Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2026. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova AKCIJSKI PLAN DJELOVANJA NA PODRUČJU OVISNOSTI Poštovani/e, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je izvršila uvid u Nacrt prijedloga Akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2026. godine (dalje u tekstu: Akcijski plan) te u nastavku iznosi svoje primjedbe. Prije svega, Pravobraniteljica ukazuje na važnost rodnog aspekta u pristupu ovoj problematici, budući da su trudnice, rodilje, dojilje i majke s problemom ovisnosti posebno osjetljiva društvena skupina prema kojoj je potrebno njegovati maksimalno senzibilan pristup, imajući u vidu njihovu dobrobit i dobrobit njihove djece. Stoga Pravobraniteljica izražava zadovoljstvo mjerom br.5. u okviru posebnog cilja 3. kojom se predviđa unaprjeđenje i osiguravanje boljeg liječenja i skrbi za posebne skupine osoba liječenih zbog problema ovisnosti, uključujući žene s problemom ovisnosti te majke s djecom. Pravobraniteljica smatra kako bi se u tekst Akcijskog plana trebalo uvrstiti načelnu odredbu prema kojoj bi se riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li u Akcijskom planu korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosili na jednak način na muški i ženski rod, a sukladno odredbi čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17). Nadalje, imajući u vidu važnost gore spomenutog rodnog aspekta u pristupu ovoj problematici, Pravobraniteljica smatra kako bi se svi statistički podaci koji se prikupljaju trebali prikupljati, evidentirati, obrađivati i iskazivati po spolu, a što je nužno za dosljedno uvođenje rodne perspektive u Akcijski plan. Naime ukazujem kako već prilikom kreiranja svih mjera i posebnih ciljeva treba imati u vidu odnosno uzimati u obzir i postojeće rodne razlike između muškaraca i žena, kao npr. rizike višestruke diskriminacije žena ovisnica (koje mogu ujedno biti i žrtve rodno uvjetovanog nasilja, prostitucije, trgovanja ljudima, ili pripadnice LGBTIQ populacije, beskućnice i slično). Naime, posebni ciljevi Akcijskog plana sadrže pokazatelje ishoda, a pojedini od tih pokazatelja ishoda predviđaju prikupljanje određenih statističkih podataka. Tako, primjerice, kod Prioriteta br.1., posebni cilj 1., kao jedan od pokazatelja ishoda navodi se i udio novoliječenih osoba zbog problema ovisnosti u ukupnom broju liječenih zbog problema ovisnosti te udio novoliječenih maloljetnika zbog problema ovisnosti u ukupnom broju liječenih zbog problema ovisnosti. Također, kod Prioriteta 1., posebni cilj 3., kao pokazatelje ishoda navodi se udio osoba stacionarno liječenih zbog problema ovisnosti o drogama u odnosu na ukupni broj liječenih zbog problema ovisnosti, udio izvanbolničko liječenih osoba zbog problema ovisnosti o drogama u odnosu na ukupni broj liječenih osoba, udio korisnika programa psihosocijalne rehabilitacije zbog ovisnosti o drogama u domovima socijalne skrbi i terapijskim zajednicama u ukupnom broju liječenih osoba te udio zatvorenika ovisnika o drogama na izdržavanju kazne zatvora koji su uključeni u psihosocijalne programe i intervencije u ukupnom broju ovisnika o drogama koji izdržavaju kaznu zatvora. Kod Prioriteta 1., poseban cilj 4., kao pokazatelji ishoda navodi se udio ovisnika o drogama oboljelih od zaraznih bolesti (HIV-a/AIDS-a, hepatitis B i C) u ukupnom broju liječenih ovisnika o drogama, udio predoziranja sa smrtnim ishodom u ukupnom broju liječenih ovisnika o drogama te broj smrti povezanih s pušenjem. Kod Prioriteta 2., poseban cilj 4., kao pokazatelj ishoda navodi se broj osuđenih osoba za kaznena djela i prekršaje u vezi droga. Kod Prioriteta 3., poseban cilj 1, kao pokazatelji ishoda navode se, između ostaloga, prosječna dob prvog ulaska u sustav liječenja zbog problema ovisnosti o drogama, prosječna dob prvog korištenja droge, broj smrti povezanih s korištenjem droge, broj hospitalizacija u dnevnim bolnicama ustanova u Hrvatskoj zbog F10 (Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom) uključujući i poddiobu na četvrti znak prema MKB-10 te broj hospitalizacija u dnevnim bolnicama ustanova u Hrvatskoj zbog F.63.0 (Patološka sklonost kockanju) te Z72.6 (kockanje i klađenje). Osim kod pokazatelja ishoda za posebne ciljeve, Pravobraniteljica uočava kako se i kod pojedinih pokazatelja rezultata mjere ne predviđa da bi se statistički podaci koji će se prikupljati iskazivali po spolu. Tako se kod Prioriteta 1., poseban cilj 3., područje 3.2. Sustav socijalne skrbi, mjera 1., kao jedan od pokazatelja rezultata mjere navodi broj osoba s problemom ovisnosti koje su uključene u Projekt resocijalizacije. U navedenom području nalazi se i mjera 2., a kao jedan od pokazatelja rezultata naveden je broj djece, maloljetnika i mlađih punoljetnika s problemima ovisnosti u tretmanu Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb. Mjera 3. kao jedan od pokazatelja rezultata mjere navodi broj osoba s problemom ovisnosti, korisnika usluga u sustavu socijalne skrbi. Mjera 4. kao jedan od pokazatelja rezultata mjere navodi broj stručnjaka iz sustava socijalne skrbi koji su sudjelovali u edukacijama. Kod Prioriteta 1., poseban cilj 3., područje 3.3. Zatvorski sustav i probacija, kod mjere 2. kao jedan od pokazatelja rezultata mjere navedeno je broj zatvorenika uključenih u programe psihosocijalnog tretmana ovisnosti te broj zatvorenika uključenih u Projekt resocijalizacije za vrijeme izdržavanja kazne zatvora. U navedenom području nalazi se i mjera 3. čiji je jedan od pokazatelja rezultata mjere broj osoba uključenih u probaciju s problemom ovisnosti koje su uključene u intervencije/programe u lokalnoj zajednici. Kod Prioriteta 1., poseban cilj 4., mjera 1., kao jedan od pokazatelja naveden je broj osoba testiranih na zarazne bolesti. U navedenom području kod mjere 3. kao jedan od pokazatelja rezultata mjere navodi se i broj korisnika programa smanjenja štete uključenih u programe psihosocijalnog tretmana i resocijalizacije, a kod mjere 4. kao pokazatelj rezultata mjere navodi se i broj smrti zbog zdravstvenih posljedica povezanih sa zlouporabom droga u ukupnom broju smrti osoba s problemom ovisnosti. Kod Prioriteta 2., poseban cilj 3., mjera 3., kao jedan od pokazatelja rezultata mjere navodi se broj osoba koje su uključene u programe tretmana zbog ovisnosti o igrama na sreću. Kod Prioriteta 2., poseban cilj 4., mjera 2., kao jedan od pokazatelja rezultata mjere navodi se broj počinitelja kaznenih i prekršajnih djela koji su uključeni u programe tretmana ovisnosti tijekom izvršavanja kazne. Kod Prioriteta 3., poseban cilj 1., područje 1.1. Sustav edukacije, mjera 3., kao pokazatelj rezultata mjere navodi se broj osoba koje su informirane o štetnostima ovisnosti i broj osoba koje konzumiraju sredstva ovisnosti. Kod Prioriteta 3., poseban cilj 1., područje 1.2. Nacionalni informacijski sustav, mjera 2., kao pokazatelj rezultata mjere navodi se broj osoba prema dijagnozama ovisnosti u centralnom zdravstvenom informacijskom sustavu, a kod mjere 3. kao pokazatelj rezultata mjere navodi se broj slučajeva akutnih intoksikacija povezanih sa zlouporabom psihoaktivnih tvari. Stoga Pravobraniteljica predlaže da se kod svih gore navedenih statističkih podataka (pokazatelja ishoda kao i pokazatelja rezultata mjere) propiše obveza da se isti prikupljaju, evidentiraju, obrađuju i iskazuju razvrstani po spolu. Navedeno je u skladu s preporukom koju Pravobraniteljica kontinuirano iznosi u svojim godišnjim izvješćima upućenim Hrvatskom saboru, a koja preporuka se odnosi na potrebu sustavnog praćenja ove problematike iz rodnog aspekta (iskazivanje svih relevantnih statističkih podataka po spolu, te prilikom analize podataka imati u vidu rizik višestruke diskriminacije žena ovisnica). Također, Pravobraniteljica predlaže da se navedeni podaci, gdje god je to moguće, osim po spolu prikazuju razvrstano i po dobnim skupinama. Pored navedenog, jedna od preporuka iz ovog područja koje Pravobraniteljica kontinuirano upućuje u svojim godišnjim izvješćima o radu odnosi se i na poduzimanje mjere u cilju osnivanja i vođenja evidencije rodilja ovisnica. U kontekstu navedenog Pravobraniteljica uočava kako Akcijski plan kod Prioriteta 1., poseban cilj 3., područje 3.2. Sustav socijalne skrbi, mjera 2. Osiguravanje pravodobnog sustava intervencija u obitelji te poduzimanje mjera zaštite za rizične skupine djece i mladih, kao svrhu mjere navodi kako je u skrbi osoba s problemom ovisnosti osobito onih koje su trudnice i majke, potrebno uspostaviti okvir postupanja odnosno unaprijediti suradnju između zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi s ciljem pravovremene razmjene informacija i osiguravanja ciljanih i pravodobnih intervencija. Na tragu navedenog, Pravobraniteljica predlaže da se u sklopu ovog Akcijskog plana svakako razmotri i uvrštavanje mjere koja bi se odnosila na poduzimanje mjera u cilju osnivanja i vođenja evidencije rodilja ovisnica. Naime, trudnice i majke ovisnice često negiraju problem ovisnosti iz straha od oduzimanja djeteta nakon poroda kao i iz straha od kaznenog progona, a trudnice ovisnice iz tog razloga izbjegavaju i redovite ginekološke preglede tijekom trudnoće te dolaze na kontrolu tek pred kraj trudnoće. Nadalje, Pravobraniteljice ukazuje kako još uvijek nema dovoljno relevantnih istraživanja koja se odnose na žene ovisnice i njihove specifičnosti te da je provedeno vrlo malo takvih istraživanja. Postojeća istraživanja su pokazala da žene ovisnice imaju značajno višu stopu komorbiditeta nego kod muških ovisnika, stopa depresije i anksioznosti je znatno viša te rizik od razvijanja ovisnosti postoji sve do srednje životne dobi. Istraživanja također navode kako je u etiologiji nastanka ovisnosti kod žena, vrlo važna psihička trauma koja može biti uzrokovana seksualnim, fizičkim i nasiljem u obitelji ili na stigmatizaciji zasnovanoj na siromaštvu, rasi, seksualnoj orijentaciji i slično. Studije opetovano pokazuju da je partnerstvo žene ovisnice često puno nasilja i zlostavljanja. Veliki broj stručnjaka/kinja se slaže da je priroda ovisnosti među ženama drugačija i to ne samo u pogledu bioloških razlika koje čine muškarce i žene različito osjetljivima na uporabu droga, već i u pogledu psiholoških, socijalnih i raznih karakteristika okruženja, posebice onog obiteljskog. Stoga i liječenje ovisnosti kod žena zahtjeva bitno drugačije oblike tretmana. U kontekstu navedenog, treba imati u vidu kako prema preliminarnim podacima HZJZ-a o liječenima zbog zlouporabe droga u 2022., vidljivo je da je zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u tretmanu završilo 5.387 osoba, od čega 922 žene (udio od 17%) i 4.465 muškarca (omjer M i Ž je 4,8:1). Kada govorimo o problematici ovisnosti kod žena, treba istaknuti i nepovoljniji ekonomski položaj te kategorije koji se očituje u težoj mogućnosti zaposlenja, a što posljedično dovodi i do većeg rizika od siromaštva. Obzirom na navedeno, Pravobraniteljica predlaže da se u Akcijskom planu razmotri uvrštavanje mjera koje bi se odnosile i na provođenje relevantnih istraživanja o ženama ovisnicama. S poštovanjem, PRAVOBRANITELJICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA Višnja Ljubičić, dipl. iur. Prihvaćen Prihvaćen.
2 Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET AKCIJSKI PLAN DJELOVANJA NA PODRUČJU OVISNOSTI Mjera 4. Unaprjeđenje informiranosti opće populacije i ciljanih skupina s ciljem prevencije, odgode započinjanja ili smanjenja korištenja sredstava ovisnosti i pojave/razvoja ponašajnih ovisnosti Potrebno je uključiti organizacije civilnog društva kao provoditelje navedene mjere. Nije prihvaćen Mjera se odnosi na preventivne kampanje u području ovisnosti, a čija je provedba u nadležnosti resornih državnih i javnih tijela. Organizacije civilnog društva u provedbi navedene mjere sudjeluju kao suradnici na način da istoj daju doprinos kroz provedbu svojih programa i projekata.
3 Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET AKCIJSKI PLAN DJELOVANJA NA PODRUČJU OVISNOSTI Mjera 2. Uspostava raznih sustavnih edukacija nositelja uključenih u prevenciju ovisnosti: Potrebno je uključiti organizacije civilnog društva i kao provoditelje i kao sudionike. Nije prihvaćen Mjera se odnosi na unapređenje kompetencija stručnjaka koji djeluju u području prevencije kroz provedbu edukacija i seminara a čija je provedba u nadležnosti resornih državnih i javnih tijela. Organizacije civilnog društva u provedbi navedene mjere sudjeluju kao suradnici na način da njihovi predstavnici mogu dati doprinos u svojstvu predavača i/ili sudionika.
4 Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET AKCIJSKI PLAN DJELOVANJA NA PODRUČJU OVISNOSTI Mjera 3. Osigurati uključivanje što većeg broja korisnika programa smanjenja štete u programe savjetovanja, tretmana i resocijalizacije s ciljem društvene reintegracije i oporavka: Potrebno je navesti organizacije civilnog društva kao provoditelje navedene mjere. Prihvaćen Prihvaćen.
5 Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET AKCIJSKI PLAN DJELOVANJA NA PODRUČJU OVISNOSTI Mjera 1. Unaprjeđenje specifičnih znanja i kompetencija iz područja ovisnosti i ponašajnih ovisnosti svih subjekata uključenih u sustav suzbijanja ovisnosti i ponašajnih ovisnosti: Smatramo da je potrebno uključiti i organizacije civilnog društva kako u provoditelje programa tako i u sudionike. Članovi i zaposlenici udruga koje djeluju na ovom području imaju znatna iskustva i znanaj koja mogu prenjeti na druge sudionike. Nije prihvaćen Mjera se odnosi na unapređenje kompetencija stručnjaka koji djeluju u području ovisnosti kroz provedbu edukacija i seminara a čija je provedba u nadležnosti resornih državnih i javnih tijela. Organizacije civilnog društva u provedbi navedene mjere sudjeluju kao suradnici na način da njihovi predstavnici mogu dati doprinos u svojstvu predavača i/ili sudionika.
6 Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET AKCIJSKI PLAN DJELOVANJA NA PODRUČJU OVISNOSTI Mjera 1. Provedba analize učinkovitosti primjene kaznene politike u kaznenom i prekršajnom postupku te sukladno rezultatima analize i primjerima dobre prakse davati prijedloge za usklađivanje i izmjene zakonskih propisa u tom području: Predlažemo analizu uvođenja kako sigurnih mjesta za injektiranje tako i postupka drug-checkinga. Za iste je porebno napraviti analizu zakonodavstva te uključiti sve relevante dionike u pokretanje navedenih aktivnosti. Nije prihvaćen U Posebnom cilju 4. Smanjenje šteta i rizika povezanih s uporabom sredstava ovisnosti i ponašajnim ovisnostima, Mjeri 4. Razvoj i uvođenje inovativnih programa, lijekova i proizvoda za smanjenje šteta predviđeno je razvijanje inovativnih programa smanjenja štete s ciljem smanjenja smrtnosti zbog zdravstvenih i socijalnih posljedica povezanih sa zlouporabom droga i drugih sredstava ovisnosti te poticanje uključivanja korisnika smanjenja štete u te programe, što će uključivati i analizu opravdanosti i potrebe njihovog uvođenja.
7 Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET AKCIJSKI PLAN DJELOVANJA NA PODRUČJU OVISNOSTI, 1. UVOD Podržavamo donošenje Akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2026. jer smatramo da je navedene mjere potrebno kontinuirano provoditi i za njih imati osigurane kako provoditelje tako i financijska sredstva te pokazatelje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.