene prostore, 0,64371 €/m³ (4,85 kn/m³) za socijalno ugrožene građane, te 1,26485 €/m³ (9,53 kn/m³) za poslovne prostore. Obzirom na jedinstvenost vodoopskrbnog sustava, količine isporučene vode, samodostatnost, kvalitetnu i stalnu isporuku vode po socijalno prihvatljivim cijenama (cijene su iste kao i u Zagorskom vodovodu d.o.o.), neprekidno pozitivan razvoj u poslovanju, što potkrepljuju brojni realizirani i planirani projekti izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih komunalnih vodnih građevina javne vodoopskrbe i odvodnje na godišnjoj razini, zašto na području Krapinsko – zagorske županije nisu određena dva uslužna područja, jedno uslužno područje KRAKOM-VODOOPSKRBE I ODVODNJE d.o.o. sa mogućnošću pripajanja ostalih manjih isporučitelja s područja županije i drugo uslužno područje Zagorskog vodovoda d.o.o. kao što je to slučaj u nekim drugim županijama? U Obrazloženju Uredbe za uslužno područje 9 navedeno je: „U trenutku izrade Nacrta prijedloga ove Uredbe godišnji financijski izvještaji za 2022. nisu bili obrađeni u Financijskoj agenciji, pa drugi, alternativni kriterij za određivanje društva (najviši ostvareni prihodi) iz članka 88. st. 2. Zakona nije mogao biti uzet kao mjerodavan. Člankom 88. Zakona u stavku 2. određeno je: Kao društvo preuzimatelj odredit će se javni isporučitelj vodnih usluga koji je na uslužnom području imao najveći ukupni prihod po osnovi cijene vodnih usluga, cijene isporuke vode drugom isporučitelju vodnih usluga i naknade za razvoj u tri godine koje prethode godini stupanja na snagu uredbe iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona ili javni isporučitelj vodnih usluga koji je na uslužnom području u posljednje tri godine koje prethode godini stupanja na snagu uredbe iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona isporučio najveću količinu vode za ljudsku potrošnju korisnicima vodnih usluga i drugim isporučiteljima vodnih usluga (u daljnjem tekstu: primarno društvo preuzimatelj), a ako se započeto pripajanje primarnom društvu preuzimatelju ocijeni neizglednim u rokovima propisanim uredbom iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona, pripajanje će se provesti prema drugom javnom isporučitelju vodnih usluga (u daljnjem tekstu: supsidijarno društvo preuzimatelj) koji se određuje uredbom iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona. Društvo KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. je u samo dvije godine svojeg postojanja ostvarilo gubitak i to: 2020. godine u iznosu od 97.277,00 kn te 2021. godine u iznosu od 385.022,00 kn. Za poslovnu godinu 2022. (koju uzimate kao jednu od mjerodavnih godina ali je zapravo ovim Nacrtom Prijedloga Uredbe izostavljate zbog kao što navodite u Obrazloženju Uredbe „U trenutku izrade Nacrta prijedloga ove Uredbe godišnji financijski izvještaji za 2022. nisu bili obrađeni u Financijskoj agenciji, pa drugi, alternativni kriterij za određivanje društva (najviši ostvareni prihodi) iz članka 88. st. 2. Zakona nije mogao biti uzet kao mjerodavan.“) ostvarena je dobit u iznosu od 115.332,00 kn. Razlozi ostvarivanja navedenog gubitka u 2020. i 2021. godini iskazanog u financijskim izvještajima društva su prvenstveno u povećanim troškovima amortizacije, koji su posljedica povećanja investicija u vodoopskrbnu mrežu što je također povećalo dugotrajnu materijalnu imovinu. Dugotrajna materijalna imovina, pozicija „građevinski objekti“ povećana je u bilanci na dan 31.12.2020. sa 73.952.376,00 kn na 90.916.186,00 kn (povećanje od 16.963.810 kn). Nadalje, društvo KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. nije mijenjalo cijenu vode od 01.01.2014. godine kada je ista za stambene prostore iznosila 6,49 kn/m3, pa sve do izjednačavanja sa cijenom vode Zagorskog vodovoda d.o.o. od 01.01.2022. godine od kada za stambene prostore iznosi 8,09 kn/m3 (1,07373 €/m³). Također, Nacrtom Prijedloga Uredbe nije propisano koji se isporučitelji određuju kao supsidijarni u slučaju da se pripajanje primarnom društvu preuzimatelju ocijeni neizglednim. Pripajanje KRAKOM-VODOOPSKRBE I ODVODNJE d.o.o. Zagorskom vodovodu d.o.o. je neizvjesno iz naprijed navedenih razloga budući da je skupština društva KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. također upoznata s navedenim podacima iz kojeg razloga nije realno za očekivati da će skupština društva KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. donijeti odluku o pripajanju Zagorskom vodovodu d.o.o. Uredba o uslužnim područjima bi stoga trebala sadržavati i navod o supsidijarnom isporučitelju. Odredbama članka 88. stavak 6. Zakona propisano je da se poslovni udjeli u društvu preuzimatelju određuju prema stanju kapitala i rezervi društva preuzimatelja i društava koja se pripajaju na dan 31. prosinca 2018., a za pravne osobe iz članka 87. stavka 1. ovoga Zakona prema iskazanoj poziciji kapital i rezerve u bilanci na dan 31. prosinca 2018., osim kad je ovim Zakonom drukčije određeno. Upisani temeljni kapital KRAKOM-VODOOPSKRBE I ODVODNJE d.o.o. je 309.416,68 euro (2.331.300,00 kuna), a vrijednost imovine u poslovnim knjigama 16.367.381,78 eura (123.320.038,00 kuna). Obzirom na duži vremenski odmak, od 5 godina, kada su određeni kriteriji za uspostavljanje uslužnih područja i kada je donesen Zakon o vodnim uslugama, potrebno je ponovno razmotriti granice uslužnih područja prema trenutnim i budućim poslovnim pokazateljima isporučitelja, a ne pokazateljima iz 2018. godine. Isporučitelji nisu „stali u vremenu“ i zakonodavac bi trebao uzeti u obzir činjenicu da su se u međuvremenu ispunila mjerila za samostalnost pojedinih isporučitelja, a da su s druge strane uvjeti poslovanja pojedinih isporučitelja uvelike narušeni. Prema važećem zakonskom uređenju poslovni udjeli i učešće u donošenju bilo kakvih odluka za Grad Krapinu i Općine Đurmanec, Jesenje, Radoboj i Petrovsko u Zagorskom vodovodu d.o.o. bili bi neznatni i zanemarivi, što nikako ne možemo dozvoliti. Ovakvim Nacrtom Prijedloga Uredbe o uslužnim područjima zagovara se da jedinice lokalne samouprave sa većim poslovnim udjelima na uslužnom području budućeg Zagorskog vodovoda d.o.o. diktiraju cijenu, razvoj i sudbinu vodnokomunalnog gospodarstva uopće na području Grada Krapine i Općina Đurmanec, Jesenje, Radoboj i Petrovsko. Interesi građana jedne jedinice lokalne samouprave stoga nisu i ne mogu biti isti za građane druge jedinice lokalne samouprave. Nadalje, Ustavni sud je povodom pet skupnih prijedloga jedinica lokalnih samouprava 7. veljače 2023. godine donio Odluku broj: U-II-627/2022, kojom se zbog nesuglasnosti sa Ustavom i zakonom 15. srpnja 2023. godine ukida Uredba o uslužnim područjima (NN 147/2021). Prema ocjeni Ustavnog suda Vlada, kao donositeljica Uredbe, nije postupila u skladu sa standardima koje nameće Ustav, Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata i člankom 11. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama i Vlada u Uredbi nije navela razloge i nije obrazložila jesu li uspostavom uslužnih područja, formiranih na način propisan Uredbom, ispunjeni kriteriji propisani člankom 7. stavkom 1. Zakona o vodnim uslugama, te hoće li se postići primarni legitimni cilj navedenog Zakona. Nacrt Prijedloga Uredbe o uslužnim područjima identičan je Uredbi koja zbog utvrđenih nepravilnosti prestaje važiti 15. srpnja 2023. godine. Hoće li se identičnom novom Uredbom postići legitimni cilj Zakona? Zahtijevamo revidiranje kriterija prema aktualnim mjerilima poslovanja isporučitelja vodnih usluga, te sprječavanje nastanka nepopravljivih posljedica na cjelokupni sustav javne vodoopskrbe. Prema navedenom KRAKOM-VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o. zadovoljava uvjete za uspostavu samostalnog uslužnog područja, te Vam ovime upućujemo zajednički zahtjev ispred Grada Krapine, Općine Đurmanec, Općine Jesenje, Općine Petrovsko, te Općine Radoboj kojim tražimo ponovno razmatranje kriterija za uspostavu uslužnih područja obzirom na očekivanu nepopravljivu štetnost predloženog novom starom Uredbom. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Krakom d.o.o. je 2018. isporučio 715.890 m3 vode, čime nije ispunjen niti minimalni kriterij iz članka 104. st. 3. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19) za formiranje samostalnog uslužnog područja. Nadalje, nije točan podatak da je Krakom d.o.o. u 2022. isporučio 818.347 m3, jer je prema verificiranim podacima Hrvatskih voda putem sustava javne vodoopskrbe u 2022. isporučeno 730.398 m3 vode dok je Zagorski vodovod d.o.o. u istoj godini isporučio 4,3 milijuna m3 vode. Gubici Krakoma d.o.o. su na prihvatljivoj razini od 17%, ali nisu zakonski kriterij za uspostavu uslužnog područja. Što se tiče financijskih pokazatelja, u 2020. i 2021. Zagorski vodovod d.o.o. je poslovao pozitivno, a Krakom d.o.o. je u obje godine iskazao financijski gubitak od ukupno 480.000 kn. Upisani temeljni kapital Krakoma d.o.o. je 309.416,00 eura, a vrijednost imovine je 16.367.381 eura što ukazuje na dugogodišnje neispravno knjiženje temeljnog kapitala i rezervi. Povoljni efekt integracije je da će integracijom priuštivost buduće cijene za oba isporučitelja biti 2,95% NRD-a, što je manje od 3% NRD-a, što znači da će na području Krakoma d.o.o. ostati priuštiva kao i do sada odnosno, neće, kao što tvrdi predlagatelj, cijena zbog integracije postati nepriuštiva. Nadalje, Europska komisija je u svojoj zadnjoj komunikaciji s predstavnicima Vlade Republike Hrvatske jasno iskazala stav da je daljnje povećanje broja uslužnih područja, u odnosu na važećom Uredbom uspostavljenih 41, neprihvatljivo. Napominje se da predloženo revidiranje kriterija za uspostavu uslužnih područja nije predmet ove Uredbe, već Zakona vodnim usluga, za koji je Ustavni sud ocijenio da je u potpunosti suglasan s Ustavom.
62 VODE JASTREBARSKO d.o.o. UREDBUo uslužnim područjima, Članak 13. Člankom 13. Uredbe definirano je uslužno područje 11 na način: Članak 13. (1) Uslužno područje 11 obuhvaća Grad Zagreb. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka uslužno područje 11 ne obuhvaća naselje Veliko Polje. (3) Uslužno područje 11 obuhvaća i gradove Jastrebarsko, Samobor i Svetu Nedelju te općine Stupnik, Klinča Sela i Žumberak u Zagrebačkoj županiji. (4) Društvo preuzimatelj na uslužnom području 11 je Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Zagreb. PRIMJEDBA/KOMENTAR: Odredbom članka 11. stavka 1. Zakona o vodnim uslugama („Narodne novine“ broj 66/19 – dalje u tekstu: Zakon) propisano je da djelatnost vodnih usluga obavljaju javni isporučitelji vodnih usluga. Člankom 12. stavkom 1. Zakona propisano je da je javni isporučitelj vodnih usluga društvo kapitala kojem su jedini osnivači jedinice lokalne samouprave na uslužnom području. Stavkom 2. istog članka određeno je da iznimno osnivač javnog isporučitelja može biti i pravna osoba čiji je jedini osnivač jedinica lokalne samouprave. Nadalje, članak 16. Zakona određuje opće i posebne uvjete za obavljanje djelatnosti vodnih usluga koji u stavku 1. propisuje da za obavljanje djelatnosti vodnih usluga, pravne osobe iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona moraju ispunjavati opće uvjete iz članka 12. stavka 1., članka 13. stavka 1. i članka 92. ovoga Zakona te posebne uvjete. Navedena odredba, dakle, propisuje da za obavljanje djelatnosti vodnih usluga javni isporučitelji moraju biti društva kapitala kojem su jedini osnivači jedinice lokalnih samouprava, a ne i na javnog isporučitelja od kojeg je osnivač pravna osoba čiji je jedini osnivač jedinica lokalne samouprave, kako je predviđeno odredbom članka 12. stavka 2. Zakona. Iz naprijed navedenog proizlazi da društvo preuzimatelj na uslužnom području 11 ne može biti pravna osoba Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Zagreb, budući da je osnivač navedenog trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o., pa stoga navedeni javni isporučitelj ne ispunjava opće i posebne uvjete za obavljanje djelatnosti vodnih usluga propisane člankom 16. Zakona. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Člankom 12. stavkom 2. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19) propisano je da osnivač ispručitelja vodnih usluga može iznimno biti i pravna osoba čiji je jedini osnivač jedinica lokalne samouprave, što je upravo slučaj kod Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., Zagreb.
63 IRENA STRMEČKI UREDBUo uslužnim područjima, Članak 13. Odredbom članka 11. stavka 1. Zakona o vodnim uslugama („Narodne novine“ broj 66/19 – dalje u tekstu: Zakon) propisano je da djelatnost vodnih usluga obavljaju javni isporučitelji vodnih usluga. Člankom 12. stavkom 1. Zakona propisano je da je javni isporučitelj vodnih usluga društvo kapitala kojem su jedini osnivači jedinice lokalne samouprave na uslužnom području. Stavkom 2. istog članka određeno je da iznimno osnivač javnog isporučitelja može biti i pravna osoba čiji je jedini osnivač jedinica lokalne samouprave. Nadalje, članak 16. Zakona određuje opće i posebne uvjete za obavljanje djelatnosti vodnih usluga koji u stavku 1. propisuje da za obavljanje djelatnosti vodnih usluga, pravne osobe iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona moraju ispunjavati opće uvjete iz članka 12. stavka 1., članka 13. stavka 1. i članka 92. ovoga Zakona te posebne uvjete. Navedena odredba, dakle, propisuje da za obavljanje djelatnosti vodnih usluga javni isporučitelji moraju biti društva kapitala kojem su jedini osnivači jedinice lokalnih samouprava, a ne i na javnog isporučitelja od kojeg je osnivač pravna osoba čiji je jedini osnivač jedinica lokalne samouprave, kako je predviđeno odredbom članka 12. stavka 2. Zakona. Iz naprijed navedenog proizlazi da društvo preuzimatelj na uslužnom području 11 ne može biti pravna osoba Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Zagreb, budući da je osnivač navedenog trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o., pa stoga navedeni javni isporučitelj ne ispunjava opće uvjete za obavljanje djelatnosti vodnih usluga propisane člankom 16. Zakona. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Člankom 12. stavkom 2. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19) propisano je da osnivač ispručitelja vodnih usluga može iznimno biti i pravna osoba čiji je jedini osnivač jedinica lokalne samouprave, što je upravo slučaj kod Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., Zagreb.
64 ODVODNJA SAMOBOR d.o.o. UREDBUo uslužnim područjima, Članak 13. U otvorenom roku ja Članak 13. Članak 13. (1) Uslužno područje 11 obuhvaća Grad Zagreb. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka uslužno područje 11 ne obuhvaća naselje Veliko Polje. (3) Uslužno područje 11 obuhvaća i gradove Jastrebarsko, Samobor i Svetu Nedelju te općine Stupnik, Klinča Sela i Žumberak u Zagrebačkoj županiji. (4) Društvo preuzimatelj na uslužnom području 11 je Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Zagreb. PRIMJEDBA/KOMENTAR: U postupku javnog savjetovanja predlažemo da se članak 13. mijenja i glasi: Članak 13. (1) Uslužno područje 11 obuhvaća Grad Zagreb i općinu Stupnik. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka uslužno područje 11 ne obuhvaća naselje Veliko Polje. (3) Društvo preuzimatelj na uslužnom području 11 je Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Zagreb. Nadalje, predlaže se iza članka 43. dodati članak 44. koji glasi Članak 44. (1) Uslužno područje 42 obuhvaća gradove Jastrebarsko, Samobor i Svetu Nedelju te općine Klinča Sela i Žumberak u Zagrebačkoj županiji (2) Društvo preuzimatelj na uslužnom području 42 je Vode Jastrebarsko d.o.o., Jastrebarsko. OBRAZLOŽENJE Člankom 7. stavkom 2. Zakona o vodnim uslugama („Narodne novine“ broj 66/19-dalje u tekstu: Zakon) određeno je: „Uslužno područje uspostavlja se na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %.“. Na opisani način, prijedlogom izmjena i dopuna Uredbe u postupku javnog savjetovanja, udovoljit će se glavnim razlozima okrupnjavanja gore navedenih vodnih isporučitelja, a to su smanjivanje gubitaka zahvaćene vode, povlačenje sredstava iz fondova EU i ujednačavanje cijena vodnih usluga i racionalizacije poslovanja isporučitelja vodnih usluga, kao i postići tražena priuštivost cijene vodne usluge, posebno kada se izgrade sustavi javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda odgovarajućeg stupnja i kada se u cijenu vodne usluge uključi i cijena dodanih usluga. Ujedno, opisano ustrojavanje uslužnih područja pridonijet će visokom stupnju učinkovitosti i financijskoj stabilnosti, kao i poštivanju načela propisanih odredbom članka 5. stavka 2. Zakona, kojom je propisano da se djelatnosti vodnih usluga obavljaju trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito. Končano, podjelom uslužnog područja 11 na dva zasebna uslužna područja zadovoljit će se uvjet propisan odredbom članka 7. stavka 2. Zakona, kojom je određeno da se uslužno područje uspostavlja na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %. Naime, predloženo uslužno područje 42 je uslužno područje na kojem se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od oko četiri milijuna kubnih metara godišnje. Napominje se da je predloženo uslužno područje 42 veće od uslužnog područja 10 (Grad Zaprešić te općine Bistra, Brdovec, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća u Zagrebačkoj županiji) i uslužnog područja 12 (Grad Velika Gorica i općine Kravarsko, Orle, Pisarovina i Pokupsko u Zagrebačkoj županiji, te naselje Veliko Polje iz Grada Zagreba). Također se napominje da gradovi i općine koje obuhvaća predloženo uslužno područje 42 posjeduju znanja i opremu za samostalno funkcioniranje, da je navedeno uslužno područje financijski stabilnije od uslužnog područja 11, da jedinice lokalnih samouprava Grad Jastrebarsko, Grad Samobor i Grad Sveta Nedjelja izdvajaju iz svojih proračuna sredstva za javnu vodoopskrbu i odvodnju u većem postotku od Grada Zagreba te da postojeći javni isporučitelji vodnih usluga obuhvaćeni predloženim uslužnim područjem 42 posluju održivo, da kvalitetno pripremaju i provode projekte financirane iz EU fondova, da intenzivno rade na smanjenju gubitaka u sustavu i da posjeduju nekretnine u vlasništvu, iz čega proizlazi da bi se djelatnost vodnih usluga, koje su od općeg interesa i koje se obavljaju kao javna služba (članak 4. stavak 1. Zakona) obavljala trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito (članak 5. stavak 2. Zakona). Osim navedenog, ističe se i da je omjer gradova i općina koji bi se predloženom izmjenom izdvojili u uslužno područje 42 oko 3% poslovnih udjela u uslužnom području 11, čime je narušeno načelo razmjernosti (članak 16. Ustava), te samim time predloženim člankom 13. Uredbe, odnosno uspostavom uslužnog područja 11, predlagatelj akta nije pravedno i vrijednosno korespondirajuće podijelio prava i obveze između prenositelja komunalnih vodnih građevina i društva preuzimatelja. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti iz nekoliko razloga. Prije svega, izdvajanjem područja gradova Samobora i Svete Nedelje iz uslužnog područja 11 dovelo bi se u pitanje ispunjenje kriterija zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama, koji proizalazi izravno iz Ustava Republike Hrvatske. Naime, veliki dio vodnokomunalne infrastrukture na području gradova Samobora i Svete Nedelje je u vlasništvu Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., Zagreb te im se ista ne može oduzeti bez njihovog pristanka o prijenosu bez naknade putem formiranja novog samostalnog uslužnog područja. S obzirom da stručni nositelj nije zaprimio nikakav dokaz da ViO Zagreb namjerava predmetnu infrastrukturu predati potencijalnom društvu preuzimatelju na novooformljenom UP, uspostava novog uslužnog područja bila bi protivna navedenom kriteriju zaštite vlasništva na navedenim komunalnim vodnim građevinama. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
65 OPĆINA KLINČA SELA UREDBUo uslužnim područjima, Članak 13. U postupku javnog savjetovanja predlažemo da se članak 13. mijenja i glasi: Članak 13. (1) Uslužno područje 11 obuhvaća Grad Zagreb i općinu Stupnik. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka uslužno područje 11 ne obuhvaća naselje Veliko Polje. (3) Društvo preuzimatelj na uslužnom području 11 je Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Zagreb. Nadalje, predlaže se iza članka 43. dodati članak 44. koji glasi Članak 44. (1) Uslužno područje 42 obuhvaća gradove Jastrebarsko, Samobor i Svetu Nedelju te općine Klinča Sela i Žumberak u Zagrebačkoj županiji (2) Društvo preuzimatelj na uslužnom području 42 je Vode Jastrebarsko d.o.o., Jastrebarsko. OBRAZLOŽENJE Člankom 7. stavkom 2. Zakona o vodnim uslugama („Narodne novine“ broj 66/19-dalje u tekstu: Zakon) određeno je: „Uslužno područje uspostavlja se na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %.“. Na opisani način, prijedlogom izmjena i dopuna Uredbe u postupku javnog savjetovanja, udovoljit će se glavnim razlozima okrupljavanja gore navedenih vodnih isporučitelja, a to su smanjivanje gubitaka zahvaćene vode, povlačenje sredstava iz fondova EU i ujednačavanje cijena vodnih usluga i racionalizacije poslovanja isporučitelja vodnih usluga, kao i postići tražena priuštivost cijene vodne usluge, posebno kada se izgrade sustavi javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda odgovarajućeg stupnja i kada se u cijenu vodne usluge uključi i cijena dodanih usluga. Ujedno, opisano ustrojavanje uslužnih područja pridonijet će visokom stupnju učinkovitosti i financijskoj stabilnosti, kao i poštivanju načela propisanih odredbom članka 5. stavka 2. Zakona, kojom je propisano da se djelatnosti vodnih usluga obavljaju trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito. Končano, podjelom uslužnog područja 11 na dva zasebna uslužna područja zadovoljit će se uvjet propisan odredbom članka 7. stavka 2. Zakona, kojom je određeno da se uslužno područje uspostavlja na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %. Naime, predloženo uslužno područje 42 je uslužno područje na kojem se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od oko četiri milijuna kubnih metara godišnje. Napominje se da je predloženo uslužno područje 42 veće od uslužnog područja 10 (Grad Zaprešić te općine Bistra, Brdovec, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća u Zagrebačkoj županiji) i uslužnog područja 12 (Grad Velika Gorica i općine Kravarsko, Orle, Pisarovina i Pokupsko u Zagrebačkoj županiji, te naselje Veliko Polje iz Grada Zagreba). Također se napominje da gradovi i općine koje obuhvaća predloženo uslužno područje 42 posjeduju znanja i opremu za samostalno funkcioniranje, da je navedeno uslužno područje financijski stabilnije od uslužnog područja 11, da jedinice lokalnih samouprava Grad Jastrebarsko, Grad Samobor i Grad Sveta Nedjelja izdvajaju iz svojih proračuna sredstva za javnu vodoopskrbu i odvodnju u većem postotku od Grada Zagreba te da postojeći javni isporučitelji vodnih usluga obuhvaćeni predloženim uslužnim područjem 42 posluju održivo, da kvalitetno pripremaju i provode projekte financirane iz EU fondova, da intenzivno rade na smanjenju gubitaka u sustavu i da posjeduju nekretnine u vlasništvu, iz čega proizlazi da bi se djelatnost vodnih usluga, koje su od općeg interesa i koje se obavljaju kao javna služba (članak 4. stavak 1. Zakona) obavljala trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito (članak 5. stavak 2. Zakona). Osim navedenog, ističe se i da je omjer gradova i općina koji bi se predloženom izmjenom izdvojili u uslužno područje 42 oko 3% poslovnih udjela u uslužnom području 11, čime je narušeno načelo razmjernosti (članak 16. Ustava), te samim time predloženim člankom 13. Uredbe, odnosno uspostavom uslužnog područja 11, predlagatelj akta nije pravedno i vrijednosno korespondirajuće podijelio prava i obveze između prenositelja komunalnih vodnih građevina i društva preuzimatelja. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti iz nekoliko razloga. Prije svega, izdvajanjem područja gradova Samobora i Svete Nedelje iz uslužnog područja 11 dovelo bi se u pitanje ispunjenje kriterija zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama, koji proizalazi izravno iz Ustava Republike Hrvatske. Naime, veliki dio vodnokomunalne infrastrukture na području gradova Samobora i Svete Nedelje je u vlasništvu Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., Zagreb te im se ista ne može oduzeti bez njihovog pristanka o prijenosu bez naknade putem formiranja novog samostalnog uslužnog područja. S obzirom da stručni nositelj nije zaprimio nikakav dokaz da ViO Zagreb namjerava predmetnu infrastrukturu predati potencijalnom društvu preuzimatelju na novooformljenom UP, uspostava novog uslužnog područja bila bi protivna navedenom kriteriju zaštite vlasništva na navedenim komunalnim vodnim građevinama. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
66 Grad Jastrebarsko UREDBUo uslužnim područjima, Članak 13. U postupku javnog savjetovanja predlažemo da se članak 13. mijenja i glasi: Članak 13. (1) Uslužno područje 11 obuhvaća Grad Zagreb i općinu Stupnik. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka uslužno područje 11 ne obuhvaća naselje Veliko Polje. (3) Društvo preuzimatelj na uslužnom području 11 je Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Zagreb. Nadalje, predlaže se iza članka 43. dodati članak 44. koji glasi Članak 44. (1) Uslužno područje 42 obuhvaća gradove Jastrebarsko, Samobor i Svetu Nedelju te općine Klinča Sela i Žumberak u Zagrebačkoj županiji (2) Društvo preuzimatelj na uslužnom području 42 je Vode Jastrebarsko d.o.o., Jastrebarsko. OBRAZLOŽENJE Člankom 7. stavkom 2. Zakona o vodnim uslugama („Narodne novine“ broj 66/19-dalje u tekstu: Zakon) određeno je: „Uslužno područje uspostavlja se na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %.“. Na opisani način, prijedlogom izmjena i dopuna Uredbe u postupku javnog savjetovanja, udovoljit će se glavnim razlozima okrupljavanja gore navedenih vodnih isporučitelja, a to su smanjivanje gubitaka zahvaćene vode, povlačenje sredstava iz fondova EU i ujednačavanje cijena vodnih usluga i racionalizacije poslovanja isporučitelja vodnih usluga, kao i postići tražena priuštivost cijene vodne usluge, posebno kada se izgrade sustavi javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda odgovarajućeg stupnja i kada se u cijenu vodne usluge uključi i cijena dodanih usluga. Ujedno, opisano ustrojavanje uslužnih područja pridonijet će visokom stupnju učinkovitosti i financijskoj stabilnosti, kao i poštivanju načela propisanih odredbom članka 5. stavka 2. Zakona, kojom je propisano da se djelatnosti vodnih usluga obavljaju trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito. Končano, podjelom uslužnog područja 11 na dva zasebna uslužna područja zadovoljit će se uvjet propisan odredbom članka 7. stavka 2. Zakona, kojom je određeno da se uslužno područje uspostavlja na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %. Naime, predloženo uslužno područje 42 je uslužno područje na kojem se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od oko četiri milijuna kubnih metara godišnje. Napominje se da je predloženo uslužno područje 42 veće od uslužnog područja 10 (Grad Zaprešić te općine Bistra, Brdovec, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća u Zagrebačkoj županiji) i uslužnog područja 12 (Grad Velika Gorica i općine Kravarsko, Orle, Pisarovina i Pokupsko u Zagrebačkoj županiji, te naselje Veliko Polje iz Grada Zagreba). Također se napominje da gradovi i općine koje obuhvaća predloženo uslužno područje 42 posjeduju znanja i opremu za samostalno funkcioniranje, da je navedeno uslužno područje financijski stabilnije od uslužnog područja 11, da jedinice lokalnih samouprava Grad Jastrebarsko, Grad Samobor i Grad Sveta Nedjelja izdvajaju iz svojih proračuna sredstva za javnu vodoopskrbu i odvodnju u većem postotku od Grada Zagreba te da postojeći javni isporučitelji vodnih usluga obuhvaćeni predloženim uslužnim područjem 42 posluju održivo, da kvalitetno pripremaju i provode projekte financirane iz EU fondova, da intenzivno rade na smanjenju gubitaka u sustavu i da posjeduju nekretnine u vlasništvu, iz čega proizlazi da bi se djelatnost vodnih usluga, koje su od općeg interesa i koje se obavljaju kao javna služba (članak 4. stavak 1. Zakona) obavljala trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito (članak 5. stavak 2. Zakona). Osim navedenog, ističe se i da je omjer gradova i općina koji bi se predloženom izmjenom izdvojili u uslužno područje 42 oko 3% poslovnih udjela u uslužnom području 11, čime je narušeno načelo razmjernosti (članak 16. Ustava), te samim time predloženim člankom 13. Uredbe, odnosno uspostavom uslužnog područja 11, predlagatelj akta nije pravedno i vrijednosno korespondirajuće podijelio prava i obveze između prenositelja komunalnih vodnih građevina i društva preuzimatelja. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti iz nekoliko razloga. Prije svega, izdvajanjem područja gradova Samobora i Svete Nedelje iz uslužnog područja 11 dovelo bi se u pitanje ispunjenje kriterija zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama, koji proizalazi izravno iz Ustava Republike Hrvatske. Naime, veliki dio vodnokomunalne infrastrukture na području gradova Samobora i Svete Nedelje je u vlasništvu Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., Zagreb te im se ista ne može oduzeti bez njihovog pristanka o prijenosu bez naknade putem formiranja novog samostalnog uslužnog područja. S obzirom da stručni nositelj nije zaprimio nikakav dokaz da ViO Zagreb namjerava predmetnu infrastrukturu predati potencijalnom društvu preuzimatelju na novooformljenom UP, uspostava novog uslužnog područja bila bi protivna navedenom kriteriju zaštite vlasništva na navedenim komunalnim vodnim građevinama. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
67 OPĆINA ŽUMBERAK UREDBUo uslužnim područjima, Članak 13. U postupku javnog savjetovanja predlažemo da se članak 13. mijenja i glasi: Članak 13. (1) Uslužno područje 11 obuhvaća Grad Zagreb i općinu Stupnik. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka uslužno područje 11 ne obuhvaća naselje Veliko Polje. (3) Društvo preuzimatelj na uslužnom području 11 je Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Zagreb. Nadalje, predlaže se iza članka 43. dodati članak 44. koji glasi Članak 44. (1) Uslužno područje 42 obuhvaća gradove Jastrebarsko, Samobor i Svetu Nedelju te općine Klinča Sela i Žumberak u Zagrebačkoj županiji (2) Društvo preuzimatelj na uslužnom području 42 je Vode Jastrebarsko d.o.o., Jastrebarsko. OBRAZLOŽENJE Člankom 7. stavkom 2. Zakona o vodnim uslugama („Narodne novine“ broj 66/19-dalje u tekstu: Zakon) određeno je: „Uslužno područje uspostavlja se na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %.“. Na opisani način, prijedlogom izmjena i dopuna Uredbe u postupku javnog savjetovanja, udovoljit će se glavnim razlozima okrupljavanja gore navedenih vodnih isporučitelja, a to su smanjivanje gubitaka zahvaćene vode, povlačenje sredstava iz fondova EU i ujednačavanje cijena vodnih usluga i racionalizacije poslovanja isporučitelja vodnih usluga, kao i postići tražena priuštivost cijene vodne usluge, posebno kada se izgrade sustavi javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda odgovarajućeg stupnja i kada se u cijenu vodne usluge uključi i cijena dodanih usluga. Ujedno, opisano ustrojavanje uslužnih područja pridonijet će visokom stupnju učinkovitosti i financijskoj stabilnosti, kao i poštivanju načela propisanih odredbom članka 5. stavka 2. Zakona, kojom je propisano da se djelatnosti vodnih usluga obavljaju trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito. Končano, podjelom uslužnog područja 11 na dva zasebna uslužna područja zadovoljit će se uvjet propisan odredbom članka 7. stavka 2. Zakona, kojom je određeno da se uslužno područje uspostavlja na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %. Naime, predloženo uslužno područje 42 je uslužno područje na kojem se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od oko četiri milijuna kubnih metara godišnje. Napominje se da je predloženo uslužno područje 42 veće od uslužnog područja 10 (Grad Zaprešić te općine Bistra, Brdovec, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća u Zagrebačkoj županiji) i uslužnog područja 12 (Grad Velika Gorica i općine Kravarsko, Orle, Pisarovina i Pokupsko u Zagrebačkoj županiji, te naselje Veliko Polje iz Grada Zagreba). Također se napominje da gradovi i općine koje obuhvaća predloženo uslužno područje 42 posjeduju znanja i opremu za samostalno funkcioniranje, da je navedeno uslužno područje financijski stabilnije od uslužnog područja 11, da jedinice lokalnih samouprava Grad Jastrebarsko, Grad Samobor i Grad Sveta Nedjelja izdvajaju iz svojih proračuna sredstva za javnu vodoopskrbu i odvodnju u većem postotku od Grada Zagreba te da postojeći javni isporučitelji vodnih usluga obuhvaćeni predloženim uslužnim područjem 42 posluju održivo, da kvalitetno pripremaju i provode projekte financirane iz EU fondova, da intenzivno rade na smanjenju gubitaka u sustavu i da posjeduju nekretnine u vlasništvu, iz čega proizlazi da bi se djelatnost vodnih usluga, koje su od općeg interesa i koje se obavljaju kao javna služba (članak 4. stavak 1. Zakona) obavljala trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito (članak 5. stavak 2. Zakona). Osim navedenog, ističe se i da je omjer gradova i općina koji bi se predloženom izmjenom izdvojili u uslužno područje 42 oko 3% poslovnih udjela u uslužnom području 11, čime je narušeno načelo razmjernosti (članak 16. Ustava), te samim time predloženim člankom 13. Uredbe, odnosno uspostavom uslužnog područja 11, predlagatelj akta nije pravedno i vrijednosno korespondirajuće podijelio prava i obveze između prenositelja komunalnih vodnih građevina i društva preuzimatelja. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti iz nekoliko razloga. Prije svega, izdvajanjem područja gradova Samobora i Svete Nedelje iz uslužnog područja 11 dovelo bi se u pitanje ispunjenje kriterija zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama, koji proizalazi izravno iz Ustava Republike Hrvatske. Naime, veliki dio vodnokomunalne infrastrukture na području gradova Samobora i Svete Nedelje je u vlasništvu Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., Zagreb te im se ista ne može oduzeti bez njihovog pristanka o prijenosu bez naknade putem formiranja novog samostalnog uslužnog područja. S obzirom da stručni nositelj nije zaprimio nikakav dokaz da ViO Zagreb namjerava predmetnu infrastrukturu predati potencijalnom društvu preuzimatelju na novooformljenom UP, uspostava novog uslužnog područja bila bi protivna navedenom kriteriju zaštite vlasništva na navedenim komunalnim vodnim građevinama. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
68 Grad Samobor UREDBUo uslužnim područjima, Članak 13. U otvorenom roku jaČlanak 13. (1) Uslužno područje 11 obuhvaća Grad Zagreb. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka uslužno područje 11 ne obuhvaća naselje Veliko Polje. (3) Uslužno područje 11 obuhvaća i gradove Jastrebarsko, Samobor i Svetu Nedelju te općine Stupnik, Klinča Sela i Žumberak u Zagrebačkoj županiji. (4) Društvo preuzimatelj na uslužnom području 11 je Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Zagreb. PRIMJEDBA/KOMENTAR: U postupku javnog savjetovanja predlažemo da se članak 13. mijenja i glasi: Članak 13. (1) Uslužno područje 11 obuhvaća Grad Zagreb i općinu Stupnik. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka uslužno područje 11 ne obuhvaća naselje Veliko Polje. (3) Društvo preuzimatelj na uslužnom području 11 je Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Zagreb. OBRAZLOŽENJE Člankom 7. stavkom 2. Zakona o vodnim uslugama („Narodne novine“ broj 66/19-dalje u tekstu: Zakon) određeno je: „Uslužno područje uspostavlja se na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %.“. Na opisani način, prijedlogom izmjena i dopuna Uredbe u postupku javnog savjetovanja, udovoljit će se glavnim razlozima okrupnjavanja gore navedenih vodnih isporučitelja, a to su smanjivanje gubitaka zahvaćene vode, povlačenje sredstava iz fondova EU i ujednačavanje cijena vodnih usluga i racionalizacije poslovanja isporučitelja vodnih usluga, kao i postići tražena priuštivost cijene vodne usluge, posebno kada se izgrade sustavi javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda odgovarajućeg stupnja i kada se u cijenu vodne usluge uključi i cijena dodanih usluga. Ujedno, opisano ustrojavanje uslužnih područja pridonijet će visokom stupnju učinkovitosti i financijskoj stabilnosti, kao i poštivanju načela propisanih odredbom članka 5. stavka 2. Zakona, kojom je propisano da se djelatnosti vodnih usluga obavljaju trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito. Končano, podjelom uslužnog područja 11 na dva zasebna uslužna područja zadovoljit će se uvjet propisan odredbom članka 7. stavka 2. Zakona, kojom je određeno da se uslužno područje uspostavlja na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %. Naime, predloženo uslužno područje 42 je uslužno područje na kojem se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od oko četiri milijuna kubnih metara godišnje. Napominje se da je predloženo uslužno područje 42 veće od uslužnog područja 10 (Grad Zaprešić te općine Bistra, Brdovec, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća u Zagrebačkoj županiji) i uslužnog područja 12 (Grad Velika Gorica i općine Kravarsko, Orle, Pisarovina i Pokupsko u Zagrebačkoj županiji, te naselje Veliko Polje iz Grada Zagreba). Također se napominje da gradovi i općine koje obuhvaća predloženo uslužno područje 42 posjeduju znanja i opremu za samostalno funkcioniranje, da je navedeno uslužno područje financijski stabilnije od uslužnog područja 11, da jedinice lokalnih samouprava Grad Jastrebarsko, Grad Samobor i Grad Sveta Nedjelja izdvajaju iz svojih proračuna sredstva za javnu vodoopskrbu i odvodnju u većem postotku od Grada Zagreba te da postojeći javni isporučitelji vodnih usluga obuhvaćeni predloženim uslužnim područjem 42 posluju održivo, da kvalitetno pripremaju i provode projekte financirane iz EU fondova, da intenzivno rade na smanjenju gubitaka u sustavu i da posjeduju nekretnine u vlasništvu, iz čega proizlazi da bi se djelatnost vodnih usluga, koje su od općeg interesa i koje se obavljaju kao javna služba (članak 4. stavak 1. Zakona) obavljala trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito (članak 5. stavak 2. Zakona). Osim navedenog, ističe se i da je omjer gradova i općina koji bi se predloženom izmjenom izdvojili u uslužno područje 42 oko 3% poslovnih udjela u uslužnom području 11, čime je narušeno načelo razmjernosti (članak 16. Ustava), te samim time predloženim člankom 13. Uredbe, odnosno uspostavom uslužnog područja 11, predlagatelj akta nije pravedno i vrijednosno korespondirajuće podijelio prava i obveze između prenositelja komunalnih vodnih građevina i društva preuzimatelja. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti iz nekoliko razloga. Prije svega, izdvajanjem područja gradova Samobora i Svete Nedelje iz uslužnog područja 11 dovelo bi se u pitanje ispunjenje kriterija zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama, koji proizalazi izravno iz Ustava Republike Hrvatske. Naime, veliki dio vodnokomunalne infrastrukture na području gradova Samobora i Svete Nedelje je u vlasništvu Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., Zagreb te im se ista ne može oduzeti bez njihovog pristanka o prijenosu bez naknade putem formiranja novog samostalnog uslužnog područja. S obzirom da stručni nositelj nije zaprimio nikakav dokaz da ViO Zagreb namjerava predmetnu infrastrukturu predati potencijalnom društvu preuzimatelju na novooformljenom UP, uspostava novog uslužnog područja bila bi protivna navedenom kriteriju zaštite vlasništva na navedenim komunalnim vodnim građevinama. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
69 MIRELA GRGIĆ UREDBUo uslužnim područjima, Članak 13. GRAD SVETA NEDELJA, zastupano po gradonačelniku, u otvorenom roku javnog savjetovanja na nacrt prijedloga Uredbe o uslužnim područjima (dalje u tekstu: Uredba) očituje se kako slijedi: U postupku javnog savjetovanja predlažemo da se članak 13. mijenja i glasi: Članak 13. (1) Uslužno područje 11 obuhvaća Grad Zagreb i općinu Stupnik. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka uslužno područje 11 ne obuhvaća naselje Veliko Polje. (3) Društvo preuzimatelj na uslužnom području 11 je Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Zagreb. Nadalje, predlaže se iza članka 43. dodati članak 44. koji glasi: Članak 44. (1) Uslužno područje 42 obuhvaća gradove Jastrebarsko, Samobor i Svetu Nedelju te općine Klinča Sela i Žumberak u Zagrebačkoj županiji (2) Društvo preuzimatelj na uslužnom području 42 je Vode Jastrebarsko d.o.o., Jastrebarsko. OBRAZLOŽENJE Člankom 7. stavkom 2. Zakona o vodnim uslugama („Narodne novine“ broj 66/19-dalje u tekstu: Zakon) određeno je: „Uslužno područje uspostavlja se na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %.“. Na opisani način, prijedlogom izmjena i dopuna Uredbe u postupku javnog savjetovanja, udovoljit će se glavnim razlozima okrupljavanja gore navedenih vodnih isporučitelja, a to su smanjivanje gubitaka zahvaćene vode, povlačenje sredstava iz fondova EU i ujednačavanje cijena vodnih usluga i racionalizacije poslovanja isporučitelja vodnih usluga, kao i postići tražena priuštivost cijene vodne usluge, posebno kada se izgrade sustavi javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda odgovarajućeg stupnja i kada se u cijenu vodne usluge uključi i cijena dodanih usluga. Ujedno, opisano ustrojavanje uslužnih područja pridonijet će visokom stupnju učinkovitosti i financijskoj stabilnosti, kao i poštivanju načela propisanih odredbom članka 5. stavka 2. Zakona, kojom je propisano da se djelatnosti vodnih usluga obavljaju trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito. Končano, podjelom uslužnog područja 11 na dva zasebna uslužna područja zadovoljit će se uvjet propisan odredbom članka 7. stavka 2. Zakona, kojom je određeno da se uslužno područje uspostavlja na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %. Naime, predloženo uslužno područje 42 je uslužno područje na kojem se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od oko četiri milijuna kubnih metara godišnje. Napominje se da je predloženo uslužno područje 42 veće od uslužnog područja 10 (Grad Zaprešić te općine Bistra, Brdovec, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća u Zagrebačkoj županiji) i uslužnog područja 12 (Grad Velika Gorica i općine Kravarsko, Orle, Pisarovina i Pokupsko u Zagrebačkoj županiji, te naselje Veliko Polje iz Grada Zagreba). Također se napominje da gradovi i općine koje obuhvaća predloženo uslužno područje 42 posjeduju znanja i opremu za samostalno funkcioniranje, da je navedeno uslužno područje financijski stabilnije od uslužnog područja 11, da jedinice lokalnih samouprava Grad Jastrebarsko, Grad Samobor i Grad Sveta Nedjelja izdvajaju iz svojih proračuna sredstva za javnu vodoopskrbu i odvodnju u većem postotku od Grada Zagreba te da postojeći javni isporučitelji vodnih usluga obuhvaćeni predloženim uslužnim područjem 42 posluju održivo, da kvalitetno pripremaju i provode projekte financirane iz EU fondova, da intenzivno rade na smanjenju gubitaka u sustavu i da posjeduju nekretnine u vlasništvu, iz čega proizlazi da bi se djelatnost vodnih usluga, koje su od općeg interesa i koje se obavljaju kao javna služba (članak 4. stavak 1. Zakona) obavljala trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito (članak 5. stavak 2. Zakona). Osim navedenog, ističe se i da je omjer gradova i općina koji bi se predloženom izmjenom izdvojili u uslužno područje 42 oko 3% poslovnih udjela u uslužnom području 11, čime je narušeno načelo razmjernosti (članak 16. Ustava), te samim time predloženim člankom 13. Uredbe, odnosno uspostavom uslužnog područja 11, predlagatelj akta nije pravedno i vrijednosno korespondirajuće podijelio prava i obveze između prenositelja komunalnih vodnih građevina i društva preuzimatelja. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti iz nekoliko razloga. Prije svega, izdvajanjem područja gradova Samobora i Svete Nedelje iz uslužnog područja 11 dovelo bi se u pitanje ispunjenje kriterija zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama, koji proizalazi izravno iz Ustava Republike Hrvatske. Naime, veliki dio vodnokomunalne infrastrukture na području gradova Samobora i Svete Nedelje je u vlasništvu Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., Zagreb te im se ista ne može oduzeti bez njihovog pristanka o prijenosu bez naknade putem formiranja novog samostalnog uslužnog područja. S obzirom da stručni nositelj nije zaprimio nikakav dokaz da ViO Zagreb namjerava predmetnu infrastrukturu predati potencijalnom društvu preuzimatelju na novooformljenom UP, uspostava novog uslužnog područja bila bi protivna navedenom kriteriju zaštite vlasništva na navedenim komunalnim vodnim građevinama. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
70 Općina Vrpolje UREDBUo uslužnim područjima, Članak 22. OPĆINA VRPOLJE Na području Općine Vrpolje distribuciju vode provode dva Komunalna poduzeća i to za naselje Vrpolje i Čajkovce distributer je Đakovački vodovod d.o.o. Đakovo, a za naselje Stari Perkovci distributer je Vodovod d.o.o. Slavonski Brod. Projekt odvodnje u naselju Vrpolje, Općina Vrpolje je započela 2005. godine te je do 2011. godine izgrađeno oko 12 km kanalizacijske mreže koja još uvijek nije završena do kraja i nije u funkciji. Kako je prošlo više godina, a odvodnja nema pomaka i za to što je izgrađeno zasigurno će trebati izvršiti rekonstrukciju, Općinsko vijeće Općine Vrpolje je na svojoj 21. sjednici održanoj 24. travnja 2023. godine donijelo Odluku o uključenju Općine Vrpolje u Projekt „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Đakovo II“ koju Odluku i prilažemo savjetovanju. S obzirom da smo u istom položaju, pola je na jednom komunalnom poduzeću, a pola na drugom, Općinskom vijeću je u interesu da građani Općine Vrpolje na najbrži mogući način dobiju odvodnju, a prema svim dosadašnjim pokazateljima i aktivnostima za zaključiti je da je za sada jedini način da se uključimo u Projekt Đakovo II koji provodi Đakovački vodovod d.o.o. Đakovo. Poveznica na Odluku - "https://drive.google.com/file/d/1mYdLb6G56NDn30MPGjQq_yxqAJpXwsK4/view" Nije prihvaćen Stručni nositelj razumije zabrinutost predstavnika Općine Vrpolje vezano uz realizaciju projekta javne odvodnje na svom području. Međutim, Odluka Općinskog vijeća da se Općina Vrpolje „priključuje Projektu Đakovo II“ nije od značaja za traženu promjenu granica UP 20 i 6. Također, provjerom kod Hrvatskih voda je utvrđeno da područje Općine Vrpolje i koncepcijsko rješenje odvodnje nije ušlo u Studiju izvodljivosti EU projekta Đakovo2. Nadalje, iz primjedbe Stjepana Aščića, direktora Vodovoda d.o.o., Slavonski Brod je razvidno da ne postoji suglasnost da se područje Vrpolja izdvoji iz UP 20 i pripoji UP 6. Predmetni slučaj nije moguće riješiti na predloženi način u ovom trenutku, već u narednom razdoblju, ukoliko će o tome postojati usuglašeni stavovi obiju strana.
71 Tanja Dec UREDBUo uslužnim područjima, Članak 23. Poštovani, Iznosimo svoje primjedbe i komentare na članak 23. Uredbe o uslužnim područjima (dalje u tekstu: Uredba) i predlažemo da glasi: Članak 23 mijenja se. 1. Uslužno područje 21. obuhvaća gradove Otok i Vinkovci te općine Andrijaševci, Babina Greda, Cerna, Drenovci, Ivankovo, Jarmina, Markušica, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Tordinci, Tovarnik, Vođinci i Vrbanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 2. Društvo preuzimatelj na uslužnom području 21. je Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Vinkovci. Predlažemo iza članka 23. dodati novi članak 24. (sadašnji članak 24. postaje 25.) koji glasi: 1. Uslužno područje 22. obuhvaća grad Županju i općine, Gunja, Štitar, Gradište i Bošnjaci u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 2. Društvo preuzimatelj na uslužnom 22. području je Komunalac d.o.o., Županja. Člankom 7. Stavak 1. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19 – Zakon) propisano je: Uslužno područje uspostavlja se radi 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. Navedeno su ciljevi zbog kojih se provodi ova vodno komunalna reforma, odnosno integracija javnih isporučitelja vodnih usluga. Komunalac d.o.o., Županja obavlja usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje na području grada Županje, općina Štitar, Gradište i Bošnjaci, te iako je u referentnoj 2018. godini isporučio 692.904 m3 vode, ispunjava SVE ciljeve iz članka 7. stavak 1. Zakona, što bi trebalo biti dovoljno da mu se dodjeli uslužno područje. A. Kriteriji i ciljevi za uspostavu uslužnog područja a) Ispunjenost kriterija 1.1. Kriterij količine isporuke vode iz članka 7. stavka 2. Zakona: nije primjenjiv 1.2. Kriterij količine isporuke vode, ranije i buduće priuštivosti cijene vode iz članka 104. stavka 3. Zakona:u referentnoj 2018.g. isporučio je 692.904 m3 vode, budući udio cijene u NRD-u je 2,72 % što je manje od 3,5 - 4,2 %, što izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode čini visokom; 2.1. Kriterij obuhvata sustava iz članka 7. stavka 3. Zakona: NOVO (što je trenutno postojeće) uslužno područje obuhvaća sve sustave javne vodoopskrbe, sve sustave javne odvodnje i sve aglomeracije – ispunjen; 2.2. Kriterij nepresijecanja granica iz članka 7. stavka 4. Zakona: granica uslužnog područja ne presijeca granicu aglomeracije, niti granicu vodoopskrbnog područja – ispunjen; 2.3. Kriterij zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama: nema oduzimanja vlasništva komunalnih vodnih građevina od postojećeg vlasnika i prijenosa u vlasništvo društvu preuzimatelju na drugom uslužnom području da bi se ispunili kriteriji tehničke cjelovitosti sustava iz članka 7. stavka 3. i 4. Zakona – ispunjen. b) Izvjesnost postizanja zakonskih ciljeva 3.1. Cilj – povrat troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode: - budući udio cijene u NRD-u je 2,72 % što je manje od 3,5 - 4,2 %, što izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode čini visokom; 3.2. Sposobnost za održivi razvoj i održavanje, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju: (a) Komunalac d.o.o., Županja je u veljači 2018. godine završio provedbu EU projekta Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracije Županja, u sklopu kojeg je izgrađen Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV Županja) ES 17.000, nekoliko crpnih stanica, te kompletna odvodnja i dio priključaka na vodoopskrbu koji je nedostajao na području općine Štitar, čime se postigla 100% priključenost u gradu Županji i općini Štitar. Kao i prije toga, tako i nakon spomenutih investicija Komunalac d.o.o., Županja uspio je održati priuštivu cijenu vodnih usluga sukladno studiji izvodljivosti i preporukama JASPERS-a, kroz koju cijenu se kontinuirano pokrivaju svi operativni troškovi izgrađenih EU građevina, iako se od tada naplaćuje i nova vodna usluga pročišćavanje otpadnih voda. Završetkom ovog projekta realiziran je veći dio EU investicijskog ciklusa, čiji operativni troškovi održavanja su daleko veći od troškova održavanja slijedećeg EU investicijskog ciklusa. (b) Društvo je dokazalo da je sposobno za održivi razvoj i održavanje izvan i nakon EU investicijskog ciklusa održavajući socijalno priuštivu cijenu vode, kroz razvoj i održavanje svojih vodnih građevina.. U gradu Županji prije EU investicijskog ciklusa priključenost na vodoopskrbu bila je 100%, na javnu odvodnju cca 90%, u općini Štitar na vodoopskrbu 50 %, odvodnje nije bilo, u općinama Gradište i Bošnjaci koje nisu bile obuhvaćene EU investicijskim ciklusom u potpunosti je izgrađena mreža javne vodoopskrbe i djelomično javne odvodnje, u potpunosti je pripremljen EU projekt „Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracija Gradište i Bošnjaci“, koji predviđa dovršetak javne odvodnje u tim mjestima i priključenje na UPOV- Županja, koji će nakon završetka projekta imati socijalno priuštivu cijenu (c) Komunalac d.o.o., Županja ima 32 zaposlenika s odgovarajućim kvalifikacijama potrebnim za kvalitetno i učinkovito obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje. 3.3. Cilj – postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti: Komunalac d.o.o., Županja uspješno posluje već 52 godine. Financijski podaci Društva pokazuju kontinuirano pozitivno poslovanje i prije razdoblja od 2018. pa do 2022. godine. Društvo je kontinuirano likvidno, nije zaduženo, sve obveze su se uvijek uredno izvršavale i tako se nastavilo, sve se plaća u rokovima dospijeća, a također i sve obveze se uredno izvršavaju prema radnicima. Kako je cilj financijske održivosti javnih isporučitelja poslovati na principu pokrića troškova, od ožujka ove godine donijeli smo nove cijene vodnih kako bi se prilagodili tržištu i reagirali na troškovne udare, a tim više što cijena vodnih usluga nije godina mijenjana. Na cijelom uslužnom području Komunalca d.o.o. primjenjuje se jedinstvena cijena vodnih usluga. Smatramo da je Društvo dokazalo da ima financijsku stabilnost, poslovnu samoodrživost i učinkovitost– cilj ispunjen. B. Kriterij za određivanje društva preuzimatelja Na temelju članka 88. st. 2. Zakona, društvom preuzimateljem na uslužnom području 22. određuje se Komunalac d.o.o., Županja po kriteriju najveće količine isporučene vode za ljudsku potrošnju korisnicima vodnih usluga (3 godine koje prethode godini stupanja na snagu nove Uredbe) od 2.254.557 m3 i po kriteriju najvećeg ukupnog prihoda koji iznosi ukupno 55.065,431,10 kn. Predlagatelj Uredbe navodi u Obrazloženju: „Ocjena izvjesnosti postizanja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti bila je višestruko otežana zbog stjecaja različitih vanjskih okolnosti koje su nastupile u 2020. (zdravstvena kriza, vrh pandemijskog vala, potresi u Zagrebu, Sisku i Petrinji, pad potrošnje vode od više od 10 milijuna m3 godišnje) u 2021. (visoka inflacija, početak energetske krize i visok rast većine rashoda, bez povećanja prihoda po osnovi cijene vode), što se produljilo u 2022. Sve ovo je utjecalo na to da su isporučitelji vodnih usluga, čak i najveći, pokazivali znakove smanjene poslovne uspješnosti. Stoga je, u specifičnim slučajevima (UP 11, UP 16, UP 23, UP 24 i UP 40) potencijal financijske održivosti bilo potrebno ocjenjivati u kraćem razdoblju (jednoj godini) i izvlačiti zaključke jesu li financijski gubici rezultat anomalije, što bi predstavljao prihvatljiv gubitak ili kontinuiranog negativnog trenda, što nije prihvatljiv gubitak. Ponovno ističemo da se za najveći broj jedinstvenih javnih isporučitelja vodnih usluga izvjesnost postizanja cilja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti može ocjenjivati samo u uvjetima stabilnog poslovnog okruženja.“ Iz Obrazloženja je nesporno da su neka zakonska odstupanja prihvatljiva, ali samo za društva preuzimatelje, a to što su pojedini isporučitelji poslovali sa gubitkom se opravdava i naziva prihvatljiv financijski gubitak (PFG), s tim da nisu prikazani financijski podaci za 2022. (jer nisu predani GFI-i) kada je bio vrhunac inflacije i poskupljenja. Također ono što je opisano u obrazloženju u pogledu priuštivosti cijene vodne usluge nije dokazano, jer se predlagatelj za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ciljeva uspostave uslužnih područja koristio dokumentom koji nije priložen i koji nam je nedostupan: „Za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ovih ciljeva koriste se rezultati analize izrađene u okviru Završnog izvješća projekta „Potpora reformi sektora vodnih usluga“ – Zadatak A. Efekti udruživanja na predloženim uslužnim područjima, Priuštivost cijene vode na objedinjenim uslužnim područjima (Svjetska banka, siječanj 2022.; u daljnjem tekstu: Završno izvješće).“ Zaključak je da je iz priloženog Obrazloženja evidentno da nisu ispunjeni kriteriji, odnosno ciljevi propisani člankom 7. Stavkom 1. ZoVU-a. Na e-savjetovanju koje je prethodilo Uredbi (147/21) također smo iznijeli svoje primjedbe sa istim ciljem kao i sada, da nam se dodijeli samostalno uslužno područje na temelju iznesenih argumenata. U kasnije objavljenom izvješću kao odgovor na naše primjedbe naveli ste: „Prijedlog nije moguće prihvatiti jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama koji regulira iznimku za uspostavu samostalnog uslužnog područja. Navedenim člankom je propisana iznimka za uspostavu samostalnog uslužnog područja na području pružanja usluge uspostavljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona, na kojem postojeći javni isporučitelj, koje nije društvo preuzimatelj, isporučuje više od 800.000 m3, a manje od 1.000.000 m3 vode, što ovdje nije slučaj. Navedeno društvo je u referentnoj 2018.g. isporučilo 692.904 m3 (što je manje od minimalnih 800.000 m3) za uspostavu samostalnog uslužnog područja na temelju navedene iznimke. Isto tako napominjemo da je osim navedenog kriterija potrebno ispuniti preostale kriterije koji se odnose se na priuštivost sadašnje i buduće cijene vodne usluge. Nadalje, društvo Komunalac d.o.o., Županja preuzima vodu od strane Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o., Vinkovci koju navedeno društvo zahvaća na izvorištu u Sikirevcima. S obzirom na sve navedeno, predmetno područje je dio UP 21.“ Postavlja se pitanje zbog čega je za primjenu članka 104. stavak 3. ZoVU-a i dalje referentna 2018. Uredba je trebala biti donesena 18.10.2019. (sukladno članku 110. stavak. 1. točka 1. ZoVU-a), da bi tek 10.9.2021. bila prvi puta objavljena na e-savjetovanju, znači nakon dvije godine. Sada je već polovina 2023., ali je i dalje referentna 2018., nisu bitne niti prethodne, a pogotovo ne kasnije godine. Pa netko je samo u toj 2018. mogao imati isporuku od 800.000,00 m3/vode, a već 2019., 2020., 2021., 2022. više NE, ali prema stavu predlagatelja to bi bilo u redu. Kriterij količine nije ispunjen, ali što je najvažnije Komunalac d.o.o., Županja je tijekom godina stabilnog i uspješnog poslovanja dokazao da djelatnost vodnih usluga, koje su od općeg interesa i koje se obavljaju kao javna služba (članak 4. stavak 1. Zakona) obavljala trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito (članak 5. stavak 2. Zakona), te da ispunjava sve ciljeve Propisane člankom 7. .tavak 1. ZoVU-a. Ono što je najvažnije od svega, iako Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o vodnim uslugama sa Ustavom, ovakvom integracijom javnih isporučitelja, kako se navodi u izdvojenom mišljenu dva suca Ustavnog suda „grubo se zadire u ustavni položaj samostalnosti jedinica lokalne samouprave, jer gospodarenje vodnim resursima nesumnjivo spada u one poslove komunalnog karaktera kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji su člankom 129.a Ustava načelno određeni kao nadležnost jedinica lokalne samouprave…Jedinicama lokalne samouprave bilo je zajamčeno pravo vlasništva nad komunalnom vodnom infrastrukturom prvenstveno stoga da im omogući da zadovolje svoju ustavnu ovlast i obvezu iz članka 129.a „. Postavlja se kako se ovakva povijesna vodno komunalna reforma, kojom se zadire u ustavna prava JLS-a i oduzima im se vlasništvo nad njihovim tvrtkama u koje su godinama ulagali kao i njihovi građani, može provesti na temelju OCJENE IZVJESNOSTI POSTIZANJA ciljeva: 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama (Narodne novine, broj 66/19) koji regulira iznimku za uspostavu uslužnog područja. Navedenim člankom je propisana iznimka za uspostavu uslužnog područja na području pružanja usluge uspostavljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona, na kojem postojeći javni isporučitelj, koje nije društvo preuzimatelj, isporučuje više od 800.000 a manje od 1.000.000 m3 vode, što ovdje nije slučaj. Komunalac d.o.o., Županja je u referentnoj godini 2018. g isporučilo 692.904 m3 (što je manje od minimalnih 800.000 m3) za uspostavu samostalnog uslužnog područja na temelju navedene iznimke. Isto tako napominjemo da je osim kriterija koji se odnose na područje pružanja usluge kao i količinu isporuke vode, potrebno ispuniti preostale kriterije i ciljeve propisane Zakonom za uspostavu samostalnog uslužnog područja propisane navedenim člankom, a odnose se na priuštivost cijene vode i nepresijecanja granica granica aglomeracija i granica vodoopskrbnih područja. Prema analizi koju je proveo stručni nositelj, buduća priuštivost cijene vode u slučaju da Komunalac d.o.o. Županja formira samostalno UP, iznosila bi 2,93% NRD-a, a u slučaju integracije 2,88%. Nadalje, samo integracijom u okviru UP 21 ispunjen je kriterij nepresijecanja granica jer Komunalac d.o.o., Županja preuzima ukupne količine vode koju isporučuje od Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o., Vinkovci, koja se zahvaća na izvorištu u Sikirevcima.
72 OPĆINA GUNJA UREDBUo uslužnim područjima, Članak 23. OPĆINA GUNJA Poštovani, Iznosimo svoje primjedbe i komentare na članak 23. Uredbe o uslužnim područjima (dalje u tekstu: Uredba) i predlažemo da glasi: Članak 23 mijenja se. 1. Uslužno područje 21. obuhvaća gradove Otok i Vinkovci te općine Andrijaševci, Babina Greda, Cerna, Drenovci, Ivankovo, Jarmina, Markušica, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Tordinci, Tovarnik, Vođinci i Vrbanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 2. Društvo preuzimatelj na uslužnom području 21. je Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Vinkovci. Predlažemo iza članka 23. dodati novi članak 24. (sadašnji članak 24. postaje 25.) koji glasi: 1. Uslužno područje 22. obuhvaća grad Županju i općine, Gunja, Štitar, Gradište i Bošnjaci u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 2. Društvo preuzimatelj na uslužnom 22. području je Komunalac d.o.o., Županja. Člankom 7. Stavak 1. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19 – Zakon) propisano je: Uslužno područje uspostavlja se radi 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. Navedeno su ciljevi zbog kojih se provodi ova vodno komunalna reforma, odnosno integracija javnih isporučitelja vodnih usluga. Komunalac d.o.o., Županja obavlja usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje na području grada Županje, općina Štitar, Gradište i Bošnjaci, te iako je u referentnoj 2018. godini isporučio 692.904 m3 vode, ispunjava SVE ciljeve iz članka 7. stavak 1. Zakona, što bi trebalo biti dovoljno da mu se dodjeli uslužno područje. Općina Gunja je poslala nadležnom Ministarstvu Obavijest o svojoj namjeri da se Komunalno trgovačko društva Gunja d.o.o. pripoji Komunalcu d.o.o., Županja, koje bi uslužno područje na kojem bi Komunalac d.o.o., Županja bio društvo preuzimatelj imalo godišnju isporuku od 800.000,00 do 1.000.000,00 m3 vode. Kriterij količine nije ispunjen, ali što je najvažnije Komunalac d.o.o., Županja je tijekom godina stabilnog i uspješnog poslovanja dokazao da djelatnost vodnih usluga, koje su od općeg interesa i koje se obavljaju kao javna služba (članak 4. stavak 1. Zakona) obavlja trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito (članak 5. stavak 2. Zakona), te da ispunjava sve ciljeve Propisane člankom 7. stavak 1. ZoVU-a, a pripajanjem Komunalnog trgovačkog društva Gunja d.o.o. biti će ispunjen i kriterij količine. Predlagatelj Uredbe navodi u Obrazloženju: „Ocjena izvjesnosti postizanja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti bila je višestruko otežana zbog stjecaja različitih vanjskih okolnosti koje su nastupile u 2020. (zdravstvena kriza, vrh pandemijskog vala, potresi u Zagrebu, Sisku i Petrinji, pad potrošnje vode od više od 10 milijuna m3 godišnje) u 2021. (visoka inflacija, početak energetske krize i visok rast većine rashoda, bez povećanja prihoda po osnovi cijene vode), što se produljilo u 2022. Sve ovo je utjecalo na to da su isporučitelji vodnih usluga, čak i najveći, pokazivali znakove smanjene poslovne uspješnosti. Stoga je, u specifičnim slučajevima (UP 11, UP 16, UP 23, UP 24 i UP 40) potencijal financijske održivosti bilo potrebno ocjenjivati u kraćem razdoblju (jednoj godini) i izvlačiti zaključke jesu li financijski gubici rezultat anomalije, što bi predstavljao prihvatljiv gubitak ili kontinuiranog negativnog trenda, što nije prihvatljiv gubitak. Ponovno ističemo da se za najveći broj jedinstvenih javnih isporučitelja vodnih usluga izvjesnost postizanja cilja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti može ocjenjivati samo u uvjetima stabilnog poslovnog okruženja.“ Iz Obrazloženja je nesporno da su neka zakonska odstupanja prihvatljiva, ali samo za društva preuzimatelje, a to što su pojedini isporučitelji poslovali sa gubitkom se opravdava i naziva prihvatljiv financijski gubitak (PFG), s tim da nisu prikazani financijski podaci za 2022. (jer nisu predani GFI-i) kada je bio vrhunac inflacije i poskupljenja. Također ono što je opisano u obrazloženju u pogledu priuštivosti cijene vodne usluge nije dokazano, jer se predlagatelj za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ciljeva uspostave uslužnih područja koristio dokumentom koji nije priložen i koji nam je nedostupan: „Za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ovih ciljeva koriste se rezultati analize izrađene u okviru Završnog izvješća projekta „Potpora reformi sektora vodnih usluga“ – Zadatak A. Efekti udruživanja na predloženim uslužnim područjima, Priuštivost cijene vode na objedinjenim uslužnim područjima (Svjetska banka, siječanj 2022.; u daljnjem tekstu: Završno izvješće).“ Zaključak je da je iz priloženog Obrazloženja evidentno da nisu ispunjeni kriteriji, odnosno ciljevi propisani člankom 7. Stavkom 1. ZoVU-a. Ono što je najvažnije od svega, iako Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o vodnim uslugama sa Ustavom, ovakvom integracijom javnih isporučitelja, kako se navodi u izdvojenom mišljenu dva suca Ustavnog suda „grubo se zadire u ustavni položaj samostalnosti jedinica lokalne samouprave, jer gospodarenje vodnim resursima nesumnjivo spada u one poslove komunalnog karaktera kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji su člankom 129.a Ustava načelno određeni kao nadležnost jedinica lokalne samouprave…Jedinicama lokalne samouprave bilo je zajamčeno pravo vlasništva nad komunalnom vodnom infrastrukturom prvenstveno stoga da im omogući da zadovolje svoju ustavnu ovlast i obvezu iz članka 129.a „. Postavlja se kako se ovakva povijesna vodno komunalna reforma, kojom se zadire u ustavna prava JLS-a i oduzima im se vlasništvo nad njihovim tvrtkama u koje su godinama ulagali kao i njihovi građani, može provesti na temelju OCJENE IZVJESNOSTI POSTIZANJA ciljeva: 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. OPĆINA GUNJA OPĆINSKI NAČELNIK ANTO GUTIĆ Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama (Narodne novine, broj 66/19) koji regulira iznimku za uspostavu uslužnog područja. Navedenim člankom je propisana iznimka za uspostavu uslužnog područja na području pružanja usluge uspostavljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona, na kojem postojeći javni isporučitelj, koje nije društvo preuzimatelj, isporučuje više od 800.000 m3, a manje od 1.000.000 m3 vode, što ovdje nije slučaj. Komunalac d.o.o., Županja je u referentnoj godini 2018.g isporučilo 692.904 m3 (što je manje od minimalnih 800.000 m3) za uspostavu samostalnog uslužnog područja na temelju navedene iznimke. Isto tako napominjemo da je osim kriterija koji se odnose na područje pružanja usluge kao i količinu isporuke vode, potrebno ispuniti preostale kriterije i ciljeve propisane Zakonom za uspostavu samostalnog uslužnog područja propisane navedenim člankom, a odnose se na priuštivost cijene vode i nepresijecanja granica granica aglomeracija i granica vodoopskrbnih područja. Prema analizi koju je proveo stručni nositelj, buduća priuštivost cijene vode u slučaju da Komunalac d.o.o. Županja formira samostalno UP, iznosila bi 2,93% NRD-a, a u slučaju integracije 2,88%. Nadalje, samo integracijom u okviru UP 21 ispunjen je kriterij nepresijecanja granica jer Komunalac d.o.o., Županja preuzima ukupne količine vode koju isporučuje od Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o., Vinkovci, koja se zahvaća na izvorištu u Sikirevcima.
73 Domagoj Markovinović UREDBUo uslužnim područjima, Članak 23. KOMUNALAC d.o.o., Županja Poštovani, Iznosimo svoje primjedbe i komentare na članak 23. Uredbe o uslužnim područjima (dalje u tekstu: Uredba) i predlažemo da glasi: Članak 23 mijenja se. 1. Uslužno područje 21. obuhvaća gradove Otok i Vinkovci te općine Andrijaševci, Babina Greda, Cerna, Drenovci, Ivankovo, Jarmina, Markušica, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Tordinci, Tovarnik, Vođinci i Vrbanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 2. Društvo preuzimatelj na uslužnom području 21. je Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Vinkovci. Predlažemo iza članka 23. dodati novi članak 24. (sadašnji članak 24. postaje 25.) koji glasi: 1. Uslužno područje 22. obuhvaća grad Županju i općine, Gunja, Štitar, Gradište i Bošnjaci u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 2. Društvo preuzimatelj na uslužnom 22. području je Komunalac d.o.o., Županja. Člankom 7. Stavak 1. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19 – Zakon) propisano je: Uslužno područje uspostavlja se radi 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. Navedeno su ciljevi zbog kojih se provodi ova vodno komunalna reforma, odnosno integracija javnih isporučitelja vodnih usluga. Komunalac d.o.o., Županja obavlja usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje na području grada Županje, općina Štitar, Gradište i Bošnjaci, te iako je u referentnoj 2018. godini isporučio 692.904 m3 vode, ispunjava SVE ciljeve iz članka 7. stavak 1. Zakona, što bi trebalo biti dovoljno da mu se dodjeli uslužno područje. A. Kriteriji i ciljevi za uspostavu uslužnog područja a) Ispunjenost kriterija 1.1. Kriterij količine isporuke vode iz članka 7. stavka 2. Zakona: nije primjenjiv 1.2. Kriterij količine isporuke vode, ranije i buduće priuštivosti cijene vode iz članka 104. stavka 3. Zakona:u referentnoj 2018.g. isporučio je 692.904 m3 vode, budući udio cijene u NRD-u je 2,72 % što je manje od 3,5 - 4,2 %, što izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode čini visokom; 2.1. Kriterij obuhvata sustava iz članka 7. stavka 3. Zakona: NOVO (što je trenutno postojeće) uslužno područje obuhvaća sve sustave javne vodoopskrbe, sve sustave javne odvodnje i sve aglomeracije – ispunjen; 2.2. Kriterij nepresijecanja granica iz članka 7. stavka 4. Zakona: granica uslužnog područja ne presijeca granicu aglomeracije, niti granicu vodoopskrbnog područja – ispunjen; 2.3. Kriterij zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama: nema oduzimanja vlasništva komunalnih vodnih građevina od postojećeg vlasnika i prijenosa u vlasništvo društvu preuzimatelju na drugom uslužnom području da bi se ispunili kriteriji tehničke cjelovitosti sustava iz članka 7. stavka 3. i 4. Zakona – ispunjen. b) Izvjesnost postizanja zakonskih ciljeva 3.1. Cilj – povrat troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode: - budući udio cijene u NRD-u je 2,72 % što je manje od 3,5 - 4,2 %, što izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode čini visokom; 3.2. Sposobnost za održivi razvoj i održavanje, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju: (a) Komunalac d.o.o., Županja je u veljači 2018. godine završio provedbu EU projekta Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracije Županja, u sklopu kojeg je izgrađen Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV Županja) ES 17.000, nekoliko crpnih stanica, te kompletna odvodnja i dio priključaka na vodoopskrbu koji je nedostajao na području općine Štitar, čime se postigla 100% priključenost u gradu Županji i općini Štitar. Kao i prije toga, tako i nakon spomenutih investicija Komunalac d.o.o., Županja uspio je održati priuštivu cijenu vodnih usluga sukladno studiji izvodljivosti i preporukama JASPERS-a, kroz koju cijenu se kontinuirano pokrivaju svi operativni troškovi izgrađenih EU građevina, iako se od tada naplaćuje i nova vodna usluga pročišćavanje otpadnih voda. Završetkom ovog projekta realiziran je veći dio EU investicijskog ciklusa, čiji operativni troškovi održavanja su daleko veći od troškova održavanja slijedećeg EU investicijskog ciklusa. (b) Društvo je dokazalo da je sposobno za održivi razvoj i održavanje izvan i nakon EU investicijskog ciklusa održavajući socijalno priuštivu cijenu vode, kroz razvoj i održavanje svojih vodnih građevina.. U gradu Županji prije EU investicijskog ciklusa priključenost na vodoopskrbu bila je 100%, na javnu odvodnju cca 90%, u općini Štitar na vodoopskrbu 50 %, odvodnje nije bilo, u općinama Gradište i Bošnjaci koje nisu bile obuhvaćene EU investicijskim ciklusom u potpunosti je izgrađena mreža javne vodoopskrbe i djelomično javne odvodnje, u potpunosti je pripremljen EU projekt „Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracija Gradište i Bošnjaci“, koji predviđa dovršetak javne odvodnje u tim mjestima i priključenje na UPOV- Županja, koji će nakon završetka projekta imati socijalno priuštivu cijenu (c) Komunalac d.o.o., Županja ima 32 zaposlenika s odgovarajućim kvalifikacijama potrebnim za kvalitetno i učinkovito obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje. 3.3. Cilj – postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti: Komunalac d.o.o., Županja uspješno posluje već 52 godine. Financijski podaci Društva pokazuju kontinuirano pozitivno poslovanje i prije razdoblja od 2018. pa do 2022. godine. Društvo je kontinuirano likvidno, nije zaduženo, sve obveze su se uvijek uredno izvršavale i tako se nastavilo, sve se plaća u rokovima dospijeća, a također i sve obveze se uredno izvršavaju prema radnicima. Kako je cilj financijske održivosti javnih isporučitelja poslovati na principu pokrića troškova, od ožujka ove godine donijeli smo nove cijene vodnih kako bi se prilagodili tržištu i reagirali na troškovne udare, a tim više što cijena vodnih usluga nije godina mijenjana. Na cijelom uslužnom području Komunalca d.o.o. primjenjuje se jedinstvena cijena vodnih usluga. Smatramo da je Društvo dokazalo da ima financijsku stabilnost, poslovnu samoodrživost i učinkovitost– cilj ispunjen. B. Kriterij za određivanje društva preuzimatelja Na temelju članka 88. st. 2. Zakona, društvom preuzimateljem na uslužnom području 22. određuje se Komunalac d.o.o., Županja po kriteriju najveće količine isporučene vode za ljudsku potrošnju korisnicima vodnih usluga (3 godine koje prethode godini stupanja na snagu nove Uredbe) od 2.254.557 m3 i po kriteriju najvećeg ukupnog prihoda koji iznosi ukupno 55.065,431,10 kn. Predlagatelj Uredbe navodi u Obrazloženju: „Ocjena izvjesnosti postizanja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti bila je višestruko otežana zbog stjecaja različitih vanjskih okolnosti koje su nastupile u 2020. (zdravstvena kriza, vrh pandemijskog vala, potresi u Zagrebu, Sisku i Petrinji, pad potrošnje vode od više od 10 milijuna m3 godišnje) u 2021. (visoka inflacija, početak energetske krize i visok rast većine rashoda, bez povećanja prihoda po osnovi cijene vode), što se produljilo u 2022. Sve ovo je utjecalo na to da su isporučitelji vodnih usluga, čak i najveći, pokazivali znakove smanjene poslovne uspješnosti. Stoga je, u specifičnim slučajevima (UP 11, UP 16, UP 23, UP 24 i UP 40) potencijal financijske održivosti bilo potrebno ocjenjivati u kraćem razdoblju (jednoj godini) i izvlačiti zaključke jesu li financijski gubici rezultat anomalije, što bi predstavljao prihvatljiv gubitak ili kontinuiranog negativnog trenda, što nije prihvatljiv gubitak. Ponovno ističemo da se za najveći broj jedinstvenih javnih isporučitelja vodnih usluga izvjesnost postizanja cilja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti može ocjenjivati samo u uvjetima stabilnog poslovnog okruženja.“ Iz Obrazloženja je nesporno da su neka zakonska odstupanja prihvatljiva, ali samo za društva preuzimatelje, a to što su pojedini isporučitelji poslovali sa gubitkom se opravdava i naziva prihvatljiv financijski gubitak (PFG), s tim da nisu prikazani financijski podaci za 2022. (jer nisu predani GFI-i) kada je bio vrhunac inflacije i poskupljenja. Također ono što je opisano u obrazloženju u pogledu priuštivosti cijene vodne usluge nije dokazano, jer se predlagatelj za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ciljeva uspostave uslužnih područja koristio dokumentom koji nije priložen i koji nam je nedostupan: „Za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ovih ciljeva koriste se rezultati analize izrađene u okviru Završnog izvješća projekta „Potpora reformi sektora vodnih usluga“ – Zadatak A. Efekti udruživanja na predloženim uslužnim područjima, Priuštivost cijene vode na objedinjenim uslužnim područjima (Svjetska banka, siječanj 2022.; u daljnjem tekstu: Završno izvješće).“ Zaključak je da je iz priloženog Obrazloženja evidentno da nisu ispunjeni kriteriji, odnosno ciljevi propisani člankom 7. Stavkom 1. ZoVU-a. Na e-savjetovanju koje je prethodilo Uredbi (147/21) također smo iznijeli svoje primjedbe sa istim ciljem kao i sada, da nam se dodijeli samostalno uslužno područje na temelju iznesenih argumenata. U kasnije objavljenom izvješću kao odgovor na naše primjedbe naveli ste: „Prijedlog nije moguće prihvatiti jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama koji regulira iznimku za uspostavu samostalnog uslužnog područja. Navedenim člankom je propisana iznimka za uspostavu samostalnog uslužnog područja na području pružanja usluge uspostavljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona, na kojem postojeći javni isporučitelj, koje nije društvo preuzimatelj, isporučuje više od 800.000 m3, a manje od 1.000.000 m3 vode, što ovdje nije slučaj. Navedeno društvo je u referentnoj 2018.g. isporučilo 692.904 m3 (što je manje od minimalnih 800.000 m3) za uspostavu samostalnog uslužnog područja na temelju navedene iznimke. Isto tako napominjemo da je osim navedenog kriterija potrebno ispuniti preostale kriterije koji se odnose se na priuštivost sadašnje i buduće cijene vodne usluge. Nadalje, društvo Komunalac d.o.o., Županja preuzima vodu od strane Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o., Vinkovci koju navedeno društvo zahvaća na izvorištu u Sikirevcima. S obzirom na sve navedeno, predmetno područje je dio UP 21.“ Postavlja se pitanje zbog čega je za primjenu članka 104. stavak 3. ZoVU-a i dalje referentna 2018. Uredba je trebala biti donesena 18.10.2019. (sukladno članku 110. stavak. 1. točka 1. ZoVU-a), da bi tek 10.9.2021. bila prvi puta objavljena na e-savjetovanju, znači nakon dvije godine. Sada je već polovina 2023., ali je i dalje referentna 2018., nisu bitne niti prethodne, a pogotovo ne kasnije godine. Pa netko je samo u toj 2018. mogao imati isporuku od 800.000,00 m3/vode, a već 2019., 2020., 2021., 2022. više NE, ali prema stavu predlagatelja to bi bilo u redu. Kriterij količine nije ispunjen, ali što je najvažnije Komunalac d.o.o., Županja je tijekom godina stabilnog i uspješnog poslovanja dokazao da djelatnost vodnih usluga, koje su od općeg interesa i koje se obavljaju kao javna služba (članak 4. stavak 1. Zakona) obavljala trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito (članak 5. stavak 2. Zakona), te da ispunjava sve ciljeve Propisane člankom 7. .tavak 1. ZoVU-a. Ono što je najvažnije od svega, iako Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o vodnim uslugama sa Ustavom, ovakvom integracijom javnih isporučitelja, kako se navodi u izdvojenom mišljenu dva suca Ustavnog suda „grubo se zadire u ustavni položaj samostalnosti jedinica lokalne samouprave, jer gospodarenje vodnim resursima nesumnjivo spada u one poslove komunalnog karaktera kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji su člankom 129.a Ustava načelno određeni kao nadležnost jedinica lokalne samouprave…Jedinicama lokalne samouprave bilo je zajamčeno pravo vlasništva nad komunalnom vodnom infrastrukturom prvenstveno stoga da im omogući da zadovolje svoju ustavnu ovlast i obvezu iz članka 129.a „. Postavlja se kako se ovakva povijesna vodno komunalna reforma, kojom se zadire u ustavna prava JLS-a i oduzima im se vlasništvo nad njihovim tvrtkama u koje su godinama ulagali kao i njihovi građani, može provesti na temelju OCJENE IZVJESNOSTI POSTIZANJA ciljeva: 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. KOMUNALAC d.o.o., Županja Direktor: Domagoj Markovinović Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama (Narodne novine, broj 66/19) koji regulira iznimku za uspostavu uslužnog područja. Navedenim člankom je propisana iznimka za uspostavu uslužnog područja na području pružanja usluge uspostavljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona, na kojem postojeći javni isporučitelj, koje nije društvo preuzimatelj, isporučuje više od 800.000 m3, a manje od 1.000.000 m3 vode, što ovdje nije slučaj. Komunalac d.o.o., Županja je u referentnoj godini 2018.g isporučilo 692.904 m3 (što je manje od minimalnih 800.000 m3) za uspostavu samostalnog uslužnog područja na temelju navedene iznimke. Isto tako napominjemo da je osim kriterija koji se odnose na područje pružanja usluge kao i količinu isporuke vode, potrebno ispuniti preostale kriterije i ciljeve propisane Zakonom za uspostavu samostalnog uslužnog područja propisane navedenim člankom, a odnose se na priuštivost cijene vode i nepresijecanja granica granica aglomeracija i granica vodoopskrbnih područja. Prema analizi koju je proveo stručni nositelj, buduća priuštivost cijene vode u slučaju da Komunalac d.o.o. Županja formira samostalno UP, iznosila bi 2,93% NRD-a, a u slučaju integracije 2,88%. Nadalje, samo integracijom u okviru UP 21 ispunjen je kriterij nepresijecanja granica jer Komunalac d.o.o., Županja preuzima ukupne količine vode koju isporučuje od Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o., Vinkovci, koja se zahvaća na izvorištu u Sikirevcima.
74 Komunalac d.o.o. UREDBUo uslužnim područjima, Članak 23. KOMUNALAC d.o.o., Županja Poštovani, Iznosimo svoje primjedbe i komentare na članak 23. Uredbe o uslužnim područjima (dalje u tekstu: Uredba) i predlažemo da glasi: Članak 23 mijenja se. 1. Uslužno područje 21. obuhvaća gradove Otok i Vinkovci te općine Andrijaševci, Babina Greda, Cerna, Drenovci, Ivankovo, Jarmina, Markušica, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Tordinci, Tovarnik, Vođinci i Vrbanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 2. Društvo preuzimatelj na uslužnom području 21. je Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o., Vinkovci. Predlažemo iza članka 23. dodati novi članak 24. (sadašnji članak 24. postaje 25.) koji glasi: 1. Uslužno područje 22. obuhvaća grad Županju i općine, Gunja, Štitar, Gradište i Bošnjaci u Vukovarsko-srijemskoj županiji. 2. Društvo preuzimatelj na uslužnom 22. području je Komunalac d.o.o., Županja. Člankom 7. Stavak 1. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19 – Zakon) propisano je: Uslužno područje uspostavlja se radi 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. Navedeno su ciljevi zbog kojih se provodi ova vodno komunalna reforma, odnosno integracija javnih isporučitelja vodnih usluga. Komunalac d.o.o., Županja obavlja usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje na području grada Županje, općina Štitar, Gradište i Bošnjaci, te iako je u referentnoj 2018. godini isporučio 692.904 m3 vode, ispunjava SVE ciljeve iz članka 7. stavak 1. Zakona, što bi trebalo biti dovoljno da mu se dodjeli uslužno područje. A. Kriteriji i ciljevi za uspostavu uslužnog područja a) Ispunjenost kriterija 1.1. Kriterij količine isporuke vode iz članka 7. stavka 2. Zakona: nije primjenjiv 1.2. Kriterij količine isporuke vode, ranije i buduće priuštivosti cijene vode iz članka 104. stavka 3. Zakona:u referentnoj 2018.g. isporučio je 692.904 m3 vode, budući udio cijene u NRD-u je 2,72 % što je manje od 3,5 - 4,2 %, što izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode čini visokom; 2.1. Kriterij obuhvata sustava iz članka 7. stavka 3. Zakona: NOVO (što je trenutno postojeće) uslužno područje obuhvaća sve sustave javne vodoopskrbe, sve sustave javne odvodnje i sve aglomeracije – ispunjen; 2.2. Kriterij nepresijecanja granica iz članka 7. stavka 4. Zakona: granica uslužnog područja ne presijeca granicu aglomeracije, niti granicu vodoopskrbnog područja – ispunjen; 2.3. Kriterij zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama: nema oduzimanja vlasništva komunalnih vodnih građevina od postojećeg vlasnika i prijenosa u vlasništvo društvu preuzimatelju na drugom uslužnom području da bi se ispunili kriteriji tehničke cjelovitosti sustava iz članka 7. stavka 3. i 4. Zakona – ispunjen. b) Izvjesnost postizanja zakonskih ciljeva 3.1. Cilj – povrat troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode: - budući udio cijene u NRD-u je 2,72 % što je manje od 3,5 - 4,2 %, što izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode čini visokom; 3.2. Sposobnost za održivi razvoj i održavanje, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju: (a) Komunalac d.o.o., Županja je u veljači 2018. godine završio provedbu EU projekta Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracije Županja, u sklopu kojeg je izgrađen Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV Županja) ES 17.000, nekoliko crpnih stanica, te kompletna odvodnja i dio priključaka na vodoopskrbu koji je nedostajao na području općine Štitar, čime se postigla 100% priključenost u gradu Županji i općini Štitar. Kao i prije toga, tako i nakon spomenutih investicija Komunalac d.o.o., Županja uspio je održati priuštivu cijenu vodnih usluga sukladno studiji izvodljivosti i preporukama JASPERS-a, kroz koju cijenu se kontinuirano pokrivaju svi operativni troškovi izgrađenih EU građevina, iako se od tada naplaćuje i nova vodna usluga pročišćavanje otpadnih voda. Završetkom ovog projekta realiziran je veći dio EU investicijskog ciklusa, čiji operativni troškovi održavanja su daleko veći od troškova održavanja slijedećeg EU investicijskog ciklusa. (b) Društvo je dokazalo da je sposobno za održivi razvoj i održavanje izvan i nakon EU investicijskog ciklusa održavajući socijalno priuštivu cijenu vode, kroz razvoj i održavanje svojih vodnih građevina.. U gradu Županji prije EU investicijskog ciklusa priključenost na vodoopskrbu bila je 100%, na javnu odvodnju cca 90%, u općini Štitar na vodoopskrbu 50 %, odvodnje nije bilo, u općinama Gradište i Bošnjaci koje nisu bile obuhvaćene EU investicijskim ciklusom u potpunosti je izgrađena mreža javne vodoopskrbe i djelomično javne odvodnje, u potpunosti je pripremljen EU projekt „Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracija Gradište i Bošnjaci“, koji predviđa dovršetak javne odvodnje u tim mjestima i priključenje na UPOV- Županja, koji će nakon završetka projekta imati socijalno priuštivu cijenu (c) Komunalac d.o.o., Županja ima 32 zaposlenika s odgovarajućim kvalifikacijama potrebnim za kvalitetno i učinkovito obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje. 3.3. Cilj – postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti: Komunalac d.o.o., Županja uspješno posluje već 52 godine. Financijski podaci Društva pokazuju kontinuirano pozitivno poslovanje i prije razdoblja od 2018. pa do 2022. godine. Društvo je kontinuirano likvidno, nije zaduženo, sve obveze su se uvijek uredno izvršavale i tako se nastavilo, sve se plaća u rokovima dospijeća, a također i sve obveze se uredno izvršavaju prema radnicima. Kako je cilj financijske održivosti javnih isporučitelja poslovati na principu pokrića troškova, od ožujka ove godine donijeli smo nove cijene vodnih kako bi se prilagodili tržištu i reagirali na troškovne udare, a tim više što cijena vodnih usluga nije godina mijenjana. Na cijelom uslužnom području Komunalca d.o.o. primjenjuje se jedinstvena cijena vodnih usluga. Smatramo da je Društvo dokazalo da ima financijsku stabilnost, poslovnu samoodrživost i učinkovitost– cilj ispunjen. B. Kriterij za određivanje društva preuzimatelja Na temelju članka 88. st. 2. Zakona, društvom preuzimateljem na uslužnom području 22. određuje se Komunalac d.o.o., Županja po kriteriju najveće količine isporučene vode za ljudsku potrošnju korisnicima vodnih usluga (3 godine koje prethode godini stupanja na snagu nove Uredbe) od 2.254.557 m3 i po kriteriju najvećeg ukupnog prihoda koji iznosi ukupno 55.065,431,10 kn. Predlagatelj Uredbe navodi u Obrazloženju: „Ocjena izvjesnosti postizanja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti bila je višestruko otežana zbog stjecaja različitih vanjskih okolnosti koje su nastupile u 2020. (zdravstvena kriza, vrh pandemijskog vala, potresi u Zagrebu, Sisku i Petrinji, pad potrošnje vode od više od 10 milijuna m3 godišnje) u 2021. (visoka inflacija, početak energetske krize i visok rast većine rashoda, bez povećanja prihoda po osnovi cijene vode), što se produljilo u 2022. Sve ovo je utjecalo na to da su isporučitelji vodnih usluga, čak i najveći, pokazivali znakove smanjene poslovne uspješnosti. Stoga je, u specifičnim slučajevima (UP 11, UP 16, UP 23, UP 24 i UP 40) potencijal financijske održivosti bilo potrebno ocjenjivati u kraćem razdoblju (jednoj godini) i izvlačiti zaključke jesu li financijski gubici rezultat anomalije, što bi predstavljao prihvatljiv gubitak ili kontinuiranog negativnog trenda, što nije prihvatljiv gubitak. Ponovno ističemo da se za najveći broj jedinstvenih javnih isporučitelja vodnih usluga izvjesnost postizanja cilja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti može ocjenjivati samo u uvjetima stabilnog poslovnog okruženja.“ Iz Obrazloženja je nesporno da su neka zakonska odstupanja prihvatljiva, ali samo za društva preuzimatelje, a to što su pojedini isporučitelji poslovali sa gubitkom se opravdava i naziva prihvatljiv financijski gubitak (PFG), s tim da nisu prikazani financijski podaci za 2022. (jer nisu predani GFI-i) kada je bio vrhunac inflacije i poskupljenja. Također ono što je opisano u obrazloženju u pogledu priuštivosti cijene vodne usluge nije dokazano, jer se predlagatelj za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ciljeva uspostave uslužnih područja koristio dokumentom koji nije priložen i koji nam je nedostupan: „Za ocjenu izvjesnosti ostvarenja ovih ciljeva koriste se rezultati analize izrađene u okviru Završnog izvješća projekta „Potpora reformi sektora vodnih usluga“ – Zadatak A. Efekti udruživanja na predloženim uslužnim područjima, Priuštivost cijene vode na objedinjenim uslužnim područjima (Svjetska banka, siječanj 2022.; u daljnjem tekstu: Završno izvješće).“ Zaključak je da je iz priloženog Obrazloženja evidentno da nisu ispunjeni kriteriji, odnosno ciljevi propisani člankom 7. Stavkom 1. ZoVU-a. Na e-savjetovanju koje je prethodilo Uredbi (147/21) također smo iznijeli svoje primjedbe sa istim ciljem kao i sada, da nam se dodijeli samostalno uslužno područje na temelju iznesenih argumenata. U kasnije objavljenom izvješću kao odgovor na naše primjedbe naveli ste: „Prijedlog nije moguće prihvatiti jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama koji regulira iznimku za uspostavu samostalnog uslužnog područja. Navedenim člankom je propisana iznimka za uspostavu samostalnog uslužnog područja na području pružanja usluge uspostavljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona, na kojem postojeći javni isporučitelj, koje nije društvo preuzimatelj, isporučuje više od 800.000 m3, a manje od 1.000.000 m3 vode, što ovdje nije slučaj. Navedeno društvo je u referentnoj 2018.g. isporučilo 692.904 m3 (što je manje od minimalnih 800.000 m3) za uspostavu samostalnog uslužnog područja na temelju navedene iznimke. Isto tako napominjemo da je osim navedenog kriterija potrebno ispuniti preostale kriterije koji se odnose se na priuštivost sadašnje i buduće cijene vodne usluge. Nadalje, društvo Komunalac d.o.o., Županja preuzima vodu od strane Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o., Vinkovci koju navedeno društvo zahvaća na izvorištu u Sikirevcima. S obzirom na sve navedeno, predmetno područje je dio UP 21.“ Postavlja se pitanje zbog čega je za primjenu članka 104. stavak 3. ZoVU-a i dalje referentna 2018. Uredba je trebala biti donesena 18.10.2019. (sukladno članku 110. stavak. 1. točka 1. ZoVU-a), da bi tek 10.9.2021. bila prvi puta objavljena na e-savjetovanju, znači nakon dvije godine. Sada je već polovina 2023., ali je i dalje referentna 2018., nisu bitne niti prethodne, a pogotovo ne kasnije godine. Pa netko je samo u toj 2018. mogao imati isporuku od 800.000,00 m3/vode, a već 2019., 2020., 2021., 2022. više NE, ali prema stavu predlagatelja to bi bilo u redu. Kriterij količine nije ispunjen, ali što je najvažnije Komunalac d.o.o., Županja je tijekom godina stabilnog i uspješnog poslovanja dokazao da djelatnost vodnih usluga, koje su od općeg interesa i koje se obavljaju kao javna služba (članak 4. stavak 1. Zakona) obavljala trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito (članak 5. stavak 2. Zakona), te da ispunjava sve ciljeve Propisane člankom 7. .tavak 1. ZoVU-a. Ono što je najvažnije od svega, iako Ustavni sud nije prihvatio prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o vodnim uslugama sa Ustavom, ovakvom integracijom javnih isporučitelja, kako se navodi u izdvojenom mišljenu dva suca Ustavnog suda „grubo se zadire u ustavni položaj samostalnosti jedinica lokalne samouprave, jer gospodarenje vodnim resursima nesumnjivo spada u one poslove komunalnog karaktera kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji su člankom 129.a Ustava načelno određeni kao nadležnost jedinica lokalne samouprave…Jedinicama lokalne samouprave bilo je zajamčeno pravo vlasništva nad komunalnom vodnom infrastrukturom prvenstveno stoga da im omogući da zadovolje svoju ustavnu ovlast i obvezu iz članka 129.a „. Postavlja se kako se ovakva povijesna vodno komunalna reforma, kojom se zadire u ustavna prava JLS-a i oduzima im se vlasništvo nad njihovim tvrtkama u koje su godinama ulagali kao i njihovi građani, može provesti na temelju OCJENE IZVJESNOSTI POSTIZANJA ciljeva: 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. KOMUNALAC d.o.o., Županja Direktor: Domagoj Markovinović Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 104. stavka 3. Zakona o vodnim uslugama (Narodne novine, broj 66/19) koji regulira iznimku za uspostavu uslužnog područja. Navedenim člankom je propisana iznimka za uspostavu uslužnog područja na području pružanja usluge uspostavljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona, na kojem postojeći javni isporučitelj, koje nije društvo preuzimatelj, isporučuje više od 800.000 m3, a manje od 1.000.000 m3 vode, što ovdje nije slučaj. Komunalac d.o.o., Županja je u referentnoj godini 2018.g isporučilo 692.904 m3 (što je manje od minimalnih 800.000 m3) za uspostavu samostalnog uslužnog područja na temelju navedene iznimke. Isto tako napominjemo da je osim kriterija koji se odnose na područje pružanja usluge kao i količinu isporuke vode, potrebno ispuniti preostale kriterije i ciljeve propisane Zakonom za uspostavu samostalnog uslužnog područja propisane navedenim člankom, a odnose se na priuštivost cijene vode i nepresijecanja granica granica aglomeracija i granica vodoopskrbnih područja. Prema analizi koju je proveo stručni nositelj, buduća priuštivost cijene vode u slučaju da Komunalac d.o.o. Županja formira samostalno UP, iznosila bi 2,93% NRD-a, a u slučaju integracije 2,88%. Nadalje, samo integracijom u okviru UP 21 ispunjen je kriterij nepresijecanja granica jer Komunalac d.o.o., Županja preuzima ukupne količine vode koju isporučuje od Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o., Vinkovci, koja se zahvaća na izvorištu u Sikirevcima.
75 ISTARSKI VODOVOD d.o.o. BUZET UREDBUo uslužnim područjima, Članak 25. U obrazloženju Uredbe o uslužnim područjima – za uslužno područje 23 (str. 36 obrazloženja) istaknuto je da se UP23 uspostavlja na području 7 postojećih javnih isporučitelja: 1.) Istarski vodovod 2.) 6.maj odvodnja Umag 3.) Odvodnja Poreč 4.) Odvodnja Rovinj 5.) Park odvodnja Buzet 6.) Usluga odvodnja Pazin 7.) IVS-Istarski vodozaštitni sustav te 4 pravne osobe za provedbu vodnokomunalnih projekata: 1.) Martinela Kaštelir 2.) Kanfanar odvodnja 3.) Usluga Višnjan 4.) VSI-Vodovod Butoniga IVS-Istarski vodozaštitni sustav d.o.o. i VSI-Vodovod Butoniga d.o.o. prostiru se na 2 uslužna područja (UP23 i UP24). U obrazloženju Uredbe o uslužnim područjima – za uslužno područje 24 nije predviđeno preuzimanje dijela IVS-Istarskog vodozaštitnog sustava niti dijela VSI-Vodovoda Butoniga. Obzirom da Zakon o vodnim uslugama u čl. 87 propisuje: „ Postojeći javni isporučitelji vodnih usluga čije se područje pružanja usluga prostire na dva uslužna područja dužni su u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona izvršiti podjelu društva.“, zbog čega u obrazloženju uredbe kod uslužnog područja 24 nije istaknuto da se preuzima i dio IVS-Istarskog vodozaštitnog sustava d.o.o., odnosno dio Vodovoda Butoniga, nakon njihove podjele? Ukoliko Istarski vodovod d.o.o. mora preuzeti IVS-Istarski vodozaštitni sustav d.o.o. u današnjem obliku, da li će njegovi današnji udjeličari (JLS koje se nalaze na drugom uslužnom području, UP24) postati udjeličari budućeg jedinstvenog isporučitelja na UP23. Naime, isto bi bilo protivno čl. 12. ZVU „ Javni isporučitelj vodnih usluga je društvo kapitala kojem su jedini osnivači jedinice lokalne samouprave na uslužnom području .„ Prihvaćen Primjedba se prihvaća. U obrazloženju Uredbe o uslužnim područjima bit će korigirano obrazloženje za UP 24 s obzirom na članak 87. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19). Napominjemo da je podjelu navedenih društava potrebno izvršiti u roku od 60 dana od stupanja na snagu ove Uredbe.
76 Valter Glavičić UREDBUo uslužnim područjima, Članak 26. VODOVOD LABIN d.o.o. za javnu vodoopskrbu i odvodnju javni je isporučitelj vodnih usluga na području Grada Labina te Općina Kršan, Raša, Sveta Nedelja, Pićan te djelom na području Općina Gračišće i Cerovlje. Krajem 2018. godine broj nekretnina priključenih na sustav javne vodoopskrbe iznosio je 12.474, krajem 2022. godine broj je povećan na 13.461, dok je trend rasta u 2023. godini pojačan u odnosu na prethodne godine. Ukupna dužina vodoopskrbne mreže iznosi 500 km te 95 km sustava odvodnje. Člankom 5. Zakonom o vodnim uslugama definirano je da se vodne usluge obavljaju trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito. Člankom 7. st. 2. Zakona o vodnim uslugama (u daljnjem tekstu Zakon) propisano je da se Uslužno područje uspostavlja na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %. Vodovod Labin d.o.o. je u 2018. godini isporučio 1.824.474 m3, a u 2022. godini ostvarena je prodaja od 1.917.460 m³ što pokazuje tendeciju rasta i razvoja na ovom području, a čime i dalje zadovoljava navedeni uvjet. Za razliku od ostalih Vodovoda u Istarskoj županiji, Vodovod Labin d.o.o. još 2012. godine u svom poslovanju preuzeo je obavljanje djelatnosti javne odvodnje. Analizom izvorišta na području vodoopskrbnog područja Vodovoda Labin d.o.o. testirala se je izdašnost svih izvorišta u ekstremno sušnim razdobljima u 2022. godini te je utvrđeno da je vodoopskrba Labinštine dostatna za narednih 50 godina. Iz tog razloga možemo zaključiti da je vodoopskrbni sustav Labinštine stabilan i samodostatan te zadovoljava sve potrebe vodoopskrbnog područja Vodovoda Labin d.o.o. Trenutno je u fazi projektiranja projekt aglomeracije Labin – Raša – Rabac kojim će se u skoroj budućnosti poboljšati postojeći sustav odvodnje na navedenom području u skladu sa najboljim dostupnim tehničkim rješenjima. Studija izvedivosti pokazala je da je sustav priuštiv. Na području Istarske Županije trenutno djeluju tri javna isporučitelja vodoopskrbe na svojim područjima. Sva tri isporučitelja zadovoljavaju sve zakonom propisane kriterije te posjeduju sve tehničke, tehnološke, financijske, organizacijske i ljudske kapacitete da ostanu samostalna te prihvate pripojenje odvodnji sa svojih područja i nesmetano nastave redovan rad te rad na EU projektima, kako započetim, tako i budućim. Na tom području danas djeluje 15 poduzeća koje se bave djelatnostima javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Ovim prijedlogom samo na području Istarske županije dolazi do drastičnog smanjenja broja javnih isporučitelja što će rezultirati i velikim uštedama u poslovanju. Predlagatelj u svom obrazloženju uslužnog područja 24. u kojem se predlaže kao Društvo Preuzimatelj Vodovod Pula d.o.o. nije obradio prenošenje suvlasništva VSI Vodovod Butoniga d.o.o., a time ni posljedice poslovanja na Vodovod Pula d.o.o kojeg obrazlaže u okviru uslužnog područja 23. Postavlja se pitanje na koji način predlagatelj misli da će se navedeni gubitak prikazati i odraziti na poslovanje Vodovoda Pule d.o.o., te kakve će to posljedice imati na priuštivost cijene vodnih usluga na građane Labinštine, što nije spomenuto u obrazloženju Uslužnog područja 24. S obzirom na gubitke VSI Vodovod Butoniga d.o.o. u iznosu od 60.000.000,00 kn, stvara se bojazan o drastičnom poskupljenju vodnih usluga koje će utjecati i na građane Labinštine. Polazeći od pretpostavke da će predloženo Društvo Preuzimatelj Vodovod Pula d.o.o. i dalje znatnim dijelom koristiti vodu sa područja Istarskog vodovoda Buzet, postavlja se pitanje poštivanja navedenog kriterija odnosno presijecanja granica vodoopskrbnog područja kao i pitanje samoodrživosti i samodostatnosti vlastitog sustava. Svjesni smo činjenice da se Republika Hrvatska obvezala na provođenje reforme vodnog sektora i da je nužno izvršiti određene promjene, ali isto tako moramo voditi brigu o eventualnim posljedicama na standard građana i imovinu jedinica lokalne samouprave te predlažemo da se članak 26. izmjeni i glasi na način: a) Uslužno područje 24 obuhvaća gradove Pula - Pola, Vodnjan – Dignano te Općine Barban, Fažana – Fasana, Ližnjan – Lisignano, Marčana, Medulin i Svetvinčenat u Istarskoj županiji. Društvo preuzimatelj je Vodovod Pula d.o.o. b) NOVO uslužno područje obuhvaća grad Labin te općine Kršan, Sveta Nedelja, Raša i dio Općina Pićan, Gračišće i Cerovlje. Društvo preuzimatelj je Vodovod Labin d.o.o. Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog za uspostavu tri uslužna područja, jer bi time izostao učinak provedbe reforme na području Istarske županije, s obzirom da bi postojeći javni isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe nastavljali obavljati djelatnost javne vodoopskrbe u okviru postojećih distributivnih područja. Time bi jedino došlo do integracije javnih isporučitelja javne odvodnje, što se ne može smatrati provedbom reforme u punom smislu. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske i stručnim nositeljem za izradu ove Uredbe iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu. Postupak podjele imovine VSI Vodovod Butoniga između Istarskog vodovoda d.o.o. Buzet i Vodovoda d.o.o. Pula je u tijeku i očekuje se njegovo žurno rješavanje bez posljedica na daljnje poslovanje integriranog isporučitelja te stanovnici Labinštine neće biti opterećeni tim problemom kao ni ostali stanovnici uslužnog područja 24. Dodatno, kriterij tehičke cjelovitosti sustava odnosno nepresijecanja granica vodoopskrbnog područja je u slučaju uspostave 2 uslužna područja ispunjen s obzirom da oba uslužna područja (UP 23 i UP 24) dobivaju vodu iz istog izvorišta odnosno preko postrojenja za obradu vode kojem su suvlasnici i koji čini s oba sustava tehnološku cjelinu.
77 OPĆINA BARBAN UREDBUo uslužnim područjima, Članak 26. Na području Istarske Županije trenutno djeluju tri javna isporučitelja vodoopskrbe na svojim područjima. Sva tri isporučitelja zadovoljavaju sve zakonom propisane kriterije te posjeduju sve tehničke, tehnološke, financijske, organizacijske i ljudske kapacitete da ostanu samostalna te prihvate pripojenje odvodnji sa svojih područja i nesmetano nastave redovan rad te rad na EU projektima, kako započetim, tako i budućim. Stoga je naš Prijedlog da se članak 26. izmijeni i glasi na način: Članak 26. a) Uslužno područje 24 obuhvaća gradove Pula - Pola, Vodnjan – Dignano te Općine Barban, Fažana – Fasana, Ližnjan – Lisignano, Marčana, Medulin i Svetvinčenat u Istarskoj županiji. Društvo preuzimatelj je Vodovod Pula d.o.o. b) NOVO uslužno područje obuhvaća grad Labin te općine Kršan, Sveta Nedelja, Raša i dio Općina Pićan, Gračišće i Cerovlje. Društvo Preuzimatelj je Vodovod Labin d.o.o. Na području Istarske županije danas djeluje 15 poduzeća koje se bave djelatnostima javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Ovim prijedlogom samo na području Istarske županije dolazi do drastičnog smanjenja broja javnih isporučitelja što će rezultirati i velikim uštedama u poslovanju. Načelnik DALIBOR PAUS Nije prihvaćen Vidjeti odgovor na komentar pod rednim brojem 76. podnositelja Valtera Glavičića. Posebno napominjemo da je Europska komisija u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske i stručnim nositeljem za izradu ove Uredbe iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
78 VODOVOD PULA d.o.o. Pula UREDBUo uslužnim područjima, Članak 26. U pogledu postojećeg vodoopskrbnog područja Vodovoda Labin d.o.o. Labin ukazujemo kako nismo suglasni s prijedlogom uključenja toga područja u obuhvat UP24. Pritom upućujemo na okolnost da je, povijesno gledano, današnji Vodovod Labin d.o.o. Labin bio u obuhvatu Istarskog vodovoda d.o.o.. Podaci o tome su prikazani na internetskim stranicama Vodovoda Labin d.o.o. Labin na poveznici https://vodovod-labin.hr/o-vodovodu/povijest-poduzeca-2/ gdje je navedeno među ostalim i slijedeće: „Komunalno poduzeće Istarski vodovod Pazin obuhvaćao je Vodovod Labin i Istarski vodovod, a upisano je u sudski registar Rijeka br. Fi-229/56 21.07.1956. godine. Od 01.01.1955. godine postojale su ispostave Labin, Buje, Buzet, Karojba (kasnije Pazin), a od 1959. godine i Rovinj. Radnički savjet Komunalnog poduzeća Istarski Vodovod Pazin već 18.11.1960. godine raspravljao je o zahtjevu narodnog odbora općine Labin i radnika ispostave Labin za izdvajanje iz Istarskog vodovoda u zasebno komunalno poduzeće Vodovod Labin, a 15.12.1960. godine donesena je odluka o spajanju svih vodovoda u Istri u jedno poduzeće. No na sjednici Radničkog savjeta Istarskog vodovoda Pazin održanoj 11.03.1961. godine povlači se prvobitna odluka i donosi se nova odluka o odobrenju izdvajanja ispostave Labin iz sustava Istarskog vodovoda i o osnivanju zasebnog komunalnog poduzeća Vodovod Labin sa sjedištem u Labinu sa 01.04.1961. godine. Raspodjela imovine te prava i obveza između Istarskog Vodovoda Pazin i Vodovoda Labin obavljena je 25.04.1961. godine.“ Osim toga, između Vodovoda Pula d.o.o. i Vodovod Labin d.o.o. nema redovnih međusobnih isporuka vode, već su iste ograničene na sporadične, u pravilu incidentne situacije, kada dolazi do sezonalnih nestašica ili zamućenja vode na perifernim dijelovima postojećih vodoopskrbnih područja. Slijedom navedenoga, Vodovod Pula d.o.o. predlaže da se iz UP24 izuzme postojeće vodoopskrbno područje Vodovoda Labin d.o.o. Labin, te da za to područje formira zasebno samostalno uslužno područje, ili ako to ne bi bilo moguće, da se isto u uključi u Uslužno područje 23, iz kojega je svojevremeno i izdvojeno. Suglasni s predloženim rješenjem u odnosu na postojeće vodoopskrbno područje Albanež d.o.o. Medulin. To društvo na svome postojećem vodoopskrbnom području pruža samo vodne usluge javne odvodnje dok usluge javne vodoopskrbe pruža Vodovod Pula d.o.o. Nije prihvaćen Vidjeti odgovor na komentar pod rednim brojem 76. podnositelja Valtera Glavičića. Posebno napominjemo da je Istarska županija 2021. tražila uspostavu jedinstvenog uslužnog područja na području Istarske županije, dok su kasnije stavovi pojedinih JLS nekoliko puta mijenjani od stava da treba uspostaviti dva UP do stava da treba uspostaviti tri UP. Nakon dugotrajnog usuglašavanja stavova, usvojeno je kompromisno rješenje da se uspostave dva uslužna područja. Također napominjemo da se u ovom postupku Uredba iz 2021. usklađuje sa stajalištima Ustavnog suda iz njegove Odluke od 7. veljače 2023. u kojoj nije tražena promjena granica, već samo detaljno obrazloženje primjene zakonskih kriterija i obrazloženje izvjesnosti Zakonom propisanih ciljeva, što je stručni nositelj i učinio. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske i stručnim nositeljem za izradu ove Uredbe iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
79 Općina Vrsar-Orsera UREDBUo uslužnim područjima, Članak 26. Na području Istarske Županije trenutno djeluju tri javna isporučitelja vodoopskrbe, na svojim područjima. Sva tri isporučitelja zadovoljavaju sve zakonom propisane kriterije, posjeduju sve tehničke, tehnološke, financijske, organizacijske i ljudske kapacitete kako bi ostali samostalni i prihvatili pripojenje odvodnji sa svojih područja, te nesmetano nastavili redovan rad, rad na EU i drugim projektima, kako započetim, tako i onim budućim. Općina Vrsar-Orsear predlaže da se članak 26. izmijeni i glasi na način: Članak 26. a) Uslužno područje 24 obuhvaća gradove Pula - Pola, Vodnjan – Dignano te Općine Barban, Fažana – Fasana, Ližnjan – Lisignano, Marčana, Medulin i Svetvinčenat u Istarskoj županiji. Društvo preuzimatelj je Vodovod Pula d.o.o. b) NOVO uslužno područje obuhvaća grad Labin te općine Kršan, Sveta Nedelja, Raša i dio Općina Pićan, Gračišće i Cerovlje. Društvo Preuzimatelj je Vodovod Labin d.o.o. Na području Istarske županije danas djeluje 15 poduzeća koje se bave djelatnostima javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Ovim prijedlogom samo na području Istarske županije dolazi do drastičnog smanjenja broja javnih isporučitelja što će rezultirati i velikim uštedama u poslovanju. Nije prihvaćen Vidjeti odgovor na komentar pod rednim brojem 76. podnositelja Valtera Glavičića. Posebno napominjemo da je Istarska županija 2021. tražila uspostavu jedinstvenog uslužnog područja na području Istarske županije, dok su kasnije stavovi pojedinih JLS nekoliko puta mijenjani od stava da treba uspostaviti dva UP do stava da treba uspostaviti tri UP. Nakon dugotrajnog usuglašavanja stavova, usvojeno je kompromisno rješenje da se uspostave dva uslužna područja. Također napominjemo da se u ovom postupku Uredba iz 2021. usklađuje sa stajalištima Ustavnog suda iz njegove Odluke od 7. veljače 2023. u kojoj nije tražena promjena granica, već samo detaljno obrazloženje primjene zakonskih kriterija i obrazloženje izvjesnosti Zakonom propisanih ciljeva, što je stručni nositelj i učinio. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske i stručnim nositeljem za izradu ove Uredbe iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
80 GRAD NOVIGRAD-CITTANOVA UREDBUo uslužnim područjima, Članak 26. Na području Istarske Županije trenutno djeluju tri javna isporučitelja vodoopskrbe, na svojim područjima. Sva tri isporučitelja zadovoljavaju sve zakonom propisane kriterije, posjeduju sve tehničke, tehnološke, financijske, organizacijske i ljudske kapacitete kako bi ostali samostalni i prihvatili pripojenje odvodnji sa svojih područja, te nesmetano nastavili redovan rad, rad na EU i drugim projektima, kako započetim, tako i onim budućim. Stoga je naš Prijedlog da se članak 26. izmijeni i glasi na način: Članak 26. a) Uslužno područje 24 obuhvaća gradove Pula - Pola, Vodnjan – Dignano te Općine Barban, Fažana – Fasana, Ližnjan – Lisignano, Marčana, Medulin i Svetvinčenat u Istarskoj županiji. Društvo preuzimatelj je Vodovod Pula d.o.o. b) NOVO uslužno područje obuhvaća grad Labin te općine Kršan, Sveta Nedelja, Raša i dio Općina Pićan, Gračišće i Cerovlje. Društvo Preuzimatelj je Vodovod Labin d.o.o. Na području Istarske županije danas djeluje 15 poduzeća koje se bave djelatnostima javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Ovim prijedlogom samo na području Istarske županije dolazi do drastičnog smanjenja broja javnih isporučitelja što će rezultirati i velikim uštedama u poslovanju. Nije prihvaćen Vidjeti odgovor na komentar pod rednim brojem 76. podnositelja Valtera Glavičića. Posebno napominjemo da je Istarska županija 2021. tražila uspostavu jedinstvenog uslužnog područja na području Istarske županije, dok su kasnije stavovi pojedinih JLS nekoliko puta mijenjani od stava da treba uspostaviti dva UP do stava da treba uspostaviti tri UP. Nakon dugotrajnog usuglašavanja stavova, usvojeno je kompromisno rješenje da se uspostave dva uslužna područja. Također napominjemo da se u ovom postupku Uredba iz 2021. usklađuje sa stajalištima Ustavnog suda iz njegove Odluke od 7. veljače 2023. u kojoj nije tražena promjena granica, već samo detaljno obrazloženje primjene zakonskih kriterija i obrazloženje izvjesnosti Zakonom propisanih ciljeva, što je stručni nositelj i učinio. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske i stručnim nositeljem za izradu ove Uredbe iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
81 Općina Sveta Nedelja UREDBUo uslužnim područjima, Članak 26. Prijedlog je Općine Sveta Nedelja da se članak 26. izmijeni i glasi na način: Članak 26. a) Uslužno područje 24 obuhvaća gradove Pula - Pola, Vodnjan – Dignano te Općine Barban, Fažana – Fasana, Ližnjan – Lisignano, Marčana, Medulin i Svetvinčenat u Istarskoj županiji. Društvo preuzimatelj je Vodovod Pula d.o.o. b) NOVO uslužno područje obuhvaća grad Labin te općine Kršan, Sveta Nedelja, Raša i dio Općina Pićan, Gračišće i Cerovlje. Društvo Preuzimatelj je Vodovod Labin d.o.o. Na području Istarske županije danas djeluje 15 poduzeća koje se bave djelatnostima javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Ovim prijedlogom samo na području Istarske županije dolazi do drastičnog smanjenja broja javnih isporučitelja što će rezultirati i velikim uštedama u poslovanju. Nije prihvaćen Vidjeti odgovor na komentar pod rednim brojem 76. podnositelja Valtera Glavičića. Posebno napominjemo da je Istarska županija 2021. tražila uspostavu jedinstvenog uslužnog područja na području Istarske županije, dok su kasnije stavovi pojedinih JLS nekoliko puta mijenjani od stava da treba uspostaviti dva UP do stava da treba uspostaviti tri UP. Nakon dugotrajnog usuglašavanja stavova, usvojeno je kompromisno rješenje da se uspostave dva uslužna područja. Također napominjemo da se u ovom postupku Uredba iz 2021. usklađuje sa stajalištima Ustavnog suda iz njegove Odluke od 7. veljače 2023. u kojoj nije tražena promjena granica, već samo detaljno obrazloženje primjene zakonskih kriterija i obrazloženje izvjesnosti Zakonom propisanih ciljeva, što je stručni nositelj i učinio. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske i stručnim nositeljem za izradu ove Uredbe iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
82 GRAD ROVINJ-ROVIGNO UREDBUo uslužnim područjima, Članak 26. Na području Istarske Županije trenutno djeluju tri javna isporučitelja vodoopskrbe na svojim područjima. Sva tri isporučitelja zadovoljavaju sve zakonom propisane kriterije te posjeduju sve tehničke, tehnološke, financijske, organizacijske i ljudske kapacitete da ostanu samostalna te prihvate pripojenje odvodnji sa svojih područja i nesmetano nastave redovan rad te rad na EU projektima, kako započetim, tako i budućim. Stoga je naš Prijedlog da se članak 26. izmijeni i glasi na način: Članak 26. a) Uslužno područje 24 obuhvaća gradove Pula - Pola, Vodnjan – Dignano te Općine Barban, Fažana – Fasana, Ližnjan – Lisignano, Marčana, Medulin i Svetvinčenat u Istarskoj županiji. Društvo preuzimatelj je Vodovod Pula d.o.o. b) NOVO uslužno područje obuhvaća grad Labin te općine Kršan, Sveta Nedelja, Raša i dio Općina Pićan, Gračišće i Cerovlje. Društvo Preuzimatelj je Vodovod Labin d.o.o. Na području Istarske županije danas djeluje 15 poduzeća koje se bave djelatnostima javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Ovim prijedlogom samo na području Istarske županije dolazi do drastičnog smanjenja broja javnih isporučitelja što će rezultirati i velikim uštedama u poslovanju. Nije prihvaćen Vidjeti odgovor na komentar pod rednim brojem 76. podnositelja Valtera Glavičića. Posebno napominjemo da je Istarska županija 2021. tražila uspostavu jedinstvenog uslužnog područja na području Istarske županije, dok su kasnije stavovi pojedinih JLS nekoliko puta mijenjani od stava da treba uspostaviti dva UP do stava da treba uspostaviti tri UP. Nakon dugotrajnog usuglašavanja stavova, usvojeno je kompromisno rješenje da se uspostave dva uslužna područja. Također napominjemo da se u ovom postupku Uredba iz 2021. usklađuje sa stajalištima Ustavnog suda iz njegove Odluke od 7. veljače 2023. u kojoj nije tražena promjena granica, već samo detaljno obrazloženje primjene zakonskih kriterija i obrazloženje izvjesnosti Zakonom propisanih ciljeva, što je stručni nositelj i učinio. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske i stručnim nositeljem za izradu ove Uredbe iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
83 Martina Bilić UREDBUo uslužnim područjima, Članak 26. Prijedlog je Općine Pićan da se članak 26. izmjeni i glasi na način: Članak 26. a) Uslužno područje 24 obuhvaća gradove Pula - Pola, Vodnjan – Dignano te Općine Barban, Fažana – Fasana, Ližnjan – Lisignano, Marčana, Medulin i Svetvinčenat u Istarskoj županiji. Društvo preuzimatelj je Vodovod Pula d.o.o. b) NOVO uslužno područje obuhvaća grad Labin te općine Kršan, Sveta Nedelja, Raša i dio Općina Pićan, Gračišće i Cerovlje. Društvo Preuzimatelj je Vodovod Labin d.o.o. Na području Istarske županije danas djeluje 15 poduzeća koje se bave djelatnostima javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Ovim prijedlogom samo na području Istarske županije dolazi do drastičnog smanjenja broja javnih isporučitelja što će rezultirati i velikim uštedama u poslovanju. Nije prihvaćen Vidjeti odgovor na komentar pod rednim brojem 76. podnositelja Valtera Glavičića. Posebno napominjemo da je Istarska županija 2021. tražila uspostavu jedinstvenog uslužnog područja na području Istarske županije, dok su kasnije stavovi pojedinih JLS nekoliko puta mijenjani od stava da treba uspostaviti dva UP do stava da treba uspostaviti tri UP. Nakon dugotrajnog usuglašavanja stavova, usvojeno je kompromisno rješenje da se uspostave dva uslužna područja. Također napominjemo da se u ovom postupku Uredba iz 2021. usklađuje sa stajalištima Ustavnog suda iz njegove Odluke od 7. veljače 2023. u kojoj nije tražena promjena granica, već samo detaljno obrazloženje primjene zakonskih kriterija i obrazloženje izvjesnosti Zakonom propisanih ciljeva, što je stručni nositelj i učinio. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske i stručnim nositeljem za izradu ove Uredbe iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
84 Vodovod Labin d.o.o. Labin UREDBUo uslužnim područjima, Članak 26. VODOVOD LABIN d.o.o. za javnu vodoopskrbu i odvodnju javni je isporučitelj vodnih usluga na području Grada Labina te Općina Kršan, Raša, Sveta Nedelja, Pićan te djelom na području Općina Gračišće i Cerovlje. Člankom 5 Zakona o vodnim uslugama definirano je da se vodne usluge obavljaju trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito. Vodovod Labin posluje samostalno preko 80 godina, te je od tada do danas dokazao svoju tehničku i financijsku sposobnost da samostalno pruža vodne usluge na svom području. Osim pandemijske 2020. godine, Društvo nadalje posluje pozitivno, a neovisno o gubitku iz 2020. likvidnost je uvijek zadržana na visokom nivou, kao i financijska stabilnost i niska zaduženost, pri čemu koeficijent zaduženosti krajem 2022. godine iznosi 0,09. Krajem 2018. godine broj nekretnina priključenih na sustav javne vodoopskrbe iznosio je 12.474 , krajem 2022. godine taj je broj povećan na 13.461, dok je trend rasta u 2023. godini pojačan u odnosu na prethodne godine. Planom poslovanja redovito se provodi tekuće i investicijsko održavanje, kao i ulaganje u razvoj i proširenje sustava vodoopskrbe i odvodnje. Npr. samo u 2022. godini ostvareno je preko 13,6 miljuna kuna ulaganja u infrastrukturu vodoopskrbe te su nakon niza godina vlastitim sredstvima realizirani projekti uključivanja posljednja dva turistička naselja u vodoopskrbni sustav (Ravni i Sv. Marina), čime smo omogućili dodatni razvoj tog područja. Trenutno smo u fazi dovršetka projektiranja projekta aglomeracije Labin – Raša – Rabac, kojim će se u potpunosti modernizirati postojeći sustav odvodnje i vodoopskrbe u skladu s najboljim dostupnim tehničkim rješenjima. Podaci studije izvedivosti pokazuju sposobnost izvođenja ovog projekta, kao i buduću priuštivost cijene vode. Člankom 7. st. 2. Zakona o vodnim uslugama (u daljnjem tekstu Zakon) propisano je da se Uslužno područje uspostavlja na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %. Vodovod Labin d.o.o. je u 2018. godini isporučio 1.824.474 m3, a u 2022. godini ostvarena je prodaja od 1.917.460 m³ što pokazuje tendeciju rasta i razvoja na ovom području. Analizom izvorišta na području vodoopskrbnog područja Vodovoda Labin d.o.o. testirala se je izdašnost svih izvorišta u ekstremno sušnim razdobljima te je utvrđeno da je vodoopskrba Labinštine sa svim izvorištima dostatna za narednih 50 godina. Saznanjima kojima smo stekli u 2022. godini utvrdili smo da za područje Labinštine nije bilo potrebno proglasiti mjere redukcije vode I stupnja bez obzira na znatno uvećanu potrošnju. Iz tog razloga možemo zaključiti da je vodoopskrbni sustav Labinštine stabilan i samodostatan te zadovoljava sve potrebe vodoopskrbnog područja Vodovoda Labin d.o.o. Za razliku od ostalih Vodovoda u Istarskoj županiji, Vodovod Labin d.o.o. jedini je u svom poslovanju preuzeo obavljanje djelatnosti javne odvodnje još 2012. godine, pri čemu zadovoljava kriterij obuhvata sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje i sve aglomeracije na području na kojem djeluje. Sukladno čl. 16. st. 3. Zakona Posebni uvjeti za početak poslovanja javnog isporučitelja vodnih usluga su broj i kvalifikacije ključnih zaposlenika. Vodovod Labin d.o.o. na 31.12.2022. godine ima 74 zaposlenika s odgovarajućim kvalifikacijama potrebnim za normalno obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje. U proteklih nekoliko godina uspješno smo obavili restrukturiranje poduzeća te smo poboljšali samoodrživost, financijsku stabilnost i učinkovitost. Na području Istarske Županije trenutno djeluju tri javna isporučitelja vodoopskrbe na svojim područjima. Sva tri isporučitelja zadovoljavaju zakonom propisane kriterije te posjeduju sve tehničke, tehnološke, financijske, organizacijske i ljudske kapacitete da ostanu samostalna te prihvate pripojenje odvodnji sa svojih područja i nesmetano nastave redovan rad te rad na EU projektima, kako započetim, tako i budućim. Nadalje, VODOVOD LABIN d.o.o. smatra da bi se uspostavom tri uslužna područja, ostvario učinak provedbe reforme na području Istarske županije. Naime, postojeći javni isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe zadovoljavaju uvijete za samostalno obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe u okviru postojećih distributivnih područja. Na području Istarske županije u slučaju dosadašnjih tri javna isporučitelja, došlo bi do integracije javnih isporučitelja javne odvodnje, što se može smatrati provedbom reforme u punom smislu. Na području Istarske županije danas djeluje 15 poduzeća koje se bave djelatnostima javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Ovim prijedlogom samo na području Istarske županije dolazi do drastičnog smanjenja broja javnih isporučitelja što će rezultirati i velikim uštedama u poslovanju. Što se predmetne Uredbe tiče, predlagatelj nije uzeo u obzir mogućnost formiranja uslužnog područja unutar granica sadašnjeg vodoopskrbnog područja VODOVODA LABIN d.o.o. iako isti zadovoljava sve kriterije za uspostavu uslužnog područja i to slijedeće: PRIJEDLOG ZA USPOSTAVU NOVOG USLUŽNOG PODRUČJA. NOVO Uslužno područje obuhvaća grad Labin te općine Kršan, Sveta Nedelja, Raša i dio Općina Pićan, Gračišće i Cerovlje. Društvo Preuzimatelj je Vodovod Labin d.o.o. : A. Kriteriji i ciljevi za uspostavu uslužnog područja a) Ispunjenost kriterija 1.1. Kriterij količine isporuke vode iz članka 7. stavka 2. Zakona: ukupna isporučena količina vode u 2018. je 1.824.474 m³ – ispunjen; 1.2. Kriterij količine isporuke vode, ranije i buduće priuštivosti cijene vode iz članka 104. stavka 3. Zakona – nije primjenjiv. 2.1. Kriterij obuhvata sustava iz članka 7. stavka 3. Zakona: NOVO uslužno područje obuhvaća sve sustave javne vodoopskrbe, sve sustave javne odvodnje i sve aglomeracije – ispunjen; 2.2. Kriterij nepresijecanja granica iz članka 7. stavka 4. Zakona: granica uslužnog područja ne presijeca granicu aglomeracije, niti granicu vodoopskrbnog područja – ispunjen; 2.3. Kriterij zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama: nema oduzimanja vlasništva komunalnih vodnih građevina od postojećeg vlasnika i prijenosa u vlasništvo društvu preuzimatelju na drugom uslužnom području da bi se ispunili kriteriji tehničke cjelovitosti sustava iz članka 7. stavka 3. i 4. Zakona – ispunjen. b) Izvjesnost postizanja zakonskih ciljeva 3.1. Cilj – povrat troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode: S obzirom da nam nisu bili dostupni rezultati analize izrađene u okviru „Potpora reformi sektora vodnih usluga“ – Zadatak A. Efekti udruživanja na predloženim uslužnim područjima, Priuštivost cijene vode na objedinjenim uslužnim područjima (Svjetska banka, siječanj 2022.; Završno izvješće), a na koje se predmetno obrazloženje prijedloga Uredbe odnosi, ne možemo komentirati eventualne izračune iz navedenog izvješća koji se odnose na naše Društvo. Međutim podaci studije izvedivosti za projekt aglomeracije pokazuju da imamo sposobnost provođenja tog projekta, kao i priuštivost cijene vode –cilj ispunjen 3.2. Sposobnost za održivi razvoj i održavanje, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju: Ova je sposobnost već jednom ocjenjena kroz element priuštivosti cijene vode unutar prethodno spomenute studije, a smatra se da visoku izvjesnost postizanja sposobnosti imaju isporučitelji vodnih usluga koji će zadržati cijenu vode unutar granica 3,5% do 4,20% NRD–a. –cilj ispunjen 3.3. Cilj – postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti Financijski podaci Društva pokazuju pozitivno poslovanje i prije razdoblja od 2018. pa do 2022. godine. Izuzeće od toga je jedino 2020. godina, koja je zbog pandemije bila specifična i iznimno teška za cjelokupno gospodarstvo, pa tako i za vodni sektor. S obzirom da je Društvo imalo dovoljno vlastitih rezervi, uspjelo je pružati svoje usluge i u tim iznimnim uvjetima na kvalitetan način. Sve to nije utjecalo na pomanjkanje likvidnosti niti se je povećao stupanj zaduženosti. Smatramo da je time Društvo dokazalo da ima financijsku sposobnost da uspješno prebrodi takve krize. Nakon toga Društvo redovito ostvaruje pozitivno poslovanje te visoki postotak realizacije planiranih vlastitih investicija. – cilj ispunjen B. Kriterij za određivanje društva preuzimatelja Na temelju članka 88. st. 2. Zakona, društvom preuzimateljem na NOVOM uslužnom području određuje se Vodovod Labin d.o.o. po kriteriju najveće količine isporučene vode za ljudsku potrošnju korisnicima vodnih usluga i drugim isporučiteljima vodnih usluga (3 godine koje prethode godini stupanja na snagu nove Uredbe) od 5.240.181 m3 Na temelju članka 88. st. 2. Zakona, društvom preuzimateljem na NOVOM uslužnom području određuje se Vodovod Labin d.o.o. po kriteriju najvećeg ukupnog prihoda po osnovi cijene vodnih usluga za prethodne tri godine koje prethode stupanju na snagu nove Uredbe, a koji prema godišnjim financijskim izvještajima iznose ukupno 63.928.539,55 kn. Obzirom na navedeno, smatramo da je predlagatelj izostavio primijeniti kriterije propisane Zakonom o vodnim uslugama koji su propisani za uspostavu uslužnog područja, (odnosno iste je zanemario te ih nije ni obrazložio) u odnosu na postojećeg javnog isporučitelja Vodovod Labin d.o.o., odnosno primijenio ih je selektivno ne uzimajući u obzir sve relevantne podatke. Stječe se dojam da se na području Istarske županije žele stvoriti dva uslužna područja samo kako bi se reklo da je provedena reforma, iako je sasvim jasno da sva tri postojeća javna isporučitelja vodnih usluga mogu kao i do sada samostalno obavljati djelatnost javne vodoopskrbe, te preuzeti djelatnost javne odvodnje, što ujedno predstavlja reformu. Vodovod Labin je još „davne“ 2012. preuzeo djelatnost javne odvodnje čime je postao jedan od prvih javnih isporučitelja koji su se uskladili sa Zakonom. Stečeno iskustvo od preko 80 godina obavljanja djelatnosti javne vodoopskrbe te preko 10 godina obavljanja djelatnosti javne odvodnje dokaz su da je na ovom uslužnom području reforma davno provedena, a predlagatelj je taj koji kasni. Predlagatelj u Obrazloženju uslužnog područja 23 pod točkom 3.3. Cilj postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti između ostalog navodi: „Neovisno o financijskim gubicima po osnovi neprihodovane amortizacije VSI Vodovod Butoniga d.o.o., Buzet je kontinuirano likvidno i pod pretpostavkom da se ne iznađe drugo rješenje za statusnu promjenu, društvo je moguće likvidirati, a komunalne vodne građevine prenijeti u suvlasništvo članova društva Istarski vodovod d.o.o. i Vodovod Pula d.o.o., u skladu s dosadašnjim poslovnim udjelima, bez prijenosa obveze pokrića akumuliranih gubitaka.“ Predlagatelj u svom obrazloženju uslužnog područja 24. u kojem se predlaže kao Društvo Preuzimatelj Vodovod Pula d.o.o. nije obradio prenošenje suvlasništva VSI Vodovod Butoniga d.o.o., a time ni efekt navedenog knjiženja na Vodovod Pula d.o.o kojeg obrazlaže u okviru uslužnog područja 23. Postavlja se pitanje na koji način predlagatelj misli da će se navedeni gubitak prikazati i odraziti na poslovanje predloženog društva Preuzimatelja Vodovoda Pule d.o.o., te kakve će to posljedice imati na priuštivost cijene vodnih usluga na građane Labinštine (Grad Labin, Općine Kršan, Raša, Pićan, Sveta Nedelja i dijelovi Općina Cerovlje i Gračišće). Obzirom da to nije spomenuto u obrazloženju Uslužnog područja 24, smatramo da nije dokazan povrat troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode kao i izvjesnost postizanja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti. S obzirom na gubitke VSI Vodovod Butoniga d.o.o. u iznosu od 60.000.000,00 kn koje predlagatelj Uredbe navodi na ime nepokrivene amortizacije (obračunavanje amortizacije je zakonska obveza), a koja je sastavni dio cijene vodnih usluga, stvara se bojazan o drastičnom poskupljenju vodnih usluga koje će utjecati i na građane Labinštine. . Iz objavljenih podataka glede poslovanja društva Vodovod Butoniga d.o.o. i činjenice da je stvoren navedeni gubitak, razvidno je da izračun i obrazloženje o priuštivosti na području uslužnog područja 24. nije ispravno i da je priuštivost realno niža kada se uključe rezultati poslovanja Vodovod Butoniga d.o.o. u projekciji budućeg poslovanja obzirom da se značajni dio potreba Vodovoda Pula d.o.o. namiruje upravo s izvorišta Butoniga. S tog temelja, uključivanjem Vodovoda Labin u vodoopskrbno područje Pule (ili Buzeta) koji se oslanjaju na Butonigu, stvara se značajan dodatni trošak građanima Labinštine i u svakom takovom rješenju smanjuje im se priuštivost usluge u odnosu na sadašnju uslugu. Polazeći od pretpostavke da će predloženo Društvo Preuzimatelj Vodovod Pula d.o.o. i dalje znatnim dijelom koristiti vodu sa područja Istarskog vodovoda Buzet, postavlja se pitanje poštivanja navedenog kriterija odnosno presijecanja granica vodoopskrbnog područja kao i pitanje samoodrživosti i samodostatnosti vlastitog sustava. Ovim putem naglašavamo da Vodovod Labin d.o.o. potpuno zadovoljava potrebu s vlastitim izvorištima, te ni u situaciji proglašenja mjera redukcije u 2022. godini, snabdijevanje vodom nije bilo ni u jednom trenutku upitno. Naprotiv, vodoopskrba pitkom vodom je i u najtežim trenucima redukcije kontinuirana, sigurna i neovisna. Vodovod Labin društvo s ograničenom odgovornošću za javnu vodoopskrbu i odvodnju stabilna je i financijski održiva tvrtka što je dokazala kroz više od 80 godina vlastitog postojanja. Uzevši u obzir da iz godine u godinu ostvaruje pozitivne financijske rezultate kao i apliciranje na europske i domaće fondove dokazala je da je samoodrživa tvrtka s jasnom vizijom i sposobnošću da bude neovisan i financijski održiv jedinstveni javni isporučitelj vodnih usluga. Slijedom navedenog naš je Prijedlog da se članak 26. izmjeni i glasi na način: Članak 26. a) Uslužno područje 24 obuhvaća gradove Pula - Pola, Vodnjan – Dignano te Općine Barban, Fažana – Fasana, Ližnjan – Lisignano, Marčana, Medulin i Svetvinčenat u Istarskoj županiji. Društvo preuzimatelj je Vodovod Pula d.o.o. b) NOVO uslužno područje obuhvaća grad Labin te općine Kršan, Sveta Nedelja, Raša i dio Općina Pićan, Gračišće i Cerovlje. Društvo Preuzimatelj je Vodovod Labin d.o.o. Obzirom da se na području vodoopskrbnog sustava VODOVODA LABIN d.o.o. dugi niz godina kontinuirano, sigurno i s ekonomskog stajališta priuštivo obavlja djelatnost javne vodoopskrbe i odvodnje smatramo da je navedeni prijedlog opravdan i logičan. Direktor: Alen Golja Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog za uspostavu tri uslužna područja, jer bi time izostao učinak provedbe reforme na području Istarske županije, s obzirom da bi postojeći javni isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe nastavljali obavljati djelatnost javne vodoopskrbe u okviru postojećih distributivnih područja. Time bi jedino došlo do integracije javnih isporučitelja javne odvodnje, što se ne može smatrati provedbom reforme u punom smislu. Postupak podjele imovine VSI Vodovod Butoniga između Istarskog vodovoda d.o.o. Buzet i Vodovoda d.o.o. Pula je u tijeku i očekuje se njegovo žurno rješavanje bez posljedica na daljnje poslovanje integriranog isporučitelja te stanovnici Labinštine neće biti opterećeni tim problemom kao ni ostali stanovnici uslužnog područja 24. Dodatno, kriterij tehičke cjelovitosti sustava odnosno nepresijecanja granica vodoopskrbnog područja je u slučaju uspostave 2 uslužna područja ispunjen s obzirom da oba uslužna područja (UP 23 i UP 24) dobivaju vodu iz istog izvorišta odnosno preko postrojenja za obradu vode kojem su suvlasnici i koji čini s oba sustava tehnološku cjelinu. Posebno napominjemo da je Istarska županija 2021. tražila uspostavu jedinstvenog uslužnog područja na području Istarske županije, dok su kasnije stavovi pojedinih JLS nekoliko puta mijenjani od stava da treba uspostaviti dva UP do stava da treba uspostaviti tri UP. Nakon dugotrajnog usuglašavanja stavova, usvojeno je kompromisno rješenje da se uspostave dva uslužna područja. Također napominjemo da se u ovom postupku Uredba iz 2021. usklađuje sa stajalištima Ustavnog suda iz njegove Odluke od 7. veljače 2023. u kojoj nije tražena promjena granica, već samo detaljno obrazloženje primjene zakonskih kriterija i obrazloženje izvjesnosti Zakonom propisanih ciljeva, što je stručni nositelj i učinio. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske i stručnim nositeljem za izradu ove Uredbe iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
85 Grad Mali Lošinj UREDBUo uslužnim područjima, Članak 28. Prijedlog: Članak 2. Uredbe dodati točku 42. Uslužno područje 42. Članka 28. brisati riječi „ gradovi Cres i Mali Lošinj“ Dodati novi članak43 a: Uslužno područje 42 čine Grad Cres i Grad Mali Lošinj. Uslužnim područjem upravlja Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o. Vezano za gore navedeno mijenjati članak 45 i 46. OBRAZLOŽENJE: Nacrtom prijedloga uredbe o uslužnim područjima, jednako kao i ranijom Uredbom o uslužnim područjima (147/2021), predlaže se uspostava uslužnog područja 26 koji obuhvaća gradove Cres, Krk i Mali Lošinj te općine Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj, Punat i Vrbnik u Primorsko-goranskoj županiji, a za društvo preuzimatelja određuje se društvo Ponikve voda d.o.o., Krk, a kako je navedeno u obrazloženju, u skladu s kriterijima i ciljevima iz članka 7. Zakona o vodnim uslugama. Grad Mali Lošinj ukazuje na formalno zadovoljenje pojedinih kriterija iz članka 7. Zakona, a koji ne prepoznaju specifičnosti jedinice lokalne samouprave što će u konačnici nanijeti štetu našim stanovnicima, a niti je primarni legitimni cilj Zakona postignut, jer bez pridruživanja postižemo primarni legitimni cilj Zakona kako je niže navedeno. Prema zakonu o vodnim uslugama razlozi (primarni cilj) za uspostavu uslužnih područja su: Članak 7. (1) Uslužno područje uspostavlja se radi: 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. Usporedbom budućeg Uslužnog područja 26 (UP 26) (Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o. Cres i Ponikve vode d.o.o. Krk.) i zadržavanje samostalnog uslužnog područja za područje u nadležnosti društva Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj(VIOCL) dokazujemo zadovoljavanje svih parametara za uspostavu samostalnog uslužnog područja osim količine prodane vode u 2018 godini, no u tablici je prikazana realna činjenica da Cres i Mali Lošinj prodaju najviše isporučene vode u odnosu na pojedinačne gradove Krka. Količina prodane vode je u 2018.god za 13% manja od potrebne količine za dok je u 2022 god za 7% manja iz čega je vidljiv trend povećanja količine prodane vode koja će uz dinamiku povećanja broja korisnika osigurati za nekoliko godina količinu vode potrebnu za uspostavu samostalnog uslužnog područja.Za ostale kriterije provedena je analiza i napravljena usporedba: A. Kriteriji i ciljevi za uspostavu uslužnog područja a) Ispunjenost kriterija 1.1. Kriterij količine isporuke vode iz članka 7. stavka 2. Zakona: ukupna isporučena količina vode u 2018. je (UP 26): 4.420.140 m3 – ispunjen; (VIOCL): 1.565.008 m3 – 2018 1.673.589 m3 – 2022 1.2. Kriterij količine isporuke vode, ranije i buduće priuštivosti cijene vode iz članka 104. stavka 3. UP 26: – nije primjenjiv (VIOCL): Ukupno UP VIOCL buduća s lokalnim sufinanciranjem 2,72% priuštivosti cijene je dodatno povećana zbog povećanja plaća i BDP od 2018. do 2022. 2022. 2018. 22/18 BDP po stanovniku (u EUR) 17.486,00 € 12.704,00 € 138% Prosječna netto plaća 1.015,73 € 828,46 € 123% priuštivost cijene vodnih usluga ocjenjuje kao visoka ako iznosi do 3,5% NRD iz postojećih pokazatelja očigledna je sposobnost za održivi razvoj i održavanje te rezerva za financijsku održivost i izvan investicijskog ciklusa EU, tj. neovisno od „sposobnosti provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju“. 2.1. Kriterij obuhvata sustava iz članka 7. stavka 3. Zakona: (UP 26): obuhvaća sve sustave javne vodoopskrbe, sve sustave javne odvodnje i sve aglomeracije – ispunjen; (VIOCL): obuhvaća sve sustave javne vodoopskrbe, sve sustave javne odvodnje i sve aglomeracije – ispunjen; (vodoopskrba u potpunosti iz vlastitih izvorišta –Vransko jezero) 2.2. Kriterij nepresijecanja granica iz članka 7. stavka 4. Zakona: (UP 26): granica uslužnog područja ne presijeca granicu aglomeracije, niti granicu vodoopskrbnog područja – ispunjen; (VIOCL): granica uslužnog područja ne presijeca granicu aglomeracije, niti granicu vodoopskrbnog područja – ispunjen; 2.3. Kriterij zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama: (UP 26): odredbama Uredbe ne stvaraju se pretpostavke za oduzimanje vlasništva dijela ili dijelova komunalnih vodnih građevina od postojećeg isporučitelja vodnih usluga i prijenos u vlasništvo društvu preuzimatelju na drugom uslužnom području da bi se ispunili kriteriji tehničke cjelovitosti sustava iz članka 7. stavka 3. i 4. Zakona – kriterij ispunjen. (VIOCL): odredbama Uredbe ne stvaraju se pretpostavke za oduzimanje vlasništva dijela ili dijelova komunalnih vodnih građevina od postojećeg isporučitelja vodnih usluga i prijenos u vlasništvo društvu preuzimatelju na drugom uslužnom području da bi se ispunili kriteriji tehničke cjelovitosti sustava iz članka 7. stavka 3. i 4. Zakona – kriterij ispunjen. b) Izvjesnost postizanja zakonskih ciljeva 3.1. Cilj – povrat troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode: (UP 26): – budući udio cijene u NRD–u na UP 26 je 2,59%, što je manje od 3,5–4,2%, izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivosti cijene vode ocjenjuje se visokom. (VIOCL): – budući udio cijene u NRD–u na (VIOCL) je 2,72%, što je manje od 3,5–4,2%, izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivosti cijene vode ocjenjuje se visokom. Priuštivost je u studiji računata na županijski prosjek NRD, a NRD na području gradova Cres I Mali Lošinj su znatno iznad prosjeka NRD-a PGŽ pa je udio cijene u NRD na (VIOCL) znatno manji. 3.2. Cilj – sposobnost za održivi razvoj i održavanje i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju: (UP 26): (a) za jedinstvenog javnog isporučitelja na UP 26 koji će unutar EU investicijskog ciklusa održati priuštivu buduću cijenu vode – izvjesnost postizanja sposobnosti održivog razvoja i održavanja unutar investicijskog ciklusa EU i ispunjenja obveza iz Ugovora o pristupanju, ocjenjuje se visokom; (VIOCL) : (a) za jedinstvenog javnog isporučitelja na (VIOCL) koji će unutar EU investicijskog ciklusa održati priuštivu buduću cijenu vode – izvjesnost postizanja sposobnosti održivog razvoja i održavanja unutar investicijskog ciklusa EU i ispunjenja obveza iz Ugovora o pristupanju, ocjenjuje se visokom; (UP 26): (b) jedinstvenom javnom isporučitelju na UP 26 preostaje mogućnost prikupljanja financijskih sredstava za investicije i održavanje od 2,59% NRD–a do gornje granice priuštivosti 3,5 – 4,2% NRD–a za razvoj komunalnih vodnih građevina, neovisno o razvoju diktiranom direktivama Europske unije. Izvjesnost postizanja sposobnosti održivog razvoja i održavanja izvan EU ciklusa ocjenjuje visokom; (VIOCL) : (b) jedinstvenom javnom isporučitelju na (VIOCL) preostaje mogućnost prikupljanja financijskih sredstava za investicije i održavanje od 2,72% NRD–a do gornje granice priuštivosti 3,5 – 4,2% NRD–a za razvoj komunalnih vodnih građevina, neovisno o razvoju diktiranom direktivama Europske unije. Izvjesnost postizanja sposobnosti održivog razvoja i održavanja izvan EU ciklusa ocjenjuje visokom; (UP 26): (c) prema VPGKVG na UP 26 do 2030. planiraju se provesti ulaganja u razvoj sustava javne vodoopskrbe i odvodnje u vrijednosti 175 milijuna eura s 159 zaposlenih koliko će ih integracijom imati jedinstveni javni isporučitelj vodnih usluga, što je omjer od 0,91. Izvjesnost postizanja sposobnosti budućeg jedinstvenog javnog isporučitelja vodnih usluga za provedbu obveza iz Ugovora o pristupanju ocjenjuje se visokom. (VIOCL) : (c) prema VPGKVG na (VIOCL) do 2030. planiraju se provesti ulaganja u razvoj sustava javne vodoopskrbe i odvodnje u vrijednosti 97,5 milijuna eura,od kojih je realizirano 15,1 milijun eura te je preostalo 82,4 milijuna eura s 66 zaposlenih koliko ih je zaposleno u VIOCL(bez zajedničkih službi) što je omjer od 0,8. Izvjesnost postizanja sposobnosti budućeg jedinstvenog javnog isporučitelja vodnih usluga za provedbu obveza iz Ugovora o pristupanju ocjenjuje se visokom. Iz VPGKVG VODOOPSKRBA I ODVODNJA CRES LOŠINJ d.o.o. u 000 kn Vodoopskrba 449.246 Odvodnja Cres 61.345 Mali Lošinj 151.329 Nerezine 62.520 Martinšćica 9.229 Ukupno 733.669 97.374,61 € 3.3. Cilj – postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti (UP 26): – konsolidirani financijski pokazatelji oba postojeća javna isporučitelja vodnih usluga na UP 26 u mjerodavnim godinama (2020., 2021.) zajedno pokazuju financijski gubitak u visini od 5,7% u odnosu na prihode od prodaje odnosno 4,2% u odnosu na ukupne poslovne prihode što je prihvatljiv gubitak odnosno unutar je granice od 10% u odnosu na prihode od prodaje odnosno od 8% u odnosu na ukupne poslovne prihode. Sukladno tome budući jedinstveni javni isporučitelj, pod pretpostavkom povećanja prihoda, ima potencijal za postizanje potpune financijske stabilnosti i poslovne samoodrživosti. (VIOCL) : Korekcijom cijena vode koja je stupila na snagu od 1.kolovoza 2022. ostvarili su se pozitivni financijski rezultati. DOBIT 2022 god. 1.683.670 kn Za prosječnu potrošnju po kućanstvu od 6,57 m³ vode cijene bez naknada i PDV-aza kućanstvo su u tablici. 6,57 m³ vode 92,20 kn LABIN 118,32 kn PONIKVE (Krk) 112,30 kn ŽRNOVNICA(Novi Vinodolski) 104,11 kn LIBURNIJSKE VODE(Opatija) 90,43 kn VIOCL CRES LOŠINJ (cijena do31.kolovoza 2022.) 115,23 kn VRELO Rab 111,55 kn Nove cijena VIOCL Za prosječnu potrošnju po nekućanstvu od 34,31 m³ vode cijene bez naknada i PDV-a za kućanstvo su u tablici. 34,31 m³ vode 579,27 kn LABIN 650,41 kn PONIKVE (Krk) 740,76 kn ŽRNOVNICA(Novi Vinodolski) 579,15 kn LIBURNIJSKE VODE(Opatija) 568,15 kn VIOCL CRES LOŠINJ (cijena do31.kolovoza 2022.) 573,87 kn VRELO Rab 657,92 kn Nova cijena VIOCL Korekcijom cijena uklopili smo se u prosječne cijene u okruženju.U godini 2023. očekuju se još povoljniji rezultati jer se novim cijenama obuhvaća cijela godina. Sukladno tome društvo (VIOCL) kao jedinstveni javni isporučitelj ima potencijal za postizanje potpune financijske stabilnosti i poslovne samoodrživosti. Analizom budećeg uslužnog područja 26 (UP 26 uspostavlja se na područjima postojećih javnih isporučitelja vodnih usluga Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o. Cres i Ponikve vode d.o.o. Krk.) Postoji veliki nesrazmjer između doprinosa u prihodima budućeg društva i mogućeg sudjelovanja u upravljanju. Zbog različitih računovodstvenih politika kriterij udjela odnosno dionica u društvu preuzimatelja koji se određuju se prema stanju kapitala i rezervi društva preuzimatelja i društava koja se pripajaju na dan 31. prosinca 2018 dolazi se do nerealnih odnosa u vrijednosti društava. Ustrojavanje jedinstvenog isporučitelja vodnih usluga Pripajanje društava kapitala Članak 88. (6) Poslovni udjeli odnosno dionice u društvu preuzimatelju određuju se prema stanju kapitala i rezervi društva preuzimatelja i društava koja se pripajaju na dan 31. prosinca 2018., a za pravne osobe iz članka 87. stavka 1. ovoga Zakona prema iskazanoj poziciji kapital i rezerve u bilanci na dan 31. prosinca 2018., osim kad je ovim Zakonom drukčije određeno. Stanje na dan 31. prosinca 2018. PONIKVE VODA D.O.O. KRK RED.BR. OSNIVAČ - ČLAN TEMELJNI ULOG U KUNAMA POSTOTAK 1. GRAD KRK 93.165.274 24,70% 2. OPĆINA BAŠKA 49.014.927 12,99% 3. OPĆINA DOBRINJ 53.554.558 14,20% 4. OPĆINA MALINSKA-DUBAŠNICA 64.353.800 17,06% 5. OPĆINA OMIŠALJ 55.198.029 14,63% 6. OPĆINA PUNAT 40.139.340 10,64% 7. OPĆINA VRBNIK 21.781.941 5,77% UKUPNO 377.207.870 100,00% VIO CRES LOŠINJ 1. GRAD CRES 29.959.770 50,00% 2. GRAD MALI LOŠINJ 29.959.770 50,00% UKUPNO 59.919.539 100% Novi jedinstveni isporučitelj vodnih usluga na uslužnom području 26. NOVI JIVU 1. GRAD KRK 93.165.274 21,31% 2. OPĆINA BAŠKA 49.014.927 11,21% 3. OPĆINA DOBRINJ 53.554.558 12,25% 4. OPĆINA MALINSKA-DUBAŠNICA 64.353.800 14,72% 5. OPĆINA OMIŠALJ 55.198.029 12,63% 6. OPĆINA PUNAT 40.139.340 9,18% 7. OPĆINA VRBNIK 21.781.941 4,98% 8. GRAD CRES 29.959.770 6,85% 9. GRAD MALI LOŠINJ 29.959.770 6,85% UKUPNO 437.127.409 100% 1. JLS S PODRUČJA PONIKVE VODA 377.207.870 86,29% 2. JLS S PODRUČJA VIO CRES LOŠINJ 59.919.539 13,71% 437.127.409 Određivanje udjela u novonastalom društvu prema iskazanoj poziciji kapital i rezerve u bilanci na dan 31. prosinca 2018. ne stvara objektivnu vrijednost uloga u novonastalom društvu.Zbog različitih računovodstvenih politika. Ulaganja JLS kroz naknadu za razvoj i druge vrste financiranja društva od JLS-a nisu knjižena na povećanje kapitala već na prijelazni račun te se unose u kapital kao odgođeni prihodi tako da su u bilanci upisani kao prihod budućeg razdoblja, a stanje na toj stavci je bilo 182.557.239,00 kn. Na području na kojem je JIVU „PONIKVE VODA“ d.o.o Krk prodano je u 2018.godini 2.847.564 m³ vode dok je na području na kojem je JIVU“VIO Cres Lošinj“d.o.o. 1.572.127 m³. Prema podacima iz 2018. godine na području novog uslužnog područja prema količini prodane vode grad Mali Lošinj prednjači sa više od četvrtine ukupnih količina prodane vode. Prodana voda u 2018. u m³: JLS Prodana voda m³ 1. GRAD MALI LOŠINJ 1.137.641 25,74% 2. GRAD KRK 788.942 17,85% 3. OPĆINA MALINSKA-DUBAŠNICA 535.461 12,12% 4. OPĆINA OMIŠALJ 477.220 10,80% 5. GRAD CRES 434.486 9,83% 6. OPĆINA BAŠKA 372.077 8,42% 7. OPĆINA PUNAT 310.625 7,03% 8. OPĆINA DOBRINJ 252.056 5,70% 9. OPĆINA VRBNIK 111.183 2,52% NOVI JIVU 4.419.691 100,00% JLS u novoformiranom JIVU poredani po količini prodane vode Usporedba prodane vode 2018. u m³ i udjela u kapitalu JLS Prodana voda m³ udio u proj vodi Upisani kapital udio u kapit 1. GRAD MALI LOŠINJ 1.137.641 25,74% 29.959.770,00 kn 6,85% 2. GRAD KRK 788.942 17,85% 93.165.274,00 kn 21,31% 3. OPĆINA MALINSKA-DUBAŠNICA 535.461 12,12% 64.353.800,00 kn 14,72% 4. OPĆINA OMIŠALJ 477.220 10,80% 55.198.029,00 kn 12,63% 5. GRAD CRES 434.486 9,83% 29.959.770,00 kn 6,85% 6. OPĆINA BAŠKA 372.077 8,42% 49.014.927,00 kn 11,21% 7. OPĆINA PUNAT 310.625 7,03% 40.139.340,00 kn 9,18% 8. OPĆINA DOBRINJ 252.056 5,70% 53.554.558,00 kn 12,25% 9. OPĆINA VRBNIK 111.183 2,52% 21.781.941,00 kn 4,98% NOVI JIVU 4.419.691 100,00 437.127.409,00 kn 100% Iz tablice je razvidno da je u gradu Malom Lošinju ogroman nesrazmjer između sudjelovanja u prihodima budućeg društva i prava u odlučivanju koje se ostvaruje temeljem udjela u kapitalu. Udio u prodanoj vodi i u kapitalu društava s područja Ponikve –voda JLS Prodana voda m³ udio u prod vodi Upisani kapital udio u kap 1. GRAD KRK 788.942 17,85% 93.165.274,00 kn 21,31% 2. OPĆINA MALINSKA-DUBAŠNICA 535.461 12,12% 64.353.800,00 kn 14,72% 3. OPĆINA OMIŠALJ 477.220 10,80% 55.198.029,00 kn 12,63% 4. OPĆINA BAŠKA 372.077 8,42% 49.014.927,00 kn 11,21% 5. OPĆINA PUNAT 310.625 7,03% 40.139.340,00 kn 9,18% 6. OPĆINA DOBRINJ 252.056 5,70% 53.554.558,00 kn 12,25% 7. OPĆINA VRBNIK 111.183 2,52% 21.781.941,00 kn 4,98% NOVI JIVU 2.847.564 64,43% 377.207.869,00 kn 86% Udio u prodanoj vodi i u kapitalu JLS-a sa područja VIO Cres Lošinj Prodana voda m³udio u prodj vodi Upisani kapital udio u kapi 1. GRAD MALI LOŠINJ 1.137.641 25,74% 29.959.770,00 kn 6,85% 2. GRAD CRES 434.486 9,83% 29.959.770,00 kn 6,85% 1.572.127 36% 59.919.540,00 kn 14% Iz tablice je razvidno da je nesrazmjer između sudjelovanja u prihodima budućeg društva i prava u odlučivanju koje se ostvaruje temeljem udjela u kapitalu JLS-a sa područja VIO Cres Lošinj Drugi stup odlučivanja je dodatno pravo glasa: Članak 21. (1) Svaki član društva odnosno dioničar javnog isporučitelja vodnih usluga ima, uz prava glasa razmjerna njegovu poslovnom udjelu odnosno dionicama u temeljnom kapitalu u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva, i po jedan dodatni glas (dodatno pravo glasa) koji je ovlašten koristiti kada je ovim Zakonom određeno da skupština odlučuje dvostrukom većinom ili većinom iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona. BROJ dodanih GLASOVA % 1. GRAD KRK 1 11% 2. OPĆINA MALINSKA-DUBAŠNICA 1 11% 3. OPĆINA OMIŠALJ 1 11% 4. OPĆINA BAŠKA 1 11% 5. OPĆINA DOBRINJ 1 11% 6. OPĆINA PUNAT 1 11% 7. OPĆINA VRBNIK 1 11% 8. GRAD CRES 1 11% 9. GRAD MALI LOŠINJ 1 11% UKUPNO 9 100% 1. JLS S PODRUČJA PONIKVE VODA 7 78% 2. JLS S PODRUČJA VIO CRES LOŠINJ 2 22% Dodatna nadležnost skupštine Članak 23. (1) Uz nadležnosti propisane zakonom kojim se uređuju trgovačka društva, skupština: 1. donosi poslovni plan 2. donosi odluku o cijeni vodnih usluga 3. donosi opće uvjete isporuke vodnih usluga 4. donosi odluku o naknadi za razvoj iz zakona kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva 5. utvrđuje prijedlog odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta iz zakona kojim se uređuju vode 6. utvrđuje prijedlog odluke o odvodnji otpadnih voda iz zakona kojim se uređuju vode i 7. odlučuje o godišnjem izvješću o izvršenju poslovnog plana. Dvostruka većina Članak 24. (1) Odlučivanje o pitanjima iz članka 23. stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4. i 7. ovoga Zakona ne može se izuzeti iz nadležnosti skupštine. (2) Odluke o pitanjima iz članka 23. stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4. i 7. ovoga Zakona skupština donosi dvostrukom većinom. (3) Odluka je donesena dvostrukom većinom kada za nju glasa: – obična većina glasova razmjerno poslovnim udjelima odnosno dionicama u temeljnom kapitalu danih na skupštini i – obična većina dodatnih glasova danih na skupštini. Iako će grad Mali Lošinj pojedinačno najviše doprinositi ukupnim prihodima budućeg JIVU, a buduća podružnica (koja se može ugasiti za 2 godine) koju čine JLS Cres i JLS Mali Lošinj ukupno 35,7 % njihov će zajednički utjecaj u odlučivanju u budućem zajedničkom JIVU biti manji od dvije najmanje općine na području na kojem je JIVU :“ PONIKVE VODA“ d.o.o. Krk. Kako su sustavi vodoopskrbe i odvodnje na području VIO Cres Lošinj u potpunosti odvojeni od sustava na području Ponikve voda prirodno je da su interesi pojedinih društava vezani uz svoje vodoopskrbno područje, odnosno JLS Cres i Mali Lošinj ne mogu nametnuti niti jednu temu vezanu uz područje pod VIO Cres Lošinj, jer im je utjecaj i po jednom i po drugom stupu odlučivanja minoran. Kako je cilj uspostave uslužnih područja smanjenje troškova, pretpostavka je da će se preuzimanjem društva ostvariti objedinjavanje pojedinih službi što će generirati višak zaposlenih. S obzirom da nisu moguće dnevne migracije zaposlenih prirodno je za očekivati smanjenje broja zaposlenih na području VIO Cres Lošinj. Ni na te procese JLS sa područja VIO Cres Lošinj neće moći utjecati. Povrat troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode prema analizi iz studenog 2018. godine napravljenoj na način da VIO Cres Lošinj i Ponikve voda Krk ostaju samostalna uslužna područja VIO Cres Lošinj zadovoljava kriterije Razvidno da je priuštivost nakon izgradnje objekata financiranih od EU povoljnija na području VIO Cres Lošinj (2,72%) nego na području aglomeracije Ponikve voda (2,92%).( Studeni 2018) Prema prijedlogu uredbe iz 2023. Uslužno područje (UP) 26 uspostavlja se na područjima postojećih javnih isporučitelja vodnih usluga Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o. Cres i Ponikve vode d.o.o. Krk. budući udio cijene u NRD–u na UP 26 je 2,59% izvor:Priuštivost cijene vode na objedinjenim uslužnim područjima (Svjetska banka, siječanj 2022.; u daljnjem tekstu: Završno izvješće). što je neznatno povoljnije u odnosu da područje VIO Cres Lošinj (2,72%) ostaje samostalno i s obzirom da je u periodu od 2018.god do 2022. ostvaren znatan porast bruto domaćeg proizvoda(BDP) –a po stanovniku koji je proporcionalan porastu neto raspoloživog dohotka (u daljnjem tekstu: NRD) kućanstava, od izrade ove analize 2018. godine prema podatcima Državnog zavoda za statistiku (DZS) ; 2022. 2018. 22/18 BDP po stanovniku (u EUR) 17.486,00 € 12.704,00 € 138% Prosječna netto plaća 1.015,73 € 828,46 € 123% Podatci o priuštivosti značajno su povoljniji od onih iz 2018. godine te su rezerve u smislu povećanja cijena zbog pokrića dodatnih investicija i pojačanog održavanja znatne. (Socijalna priuštivost cijene vode ocjenjuje se i na temelju gornje granice priuštivosti od 3,50% do 4,20% NRD–a (3.1.5) određene specifično za Republiku Hrvatsku uzimajući u obzir visinu našeg NRD–a. ) Provođenjem uredbe u potpunosti se derogiraju odredbe iz zakona o otocima koji potiče mjere za opstojnost otoka .Štoviše na području VIO Cres Lošinj nalaze se i otoci sa specifičnim položajem Otoci sa specifičnim položajem Članak 10. (1) Otoci i dijelovi otoka sa specifičnim položajem su: Vele Srakane, Male Srakane, Ilovik, Susak, Unije i Cres – dio (u sastavu Grada Malog Lošinja); Premuda, Rava, Ist, Iž, Molat, Silba, Škarda i Olib (u sastavu Grada Zadra); Babac (u sastavu Općine Sv. Filip i Jakov); Zverinac i Lavdara (u sastavu Općine Sali); Vrgada (u sastavu Općine Pakoštane); Ošljak, Rivanj i Sestrunj (u sastavu Općine Preko); Prvić (u sastavu Grada Vodica); Kaprije, Krapanj, Zlarin i Žirje (u sastavu Grada Šibenika); Žutsko-sitsko otočje, Kornat i Kornatsko otočje (u sastavu Općine Murter-Kornati); Čiovo – dio, Drvenik Veli i Drvenik Mali (u sastavu Grada Trogira); Čiovo – dio (u sastavu Grada Splita); Pakleni otoci (u sastavu Grada Hvara), Šćedro (u sastavu Općine Jelsa); Svetac / Sveti Andrija i Biševo (u sastavu Grada Komiže); Budikovac Veli (u sastavu Grada Visa); Prežba i Sušac (u sastavu Općine Lastovo); Vrnik (u sastavu Grada Korčule); Koločep, Šipan, Jakljan, Lokrum i Lopud (u sastavu Grada Dubrovnika). (2) Za otoke iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo donosi Program mjera kroz Otočni godišnji program kako bi se ublažili nedostaci koji proizlaze iz specifičnog položaja ovih otoka u odnosu na sjedište jedinice lokalne samouprave u čijem se sastavu nalaze. (3) Pri donošenju Programa iz stavka 2. ovoga članka potrebno je uzeti u obzir poseban status otoka i/ili dijelova otoka iz stavka 1. ovoga članaka koji su unutar obuhvata nacionalnih parkova i/ili parkova prirode. POGLAVLJE II. PRIMJENA OTOČNIH RAZVOJNIH POKAZATELJA Otoci u planiranju i provođenju projekata, mjera i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela Članak 15. (1) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su prilikom planiranja i provođenja projekata, mjera i aktivnosti za razvoj otoka u upravnom području iz svoje nadležnosti, ovisno o prirodi projekta, mjera i aktivnosti te raspoloživim financijskim sredstvima, posebno voditi računa o njihovu učinku na razvoj otoka, uzimajući u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja i razvrstavanje otoka iz članaka 9., 10. i 13. ovoga Zakona. (2) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, prilikom provođenja postupaka dodjeljivanja sredstava za projekte, mjere i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka, uzet će u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja i razvrstanost otoka na temelju članaka 9., 10. i 13. ovoga Zakona. Briga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o otocima Članak 16. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju voditi posebnu brigu o otocima koji su obuhvaćeni njihovim područnim ustrojstvom pri provođenju postupaka dodjeljivanja sredstava za projekte, mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti te uzimati u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja i razvrstanost otoka na temelju članaka 9., 10. i 13. ovoga Zakona. DIO PETI CILJEVI RAZVOJA OTOKA Održivi razvoj otoka Članak 20. (1) Održivi razvoj otoka pretpostavlja ostvarivanje općih ciljeva: stabilan gospodarski razvoj otoka, pravedna raspodjela socijalnih mogućnosti za sve otočane, zaštita otočnog okoliša i povećanje otpornosti na klimatske promjene. (2) Na otocima će se poticati ulaganja u konkurentne i inovativne sektore koji su ekološki, prostorno, gospodarski, tehnološki i društveno održivi. Pametni otok Članak 22. (1) Ovim Zakonom potiče se i podupire održivi razvoj otoka kroz projekte koji se provode u skladu s jednom ili više odrednica Pametnog otoka, a koje su: 1. aktivno sudjelovanje u prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena na lokalnoj razini 2. uvođenje i korištenje naprednih tehnologija radi osiguranja optimalnog upravljanja i korištenja lokalnih resursa i infrastrukture kroz različite poslovne modele 3. smanjenje upotrebe fosilnih goriva povećanjem održivog korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti 4. promicanje održive mobilnosti na otocima 5. smanjenje i konačno uklanjanje nedostatka i oskudice vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih načina upravljanja vodnim resursima 6. stvaranje područja bez odlaganja otpada promicanjem kružnog gospodarstva 7. očuvanje karakteristične prirodne i kulturne baštine otoka 8. diverzificiranje otočnog gospodarstva iskorištavanjem posebnosti otoka u stvaranju novih i inovativnih lokalnih djelatnosti 9. jačanje i promoviranje socijalne uključenosti, edukacije i participacije građana 10. prelazak na alternativne, dugoročne, održive i odgovorne oblike turizma na otocima. (2) Projekti koji se provode u skladu s odrednicama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se prioritetnima za financiranje na natječajima koje provodi Ministarstvo te druga tijela državne uprave i druga javnopravna tijela. (3) Projekti iz stavka 1. ovoga članka moraju biti usklađeni s dokumentima prostornog uređenja i prostornim planovima. Preuzimanjem društva VIO Cres Lošinj od strane društva preuzimatelja ostvarili bi se negativni učinci i na ostale segmente života i poslovanja na otocima. Kako je detaljno obrazloženo, na području Cresa i Lošinja ne očekuje se promjena u priuštivosti cijena vode prije i poslije formiranja uslužnih područja, naprotiv, očekuje se porast cijena vode, dok s druge strane s obzirom na očekivanja od novonastalog društva za smanjenjem troškova poslovanja, očekuje se ukidanje pojedinih radnih mjesta. Nadalje, određivanje udjela u novonastalom društvu prema iskazanoj poziciji kapital i rezerve u bilanci na dan 31. prosinca 2018. ne stvara objektivnu vrijednost uloga u novonastalom društvu što će u konačnici značiti da će udio Cresa i Lošinja u odlučivanju u novonastalom društvu biti zanemariv. Ovakvo nanošenje štete nije moguće opravdati pozivanjem na načelo solidarnosti ili uz obećanje osiguravanja dodatnih sredstava vodoopskrbnim društvima na razini države, a pri tome u potpunosti zanemariti štetu koja nastaje na osjetljivom otočnom sustavu uz grubo zanemarivanje odredbi i intencije Zakona o otocima. Prijedlogom nove uredbe su uvrštene kozmetičke i proceduralne promjene, Koje su neopravdane tim više što se pri tome nije razmatrao meritum unatoč budućim problemima na koje su ukazale pojedine jedinice lokalne samouprave i vodoopskrbna društva. Sukladno navedenom, apeliramo da još jednom razmotrite alternativne načine formiranja uslužnih područja i spajanja postojećih trgovačkih društava sa društvom preuzimateljem i to na način koji bi osigurao samostalnost vođenja lokalne politike društava i usvojite prijedlog, a obzirom da je crpilište odvojeno od kopna, Vransko jezero na otoku Cresu, da su u administrativnom sastavu gradova osnivača i pučinski otoci, a i sami predstavljamo najveće i najnaseljenije na obalnom dijelu RH. Kompletna infrastruktura je izgrađena od strane građana i obnavljana prema mogućim izvorima sredstava, a komunalno društvo u cijelosti zadovoljava tehničke, tehnološke, financijske i ljudske kapacitete ( ispunjavanje kriterija). GRAD MALI LOŠINJ gradonacelnica@mali-losinj.hr Nije prihvaćen Primjedbu nije moguće prihvatiti. Na vodoopskrbnom području Vodoopskrbe i odvodnje Cres-Lošinj d.o.o. nije moguće uspostaviti samostalno uslužno područje jer navedeno društvo u mjerodavnoj 2018. godini je isporučilo količinu vode od 1.572.576 m3 te time nije ispunjen osnovni kriterij iz čl. 7. st. 2. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19) - isporuka vode u količini vode od najmanje 1,8 milijuna m3 godišnje. Svi ostali kriteriji koje navodi predlagatelj ne mogu se uzeti u obzir budući da nije ispunjen navedeni kriterij. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
86 Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o. UREDBUo uslužnim područjima, Članak 28. Prema zakonu o vodnim uslugama razlozi za uspostavu uslužnih područja su: Uslužna područja Članak 7. (1) Uslužno područje uspostavlja se radi: 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. Usporedbom budućeg Uslužnog područja 26 (UP 26) (Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o. Cres i Ponikve vode d.o.o. Krk.) i zadržavanje samostalnog uslužnog područja za područje u nadležnosti društva Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj(VIOCL) dokazujemo zadovoljavanje svih parametara za uspostavu samostalnog uslužnog područja osim količine prodane vode u 2018 godini. Količina prodane vode je u 2018.god za 13% manja od potrebne količine za dok je u 2022 god za 7% manja iz čega je vidljiv trend povećanja količine prodane vode koja će uz dinamiku povećanja broja korisnika osigurati za nekoliko godina količinu vode potrebnu za uspostavu samostalnog uslužnog područja. Za ostale kriterije provedena je analiza i napravljena usporedba: A. Kriteriji i ciljevi za uspostavu uslužnog područja a) Ispunjenost kriterija 1.1. Kriterij količine isporuke vode iz članka 7. stavka 2. Zakona: ukupna isporučena količina vode u 2018. je (UP 26): 4.420.140 m3 – ispunjen; (VIOCL): 1.565.008 m3 – 2018 1.673.589 m3 – 2022 1.2. Kriterij količine isporuke vode, ranije i buduće priuštivosti cijene vode iz članka 104. stavka 3. UP 26: – nije primjenjiv (VIOCL): Ukupno UP VIOCL buduća s lokalnim sufinanciranjem 2,72% priuštivosti cijene je dodatno povećana zbog povećanja plaća i BDP od 2018. do 2022. 2022. 2018. 22/18 BDP po stanovniku (u EUR) 17.486,00 € 12.704,00 € 138% Prosječna netto plaća 1.015,73 € 828,46 € 123% priuštivost cijene vodnih usluga ocjenjuje kao visoka ako iznosi do 3,5% NRD iz postojećih pokazatelja očigledna je sposobnost za održivi razvoj i održavanje te rezerva za financijsku održivost i izvan investicijskog ciklusa EU, tj. neovisno od „sposobnosti provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju“. 2.1. Kriterij obuhvata sustava iz članka 7. stavka 3. Zakona: (UP 26): obuhvaća sve sustave javne vodoopskrbe, sve sustave javne odvodnje i sve aglomeracije – ispunjen; (VIOCL): obuhvaća sve sustave javne vodoopskrbe, sve sustave javne odvodnje i sve aglomeracije – ispunjen; (vodoopskrba u potpunosti iz vlastitih izvorišta –Vransko jezero) 2.2. Kriterij nepresijecanja granica iz članka 7. stavka 4. Zakona: (UP 26): granica uslužnog područja ne presijeca granicu aglomeracije, niti granicu vodoopskrbnog područja – ispunjen; (VIOCL): granica uslužnog područja ne presijeca granicu aglomeracije, niti granicu vodoopskrbnog područja – ispunjen; 2.3. Kriterij zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama: (UP 26): odredbama Uredbe ne stvaraju se pretpostavke za oduzimanje vlasništva dijela ili dijelova komunalnih vodnih građevina od postojećeg isporučitelja vodnih usluga i prijenos u vlasništvo društvu preuzimatelju na drugom uslužnom području da bi se ispunili kriteriji tehničke cjelovitosti sustava iz članka 7. stavka 3. i 4. Zakona – kriterij ispunjen. (VIOCL): odredbama Uredbe ne stvaraju se pretpostavke za oduzimanje vlasništva dijela ili dijelova komunalnih vodnih građevina od postojećeg isporučitelja vodnih usluga i prijenos u vlasništvo društvu preuzimatelju na drugom uslužnom području da bi se ispunili kriteriji tehničke cjelovitosti sustava iz članka 7. stavka 3. i 4. Zakona – kriterij ispunjen. b) Izvjesnost postizanja zakonskih ciljeva 3.1. Cilj – povrat troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode: (UP 26): – budući udio cijene u NRD–u na UP 26 je 2,59%, što je manje od 3,5–4,2%, izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivosti cijene vode ocjenjuje se visokom. (VIOCL): – budući udio cijene u NRD–u na (VIOCL) je 2,72%, što je manje od 3,5–4,2%, izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivosti cijene vode ocjenjuje se visokom. Priuštivost je u studiji računata na županijski prosjek NRD, a NRD na području gradova Cres I Mali Lošinj su znatno iznad prosjeka NRD-a PGŽ pa je udio cijene u NRD na (VIOCL) znatno manji. 3.2. Cilj – sposobnost za održivi razvoj i održavanje i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju: (UP 26): (a) za jedinstvenog javnog isporučitelja na UP 26 koji će unutar EU investicijskog ciklusa održati priuštivu buduću cijenu vode – izvjesnost postizanja sposobnosti održivog razvoja i održavanja unutar investicijskog ciklusa EU i ispunjenja obveza iz Ugovora o pristupanju, ocjenjuje se visokom; (VIOCL) : (a) za jedinstvenog javnog isporučitelja na (VIOCL) koji će unutar EU investicijskog ciklusa održati priuštivu buduću cijenu vode – izvjesnost postizanja sposobnosti održivog razvoja i održavanja unutar investicijskog ciklusa EU i ispunjenja obveza iz Ugovora o pristupanju, ocjenjuje se visokom; (UP 26): (b) jedinstvenom javnom isporučitelju na UP 26 preostaje mogućnost prikupljanja financijskih sredstava za investicije i održavanje od 2,59% NRD–a do gornje granice priuštivosti 3,5 – 4,2% NRD–a za razvoj komunalnih vodnih građevina, neovisno o razvoju diktiranom direktivama Europske unije. Izvjesnost postizanja sposobnosti održivog razvoja i održavanja izvan EU ciklusa ocjenjuje visokom; (VIOCL) : (b) jedinstvenom javnom isporučitelju na (VIOCL) preostaje mogućnost prikupljanja financijskih sredstava za investicije i održavanje od 2,72% NRD–a do gornje granice priuštivosti 3,5 – 4,2% NRD–a za razvoj komunalnih vodnih građevina, neovisno o razvoju diktiranom direktivama Europske unije. Izvjesnost postizanja sposobnosti održivog razvoja i održavanja izvan EU ciklusa ocjenjuje visokom; (UP 26): (c) prema VPGKVG na UP 26 do 2030. planiraju se provesti ulaganja u razvoj sustava javne vodoopskrbe i odvodnje u vrijednosti 175 milijuna eura s 159 zaposlenih koliko će ih integracijom imati jedinstveni javni isporučitelj vodnih usluga, što je omjer od 0,91. Izvjesnost postizanja sposobnosti budućeg jedinstvenog javnog isporučitelja vodnih usluga za provedbu obveza iz Ugovora o pristupanju ocjenjuje se visokom. (VIOCL) : (c) prema VPGKVG na (VIOCL) do 2030. planiraju se provesti ulaganja u razvoj sustava javne vodoopskrbe i odvodnje u vrijednosti 97,5 milijuna eura,od kojih je realizirano 15,1 milijun eura te je preostalo 82,4 milijuna eura s 66 zaposlenih koliko ih je zaposleno u VIOCL(bez zajedničkih službi) što je omjer od 0,8. Izvjesnost postizanja sposobnosti budućeg jedinstvenog javnog isporučitelja vodnih usluga za provedbu obveza iz Ugovora o pristupanju ocjenjuje se visokom. Iz VPGKVG VODOOPSKRBA I ODVODNJA CRES LOŠINJ d.o.o. u 000 kn Vodoopskrba 449.246 Odvodnja Cres 61.345 Mali Lošinj 151.329 Nerezine 62.520 Martinšćica 9.229 Ukupno 733.669 97.374,61 € 3.3. Cilj – postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti (UP 26): – konsolidirani financijski pokazatelji oba postojeća javna isporučitelja vodnih usluga na UP 26 u mjerodavnim godinama (2020., 2021.) zajedno pokazuju financijski gubitak u visini od 5,7% u odnosu na prihode od prodaje odnosno 4,2% u odnosu na ukupne poslovne prihode što je prihvatljiv gubitak odnosno unutar je granice od 10% u odnosu na prihode od prodaje odnosno od 8% u odnosu na ukupne poslovne prihode. Sukladno tome budući jedinstveni javni isporučitelj, pod pretpostavkom povećanja prihoda, ima potencijal za postizanje potpune financijske stabilnosti i poslovne samoodrživosti. (VIOCL) : Korekcijom cijena vode koja je stupila na snagu od 1.kolovoza 2022. ostvarili su se pozitivni financijski rezulati. DOBIT 2022 god. 1.683.670 kn Za prosječnu potrošnju po kućanstvu od 6,57 m³ vode cijene bez naknada i PDV-a za kućanstvo su u tablici. 6,57 m³ vode 92,20 kn LABIN 118,32 kn PONIKVE (Krk) 112,30 kn ŽRNOVNICA(Novi Vinodolski) 104,11 kn LIBURNIJSKE VODE(Opatija) 90,43 kn VIOCL CRES LOŠINJ (cijena do31.kolovoza 2022.) 115,23 kn VRELO Rab 111,55 kn Nove cijena VIOCL Za prosječnu potrošnju po nekućanstvu od 34,31 m³ vode cijene bez naknada i PDV-a za kućanstvo su u tablici. 34,31 m³ vode 579,27 kn LABIN 650,41 kn PONIKVE (Krk) 740,76 kn ŽRNOVNICA(Novi Vinodolski) 579,15 kn LIBURNIJSKE VODE(Opatija) 568,15 kn VIOCL CRES LOŠINJ (cijena do31.kolovoza 2022.) 573,87 kn VRELO Rab 657,92 kn Nova cijena VIOCL Korekcijom cijena uklopili smo se u prosječne cijene u okruženju.U godini 2023. očekuju se još povoljniji rezultati jer se novim cijenama obuhvaća cijela godina. Sukladno tome društvo (VIOCL) kao jedinstveni javni isporučitelj ima potencijal za postizanje potpune financijske stabilnosti i poslovne samoodrživosti. Analizom budećeg uslužnog područja 26 (UP 26 uspostavlja se na područjima postojećih javnih isporučitelja vodnih usluga Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o. Cres i Ponikve vode d.o.o. Krk.) Ustanovili smo veliki nesrazmjer između doprinosa u prihodima budućeg društva i mogućeg sudjelovanja u upravljanju.Zbog različitih računovodstvenih politika kriterij udjela odnosno dionica u društvu preuzimatelja koji se određuju se prema stanju kapitala i rezervi društva preuzimatelja i društava koja se pripajaju na dan 31. prosinca 2018 dolazi se do nerealnih odnosa u vrijednosti društava. Ustrojavanje jedinstvenog isporučitelja vodnih usluga Pripajanje društava kapitala Članak 88. (6) Poslovni udjeli odnosno dionice u društvu preuzimatelju određuju se prema stanju kapitala i rezervi društva preuzimatelja i društava koja se pripajaju na dan 31. prosinca 2018., a za pravne osobe iz članka 87. stavka 1. ovogaZakona prema iskazanoj poziciji kapital i rezerve u bilanci na dan 31. prosinca 2018., osim kad je ovim Zakonom drukčije određeno. Stanje na dan 31. prosinca 2018. PONIKVE VODA D.O.O. KRK RED.BR. OSNIVAČ - ČLAN TEMELJNI ULOG U KUNAMA POSTOTAK 1. GRAD KRK 93.165.274 24,70% 2. OPĆINA BAŠKA 49.014.927 12,99% 3. OPĆINA DOBRINJ 53.554.558 14,20% 4. OPĆINA MALINSKA-DUBAŠNICA 64.353.800 17,06% 5. OPĆINA OMIŠALJ 55.198.029 14,63% 6. OPĆINA PUNAT 40.139.340 10,64% 7. OPĆINA VRBNIK 21.781.941 5,77% UKUPNO 377.207.870 100,00% VIO CRES LOŠINJ 1. GRAD CRES 29.959.770 50,00% 2. GRAD MALI LOŠINJ 29.959.770 50,00% UKUPNO 59.919.539 100% Novi jedinstveni isporučitelj vodnih usluga na uslužnom području 26. NOVI JIVU 1. GRAD KRK 93.165.274 21,31% 2. OPĆINA BAŠKA 49.014.927 11,21% 3. OPĆINA DOBRINJ 53.554.558 12,25% 4. OPĆINA MALINSKA-DUBAŠNICA 64.353.800 14,72% 5. OPĆINA OMIŠALJ 55.198.029 12,63% 6. OPĆINA PUNAT 40.139.340 9,18% 7. OPĆINA VRBNIK 21.781.941 4,98% 8. GRAD CRES 29.959.770 6,85% 9. GRAD MALI LOŠINJ 29.959.770 6,85% UKUPNO 437.127.409 100% 1. JLS S PODRUČJA PONIKVE VODA 377.207.870 86,29% 2. JLS S PODRUČJA VIO CRES LOŠINJ 59.919.539 13,71% 437.127.409 Određivanje udjela u novonastalom društvu prema iskazanoj poziciji kapital i rezerve u bilanci na dan 31. prosinca 2018. ne stvara objektivnu vrijednost uloga u novonastalom društvu.Zbog različitih računovodstvenih politika. Ulaganja JLS kroz naknadu za razvoj i druge vrste financiranja društva od JLS-a nisu knjižena na povećanje kapitala već na prijelazni račun te se unose u kapital kao odgođeni prihodi tako da su u bilanci upisani kao prihod budućeg razdoblja, a stanje na toj stavci je bilo 182.557.239,00 kn. Na području na kojem je JIVU „PONIKVE VODA“ d.o.o Krk prodano je u 2018.godini 2.847.564 m³ vode dok je na području na kojem je JIVU“VIO Cres Lošinj“d.o.o. 1.572.127 m³. Prema podatcima iz 2018. godine na području novog uslužnog područja prema količini prodane vode grad Mali Lošinj prednjači sa više od četvrtine ukupnih količina prodane vode. Prodana voda u 2018. u m³: JLS Prodana voda m³ 1. GRAD MALI LOŠINJ 1.137.641 25,74% 2. GRAD KRK 788.942 17,85% 3. OPĆINA MALINSKA-DUBAŠNICA 535.461 12,12% 4. OPĆINA OMIŠALJ 477.220 10,80% 5. GRAD CRES 434.486 9,83% 6. OPĆINA BAŠKA 372.077 8,42% 7. OPĆINA PUNAT 310.625 7,03% 8. OPĆINA DOBRINJ 252.056 5,70% 9. OPĆINA VRBNIK 111.183 2,52% NOVI JIVU 4.419.691 100,00% JLS u novoformiranom JIVU poredani po količini prodane vode Usporedba prodane vode 2018. u m³ i udjela u kapitalu JLS Prodana voda m³ udio u proj vodi Upisani kapital udio u kapit 1. GRAD MALI LOŠINJ 1.137.641 25,74% 29.959.770,00 kn 6,85% 2. GRAD KRK 788.942 17,85% 93.165.274,00 kn 21,31% 3. OPĆINA MALINSKA-DUBAŠNICA 535.461 12,12% 64.353.800,00 kn 14,72% 4. OPĆINA OMIŠALJ 477.220 10,80% 55.198.029,00 kn 12,63% 5. GRAD CRES 434.486 9,83% 29.959.770,00 kn 6,85% 6. OPĆINA BAŠKA 372.077 8,42% 49.014.927,00 kn 11,21% 7. OPĆINA PUNAT 310.625 7,03% 40.139.340,00 kn 9,18% 8. OPĆINA DOBRINJ 252.056 5,70% 53.554.558,00 kn 12,25% 9. OPĆINA VRBNIK 111.183 2,52% 21.781.941,00 kn 4,98% NOVI JIVU 4.419.691 100,00 437.127.409,00 kn 100% Iz tablice je razvidno da je u gradu Malom Lošinju ogroman nesrazmjer između sudjelovanja u prihodima budućeg društva i prava u odlučivanju koje se ostvaruje temeljem udjela u kapitalu. Udio u prodanoj vodi i u kapitalu društava s područja Ponikve –voda JLS Prodana voda m³ udio u prod vodi Upisani kapital udio u kap 1. GRAD KRK 788.942 17,85% 93.165.274,00 kn 21,31% 2. OPĆINA MALINSKA-DUBAŠNICA 535.461 12,12% 64.353.800,00 kn 14,72% 3. OPĆINA OMIŠALJ 477.220 10,80% 55.198.029,00 kn 12,63% 4. OPĆINA BAŠKA 372.077 8,42% 49.014.927,00 kn 11,21% 5. OPĆINA PUNAT 310.625 7,03% 40.139.340,00 kn 9,18% 6. OPĆINA DOBRINJ 252.056 5,70% 53.554.558,00 kn 12,25% 7. OPĆINA VRBNIK 111.183 2,52% 21.781.941,00 kn 4,98% NOVI JIVU 2.847.564 64,43% 377.207.869,00 kn 86% Udio u prodanoj vodi i u kapitalu JLS-a sa područja VIO Cres Lošinj Prodana voda m³ udio u prodj vodi Upisani kapital udio u kapi 1. GRAD MALI LOŠINJ 1.137.641 25,74% 29.959.770,00 kn 6,85% 2. GRAD CRES 434.486 9,83% 29.959.770,00 kn 6,85% 1.572.127 36% 59.919.540,00 kn 14% Iz tablice je razvidno da je nesrazmjer između sudjelovanja u prihodima budućeg društva i prava u odlučivanju koje se ostvaruje temeljem udjela u kapitalu JLS-a sa područja VIO Cres Lošinj Drugi stup odlučivanja je dodatno pravo glasa: Članak 21. (1) Svaki član društva odnosno dioničar javnog isporučitelja vodnih usluga ima, uz prava glasa razmjerna njegovu poslovnom udjelu odnosno dionicama u temeljnom kapitalu u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva, i po jedan dodatni glas (dodatno pravo glasa) koji je ovlašten koristiti kada je ovim Zakonom određeno da skupština odlučuje dvostrukom većinom ili većinom iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona. BROJ dodanih GLASOVA % 1. GRAD KRK 1 11% 2. OPĆINA MALINSKA-DUBAŠNICA 1 11% 3. OPĆINA OMIŠALJ 1 11% 4. OPĆINA BAŠKA 1 11% 5. OPĆINA DOBRINJ 1 11% 6. OPĆINA PUNAT 1 11% 7. OPĆINA VRBNIK 1 11% 8. GRAD CRES 1 11% 9. GRAD MALI LOŠINJ 1 11% UKUPNO 9 100% 1. JLS S PODRUČJA PONIKVE VODA 7 78% 2. JLS S PODRUČJA VIO CRES LOŠINJ 2 22% Dodatna nadležnost skupštine Članak 23. (1) Uz nadležnosti propisane zakonom kojim se uređuju trgovačka društva, skupština: 1. donosi poslovni plan 2. donosi odluku o cijeni vodnih usluga 3. donosi opće uvjete isporuke vodnih usluga 4. donosi odluku o naknadi za razvoj iz zakona kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva 5. utvrđuje prijedlog odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta iz zakona kojim se uređuju vode 6. utvrđuje prijedlog odluke o odvodnji otpadnih voda iz zakona kojim se uređuju vode i 7. odlučuje o godišnjem izvješću o izvršenju poslovnog plana. Dvostruka većina Članak 24. (1) Odlučivanje o pitanjima iz članka 23. stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4. i 7. ovoga Zakona ne može se izuzeti iz nadležnosti skupštine. (2) Odluke o pitanjima iz članka 23. stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4. i 7. ovoga Zakona skupština donosi dvostrukom većinom. (3) Odluka je donesena dvostrukom većinom kada za nju glasa: – obična većina glasova razmjerno poslovnim udjelima odnosno dionicama u temeljnom kapitalu danih na skupštini i – obična većina dodatnih glasova danih na skupštini. Iako će grad Mali Lošinj pojedinačno najviše doprinositi ukupnim prihodima budućeg JIVU, a buduća podružnica (koja se može ugasiti za 2 godine) koju čine JLS Cres i JLS Mali Lošinj ukupno 35,7 % njihov će zajednički utjecaj u odlučivanju u budućem zajedničkom JIVU biti manji od dvije najmanje općine na području na kojem je JIVU :“ PONIKVE VODA“ d.o.o. Krk. Kako su sustavi vodoopskbe i odvodnje na području VIO Cres Lošinj u potpunosti odvojeni od sustava na području Ponikve voda prirodno je da su interesi pojedinih društava vezani uz svoje vodoopskrbno područje, odnosno JLS Cres i Mali Lošinj ne mogu nametnuti niti jednu temu vezanu uz područje pod VIO Cres Lošinj, jer im je utjecaj i po jednom i po drugom stupu odlučivanja minoran. Kako je cilj uspostave uslužnih područja smanjenje troškova, pretpostavka je da će se preuzimanjem društva ostvariti objedinjavanje pojedinih službi što će generirati višak zaposlenih. S obzirom da nisu moguće dnevne migracije zaposlenih prirodno je za očekivati smanjenje broja zaposlenih na području VIO Cres Lošinj. Ni na te procese JLS sa područja VIO Cres Lošinj neće moći utjecati. Povrat troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode prema analizi iz studenog 2018. godine napravljenoj na način da VIO Cres Lošinj i Ponikve voda Krk ostaju samostalna uslužna područja VIO Cres Lošinj zadovoljava kriterije Razvidno da je priuštivost nakon izgradnje objekata financiranih od EU povoljnija na području VIO Cres Lošinj (2,72%) nego na području aglomeracije Ponikve voda (2,92%).( Studeni 2018) Prema prijedlogu uredbe iz 2023. Uslužno područje (UP) 26 uspostavlja se na područjima postojećih javnih isporučitelja vodnih usluga Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o. Cres i Ponikve vode d.o.o. Krk. budući udio cijene u NRD–u na UP 26 je 2,59% izvor:Priuštivost cijene vode na objedinjenim uslužnim područjima (Svjetska banka, siječanj 2022.; u daljnjem tekstu: Završno izvješće). što je neznatno povoljnije u odnosu da područje VIO Cres Lošinj (2,72%) ostaje samostalno i s obzirom da je u periodu od 2018.god do 2022. ostvaren znatan porast bruto domaćeg proizvoda(BDP) –a po stanovniku koji je proporcionalan porastu neto raspoloživog dohotka (u daljnjem tekstu: NRD) kućanstava, od izrade ove analize 2018. godine prema podatcima Državnog zavoda za statistiku (DZS) ; 2022. 2018. 22/18 BDP po stanovniku (u EUR) 17.486,00 € 12.704,00 € 138% Prosječna netto plaća 1.015,73 € 828,46 € 123% Podatci o priuštivosti značajno su povoljniji od onih iz 2018. godine te su rezerve u smislu povećanja cijena zbog pokrića dodatnih investicija i pojačanog održavanja znatne. (Socijalna priuštivost cijene vode ocjenjuje se i na temelju gornje granice priuštivosti od 3,50% do 4,20% NRD–a (3.1.5) određene specifično za Republiku Hrvatsku uzimajući u obzir visinu našeg NRD–a. ) Provođenjem uredbe u potpunosti se derogiraju odredbe iz zakona o otocima koji potiče mjere za opstojnost otoka .Štoviše na području VIO Cres Lošinj nalaze se i otoci sa specifičnim položajem Otoci sa specifičnim položajem Članak 10. (1) Otoci i dijelovi otoka sa specifičnim položajem su: Vele Srakane, Male Srakane, Ilovik, Susak, Unije i Cres – dio (u sastavu Grada Malog Lošinja); Premuda, Rava, Ist, Iž, Molat, Silba, Škarda i Olib (u sastavu Grada Zadra); Babac (u sastavu Općine Sv. Filip i Jakov); Zverinac i Lavdara (u sastavu Općine Sali); Vrgada (u sastavu Općine Pakoštane); Ošljak, Rivanj i Sestrunj (u sastavu Općine Preko); Prvić (u sastavu Grada Vodica); Kaprije, Krapanj, Zlarin i Žirje (u sastavu Grada Šibenika); Žutsko-sitsko otočje, Kornat i Kornatsko otočje (u sastavu Općine Murter-Kornati); Čiovo – dio, Drvenik Veli i Drvenik Mali (u sastavu Grada Trogira); Čiovo – dio (u sastavu Grada Splita); Pakleni otoci (u sastavu Grada Hvara), Šćedro (u sastavu Općine Jelsa); Svetac / Sveti Andrija i Biševo (u sastavu Grada Komiže); Budikovac Veli (u sastavu Grada Visa); Prežba i Sušac (u sastavu Općine Lastovo); Vrnik (u sastavu Grada Korčule); Koločep, Šipan, Jakljan, Lokrum i Lopud (u sastavu Grada Dubrovnika). (2) Za otoke iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo donosi Program mjera kroz Otočni godišnji program kako bi se ublažili nedostaci koji proizlaze iz specifičnog položaja ovih otoka u odnosu na sjedište jedinice lokalne samouprave u čijem se sastavu nalaze. (3) Pri donošenju Programa iz stavka 2. ovoga članka potrebno je uzeti u obzir poseban status otoka i/ili dijelova otoka iz stavka 1. ovoga članaka koji su unutar obuhvata nacionalnih parkova i/ili parkova prirode. POGLAVLJE II. PRIMJENA OTOČNIH RAZVOJNIH POKAZATELJA Otoci u planiranju i provođenju projekata, mjera i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela Članak 15. (1) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su prilikom planiranja i provođenja projekata, mjera i aktivnosti za razvoj otoka u upravnom području iz svoje nadležnosti, ovisno o prirodi projekta, mjera i aktivnosti te raspoloživim financijskim sredstvima, posebno voditi računa o njihovu učinku na razvoj otoka, uzimajući u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja i razvrstavanje otoka iz članaka 9., 10. i 13. ovoga Zakona. (2) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, prilikom provođenja postupaka dodjeljivanja sredstava za projekte, mjere i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka, uzet će u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja i razvrstanost otoka na temelju članaka 9., 10. i 13. ovoga Zakona. Briga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o otocima Članak 16. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju voditi posebnu brigu o otocima koji su obuhvaćeni njihovim područnim ustrojstvom pri provođenju postupaka dodjeljivanja sredstava za projekte, mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti te uzimati u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja i razvrstanost otoka na temelju članaka 9., 10. i 13. ovoga Zakona. DIO PETI CILJEVI RAZVOJA OTOKA Održivi razvoj otoka Članak 20. (1) Održivi razvoj otoka pretpostavlja ostvarivanje općih ciljeva: stabilan gospodarski razvoj otoka, pravedna raspodjela socijalnih mogućnosti za sve otočane, zaštita otočnog okoliša i povećanje otpornosti na klimatske promjene. (2) Na otocima će se poticati ulaganja u konkurentne i inovativne sektore koji su ekološki, prostorno, gospodarski, tehnološki i društveno održivi. Pametni otok Članak 22. (1) Ovim Zakonom potiče se i podupire održivi razvoj otoka kroz projekte koji se provode u skladu s jednom ili više odrednica Pametnog otoka, a koje su: 1. aktivno sudjelovanje u prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena na lokalnoj razini 2. uvođenje i korištenje naprednih tehnologija radi osiguranja optimalnog upravljanja i korištenja lokalnih resursa i infrastrukture kroz različite poslovne modele 3. smanjenje upotrebe fosilnih goriva povećanjem održivog korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti 4. promicanje održive mobilnosti na otocima 5. smanjenje i konačno uklanjanje nedostatka i oskudice vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih načina upravljanja vodnim resursima 6. stvaranje područja bez odlaganja otpada promicanjem kružnog gospodarstva 7. očuvanje karakteristične prirodne i kulturne baštine otoka 8. diverzificiranje otočnog gospodarstva iskorištavanjem posebnosti otoka u stvaranju novih i inovativnih lokalnih djelatnosti 9. jačanje i promoviranje socijalne uključenosti, edukacije i participacije građana 10. prelazak na alternativne, dugoročne, održive i odgovorne oblike turizma na otocima. (2) Projekti koji se provode u skladu s odrednicama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se prioritetnima za financiranje na natječajima koje provodi Ministarstvo te druga tijela državne uprave i druga javnopravna tijela. (3) Projekti iz stavka 1. ovoga članka moraju biti usklađeni s dokumentima prostornog uređenja i prostornim planovima. Preuzimanjem društva VIO Cres Lošinj od strane društva preuzimatelja ostvarili bi se negativni učinci i na ostale segmente života i poslovanja na otocima: 1. Direktni utjecaj: U skladu sa zakonskim obvezama 31.prosinca 2013. tadašnje društvo Vodovod i čistoća Cres Mali Lošinj d.o.o. razdvaja se na društvo Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o (VIOCL). i društvo Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o.(KUCL) KUCL za potrebe društva VIOCL obavlja računovodstvene, kadrovske i pravne i slične poslove zajedničkih službi te ih godišnje naplaćuje u iznosu od 3.000.000,00 kn. Pripajanjem društva VIOCL društvu preuzimatelju prestaje potreba za tim uslugama te će se pojaviti manjak u prihodima društva KUCL čiji su osnivači JLS Cres i JLS Mali Lošinj te višak radne snage. Lokalni poduzetnici ne bi mogli obavljati usluge na održavanju, manjim građevinskim radovima i sličnim poslovima. Hrvatska vlada kroz svoja tijela izdvaja značajna sredstva za opstojnost života na otocima i za svako novo radno mjesto, s druge strane zakonom i uredbom ukidaju se radna mjesta, za koje postoje realni izvori prihoda, vezana uz nove tehnologije i razvoj jer u novom društvu neće postojati potreba za dupliranjem određenih službi(razvoj, nabava, ljudski resursi...). Nije prihvaćen Primjedbu nije moguće prihvatiti. Na vodoopskrbnom području Vodoopskrbe i odvodnje Cres-Lošinj d.o.o. nije moguće uspostaviti samostalno uslužno područje jer navedeno društvo u mjerodavnoj 2018. godini je isporučilo količinu vode od 1.572.576 m3 te time nije ispunjen osnovni kriterij iz čl. 7. st. 2. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19) - isporuka vode u količini vode od najmanje 1,8 milijuna m3 godišnje. Svi ostali kriteriji koje navodi predlagatelj ne mogu se uzeti u obzir budući da nije ispunjen navedeni kriterij. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
87 Grad Cres UREDBUo uslužnim područjima, Članak 28. Nacrtom prijedloga uredbe o uslužnim područjima, jednako kao i ranijom Uredbom o uslužnim područjima (147/2021), predlaže se uspostava uslužnog područja 26 koji obuhvaća gradove Cres, Krk i Mali Lošinj te općine Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj, Punat i Vrbnik u Primorsko-goranskoj županiji, a za društvo preuzimatelja određuje se društvo Ponikve voda d.o.o., Krk, a kako je navedeno u obrazloženju, u skladu s kriterijima i ciljevima iz članka 7. Zakona o vodnim uslugama. Grad Cres ovim putem želi ukazati na formalno zadovoljenje pojedinih kriterija iz članka 7. Zakona, a koji ne prepoznaju specifičnosti jedinice lokalne samouprave što će u konačnici nanijeti štetu našim stanovnicima. Kako je detaljno obazloženo i u primjedbi društva Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o., na području Cresa i Lošinja ne očekuje se promjena u priuštivosti cijena vode prije i poslije formiranja uslužnih područja, naprotiv, očekuje se porast cijena vode, dok s druge strane s obzirom na očekivanja od novonastalog društva za smanjenjem troškova poslovanja, očekuje se ukidanje pojedinih radnih mjesta. Nadalje, određivanje udjela u novonastalom društvu prema iskazanoj poziciji kapital i rezerve u bilanci na dan 31. prosinca 2018. ne stvara objektivnu vrijednost uloga u novonastalom društvu što će u konačnici značiti da će udio Cresa i Lošinja u odlučivanju u novonastalom društvu biti zanemariv. Ovakvo nanošenje štete nije moguće opravdati pozivanjem na načelo solidarnosti ili uz obećanje osiguravanja dodatnih sredstava vodoopskrbnim društvima na razini države, a pri tome u potpunosti zanemariti štetu koja nastaje na osjetljivom otočnom sustavu uz grubo zanemarivanje odredbi i intencije Zakona o otocima. Smatramo da nije opravdano da su Prijedlogom nove uredbe uvrštene kozmetičke i proceduralne promjene, a da se pri tome nije razmatrao meritum unatoč budućim problemima na koje su ukazale pojedine jedinice lokalne samouprave i vodoopskrbna društva. Sukladno navedenom, apeliramo da još jednom razmotrite alternativne načine formiranja uslužnih područja i spajanja postojećih trgovačkih društava sa društvom preuzimateljem i to na način koji bi osigurao samostalnost vođenja lokalne politike društava. Nije prihvaćen Primjedbu nije moguće prihvatiti. Na vodoopskrbnom području Vodoopskrbe i odvodnje Cres-Lošinj d.o.o. nije moguće uspostaviti samostalno uslužno područje jer navedeno društvo u mjerodavnoj 2018. godini je isporučilo količinu vode od 1.572.576 m3 te time nije ispunjen osnovni kriterij iz čl. 7. st. 2. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19) - isporuka vode u količini vode od najmanje 1,8 milijuna m3 godišnje. Svi ostali kriteriji koje navodi predlagatelj ne mogu se uzeti u obzir budući da nije ispunjen navedeni kriterij. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
88 Silvija Hodak Tauzer UREDBUo uslužnim područjima, Članak 30. U ime Grada Novalje dajemo sljedeću primjedbu/komentar: U obrazloženju uredbe o uslužnim područjima za uslužno područje 28 u točki A.a) Ispunjenost kriterija napisano je da je ukupna isporučena količina vode 6.919.031 m3 što nije točno već je ukupna količina cca 4.000.000 m3. U točki A.b) izvjesnost postizanja zakonskih ciljeva, točka 3.2.(c) nisu navedena sva ulaganja. Prema VPGKVG, u tablici br. 40, ukupna ulaganja u sustav javne odvodnje iznose 489.380.000 kn, a u sustav javne vodoopskrbe 2.320.717.000 kn, što ukupno iznosi 2.810.097.000 kn odnosno 372.963.965 € što čini omjer 0,46, a ne 0,99 kako je navedeno u obrazloženju uredbe. Obzirom na navedeno pitanje je da li će se postići ispunjenje zakonskih ciljeva. S obzirom na navedeno upitna je i granica priuštivosti NRD s obzirom na navedena ulaganja. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. U količinu 6.919.031 m3 vode uračunata je količina vode svih isporučitelja koji isporučuju vodu stanovništvu i gospodarstvu na svom području, kao i prema drugim isporučiteljima. Neovisno o navedenom, kriterij iz članka 7. stavka 2. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19) za UP 28 je ispunjen. Što se tiče planiranog projekta dovoda vode iz područja rijeke Gacke, za isti još nije izrađena studija izvodljivosti te se okvirni planirani iznos toga projekta nije uzeo u obzir.
89 RUŽA BLAŽANIN UREDBUo uslužnim područjima, Članak 31. Kao dosadašnji isporučitelj vodne usluge na području Općine Brinje iz iskustva znamo i sigurni smo da će postojati veliki problemi kod opskrbe naselja Modruš vodom na ovaj način. Predlažemo izmjenu granica uslužnog područja jer selo Modruš neće imat kvalitetnu opskrbu vodom, zapravo Modruš već nekoliko godina ljeti ne dobiva vodu od strane Brinja, ljudi se snalaze cisternama i slično jer Brinje nema vode ni za svoje potrebe a ni mreža nije predviđena za opskrbu naselja Modruš. Jedino rješenje je da se naselje Modruš isključi iz ovog uslužnog područja. Nije prihvaćen Primjedba se ne može prihvatiti jer područje naselja Modruš dobiva vodu iz izvorišta na području Brinja i čini s njim tehničko-tehnološku cjelinu.
90 KOMUNALAC D.O.O. UREDBUo uslužnim područjima, Članak 33. Komunalac d.o.o. Biograd na Moru je tvrtka koja posluje kao potpuno jedinstven sustav neovisan o susjednim vodovodima, kako financijski tako i tehnički. Komunalac d.o.o. raspolaže sa četiri izvorišta pitke vode (Biba, Kakma, Turanjsko jezero i Begovača), iz kojih opskrbljuje potrošače na području Grada Biograda na Moru, Općina Sv. Filip i Jakov i Pakoštane, gdje pripadaju i naselja na otocima Vrgada i Babac, te dvije otočne Općine Pašman i Tkon, gdje se usluga vodoopskrbe u ljetnim mjesecima vrši za gotovo 1.000.000 turista. Također, tvrtka Komunalac d.o.o. u ovom trenutku broji nekoliko projekata visokog stupnja spremnosti od kojih je najveći „Aglomeracija Biograd“, gdje se radi o iznosu od 75.000.000 eura za kopneni dio, te o 64.000.000 eura za otočni dio projekta. Izrađena je cjelokupna projektna dokumentacija te su ishođene sve dozvole za građenje, te je gotova Studija izvodljivosti i Studija utjecaja na okoliš.. U tijeku je i rješavanje imovinsko pravnih odnosa čiji stupanj riješenosti iznosi preko 95 %. Osim ovog projekta u tijeku su i drugi, također važni projekti za koje su ishodovane građevinske dozvole („Sanacija vodovodne i kanalizacijske mreže dijela Poluotoka u Biogradu na Moru“,, „Incidentne ispuste F.C.S. Kumenat“ i F.C.S. Sv. Filip i Jakov, Projekt odvodnja otok Vrgada (vrijednost: preko 5,3mil. eura)). Osim na izgradnju novih dijelova sustava, posebna pažnja bila je usmjerena na sanaciju postojećeg sustava kako bi se smanjili gubitci, u što su jedinice lokalne samouprave – osnivači, do sada uložili preko 20.000.000 eura vlastitih sredstava. S obzirom na sve gore navedeno, te na članak 7. Zakona o vodnim uslugama, možemo tvrditi da zadovoljavamo sve tražene uvjete kako bismo ostali samostalan isporučitelj vodnih usluga. Naime, člankom 7. Zakon o vodnim uslugama propisano je da se uslužno područje uspostavlja radi: 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom te 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. Sve gore navedene uvjete Komunalac d.o.o. u potpunosti zadovoljava a ovim člankom Uredbe je propisano da isti treba preuzeti Vodovod i Odvodnju d.o.o. Benkovac, što je u suprotnosti sa gore navedenim člankom Zakona i njegovom intencijom, budući da su Vodovod i odvodnja d.o.o. Benkovac i Vodovod d.o.o. Zadar povezani i financijski i tehnički, s obzirom da Vodovod Zadar od Vodovod i odvodnja d.o.o. Benkovac, temeljem pravomoćnih sudskih presuda potražuje preko 5.400.000 eura. Ovakvim prijedlogom Uredbe u kojem Komunalac d.o.o. preuzima Vodovod i odvodnju d.o.o. Benkovac svi dugovi Vodovoda i odvodnje d.o.o. Benkovac postali bi obveza Komunalca d.o.o. čime bi istom bilo onemogućeno daljnje poslovanje u skladu sa Zakonom o vodnim uslugama, te je izvjesno da će doći do stečaja sada stabilnog poduzeća. Tehnička povezanost ova dva sustava (Vodovod i odvodnja d.o.o. Benkovac i Vodovod Zadar) ogleda se u zajedničkom sustavu isporuke vode, gdje Vodovod i odvodnja d.o.o. Benkovac od Vodovoda Zadar uzima vodu za svoje potrošače preko precrpne stanice Karin, bez čega ne bi mogli vršiti opskrbu vodom za preko 70% svojih potrošača. Preuzimanjem Vodovoda i odvodnje d.o.o. Benkovac, Komunalac d.o.o. Biograd na Moru doveo bi se u situaciju da isti više ne bi bio tehnički neovisan i time sposoban za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, te bi se ugrozila samoodrživost, financijska stabilnost i učinkovitost. Tim više što je već i prema javno dostupnim podacima istaknuto da je Vodovodu i odvodnji d.o.o. Benkovac ugroženo i neizvjesno neograničeno poslovanje. Osim st. 1. čl. 7. Zakona o vodnim uslugama Komunalac d.o.o. zadovoljava i sve ostale propisane uvjete, a to je preko 2.000.000 kubika isporučene vode godišnje, jedinstvenost sustava vodoopskrbe, odvodnje i aglomeracije. Ovakvim prijedlogom Uredbe u potpunosti se ignorira i Odluka Ustavnog suda BROJ: U-II-1846/2022, koja (cit.) jasno kaže: „Iz svega navedenog proizlazi da primarni legitimni cilj koji se ZoVU-om:66/19 želi postići, a to je osiguranje priuštivosti cijene vode stanovnicima i poslovnim korisnicima te kvantitativna i kvalitativna dostupnost vode i usluga odvodnje, uz poštivanje načela iz članka 5. ZoVU-a:66/19 (trajno, učinkovito , ekonomično i svrhovito obavljanje djelatnosti vodnih usluga) uopće ne proizlazi iz sadržaja Uredbe.“ Unatoč donesenoj Odluci Ustavnog suda ponovno se donosi Uredba na način da se opet nije provela analiza učinka na poslovanje poduzeća, što je očito iz obrazloženja gdje se kao kriterij navodi samo cijena vodne usluge, što prvenstveno ne može biti promatrano niti kao jedinstveni a kamo li kao jedini kriterij, a za koji izračun tvrdimo i da je u potpunosti netočan, te da se ovim činom svjesno uništava sada stabilno poduzeće. Dakle, ova Uredba potpuno je ista u odnosu na Komunalac d.o.o. Biograd na Moru kao prethodno ukinuta Uredba o uslužnim područjima, od strane Ustavnog suda, unatoč jasnom stavu istog da se nije postigla intencija Zakona o Vodnim uslugama. Nadalje, na prigovor Komunalca d.o.o. odgovoreno je da cit. „U postupku izrade Nacrta prijedloga uredbe o uslužnim područjima, stručni predlagatelj je prihvatio prijedlog Zadarske županije za formiranjem dva uslužna područja na području navedene županije, uz prethodnu ocjenu ispunjenja kriterija propisanih Zakonom o vodnim uslugama…“ čime je potvrđeno da realnog izračuna o utjecaju na poslovanje poduzeća nakon spajanja nema, te da se dogovori pojedinih dionika stavljaju ispred Zakona. Ovime predlažemo da članak 33. Uredbe glasi: „Uslužno područje 31 obuhvaća grad Biograd na Moru, te općine Sv. Filip i Jakov, Pakoštane, Pašman i Tkon u Zadarskoj županiji. Društvo preuzimatelj na uslužnom području 32 je Komunalac d.o.o., Biograd na Moru“ Nije prihvaćen Primjedba se ne može prihvatiti budući da je, nakon što je stručni nositelj u okviru savjetovanja o Nacrtu prijedloga uredbe o uslužnim područjima iz 2021. predložio zajedničko uslužno područje na području Zadarske županije (sadašnja UP 30 i 31) Zadarska županija je stručnom nositelju dostavila zapisnik sa sastanka na kojem je jednoglasno podržan prijedlog da se na području te županije uspostave dva uslužna područja, kako je i uspostavljeno Uredbom iz 2021. Naglašavamo da su taj zaključak podražale sve jedinice lokalne samouprave na tom području, uključujući i Zadarsku županiju. S obzirom da je stručni nositelj temeljem članka 7. st. 6. ZVU dužan provesti savjetovanje s jedinicama lokalne samouprave, županijama i javnim isporučiteljima, isti je to i učinio te usvojio dostavljene zaključke. Vezano za rješavanje duga Vodovoda d.o.o., Benkovac prema Vodovodu d.o.o. Zadar, u tijeku je sklapanje odgovarajućeg sporazuma, čijim će sklapanjem biti omogućeno rješavanje navedenog duga prije operativne provedbe pripajanja.
91 Grad Knin UREDBUo uslužnim područjima, Članak 34. Člankom 7. Zakona o vodnim uslugama (ZoVU) propisani su kriteriji za uspostavu uslužnih područja. Tako je između ostalog u stavku 1. članka 7. navedenog Zakona propisano: (1) Uslužno područje uspostavlja se radi: 1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je definirano zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuštive cijene vode KOMENTAR, PITANJE I/ILI ZAHTJEV: U gotovo svim predloženim uslužnim područjima imamo situaciju da se slabije razvijena područja sa manjim brojem stanovnika i nižim Neto raspoloživim dohotkom (NRD) građana, pripajaju većem i razvijenijem području sa većim brojem stanovnika i višim NRD. Na taj način, ukupno objedinjeno područje, statistički gledano, ima značajno viši prosječan NRD od onog kojeg ima slabije razvijeno područje koje se pripaja, pa se ovakvim objedinjavanjem različito razvijenih i naseljenih područja, nikako ne može postići „legitiman cilj ZoVU“ da se cijene vodnih usluga određuju na načelima pravičnosti i socijalne priuštivosti cijene vode. Dakle, Obrazloženje koje je predlagatelj priložio uz Nacrt prijedloga Uredbe o uslužnim područjima, suprotno izričitom naputku Ustavnog suda Republike Hrvatske, nije pokazalo zašto se predlaže upravo ovakvo pripajanje javnih isporučitelja vodnih usluga (JIVU), odnosno, kako će se upravo ovakvim povezivanjem JIVU postići pravičnost i socijalna priuštivost cijene na cijelom novom uslužnom području. Jednostavnim pregledavanjem mnogobrojnih stručnih i znanstvenih studija koje obrađuju iskustva pripajanja (odnosno objedinjavanja) vodouslužnih područja u drugim europskim zemljama (jednako u visokorazvijenim, kao i u slabije razvijenim, tranzicijskim europskim zemljama), jasno se pokazalo da su proklamirani ciljevi osiguravanja socijalno priuštive cijene vodnih usluga postignuti jedino u vrlo rijetkim situacijama povezivanja postojećih uslužnih područja PRIBLIŽNO ISTE VELIČINE I RAZVIJENOSTI, i to uz uvjet da su i prije povezivanja, ti postojeći JIVU individualno proveli postupak restrukturiranja i da su poslovali održivo. Pitanje bi bilo kako je predlagatelj ove Uredbe predvidio da se na cijelom području svakog pojedinačnog uslužnog područja osigura socijalno priuštiva cijena vodnih usluga, bez da se stanovnici slabije razvijenih područja diskriminiraju kršenjem temeljnih načela iz čl. 5. ZoVU? Ovim putem tražimo da, Predlagatelj ovog Nacrta prijedloga Uredbe o uslužnim područjima, sukladno izričitom nalogu Ustavnog suda Republike Hrvatske, detaljno pojasni i brojevima dokaže kako će se u svakom od predloženih uslužnih područja osigurati priuštivost cijene vodnih usluga, posebno se osvrćući na slabije razvijena područja svakog od uslužnih područja. 2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga sposobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ovim Zakonom KOMENTAR, PITANJE I/ILI ZAHTJEV: Mnoga, ako ne i sva, društva koja su ovim Nacrtom prijedloga Uredbe o uslužnim područjima, određena kao društva preuzimatelji, trenutno posluju na rubu ili ispod granice održivosti, sa minimalnim izgledima da se poprave i budu učinkovitiji i održiviji. Niti ovom Uredbom o uslužnim područjima, niti Zakonom o vodnim uslugama, a niti bilo kojim drugim aktom nije pojašnjeno na koji način bi društva preuzimatelji trebali značajno povećati učinkovitost svog rada, te time povećati svoje spodobnosti za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina na značajno većim područjima kojima bi, po operacionalizaciji ove Uredbe, trebali upravljati. S obzirom na trenutno stanje cijelog sustava vodnog gospodarstva u Republici Hrvatskoj, čak i bez provedbe okrupnjavanja, neophodno je odmah primijeniti principe kriznog upravljanja u gotovo svim trenutnim vodno-uslužnim sustavima. U takvoj situaciji jednostavno nije moguće učinkovito provesti ovako sveobuhvatnu reformu, koja zahtijeva kompletnu rekonstrukciju cijelog sustava vodoopskrbe i odvodnje. Ciljeve koji su ambiciozno postavljeni u ZoVU jednostavno nije moguće dostići ovakvim okrupnjavanjem, a to se pokazalo i u drugim zemljama EU koje su pokrenile konsolidaciju vodno-uslužnih sustava. Jedini mogući rezultat, ako se u reformu nastavi ići na ovaj način, je potpuni kolaps cijelog sustava, što može dovesti do značajnog povećanja cijena vodnih usluga, obustave ili odustajanja od provedbe velikih, EU sufinanciranih, infrastrukturnih projekata (što će neminovno rezultirati obvezom povrata vrlo značajnih sredstava), dugoročnom stagnacijom u gradnji i širenju obuhvata vodnih usluga i posljedično stagnacijom u ukupnom razvoju i povećanju životnog standarda naših građana. 3. poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i visokog stupnja učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. KOMENTAR, PITANJE I/ILI ZAHTJEV: Nacrt prijedloga Uredbe o uslužnim područjima u čl. 34. definira obuhvat uslužnog područja 32 te propisuje da je društvo preuzimatelj Vodovod i odvodnja d.o.o. iz Šibenika. Radi se o trgovačkom društvu koje, prema posljednjem raspoloživom financijskom izvještaju (za 2021. godinu), a koje je dostupno na stranici FINA-e, ima ukupan preneseni gubitak u iznosu 58.519.719 kuna. Budući se očito radi o društvu koje je u vrlo ozbiljnim financijskim problemima, kako se može očekivati, nakon pripajanja novog područja, veličine gotovo identične postojećem obuhvatu njegovog dosadašnjeg djelovanja, jako disperziranog i rijetko naseljenog područja, sa jedinstvenim specifičnostima, projektima u provedbi i u planu, da bi takvo društvo moglo poslovati samoodrživo, financijski stabilno i s visokom učinkovitošću? U postupku e-savjetovanja za prethodnu, od strane Ustavnog suda poništenu Uredbu o uslužnim područjima, iz 2021. godine, uprava društva Vodovod i odvodnja d.o.o. iz Šibenika, koje je i tad (i sad) određeno kao društvo preuzimatelj na uslužnom području 32, je u e-savjetovanju (komentar br. 168) izrazila svoje neslaganje sa pripajanjem kninskog Komunalnog poduzeća, navodeći da bi pripajanje bilo: „loše kako za društvo koje se pripaja tako i za preuzimatelja jer se radi o zasebnim sustavima. Također treba uzeti u obzir i posljedice predviđenih pripajanja isporučitelja vodnih usluga npr. s aspekta imovine financirane putem EU fondova, distribucije neotplaćenih troškova izgradnje infrastrukture, preuzimanja penalizacije iz provedbe EU projekata, objedinjavanja računovodstva i financija društva, preuzimanja ugovora o radu i itd., što mi moglo stvoriti nepremostive probleme.“ U Obrazloženju koje je Predlagatelj priložio Nacrtu prijedloga Uredbe o uslužnim područjima, projicirani (pretpostavljeni) su samo pokazatelji koji se odnose na nova, objedinjena uslužna područja, ali nisu prikazani isti ti pokazatelji koji bi govorili o održivosti i funkcionalnosti postojećih pružatelja vodnih usluga. Zbog toga tražimo da nam se dostavi usporedna analiza sa jasno prikazanim varijablama na temelju kojih su izračunati pokazatelji za slučaj okrupnjavanja, stavljeni u odnos sa istim tim pokazateljima za postojeća društva isporučitelje vodnih usluga! Zbog svega navedenog, a i mnogih drugih razloga koje ovdje jednostavno nije moguće sve pobrojati i objasniti, odlučno se protivimo pripajanju kninskog Komunalnog poduzeća d.o.o., komunalnom poduzeću Vodovod i odvodnja d.o.o. iz Šibenika. Predlažemo da se, umjesto toga, ustroji zasebno uslužno područje koje bi obuhvaćalo područje Grada Knina i okolnih općina (Biskupije, Promine, Ervenika, Kistanja, Kijeva i Civljana) na kojima se ukupno isporučuje nešto više od 800.000 kubičnih metara vode (pa je moguća primjena iznimke iz čl. 104., st. 3. ZoVU), s tim da bi društvo preuzimatelj bilo Komunalno poduzeće d.o.o. iz Knina! Napominjemo da smo mi već proveli pripajanje komunalnog poduzeća sa područja Općine Biskupija, kninskom komunalnom poduzeću, kako bismo jednostavnije i učinkovitije provodili zajedničke projekte izgradnje vodovoda i odvodnje, te radi pružanja kvalitetnije usluge na području obadviju jedinica lokalne samouprave. Poučeni dosadašnjim iskustvom, predloženim pripajanjem komunalnih sustava sa cijelog ovog područja Vodovodu i odvodnji d.o.o. iz Šibenika, provođenje određenih aktivnosti bilo bi otežano i u mnogome potpuno onemogućeno. Vodne građevine na području grada Šibenika i okolnih jedinica lokalne samouprave su jako udaljene i nisu tehnološki povezane sa vodnim građevinama u JLS-ovima koje se nalaze u sjevernom dijelu Županije (Grad Knin i općine Kistanje, Ervenik, Promina, Biskupija, Kijevo i Civljane), a velika udaljenost bi rezultirala nemogućnošću promptnog reagiranja na probleme na sustavima vodoopskrbe i odvodnje, pa smo stava da kvalitetnu i neposrednu uslugu nije moguće uspostaviti na tako velikom i logistički nepovezanom sustavu. S druge strane, osnivanjem uslužnog područja kako predlažemo, vodne usluge bi se obavljale sukladno načelima iz članka 5. ZoVU, učinkovito, ekonomično i svrhovito, što i jeste njegova intencija. Nije prihvaćen Netočna je konstatacija podnositelja primjedbe da u obrazloženju Uredbe nije pokazano zašto se predlaže upravo ovakvo pripajanje javnih isporučitelja odnosno kako će se postići ciljevi pravičnosti i socijalne priuštivosti cijene vode na cijelom uslužnom području, a kako je traženo Odlukom Ustavnog suda. Upravo suprotno, u obrazloženju Uredbe je detaljno obrazloženo, za svako uslužno područje zasebno, izvjesnost postizanja ciljeva. Konkretno, radi se o postizanju cilja 3.1. povrat troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode (članak 7. stavka 1. Zakona o vodnim uslugama (NN, broj 66/19)). Za svako pojedino uslužno područje pod brojem 3.1. navedena je priuštivost cijene vode kao "budući udio cijene vode u NRD-u na UP xy" te ukoliko je taj element manji od 3,5%, izvjesnost postizanja cilja smatra se visokom, a ukoliko je navedeni element viši od 3,5%, a manji od 4,2% izvjesnost postizanja cilja smatra se umjerenom. Uzevši u obzir navedeno, kao i primjedbu podnositelja "kako se treba pojasniti i brojevima dokazati kako će se osigurati priuštivost cijene vodnih usluga..." upućujemo podnositelja na brojčane podatke za svako pojedino UP, detaljno navedene u obrazloženju. Za sve dodatne podatke, upućujemo podnostitelja komentara na Završno izvješće projekta „Potpora reformi sektora vodnih usluga“ – Zadatak A. Efekti udruživanja na predloženim uslužnim područjima, Priuštivost cijene vode na objedinjenim uslužnim područjima (Svjetska banka, siječanj 2022.) koji je javno dostupan na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatskih voda. Komunalno d.o.o. Knin je u mjerodavnoj 2018. godini isporučio ukupno 627.773 m3 vode, što je ispod najniže granice propisane Zakonom za formiranje samostalnog UP. Prema službenim podacima o financijskom poslovanju javnih isporučitelja, upravo je Komunalno poduzeće d.o.o., Knin u mjerodavnim 2020. i 2021. godinama ostvarilo financijski gubitak čija stopa u odnosu na prihode iznosi neprihvatljivih 14% u odnosu na ukupne poslovne prihode, za razliku od Vodovoda i odvodnje d.o.o. Šibenik, koji je u istim godinama poslovao pozitivno. Kada je riječ o postizanju poslovne i financijske stabilnosti i samoodrživosti, ključno je imati što veću količinu isporučene vode, što se upravo postiže ovim prijedlogom uspostave UP 32, u kojem Vodovod i odvodnja d.o.o., Šibenik ima značajno veću isporuku vode, i to 7,7 milijuna m3 vode u mjerodavnoj 2018. godini.
92 OPĆINA SUTIVAN UREDBUo uslužnim područjima, Članak 38. Poštovani, mi, niže potpisani predstavnici jedinica lokalnih uprava i samouprava, smatramo i dalje kako je naš prijedlog koji smo iznijeli potpisivanjem zajedničke deklaracije u rujnu/listopadu 2021. (u privitku), za uspostavu 4 isporučitelja vodnih usluga (Vis, Hvar, Brač i Omiš), najbolji i najefikasniji način upravljanja vodnim sektorom na području vodoopskrbnog sustava Omiš-Brač-Hvar-Šolta-Vis, te i dalje apeliramo na resorno Ministarstvo da izmjenom Zakona o vodnim uslugama to i omogući u narednom periodu, kakva mogućnost je i najavljena u kontaktima s Ministarstvom. Prijedlog Uredbe o uslužnim područjima koji je stavljen na e-savjetovanje (traje do 20. lipnja 2023. god.) i u kojem se izdvaja Vodovod Omiš kao jedno samostalno uslužno područje, a otoci Vis, Hvar i Brač spajaju u drugo uslužno područje, a otok Šoltu se i nadalje stavlja u uslužno područje s gradom Splitom, smatramo apsurdnim. Osnovni argument prvog prijedloga okrupnjavanja JIVU, dan od Ministarstva, u kojemu su četiri otoka: Brač, Hvar, Šolta i Vis, spojeni s Omišem u jedno uslužno područje, bio je zajednička opskrba vodom putem jedinstvenog vodoopskrbnog sustava sa zahvatom iz rijeke Cetine i on se sada bez objašnjenja zanemaruje. Činjenica jest da svi mi (za sada bez otoka Visa) koristimo vodu iz pogona za obradu vode Zagrad (Omiš), koji je zajedno s ostalim magistralnim objektima KVG na kopnu, od zahvata vode na rijeci Cetini do kampa Ribnjak, vlasništvo sva tri JIVU: Vodovoda d.o.o. Omiš, Vodovoda Brač d.o.o. Supetar i Hvarskog vodovoda d.o.o. Jelsa. Dakle, svjesni svih iznesenih činjenica, tražimo da se do trenutka najavljene izmjene Zakona o vodnim uslugama, kojom bi se većim Hrvatskim otocima zbog njihove specifičnosti omogućilo uspostavljanje samostalnih uslužnih područja (kako je u uvodu rečeno), svakako uspostavi jedno uslužno područje koje će uključiti, po prijedlogu Uredbe predložena uslužna područja broj 35 i broj 36 uključujući i otok Šoltu, odnosno gradove: Hvar, Komižu, Stari Grad, Supetar i Vis, te općine: Šestanovac, Zadvarje, Bol, Dugi Rat, Jelsu, Milnu, Nerežišća, Omiš, Postira, Pučišća, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac i Šoltu, što je u ovom trenutku, s obzirom na odredbe postojećeg Zakona o vodnim uslugama, jedino logično i prihvatljivo rješenje. Načelnik Općina Sutivan Ranko Blažević Nije prihvaćen Podsjećamo da je Zakon o vodnim uslugama kao pravna osnova za reformu u sektoru vodnih usluga stupio na snagu još u srpnju 2019. godine, da je Ustavni sud isti ocijenio u potpunosti suglasnim s Ustavom RH, da zbog podnesenih ustavnih tužbi na Zakon i Uredbu o uslužnim područjima iz 2021. kasni operativna provedba reforme više od tri godine, a da su sva ulaganja iz EU fondova u razvoj vodnokomunalne infrastrukture povezana upravo s provedbom ove reforme, a osobito ulaganja iz NPOO-a. Nadalje, u obrazloženju Nacrta prijedloga Uredbe je detaljno obrazloženo da su za UP 35 i UP 36 ispunjeni svi Zakonom propisani kriteriji i ciljevi. Uzevši sve naprijed navedeno u obzir, a posebno činjenicu da Ustavni sud nije osporio granice uslužnih područja, iste su zadržane i ovim Nacrtom prijedloga Uredbe. Podsjećamo da su u rujnu 2019. Vodovod Omiš, Vodovod Brač d.o.o. i Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa dostavili stručnom nositelju zahtjev za formiranje tri samostalna uslužna područja i to UP Omiš, UP Brač-Šolta i UP Hvar-Vis odnosno tim zahtjevom nije osporeno formiranje samostalnog UP Omiš, što se sada osporava. Stručni nositelj je djelomično prihvatio postavljeni zahtjev na način da je formirano samostalno UP Omiš i samostalno UP Brač, Hvar i Vis, i to iz razloga što, prema propisanim kriterijima iz Zakona o vodnim uslugama, nije bilo moguće formiranje samostalnog UP Hvar-Vis jer tada ne bi bio ispunjen niti kriterij iz članka 7. st. 2., niti kriterij iz članka 104. stavak 3. Zakona o vodnim uslugama. Naime, u mjerodavnoj 2018. g. Vodovod Vis i Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa zajedno su isporučili 1.747.678 m3 vode, što je ispod zakonskog minimuma iz članka 7. stavka 2. Zakona od 1,8 milijuna m3 vode. U odnosu na savjetovanje sa dionicima za Uredbu iz 2021., kada su isti dionici predlagali da ne budu na istom UP sa Vodovodom d.o.o. Omiš, nije naveden niti jedan valjani razlog za promjenu Uredbe, odnosno da se postupi drugačije od predloženog. Predložena izmjena Uredbe značila bi izmjenu važećeg Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. u smislu planiranih ulaganja, odnosno imala bi za posljedicu ponovo utvrđivanje priuštivosti cijene vode na temelju tih planiranih ulaganja. Nadalje, s obzirom na zajednička ulaganja Vodovoda Brač d.o.o., Hvarskog vodovoda d.o.o., Jelsa i Vodovoda d.o.o. Omiš, na UKV Zagrad u Omišu, u smislu članka 9. st. 6. ZVU osigurana im je ravnopravna isporuka potrebnih količina vode u svakom trenutku, za razliku od ostalih primatelja usluge javne vodoopskrbe od drugoga isporučitelja, koji u smislu članka 47. stavka 2. ZVU imaju osiguranu uslugu javne vodoopskrbe samo ako to ne ugrožava isporuku vode na UP tog isporučitelja. Stoga nije moguće prihvatiti predmetni prijedlog.
93 Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa UREDBUo uslužnim područjima, Članak 38. Poštovani, U potpunosti se slažemo sa stavom čelnika JLS (koji su suvlasnici Vodovoda Brač d.o.o. Supetar i Hvarskog vodovoda d.o.o. Jelsa i Odvodnje Hvar d.o.o.) na prijedlog Uredbe, iskazanim kroz ZAJEDNIČKI SPORAZUM, uručenog nadležnom Ministarstvu, odnosno Vijeću za vodne usluge dana 19. lipnja 2023.g., koji glasi: "Poštovani, mi, niže potpisani predstavnici jedinica lokalnih uprava i samouprava, smatramo i dalje kako je naš prijedlog koji smo iznijeli potpisivanjem zajedničke deklaracije u rujnu/listopadu 2021. (u privitku), za uspostavu 4 isporučitelja vodnih usluga (Vis, Hvar, Brač i Omiš), najbolji i najefikasniji način upravljanja vodnim sektorom na području vodoopskrbnog sustava Omiš-Brač-Hvar-Šolta-Vis, te i dalje apeliramo na resorno Ministarstvo da izmjenom Zakona o vodnim uslugama to i omogući u narednom periodu, kakva mogućnost je i najavljena u kontaktima s Ministarstvom. Prijedlog Uredbe o uslužnim područjima koji je stavljen na e-savjetovanje (traje do 20. lipnja 2023. god.) i u kojem se izdvaja Vodovod Omiš kao jedno samostalno uslužno područje, a otoci Vis, Hvar i Brač spajaju u drugo uslužno područje, a otok Šoltu se i nadalje stavlja u uslužno područje s gradom Splitom, smatramo apsurdnim. Osnovni argument prvog prijedloga okrupnjavanja JIVU, dan od Ministarstva, u kojemu su četiri otoka: Brač, Hvar, Šolta i Vis, spojeni s Omišem u jedno uslužno područje, bio je zajednička opskrba vodom putem jedinstvenog vodoopskrbnog sustava sa zahvatom iz rijeke Cetine i on se sada bez objašnjenja zanemaruje. Činjenica jest da svi mi (za sada bez otoka Visa) koristimo vodu iz pogona za obradu vode Zagrad (Omiš), koji je zajedno s ostalim magistralnim objektima KVG na kopnu, od zahvata vode na rijeci Cetini do kampa Ribnjak, vlasništvo sva tri JIVU: Vodovoda d.o.o. Omiš, Vodovoda Brač d.o.o. Supetar i Hvarskog vodovoda d.o.o. Jelsa. Dakle, svjesni svih iznesenih činjenica, tražimo da se do trenutka najavljene izmjene Zakona o vodnim uslugama, kojom bi se većim Hrvatskim otocima zbog njihove specifičnosti omogućilo uspostavljanje samostalnih uslužnih područja (kako je u uvodu rečeno), svakako uspostavi jedno uslužno područje koje će uključiti, po prijedlogu Uredbe predložena uslužna područja broj 35 i broj 36 uključujući i otok Šoltu, odnosno gradove; Omiš, Hvar, Komižu, Stari Grad, Supetar i Vis, te općine Dugi Rat, Šestanovac, Zadvarje, Bol, Jelsu, Milnu, Nerežišća, Postira, Pučišća, Selca, Sućuraj, Sutivan i Šoltu, što je u ovom trenutku, s obzirom na odredbe postojećeg Zakona o vodnim uslugama, jedino logično i prihvatljivo rješenje." Nije prihvaćen Podsjećamo da je Zakon o vodnim uslugama kao pravna osnova za reformu u sektoru vodnih usluga stupio na snagu još u srpnju 2019. godine, da je Ustavni sud isti ocijenio u potpunosti suglasnim s Ustavom RH, da zbog podnesenih ustavnih tužbi na Zakon i Uredbu o uslužnim područjima iz 2021. kasni operativna provedba reforme više od tri godine, a da su sva ulaganja iz EU fondova u razvoj vodnokomunalne infrastrukture povezana upravo s provedbom ove reforme, a osobito ulaganja iz NPOO-a. Nadalje, u obrazloženju Nacrta prijedloga Uredbe je detaljno obrazloženo da su za UP 35 i UP 36 ispunjeni svi Zakonom propisani kriteriji i ciljevi. Uzevši sve naprijed navedeno u obzir, a posebno činjenicu da Ustavni sud nije osporio granice uslužnih područja, iste su zadržane i ovim Nacrtom prijedloga Uredbe. Podsjećamo da su u rujnu 2019. Vodovod Omiš, Vodovod Brač d.o.o. i Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa dostavili stručnom nositelju zahtjev za formiranje tri samostalna uslužna područja i to UP Omiš, UP Brač-Šolta i UP Hvar-Vis odnosno tim zahtjevom nije osporeno formiranje samostalnog UP Omiš, što se sada osporava. Stručni nositelj je djelomično prihvatio postavljeni zahtjev na način da je formirano samostalno UP Omiš i samostalno UP Brač, Hvar i Vis, i to iz razloga što, prema propisanim kriterijima iz Zakona o vodnim uslugama, nije bilo moguće formiranje samostalnog UP Hvar-Vis jer tada ne bi bio ispunjen niti kriterij iz članka 7. st. 2., niti kriterij iz članka 104. stavak 3. Zakona o vodnim uslugama. Naime, u mjerodavnoj 2018. g. Vodovod Vis i Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa zajedno su isporučili 1.747.678 m3 vode, što je ispod zakonskog minimuma iz članka 7. stavka 2. Zakona od 1,8 milijuna m3 vode. U odnosu na savjetovanje sa dionicima za Uredbu iz 2021., kada su isti dionici predlagali da ne budu na istom UP sa Vodovodom d.o.o. Omiš, nije naveden niti jedan valjani razlog za promjenu Uredbe, odnosno da se postupi drugačije od predloženog. Predložena izmjena Uredbe značila bi izmjenu važećeg Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. u smislu planiranih ulaganja, odnosno imala bi za posljedicu ponovo utvrđivanje priuštivosti cijene vode na temelju tih planiranih ulaganja. Nadalje, s obzirom na zajednička ulaganja Vodovoda Brač d.o.o., Hvarskog vodovoda d.o.o., Jelsa i Vodovoda d.o.o. Omiš, na UKV Zagrad u Omišu, u smislu članka 9. st. 6. ZVU osigurana im je ravnopravna isporuka potrebnih količina vode u svakom trenutku, za razliku od ostalih primatelja usluge javne vodoopskrbe od drugoga isporučitelja, koji u smislu članka 47. stavka 2. ZVU imaju osiguranu uslugu javne vodoopskrbe samo ako to ne ugrožava isporuku vode na UP tog isporučitelja. Stoga nije moguće prihvatiti predmetni prijedlog.
94 Vodovod Brač d.o.o. UREDBUo uslužnim područjima, Članak 38. Vodovod Brač d.o.o. u potpunosti se slaže sa zajedničkim sporazumom potpisanim od strane čelnika jedinica lokalne samouprave otoka Brača, Hvar i Šolte, koji je dostavljen Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja i koji donosimo u nastavku. Tonči Trutanić Vodovod Brač d.o.o. direktor "Poštovani, mi, niže potpisani predstavnici jedinica lokalnih uprava i samouprava, smatramo i dalje kako je naš prijedlog koji smo iznijeli potpisivanjem zajedničke deklaracije u rujnu/listopadu 2021. (u privitku), za uspostavu 4 isporučitelja vodnih usluga (Vis, Hvar, Brač i Omiš), najbolji i najefikasniji način upravljanja vodnim sektorom na području vodoopskrbnog sustava  Omiš-Brač-Hvar-Šolta-Vis, te i dalje apeliramo na resorno Ministarstvo da izmjenom Zakona o vodnim uslugama to i omogući u narednom periodu, kakva mogućnost je i najavljena u kontaktima s Ministarstvom.  Prijedlog Uredbe o uslužnim područjima koji je stavljen na e-savjetovanje (traje do 20. lipnja 2023. god.) i u kojem se izdvaja Vodovod Omiš kao jedno samostalno uslužno područje, a otoci Vis, Hvar i Brač spajaju u drugo uslužno područje, a otok Šoltu se i nadalje stavlja u uslužno područje s gradom Splitom, smatramo apsurdnim. Osnovni argument prvog prijedloga okrupnjavanja JIVU, dan od Ministarstva, u kojemu su četiri otoka: Brač, Hvar, Šolta i Vis, spojeni s Omišem u jedno uslužno područje, bio je zajednička opskrba vodom putem jedinstvenog vodoopskrbnog sustava sa zahvatom iz rijeke Cetine i on se sada bez objašnjenja zanemaruje. Činjenica jest da svi mi (za sada bez otoka Visa) koristimo vodu iz pogona za obradu vode Zagrad (Omiš), koji je zajedno s ostalim magistralnim objektima KVG na kopnu, od zahvata vode na rijeci Cetini do kampa Ribnjak, vlasništvo sva tri JIVU: Vodovoda d.o.o. Omiš, Vodovoda Brač d.o.o. Supetar i Hvarskog vodovoda d.o.o.  Jelsa.  Dakle, svjesni svih iznesenih činjenica, tražimo da se do trenutka najavljene izmjene Zakona o vodnim uslugama, kojom bi se većim Hrvatskim otocima zbog njihove specifičnosti omogućilo uspostavljanje samostalnih uslužnih područja (kako je u uvodu rečeno), svakako uspostavi jedno uslužno područje koje će uključiti, po prijedlogu Uredbe predložena uslužna područja broj 35 i broj 36 uključujući i otok Šoltu, odnosno gradove: Hvar, Komižu, Stari Grad, Supetar i Vis, te općine: Šestanovac, Zadvarje, Bol, Dugi Rat, Jelsu, Milnu, Nerežišća, Omiš, Postira, Pučišća, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac i Šoltu, što je u ovom trenutku, s obzirom na odredbe postojećeg Zakona o vodnim uslugama, jedino logično  i prihvatljivo rješenje." Nije prihvaćen Podsjećamo da je Zakon o vodnim uslugama kao pravna osnova za reformu u sektoru vodnih usluga stupio na snagu još u srpnju 2019. godine, da je Ustavni sud isti ocijenio u potpunosti suglasnim s Ustavom RH, da zbog podnesenih ustavnih tužbi na Zakon i Uredbu o uslužnim područjima iz 2021. kasni operativna provedba reforme više od tri godine, a da su sva ulaganja iz EU fondova u razvoj vodnokomunalne infrastrukture povezana upravo s provedbom ove reforme, a osobito ulaganja iz NPOO-a. Nadalje, u obrazloženju Nacrta prijedloga Uredbe je detaljno obrazloženo da su za UP 35 i UP 36 ispunjeni svi Zakonom propisani kriteriji i ciljevi. Uzevši sve naprijed navedeno u obzir, a posebno činjenicu da Ustavni sud nije osporio granice uslužnih područja, iste su zadržane i ovim Nacrtom prijedloga Uredbe. Podsjećamo da su u rujnu 2019. Vodovod Omiš, Vodovod Brač d.o.o. i Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa dostavili stručnom nositelju zahtjev za formiranje tri samostalna uslužna područja i to UP Omiš, UP Brač-Šolta i UP Hvar-Vis odnosno tim zahtjevom nije osporeno formiranje samostalnog UP Omiš, što se sada osporava. Stručni nositelj je djelomično prihvatio postavljeni zahtjev na način da je formirano samostalno UP Omiš i samostalno UP Brač, Hvar i Vis, i to iz razloga što, prema propisanim kriterijima iz Zakona o vodnim uslugama, nije bilo moguće formiranje samostalnog UP Hvar-Vis jer tada ne bi bio ispunjen niti kriterij iz članka 7. st. 2., niti kriterij iz članka 104. stavak 3. Zakona o vodnim uslugama. Naime, u mjerodavnoj 2018. g. Vodovod Vis i Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa zajedno su isporučili 1.747.678 m3 vode, što je ispod zakonskog minimuma iz članka 7. stavka 2. Zakona od 1,8 milijuna m3 vode. U odnosu na savjetovanje sa dionicima za Uredbu iz 2021., kada su isti dionici predlagali da ne budu na istom UP sa Vodovodom d.o.o. Omiš, nije naveden niti jedan valjani razlog za promjenu Uredbe, odnosno da se postupi drugačije od predloženog. Predložena izmjena Uredbe značila bi izmjenu važećeg Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. u smislu planiranih ulaganja, odnosno imala bi za posljedicu ponovo utvrđivanje priuštivosti cijene vode na temelju tih planiranih ulaganja. Nadalje, s obzirom na zajednička ulaganja Vodovoda Brač d.o.o., Hvarskog vodovoda d.o.o., Jelsa i Vodovoda d.o.o. Omiš, na UKV Zagrad u Omišu, u smislu članka 9. st. 6. ZVU osigurana im je ravnopravna isporuka potrebnih količina vode u svakom trenutku, za razliku od ostalih primatelja usluge javne vodoopskrbe od drugoga isporučitelja, koji u smislu članka 47. stavka 2. ZVU imaju osiguranu uslugu javne vodoopskrbe samo ako to ne ugrožava isporuku vode na UP tog isporučitelja. Stoga nije moguće prihvatiti predmetni prijedlog.
95 OPĆINA NEREŽIŠĆA UREDBUo uslužnim područjima, Članak 38. Poštovani, mi, niže potpisani predstavnici jedinica lokalnih uprava i samouprava, smatramo i dalje kako je naš prijedlog koji smo iznijeli potpisivanjem zajedničke deklaracije u rujnu/listopadu 2021. (u privitku), za uspostavu 4 isporučitelja vodnih usluga (Vis, Hvar, Brač i Omiš), najbolji i najefikasniji način upravljanja vodnim sektorom na području vodoopskrbnog sustava Omiš-Brač-Hvar-Šolta-Vis, te i dalje apeliramo na resorno Ministarstvo da izmjenom Zakona o vodnim uslugama to i omogući u narednom periodu, kakva mogućnost je i najavljena u kontaktima s Ministarstvom. Prijedlog Uredbe o uslužnim područjima koji je stavljen na e-savjetovanje (traje do 20. lipnja 2023. god.) i u kojem se izdvaja Vodovod Omiš kao jedno samostalno uslužno područje, a otoci Vis, Hvar i Brač spajaju u drugo uslužno područje, a otok Šoltu se i nadalje stavlja u uslužno područje s gradom Splitom, smatramo apsurdnim. Osnovni argument prvog prijedloga okrupnjavanja JIVU, dan od Ministarstva, u kojemu su četiri otoka: Brač, Hvar, Šolta i Vis, spojeni s Omišem u jedno uslužno područje, bio je zajednička opskrba vodom putem jedinstvenog vodoopskrbnog sustava sa zahvatom iz rijeke Cetine i on se sada bez objašnjenja zanemaruje. Činjenica jest da svi mi (za sada bez otoka Visa) koristimo vodu iz pogona za obradu vode Zagrad (Omiš), koji je zajedno s ostalim magistralnim objektima KVG na kopnu, od zahvata vode na rijeci Cetini do kampa Ribnjak, vlasništvo sva tri JIVU: Vodovoda d.o.o. Omiš, Vodovoda Brač d.o.o. Supetar i Hvarskog vodovoda d.o.o. Jelsa. Dakle, svjesni svih iznesenih činjenica, tražimo da se do trenutka najavljene izmjene Zakona o vodnim uslugama, kojom bi se većim Hrvatskim otocima zbog njihove specifičnosti omogućilo uspostavljanje samostalnih uslužnih područja (kako je u uvodu rečeno), svakako uspostavi jedno uslužno područje koje će uključiti, po prijedlogu Uredbe predložena uslužna područja broj 35 i broj 36 uključujući i otok Šoltu, odnosno gradove: Hvar, Komižu, Stari Grad, Supetar i Vis, te općine: Šestanovac, Zadvarje, Bol, Dugi Rat, Jelsu, Milnu, Nerežišća, Omiš, Postira, Pučišća, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac i Šoltu, što je u ovom trenutku, s obzirom na odredbe postojećeg Zakona o vodnim uslugama, jedino logično i prihvatljivo rješenje. S poštovanjem, Svemir Obilinović Općinski načelnik Općine Nerežišća Nije prihvaćen Podsjećamo da je Zakon o vodnim uslugama kao pravna osnova za reformu u sektoru vodnih usluga stupio na snagu još u srpnju 2019. godine, da je Ustavni sud isti ocijenio u potpunosti suglasnim s Ustavom RH, da zbog podnesenih ustavnih tužbi na Zakon i Uredbu o uslužnim područjima iz 2021. kasni operativna provedba reforme više od tri godine, a da su sva ulaganja iz EU fondova u razvoj vodnokomunalne infrastrukture povezana upravo s provedbom ove reforme, a osobito ulaganja iz NPOO-a. Nadalje, u obrazloženju Nacrta prijedloga Uredbe je detaljno obrazloženo da su za UP 35 i UP 36 ispunjeni svi Zakonom propisani kriteriji i ciljevi. Uzevši sve naprijed navedeno u obzir, a posebno činjenicu da Ustavni sud nije osporio granice uslužnih područja, iste su zadržane i ovim Nacrtom prijedloga Uredbe. Podsjećamo da su u rujnu 2019. Vodovod Omiš, Vodovod Brač d.o.o. i Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa dostavili stručnom nositelju zahtjev za formiranje tri samostalna uslužna područja i to UP Omiš, UP Brač-Šolta i UP Hvar-Vis odnosno tim zahtjevom nije osporeno formiranje samostalnog UP Omiš, što se sada osporava. Stručni nositelj je djelomično prihvatio postavljeni zahtjev na način da je formirano samostalno UP Omiš i samostalno UP Brač, Hvar i Vis, i to iz razloga što, prema propisanim kriterijima iz Zakona o vodnim uslugama, nije bilo moguće formiranje samostalnog UP Hvar-Vis jer tada ne bi bio ispunjen niti kriterij iz članka 7. st. 2., niti kriterij iz članka 104. stavak 3. Zakona o vodnim uslugama. Naime, u mjerodavnoj 2018. g. Vodovod Vis i Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa zajedno su isporučili 1.747.678 m3 vode, što je ispod zakonskog minimuma iz članka 7. stavka 2. Zakona od 1,8 milijuna m3 vode. U odnosu na savjetovanje sa dionicima za Uredbu iz 2021., kada su isti dionici predlagali da ne budu na istom UP sa Vodovodom d.o.o. Omiš, nije naveden niti jedan valjani razlog za promjenu Uredbe, odnosno da se postupi drugačije od predloženog. Predložena izmjena Uredbe značila bi izmjenu važećeg Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. u smislu planiranih ulaganja, odnosno imala bi za posljedicu ponovo utvrđivanje priuštivosti cijene vode na temelju tih planiranih ulaganja. Nadalje, s obzirom na zajednička ulaganja Vodovoda Brač d.o.o., Hvarskog vodovoda d.o.o., Jelsa i Vodovoda d.o.o. Omiš, na UKV Zagrad u Omišu, u smislu članka 9. st. 6. ZVU osigurana im je ravnopravna isporuka potrebnih količina vode u svakom trenutku, za razliku od ostalih primatelja usluge javne vodoopskrbe od drugoga isporučitelja, koji u smislu članka 47. stavka 2. ZVU imaju osiguranu uslugu javne vodoopskrbe samo ako to ne ugrožava isporuku vode na UP tog isporučitelja. Stoga nije moguće prihvatiti predmetni prijedlog.
96 Grad Hvar UREDBUo uslužnim područjima, Članak 38. Poštovani, mi, niže potpisani predstavnici jedinica lokalnih uprava i samouprava, smatramo i dalje kako je naš prijedlog koji smo iznijeli potpisivanjem zajedničke deklaracije u rujnu/listopadu 2021. (u privitku), za uspostavu 4 isporučitelja vodnih usluga (Vis, Hvar, Brač i Omiš), najbolji i najefikasniji način upravljanja vodnim sektorom na području vodoopskrbnog sustava Omiš-Brač-Hvar-Šolta-Vis, te i dalje apeliramo na resorno Ministarstvo da izmjenom Zakona o vodnim uslugama to i omogući u narednom periodu, kakva mogućnost je i najavljena u kontaktima s Ministarstvom. Prijedlog Uredbe o uslužnim područjima koji je stavljen na e-savjetovanje (traje do 20. lipnja 2023. god.) i u kojem se izdvaja Vodovod Omiš kao jedno samostalno uslužno područje, a otoci Vis, Hvar i Brač spajaju u drugo uslužno područje, a otok Šoltu se i nadalje stavlja u uslužno područje s gradom Splitom, smatramo apsurdnim. Osnovni argument prvog prijedloga okrupnjavanja JIVU, dan od Ministarstva, u kojemu su četiri otoka: Brač, Hvar, Šolta i Vis, spojeni s Omišem u jedno uslužno područje, bio je zajednička opskrba vodom putem jedinstvenog vodoopskrbnog sustava sa zahvatom iz rijeke Cetine i on se sada bez objašnjenja zanemaruje. Činjenica jest da svi mi (za sada bez otoka Visa) koristimo vodu iz pogona za obradu vode Zagrad (Omiš), koji je zajedno s ostalim magistralnim objektima KVG na kopnu, od zahvata vode na rijeci Cetini do kampa Ribnjak, vlasništvo sva tri JIVU: Vodovoda d.o.o. Omiš, Vodovoda Brač d.o.o. Supetar i Hvarskog vodovoda d.o.o. Jelsa. Dakle, svjesni svih iznesenih činjenica, tražimo da se do trenutka najavljene izmjene Zakona o vodnim uslugama, kojom bi se većim Hrvatskim otocima zbog njihove specifičnosti omogućilo uspostavljanje samostalnih uslužnih područja (kako je u uvodu rečeno), svakako uspostavi jedno uslužno područje koje će uključiti, po prijedlogu Uredbe predložena uslužna područja broj 35 i broj 36 uključujući i otok Šoltu, odnosno gradove: Hvar, Komižu, Stari Grad, Supetar i Vis, te općine: Šestanovac, Zadvarje, Bol, Dugi Rat, Jelsu, Milnu, Nerežišća, Omiš, Postira, Pučišća, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac i Šoltu, što je u ovom trenutku, s obzirom na odredbe postojećeg Zakona o vodnim uslugama, jedino logično i prihvatljivo rješenje. S poštovanjem, Rikardo Novak, gradonačelnik Grada Hvara Nije prihvaćen Podsjećamo da je Zakon o vodnim uslugama kao pravna osnova za reformu u sektoru vodnih usluga stupio na snagu još u srpnju 2019. godine, da je Ustavni sud isti ocijenio u potpunosti suglasnim s Ustavom RH, da zbog podnesenih ustavnih tužbi na Zakon i Uredbu o uslužnim područjima iz 2021. kasni operativna provedba reforme više od tri godine, a da su sva ulaganja iz EU fondova u razvoj vodnokomunalne infrastrukture povezana upravo s provedbom ove reforme, a osobito ulaganja iz NPOO-a. Nadalje, u obrazloženju Nacrta prijedloga Uredbe je detaljno obrazloženo da su za UP 35 i UP 36 ispunjeni svi Zakonom propisani kriteriji i ciljevi. Uzevši sve naprijed navedeno u obzir, a posebno činjenicu da Ustavni sud nije osporio granice uslužnih područja, iste su zadržane i ovim Nacrtom prijedloga Uredbe. Podsjećamo da su u rujnu 2019. Vodovod Omiš, Vodovod Brač d.o.o. i Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa dostavili stručnom nositelju zahtjev za formiranje tri samostalna uslužna područja i to UP Omiš, UP Brač-Šolta i UP Hvar-Vis odnosno tim zahtjevom nije osporeno formiranje samostalnog UP Omiš, što se sada osporava. Stručni nositelj je djelomično prihvatio postavljeni zahtjev na način da je formirano samostalno UP Omiš i samostalno UP Brač, Hvar i Vis, i to iz razloga što, prema propisanim kriterijima iz Zakona o vodnim uslugama, nije bilo moguće formiranje samostalnog UP Hvar-Vis jer tada ne bi bio ispunjen niti kriterij iz članka 7. st. 2., niti kriterij iz članka 104. stavak 3. Zakona o vodnim uslugama. Naime, u mjerodavnoj 2018. g. Vodovod Vis i Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa zajedno su isporučili 1.747.678 m3 vode, što je ispod zakonskog minimuma iz članka 7. stavka 2. Zakona od 1,8 milijuna m3 vode. U odnosu na savjetovanje sa dionicima za Uredbu iz 2021., kada su isti dionici predlagali da ne budu na istom UP sa Vodovodom d.o.o. Omiš, nije naveden niti jedan valjani razlog za promjenu Uredbe, odnosno da se postupi drugačije od predloženog. Predložena izmjena Uredbe značila bi izmjenu važećeg Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. u smislu planiranih ulaganja, odnosno imala bi za posljedicu ponovo utvrđivanje priuštivosti cijene vode na temelju tih planiranih ulaganja. Nadalje, s obzirom na zajednička ulaganja Vodovoda Brač d.o.o., Hvarskog vodovoda d.o.o., Jelsa i Vodovoda d.o.o. Omiš, na UKV Zagrad u Omišu, u smislu članka 9. st. 6. ZVU osigurana im je ravnopravna isporuka potrebnih količina vode u svakom trenutku, za razliku od ostalih primatelja usluge javne vodoopskrbe od drugoga isporučitelja, koji u smislu članka 47. stavka 2. ZVU imaju osiguranu uslugu javne vodoopskrbe samo ako to ne ugrožava isporuku vode na UP tog isporučitelja. Stoga nije moguće prihvatiti predmetni prijedlog.
97 ODVODNJA HVAR d.o.o. UREDBUo uslužnim područjima, Članak 38. Poštovani. U potpunosti se slažemo sa stavom čelnika JLS (koji su suvlasnici Vodovoda Brač d.o.o. Supetar i Hvarskog vodovoda d.o.o. Jelsa i Odvodnje Hvar d.o.o.) na prijedlog Uredbe, iskazanim kroz ZAJEDNIČKI SPORAZUM, uručenog nadležnom Ministarstvu, odnosno Vijeću za vodne usluge dana 19. lipnja 2023.g., koji glasi: Poštovani, mi, niže potpisani predstavnici jedinica lokalnih uprava i samouprava, smatramo i dalje kako je naš prijedlog koji smo iznijeli potpisivanjem zajedničke deklaracije u rujnu/listopadu 2021. (u privitku), za uspostavu 4 isporučitelja vodnih usluga (Vis, Hvar, Brač i Omiš), najbolji i najefikasniji način upravljanja vodnim sektorom na području vodoopskrbnog sustava Omiš-Brač-Hvar-Šolta-Vis, te i dalje apeliramo na resorno Ministarstvo da izmjenom Zakona o vodnim uslugama to i omogući u narednom periodu, kakva mogućnost je i najavljena u kontaktima s Ministarstvom. Prijedlog Uredbe o uslužnim područjima koji je stavljen na e-savjetovanje (traje do 20. lipnja 2023. god.) i u kojem se izdvaja Vodovod Omiš kao jedno samostalno uslužno područje, a otoci Vis, Hvar i Brač spajaju u drugo uslužno područje, a otok Šoltu se i nadalje stavlja u uslužno područje s gradom Splitom, smatramo apsurdnim. Osnovni argument prvog prijedloga okrupnjavanja JIVU, dan od Ministarstva, u kojemu su četiri otoka: Brač, Hvar, Šolta i Vis, spojeni s Omišem u jedno uslužno područje, bio je zajednička opskrba vodom putem jedinstvenog vodoopskrbnog sustava sa zahvatom iz rijeke Cetine i on se sada bez objašnjenja zanemaruje. Činjenica jest da svi mi (za sada bez otoka Visa) koristimo vodu iz pogona za obradu vode Zagrad (Omiš), koji je zajedno s ostalim magistralnim objektima KVG na kopnu, od zahvata vode na rijeci Cetini do kampa Ribnjak, vlasništvo sva tri JIVU: Vodovoda d.o.o. Omiš, Vodovoda Brač d.o.o. Supetar i Hvarskog vodovoda d.o.o. Jelsa. Dakle, svjesni svih iznesenih činjenica, tražimo da se do trenutka najavljene izmjene Zakona o vodnim uslugama, kojom bi se većim Hrvatskim otocima zbog njihove specifičnosti omogućilo uspostavljanje samostalnih uslužnih područja (kako je u uvodu rečeno), svakako uspostavi jedno uslužno područje koje će uključiti, po prijedlogu Uredbe predložena uslužna područja broj 35 i broj 36 uključujući i otok Šoltu, odnosno gradove; Omiš, Hvar, Komižu, Stari Grad, Supetar i Vis, te općine Dugi Rat, Šestanovac, Zadvarje, Bol, Jelsu, Milnu, Nerežišća, Postira, Pučišća, Selca, Sućuraj, Sutivan i Šoltu, što je u ovom trenutku, s obzirom na odredbe postojećeg Zakona o vodnim uslugama, jedino logično i prihvatljivo rješenje. Nije prihvaćen Podsjećamo da je Zakon o vodnim uslugama kao pravna osnova za reformu u sektoru vodnih usluga stupio na snagu još u srpnju 2019. godine, da je Ustavni sud isti ocijenio u potpunosti suglasnim s Ustavom RH, da zbog podnesenih ustavnih tužbi na Zakon i Uredbu o uslužnim područjima iz 2021. kasni operativna provedba reforme više od tri godine, a da su sva ulaganja iz EU fondova u razvoj vodnokomunalne infrastrukture povezana upravo s provedbom ove reforme, a osobito ulaganja iz NPOO-a. Nadalje, u obrazloženju Nacrta prijedloga Uredbe je detaljno obrazloženo da su za UP 35 i UP 36 ispunjeni svi Zakonom propisani kriteriji i ciljevi. Uzevši sve naprijed navedeno u obzir, a posebno činjenicu da Ustavni sud nije osporio granice uslužnih područja, iste su zadržane i ovim Nacrtom prijedloga Uredbe. Podsjećamo da su u rujnu 2019. Vodovod Omiš, Vodovod Brač d.o.o. i Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa dostavili stručnom nositelju zahtjev za formiranje tri samostalna uslužna područja i to UP Omiš, UP Brač-Šolta i UP Hvar-Vis odnosno tim zahtjevom nije osporeno formiranje samostalnog UP Omiš, što se sada osporava. Stručni nositelj je djelomično prihvatio postavljeni zahtjev na način da je formirano samostalno UP Omiš i samostalno UP Brač, Hvar i Vis, i to iz razloga što, prema propisanim kriterijima iz Zakona o vodnim uslugama, nije bilo moguće formiranje samostalnog UP Hvar-Vis jer tada ne bi bio ispunjen niti kriterij iz članka 7. st. 2., niti kriterij iz članka 104. stavak 3. Zakona o vodnim uslugama. Naime, u mjerodavnoj 2018. g. Vodovod Vis i Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa zajedno su isporučili 1.747.678 m3 vode, što je ispod zakonskog minimuma iz članka 7. stavka 2. Zakona od 1,8 milijuna m3 vode. U odnosu na savjetovanje sa dionicima za Uredbu iz 2021., kada su isti dionici predlagali da ne budu na istom UP sa Vodovodom d.o.o. Omiš, nije naveden niti jedan valjani razlog za promjenu Uredbe, odnosno da se postupi drugačije od predloženog. Predložena izmjena Uredbe značila bi izmjenu važećeg Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. u smislu planiranih ulaganja, odnosno imala bi za posljedicu ponovo utvrđivanje priuštivosti cijene vode na temelju tih planiranih ulaganja. Nadalje, s obzirom na zajednička ulaganja Vodovoda Brač d.o.o., Hvarskog vodovoda d.o.o., Jelsa i Vodovoda d.o.o. Omiš, na UKV Zagrad u Omišu, u smislu članka 9. st. 6. ZVU osigurana im je ravnopravna isporuka potrebnih količina vode u svakom trenutku, za razliku od ostalih primatelja usluge javne vodoopskrbe od drugoga isporučitelja, koji u smislu članka 47. stavka 2. ZVU imaju osiguranu uslugu javne vodoopskrbe samo ako to ne ugrožava isporuku vode na UP tog isporučitelja. Stoga nije moguće prihvatiti predmetni prijedlog.
98 DINO PEJKOVIĆ UREDBUo uslužnim područjima, Članak 39. PROTIVIM SE ideji spajanja Vodovoda Makarske rivijere i Vodovoda Imotske krajine jer se očito imotski vodovod nalazi u velikim financijskim problemima te se sada želi kao krpelj prištekati na makarski vodovod i vući financijska sredstva, te bi to za posljedicu ostavilo povećane račune za vodu za stanovnike Makarske rivijere. Neka Imoćani svoje probleme rješavaju u svojoj kući, to se nas ne tiče. Nije prihvaćen Vidjeti odgovor Vodovodu d.o.o. Makarska na komentar na članak 39. Nacrta prijedloga uredbe (redni broj 108)
99 Ivan Kržanić UREDBUo uslužnim područjima, Članak 39. Poštovani Protivim se ovom članku, a i cjelokupnoj ideji jer iz prve ruke se pokazalo u prošlosti kako ništa na ovim područjima nije funkcioniralo dok smo bili dio neke većine. Općina Podgora je zaboravljena od županije, a dok smo bili dio općine Makarska bilo je još i gore. Odvajanjem je počeo naš rast koji dokazuje kako se ide lakše naprijed kada držiš određene konce u svojim rukama. Možeš se lakše organizirati i uvesti taj neki svoj sistem umjesto uklapanja u drugi sistem, Spajanje ovakve vrste će biti pogubno za lokalnu zajednicu jer će biti još teže podnositi zahtjeve te realizirati iste. Problema ima i uvijek će ih biti i smatram da ih treba riješavati lokalno, a ne ih outsorce-ati 40 kilometara dalje i time otežati dodatno situaciju a i potencijalne projekte koji se prijavljuju. Sistematizacija ovakve vrste se u lijepoj Našoj nije pokazala kao pametno riješenje, dovela je do raspada sustava i povećanih troškova, a nama je dosta rasipanja našeg novca na nova izmišljena stanja i radna mjesta. Mi smo dovoljno veliki i bitni da bi nas se pitalo jer se ovo nas tiče. U zadnji čas smo evo i saznali da je ovaj prijedlog na esavjetovanju i to smatram užasom jer bi ovakvi prijedlozi trebali imati veću eskponiranost u javnosti, a poglavito u lokalnoj zajednici. Ljudi za ovo ne znaju i to je tragedija. Hvala! Nije prihvaćen Vidjeti odgovor Vodovodu d.o.o. Makarska na komentar na članak 39. Nacrta prijedloga uredbe (redni broj 108).
100 Mariela Martinov UREDBUo uslužnim područjima, Članak 39. Protivim se ideji spajanja makarskog s imotskim vodovodom, imotski gubitci vode su preveliki i nema razloga da se to reflektira na Općinu Podgora. Makarska rivijera je svojom potrošnjom vode - pogotovo ljeti - i više nego samodostatna da vodovod u Makarskoj bude samostalan. A gdje je tek logistika, tehničko održavanje, i računi koji će se povećati da se pokriju imotski gubitci vode... Neka imotski vodovod riješava svoje probleme! Nije prihvaćen Vidjeti odgovor Vodovodu d.o.o. Makarska na komentar na članak 39. Nacrta prijedloga uredbe (redni broj 108).
101 TONI TURSIĆ UREDBUo uslužnim područjima, Članak 39. Kako ovako nešto glupo može ikome normalnom past na pamet? Makarski i Imotski vodovod nemaju apsolutno ništa zajedničkoga nit jednog opravdanog razloga za spajanje??? Ovakav potez nema nikakve ekonomske, tehničke ni praktične isplativosti! Već samo kontra efekt! Još uz to sve geografska razdvojenost je ne premostiva! Jedno ogromno PROTIV! Nije prihvaćen Vidjeti odgovor Vodovodu d.o.o. Makarska na komentar na članak 39. Nacrta prijedloga uredbe (redni broj 108).
102 HRVOJE CRNJAK UREDBUo uslužnim područjima, Članak 39. Na osnovu informacija iznesenih od strane predstavnika Podgore, Brela, Tučepi, Makarske, te samog Vodovoda Makarska, sasvim je izvjesno da navedeni prijedlog, ako bude usvojen, neće rezultirati kvalitetnijom i povoljnijom uslugom za stanovnike Makarske rivijere. Također, puno prije će ovaj pokušaj računovodstvene makinacije u pitanje dovesti vodoopskrbu cijele Makarske rivijere, nego "spasiti" Imotskog gubitaša, što je pretpostavljam ovdje bio cilj. Ako je Imotski vodovod u problemima, onda te probleme treba tamo rješavati. A Makarski vodovod neka i dalje služi svojim žiteljima, kao što je i do sad služio. Nije prihvaćen Vidjeti odgovor Vodovodu d.o.o. Makarska na komentar na članak 39. Nacrta prijedloga uredbe (redni broj 108).
103 JELENA GLAMAĆ UREDBUo uslužnim područjima, Članak 39. Ovo je sramotno. Makarsku rivijeru koja pokriva ogromno područje, koja ima dovoljno vlasittih gubitaka vode i ogromnu potrošnju vode u ljetnim mjesecima - netko želi spojiti s Imotskim i staviti nam na leđa njihove gubitke vode koji su ogromni. Neka država radije pokrene pitanje rješavanja problema s imotskim vodovodom, ali ne preko tuđih (naših) leđa. Protivim se ovom suludom razmišljanju i toplo se nadam da do ovoga neće doći. Cijela Makarska rivijera ima dovoljno veliku (malo reć) potrošnju vode i zadovoljava sve zakonske stavke da ostane samostalan vodovod! Nije prihvaćen Vidjeti odgovor Vodovodu d.o.o. Makarska na komentar na članak 39. Nacrta prijedloga uredbe (redni broj 108).
104 Općina Podgora UREDBUo uslužnim područjima, Članak 39. Općina Podgora protivi se navodima Članka 39. iz razloga što ima sve zakonske preduvjete ostati samostalna funkcionalna cjelina, odnosno isporučitelj. Spajanje s Vodovodom Imotske krajine d.o.o. došlo bi do još većih financijskih i vodnih gubitaka. Navedeno govorim jer je Vodovod Makarska godinama ulagao u sanaciju postojeće infrastrukture, a ne u gradnju nove kao isporučitelj s kojim se predlaže spajanje (najbolje govori činjenica da Drašnice, Igrane, Živogošće, Mala Duba, Gornja Podgora, Strnj, Murava, Šišići itd uopće nemaju kanalizaciju, a primjerice Šošići i Gornje Igrane niti javni sustav vodoopskrbe. Napominjem, pričamo o turističkim naseljima s hotelima i apartmanima. U isto vrijeme se u Imotskoj krajini radila široka mreža do svake kućice koju danas nitko ne može održavati i ima enormne gubitke vode.) Ovim će se sve građane Makarske rivijere unazaditi i direktono oštetiti, a ne priuštiti održiv i priuštiv sustav što EU nalaže. Same mreže nisu niti fizički povezane, niti će ikada biti zbog planinskog masiva Biokovo, te ovo prisilno pripajanje smatram van svake pameti i isključivo političkim potezom. Petra Radić, mag.ing.arh. Načelnica Općine Podgora Nije prihvaćen Vidjeti odgovor Vodovodu d.o.o. Makarska na komentar na članak 39. Nacrta prijedloga uredbe (redni broj 108).
105 zoran paunović UREDBUo uslužnim područjima, Članak 39. Grad Makarska smatra da Vodovod d.o.o. Makarska ima sve zakonske preduvjete da ostane samostalni isporučitelj vodnih usluga. Spajanje sa Vodovodom Imotske krajine d.o.o. je štetno i pogubno za obje strane. Više je razloga tomu, a najočitiji su: 1. Donošenje odluka (izglasavanje) u društvu preuzimatelju će biti paralizirano zbog gradova i velikog broja općina s pravom glasa u skupštini. 2. Vodoopskrbni sustavi nisu uopće fizički povezani, te zbog prirodne barijere (planina Biokovo) nikada neće ni biti spojeni, pa nema niti smisla da budu povezani u jedno društvo. 3. Ogromni gubitci Vodovoda Imotska krajina d.o.o. morati će biti nepravedno sanirani novcima građana Makarskog primorja. 4. Spajanjem, uslužno područje 37 neće ostvariti ciljeve zbog kojih se u konačnici i radi spajanje, a to su ciljevi priuštivosti i samoodrživosti. Spajanje će u stvarnosti dovesti do značajnog povećanja cijene vode stanovnicima Makarskog primorja, a također će se ugroziti sustav vodoopskrbe Makarskog primorja. Grad Makarska se oštro protivi ovom prijedlogu uredbe koja je u ovom obliku štetna za sve stanovnike Makarskog primorja i neće je podržati. Dr.sc. Zoran Paunović Gradonačelnik Grad Makarska Nije prihvaćen Vidjeti odgovor Vodovodu d.o.o. Makarska na komentar na članak 39. Nacrta prijedloga uredbe (redni broj 108).
106 Općina Tučepi UREDBUo uslužnim područjima, Članak 39. Pridružujemo se navodima Vodovoda d.o.o. Makarska. Protivimo se pripajanju Vodovoda Imotske krajine d.o.o. Vodovodu d.o.o. Makarska. Na ovaj način će većina stanovnika predloženog UP 37 plaćati skuplju cijenu vodnih usluga (stanovnici makarskog primorja). Smatramo da se na ovaj način ne ispunjavaju zakonski ciljevi postizanja financijske stabinosti i samoodrživosti već upravo suprotno. Nije prihvaćen Vidjeti odgovor Vodovodu d.o.o. Makarska na komentar na članak 39. Nacrta prijedloga uredbe (redni broj 108).
107 Općina Brela UREDBUo uslužnim područjima, Članak 39. OPĆINA BRELA Trg žrtava Domovinskog rata 1 21322 Brela Očitovanje na članak 39. Prijedloga uredbe o uslužnim područjima Općina Brela je u potpunosti suglasna sa očitovanjem Vodovod d.o.o. Makarska na članak 39. prijedloga uredbe o uslužnim područjima. Općina Brela se, kao i sve jedinice lokalne samouprave sa područja Makarske rivijere, protivi prijedlogu stvaranja novog uslužnog područja 37 i to iz razloga što Vodovod d.o.o Makarska uspješno obavlja ulogu javnog isporučitelja vodnih usluga o čemu jasno govore ekonomski podaci i ostvareni financijski rezultati. Spajanjem sa drugim, manje uspješnim isporučiteljem vodnih usluga, znači i preuzimanje svih gubitaka i obveza, što će rezultirati padom kvalitete Vodovoda Makarska. Takva nepovoljna situacija će se sigurno ocrtati i na povećanje cijena vodnih usluga za sve stanovnike Makarske rivijere. Načelnik općine Brela Stipe Ursić Nije prihvaćen Vidjeti odgovor Vodovodu d.o.o. Makarska na komentar na članak 39. Nacrta prijedloga uredbe (redni broj 108).
108 Vodovod d.o.o. Makarska UREDBUo uslužnim područjima, Članak 39. Prema prijedlogu Uredbe o uslužnim područjima uslužno područje 37 obuhvaća gradove Imotski i Makarska te općine Baška Voda, Brela, Cista Provo, Lokvičići, Lovreć, Podbablje, Podgora, Proložac, Runovići, Tučepi, Zagvozd i Zmijavci u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uslužno područje 37 ne obuhvaća dio naselja Živogošće (Brikva) iz Općine Podgora te dio naselja Župa Srednja (Turija) iz Općine Zagvozd. Uslužno područje 37 obuhvaća i naselje Žlibina iz Grada Vrgorca, naselja Drvenik i Zaostrog iz Općine Gradac, naselje Grabovac, dio naselja Kreševo (Brdo), dio naselja Katuni (Brdo) i dio naselja Žeževica (Gornja Žeževica) iz Općine Šestanovac u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Vodovod d.o.o. Makarska se protivi prijedlogu uslužnog područja 37. Vodovod d.o.o. Makarska ima sve zakonske uvjete da se uspostavi uslužno područje prema sadašnjem području JIVU Vodovod d.o.o. Makarska te prvenstveno predlaže da se i ustroji prema postojećem području JIVU Vodovod d.o.o. Makarska. Ukoliko je nužno radi neispunjavanja uvjeta susjednih JIVU, pripajanje Vodovodu d.o.o. Makarska bilo kojeg drugog susjednog JIVU bi bilo smislenije od trenutnog prijedloga U obrazloženju Uredbe predlagatelj, između ostalog, navodi; „b) Izvjesnost postizanja zakonskih ciljeva 3.1. Cilj – povrat troškova od vodnih usluga i priuštivost cijene vode: – budući udio cijene u NRD–u na UP 37 je 2,27%, što je manje od 3,5–4,2%, izvjesnost postizanja cilja povrata troškova od vodnih usluga i priuštivosti cijene vode ocjenjuje se visokom. 3.3. Cilj – postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti – konsolidirani financijski pokazatelji za oba postojeća javna isporučitelja vodnih usluga na UP 37 u mjerodavnim godinama (2020., 2021.) zajedno pokazuju ostvarenu dobit te se izvjesnost postizanja financijske stabilnosti i poslovne samoodrživosti budućeg jedinstvenog javnog isporučitelja vodnih usluga ocjenjuje visokom. Citirano obrazloženje ne smatramo prihvatljivim te se očitujemo kao u nastavku; U odnosu na NRD tražimo da se obrazloži kako se došlo do izračuna jer se isti značajno razlikuje od izračuna koje imamo iz izrade studije izvodljivosti za potrebe postupaka aglomeracije, a koji izračuni su navedeni u svakom izvještaju o provedbi pripreme projekata od strane Hrvatskih voda, a koji podaci su dostupni i Ministarstvu. Naime prema studiji izvodljivosti nakon provedbe projekta aglomeracije Makarska priuštivost cijena bi iznosila 2,84%. Za očekivati bi bilo da će pripajanjem područja Vodovoda Imotske krajine d.o.o. priuštivost biti nepovoljnija, odnosno u većem postotku. Nije za isključiti i veća od 3,5% a iz čega bi proizašlo da se nije ostvario zakonski cilj, već upravo suprotno, da se formiranjem UP 37 kako je predloženo postupa protivno zakonskim ciljevima te da se neće ostvariti cilj postizanja sposobnosti održivog razvoja i održavanja. Stoga je nužno obrazložiti kako je predlagatelj Uredbe došao do izračuna NRD-a od 2,27% kada je za očekivati da će on biti značajno viši od navedenog. Nadalje pod točkom 3.3 obrazloženja se navodi da konsolidirani financijski pokazatelji za oba postojeća javna isporučitelja vodnih usluga na UP 37 u mjerodavnim godinama (2020., 2021.) zajedno pokazuju ostvarenu dobit te se izvjesnost postizanja financijske stabilnosti i poslovne samoodrživosti budućeg jedinstvenog javnog isporučitelja vodnih usluga ocjenjuje visokom. Citirani navod nije točan te oba postojeća JIVU na UP 37 u mjerodavnim godinama (2020., 2021.) su poslovali sa gubitkom iz poslovanja. Naime Vodovod d.o.o. Makarska je u 2020. i 2021.godini imao gubitak iz poslovanja, isto je vidljivo iz javno dostupnih financijskih izvješća za Vodovod d.o.o. Makarska, a obrazlažemo kako slijedi; FINANCIJSKI REZULTAT 2020. Razlika prihoda i rashoda u 2020. godini iznosi 4.808.000,00 kuna. Ona predstavlja dobit poslovanja prije oporezivanja. U odnosu na prethodnu godinu dobit je veća za 4.371.000,00 kuna, a dobit poslije oporezivanja iznosi 3.928.566,89 kn Poslovanje sa dobiti rezultat je izvanrednog prihoda u vidu prodaje stare poslovne zgrade, koja je povećala dobit za 6.512.000,00 kuna. Izuzimajući ovu stavku u ovoj godini poslovali smo iz djelatnosti sa gubitkom od 1.704.000,00 kuna. Dakle imali smo izvanredni prihod od prodaje stare poslovne zgrade, a ako to zanemarimo, a što je na taj način jasno navedeno u javno dostupnom financijskom izvješću, poslovali smo sa gubitkom od 1.704.000,00 kn iz redovnog poslovanja. Smanjeni prihod od prodaje vode i odvodnje koji je iznosio 4.923.000,00 kuna kompenziran je smanjenim troškovima poslovanja u iznosu od 2.593.000,00 kuna. Najviše su smanjeni troškovi bruto plaća (994.000,00 kuna), troškova energije (692.000,00 kuna) i rashodi financiranja (754.000,00 kuna). U situaciji pandemije smo smanjivali sve troškove koje smo mogli, te nismo odradili mnoga održavanja koja smo trebali (a što dugoročno nije moguće) te je gubitak zapravo trebao biti i veći. Dakle imamo anomaliju koja se mora uvažiti. FINANCIJSKI REZULTAT 2021; Prihodi poslovanja 2021. godine iznosili su 27.593.000,00 kuna. Rashodi poslovanja iznosili su 28.174.000,00 kuna. Rashodi poslovanja veći su od prihoda poslovanja za 581.000,00 kuna što predstavlja gubitak poslovanja. Uštede na troškovnoj strani smo i dalje provodili ali nisu više bile moguće. Rast cijena na tržištu anulirao je sve pokušaje ušteda. Uštedilo se i na bruto plaćama, ne prateći rast plaća. Ipak negativan poslovni rezultat bio je neizbježan. Gubitak 2021. godine iznosi 581.414,42 kn i rezultat je smanjenih prihoda i rasta troškova. Istovremeno Vodovod Imotske krajine d.o.o. je imao u 2020. godine je imao dobit od oko 45.000 kn, u 2021 dobit od 13.000 kn dok u 2022.godini ima gubitak od skoro 4 milijuna kuna. Temeljem prethodno navedenog navodimo kako pripajanjem Vodovoda Imotske Vodovodu d.o.o. Makarska se ne bi ostvarili zakonski ciljevi. Ideja ne bi li taj drugi isporučitelj vodnih usluga na teret Vodovoda d.o.o. Makarska postao održiv (obrazloženo računicom koja zahtjeva obrazloženje), dovelo bi do upravo suprotnog efekta. Stanje vodoopskrbnog sustava u JIVU s kojim se predlaže integracija bi bilo preveliko opterećenje za normalno funkcioniranje predviđenog budućeg zajedničkog sustava te bi vrlo brzo svi zajedno došli u nezavidnu i neodrživu situaciju. Cijena vode na većini predloženog UP 37, većini stanovništva bi se povećala (odnosno na području sadašnjeg JIVU Vodovod d.o.o. Makarska, a što zasigurno nije zakonski cilj) te je upitno zadovoljenje kriterija priuštivosti a i buduće samoodrživosti (a što JIVU Vodovod d.o.o. Makarska sada ima, a vrlo je upitno hoće li postojati na predloženom području UP 37). Da ne govorimo o situaciji da će skupština JIVU Vodovoda d.o.o. Makarska sa sadašnjih 6 članova JLS narasti na 17 članova JLS, a sve pripajanjem društva koje će imati manje od 10 posto udjela u kapitalu, ali će zato imati značajan utjecaj u sustavu dvostrukoga glasovanja. Zaključno smatramo da predloženo uslužno područje 37 neće ispuniti zakonske ciljeve priuštivosti ni samoodrživosti. Naprotiv, iako Vodovod d.o.o. Makarska ima sve zakonske uvjete da se uspostavi uslužno područje prema sadašnjem području JIVU Vodovod d.o.o. Makarska, ukoliko je to već nužno radi neispunjavanja uvjeta susjednih JIVU, pripajanje Vodovodu d.o.o. Makarska bilo kojeg drugog susjednog JIVU bi bilo smislenije od trenutnog prijedloga, što sa strane priuštivosti, samoodrživosti a i sa strane povezanosti ili neposredne blizine vodoopskrbnih sustava koji se doslovno dodiruju ili su u neposrednoj vezi, za razliku od činjenice da nas od JIVU Vodovoda Imotske krajine d.o.o. dijela fizička barijera planine Biokovo bez ikakve mogućnosti povezivanja sustava. Vodovod d.o.o. Makarska Direktor Ivica Nuić Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća, jer nema nikakvog uporišta za izraženu bojazan da će se integracija Vodovoda d.o.o. Makarska i Vodovoda Imotske Krajine d.o.o. nepovoljno odraziti na turizam Makarske rivijere. Posebno se napominje da integracija ima za cilj ravnomjeran razvoj svih područja Republike Hrvatske u pogledu osiguranja pristupa vodnim uslugama, i/ili podizanja standarda pružanja vodnih usluga na cjelokupnom području RH, a posebno stanovništvu u ruralnim, brdskim te demografski ugroženim područjima. U kontekstu dane primjedbe, ukazujemo na nužnost usmjeravanja aktivnosti od strane Vodovoda d.o.o., Makarska u razvoj projekata sustava javne odvodnje, u cilju očuvanja dobrog stanja vodnih tijela priobalnih voda i vodnog okoliša, kao osnovnog preduvjeta za održivi razvoj turizma na području Makarske rivijere, što u ovom trenutku izostaje. Dodatno se napominje da i Vodovod d.o.o. Makarska, a ne samo Vododovod Imotske Krajine d.o.o., ima značajne gubitke iz vodoopskrbnih sustava, a što se tiče financijskih pokazatelja, Vodovod d..o.o. Makarska je u 2021. godini, u odnosu na prethodnu 2020., ostvario financijski gubitak od 581.414,00 kn, dok je Vodovod Imotske krajine u promatranim godinama (2020. i 2021.) ostvario pozitivan poslovni rezultat, tako da ne stoji navod da će se integracijom unazaditi navedeni javni isporučitelj i cijela Makarska rivijera.
109 Grad Ploče UREDBUo uslužnim područjima, Članak 40. Grad Ploče, kao jedini vlasnik IZVOR-a PLOČE d.o.o., predlaže promjenu članka 40. stavka 4. nacrta Uredbe, odnosno predlaže da na uslužnom području br. 38 društvo preuzimatelj bude IZVOR PLOČE d.o.o., kako je i bilo određeno Uredbom o uslužnim područjima (NN 147/2021). U obrazloženju formulacije članka 40, a koji je jedina promjena u odnosu na prethodnu verziju Uredbe, kao kriterij za određivanje društva preuzimatelja određuje se najveća količine isporučene vode za ljudsku potrošnju korisnicima vodnih usluga i drugim isporučiteljima vodnih usluga u 2020., 2021. i 2022. godini (3 godine koje prethode godini stupanja na snagu nove Uredbe). U promatranom razdoblju Metković d.o.o. isporučio je 2.293.804 m3, a IZVOR PLOČE d.o.o. isporučio je 2.250.406 m3 vode za ljudsku potrošnju korisnicima vodnih usluga i drugim isporučiteljima vodnih usluga. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, (u daljnjem tekstu: Predlagatelj) u svojem obrazloženju navodi da u trenutku izrade nacrta predmetne Uredbe godišnji financijski izvještaji za 2022. nisu bili obrađeni u Financijskoj agenciji, pa drugi, alternativni kriterij za određivanje društva (najviši ostvareni prihodi) iz članka 88. st. 2. Zakona „nije mogao biti uzet“ kao mjerodavan. Dakle, Predlagatelj je promijenio društvo preuzimatelja na navedenom području na temelju jednog od dva kriterija odnosno na temelju količine isporučene vode. S obzirom da je u ranijim godinama IZVOR PLOČE d.o.o. isporučivao značajno više vode od Metković d.o.o., dok je Metković d.o.o. određen kao preuzimatelj na uslužnom području na temelju povećanja isporuke vode u posljednje tri godine, a koje su obilježene izvanrednim okolnostima uzrokovanim pandemijom COVID – 19, smatramo da nisu uzete u obzir objektivne okolnosti prilikom određivanja društva preuzimatelja za uslužno područje br. 38. Naime, zbog izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom COVID – 19, isporuka vode turističkom sektoru u 2020. i 2021. godini bila je značajno smanjena jer turistički sektor u navedenim godinama praktički nije ni poslovao. U svom obrazloženju za opravdavanje loših poslovnih rezultata Vodovoda d.o.o. Dubrovnik Predlagatelj Uredbe je uzeo u obzir utjecaj pandemije te zaključio da se isporuka vode turističkom sektoru ponovo stabilizirala i dosegla količine prije pandemije. Iz obrazloženja Predlagatelja vidljivo je da bi Vodovod d.o.o. Dubrovnik trebalo proglasiti financijski neodrživim ali uzimajući u obzir izvanredne okolnosti radi kojih je turistički sektor otežano poslovao, te ponovnu stabilizaciju poslovanja, Predlagatelj je ispravno ocijenio da je navedeni javni isporučitelj financijski održiv. Na isti način trebalo je analizirati poslovanje javnog isporučitelja vodnih usluga IZVOR-a PLOČE d.o.o. koji pruža usluge na području Grada Ploča i Općine Gradac. Naime, IZVOR PLOČE d.o.o. isporučuje veću količinu vode od Metković d.o.o. u svim godinama, osim u 2020. i 2021. godini, što su posljedice pada isporuke vode na dijelovima područja pružanja usluga na kojima postoji povećana turistička aktivnost (teritorij Općine Gradac te naselja Baćina, Rogotin i Peračko Blato na području grada Ploče). Manja količina isporučene vode posljedica je mjera koje su bile na snazi tijekom pandemije korona virusa zbog kojih su turistički kapaciteti bili zatvoreni. Na navedenom području IZVOR PLOČE d.o.o. isporučuje cca. 40% prihoda. S obzirom na navedeno, smatramo da je Predlagatelj Uredbe prilikom određivanja društva preuzimatelja na uslužnom području broj 38 trebao sagledati podatke o količinama isporučene vode za ljudsku potrošnju u predpandemijskim godinama te zaključiti da je smanjena isporuka vode u 2020. i 2021. godini na uslužnom području IZVOR-a PLOČE d.o.o. rezultat jednokratne anomalije za koju se nadamo da se više nikada neće ponoviti. Uzimajući u obzir utjecaj pandemije u promatranim godinama, smatramo da je prilikom određivanja društva preuzimatelja na uslužnom području br. 38 trebalo primijeniti alternativni kriteriji iz članka 88. Zakona o vodnim uslugama odnosno sagledati podatke o ostvarenim prihodima po osnovi cijene vodnih usluga, cijene isporuke vode drugom isporučitelju vodnih usluga i naknade za razvoj u protekle tri godine. Držimo neprihvatljivim objašnjenje Predlagatelja kako alternativni kriterij za određivanje društva preuzimatelja (najviši ostvareni prihodi) nije mogao biti uzet kao mjerodavan budući da godišnji financijski izvještaji za 2022. godinu u trenutku izrade nacrta Uredbe nisu bili obrađeni u Financijskoj agenciji. Smatramo da je određivanjem društva Metković d.o.o. preuzimateljem na uslužnom području br. 38 u odnosu na IZVOR PLOČE d.o.o. učinjena očita nepravda, slijedom čega predlažemo Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da još jednom izvrši analizu poslovanja IZVOR-a PLOČE d.o.o., uzme u obzir utjecaj pandemije COVID 19 kao što je to učinio prilikom opravdavanja loših poslovnih rezultata Vodovoda d.o.o. Dubrovnik, te donese odluku o izmjeni članka 40. nacrta Uredbe u korist IZVOR-a PLOČE d.o.o. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Naime, kriteriji za određivanje društva preuzimatelja na svakom od Uredbom uspostavljenih uslužnih područja propisani su člankom 88. st. 2. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19). Ključno je da se u izradi ovog Nacrta prijedloga Uredbe koja se donosi u 2023. godini koriste podaci u posljednje tri godine koje prethode godini stupanja na snagu Uredbe o uslužnim područjima, a to su 2020., 2021. i 2022. godina, kao tri godine koje prethode planiranom datumu stupanja na snagu ove Uredbe. Slijedom navedenog. za određivanje društva preuzimatelja na svim uslužnim područjima korišteni su podaci o količinama isporučene vode stanovništvu, gospodarstvu i drugim isporučiteljima vodnih usluga ukupno u 2020., 2021. i 2022. godini. Navedeni podaci su konačni i verificirani su od strane Hrvatskih voda. Što se tiče alternativnog kriterija iz članka 88. ZVU, odnosno najvećeg ukupog prihoda po osnovi cijene vodnih usluga, cijene isporuke vode drugom isporučitelju vodnih usluga i naknade za razvoj u 2020., 2021. i 2022. godini, isti nije mogao biti korišten s obzirom da u trenutku izrade Nacrta prijedloga ove Uredbe nisu bili raspoloživi obrađeni podaci od strane FINA-e za 2022. godinu, niti su isti javno objavljeni. S obzirom na rok određen Odlukom Ustavnog suda koji se odnosi na prestanak važenja postojeće Uredbe, a ujedno i rok za stupanje na snagu nove Uredbe, razvidno je da isti nisu mogli biti uzeti u obzir. S obzirom na činjenicu da se radi o alternativnim, a ne o kumulativnim kriterijima, primjenjen je kriterij najveće količine isporučene vode u tri godine koje prethode donošenju Uredbe, temeljen na konačnim verificiranim podacima Hrvatskih voda. Ista metodologija primjenjena je i prilikom izrade Nacrta prijedloga Uredbe iz 2021. kada je rezultat bio povoljniji za podnositelja komentara. Također je bitno naglasiti da je razdoblje pandemijskih godina (2020. i 2021.) u smislu smanjenja isporučenih količina vode, na jednak način utjecala na oba isporučitelja pa ne stoji argument da se ta činjenica treba uzeti u obzir samo za Izvor Ploče d.o.o., Ploče, a ne i za Metković d.o.o., Metković. Što se tiče primjedbe vezane uz Vodovod Dubrovnik d.o.o., ne radi se o istovjetnoj problematici odnosno ne radi se o presudnom dokazu za odabir društva preuzimatelja između dva slična društva na istom uslužnom području, nego se radi o obrazloženju postizanja cilja poslovne samoodrživosti i financijske stabilnosti u pandemijskim godinama 2020. i 2021. zbog drastičnog smanjenja isporuke vode (za više od 40% u odnosu na ranije godine) uslijed znatno smanjenih turstičkih aktivnosti, dok se količina isporučene vode u 2022. ponovo vratila na prethodnu razinu oporavkom turizma. Analizirajući utjecaj pandemije na količinu isporuke vode na vodoopskrbnim područjima isporučitelja Izvor Ploče d.o.o. i Metković d.o.o., ne uočava se tako značajan utjecaj u smislu smanjenja količina isporučene vode.
110 IZVOR PLOČE d.o.o. UREDBUo uslužnim područjima, Članak 40. Predlažemo promjenu članka 40, stavak 4, iz (4) Društvo preuzimatelj na uslužnom području 38 je Metković d.o.o., Metković. u (4) Društvo preuzimatelj na uslužnom području 38 je IZVOR PLOČE d.o.o., Ploče. Obrazloženje: Člankom 88. stavkom 2. Zakona o vodnim uslugama (u daljnjem tekstu Zakon) propisano je da će se kao društvo preuzimatelj odrediti javni isporučitelj vodnih usluga koji je na uslužnom području imao najveći ukupni prihod po osnovi cijene vodnih usluga, cijene isporuke vode drugom isporučitelju vodnih usluga i naknade za razvoj u tri godine koje prethode godini stupanja na snagu uredbe iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona ili javni isporučitelj vodnih usluga koji je na uslužnom području u posljednje tri godine koje prethode godini stupanja na snagu uredbe iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona isporučio najveću količinu vode za ljudsku potrošnju korisnicima vodnih usluga i drugim isporučiteljima vodnih usluga. U obrazloženju formulacije članka 40, a koji je jedina promjena u odnosu na prethodnu verziju Uredbe, kao kriterij za određivanje društva preuzimatelja određuje se Metković d.o.o., Metković po kriteriju najveće količine isporučene vode za ljudsku potrošnju korisnicima vodnih usluga i drugim isporučiteljima vodnih usluga u 2020., 2021. i 2022. godini (3 godine koje prethode godini stupanja na snagu nove Uredbe) od 2.293.804 m3 u odnosu na IZVOR PLOČE d.o.o., Ploče koji je u mjerodavnim godinama isporučio 2.250.406 m3 vode. U trenutku izrade nacrta ove Uredbe godišnji financijski izvještaji za 2022. nisu bili obrađeni u Financijskoj agenciji, pa drugi, alternativni kriterij za određivanje društva (najviši ostvareni prihodi) iz članka 88. st. 2. Zakona „nije mogao biti uzet“ kao mjerodavan. Dakle, promjena u odnosu na prethodnu verziju Uredbe o uslužnim područjima je odabir Metković d.o.o. za društvo preuzimatelj po kriteriju isporučene vode dok bi po kriteriju prihoda od vodnih usluga društvo preuzimatelj trebalo biti IZVOR PLOČE d.o.o. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je u veljači 2023. godine zatražilo od javnih isporučitelja vodnih usluga neslužbene financijske izvještaje, koji su im dostavljeni, te su podaci iz istih uzeti u obzir pri analizi ciljeva, definiranih Zakonom, za pojedina uslužna područja. Isto tako, naglašavamo da su Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja cijelo vrijeme bili dostupni godišnji financijski izvještaji za statističke i druge potrebe koje je potrebno dostaviti do 30. travnja 2023. godine te su iste mogli koristiti u svrhu analize svih kriterija i ciljeva na pojedinom uslužnom području. U niže navedenim tablicama su prikazane usporedbe prihoda od vodnih usluga te ukupnih prihoda (uključuju prihode od naknade za razvoj) između društava IZVOR PLOČE d.o.o. i Metković d.o.o.. PRIHODI OD VODNIH USLUGA / kn Izvor Ploče Metković Razlika 2017 7.987.998 6.397.917 1.590.081 2018 8.035.715 6.455.646 1.580.069 2019 8.737.774 6.412.689 2.325.085 2020 7.296.003 6.842.992 453.011 2021 7.386.500 6.964.960 421.540 2022 7.743.973 6.792.395 951.578 UKUPNI PRIHODI (UKLJUČENA NAKNADA ZA RAZVOJ) / kn Izvor Ploče Metković Razlika 2017 11.095.058 8.921.799 2.173.259 2018 10.296.157 9.126.450 1.169.707 2019 11.121.425 9.191.948 1.929.477 2020 9.712.558 9.450.266 262.292 2021 9.719.389 10.151.297 -431.908 2022 11.277.168 11.006.880 270.288 Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u svojem obrazloženju za uslužno područje 11, točka 3.3. Cilj - postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti uzima u obzir financijski rezultat iz 2022. godine za koji se u obrazloženju kriterija za određivanje društva preuzimatelja na uslužnom području 38 tvrdi da nisu bili raspoloživi. Navedeno obrazloženje za uslužno područje 11 citiramo: „s obzirom da je isključena mogućnost da se Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Zagreb kao najveći javni isporučitelj vodnih usluga u državi pripoji nekom drugom financijski stabilnijem javnom isporučitelju jer su u njegovom okruženju uspostavljena uslužna područja koja imaju značajno manju isporuku vode i nemaju financijski potencijal koji bi mogao značajno pozitivno utjecati na financijski potencijal jedinstvenog javnog isporučitelja na UP 11, poslovna samoodrživost, financijska stabilnosti i učinkovitost se, iznimno od ostalih društava preuzimatelja, ocjenjivala isključivo prema podacima za 2022. kao mjerodavnoj godini.“ Iznimno od ostalih društava preuzimatelja predlagatelj je uzeo u obzir podatke iz samo jedne (2022. godine) te na temelju istih donio opravdanje financijske održivosti. Iz prethodno navedenog vidljivo je da IZVOR PLOČE d.o.o. ima veće prihode od vodnih usluga kao i ukupne prihode s uključenom naknadom za razvoj u periodu promatranom za nacrt Uredbe, ali i u svim ranijim godinama, u odnosu na Metković d.o.o.. IZVOR PLOČE d.o.o. isporučuje veću količinu vode od Metković d.o.o. u svim godinama, osim u 2020. i 2021. godini, što su posljedice pada isporuke vode na dijelovima područja pružanja usluga na kojima postoji povećana turistička aktivnost (teritorij Općine Gradac te naselja Baćina, Rogotin i Peračko Blato na području grada Ploče). Manja količina isporučene vode posljedica je mjera koje su bile na snazi tijekom pandemije korona virusa zbog kojih su turistički kapaciteti bili zatvoreni. Na navedenom području IZVOR PLOČE d.o.o. isporučuje cca. 40% količina vode. U donjoj tablici je prikazana usporedba isporučene vode između IZVOR PLOČE d.o.o. i Metković d.o.o. (približne vrijednosti). ISPORUČENA VODA Izvor Ploče Metković (približne vrijednosti) 2017 776.700 740.000 2018 787.350 737.000 2019 864.201 740.000 2020 729.975 763.000 2021 749.058 765.000 2022 771.373 765.000 U ranijim godinama IZVOR PLOČE d.o.o. isporučivao je više vode od Metković d.o.o. u rasponu od cca. 4,5% (2017. godine) do cca. 14,5% (2019. godine) dok je Metković d.o.o. određen kao preuzimatelj na uslužnom području na temelju samo 1,9% veće ukupne količine isporučene vode u posljednje tri godine (2020. – 2022.) u odnosu na IZVOR PLOČE d.o.o. Isto tako, naglašavamo kako kombinacija bilo koje 3 sukcesivne godine (2019-2020-2021; 2018-2019-2020 ili ranije) pokazuje da IZVOR PLOČE d.o.o. isporučuje više vode od Metković d.o.o.. Trend povećanja isporuke vode IZVOR PLOČE d.o.o. prema predpandemijskim količinama u odnosu na Metković d.o.o. vidi se već u 2022. godini. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u svojem obrazloženju za uslužno područje 24, točka 3.3. Cilj - postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti opravdava financijski gubitak Vodovod-a Pula d.o.o. Navedeno obrazloženje citiramo: „UP 24 je specifično sa stajališta postizanja ciljeva poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti. Konsolidirani financijski podaci svih postojećih isporučitelja vodnih usluga na uslužnom području za 2020. i 2021. pokazuju financijski gubitak od 26 milijuna kuna, i to za 2020. gubitak od 26,8 milijuna kuna, ali i dobit za 2021. od 760.742, 00 kn. Naime, u 2020. riječ je o financijsko gubitku od kojeg je najveći (23 milijuna kuna) ostvario Vodovod Pula d.o.o. ispunjavajući zakonsku obvezu iz članka 86. Zakona o vodnim uslugama koja glasi: „Javni isporučitelji vodnih usluga dužni su u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona prenijeti sve većinske udjele u trgovačkim društvima odnosno većinska osnivačka prava koje imaju u drugim pravnim osobama na svoje članove društva, dioničare odnosno osnivače ili treće osobe“: Vodovod Pula d.o.o. je tako prenio svoje udjele u Luci Pula d.o.o., u vrijednosti od 23 milijuna kuna. bez naknade na svoje osnivače. Da nije bilo ispunjenja ove zakonske obveze i opisanog jednokratnog troška, uslužno područje bi imalo financijski gubitak u 2020., kao godini vršne pandemije, od 3 milijuna kuna i bilo bi u dopuštenoj granici 8% od ostvarenog ukupnog poslovnog prihoda odnosno u granici od 10% od ostvarenog prihoda od prodaje. Uz to je u 2021. cijelo uslužno područje poslovalo s dobiti od 760.742, 00 kuna. Stoga se izvjesnost postizanja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti ocjenjuje visokom.“ Iz obrazloženja je vidljivo da se uslužno područje 24, koje bi prema financijskim podacima trebalo proglasiti neodrživim, opravdavalo i detaljnije proučavalo jer je njihov poslovni pad rezultat JEDNOKRATNE ANOMALIJE dok se iz povijesnih podataka može vidjeti da se radi o financijski održivom sustavu. Također, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u svojem obrazloženju za uslužno područje 16, točka 3.3. Cilj - postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti opravdava financijski gubitak Sisačkog vodovoda d.o.o., Sisak. Navedeno obrazloženje citiramo: „UP 16 je specifično sa stajališta postizanja ciljeva poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti. Naime, predloženo društvo preuzimatelj je u mjerodavnim godinama (2020., 2021.) ostvario gubitak u visini od 18,6 % ostvarenog prihoda od prodaje i 12,7 % u odnosu na ukupne poslovne prihode, što je nije prihvatljiv gubitak odnosno nije unutar granice od 10% u odnosu na prihode od prodaje odnosno od 8% u odnosu na ukupne poslovne prihode. Međutim, činjenica je da je iskazani gubitak velikim dijelom posljedica razornog potresa iz prosinca 2020. (Petrinjski potres), manjka prihoda zbog oslobođenja korisnika od plaćanja cijene vodnih usluga na područjima pogođenim potresom, isporuke vode na petrinjsko područje koja je sa zakašnjenjima plaćana iz sredstava Fonda solidarnosti EU i velikih troškova ponovnog vraćanja vodnokomunalne infrastrukture u funkcionalno stanje, prvenstveno sustava javne vodoopskrbe, ali i sustava javne odvodnje. Očekuje se da će se financijska stabilnost i poslovna samoodrživost navedenog javnog isporučitelja poboljšati nakon što se uz pomoć države i završetka aktivnosti na sanaciji šteta od potresa na vodnokomunalnoj infrastrukturi iz sredstava FSEU njegovo poslovanje postupno normalizirati. Uz navedeno predloženo društvo preuzimatelj je u 2021. ostvarilo gubitak od 10,5 milijuna kuna, od čega se 5,9 milijuna kuna odnosilo na povećane troškove električne energije . Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije (Narodne novine, br. 104/22), kojom su limitirane cijene energenata, stupila je na snagu tek 9. rujna 2022. i nije mogla imati utjecaj na povećanja troškova energenata koja su nastupila u 2021. godini „ Ostali poslovni rashodi povećali su se za više od 7 milijuna kuna, najvećim dijelom zbog otpisa potraživanja stanovništvu zbog ublažavanja posljedica uzrokovanih potresom“ . Da se u 2021. nije povećao jedinični i ukupni trošak električne energije (5,9 milijuna kuna) i da se nije proveo otpis tražbina korisnicima vodnih usluga pogođenih potresom (više od 7 milijuna kuna), društvo preuzimatelj bi umjesto gubitka od 10,5 milijuna kuna, imalo dobit od 2,4 milijuna kuna. Sukladno tome, ocjenjuje se da jedinstveni javni isporučitelj, pod pretpostavkom normalizacije poslovanja u uvjetima stabilnog poslovnog okruženja ima potencijal za postizanje potpune financijske stabilnosti i poslovne samoodrživosti.“ I iz ovog primjera je vidljivo da se navedeno područje trebalo pokazati financijski neodrživim. Međutim, predlagatelj je financijsku neodrživost opravdao JEDNOKRATNOM ANOMALIJOM (potres koji je zadesio navedeno područje). Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je kao obrazloženje na uslužnom području 40, točka 3.3. Cilj - postizanje poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti, kao obrazloženje loših financijskih rezultata, Vodovodu d.o.o. Dubrovnik uzelo u obzir utjecaj pandemije i to citiramo: „Međutim, treba uzeti u obzir da je zbog izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom COVID-19, isporuka vode turističkom sektoru, koji u 2020. godini i 2021. praktički nije poslovao, isporuka vode na tom UP pala na 60% prosječno isporučene vode u 2018. pa su i prihodi Vodovoda d.o.o. Dubrovnik u 2020 i 2022. bili značajno smanjeni što je rezultiralo financijskim gubitkom. S obzirom na pozitivne rezultate poslovanja u 2018. i 2019. godini, jedinstveni javni isporučitelj ima potencijal za postizanje potpune financijske stabilnosti i poslovne samoodrživosti s obzirom da se isporuka vode turističkom sektoru ponovo stabilizirala i dosegla količine prije pandemije.“ Iz citiranog dijela obrazloženja nacrta Uredbe vidljivo je da je predlagatelj Uredbe financijsku neodrživost Vodovoda d.o.o. Dubrovnik opravdao uzimanjem u obzir izvanredne okolnosti (JEDNOKRATNA ANOMALIJA) uzrokovane pandemijom COVID-19. Temeljem svega navedenog vidljivo je da je MINGOR prilikom procjene održivosti gore navedenih javnih isporučitelja vodnih usluga uzeo u obzir jednokratne anomalije (ispunjavanje obveze iz članka 86. Zakona, potres, pandemija COVID 19) te iste ocijenio financijski održivim. Da predlagatelj nije postupio na opisan način, uslužna područja 16, 24 i 40 morala bi se proglasiti financijski neodrživim i pripojiti nekom drugom uslužnom području. Također, MINGOR i sam navodi kako su ocjene izvjesnosti postizanja cilja 3.3., za pojedina uslužna područja, izrađene prema nejednakim kriterijima, čemu su obrazloženje jednokratne anomalije: „Ocjena izvjesnosti postizanja poslovne samoodrživosti, financijske stabilnosti i učinkovitosti bila je višestruko otežana zbog stjecaja različitih vanjskih okolnosti koje su nastupile u 2020. (zdravstvena kriza, vrh pandemijskog vala, potresi u Zagrebu, Sisku i Petrinji, pad potrošnje vode od više od 10 milijuna m3 godišnje) u 2021. (rekordna inflacija, početak energetske krize i visok rast većine rashoda, bez povećanja prihoda po osnovi cijene vode), što se produljilo u 2022. Sve ovo je utjecalo na to da su isporučitelji vodnih usluga, čak i najveći, pokazivali znakove smanjene poslovne uspješnosti. Stoga je, u specifičnim slučajevima (UP 11, UP 16, UP 23, UP 24 i UP 40) potencijal financijske održivosti bilo potrebno ocjenjivati u kraćem razdoblju (jednoj godini) i izvlačiti zaključke jesu li financijski gubici rezultat anomalije, što bi predstavljao prihvatljiv gubitak ili kontinuiranog negativnog trenda, što nije prihvatljiv gubitak.“ Da je predlagatelj u slučaju uslužnog područja 38 promišljao na isti način, te uzeo u obzir činjenicu da je smanjena količina isporučene vode u 2020. i 2021. godini prouzrokovana pandemijom COVID 19, mogao je, zbog opisane specifične situacije (kao i kod UP 16, 24 i 40) za odabir društva preuzimatelja koristiti drugi kriterij (kriterij prihoda) iz članka 88. Zakona te kao društvo preuzimatelj odrediti IZVOR PLOČE d.o.o.. Iako predlagatelj tvrdi da je Uredbu koncipirao uzimajući u obzir sve kriterije koje su utjecali na smanjenu poslovnu uspješnost, smatramo da je uslužno područje 38 neopravdano izuzeto iz ovakve analize. Naime, predlagatelj je promijenio preuzimatelja na navedenom području na temelju jednog od dva kriterija odnosno na temelju količine isporučene vode. U ranijim godinama IZVOR PLOČE d.o.o. isporučivao je više vode od Metković d.o.o. u rasponu od 4,5% (2017. godine) do 14,5% (2019. godine), dok je Metković d.o.o. određen kao preuzimatelj na uslužnom području na temelju povećanja isporuke vode u posljednje tri godine u iznosu od samo 1,9% u odnosu na IZVOR PLOČE d.o.o., a radi se o periodu u kojem su se dogodile izvanredne okolnosti uzrokovane pandemijom COVID-19. Potvrdu većih količina isporučene vode IZVOR PLOČE d.o.o. pokazuje i u 2022. godini sa više isporučene vode od Metković d.o.o.. Također, IZVOR PLOČE d.o.o. ima i veće ukupne prihode te prihode od prodaje u odnosu na Metković d.o.o. uključujući i period uzet za nacrt Uredbe. Naglašavamo da je predlagatelj u veljači 2023. godine zatražio neformalna financijska izvješća iz kojih se moglo primijetiti cjelokupno stanje na uslužnom području. Iz jedne godine (2022. godine), a i prethodnih, „nepandemijskih“ godina, vidljivo je da bi društvo preuzimatelj trebalo biti IZVOR PLOČE d.o.o. po oba kriterija iz članka 88. Zakona o vodnim uslugama. Ako postoje obrazloženja anomalija i izvanrednih okolnosti na pojedinim područjima (UP 16, 24 i 40) smatramo da je na isti način potrebno analizirati uslužno područje 38. Kada ne bi postojala obrazloženja anomalija i izvanrednih okolnosti, uslužna područja 16, 24 i 40 morala bi se, po Zakonu o vodnim uslugama, proglasiti financijski neodrživim i pripojiti nekom drugom uslužnom području. Na temelju dokazanog i navedenog, smatramo da Uredba nije izrađena u svrhu ostvarivanja zadanih ciljeva te da kriteriji i ciljevi nisu obrazloženi prema jednakim principima. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Naime, kriteriji za određivanje društva preuzimatelja na svakom od Uredbom uspostavljenih uslužnih područja propisani su člankom 88. st. 2. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/19). Ključno je da se u izradi ovog Nacrta prijedloga Uredbe koja se donosi u 2023. godini koriste podaci u posljednje tri godine koje prethode godini stupanja na snagu Uredbe o uslužnim područjima, a to su 2020., 2021. i 2022. godina, kao tri godine koje prethode planiranom datumu stupanja na snagu ove Uredbe. Slijedom navedenog. za određivanje društva preuzimatelja na svim uslužnim područjima korišteni su podaci o količinama isporučene vode stanovništvu, gospodarstvu i drugim isporučiteljima vodnih usluga ukupno u 2020., 2021. i 2022. godini. Navedeni podaci su konačni i verificirani su od strane Hrvatskih voda. Što se tiče alternativnog kriterija iz članka 88. ZVU, odnosno najvećeg ukupog prihoda po osnovi cijene vodnih usluga, cijene isporuke vode drugom isporučitelju vodnih usluga i naknade za razvoj u 2020., 2021. i 2022. godini, isti nije mogao biti korišten s obzirom da u trenutku izrade Nacrta prijedloga ove Uredbe nisu bili raspoloživi obrađeni podaci od strane FINA-e za 2022. godinu, niti su isti javno objavljeni. S obzirom na rok određen Odlukom Ustavnog suda koji se odnosi na prestanak važenja postojeće Uredbe, a ujedno i rok za stupanje na snagu nove Uredbe, razvidno je da isti nisu mogli biti uzeti u obzir. S obzirom na činjenicu da se radi o alternativnim, a ne o kumulativnim kriterijima, primjenjen je kriterij najveće količine isporučene vode u tri godine koje prethode donošenju Uredbe, temeljen na konačnim verificiranim podacima Hrvatskih voda. Ista metodologija primjenjena je i prilikom izrade Nacrta prijedloga Uredbe iz 2021. kada je rezultat bio povoljniji za podnositelja komentara. Također je bitno naglasiti da je razdoblje pandemijskih godina (2020. i 2021.) u smislu smanjenja isporučenih količina vode, na jednak način utjecala na oba isporučitelja pa ne stoji argument da se ta činjenica treba uzeti u obzir samo za Izvor Ploče d.o.o., Ploče, a ne i za Metković d.o.o., Metković. Što se tiče primjedbe vezane uz Vodovod Dubrovnik d.o.o., ne radi se o istovjetnoj problematici odnosno ne radi se o presudnom dokazu za odabir društva preuzimatelja između dva slična društva na istom uslužnom području, nego se radi o obrazloženju postizanja cilja poslovne samoodrživosti i financijske stabilnosti u pandemijskim godinama 2020. i 2021. zbog drastičnog smanjenja isporuke vode (za više od 40% u odnosu na ranije godine) uslijed znatno smanjenih turstičkih aktivnosti, dok se količina isporučene vode u 2022. ponovo vratila na prethodnu razinu oporavkom turizma. Analizirajući utjecaj pandemije na količinu isporuke vode na vodoopskrbnim područjima isporučitelja Izvor Ploče d.o.o. i Metković d.o.o., ne uočava se tako značajan utjecaj u smislu smanjenja količina isporučene vode. Nadalje, argumentacija podnositelja komentara usporedbom obrazloženja određivanja društva preuzimatelja na ovom uslužnom području s drugim isporučiteljima i uslužnim područjima, a osobito s UP 16 (područje Sisačkog vodovoda d.o.o. pogođeno potresom), u smislu postizanja financijske stabilnosti potpuno je promašeno. S obzirom da za dokazivanje izvjesnosti postizanja poslovne samoodrživosti mjerodavne godine nisu propisane, bilo je primjereno koristiti samo najnovije podatke o financijskom poslovanju te su uzeti podaci za 2020. i 2021. godinu, kao zadnje godine za koje se raspolagalo obrađenim i javno dostupnim podacima.
111 ODVODNJA SAMOBOR d.o.o. UREDBUo uslužnim područjima, Članak 43. U otvorenom roku javnog savjetovanja na nacrt prijedloga Uredbe o uslužnim područjima (dalje u tekstu: Uredba) očitujemo se kako slijedi: Predlaže se iza članka 43. dodati članak 44. koji glasi Članak 44. (1) Uslužno područje 42 obuhvaća gradove Jastrebarsko, Samobor i Svetu Nedelju te općine Klinča Sela i Žumberak u Zagrebačkoj županiji (2) Društvo preuzimatelj na uslužnom području 42 je Vode Jastrebarsko d.o.o., Jastrebarsko. OBRAZLOŽENJE Člankom 7. stavkom 2. Zakona o vodnim uslugama („Narodne novine“ broj 66/19-dalje u tekstu: Zakon) određeno je: „Uslužno područje uspostavlja se na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %.“. Na opisani način, prijedlogom izmjena i dopuna Uredbe u postupku javnog savjetovanja, udovoljit će se glavnim razlozima okrupljavanja gore navedenih vodnih isporučitelja, a to su smanjivanje gubitaka zahvaćene vode, povlačenje sredstava iz fondova EU i ujednačavanje cijena vodnih usluga i racionalizacije poslovanja isporučitelja vodnih usluga, kao i postići tražena priuštivost cijene vodne usluge, posebno kada se izgrade sustavi javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda odgovarajućeg stupnja i kada se u cijenu vodne usluge uključi i cijena dodanih usluga. Ujedno, opisano ustrojavanje uslužnih područja pridonijet će visokom stupnju učinkovitosti i financijskoj stabilnosti, kao i poštivanju načela propisanih odredbom članka 5. stavka 2. Zakona, kojom je propisano da se djelatnosti vodnih usluga obavljaju trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito. Končano, podjelom uslužnog područja 11 na dva zasebna uslužna područja zadovoljit će se uvjet propisan odredbom članka 7. stavka 2. Zakona, kojom je određeno da se uslužno područje uspostavlja na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %. Naime, predloženo uslužno područje 42 je uslužno područje na kojem se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od oko četiri milijuna kubnih metara godišnje. Napominje se da je predloženo uslužno područje 42 veće od uslužnog područja 10 (Grad Zaprešić te općine Bistra, Brdovec, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća u Zagrebačkoj županiji) i uslužnog područja 12 (Grad Velika Gorica i općine Kravarsko, Orle, Pisarovina i Pokupsko u Zagrebačkoj županiji, te naselje Veliko Polje iz Grada Zagreba). Također se napominje da gradovi i općine koje obuhvaća predloženo uslužno područje 42 posjeduju znanja i opremu za samostalno funkcioniranje, da je navedeno uslužno područje financijski stabilnije od uslužnog područja 11, da jedinice lokalnih samouprava Grad Jastrebarsko, Grad Samobor i Grad Sveta Nedjelja izdvajaju iz svojih proračuna sredstva za javnu vodoopskrbu i odvodnju u većem postotku od Grada Zagreba te da postojeći javni isporučitelji vodnih usluga obuhvaćeni predloženim uslužnim područjem 42 posluju održivo, da kvalitetno pripremaju i provode projekte financirane iz EU fondova, da intenzivno rade na smanjenju gubitaka u sustavu i da posjeduju nekretnine u vlasništvu, iz čega proizlazi da bi se djelatnost vodnih usluga, koje su od općeg interesa i koje se obavljaju kao javna služba (članak 4. stavak 1. Zakona) obavljala trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito (članak 5. stavak 2. Zakona). Osim navedenog, ističe se i da je omjer gradova i općina koji bi se predloženom izmjenom izdvojili u uslužno područje 42 oko 3% poslovnih udjela u uslužnom području 11, čime je narušeno načelo razmjernosti (članak 16. Ustava), te samim time predloženim člankom 13. Uredbe, odnosno uspostavom uslužnog područja 11, predlagatelj akta nije pravedno i vrijednosno korespondirajuće podijelio prava i obveze između prenositelja komunalnih vodnih građevina i društva preuzimatelja. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti iz nekoliko razloga. Prije svega, izdvajanjem područja gradova Samobora i Svete Nedelje iz uslužnog područja 11 dovelo bi se u pitanje ispunjenje kriterija zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama, koji proizalazi izravno iz Ustava Republike Hrvatske. Naime, veliki dio vodnokomunalne infrastrukture na području gradova Samobora i Svete Nedelje je u vlasništvu Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., Zagreb te im se ista ne može oduzeti bez njihovog pristanka o prijenosu bez naknade putem formiranja novog samostalnog uslužnog područja. S obzirom da stručni nositelj nije zaprimio nikakav dokaz da ViO Zagreb namjerava predmetnu infrastrukturu predati potencijalnom društvu preuzimatelju na novooformljenom UP, uspostava novog uslužnog područja bila bi protivna navedenom kriteriju zaštite vlasništva na navedenim komunalnim vodnim građevinama. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.
112 Grad Samobor UREDBUo uslužnim područjima, Članak 43. U otvorenom roku javnog savjetovanja na nacrt prijedloga Uredbe o uslužnim područjima (dalje u tekstu: Uredba) očitujemo se kako slijedi: Predlaže se iza članka 43. dodati članak 44. koji glasi Članak 44. (1) Uslužno područje 42 obuhvaća gradove Jastrebarsko, Samobor i Svetu Nedelju te općine Klinča Sela i Žumberak u Zagrebačkoj županiji (2) Društvo preuzimatelj na uslužnom području 42 je Vode Jastrebarsko d.o.o., Jastrebarsko. OBRAZLOŽENJE Člankom 7. stavkom 2. Zakona o vodnim uslugama („Narodne novine“ broj 66/19-dalje u tekstu: Zakon) određeno je: „Uslužno područje uspostavlja se na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %.“. Na opisani način, prijedlogom izmjena i dopuna Uredbe u postupku javnog savjetovanja, udovoljit će se glavnim razlozima okrupljavanja gore navedenih vodnih isporučitelja, a to su smanjivanje gubitaka zahvaćene vode, povlačenje sredstava iz fondova EU i ujednačavanje cijena vodnih usluga i racionalizacije poslovanja isporučitelja vodnih usluga, kao i postići tražena priuštivost cijene vodne usluge, posebno kada se izgrade sustavi javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda odgovarajućeg stupnja i kada se u cijenu vodne usluge uključi i cijena dodanih usluga. Ujedno, opisano ustrojavanje uslužnih područja pridonijet će visokom stupnju učinkovitosti i financijskoj stabilnosti, kao i poštivanju načela propisanih odredbom članka 5. stavka 2. Zakona, kojom je propisano da se djelatnosti vodnih usluga obavljaju trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito. Končano, podjelom uslužnog područja 11 na dva zasebna uslužna područja zadovoljit će se uvjet propisan odredbom članka 7. stavka 2. Zakona, kojom je određeno da se uslužno područje uspostavlja na postojećim vodoopskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva milijuna kubnih metara godišnje s mogućim odstupanjem od -10 %. Naime, predloženo uslužno područje 42 je uslužno područje na kojem se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od oko četiri milijuna kubnih metara godišnje. Napominje se da je predloženo uslužno područje 42 veće od uslužnog područja 10 (Grad Zaprešić te općine Bistra, Brdovec, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća u Zagrebačkoj županiji) i uslužnog područja 12 (Grad Velika Gorica i općine Kravarsko, Orle, Pisarovina i Pokupsko u Zagrebačkoj županiji, te naselje Veliko Polje iz Grada Zagreba). Također se napominje da gradovi i općine koje obuhvaća predloženo uslužno područje 42 posjeduju znanja i opremu za samostalno funkcioniranje, da je navedeno uslužno područje financijski stabilnije od uslužnog područja 11, da jedinice lokalnih samouprava Grad Jastrebarsko, Grad Samobor i Grad Sveta Nedjelja izdvajaju iz svojih proračuna sredstva za javnu vodoopskrbu i odvodnju u većem postotku od Grada Zagreba te da postojeći javni isporučitelji vodnih usluga obuhvaćeni predloženim uslužnim područjem 42 posluju održivo, da kvalitetno pripremaju i provode projekte financirane iz EU fondova, da intenzivno rade na smanjenju gubitaka u sustavu i da posjeduju nekretnine u vlasništvu, iz čega proizlazi da bi se djelatnost vodnih usluga, koje su od općeg interesa i koje se obavljaju kao javna služba (članak 4. stavak 1. Zakona) obavljala trajno, učinkovito, ekonomično i svrhovito (članak 5. stavak 2. Zakona). Osim navedenog, ističe se i da je omjer gradova i općina koji bi se predloženom izmjenom izdvojili u uslužno područje 42 oko 3% poslovnih udjela u uslužnom području 11, čime je narušeno načelo razmjernosti (članak 16. Ustava), te samim time predloženim člankom 13. Uredbe, odnosno uspostavom uslužnog područja 11, predlagatelj akta nije pravedno i vrijednosno korespondirajuće podijelio prava i obveze između prenositelja komunalnih vodnih građevina i društva preuzimatelja. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti iz nekoliko razloga. Prije svega, izdvajanjem područja gradova Samobora i Svete Nedelje iz uslužnog područja 11 dovelo bi se u pitanje ispunjenje kriterija zaštite vlasništva nad komunalnim vodnim građevinama, koji proizalazi izravno iz Ustava Republike Hrvatske. Naime, veliki dio vodnokomunalne infrastrukture na području gradova Samobora i Svete Nedelje je u vlasništvu Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., Zagreb te im se ista ne može oduzeti bez njihovog pristanka o prijenosu bez naknade putem formiranja novog samostalnog uslužnog područja. S obzirom da stručni nositelj nije zaprimio nikakav dokaz da ViO Zagreb namjerava predmetnu infrastrukturu predati potencijalnom društvu preuzimatelju na novooformljenom UP, uspostava novog uslužnog područja bila bi protivna navedenom kriteriju zaštite vlasništva na navedenim komunalnim vodnim građevinama. Nadalje, Europska komisija je u najnovijoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade Republike Hrvatske iskazala jasan stav da nije prihvatljivo povećanje broja uslužnih područja odnosno daljnja fragmentacija istih u odnosu na važeću Uredbu.