Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o tržištu električne energije, s Konačnim prijedlogom zakona
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, | OIEH predlaže brisanje stavka 5. članka 25. ZoTEE-a koji predviđa da ukupna priključna snaga u smjeru predaje električne energije u mrežu na obračunskim mjernim mjestima skupine krajnjih kupaca koji zajednički nastupaju ne smije biti veća od 80% ukupne priključne snage u smjeru preuzimanja električne energije na tim obračunskim mjernim mjestima. OIEH smatra da je ograničenje na 80% snage u suprotnosti s člankom 51. stavak 1. točka 3. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitih kogeneracija, koji propisuje da je priključna snaga u smjeru isporuke električne energije u mrežu jednaka priključnoj snazi u smjeru preuzimanja iz mreže. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni članak 25. Zakona o tržištu električne energije (Narodne novine br. 111/21) nije predmet ovoga Zakona. Te se isti ne komentira i ne razmatra u ovom prijedlogu. |
| 2 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, | Predlaže se dopuna ZOTEE novim subjektom ili djelatnošću „organiziranje zajednice obnovljive energije“, te definiranjem njegovih prava i obveza na tržištima električne energije u RH. Nadalje, ovim Prijedlogom Zakona o izmjeni ZOTEE-a potrebno je urediti niz otvorenih pitanja s kojim se suočavaju opskrbljivači, a vezani su uz odnose s aktivnim kupcima i energetskim zajednicama, te u nastavku navodimo pitanja koja treba još dodatno riješiti izmjenama i dopunama ZOTEE-a, kako bi se otklonile trenutne prepreke provođenju važećeg ZOTEE-a. 1. Ima li razlike u obračunu dijeljene energije između energetske zajednice, zajednice obnovljive energije, aktivnog kupca, skupnog aktivnog kupca (hoće li biti netiranja) ? 2. Točka 5. st. 10. čl. 25 ZOTEE kaže da se kod obračuna el. energije aktivnog kupca zasebno razmatra i uzima u obzir el. el. koja je predana u mrežu i el. energije koja je preuzeta iz mreže. Znači li to da kod aktivnih kupaca nema netiranja ? 3. St. 10. čl. 25 ZOTEE kaže da kod se kod obračuna el. energije člana EZ zasebno razmatra i uzima u obzir el. el. koja je predana u mrežu i el. energije koja je preuzeta iz mreže. Znači li to da kod člana EZ nema netiranja ? 4. St. 4. čl. 25 ZOTEE kaže da skupina krajnjih kupaca može biti samo u istoj zgradi s više stanova. Može li skupina krajnjih kupaca biti jedno naselje, ulica ili niz spojenih kuća ili zgrada ? 5. St 4. čl. 25 ZOTEE kaže da se na instalaciju pojedinog krajnjeg kupca u zgradi može priključiti proizvodno postrojenje. Na koji način će se dijeliti proizvedena el. energije tog proizvodnog postrojenja u slučajevima kada u pojedinom obračunskom razdoblju svu el. energije potroši taj kupac na čijoj je instalaciji priključeno proizvodno postrojenje jer je tada predana el. energije u mrežu jednaka 0 kWh ? 6. Točka 6. st 10. čl. 25 ZOTEE kaže da je aktivni kupac subjekt odgovoran za odstupanja u skladu s čl. 5 Uredbe 2019/943 – znači da je iznad 400 kW instalirane snage. A ostali proizvođači su subjekti odgovorni za odstupanje iznad 500 kW. Zašto ta razlika ? 7. St. 11. čl. 25 ZOTEE - Što znači da aktivni kupci sa skladištem energije ne podliježu dvostrukim naknadama uključujući naknadu za korištenje mreže…. ? 8. St. 17. čl. 26 ZOTEE znači li to da nema netiranja kod EZ i da se mrežarina naplaćuje na svu preuzetu el. energiju (St. 7 čl. 51 ZOIEVUK kod obračuna potrošnje el. energije kpzs kao i naknade za korištenje mreže i naknade za OIE uzima se u obzir razlika između preuzete i isporučene el. energije u pojedinoj tarifi. ) 9. St. 22. čl. 26 ZOTEE kaže da se višak proizvedene el. energije u EZ koja nije potrošena preuzima opskrbljivač. Pitanje: s naknadom ili bez naknade? Ako je bez naknade na koji način to računovodstveno provesti ? Nadalje, predlažemo da se kroz izmjene ZOTEE-a prepozna pravo proizvođača da električnu energiju za vlastitu potrošnju za potrebe spremnosti i pogona elektrana (kao što je prepoznat plan potrošnje u crpnom radu reverzibilnih elektrana), osigurava kroz veleprodajno tržište. Predmetnom izmjenom omogućila se jasna podloga za utemeljenost provedbe istog kroz Pravila organiziranja tržišta električne energije. Napomena: Treba razlikovati OMM vlastite potrošnje od ostalih OMM koja su predmet maloprodajnog tržišta. OMM za vlastitu potrošnju imaju i drugi status kod Ministarstva financija, oslobođene su predmetne količine za naplatu trošarine. Ističemo da nema smisla da povlašteni proizvođači kupuju energiju u maloprodaji i plaćaju naknadu za OIE a sami imaju status povlaštenosti i oni su OIE. Stajališta smo da se električna energija za vlastitu potrošnju elektrana može nabavljati kroz veleprodajno tržište kao i električna energija za crpni rad reverzibilnih hidroelektrana, dok se ostala potrošnja električne energije koja nije vezana za elektrane, treba i dalje rješavati kroz nabavu električne energije preko maloprodajnog tržišta, u suprotnom naše elektrane će biti u nepovoljnom položaju u odnosu na ostale elektrane iz EU koje ne kupuju vlastitu potrošnju kroz maloprodajno tržište. Također napominjemo da problematika „vlastite potrošnje elektrana“ po sadašnjem ZOTEE-u nije usklađena s navodima u sadašnjem Zakonu o OIE i VUK. Naime, sadašnjim načinom obračuna vlastite potrošnje elektrana kroz maloprodajno tržište u RH, otežava konkurentnost domicilnih elektrana u odnosu na elektrane iz bliskog okruženja, primjera radi TE Šoštanj, NE Krško, CHE Avče, CHE Čapljina i druge elektrane iz okruženja ne kupuju energiju za vlastitu potrošnju kroz maloprodajno tržište s pripadajućim naknadama. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Kao i u prethodnom komentaru navedeni članak 25. nije predmet ovoga Zakona. Te se isti ne komentira s obzirom da navedeni članak je vezan uz institut aktivnog kupca koji se ne razmatra u ovom prijedlogu. Ujedno napominjemo da termini koje koristimo u zakon. Prvo je potrebno naglasiti da navedene odredbe 17. i 22. članka 26. nisu dio promjene u ovom Prijedlogu Nacrta ali su povezane sa ostalim odredbama navedenog članka te ih se ne može promatrati odvojeno . Tako na primjer obrazloženje odredbi stavka 17. treba tražiti u ostalim odredbama a poglavito u stavku 18. istog članka, dok kod odredbe iz stavka 22. se jasno upućuje na odredbe stavka 19. istoga članka te se time daje i djelomično odgovor na postavljena pitanja. Tekst u napomeni je tekst koji govori o većim energetskim objektima koji također nisu dio ove zakonske promjene te smatramo da nije potrebno odgovarati na navedeno jer bi proširilo obuhvat Prijedloga Izmjena Zakona. |
| 3 | Zelena energetska zadruga (ZEZ) | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, | U potpunosti podržavamo prijedlog Sveučilišta u Rijeci kojeg smo zajednički pripremili, a vezano za proširenje definicije skupine aktivnih kupaca, kako bi se omogućilo da korisnici spojeni na istu niskonaponsku transformatorsku stanicu a koji nisu u istoj zgradi ali se nalaze u neposrednoj blizini, npr. u dijelu naselja ili ulice da se udruže i troše vlastitu energiju bez da moraju osnivati novu pravnu osobu. Konkretno, to bi značilo da će skupina suvlasnika zgrada ili kuća, od kojih možda neke imaju mogućnost ugradnje fotonaponskih postrojenja, moći zajednički uložiti u postrojenje u njihovoj neposrednoj blizini i zajednički koristiti jeftiniju obnovljivu energiju bez obveze osnivanja nove pravne osobe. Kroz naše aktivnosti dobili smo više stotina upita od građana koji bi htjeli dijeliti energiju sa susjedima, a to po postojećem prijedlogu zakona neće biti moguće bez da se osnuje nova pravna osoba, što nema smisla. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Kao i prethodni prijedlozi komentara i ovaj je koncentriran na članak 25. Zakona o tržištu električne energije koji nije uključen u izmjenama Zakona, te govori samo o aktivnom kupcu. |
| 4 | OSTAP GRALJUK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, | Predlažemo u članku 17. stavku 32. Zakona o tržištu električne energije (NN 111/21) brisanje riječi: “te u Službenom listu Europske unije“. Naime, Službeni list Europske unije ima svoju Strukturu Službenog lista koja je ustrojena na slijedeći način: Službeni list serija L I. u kojeg ulaze zakonodavni akti (Uredbe Direktive Odluke Proračuni), L II. u kojeg ulaze nezakonodavni akti (Međunarodni sporazumi, Uredbe, Direktive, Odluke, Preporuke, Smjernice, Poslovnici, Akti koje donose tijela stvorena međunarodnim sporazumima i Međuinstitucijski sporazumi), L III. drugi akti (Europski gospodarski prostor), L IV. Akti doneseni prije 1. prosinca 2009. na temelju Ugovora o EZ-u, Ugovora o EU-u i Ugovora o Euratomu. Službeni list serija C u kojeg ulaze: C I. Rezolucije, preporuke i mišljenja, C II. Informacije (Međuinstitucijski sporazumi, Zajedničke izjave, Informacije institucija, tijela, ureda i agencija Europske unije, Europski parlament, Europsko vijeće, Vijeće, Europska komisija, Sud Europske unije, Europska središnja banka, Revizorski sud, Europski gospodarski i socijalni odbor, Odbor regija, Uredi i agencije Europske unije, neobvezujuća mišljenja), C III. Pripremni akti ( Inicijative država članica, Europski parlament, Vijeće, Europska komisija, Sud Europske unije, Europska središnja banka, Revizorski sud, Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europski gospodarski i socijalni odbor, Odbor regija, Europska investicijska banka, Uredi i agencije Europske unije), C IV. Obavijesti (Obavijesti institucija, tijela, ureda i agencija Europske unije, Europski parlament, Europsko vijeće , Vijeće, Europska komisija, Sud Europske unije, Europska središnja banka, Revizorski sud, Europski gospodarski i socijalni odbor, Odbor regija, Uredi i agencije Europske unije) te C V. Objave (Administrativni postupci, Sudski postupci, Postupci u vezi s provedbom zajedničke trgovinske politike, Postupci u vezi s provedbom politike tržišnog natjecanja, Drugi akti). S obzirom na navedeno nije moguće objavljivati javne natječaje za izdavanje energetskog odobrenja u Službenom listu Europske unije, nego samo u „Narodnim novinama“ kao službenom listu Republike Hrvatske, a kako isto ne bi bilo formalno, odnosno procesno podložno osporavanju u eventualnim sudskim procesima predlažemo da se isto briše. Ostap Graljuk v.d. direktora Nakladničke djelatnosti Narodne novine d.d. | Prihvaćen | Usvojeno. |
| 5 | Sveučilište u Rijeci | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, | Predlagatelj izmjene: Sveučilište u Rijeci, Centar za podršku pametnim i održivim gradovima i Zelena energetska zadruga (ZEZ) Odredba za koju se predlaže izmjena: Članak 25. stavak 4. Zakona o tržištu električne energije (NN 111/2021) Tekst postojeće odredbe: (4) Skupinu krajnjih kupaca koji zajednički nastupaju iz stavka 1. ovoga članka čine obračunska mjerna mjesta krajnjih kupaca u istoj zgradi s više stanova i/ili poslovnih prostora na čiju instalaciju je priključeno proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije preko obračunskog mjernog mjesta pojedinog krajnjeg kupca, obračunskog mjernog mjesta zajedničke potrošnje ili preko posebnog obračunskog mjernog mjesta za proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije. Tekst izmijenjene odredbe: (4) Skupinu krajnjih kupaca koji zajednički nastupaju iz stavka 1. ovoga članka čine obračunska mjerna mjesta krajnjih kupaca koja su priključena na istu transformatorsku stanicu 10(20)/0,4 kV i na čiju instalaciju je priključeno proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije preko obračunskog mjernog mjesta pojedinog krajnjeg kupca, obračunskog mjernog mjesta zajedničke potrošnje ili preko posebnog obračunskog mjernog mjesta za proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije. Obrazloženje prijedloga izmjena odredbe: Ova izmjena omogućila bi jednostavniju, operativniju i efikasniju uspostavu ''Skupine krajnjih kupaca koji zajednički nastupaju'' bez značajnog utjecaja na elektroenergetsku mrežu ili sigurnost opskrbe. Podrazumijeva se da je namjena zajednički proizvedene energije isključivo za vlastite potrebe te da su priključeni na istu transformatorsku stanicu. Konkretno, to bi značilo da će dvije ili više zgrada, od kojih neke imaju mogućnost ugradnje fotonaponskih postrojenja (primjerice škole i parkirališta), a druge nemaju (primjerice višestambene zgrade), moći zajednički uložiti u postrojenje i zajednički koristiti jeftiniju obnovljivu energiju bez obveze osnivanja energetske zajednice čiji operativni troškovi, kod manjih formacija, osjetno prelaze koristi od dijeljene energije. Štoviše, njihovo udruživanje omogućit će provedbu većih investicijskih zahvata svima korisnih poput kombinacije sustava za skladištenje energije i fotonaponskih postrojenja. Ovom bi se izmjenom definicije ''Skupine krajnjih kupaca koji zajednički nastupaju'' povećala dostupnost i priuštivost obnovljive energije i građanima koji, zbog obilježja zgrade, nemaju tehničke mogućnosti ugradnje fotonaponskih postrojenja. Također, omogućilo bi se intenzivnije ulaganje lokalnih javnih tijela u postavljanje postrojenja na lokalna parkirališta povezivanjem zemaljskih postrojenja i zgrada priključenih na istu transformatorsku stanicu. Izmjenom citirane odredbe uklonila bi se prepreka obveze osnivanja pravne osobe i, ukoliko su priključeni na istu transformatorsku stanicu, omogućilo povezivanje stanara više zgrada u formu ''Skupine krajnjih kupaca koji zajednički nastupaju'' s nepromijenjenim učinkom prema elektroenergetskoj mreži i poslovnoj evidenciji mrežnog operatera. Društvene koristi od izmjene odredbe: Izmjena citirane odredbe mogla bi imati osjetne društvene koristi: - Za postavljanje (instalaciju) fotonaponskog postrojenja može se odabrati najpogodniji krov iza niskonaponske trafostanice (odabire se krov novijeg datuma koji odgovara svim statičkim i sigurnosnim standardima); - Gradi se jedna ili dvije elektrane većeg kapaciteta umjesto više manjih pojedinačnih elektrana (manjeg kapaciteta) što smanjuje jediničnu kapitalnu vrijednost projekta (€/kW), smanjuje troškove ishođenja dokumentacije za projektiranje i priključenje (štedi se vrijeme i novac korisnika elektrane, ali i operatera kod postupaka izdavanja dozvola i rješenja za priključenje); - Gradi se jedna ili dvije elektrane većeg kapaciteta umjesto više pojedinačnih elektrana što smanjuje troškove transporta opreme i dolaska instalatera na teren; - Ukupno ulaganje u postrojenje dijeli se na veći broj građana zainteresiranih za sudjelovanjem u projektu; - Većem broju građana obnovljiva energija postaje dostupnija ponajviše onima koji ne mogu zadovoljiti neke od ključnih preduvjeta za postavljanje postrojenja poput: nepostojanja vlastitog krova, manja površina krova s obzirom na broj zainteresiranih građana u višestambenoj zgradi, nepogodnost krova za ugradnju postrojenja (loši statički uvjeti, starost krova, veći broj dimnjaka i otvora, loš nagib i orijentacija i slično); - Za postavljanje takvih fotonaponskih postrojenja obično nije potrebno raditi izmjene na elektro-energetskoj mreži te se koristi postojeća mreža (infrastruktura); - Omogućuje se koncesionarima parkirališta na cesti jednostavnije odlučivanje o ulaganju u natkrivanje parkirnih mjesta i postavljanje zemaljskih fotonaponskih postrojenja priključenih na istu transformatorsku stanicu kao i zgrada koncesionara ili javnih tijela; - Jednostavnije administriranje dijeljenom energijom od strane operatera distribucijskog sustava. Utemeljenost prijedloga izmjene odredbe: Navedene promjene imaju temelj u relevantnim EU direktivama, ali i u praksi susjednih država članica poput Austrije i Slovenije. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni članak 25. Zakona o tržištu električne energije (Narodne novine br. 111/21) nije predmet ovoga Zakona. Te se isti ne komentira i ne razmatra u ovom prijedlogu. Odgovor dio komentara br. 2. i komentar br. 3. koji govore o članku 25. Zakona o tržištu električne energije; Kao i prethodni prijedlozi komentara i ovaj je koncentriran na članak 25. Zakona o tržištu električne energije koji nije uključen u izmjenama Zakona, te govori samo o aktivnom kupcu. |
| 6 | Bez granica | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Formulacija: "Kako bi se ublažila gore navedena prepoznata prepreka, predložena je promjena da se energetska zajednica građana osniva na bilo kojem području Republike Hrvatske" je neprecizna - EZ se već sada mogu osnivati bilo gdje na području Hrvatske! Suština je da energetska zajednica građana može imati članove iz bilo kojeg područja RH, nema teritorijalnog ograničenja za članstvo u pojedinoj zajednici. U tom smislu treba preformulirati tekst. Damir Medved, Udruga Bez granica | Prihvaćen | Usvojeno. |
| 7 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, , Članak 1. | Predlaže se da obračunska mjerna mjesta članova energetske zajednice moraju biti priključena u normalnom pogonskom stanju na istu transformatorsku stanicu VN/SN (ili 110/x kV) te da se nakon provedene analize troškova i dobiti za dijeljenu energiju koriste posebne tarifne stavke za korištenje prijenosne i distribucijske mreže. Prijedlog izmjene teksta: U Zakonu o tržištu električne energije („Narodne novine“, broj 111/21.) u članku 26. stavak 20. riječi: „10(20)/0,4 kV“, zamjenjuju se riječima „110/x kV“. Predlaže se dopuniti čl.1. prijedloga (kao stavak 2.) sljedećim stavkom: „(2) U Zakonu o tržištu električne energije („Narodne novine“, broj 111/21.) u članku 26. stavak 17. mijenja se i glasi: (17) Dijeljenjem električne energije iz stavka 15. ovoga članka ne dovodi se u pitanje primjena naknade za korištenje prijenosne mreže u skladu s metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za prijenos električne energije i odlukom o iznosu tarifnih stavki za prijenos električne energije te naknade za korištenje distribucijske mreže u skladu s metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za distribuciju električne energije i odlukom o iznosu tarifnih stavki za distribuciju električne energije, a koje se unaprjeđuju na temelju analize troškova i koristi distribuiranih izvora električne energije.“ Predlaže se dopuniti čl. 1. prijedloga (kao stavak 3.) sljedećim stavkom: „(3) U Zakonu o tržištu električne energije („Narodne novine“, broj 111/21.) u članku 26. dodaju se stavci 23. i 24. koji glase: (23) Na temelju analize troškova i koristi distribuiranih izvora električne energije potrebno je metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za prijenos električne energije i odlukom o iznosu tarifnih stavki za prijenos električne energije te naknade za korištenje distribucijske mreže u skladu s metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za distribuciju električne energije i odlukom o iznosu tarifnih stavki za distribuciju električne energije definirati odgovarajuće tarifne stavke za dijeljenu energiju. (24) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i u slučaju zajednice obnovljive energije iz propisa kojim se uređuje područje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije.“ Pojašnjenje: Na temelju analize troškova i koristi distribuiranih izvora električne energije, potrebno je nadopuniti metodologiju za određivanje iznosa tarifnih stavki za distribuciju električne energije i odluku o iznosu tarifnih stavki za distribuciju električne energije kao i metodologiju za određivanje iznosa tarifnih stavki za prijenos električne energije i odluku o iznosu tarifnih stavki za prijenos električne energije. Prijenos i dijeljenje viška proizvedene energije na nacionalnoj razini temelji se na netehničkom kriteriju prijenosa energije bez gubitaka; u stvarnosti se gubitak distribucije i prijenosa energije povećava, smanjuje se energetska učinkovitost, održiva potrošnja i proizvodnja energije te učinkovita uporaba resursa i kružno gospodarstvo, odustaje od principa potrošnje energije na mjestu proizvodnje što je suprotno okosnicama europske energetske politike. Dijeljenjem viška proizvedene energije na razini područja napajanja jedne TS 110/x kV smanjuju se negativni učinci povećanja prostora dijeljenja energije, omogućuje sudjelovanje znatno većeg broja različitih subjekata unutar pojedine energetske zajednice te se osigurava veća preglednost i upravljivosti mreže i njezin stabilan rad na svim naponskim razinama. Dodatnim stavkom 23. uklanjanju se nejasnoće oko dijeljenja električne energije za zajednicu obnovljive energije iz Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smatramo da ograničavanje na pojedina područja napajanja nije potrebno jer energetske zajednice kroz sustave upravljanja može osigurati rad i na području više područja napajanja te smatramo da se to treba i omogućiti. Pravilnim tehničkim pristupima primjenom suvremene opreme je moguće osigurati da područje napajanja bude i Republika Hrvatska. S obzirom da energetska zajednica je vezana uz distribucijsku mrežu i iako ima pravo djelovanja ne cijelom području RH ona je vezana uz distribucijsku mrežu. Samom tom prirodom zajednice jasno je da ona treba adekvatno svom obuhvatu imati i uključeno i davanje i za prijenosnu i distribucijsku mrežu kao i svi ostali kupci koji se nalaze na distribucijskoj mreži tako da posebno navođenje prijenosa a poglavito metodologija i odluka o iznosu tarifa smatramo nepotrebnim odnosno iz same prirode primjene metodologije je jasno da se primjenjuje na pojedinog korisnika metodologije tarifna stavka S obzirom da niti jednim pozitivnim propisom nije ograničeno nego naprotiv u Zakonu o energiji koji govori o metodologijama se navodi da tarifne stavke mogu biti različite za razne korisnike a da počivaju na metodama ekonomske regulacije te postojeći propisi omogućuju upravo ono što predlagatelj želi da se ponovno piše u ovom Zakonu. Smatramo da ponavljanje odredbi nije potrebno odnosno postojeći zakonski okvir je dovoljno precizan da može omogućiti i navedeno ali naravno pod kontrolom Hrvatske energetske regulatorne agencije |
| 8 | Grid ONE | TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJA ODNOSNO DOPUNJUJE, Članak 26. | Grid ONE je startup tvrtka aktivna u području energetske tranzicije i obnovljivih izvora energije. Preko dvije godine sudjelujemo na razvoju rješenja za potrebe energetskih zajednica građana i zajednica obnovljive energije. S partnerima radimo na razvoju platforme za organiziranje energetskih zajednica u stvarnom vremenu. S obzirom da razvijamo rješenja za europsko tržište, upoznati smo i sa zakonskim okvirom i tehničkim propisima drugih država EU. U članku 26, stavku 1 Zakona o tržištu električne energije (ZOTEE) navedeno je sljedeće: (1) Energetska zajednica građana je pravna osoba koja je osnovana na području Republike Hrvatske, čiji se vlasnici udjela ili članovi dobrovoljno udružuju kako bi ostvarili prednosti razmjene energije proizvedene i potrošene na određenom prostornom obuhvatu lokalne zajednice, koja djeluje na temelju zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija, a svoju energetsku djelatnost obavlja na temelju dozvole izdane u skladu sa zakonom kojim se uređuje energetski sektor i člankom 4. ovoga Zakona. U članku 2, stavku 11 Direktive (EU) 2019/944 o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU, navedeno je sljedeće: „Energetska zajednica građana” znači pravni subjekt (2) čija je primarna svrha pružanje okolišne, gospodarske ili socijalne koristi svojim članovima ili vlasnicima udjela ili lokalnim područjima na kojima djeluje, a ne stvaranje financijske dobiti Oba dokumenta navode lokalnu karakteristiku Energetskih zajednica građana, stoga brisanje stavka 20, Članka 1 nije sukladno definiciji Energetskih zajednica građana iz Zakona i Direktive. Brisanjem stavka 20 proširuje se potencijalni obuhvat energetskih zajednica građana na cjelokupni elektroenergetski sustav, pa je potrebno prema tome prilagoditi stavak 17, članka 26. Odnosno, bilo bi potrebno uključiti i naknadu za korištenje prijenosne mreže. Predlažemo izmjenu članka 2, stavka 20: „Obračunska mjerna mjesta iz stavka 19. ovoga članka moraju biti opremljena naprednim brojilom i u skladu s tehničkim zahtjevima propisanim u mrežnim pravilima distribucijskog sustava te moraju biti priključena na istu transformatorsku stanicu 10(20)/0,4 kV ili 110/x kV. U članku 26, stavak 17 ZOTEE navodi se sljedeće: Za potrebe prvog podstavka točke (e), dijeljenjem električne energije ne dovode se u pitanje primjenjive naknade za mrežu, tarife i pristojbe, u skladu s transparentnom analizom troškova i koristi distribuiranih energetskih izvora koju izradi nadležno nacionalno tijelo. Predmetni stavak Direktive implementiran je od drugih država Europske unije, te se za energiju dijeljenu unutar energetskih zajednica građana plaća umanjeni iznos naknada za korištenje distribucijske i prijenosne mreže, ovisno o prostornom opsegu energetske zajednice. Tako npr. energetske zajednice priključene na transformatorske stanice 10/0,4 kV plaćaju manju naknadu, dok zajednice s većim prostornim obuhvatom plaćaju veću naknadu. Predlažemo izmjenu stavka 18, članka 26: (18) Analizu troškova i koristi distribuiranih izvora električne energije iz stavka 17. ovoga članka izrađuje Agencija na temelju podataka, informacija i podloga koje joj osigurava operator distribucijskog sustava i operator prijenosnog sustava. Analizu troškova potrebno je revidirati svake dvije (2) godine. Iznos naknade za mrežu za dijeljenu energiju unutar energetske zajednice građana uvažit će prostorni obuhvat energetske zajednice građana definiran priključnom transformatorskom stanicom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Djelomično odgovoreno na prethodnoj primjedbi HEP ODS-a a dio koji navodite za promjenu stavka 18. Smatramo ograničenjem odnosno ograničavanjem zakonske odredbe jer sadašnja zakonska odredba omogućuje kroz dostavu podataka od ODS-a da se Analiza radi i češće od svake dvije godine tj po potrebi. Nadalje Vašim prijedlogom navedeni prostorni obuhvat energetske zajednice građana definiran priključnom transformatorskom stanicom može netko smatrati ograničenjima što sve treba sadržavati navedena analiza dok upravo postojećom odredbom analize može se uzimati i područje lokalne zajednice i ne ograničava se područje analize na područje trafostanice nego i mnogo šire tj i na utjecaje u mreži u najširem smislu odnosno i na prijenosnu i distributivnu mrežu ukoliko isti postoji, što naravno treba podacima potvrditi |
| 9 | DOOR | TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJA ODNOSNO DOPUNJUJE, Članak 26. | Predlažemo brisanje članka 26. stavak 20. ZOTEE-a jer je suprotan točki 46. Preambule Direktive koja kaže: "Energetske zajednice građana ne bi smjele trpjeti regulatorna ograničenja ako primjenjuju postojeće ili buduće informacijske i komunikacijske tehnologije za razmjenu električne energije dobivene iz proizvodnih sredstava unutar energetske zajednice građana među njezinim članovima ili vlasnicima udjela na temelju tržišnih načela, primjerice prijebojem udjela energije članova ili vlasnika udjela upotrebljavajući proizvodnju dostupnu unutar zajednice, čak i putem javne mreže, pod uvjetom da obje mjerne točke pripadaju toj zajednici. Razmjena električne energije članovima ili vlasnicima udjela omogućuje opskrbu električnom energijom iz proizvodnih postrojenja unutar zajednice bez neposredne fizičke blizine proizvodnom postrojenju i vezanosti za zajedničku mjernu točku." S obzirom da sadašnje uređenje propisuje uvjet priključenja na istu transformatorsku stanicu, takvo uređenje je suprotno Direktivi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Riješeno na drugi način , nema više ograničenja u stavku 20. članka 26. |
| 10 | DOOR | TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJA ODNOSNO DOPUNJUJE, Članak 26. | Predlažemo izmjenu članka 26. stavka 4. ZOTEE-a jer je ograničenje da vlasnik udjela ili član energetske zajednice građana ne smije imati više od 40% udjela u vlasništvu pravne osobe drugog vlasnika udjela ili člana protivno Direktivi. Takvo uređenje zadire u mogućnost osnivanja energetskih zajednica u bilo kojem obliku, te ograničava jedinice lokalne samouprave i njihova povezana društva u dijeljenju energije u sklopu energetske zajednice građana. Jedinice lokalne samouprave djeluju u zajednici kroz različite oblike (npr. ustanove, trgovačka društva itd.) te sve takve ustrojbene oblike smatramo važnim subjektima kojima bi trebalo biti omogućeno sudjelovanje u energetskim zajednicama građana kako bi se osiguralo smanjenje energetskog siromaštva. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Upravo kroz način udruživanja kroz udrugu sa navedenim ograničenjima želi se postići da bude osigurana socijalna prihvatljivost odnosno da se smanji energetsko siromaštvo, odnosno da se kroz navedeni način organiziranja osigura socijalna dimenzija energetske zajednice. Ograničavanje udjela na max 40 % u vlasništvu osigurava da i mali udjeli od strane socijalno ugrožene osobe budu na ispravni način valorizirani odnosno da se ima utjecaj u energetskoj zajednici. |
| 11 | DOOR | TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJA ODNOSNO DOPUNJUJE, Članak 26. | Predlažemo izmjenu članka 26. stavka 2. ZOTEE-a u dijelu koji određuje tko može biti vlasnik udjela ili član u energetskoj zajednici građana tako da se naglasi da je članstvo u energetskoj zajednici građana otvoreno za sve kategorije subjekata u skladu s točkom 44. Preambule Direktive. Također, smatramo da je uređenje da vlasnik udjela ili član može biti samo subjekt čije je mjesto stanovanja, poslovnog nastana ili poslovnog prostora na području jedinice lokalne samouprave u kojoj je sjedište energetske zajednice građana protivno točki 46. Preambule Direktive koja navodi sljedeće: "Razmjena električne energije članovima ili vlasnicima udjela omogućuje opskrbu električnom energijom iz proizvodnih postrojenja unutar zajednice bez neposredne fizičke blizine proizvodnom postrojenju i vezanosti za zajedničku mjernu točku." Samim time, kako bi se osigurala usklađenost s Direktivom, predlažemo izmjenu koja kao vlasnika udjela ili člana energetske zajednice građana uključuje i vlasnike nekretnine te jasnije definira mjesto njihova stanovanja. S obzirom na prethodni prijedlog izmjene članka 26. stavka 1. ZOTEE-a, predlažemo izmijeniti i stavak 2. istog članka u vidu definiranja prostornog obuhvata lokalne zajednice. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Riješeno na drugi način , nema više ograničenja u stavku 2. članka 26. s obzirom da je obuhvat Republika Hrvatska. |
| 12 | DOOR | TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJA ODNOSNO DOPUNJUJE, Članak 26. | Predlažemo izmjenu članka 26. stavka 1. ZOTEE-a u dijelu koji zahtijeva da energetske zajednice građana moraju djelovati na temelju zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija. Smatramo da tako navedena odredba nije u skladu s Direktivom (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (dalje: Direktiva) koja u točki 44. Preambule navodi kako slijedi: "Države članice trebale bi moći osigurati da energetske zajednice građana budu subjekt bilo kojeg oblika, na primjer udruga, zadruga, partnerstvo, neprofitnu organizaciju ili malo ili srednje poduzeće, sve dok takav subjekt može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i podlijegati obvezama." Iz teksta same Direktive razvidno je da se njome ne ograničava da energetske zajednice građana budu ustrojene i u drugom obliku, osim neprofitnih organizacija. Jasno je da Direktiva ograničava mogućnost obavljanja djelatnosti radi stjecanja dobiti, no iz takvog stava Direktive ne proizlazi da energetska zajednica građana mora djelovati prema zakonu kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija. Nadalje, predlažemo brisanje članka 26. stavka 1. ZOTEE-a u dijelu koji obvezuje energetske zajednice građana da svoju energetsku djelatnost obavljaju na temelju dozvole izdane od strane Hrvatske energetske regulatorne agencije (dalje: HERA). Smatramo da takva obveza predstavlja neproporcionalni i nerazmjerni regulatorni zahtjev te ograničava energetske zajednice građana u stupanju pa onda i djelovanju na tržištu, a što je protivno Direktivi (članak 16. stavak 1. točka (e) i točka 46. Preambule). Naime, smatramo da ishođenje dozvole za obavljanje energetske djelatnosti, pa onda i upis u registar dozvola koji vodi HERA, predstavlja nepotrebni namet, uzimajući u obzir (i) da se energetska zajednica građana upisuje u isto vrijeme i u zasebni registar energetskih zajednica građana kojeg isto vodi HERA, a koji sadrži podatke o vlasnicima udjela ili članovima, prostornom obuhvatu lokalne zajednice i druge (članak 27. stavak 2. ZOTEE) te (ii) opseg dokumentacije koja je potrebna za ishođenje dozvole za obavljanje energetske djelatnosti organiziranja energetske zajednice građana (Prilog I. točka 8. Pravilnika o dozvolama za obavljanje energetskih djelatnosti i vođenju registra izdanih i oduzetih dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti (NN 44/22)), koja među ostalim uključuje popis zaposlenih radnika te trogodišnji razvojni i investicijski plan za obavljanje energetske djelatnosti. Predlažemo dodatak članku 26. stavku 1. ZOTEE-a u vidu prostornog obuhvata lokalne zajednice tako da prostorni obuhvat bude određen geografski (primjerice otok, regija) ili administrativno (jedna ili više jedinica lokalne samouprave koje čine geografsku cjelinu). Smatramo da je limitiranje prostornog obuhvata energetske zajednice građana na jedinicu lokalne samouprave protivno točki 46. Preambule Direktive koja kaže: "Razmjena električne energije članovima ili vlasnicima udjela omogućuje opskrbu električnom energijom iz proizvodnih postrojenja unutar zajednice bez neposredne fizičke blizine proizvodnom postrojenju i vezanosti za zajedničku mjernu točku." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Dio objašnjen u komentaru broj 15. U dijelu koji govori o energetskim dozvolama navodi se Pravilnik o dozvolama za obavljanje energetskih djelatnosti i vođenju registra izdanih i oduzetih dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti (NN 44/22)) koji nije dio ovog e savjetovanja. |
| 13 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJA ODNOSNO DOPUNJUJE, Članak 26. | OIEH predlaže brisanje stavka 21. članka 26. koji predviđa da ukupna priključna snaga u smjeru predaje električne energije u mrežu na obračunskim mjernim mjestima vlasnika udjela odnosno članova energetske zajednice građana ne smije biti veća od 80% ukupne priključne snage u smjeru preuzimanja električne energije na tim obračunskim mjernim mjestima. OIEH smatra da je ograničenje na 80% snage u suprotnosti s člankom 51. stavak 1. točka 3. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitih kogeneracija, koji propisuje da je priključna snaga u smjeru isporuke električne energije u mrežu jednaka priključnoj snazi u smjeru preuzimanja iz mreže. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 14 | Zelena energetska zadruga (ZEZ) | TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJA ODNOSNO DOPUNJUJE, Članak 26. | U stavku 21. ukloniti ograničenje ukupne priključne snage u smjeru predaje električne energije u mrežu. Postojeće ograničenje na 80% ukupne priključne snage u smjeru preuzimanja električne energije na tim obračunskim mjerim mjestima nepotrebno ograničava investicijski i proizvodni potencijal EZG, pogotovo ako se uzme u obzir da EZG može pružati niz drugih usluga koje su navedene u stavku 11 ovoga članka. Dodatno, predloženim izmjenama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji povećava se priključna snaga postrojenja za male korisnike "krajnji kupac koji ima priključnu snagu manju od 20 kW može instalirati proizvodno postrojenje kao kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu najviše do snage 20 kW" Ako ovo ograničenje za EZG ostane na snazi, to bi onemogućilo više malih kupaca da se udruže u EZG jer bi njihova ukupna priključna snaga bila prevelika. Slijedom navedenog predlaže se ukidanje ograničenja ukupne priključne snage u smjeru predaje električne energije u mrežu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Riješeno na drugi način. Prhvaćena primjedba 13. te je ukinuto ograničenje od 80.% ukupne priključne snage u smjeru preuzimanja električne energije. |
| 15 | Zelena energetska zadruga (ZEZ) | TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJA ODNOSNO DOPUNJUJE, Članak 26. | Članak 26. stavak 1. iza riječi: „koja djeluje na temelju zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija“ dodati riječi "ili na temelju zakona o zadrugama,“ Obrazloženje: Definicijom da su Energetske zajednice građana (EZG) pravne osobe koje djeluju na temelju zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija, isključuje se zadruga kao prihvatljiv pravni oblik, a upravo su zadruge pravne osobe koje u cijelosti ispunjavaju uvjete postavljene definicijom EZG prema Direktivi (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije, npr. po zakonu o zadrugama glasačka prava u zadruzi su prema načelu jedan član = jedan glas. Ovim jednostavnim dodatkom koji omogućuje odabir zadruge kao pravnog oblika koji je prihvatljiv za EZG značajno će se povećati vjerojatnost uspješnog osnivanja i rasta EZG u Hrvatskoj, jer u Hrvatskoj već postoji niz zadruga koje su spremne učiniti prve korake i registrirat se kao EZG. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Energetska zajednica na principu zadruge ne ispunjava uvjete koji se zahtijevaju a prvenstveno jer zadruga kao način organiziranja predstavlja zadrugare odnosno fizičke članove, nije moguće uključiti lokalne zajednice i druge što treba omogućiti. Kako koncept energetske zajednice treba biti organiziran na način da doprinese široj dobrobiti zajednice a ne da bude usmjeren isključivo na profitu odnosno dobiti . Stoga smatramo da nije moguća kod energetske zajednice koristiti koncepciju zadruge koja može biti organizirana na principu tvrtke a koliko nam je poznato tvrtka funkcionira isključivo na principu zarade a ovdje bi ta korist bila naravno usmjerena samo na članove zadruge. Cilj energetske zajednice je zamišljen za ostvarivanje šire društvene koristi te je važno da osim građana u njoj sudjeluje i neki drugi organizacijski oblici odnosno neka lokalna zajednica ili čak i regionalna zajednica. Time se sigurno postiže i osigurava da će društvene, ekološke i sociološke dobrobiti biti iznad dobrobiti samih zadrugara. Ponovno napominjemo da je cilj zadruge dobrobit za zadrugare odnosno njihova dobit. Obzirom na činjenicu da cilj energetske zajednice nije samo dobrobit zadrugara nego i poboljšanje života odnosno kvalitetniji uvjeti za sve građane a ne samo zadrugare. Upravo promicanje na način da se ne potiče samo obnovljive izvore što je ponekad glavni cilj zajednice obnovljivih izvora energije ovdje kod energetske zajednice je vrlo važan naglasak i na socijalnoj komponenti te poticanje udruživanja ranjivih i ugroženih skupina ljudi lošijeg socijalnog ili zdravstvenog stanja što bi bilo onemogućeno kod zadruge jer tamo treba biti u fokusu jedino ekonomska dobrobit za zadrugare. |
| 16 | Bez granica | TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJA ODNOSNO DOPUNJUJE, Članak 26. | U Stavku 19. navodi se potreba dostave OMM i ključa raspodjele operatoru distribucijskog sustava. To je "statičan" pristup jer podrazumijeva fiksno i unaprijed definirano dijeljenje po OMM. Predlažemo uvođenje opcionalnog "dinamičkog ključa" u kojem EZ za obračunski mjesec dostavlja opskrbljivaču strukturu dijeljene energije između članova zajednice. Naime dijeljenje energije između članova je dinamičan proces i definiranje fiksnog ključa nije optimalno rješenje. Trebalo bi predvidjeti opciju da EZ (ukoliko ima tehničku mogućnost i ima uređeno takve odnose u zajednici) operateru dostavlja mjesečno izvješće o realnoj raspodjeli proizvedene energije te „distribuciji“ te energije pojedinim članovima zajednice u proteklom mjesecu. Ta dostava izvješća treba biti realizirana isključivo putem programskih sučelja kako bi se izbjeglo nepotrebno administriranje. U odredbama ZOIE, čl. 51., st. 12. je definiran taj mjesečni obračun gdje nije striktno definiran model, stoga po našem mišljenju može biti i dinamički. Damir Medved, Udruga Bez granica | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se s obzirom da navedeni stavak ne određuje statični niti dinamični sustav. Ujedno napominjemo da detalje koji se navode tj pitanje raspodjele je sadržaj drugih pozitivnih propisa odnosno pravila koja se primjenjuju za pojedina tržišta odnosno za pojedine dionike u pojedinim tržištima odnosno pojedinih ugovora među tržišnim sudionicima. |
| 17 | Bez granica | TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJA ODNOSNO DOPUNJUJE, Članak 26. | Prvim stavkom članka 26. propisi u Republici Hrvatskoj odstupaju od ideje iz Direktive (EU) 2019/944 koja eksplicitno dozvoljava i trgovačko društvo kao pravni oblik energetske zajednice. Ograničenje u poslovanje energetske zajednice (ili zadruge) kroz računovodstvo neprofitnih organizacija unosi značajne nesigurnosti iz razloga što propisi kojima se uređuje poslovanje zajednica dozvoljavaju ostvarivanje viška prihoda nad rashodima. Taj višak prihoda nad rashodima energetska zajednica može ostvariti, na primjer, po osnovi prodaje agregirane energije na tržištu. Takva mogućnost dozvoljena je odredbom članka 26.11. Zakona o tržištu električne energije, dakle, zakonito je kada energetska zadruga proda, putem agregatora, proizvedenu energiju na tržištu. Po toj osnovi ostvarit će prihode. Također, dijeljenje energije za punjenje električnih vozila u vlasništvu članova zadruge najvjerojatnije će se referirati na određenu cijenu pa će se i taj dio energije evidentirati kao prihod energetske zadruge. Isti učinak na prihode imat će i proizvedena energija podijeljena s članovima energetske zadruge koji ne sudjeluju s proizvodnjom ili skladištenjem, „pasivnim“ članovima zadruge. Dijeljenje energije s takvim članovima najvjerojatnije neće bi bez dodijeljene vrijednosti, cijene. Vrijednost te energije evidentirat će se kao prihodi. Uz sve to, energetska zadruga koja investira na imovini svojih članova namirujući kapitalne troškove iz tuđih dužničkih izvora financiranja najvjerojatnije će, u razdoblju otplate dužničkih izvora, od svojih članova naplaćivati određene naknade u svrhu namirenja dospjelih obveza po osnovi dugoročnih dužničkih izvora financiranja. S druge strane poslovanje energetske zadruge nije poslovanje bez troškova. Radi se o troškovima poput kapitalnog ulaganja, troškova održavanja postrojenja i zamjene istrošenih dijelova, troškova upravljanja, kamata i slično. Dakle radi se o relativno kompleksnom poslovnom sustavu kojeg će teško biti održavati u okolnostima izjednačenih prihoda i rashoda. Stoga predlažemo usklađivanje sa Direktivom (EU) 2019/944 i uvođenje i trgovačkog društva kao pravnog oblika EZ. Damir Medved, Udruga Bez granica | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Objašnjeno detaljno u primjedbi 15. : - Energetska zajednica na principu zadruge ne ispunjava uvjete koji se zahtijevaju a prvenstveno jer zadruga kao način organiziranja predstavlja zadrugare odnosno fizičke članove, nije moguće uključiti lokalne zajednice i druge što treba omogućiti. . Kako koncept energetske zajednice treba biti organiziran na način da doprinese široj dobrobiti zajednice a ne da bude usmjeren isključivo na profitu odnosno dobiti . Stoga smatramo da nije moguća kod energetske zajednice koristiti koncepciju zadruge koja može biti organizirana na principu tvrtke a koliko nam je poznato tvrtka funkcionira isključivo na principu zarade a ovdje bi ta korist bila naravno usmjerena samo na članove zadruge. - Cilj energetske zajednice je zamišljen za ostvarivanje šire društvene koristi te je važno da osim građana u njoj sudjeluje i neki drugi organizacijski oblici odnosno neka lokalna zajednica ili čak i regionalna zajednica. Time se sigurno postiže i osigurava da će društvene, ekološke i sociološke dobrobiti biti iznad dobrobiti samih zadrugara. . Ponovno napominjemo da je cilj zadruge dobrobit za zadrugare odnosno njihova dobit. Obzirom na činjenicu da cilj energetske zajednice nije samo dobrobit zadrugara nego i poboljšanje života odnosno kvalitetniji uvjeti za sve građane a ne samo zadrugare. . Upravo promicanje na način da se ne potiče samo obnovljive izvore što je ponekad glavni cilj zajednice obnovljivih izvora energije ovdje kod energetske zajednice je vrlo važan naglasak i na socijalnoj komponenti te poticanje udruživanja ranjivih i ugroženih skupina ljudi lošijeg socijalnog ili zdravstvenog stanja što bi bilo onemogućeno kod zadruge jer tamo treba biti u fokusu jedino ekonomska dobrobit za zadrugare. |