Izvješće o provedenom savjetovanju - Izjava o ocjeni uvjeta kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje za nacrt Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ZDRAVKO RUŽIĆ Zakonom o reviziji („Narodne novine“, broj 127/17., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređuje se obavljanje revizorskih usluga, osobe ovlaštene za obavljanje revizorskih usluga, uvjeti za obavljanje revizorskih usluga, izdavanje i ukidanje odobrenja za rad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga, registri, revizijski odbor, sustav nadzora i javnog nadzora nad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga, nadzor nad drugim subjektima nadzora, Hrvatska revizorska komora te se utvrđuje nadležno tijelo i njegove ovlasti. , Ministarstvo financija započelo je s izradom Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji kojim se, između ostalih izmjena i dopuna, planiraju provesti mjere utvrđene u Akcijskom planu za liberalizaciju tržišta usluga. Ispit za ovlaštenog revizora položio sam pred 20 godina, revizijom se bavim već 23 godine. U mojem radu u proteklih nekoliko godina susreo sam se sa trendom opadanja znanja i vještina kod osoba koje rade na poslovima računovodstva i financija, a na čija znanja i vještine se nadovezuje revizorska profesija. S obzirom da zakonodavac kroz propise o računovodstvu ne namjerava ojačati računovodstveno financijsku profesiju kroz odgovarajuće certifikate već dopušta liberalizaciju tržišta smatram kako revizijska profesija treba i dalje, neovisno o trendu liberalizacije tržišta usluga, inzistirati na edukaciji kvalitetnih kadrova koji će imati dovoljno radnog iskustva i znanja na poslovima revizije. Stoga se očitijem o predloženim mjerama a) Ne slažem se s smanjenjem ECTS bodova sa 300 na 180 budući postojećim Zakonom i prijedlogom ispitu za ovlaštenog revizora može pristupiti osoba koja je završila bilo koji studij u bilo kojem roku. S obzirom na opisanu situaciju na području računovodstva i financija, u revizorskoj profesiji su potrebne osobe koje su završile studij i stekle 300 ECTS bodova, a čime se dokazuje njihova želja za cjeloživotnim učenjem. b) Načelo sam suglasan sa prijedlogom da se odobrava osobama koje su stekle stručnu kvalifikaciju ovlaštenog računovođe ili ovlaštenog revizora prema programu profesionalne organizacije koja je član Međunarodne federacije računovođa (IFAC) ili je stekla stručnu kvalifikaciju ... , pri čemu naglašavam kako je potrebno za te osobe provjeriti njihovo stručno znanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma u navedenim područjima koji im se priznaju. c) Ne slažem se s ukidanjem obveze pohađanja stručnog osposobljavanja za polaganje revizorskog ispita za kandidate koji ispunjavaju propisane razine formalnog obrazovanja jer kroz stručno osposobljavanje kandidati dobivaju okvir u kojem se trebaju pripremati i time se jača kvaliteta, a u nekim slučajevima kandidati iz manjih revizorskih društava se nisu susreli s određenim temama i kroz stručno osposobljavanje dobiju dodatna znanja kako bi se pripremili za ispit. Vezano za formalno obrazovanje naglašava se kako mnogi kandidati nisu usvojili potrebne vještine i u praksi se pokazalo kako ih je potrebno educirati iz početka. Smatram kako se navedenom mjerom umanjuje značaj Hrvatske revizorske komore, koja je prema mojim saznanjima jedini organizator edukacije, a koja time gubi i dio prihoda. d) Ne slažem se sa snižavanjem praga udjela ovlaštenih revizora u upravi odnosno upravnom odboru sa 75% na 51%. Ako se revizorsko društvo bavi revizijom zašto je potrebno da u upravi ne budu ovlašteni revizori, već mogu biti osobe drugih profesija. Koja je svrha donošenja takvog propisa? Čemu navedene osobe pridonose ako su u upravi revizorskog društva? e) Ne slažem se sa smanjenjem radnog iskustva sa 5 na 4 godine jer navedeno smanjuje kvalitetu kandidata koji pristupaju ispitu za ovlaštenog revizora. Kandidat u dodatnih godinu dana radnog iskustva stječe dodatna znanja koja mu mogu pomoći u lakšem savladavanju stručnog osposobljavanja i polaganja ispita. f) Suglasan sa mjerom Primljeno na znanje Poštovani gospodine Ružić, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Prije svega ističemo kako je radi provedbe Nacionalnog programa reformi 2020. s ciljem jačanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, Vlada Republike Hrvatske usvojila u travnju 2021. drugi Akcijski plan za liberalizaciju tržišta usluga. Liberalizacija tržišta usluga dio je regulatorne reforme gospodarstva koja se provodi s ciljem poticanja lakšeg pristupa poduzetništvu i unutarnjem tržištu te povećanja konkurentnosti u nizu djelatnosti i profesija uključujući i revizorsku. Ostvarivanjem navedenih ciljeva regulatorne reforme otvara se mogućnost povećanja produktivnosti i inovativnosti gospodarstva, konkurentnog formiranja cijena, veće kvalitete usluga, povećanja stope ulaska novih poduzetnika na tržište te zapošljavanja novih poduzetnika. Uzimajući u obzir relevantne javne politike i dobre prakse na razini Europske unije, cilj je ukloniti prekomjerne i neopravdane regulatorne te administrativne zahtjeve za pristup tržištu usluga. Nadalje, liberalizacija tržišta usluga provodi se i kroz Nacionalni program reformi 2022. kako bi se dodatno otvorio institucionalni okvir za potencijalno nove, kao i postojeće poduzetnike iz privatnog sektora profesionalnih usluga. Radi ostvarenja navedenog cilja, predviđena je izrada trećeg Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga. Nastavno na Vaše komentare očitujemo se kako slijedi: a) Predloženom mjerom omogućit će se kandidatima s zvanjem prvostupnika pristupanje revizorskom ispitu. Međutim, u ovom dijelu ističemo kako se revizorskim ispitom dokazuje sposobnost obavljanja revizorskih usluga, potrebna razina teoretskog znanja kandidata te mogućnost primjene tog znanja u praksi. Kako bi se osiguralo kvalitetno obavljanje revizorske profesije, nacrtom Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji predložit će se novi model polaganja revizorskog ispita. Navedeno će biti detaljnije razrađeno podzakonskim aktom a cilj je staviti veći naglasak na praktično iskustvo koje je kandidat stekao u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora kroz rješavanje analize odnosno studije slučaja (eng. case study). b) Intencija ove mjere je da se omogući kandidatima koji imaju veći stupanj sveučilišnog obrazovanja poput završenog poslijediplomskog specijalističkog studija ili poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija te onim kandidatima koji su stekli stručnu kvalifikaciju ovlaštenog računovođe ili ovlaštenog revizora prema programu profesionalne organizacije koja je član Međunarodne federacije računovođa (IFAC) ili primjerice stručnu kvalifikaciju srodnu revizorskoj a koja je obuhvaćena zakonom koji uređuje regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (npr. porezni savjetnik) izuzimanje od provjere teorijskog znanja u pojedinim područjima revizorskog ispita. U odnosu na Vaš komentar kako je potrebna provjera stručnog znanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma za takve kandidate ističemo kako isti ne bi bili u potpunosti oslobođeni od polaganja revizorskog ispita te skrećemo pozornost na odredbe članka 11. važećeg Zakona o reviziji („Narodne novine“ broj 127/17.) kojim je propisano kako se revizorski ispit polaže se na hrvatskom jeziku, latiničnom pismu i u pisanom obliku. Za one ovlaštene revizore iz drugih država članica EU-a koji već imaju odobrenje za rad od svoje matične države primjenjuju se odredbe poglavlja III. važećeg Zakona o reviziji. c) U odnosu na ukidanja obveze pohađanja stručnog osposobljavanja za polaganje revizorskog ispita ističemo kako je primarni cilj ove mjere smanjenje troškova za kandidata koji pristupa revizorskom ispitu s obzirom da se za isti plaća naknada. Hrvatska revizorska komora i drugi organizatori moći će i dalje provoditi i organizirati stručno osposobljavanje. Pohađanje stručnog osposobljavanja time postaje izbor a ne i obvezna za kandidata. Kandidat će samostalno odlučiti ovisno o svom znanju i praktičnom iskustvu je li mu potrebna dodatna priprema za revizorski ispit u pogledu pohađanja stručnog osposobljavanja. d) Ovom mjerom omogućava se da većina (u odnosu na 75% kako je propisano važećim Zakonom o reviziji) članova uprave odnosno upravnog odbora budu ovlašteni revizori ili ovlašteni revizori iz druge države članice. Navedeno predstavlja usklađivanje s člankom 3. Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih i konsolidiranih financijskih izvještaja, izmjeni i dopuni Direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 84/253/EEZ. Naime, pravnom stečevinom Europske unije uređeno je kako najviše do 75% članova uprave odnosno upravnog odbora moraju biti ovlašteni revizori uzimajući u obzir kako se revizorsko društvo ne bavi isključivo pružanjem usluga zakonske revizije nego i ostalim nerevizorskim uslugama poput računovodstva, financijske analize, poslovnog savjetovanja i dr. Upravo iz tog razloga taj je prag snižen na dopuštenih 51%. e) U odnosu na smanjenje godina radnog iskustva s pet na četiri kao uvjeta za pristupanje revizorskom ispitu ističemo kako je važećim Zakonom uređeno da kandidat mora imati pet godina radnog iskustva od čega minimalno tri godine u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora. Međutim, nacrtom Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji predložit će se da kandidat mora imati četiri godine iskustva u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora kako bi mogao pristupiti revizorskom ispitu. Drugim riječima osigurat će se obveza za kandidata da veći broj godina radnog iskustva provede pod nadzornom ovlaštenog revizora.