Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Mato M. Nacrt prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine Poštovani, nikakav program razvoja sektora mljekarstva neće moći biti realiziran u zemlji u kojoj tako teška i ozbiljna proizvodnja ovisi o stranačkoj iskaznici. Svjedočimo kako se godinama državno zemljište otimalo od stočara i od proizvođača mlijeka i dodjeljivalo onima koji se poljoprivrednom započinju baviti onda kada dobiju državno zemljište na raspolaganje. Jeste li pogledali koliko je farmi baš zbog toga propalo? Gdje hraniti kravu kada ti država oduzme zemlju na kojoj si proizvodio krmivo? Znaju li u ministarstvu da niti jedan mljekar kravu u štalu vratiti neće kad osjeti što je život bez krave? Krava je robija. I ako ponižavate mljekare time što mu svaka šuša može uzimati ono najvažnije a to je zemljište, nećete oživiti ovaj sektor. Znate li da je laboratorij u Križevcima podložan otkupljivačima a ne proizvođačima? Znate li s kakvim se sve problemima mora nositi proizvođač mlijeka u ovoj zemlji? Mislim da ne znate. Jer ne bi govorili o povećanju produktivnosti kad znate da mljekar hrani svoju kravu na zemlji kojoj zakup plaćaju suhim zlatom. Kome se isplati ulagati u kravu da mu da više mlijeka kad više mlijeka znači i potencijalan problem sa zdravljem krave? Moraš joj dati više mineralno vitaminskih dodataka koji koštaju kao da su biseri. Imamo veterinare koji o tome pojma nemaju. Ne znaju liječiti ketozu. Ne znaju pomoći kod upale vimena. Jedino što znaju je trpat kravama antibiotike koji su postali skuplji od lijekova za čovjeka. Provjerite cijene veterinarskih usluga i kako veterinari gule kožu seljaku naplatom dolazaka kao da dolaze iz Zagreba a cijeli su dan u istom selu. Znate li koja je cijena mineralno vitaminskih dodataka? Znate li da Dukat od svojih kooperanata traži da moraju od njega kupovati razno razne proizvode. Čim ne kupiš padaš razred. Znate li da postoje proizvođači koji imaju dva opg-a i muzu krave u isti laktofriz i dobivaju dijametralno suprotne analize po kojima im se obračunava cijena mlijeka a uzorak iz istog laktofriza? Znate li da baš svakom proizvođaču MORA barem tri puta u ljetu biti kiselo mlijeko? Iako nam kućni testovi pokazuju da mlijeko nije kiselo. Znate li da je cijena mlijeka danas skoro upola jeftinija nego li je bila prije deset godina? Mogao bi do unedogled nabrajati ali nema smisla. Niti onaj najvažniji problem a to je zemljište nitko proizvođaču mlijeka neće pomoći riješiti, a kamoli sve drugo nabrojano. Gospodo možete se pozdraviti s domaćom proizvodnjom mlijeka na obiteljskim gospodarstvima. Ostaju vam velike tvrtke koje zlostavljaju svoje životinje. To što se može vidjeti na takvim farmama i kako se tamo tretiraju životinje niti u najgorim horor filmovima se ne vidi. Primljeno na znanje Predmetni komentar ne sadrži prijedlog za dopune ili izmjene Nacrta prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine, već predstavlja osobni stav.
2 GIU "CROATIASTOČAR" Zagreb, Ivana Šibla 9 Nacrt prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine Poštovani, S obzirom na dosadašnje dugogodišnje negativne trendove posebice u proizvodnji kravljeg mlijeka, smatramo da su planirani ciljevi Programa u povećanju proizvodnje i otkupa kravljeg mlijeka od preko 30% te povećanje ovčjeg i kozjeg mlijeka ambiciozni ali isto tako su nužni i realno mogući s obzirom na nisku samodostatnost i sve prateće socioekonomske posljedice dosadašnjih trendova. U prošloj godini u sustavu otkupa kravljeg mlijeka učestvovalo je cca 3.479 isporučitelja sa blizu 70.000 mliječnih krava koji su isporučili oko 405.000 tona kravljeg mlijeka sa prosječnom isporukom od cca 5.800 kg mlijeka po kravi. U proteklih pet godina ukupan otkup mlijeka smanjen je za 9%, ukupni broj isporučitelja bio je manji za 42%, smanjen je broj krava kod isporučitelja mlijeka za cca 20% a jedino je povećana isporuka mlijeka po isporučitelju i po mliječnoj kravi. Od ukupnog broja isporučitelja u prošloj godini ukupno cca 1.100 isporučitelja čiji je udio u ukupnom broju isporučitelja oko 50% u prošloj godini isporučio je gotovo 95% otkupljenog mlijeka sa oko 60.000 mliječnih krava sa prosječnom isporukom mlijeka od 6.400 kg po kravi. Analizom isporuke mlijeka po isporučitelju a posebice po isporuci mlijeka mogu se promatrati u tri grupe: Prva grupa broji nešto iznad 80 isporučitelja i njihov udio u isporuci mlijeka je preko 50% sa oko 38% svih krava sa isporukom mlijeka većom od 8.000 kg i sa prosječnim brojem krava u stadu - nešto iznad 300 krava Druga grupa isporučitelja broji oko 550 isporučitelja sa prosječnom veličinom stada od 34 krave sa isporukom mlijeka od cca 5.600 kg. Treća grupa isporučitelja broji oo 1.100 isporučitelja sa prosječnom veličinom stada krava od 14 i isporukom mlijeka od cca 4.000 kg. Preostali isporučitelji njih gotovo preostalih 50% čine mali proizvođači mlijeka sa udjelom od svega 5% isporuke mlijeka od ukupne količine i prosječnom veličinom stada od svega 5 krava. Ukupni EU mliječni sektor permanentno je već godinama u restrukturiranju kroz povećanje broja krava u mliječnom stadu i povećanom prinosu mlijeka po kravi. Nacrtu Programa nedostaje provedbeni program u smislu restrukturiranja a posebice u mjerama restrukturiranja proizvodnje mlijeka na obiteljskim gospodarstvima. Dvije zemlje koje su najveći proizvođači mlijeka (Njemačka i Francuska) dosegnule su prosječnu veličinu stada krava od cca 70 do 80 muznih krava po gospodarstvu sa primjerenim resursima poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju mlijeka i to je otprilike veličina stada koju servisira obitelj sa gospodarstva. Procesi restrukturiranja EU mliječnog sektora će se još više intenzivirati pa su, primjerice, njemački renomirani instituti izračunali još prije inflacije, a vezano na zelenu tranziciju, da će održivost mliječnog govedarstva zbog povećanih troškova proizvodnje u narednim godinama ovisiti o povećanju broju krava na specijaliziranim obiteljskim gospodarstvima na broj između 100 do 120 grla. Iz naprijed iznijetih konstatacija predlaže se nadopuniti Nacrt programa kroz mjere restrukturiranja za sve tri grupe proizvođača. Za prvu skupinu proizvođača predlažemo sagledati mogućnost povećanja broja srednje velikih i velikih isporučitelja sa sadašnjih 83 na broj između 100 do 130 što pretpostavlja povećanje sadašnjeg broja krava u ovoj skupini za dodatnih 5.000 do 10.000 krava. Poseban izazov je zadržati ali po mogućnosti i povećati sadašnji broj isporučitelja iz druge grupe koji sada u prosjeku imaju veličinu stada od 34 krave. Valjalo bi u nadolazećim godinama sprovedbe Programa udvostručiti njihov prosječni sadašnji od 34 na cca 70-tak krava što pretpostavlja povećanje broja krava u toj grupi za novih 15.000 do 20.000 grla. Ovih nešto više od 600 proizvođača činilo bi grupu specijalizirane održive proizvodnje mlijeka na obiteljskim gospodarstvima. U trećoj grupi u prošloj godini bilo je aktivno preko 1.000 isporučitelja mlijeka kod kojih bi također trebalo udvostručiti broj mliječnih krava u stadu što pretpostavlja dodatni broj od cca 10.000 komada grla s obzirom da će se prema dosadašnjim trendovima smanjiti njihov broj u narednim godinama. Povećanjem broja krava u stadu u ovoj grupi omogućila bi se održivost proizvodnje mlijeka na ovim gospodarstvima koja i sada vjerojatno uz prihod od mlijeka, ostvaruju prihod od ostalih djelatnosti na svom gospodarstvu. Simulacijom ovih prijedloga značajno bi se mogao povećati planirani otkup mlijeka do 2030.godine uz pretpostavku da se sadašnjih 60.000 krava kod cca 1.100 isporučitelja poveća na približno 90.000 krava a da se po mogućnosti održi cca 1.000 isporučitelja mlijeka, s time da bi valjalo predvidjeti povećanje prosječne isporuke mlijeka po kravi u prošloj godini od cca 6.300 kg na približno 7.000 kg a što je sada približno EU prosjek isporuke. Što se tiče predloženog programa za povećanje proizvodnje i otkupa ovčjeg i kozjeg mlijeka potrebno je zbog specifičnosti proizvodnje i ruralnih prostora Program dodatno i sveobuhvatno sagledati kroz specifičnosti proizvodnje na pojedinim regijama. Analizirajući za primjer isporuku kozjeg mlijeka po županijama, broju isporučitelja, broju mliječnih koza, vidljivo je da je u prošloj godini u tri županije (Varaždinska, Međimurska i Koprivničko križevačka) od ukupnog otkupa mlijeka u tim županijama otkupljeno 80% mlijeka. Isto tako u tim županijama bilo je aktivnih cca 80 isporučitelja kozjeg mlijeka od ukupno 123 isporučitelja kod kojih je evidentirano nešto iznad 6.000 koza što je 66% evidentiranih koza kod svih isporučitelja u svim županijama. Prosječna isporuka mlijeka po kozi iznosila je cca 470 kg a prosječna veličina stada u ove tri županije bila je oko 75 mliječnih koza. Kada je u pitanju proizvodnja kozjeg i ovčjeg mlijeka kod država sa najvećom proizvodnjom, prosječna veličina stada višestruko je veća nego je to u Hrvatskoj, što pretpostavlja kroz provedbu strateškog plana minimalno udvostručiti prosječnu veličinu stada kod sadašnjih i budućih proizvođača ovčjeg i kozjeg mlijeka. Planirana financijska ulaganja Daleko najveći broj farmi za proizvodnju mlijeka, bilo da se radi o velikim, srednje velikim ili manjim objektima, iziskuje rekonstrukciju ne samo radi povećanja proizvodnih kapaciteta već i radi prilagodbe klimatskim promjenama, dobrobiti u uzgoju teladi i držanju krava, uključujući i proizvodnju obnovljivih izvora energije te radi prilagodbe zelenoj tranziciji „od polja do stola“. Prema dostupnim podacima financijska ulaganja u rekonstrukcije farmi bez povećanja kapaciteta iznose cca 4-5000 eura po stajnom mjestu. Ulaganja u rekonstrukcije postojećih farmi sa povećanjem broj stajnih mjesta iznose 10-15.000 eura/stajno mjesto. Investicijska ulaganja u potpuno nove objekte danas iznose između 20-25.000 eura/stajnom mjestu. Uz naprijed iznijeta ulaganja, nužna su i ulaganja u dodatne kapacitete za uzgoj ženskog rasplodnog podmlatka i teladi za tov. Osim uistinu brojnih pretpostavki restrukturiranja potrebno je osigurati, a što je najvažnije, dodatne i primjerene količine resursa poljoprivrednog zemljišta za povećani broj krava i povećanu proizvodnju mlijeka za buduće isporučitelje. U cilju veće proizvodnje mlijeka po kravi potrebno je predvidjeti subvenciju umjetne oplodnje seksiranim sjemenom kod krava, koza i ovaca radi obnove stada radi većeg genetskog potencijala proizvodnje mlijeka kod mliječnih pasmina. Što se tiče planiranih ulaganja u prerađivačke kapacitete za proizvodnju mliječnih proizvoda prerađivače čeka intenzivan investicijski ciklus vezan na smanjenje odnosno napuštanje fosilnih goriva kako u tehnološkom procesu tako i u logistici što pretpostavlja značajno povećanje investicija u obnovljive izvore energije. S druge strane biti će nužne investicije radi smanjenja upotrebe plastike kao ambalažnog materijala a krajnji cilj je prema EU projekcijama da cjelokupna količina ambalažnog materijala bude u sustavu kružne ekonomije. Poseban izazovi koji čekaju prerađivačku industriju su ulaganja u nove inovativne tehnološke linije radi proizvodnje novih proizvoda i radi promjene sadašnjeg asortimana mliječnih proizvoda koji značajno odstupa od asortimana europskih prerađivača a krajnji cilj je da se proizvode proizvodi veće dodane vrijednosti a što sve skupa utječe na održivost i konkurentnost ukupne, kako primarne proizvodnje tako i prerađivačke industrije Predložene iznose financijskih ulaganja u sektoru prerade treba sagledati u odnosu na postojeće stanje na regionalnoj razini a isto tako i na iznimno velik broj od preko 1.000 sadašnjih registriranih objekata za proizvodnju mliječnih proizvoda. Prema dostupnim analizama Eurostata i Europske investicijske banke hrvatski poljoprivredo prehrambeni sektor podinvestiran je u odnosu na ostale članice EU pa je nužno predvidjeti primjeren pristup svih vidova financiranja za gospodarstva bez obzira na veličinu. Ponovno se predlaže Nacrt strategije nadopuniti sa programom mjera, dinamikom sprovedbe pojedinih mjera te dionicima koji će biti zaduženi, ne samo za praćenje, već i za sprovedbu strateškog plana kao što je to sastavni dio strateških planova ostalih država ne samo u mliječnom sektoru već i kod ostalih strateških planova radi uspostave ukupnog sustava održive proizvodnje hrane u cjelokupnom lancu. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na vašim komentarima, koji su nam izuzetno važni, a posebno na prikazanoj analizi sektora. Pristup analizama primarne proizvodnje mlijeka koje ste ovdje naveli, slične su analizama navedenima u Nacrtu prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine, što nam je dodatna potvrda da je Nacrt pripremljen u suglasju s dionicima sektora. Također, prihvaćamo vašu sugestiju da se izmijene podaci o troškovima izgradnje objekata te novim cijenama opreme. Izmjenom istih ćemo osigurati precizniju i ažurniju informaciju, kao podlogu za daljnje korake u izradi Akcijskog plana za prvo planirano razdoblje provedbe. Prilikom izrade Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine uzete su u obzir sve specifičnosti ovčarske i kozarske proizvodnje mlijeka. U Republici Hrvatskoj se samo dio ovaca i koza drži u stadima u kojima je proizvodnja mlijeka osnovni proizvod. Proizvodnja kozjeg mlijeka je temeljena na intenzivnim pasminama alpina i sanska koza koje su i u svijetu najraširenije pasmine za intenzivnu proizvodnju mlijeka, a ovakav vid intenzivne proizvodnje kozjeg mlijeka najrazvijeniji je u prostorima sjeverozapadne Hrvatske. Proizvodnja ovčjeg mlijeka temelji se na dvije izvorne pasmine paška i istarska ovca, a mlijeko se tradicijski koristi za izradu kvalitetnih sireva. Proizvodnja ovčjeg mlijeka u kontinentalnom dijelu Hrvatske koja se temelji na inozemnim pasminama mliječnih proizvodnih osobina je za sada nedovoljno razvijena. Uvažavajući ovu regionalnu rasprostranjenost proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka, kroz program se nastoji omogućiti sektorima ovčarstva i kozarstva razvoj, modernizaciju i povećanje proizvodnje u regijama gdje je ova proizvodnja dominantna, ali se kroz mjere istovremeno nastoji proizvodnja proširiti i na područja u kojima tradicijski ne postoji intenzivna ovčarska i kozarska proizvodnja. U ostvarivanju ovih ciljeva su naročito važne mjere poticanja prerade mlijeka na vlastitom gospodarstvu kao i mjere udruživanja proizvođača sa ciljem promocije i stavljanja tih proizvoda na tržište. Ovakvim regionalno uravnoteženim mjerama očekujemo povećanje i proširenje proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka. Slažemo se da nas sve čeka prilagodba poslovanja uslijed klimatskih promjena. Svjesni smo ozbiljnosti situacije te su mjere usmjerene na klimu i okoliš predviđene u Nacrtu Programa. Kroz sve godine provedbe odlučni smo pridonositi zaštiti okoliša i smanjenju našeg utjecaja na klimatske promjene. Uz Nacrtu prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine, kako je navedeno u Poglavlju 10. Zaključak, u izradi je Akcijski plan 2023. – 2025. za provedbu Programa, s prikazanim mjerama te iznosima i izvorima paniranih sredstava.
3 Bitoraj 3. Analiza lanca vrijednosti u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda u Republici Hrvatskoj, 3. 2. Ovčje i kozje mlijeko Žalosno je da na spisku pasmina ovaca nema Awasi ovca koja potječe iz Izraela i koju su npr. Makedonci mješali sa svojim pasminama te dobili izvrsne rezultate proizvodnje mlijeka po jednoj ovci. Ugledajmo se na Makedoniji i otvorimo reprodukcijski centar ovčarstva gdje treba u suradnji sa Izraleom vesti određen broja Awasi ovaca, ili uvesti iz Makedonije iz njihovog reprodukcijskog centra 200 ovaca i preko svojeg reprodukcijskog centra pratiti rezultate i temeljem toga zainteresiranim potencijalnim proizvođačima ponuditi kvalitetno matično stado te u suradnji sa Agronomskim fakultetom pratiti proizvođače. Predlažem da reprodukcijski centar ovčarstva bude u Mrkoplju gdje je 1760. započeo reprodukcijski centar ovčarstva kojeg je osnovala Marija Terezija uz pomoće kraljebine Španjolske i njihovih stručnih službi koji su ustanovili da je Mrkopalj idealan za uzgoj matičnog stada , od kuda je ovca išla širom Hrvatske u ono vrijeme za proizvodnju vune. Kao dokaz tome je i zastava te grb Općine Mrkopalj koja jedina na svojim oblježljima ima ovcu. Ministarstvo poljoprivrede ako misli zaista krenuti ovim putem morati će dodijeliti bespovratna sredstva kao i povoljne dugoročne kredite preko Hbor-a bez ikakvih administrtivnih ograničenja. Unazada 20 godina bila je jedna inicijativa u smislu stvaranj reprodukcijskog centra ovčarsta u Mrkoplju za proizvodnju mlijeka postojala ideja da se uvezu embriji visokomliječnih ovaca iz Novog Zelanda koji bi se navodno ubacivali u naše ovce. Primljeno na znanje Osim pasmina nabrojanih u Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. za proizvodnju mlijeka se koristi čitav niz pasmina. Najviši udio svjetske proizvodnje mlijeka je temeljen na pasminama lokalnog značaja. Samo neke su proširene na većem području, a jedna od njih je pasmina koju spominjete. Kroz mjere i ciljeve Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. nastoji se omogućiti modernizacija i povećanje ukupne proizvodnje ovčjeg mlijeka te se njime ne ograničavaju postupci uzgoja i uključivanje u proizvodnju mlijeka grla bilo koje pasmine.
4 Hrvatska poljoprivredna komora Nacrt prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine , 5. Analiza prednosti, ograničenja, potencijala i rizika (SWOT) Ishođenje dokumentacije- za izgradnju farmi, provođenje sustava dobrobiti životinja tu predlažu – one- stop-shop - uvesti operativno što prije na teren. Kapaciteti prerade – želi se povećati, 55 % smo samodostatni sa sirovinom, treba sirovinu iz uvoza zamijeniti sa hrvatskim, odnosno da se otkupljuje sa hrv. farma. Sve mljekare u Hrvatskoj imaju prostor pokupit hrvatsku sirovinu i preraditi. Nove tehnologije u preradi – potrebne jesu, ali sa 100 mil. ne mogu se pokriti potrebne investicije. Primljeno na znanje Zahvaljujemo se na potvrdnoj povratnoj informaciji vezanoj na prijedlog uvođenja one-stop-shopa. Svjesni smo činjenice da je potrebno uvođenje novih tehnologija, kako u primarnu proizvodnju, tako i u preradu. Sredstva kojima se raspolaže nastoje se raspodijeliti na najučinkovitiji način, a uz sredstva koja osigurava Ministarstvo poljoprivrede, niz mjera se provodi kroz sufinanciranje, te su sredstva Ministarstva dio, a ne cjelokupna investicija.
5 Hrvatska poljoprivredna komora Nacrt prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine , 5. Analiza prednosti, ograničenja, potencijala i rizika (SWOT) Ovaj odlomak daje analize kao i i prethodni dio programa. Tu bi trebalo pisati koja proizvodnja bi se trebala postići u vremenu provođenja programa. Program je dobro detektirao stanje sektora proizvodnje mlijeka i u swot analizi prikazao utjecaj čimbenika u proizvodnji mlijeka. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na vašem komentaru i konstataciji da je Program dobro detektirao stanje sektora. Planirana proizvodnja je navedena u poglavlju 8. Procijenjeni broj grla i proizvodnja mlijeka do 2030. godine.
6 Hrvatska poljoprivredna komora Nacrt prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine , 6. Ključni čimbenici u proizvodnji mlijeka Zemljište- Na raspolaganju gospodarstvima koja isporučuju mlijeko je 125.000 ha a prema analizi je potrebno između 195.000 260.000 ha. Znači trenutno nedostaje između 70.000ha i 125.000 ha. Odlomak 6g je dio koji govori o financiranju proizvodnje gdje su iznosi iz 2021 godine. Te iznose treba povećati za 60 % s osnove povećanja cijena opreme i gradnje. Tu treba dodati i dio za financiranje povećanja osnovnog stada – 2.500 e po grlu i povećanje posjeda – 12.000 e po ha. Odlomak 6o Nositelji provedbe-nositelji provedbe trebaju podnositi izvješća MP minimalno dva puta godišnje o provođenju programa razvoja mljekarstva u RH Iz analiza u Programi je vidljivo da 115.000.000 e neće biti dovoljno za provođenje ciljeva programa. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru i napomeni da su cijene iz 2021. godine i upoznavanje s rastom ulaznih troškova. Sredstva kojima se raspolaže nastoje se raspodijeliti na najučinkovitiji način, a uz sredstva koja osigurava Ministarstvo poljoprivrede, niz mjera se provodi kroz sufinanciranje, te su sredstva Ministarstva dio, a ne cjelokupna investicija.
7 Hrvatska poljoprivredna komora Nacrt prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine , 6. Ključni čimbenici u proizvodnji mlijeka Infrastruktura – najbolji uspjeh u proizvodnje mlijeka su primjeri u zemljama EU gdje postoje projekti koji su imali opisane farme kao tehnološke cjeline i gdje je to bilo ugrađeno u urbanističke planove. Prihvaćen Poglavlje „6. Ključni čimbenici u proizvodnji mlijeka“ dopunit će se u skladu s navedenim prijedlogom.
8 Bitoraj Cilj 1. Povećanje broja grla u proizvodnji mlijeka, Prioritet 1.1. Očuvati gospodarstva u proizvodnji mlijeka te omogućiti diverzifikaciju proizvodnje S obzirom da je mali broj gospodarstava koje imaju 100 ha obradive površine koja je preduvijet za bavljenje stočartsvom potrebno je planirati uzgoj ovaca, koza i krava na manjim gospodarstvima do npr. minimalno 10 krava, 30 ovaca i 30 koza.Takvim gospodarstvima treba ponuditi diverzifikaciju djelatnosti u vidu bavljenje agroturizmom, kao i npr. manjim plastenikom od max. 500 m2 površine u kojem će uzgajati maline, jagode, borovnice ili povrće. Na ovaj način 4 člana obitelj može bez problema živjeti u ruralnom prostoru pošto bi imala prihod pd prodaje mlijeka, turizma i prodaje voća i povrća. Ono što treba obavezno tražiti od potencijalnih proizvođača je to da budu dio proizvođačke ili prerađivačke organizacije gdje će biti aktivni članovi Zadruge i kroz nju biti dioničari koji ostvaruju dodatnih prihod kroz zajedničku prodaju svojih proizvoda. Dakle, potrebno je prepoznati Zadruge i njih staviti na prvo mijesto kao što su primjerice na Zapadu nosioci društvenog i socijalnih gospodarstava. Bespovratne potpore za sve aktere ovakvih projekata moraju ići do 90-100% bespovratnih sredstava, ili od toga neće biti ništa. Jera ako mislite mlade zaustaviti na selu uz dodijelu 50-70 % bespovratnih sredstava, onda od toga ništa. Država ako nekome dodijeli ovaka poticajna sredstva mora temeljem toga obavezno sjesti na novoizgrađenu hipoteku i na temelju gospodarskih planova bez stranačkih predznaka dodijelivati bespovratna sredstva. Kratkoročno Država gubi veliki iznos iz proračuna, ali dugoročno dobiva kroz očuvanja ruralnog stanovništva, pdv-a, poreza na dohodak , manje socijalnih slučajeva itd. Primljeno na znanje Kroz Nacrt prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine nije definirano koliko mliječnih grla gospodarstvo mora imati. Dio mjera je posebno usmjeren na mala gospodarstva, a okvir provedbe mjera daje mogućnost izbora vlastitog puta svakom gospodarstvu. Isto se kroz Nacrt prijedloga Programa naglašava važnost udruživanja. Prijedlozi mjera koje ste naveli vrlo su slični prijedlozima u Nacrtu prijedloga Programa, što nam je dodatna potvrda da je Nacrt pripremljen u suglasju s potrebama dionika sektora. U sustavu potpora, primarni poljoprivredni proizvođači mogu koristiti (bespovratna) sredstva za izravne potpore, koje su namijenjene osiguravanju primjerenog dohotka, dok se mjere koje se provode kroz natječaje sufinanciraju.
9 AKTIVA Slatina Cilj 1. Povećanje broja grla u proizvodnji mlijeka, Prioritet 1.2. Stvaranje novih kapaciteta u proizvodnji mlijeka Nadam se da koordinirate podatke sa Apprrr-om, pa bi ste tamo mogli vidjeti da je prošle godine za razvoj mliječnog govedarstva podneseno dosta zahtjeva vezano za proširenje postojećih farmi i modernizaciju (robotizaciju) koji nažalost "nisu prošli" i neće polučiti potporu. Potrebito je poboljšati suradnju Ministarstvo-APPRRR i doista dati ljudima priliku da stvore nove kapacitete, barem sada dok još ima zainteresiranih i to na način da se prijavljeni stave u prioritet te da se ne moraju opetovano javljati na Natječaje u kojima nažalost imate premalo novca za bilo kakvo ozbiljnije širenje ovog sektora. Primljeno na znanje Predmetni komentar ne sadrži prijedlog za dopune ili izmjene Nacrta prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine, već predstavlja osobni stav. Upravo je izrada Nacrtu prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine i Akcijskog plana jedan od puteva kako staviti sektor mljekarstva u fokus.
10 AKTIVA Slatina Cilj 3. Osiguravanje dostupnih i dostatnih preradbenih kapaciteta i trženja mlijeka, Prioritetne mjere u ostvarivanju cilja 3. Osiguravanje dostupnih i dostatnih preradbenih kapaciteta i trženja mlijeka Ako ovdje mislite na mini-mljekare i mini-sirane u ruralnim krajevima, onda svakako treba dio novca odvojiti za to. Stvarnih preradbenih kapaciteta mliječna industrija u RH ima dovoljno (ali nema sirovine) bar što se tiče velikih tvrtki. Primljeno na znanje Jedan od osnovnih motiva u izradi Nacrta prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine bio je usmjeriti aktivnosti i potaknuti ulaganja u diverzifikaciju u sektoru mljekarstva. U središtu interesa je poticanje proizvođača mlijeka na bolje organiziranje i povezivanje, a zatim i na usmjeravanje proizvodnje na proizvode dodane vrijednosti, proizvedene i plasirane kroz kratke opskrbne lance, a za što su potrebna ulaganja u mini prerađivačke objekte te objekte za ponudu potrošačima.
11 Hrvatska poljoprivredna komora Nacrt prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine , 9. Izvori financiranja za provedbu Programa Subvencioniranje kupnje junica za farmere koji će sljedeće 3 godine držati povećan broj muznih krava uvećan za broj junica koji im je subvencioniran. Brojka subvencioniranih junica da bude do 100 komada za farmere koji su izgradili nove farme ili ako već imaju izgrađene, a nisu popunjene do kraja. Jedino tako ima smisla subvencionirati kupnju junica da je farmer obvezan povećati broj muznih grla i držati tu brojku barem 3 godine. Ove dosadašnje subvencije za 3 junice nisu urodile nikakvim povećanjem proizvodnje jer 3 junice su jednostavno premalo nekome tko ima 50-100 krava ili vise. Primljeno na znanje Zahvaljujemo se na komentaru i sugestijama, koje su značajne za provedbene dokumente u realizaciji planiranih mjera i programa. Prihvaćamo prijedlog da u budućim provedbenim programima nastojimo povećati broj grla koja će se sufinancirati.
12 Green Field j.d.o.o. Nacrt prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine , 10. Zaključak Poštovani, naš opći komentar na cjelokupnu strategiju podijeliti ćemo u par točaka. Smatramo da bez ispunjavanja bar većeg dijela dolje navedenih prijedloga cijela ova ideja neće biti potpuna, te samim tim ni izvediva u praksi do 2030. godine: 1. prilikom objave natječaja potrebno je minimalizirati i pojednostavniti proceduru prijave i realizacije natječaja, te ne tražiti nepotrebnu dokumentaciju 2. omogućiti linije kredita za projekte koji prolaze, a iz nekog razloga ne mogu jednostavno doći do financiranja u bankama (banke često ne razumiju projekt i ne žele se izlagati velikom riziku te ne žele pratiti investitora zbog čega dolazi do velikih problema) 3. staviti prioritet na mlade poljoprivrednike 4. napraviti strategiju u kojoj se ravnomjerno razvijaju sve županije (sustavom bodovanja istaknuti županije sa najvećim gubitkom mliječnih krava, odnosno najmanjim brojem krava) 5. financiranje staviti minimalno 80 - 90% 6. smanjenje PDV-a na gotove mliječne proizvode 7. omogućiti upotrebu sve zemlje koja se ne koristi godinama poljoprivrednicima koji imaju želju, volju i potrebu za njom a bave se mljekarstvom 8. staviti naglasak na digitalizaciju i robotizaciju farmi i pogona za preradu, te obnovljive izvore energije koje bi trebalo nastojati financirati u 100%-nom iznosu 9. pridržavanje rokova provedbe natječaja od strane APPRRR Primljeno na znanje Zahvaljujemo se na komentarima i vašem pregledu točaka bitnih za provedbu Programa. Jedan od osnovnih motiva u izradi Nacrta prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine bilo je staviti u fokus sektor mljekarstva.