Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o povlasticama u prometu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POVLASTICAMA U PROMETU | Upozoravano na mogući sporni učinak nacrta prijedloga Zakona o povlasticama u prometu u pomorskom prometu: smanjenje povlastica za pojedine kategorije osoba s invaliditetom i ukidanje povlastica u prijevozu brzobrodskim linijama državnog prijevoznika Jadrolinija-Rijeka d.o.o. Obrazloženje: Prema Zakonu o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu, prema odredbi čl. 6. slijedeće kategorije osoba s invaliditetom su imale pravo na povlasticu od 75% od redovne cijene vozne karte za četiri putovanja godišnje brodom. Stupanjem na snagu Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (NN, br. 121/19 uz manje izmjene, NN, broj 19/22), besplatan prijevoz trajektima stekle su osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju s III i IV stupnjem funkcionalnog oštećenja, te osobe s invaliditetom kojima je utvrđeno tjelesno oštećenje koje ima za posljedicu nesposobnost donjih ekstremiteta 80% i više (čl. 32. st. 3. toč. 10. i 11.). Nakon stupanja na snagu Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju koji nisu ostvarivali povlasticu prema vrsti i težini invaliditeta iz čl. 32. st. 3. toč. 10. i 11. spomenutog Zakona i koje posljedično nisu mogle ostvariti pravo na pomorsku iskaznicu za osobe s invaldiitetom (kao npr. kronični bubrežni bolesnici na dijalizi koji nemaju utvrđen III. ili IV. stupanj funkcionalnog oštećenja) ili osobe s invaliditetom koji imaju utvrđeno tjelesno oštećenje na donjim ekstremitetima u postotku između 70% i 79%, odnosno osobe s oštećenjem vida od 90% i 99%), mogle su i dalje ostvariti pravo na povlasticu u visini od 75% od redovne cijene vozne karte za četiri putovanja godišnje brodom te besplatnu vožnju za pratitelja (ali ne i besplatni prijevoz osobnog vozila) na temelju Zakona o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu (čl. 6. st. 1. i 4.). Navedena mogućnost izravno je proizlazila iz zakonske odredbe čl. 32. st. 5. Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu. Međutim, sada prema čl. 6. Nacrta Zakona o povlasticama u prometu, osobe s invaliditetom s tjelesnim oštećenjem na donjim ekstremitetima u postotku između 70% i 79%, odnosno osobe s oštećenjem vida od 90% i 99%, te kronični bubrežni bolesnici na hemodijalizi (kojima nije utvrđen III ili IV stupanj funkcionalnog oštećenja) bi gubili svako pravo na povlasticu u pomorskom prijevozu (jer je ista rezervirana samo za osobe s invaliditetom kojima je utvrđeno tjelesno oštećenje koje ima za posljedicu nesposobnost donjih ekstremiteta 80% i više i utvrđenim III i IV stupnjem funkcionalnog oštećenja). Dodatno, Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu priznaje pravo na besplatan prijevoz samo na trajektnim linijama, pa su osobe s invaliditetom, koje su ulazile u kategoriju nositelja prava na povlasticu prema Zakonu o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu, mogle koristiti povlasticu 75% redovne cijene karte za četiri putovanja godišnje i kad su se prevozile i brzobrodskim linijama (katamaranima) Jadrolinije-Rijeka (čl. 14. Zakona o povlasticama u unutarnjem putničkom prijevozu). Nacrt Zakona o povlasticama u prometu ne predviđa više povlastice za prijevoze brodom, odnosno za brzobrodske linije, za sve kategorije osoba s invaliditetom koje su do sada mogle koristiti to pravo (prema kategorijama iz čl. 2. st. 1. toč. 3. Zakona o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu, a koje su dijelom ulazile i u kategoriju čl. 32. st. 3. toč. 10. i 11. Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu. | Prihvaćen | U članku 6. Zakona o povlasticama u prometu dodaje se stavak (4) koji glasi: „(4) Osobe s invaliditetom s tjelesnim oštećenjem na donjim ekstremitetima od 70 i 80 te oštećenjem vida od 90% oštećenja organizma. (kojima nije utvrđen III ili IV stupanj funkcionalnog oštećenja), te osobe na trajnoj dijalizi sa 100% tjelesnog oštećenja (kojima nije utvrđen III ili IV stupanj funkcionalnog oštećenja) ostvaruju pravo na povlasticu u pomorskom prometu u visini 75% od redovne cijene vozne karte za četiri putovanja godišnje na svim linijama u pomorskom prometu.“ |
| 2 | LOVRO MAKOVEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POVLASTICAMA U PROMETU | 1. U članku 2. spominju se mnogi pojmovi koji su ili određeni drugim propisima ili općepoznati. Propisi nisu rječnici da je potrebno na početku definirati »pojmove koji se koriste u ovom propisu« jer bi oni trebali biti razumljivi iz konteksta u kojem se koriste. Postoji mnogo zakona koji na početku nemaju popis pojmova i smatram da su mnogo razumljiviji kad zakon odmah krene u sadržaj, umjesto propisivanja bezbroj pojmova. Čak i Zakon o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu, koji se ovim stavlja izvan snage, ne sadrži pojmove a svejedno je razumljiv i bez njih. 2. Vezano za odredbe oko željezničkog prijevoza učenika i studenata, postavljam pitanje svrhovitosti ovih odredbi jer su trenutačno one neprimjenjive. Naime, do kraja 2024. provodi se pilot-projekt besplatnog željezničkog prijevoza željezničkog prijevoza djece i učenika osnovnih i srednjih škola. Studenti pak imaju pravo na 50 % popusta prilikom kupnje karte (u Zakonu se nalazi 40 % i to za grupna putovanja), a osim toga do 30. rujna 2023. provodi se pilot-projekt povoljnijeg prijevoza studenata, gdje studenti za 10 eura mjesečno mogu putovati vlakom bilo gdje u RH. Dakle ove povlastice koje nisu propisane Zakonom daleko su povoljnije od ovih koje se nalaze u zakonskom tekstu, a uostalom se u Zakonu spominju samo organizirana grupna putovanja, dakle nema riječi o individualnim putovanjima, što smatram da bi isto trebalo navesti. Predlažem stoga da se u Zakon uvedu realne povlastice za učenike/studente koje su aktualne već neko vrijeme (pilot-projekti se provode od 2021., odnosno 2022.), a ne samo grupna putovanja. 3. Velika većina ovog Zakona odnosi se na mogućnost parkiranja osoba s invaliditetom, što je trenutno pod nadležnosti Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Ako se materija parkiranja osoba s invaliditetom namjerava propisati ovim Zakonom, smatram da bi članak 40. ZSPC trebalo staviti izvan snage jer će u suprotnom doći do pravne nesigurnosti. 4. Ovim Zakonom uvode se tri isprave za osobe s invaliditetom: nacionalna iskaznica, europska iskaznica i parkirališna karta. Predložio bih da se brišu odredbe o nacionalnoj iskaznici i da ostane samo europska iskaznica i parkirališna karta. Po čemu je nacionalna iskaznica posebnija od europske, zar nije svrha tih iskaznica dokazivanje statusa osoba s invaliditetom? Zašto bi onda postojala jedna iskaznica za područje RH, a druga za područje izvan RH? U današnje vrijeme su iskaznice ionako samo »komad plastike«, a prava su evidentirana u raznim registrima (tj. referenti svejedno provjeravaju sustave, neovisno o tome što osoba ima iskaznicu). 5. Kroz tekst se isprepliće deklinacija zamjenice »ovaj« s naveskom i bez njega, smatram da se treba odabrati jedna inačica i nju dosljedno koristiti. Konkretno, negdje je navedeno »ovoga Zakona«, u toj istoj rečenici onda »ovog Zakona«, isto vrijedi i za »ovog članka«... Dakle, koristiti ili »ovog« ili »ovoga«. | Djelomično prihvaćen | Sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/2015), članku 4. stavku 2. uvodni dio propisa može sadržavati i pojedine pojmove kojima se daje određena definicija koje oni imaju samo u smislu toga propisa. Definiranjem pojmova nastoje se izbjeći dvojbe o značenju, tj. omogućiti bolje razumijevanje pojedinog pojma u kontekstu cijelog zakona. Pojmovi koji su propisani u drugom propisu su uklonjeni. Navedeni Zaključci Vlade Republike Hrvatske obuhvaćaju pilot projekte, a zakonsko uređenje istih ovisi o konačnim rezultatima. Članak 40. iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama je sukladno prijedlogu stavljen izvan snage. Prava s osnove javnih isprava detaljno će biti propisana pravilnicima. Svaka isprava osigurava drugačiji opseg prava na povlastice osoba s invaliditetom. Konačni tekst Nacrta Prijedloga Zakona je usklađen s primjedbom koja se odnosi na ujednačavanje korištenih zamjenica. |
| 3 | Antonio | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POVLASTICAMA U PROMETU | Poštovani, Treba dodati invaliditet ima svoj brod ili gumeni gliser(plovila) da ima pravo osloboditi plaćanje privez i odvez svoj plovila kao dokaz parkirališna karta za osobe s invaliditetom | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog nije predmet donošenja ovog Zakona. |
| 4 | Antonio | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POVLASTICAMA U PROMETU | Poštovani, Nacionalni iskaznica treba dokaz invaliditet osloboditi plačanja za javnobilježničke pristojbe, zatim troškovi javnobilježničke nagrade te naknada troškova…itd | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog nije predmet donošenja ovog Zakona. |
| 5 | LOVRO MAKOVEC | Značenje pojmova, Članak 2. | U stavku 1. točku 12. brisati. Obrazloženje: Pojam je definiran Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi, koristi se samo dva puta kroz tekst Zakona (jednom gdje se opet navodi ZDII) pa predlažem da se definicija briše jer ne doprinosi jasnoći teksta. | Prihvaćen | Pojam je izbrisan. |
| 6 | LOVRO MAKOVEC | Značenje pojmova, Članak 2. | U stavku 1. točku 10. brisati. Obrazloženje: Definicija zapravo ne donosi nikakve nove informacije, kao i većina prijašnjih pojmova, a i ovaj je dovoljno ustaljen da ga nije potrebno posebno definirati. Kao što je i u definiciji navedeno, Zakonom o Registru osoba s invaliditetom preciznije je definiran ovaj pojam, a budući da se taj Zakon nekoliko puta spominje kroz tekst ovog Zakona, smatram da je definicija nepotrebna. | Nije prihvaćen | Pojmovi uređeni Nacrtom Zakona usklađeni su za potrebe obrade zahtjeva i izdavanja popisanih obrazaca. |
| 7 | LOVRO MAKOVEC | Značenje pojmova, Članak 2. | U stavku 1. točku 8. brisati. Obrazloženje: Odredbama članka 17. stavaka 3. i 4. dovoljno je razrađena ova definicija i smatram da nije nešto što je potrebno posebno definirati. Čak se iz naziva može zaključiti što je njihova svrha (dostava i unos podataka), a iz članka 17. jasno je da se odnosi za vrijeme pružanja usluge osobama s invaliditetom. | Nije prihvaćen | Pojmovi uređeni Nacrtom Zakona usklađeni su za potrebe obrade zahtjeva i izdavanja popisanih obrazaca. |
| 8 | LOVRO MAKOVEC | Značenje pojmova, Članak 2. | U stavku 1. točku 7. brisati. Obrazloženje: Pojam javne isprave široko je korišten i općeprihvaćen te smatram da je ovakva definicija zaista nepotrebna. Ako već definirate ovaj pojam, definirajte onda i što je to željeznički promet, tko su učenici ili koliko dana traje jedna godina... Valjda je iz ovog jasno da neke pojmove zaista nije potrebno definirati ako većina zna o čemu je riječ (ili su definirani nekim drugim propisima). | Prihvaćen | Pojam je izbrisan. |
| 9 | LOVRO MAKOVEC | Značenje pojmova, Članak 2. | U stavku 1. točku 5. brisati. Obrazloženje: Kao i za autentifikaciju, ovaj pojam koristi se samo u članku 17. stavku 5., odredbi koja uopće ne doprinosi jasnoći ili boljem razumijevanju zakonskog teksta. Sve što je navedeno u toj odredbi je već poznato i ne uređuje se ovim Zakonom nego drugim propisima. | Prihvaćen | Pojam je izbrisan. |
| 10 | LOVRO MAKOVEC | Značenje pojmova, Članak 2. | U stavku 1. točku 4. brisati. Obrazloženje: Državna informacijska infrastruktura definirana je Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi i tekst Zakona se samo komplicira ako se ponovno navodi definicija koja je već razrađena nekim drugim Zakonom. Ovaj pojam nije nešto specifično da ga je potrebno definirati, nego je dovoljno ustaljen da se zna točno na što se misli kad se kaže državna informacijska infrastruktura. | Prihvaćen | Pojam je izbrisan. |
| 11 | LOVRO MAKOVEC | Značenje pojmova, Članak 2. | U stavku 1. točku 3. brisati. Obrazloženje: Slično kao i kod prethodnih obrazloženja, ovaj pojam koristi se samo jednom i njegova uporaba u članku 17. stavku 5. zaista je nepotrebna (kao i taj cijeli stavak) jer ne donosi nikakve nove informacije. Pojam autentifikacije dovoljno je ustaljen i razrađen, a između ostalog i definiran Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi, kao i velika većina ostalih pojmova. | Prihvaćen | Pojam je izbrisan. |
| 12 | LOVRO MAKOVEC | Značenje pojmova, Članak 2. | U stavku 1. točku 2. brisati. Obrazloženje: Ovaj pojam koristi se samo jednom kroz cijeli tekst Zakona i to kod definiranja jednog drugog pojma (Temeljnog registra). Velika većina pojmova u članku 2. je nepotrebna (poput ovog) pa razmislite za svakog pojedinačno jesu li zaista potrebni i kako uopće doprinose jasnoći zakonskog teksta. | Prihvaćen | Pojam je izbrisan. |
| 13 | LOVRO MAKOVEC | Značenje pojmova, Članak 2. | U stavku 1. točku 1. brisati. Obrazloženje: Ovim se Zakonom ne osniva AKD, a i trgovačka društva nisu neka definicija koju je potrebno objasniti i pogotovo ne navoditi da su od posebnog interesa za RH jer se to određuje drugim propisom (Odlukom o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku). Radi potpunosti bi se onda trebalo i objasniti što znači da je neka pravna osoba od posebnog interesa i zašto je to bitno za odredbe ovog Zakona. Tekst ove odredbe se komotno može staviti u obrazloženje Zakona, a ne u normativni dio kao što je sad. | Prihvaćen | Pojam je izbrisan. |
| 14 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | Željeznički putnički prijevoz, Članak 5. | U čl. 5. st. 1. nacrta Zakona predlažemo brisanje al. 1., 2., 3. i 5. Obrazloženje: Smatramo kako je suvišno navoditi dodatne kriterije (sljepoća, gluhoća, gluhosljepoća, teže ili teško intelektualno oštećenje) iz razloga što su te kategorije već obuhvaćene alinejom 6. i 7. (III i IV stupanj funkcionalnog oštećenja). Dodatno, na koji način će se dokazivati uvjet iz al. 5. (kronični bubrežni bolesnici na hemodijalizi), odnosno čini nam se sporno je li takav podatak razvidan uvidom u Hrvatski registar osoba s invaliditetom na temelju kojeg se izdaju javne isprave za ostvarivanje povlastica (čl. 11. st. 2. nacrta Zakona). | Nije prihvaćen | U cilju bolje funkcionalnosti sustava odredba iz Nacrta Zakona je u skladu s Uredbom o metodologijama vještačenja. |
| 15 | LOVRO MAKOVEC | Željeznički putnički prijevoz, Članak 5. | Iza stavka 1. dodati novi stavak 2. koji glasi: »Stupnjevi oštećenja iz stavka 1. ovog članka utvrđeni su uredbom kojom se uređuje način i postupak vještačenja u svrhu ostvarivanja određenih prava.« Obrazloženje: Ovo se prvenstveno odnosi na odredbu stavka 1. podstavka 3., gdje pojam »teškog intelektualnog oštećenja« nije ustaljen i podložan je izmjenama. Taj pojam definiran je Uredbom o metodologijama vještačenja pa smatram da bi bilo prikladno navesti što točno znači »teže i teško intelektualno oštećenje« (ako se već spominje u zakonskom tekstu) tako da se navede u kojem propisu je taj pojam detaljnije razrađen. | Nije prihvaćen | Svi pojmovi definirani su uredbom kojom se uređuje način i postupak vještačenja u svrhu ostvarivanja određenih prava, stoga konkretni pojam nije potrebno posebno izdvajati. |
| 16 | LOVRO MAKOVEC | Željeznički putnički prijevoz, Članak 5. | U stavku 1. riječ: »ukoliko« zamijeniti riječi: »ako«. Obrazloženje: Riječ »ukoliko« može se koristiti samo uz »utoliko«, a u ovom slučaju ispravno je upotrijebiti »ako«. | Prihvaćen | Konačni Nacrt Zakona je usklađen s prijedlogom. |
| 17 | Antonio | Željeznički putnički prijevoz, Članak 5. | Poštovani, Ispraviti četiri putovanja na 12 putovanja godišnji jer problemi loše linija i presporo vožnja željeznički putnički prijevoz i nekoliko puta prekid…. | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona nije planirano povećanje važećih povlastica već digitalizacija i unaprjeđenje u cilju lakšeg ostvarivanja prava. |
| 18 | Antonio | Željeznički putnički prijevoz, Članak 5. | Ispraviti riječ luhe - gluhe | Prihvaćen | Konačni Nacrt Zakona je usklađen s prijedlogom. |
| 19 | GRAD ZAGREB | Pomorski putnički prijevoz, Članak 6. | PRIJEDLOG : - u članak 6. treba uključiti sve kategorije korisnika/osoba s invaliditetom koje su navedene u prethodnom članku (br. 5). - iza riječi „na svim trajektnim“ dodati „ i brodskim linijama“ Obrazloženje: U nacrtu prijedloga Zakona o povlasticama u prometu neujednačeni su uvjeti za ostvarivanje prava na povlasticu osoba s invaliditetom u željezničkom prometu i pomorskom putničkom prijevozu, dok su prema Zakonu o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu (NN 97/00, 101/00, 98/19), koji je na snazi propisani isti uvjeti i kriteriji za ostvarivanje prava i u željezničkom prometu i pomorskom putničkom prijevozu (npr. broj objava za vlak, odnosno broj objava za brod). Nije opravdano isključiti neke kategorije korisnika. | Djelomično prihvaćen | Ostale kategorije invalida su dodane u članak 6. kao novi stavak (4). Ne prihvaća se dodati „i brodskim linijama“ jer su stavci (1), (2) i (3) preuzeti iz Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu. |
| 20 | Dina Kaligarić | Oslobađanje od plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine osoba s invaliditetom, Članak 7. | Poštovani, Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom južne Istre, odnosno Mladen Pucarić, član Društva predlaže da članak 7. bude gotovo identičan članku 6. s promjenom zadnje rečenice stavka 2. Članak 7. (2) Osobe s invaliditetom kod kojih je utvrđeno tjelesno oštećenje koje ima za posljedicu nesposobnost donjih ekstremiteta 80% i više, hrvatski ratni vojni invalidi sa 100% tjelesnog oštećenja te osobe s invaliditetom kojima je utvrđen III. i IV. stupanj funkcionalnog oštećenja, uključujući i osobno vozilo kojim se te osobe prevoze ostvaruju pravo na besplatni prijevoz ne plaćaju cestarinu za uporabu autoceste i objekta s naplatom. Obrazloženje: U novom prijedlogu Zakona o povlasticama u prometu nije korektno da prednost u ostvarivanju povlastice ima osobni automobil ako je u vlasništvu osobe s invaliditetom a osoba postaje nevažna. U slučaju da se automobil pokvari ili je oštećen u prometnoj nesreći, popravak i slično, može trajati i mjesecima, a osobi s invaliditetom biti će uskraćeno da sretnije živi. | Nije prihvaćen | Radi potrebe učinkovitog nadzora provedbe Zakona ostvareno pravo se veže na vozilo. U slučaju promjene vozila uvođenjem novog IT sustava će se na zahtjev korisnika jednostavnije obavljati izmjena podataka o vozilu. |
| 21 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | Oslobađanje od plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine osoba s invaliditetom, Članak 7. | Vezano za čl. 7. st. 2. predlažemo izmjenu ovih odredbi na način da pravo na oslobađanje od plaćanja cestarine prati nositelja prava – osobu s invaliditetom, odnosno dijete s teškoćama u razvoju – a ne automobil kao sredstvo prijevoza. Naime, već niz godina Pravobranitelj za osobe s invaliditetom, kao i pokret osoba s invaliditetom, upozoravaju na ovako propisane zakonske uvjete za ostvarivanje ovog prava koje diskriminiraju osobe s invaliditetom koje ne posjeduju vlastito vozilo, a imaju oštećenje koje im omogućava ostvarivanje prava na oslobođenje od plaćanja cestarina, dok osoba s identičnim oštećenjem koja ima vlastito vozilo može ostvariti oslobođenje. Također, u neravnopravan položaj stavljene su i obitelji/kućanstva u kojima živi više osoba s invaliditetom kada pravo na ostvarivanje oslobađanja od plaćanja cestarine može ostvariti samo jedna osoba s invaliditetom, a godinama upozoravamo i na negativne posljedice koje za obitelji djece s teškoćama u razvoju ima ovakav zakonski okvir prema kojemu za oslobođenje od plaćanja cestarine roditelji moraju vlasništvo nad vozilom upisati na dijete. Podsjećamo predlagatelja da se u izvješćima o radu Pravobranitelja za osobe s invaliditetom od 2016. do 2022. godine ukazuje na brojne primjere iz prakse, odnosno svakodnevnog života osoba s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama u razvoju, koji potvrđuju kako su ovako postavljeni zakonski uvjeti prema kojima pravo prati vozilo, a ne osobu – nepravedni, diskriminirajući i ujedno stvaraju brojne poteškoće osobama s invaliditetom, djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima. | Djelomično prihvaćen | Odredba je usklađena s u dijelu kojim se omogućava prijenos prava na roditelje ili skrbnika ukoliko djeca ili osobe lišene poslovne sposobnosti u svojem vlasništvu nemaju vozilo. Nije prihvaćen prijedlog prema kojem bi pravo na oslobađanje od plaćanja cestarine glasilo na osobu jer bi isto bilo teško nadzirati i kontrolirati. Radi potrebe učinkovitog nadzora provedbe Zakona ostvareno pravo se veže na vozilo. U slučaju promjene vozila uvođenjem novog IT sustava će se na zahtjev korisnika jednostavnije obavljati izmjena podataka o vozilu. |
| 22 | GRAD ZAGREB | Oslobađanje od plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine osoba s invaliditetom, Članak 7. | PRIJEDLOG: - iza riječi „hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata sa 100% tjelesnog oštećenja“ dodati „i civilni invalidi iz Domovinskog rata sa 100% tjelesnog oštećenja“ Obrazloženje: 31.07.2021. godine stupio je na snagu Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, te se predlaže priznati jednako pravo za civilne invalide iz Domovinskog rata sa 100% tjelesnog oštećenja kao i za hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata sa 100% tjelesnog oštećenja | Prihvaćen | Konačni Nacrt Zakona je usklađen s prijedlogom. |
| 23 | Antonio | Oslobađanje od plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine osoba s invaliditetom, Članak 7. | Postoji dopuniti oba roditelji (mama i tata) imaju 100% invaliditetom kojima je utvrđen III. i IV. stupanj funkcionalnog oštećenja | Nije prihvaćen | Nejasan komentar. |
| 24 | UDRUGA INVALIDA RADA ZAGREBA | Oslobađanje od plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine osoba s invaliditetom, Članak 7. | Mišljenja smo da Nacrt prijedloga Zakona o povlastica u prometu, konkretno članak 7. stavak 2., treba izmijeniti tako da se u isti stavi sljedeća formulacija: „...kod kojih je utvrđeno ukupno tjelesno oštećenje od 80 i više posto ili kod kojih je utvrđeno tjelesno oštećenje koje ima za posljedicu nesposobnost donjih ekstremiteta 80 posto ...“ Bez intervencije u navedenom članku 7. stavak 2. iz ovoga Nacrta, pravo na cestarinu za autoceste i objekte s naplatom ostaje ograničeno na osobe s tjelesnim oštećenjem koje imaju za posljedicu nesposobnost donjih ekstremiteta 80 i više posto. Navedeno rješenje uvedeno je 2009. godine odlukom Vlade RH prema kojoj su osobe koje imaju ukupno tjelesno oštećenje u visini 80 i više posto spomenuto pravo izgubili. Navedena odluka Vlade RH tada je donesena zbog recesije koja je u to vrijeme zahvatila RH, kao i cijeli svijet. Mišljenja smo, a s obzirom na sve mjere koje Vlada RH poduzima u posljednjih godinu dana, da bi navedenoj kategoriji osoba trebalo vratiti pravo na cestarinu za autoceste i objekte s naplatom. Smatramo da predložena izmjena za državni proračun ne bi predstavljala opterećenje, a navedenu kategoriju osoba oslobodilo bi jednog dijela troškova koji u današnjim teškim gospodarskim prilikama znači puno, pogotovo osobama koje imaju niska primanja i čiji su svakodnevni troškovi održavanja zdravlja znatno veći od troškova zdravih osoba. Svakako želimo istaknuti da u prilog izmjeni koju predlažemo govori i rješenje iz članka 8. stavak 1. ovog Nacrta koji definira pravo na korištenje parkirališta obilježenih Znakom pristupačnosti, a na isti način navedeno pravo definira i trenutno važeći Pravilnik o upotrebi parkirališne karte za osobe s invaliditetom (NN broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20), koji u članku 3. stavak 1. decidirano navodi tko ima pravo na parkirališnu kartu. Navedeni članak Pravilnika glasi : “ Pravo na parkirališnu kartu imaju osobe s 80 ili više posto tjelesnog oštećenja, odnosno osobe koje imaju oštećenje donjih ekstremiteta 60 ili više posto.“ Zakonodavac takvim rješenjem vezanim uz pravo na parkirališnu kartu ne čini razliku već izjednačava osobe s tjelesnim oštećenjima neovisno o tome na što se konkretno odnosi postotak tjelesnog oštećenja, a što držimo jedinim ispravnim rješenjem glede definiranja kruga potencijalnih korisnika prava. Navedeno rješenje iz članka 8. stavak 1. ovog Nacrta, kao i Pravilnika o upotrebi parkirališne karte za osobe s invaliditetom, govori u prilog izmjeni koju mi predlažemo i svakako bi zakonodavac trebao ostati dosljedan glede istoga u novom zakonskom rješenju, a slijedom navedenoga ne bi trebao razlikovati potencijalne korisnike prava na cestarinu za autoceste i objekte s naplatom na način kako je to učinjeno člankom 7. stavak 2. Nacrta prijedloga Zakona o povlasticama u prometu. | Nije prihvaćen | Cilj ovog Zakona je unaprijediti učinkovitost provedbe i olakšanje ostvarivanja prava iz drugih zakon te su sva prava prenesena iz važećih propisa (Zakon o cestama). |
| 25 | Blažena Vunić | Oslobađanje od plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine osoba s invaliditetom, Članak 7. | Poštovani,sto je s maloljetnom djecom s teškoćama u razvoju koja su isto osobe s invaliditetom, a ta djeca nemaju automobil u svom vlasništvu, odnosno roditelji su ti koji su vlasnici vozila. Nastaju veliki problemi kod registriranja vozila na maloljetno dijete, kupnje, prodaje vozila u vlasništvu maloljetne osobe | Prihvaćen | Usklađen tekst prijedloga Zakona. |
| 26 | Antonio | Oslobađanje od plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine osoba s invaliditetom, Članak 7. | Poštovani, Dodati : osobe s invaliditetom kojima je utvrđen III. i IV. stupanj funkcionalnog oštećenja, | Nije prihvaćen | Cilj ovog Zakona je unaprijediti učinkovitost provedbe i olakšanje ostvarivanja prava iz drugih zakon te su sva prava prenesena iz važećih propisa (Zakon o cestama). |
| 27 | Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO | OSOBE S INVALIDITETOM I HRVATSKI RATNI VOJNI INVALIDI I CIVILNI INVALIDI RATA, Pravo na korištenje parkirališta obilježenih znakom pristupačnosti | Tražimo da se u čl. 7. st. 2 i čl. 8. st.1. dodaju i djeca/osobe s intelektualnim teškoćama III. i IV. stupnja jer oni ne mogu koristiti javni prijevoz. Riječ je o osobama s visokim stupnjem autizma ili s težim ili teškim intelektualnim teškoćama. | Nije prihvaćen | Cilj ovog Zakona je unaprijediti učinkovitost provedbe i olakšanje ostvarivanja prava iz drugih zakona te su sva prava prenesena iz važećih propisa. |
| 28 | Dina Kaligarić | Pravo na korištenje parkirališta obilježenih znakom pristupačnosti, Članak 8. | Prijedlog Mladena Pucarića, člana Društva osoba s tjelesnim invaliditetom južne Istre predlaže da se u članku 8. doda stavak 5. Članak 8. (1) Osobe s 80 ili više posto tjelesnog oštećenja, odnosno osobe kod kojih je utvrđeno tjelesno oštećenje koje ima za posljedicu nesposobnost donjih ekstremiteta 60 ili više posto ostvaruju pravo na izdavanje parkirališne karte za osobe s invaliditetom. (2) Parkirališna karta za osobe s invaliditetom je javna isprava koja omogućava pravo na parkiranje vozila kojima se prevoze osobe s invaliditetom na parkirališno mjesto koje je za tu svrhu posebno obilježeno, a označava se simbolom znaka pristupačnosti. (3) Parkirališna karta za osobe s invaliditetom vrijedi samo kada vozilom upravlja osoba s invaliditetom iz stavka 1. ovog članka ili se ta osoba nalazi u vozilu. (4) Pravila korištenja parkirališnih mjesta koja su obilježena znakom pristupačnosti kao i korištenje ostalih parkirališnih mjesta od strane osoba s invaliditetom uređuju jedinice lokalne samouprave na svom području. (5) U iznimnim slučajevima kad osoba iz prvog stavka ima i drugo osobno vozilo na ručne komande, ima pravo na duplikat parkirališne karte koju koristi za drugo osobno vozilo u njegovom vlasništvu. | Primljeno na znanje | Osoba koja koristi pravo korištenja parkirališnog mjesta za osobe s invaliditetom treba biti u vozilu. Nije predviđeno da se istovremeno koristi s više vozila te se izdaje samo jedna Parkirališna karta po osobi. |
| 29 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | Pravo na korištenje parkirališta obilježenih znakom pristupačnosti, Članak 8. | Predloženim odredbama čl. 8. st. 1. zanemaruju se višegodišnje preporuke i upozorenja Pravobranitelja za osobe s invaliditetom kojima se ukazuje na neusklađenost ovako postavljenih kriterija i uvjeta za ostvarivanje prava na parkirališnu kartu za osobe s invaliditetom sa važećom Uredbom o metodologijama vještačenja. Već dulji niz godina upozoravamo kako ovakvo normativno uređenje ne omogućuje stvarno ispunjenje svrhe prava na parkirališnu kartu, a to je da se osobama s invaliditetom koje zbog prirode svog invaliditeta trebaju pristupačna parkirališna mjesta olakša mobilnost, svakodnevno funkcioniranje i integracija u društvo. Ovako predloženi kriteriji i uvjeti i dalje nisu usklađeni s važećom Uredbom o metodologijama vještačenja, odnosno i dalje su kao uvjet propisani „postotci“ tjelesnog oštećenja umjesto utvrđivanja kriterija koji bi bili povezani sa stvarnim funkcionalnim potrebama osobe s invaliditetom za pristupačnim parkirališnim mjestom, što bi omogućilo pravednije ostvarivanje ovog prava i ispunjavanje njegove svrhe. | Nije prihvaćen | Cilj ovog Zakona je unaprijediti učinkovitost provedbe i olakšanje ostvarivanja prava iz drugih zakona te su sva važeća prava prenesena iz važećih propisa (Zakon o cestama). Minimalni kapacitet parkirališnih mjesta za osobe s invaliditetom je propisan člankom 50. Pravilnika, a prema kojem se na javnom parkiralištu i u javnoj garaži, te u sklopu građevina javne i poslovne namjene, građevina stambene i stambeno-poslovne namjene izvodi 5% pristupačnih parkirališnih mjesta u odnosu na ukupni broj parkirališnih mjesta, ali ne manje od jednoga. Navedenim propisom je osiguran dovaljan broj parkirališnih mjesta te u ovom trenutku nema potrebe za smanjenjem prava. |
| 30 | LOVRO MAKOVEC | Pravo na korištenje parkirališta obilježenih znakom pristupačnosti, Članak 8. | Stavak 4. brisati. Obrazloženje: Što su pravila korištenja parkirališnih mjesta? Izgled takvog mjesta propisan je pravilnikom o prometnim znakovima, a zabrana zaustavljanja i parkiranja Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (članak 82. stavak 1. točka 13.). Ako se ova odredba odnosi na uređivanje prometa, odnosno određivanje parkirališnih površina i način parkiranja, ova ovlast već je dana jedinicama člankom 5. ZSPC-a. Predlažem stoga brisati ovaj stavak ili bolje pojasniti što se misli pod pravila korištenja parkirališnih mjesta jer će u suprotnom dolaziti do pravne nesigurnosti. | Nije prihvaćen | Jedinice lokalne samouprave uređuju uvjete parkiranja (vremensko trajanje, naplatu i sl.) te je potrebno istaknuti da označavanje parkirališnih mjesta za osobe s invaliditetom nije uvijek isto. |
| 31 | Savez udruga za autizam Hrvatske | Pravo na korištenje parkirališta obilježenih znakom pristupačnosti, Članak 8. | Pravo na korištenje parkirališta obilježenih znakom pristupačnosti (Članak 8.) trebalo bi se također osigurati djeci, mladim i odraslim osobama s autizmom. Naime, zbog kompleksnosti ovog stanja poremećaji autističnog spektra se prema Uredbi o metodologijama vještačenja (NN 67/2017) svrstavaju isključivo u III. stupanj (teži invaliditet) i IV. stupanj (teški invaliditet) invaliditeta, odnosno oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Iako znak pristupačnosti koji bi se ostvarivao na temelju Parkirališne karte za osobe s invaliditetom neće biti potreban svakom autističnom pojedincu, onim osobama kod kojih je vještačenjem utvrđen teži ili teški invaliditet i njihovim obiteljima ostvarivanje ovog prava potencijalno bi značajno unaprijedilo kvalitetu života. Autistične osobe trebaju pristup određenim uslugama i terapijama koje su nerijetko udaljene od njihovog mjesta stanovanja te česti odlasci na preglede, terapije i druge sadržaje u zajednici za obitelj može predstavljati značajno financijsko opterećenje. Ostvarivanje ovog prava moglo bi pružiti određeno financijsko olakšanje i omogućiti im pristup potrebnim resursima bez suočavanja s dodatnim financijskim i prostornim preprekama. Osim toga, ostvarivanjem ovog prava omogućila bi se bolja pristupačnost navedenih usluga u zajednici, što bi trebala biti izvorna ideja ovakve mjere. Naime, mnoge usluge i sadržaji u zajednici nisu pristupačni za autistične osobe jer nisu adekvatno prilagođeni specifičnostima njihova funkcioniranja. Kod mnogih autističnih osoba prisutne su senzorne različitosti, poput osjetljivosti na buku, jaka svjetla ili nagle promjene temperature, što može uzrokovati uznemirenost i osjetilno preopterećenje. Nerijetko su prisutne i motoričke teškoće koje mogu dodatno otežati kretanje na većim udaljenostima. Neke autistične osobe nisu svjesne opasnosti u prometu te bi se omogućavanjem parkiranja na mjestu koje je bliže odredištu značajno smanjio rizik od nesreće i mogućih ozljeda. Parkirno mjesto koje je bliže odredištu može pomoći u smanjenju izloženosti ovim okidačima i pojedincu olakšati tranziciju. Uz to, mnoge autistične osobe imaju izraženu potrebu za rutinom i parkiranje bliže odredištu može im omogućiti osjećaj predvidljivosti, čime se značajno smanjuje stres i anksioznost kod djeteta ili odrasle osobe. | Primljeno na znanje | Odredbom članka su preuzeta trenutna prava te nije planirano proširenje istih. Cilj ovog Zakona je unaprijediti učinkovitost provedbe i olakšanje ostvarivanja važećih prava. |
| 32 | Zoran Sambol | Pravo na korištenje parkirališta obilježenih znakom pristupačnosti, Članak 8. | (5) Pristup "Središnjem registru prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti" osiguran je Službi komunalnog redarstva jedinice lokalne samouprave pod uvjetima koji propisuju "Opća uredba o zaštiti podataka" te "Zakon o pravu na pristup informacijama". Jedinica lokalne samouprave dužna je implementirati funkcionalan i zakonit sustav korištenja Središnjeg registra. | Primljeno na znanje | Pristup podacima nadzornim službama osiguran je u članku 21., a propisi kojima se uređuje zaštita podataka su obvezujući i za podatke kojima se raspolaže temeljem ovog Zakona. |
| 33 | LOVRO MAKOVEC | Ostala prava putnika u prometu, Članak 9. | Članak 9. brisati. Obrazloženje: Smatram da je s nomotehničke strane ovaj članak višak. Iako je vjerojatno napisan u dobroj namjeri da služi adresatima kao pomoć u traženju svojih prava u ostalim propisima, može se postaviti pitanje zašto su navedeni samo ovi propisi, a ne i neki ostali. Ovaj članak s normativne strane ne doprinosi jasnoći teksta jer se podrazumijeva da putnici imaju ostala prava propisana tim propisima, neovisno o tome jesu li ti propisi ovdje navedeni ili ne. Drugim riječima, brisanjem ovog članka ne uskraćuju se prava navedena u tim propisima, ali se zakonski tekst u bitnome pojednostavnjuje. | Nije prihvaćen | Članak je prisutan u tekstu zakona iz razloga što zakon obuhvaća prava na povlastice učenika, studenata i osoba s invaliditetom i drugih osoba, koje imaju prebivalište ili stalno boravište u Republici Hrvatskoj, koje ostvaruju prava na povlastice u željezničkom, pomorskom prometu, cestovnom prometu te pri korištenju javnih cesta na teritoriju Republike Hrvatske. |
| 34 | GRAD ZAGREB | Željeznički putnički prijevoz, Članak 10. | PRIJEDLOG: - izmijeniti tekst na način da se iza riječi „poginule, umrle ili nestale“ doda tekst: „ prema zakonu kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih invalida rata po osnovi gubitka člana obitelji Obrazloženje: Budući da su zakonom kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih invalida rata definirane okolnosti pod kojima se priznaje pravo na obiteljsku invalidninu po osnovi gubitka člana obitelji nije potrebno navoditi okolnosti u članku 10. stavak 1. alineja 3. pod rednim brojem od 1.-9., tj. predlaže se regulirati pravo u pogledu korisnika obiteljske invalidnine na isti način kako je regulirano u stavku 2. istog članka. | Prihvaćen | Usklađen tekst prijedloga Zakona. |
| 35 | LOVRO MAKOVEC | Javne isprave kojima se ostvaruju povlastice u prometu, Članak 11. | U stavku 3. riječ: »U ostalim slučajevima« zamijeniti riječi: »Iznimno od stavka 2. ovog članka«. Obrazloženje: Ispravnija formulacija. Dodatno bih samo istaknuo da smatram kako bi stavak 2. možda bolje bilo staviti u prijelazne odredbe (članak 23.) ako se radi o privremenoj odredbi, tj. koja se primjenjuje »prilikom uspostave Informacijskog sustava povlastica u prometu«. Hoće li se isprave izdavati po službenoj dužnosti i prilikom upisa osobe u Registar osoba s invaliditetom ili promjene podataka (hoće li AKD dobivati obavijesti o promjenama?) ili će se provoditi na zahtjev stranke? Ako je odredba stavka 2. privremenog karaktera, onda predlažem da se premjesti u članak 23. | Nije prihvaćen | Odredbama se propisuju dva načina izdavanja iskaznica, a ne iznimka od pravila te stoga prijedlog nije osnovan. |
| 36 | LOVRO MAKOVEC | Javne isprave kojima se ostvaruju povlastice u prometu, Članak 11. | U stavku 1. podstavak 1. brisati. Obrazloženje: Zašto se ne bi izdavala samo europska iskaznica? Ako se europska iskaznica izdaje nositeljima nacionalne iskaznice, koja je onda svrha nacionalne iskaznice osim dodatnog troška? Isto kao što ne postoji nacionalna vozačka dozvola i europska vozačka dozvola (ne uključujući međunarodnu vozačku dozvolu koja je poseban slučaj), predlažem da se ovdje isto koristi samo jedna iskaznica kojom će se ostvarivati povlastice. | Nije prihvaćen | Prava s osnove javnih isprava detaljno će biti propisana pravilnicima. Svaka isprava osigurava drugačiji opseg prava na povlastice osoba s invaliditetom. |
| 37 | LOVRO MAKOVEC | Uspostava Središnjeg registra, Članak 15. | Stavak 6. brisati. Obrazloženje: Analiziranje i izvještavanje uključuje prikupljanje podataka te izradu analiza i izvješća. Ova odredba se ukratko svodi na to, dakle smatram da se njome ne postiže traženi cilj (koji?). Eventualno da se u Zakonu spominju mnogi poslovi, uključujući i poslovi analiziranja i izvještavanja te da postoji više tijela koja su svaka nadležna za određene poslove, ova odredba bi donekle imala smisla, ali ovako kako je sad napisana smatram da nije potrebna. | Nije prihvaćen | Budući da je zakonska obveza AKD-a obavljati stručno-tehničke poslove izrade i održavanja informacijskog sustava povlastica u prometu, Središnjeg registra i poslove prikupljanja i obrade podataka povezane s izdanim ispravama, neupitno je da pritom obavlja i poslove analiziranja i izvještavanja, prikupljanja podataka i izradu stručnih podloga, analiza i izvješća o stanju kao pružatelj usluga po modelu CDU. |
| 38 | LOVRO MAKOVEC | Uspostava Središnjeg registra, Članak 15. | Stavak 4. brisati. Obrazloženje: Nekoliko puta je već prije obrazloženo da se ovim Zakonom ne osniva AKD i ovaj stavak ne donosi nikakve nove informacije. Nije potrebno pretjerivati, pogotovo s ovakvim pokratama tipa XaaS. To je otprilike na razini da se u Zakonu (ili nekom propisu) razrađuje shema baze podataka, specifikacija API-ja i slično. | Prihvaćen | Usklađen tekst prijedloga Zakona. |
| 39 | LOVRO MAKOVEC | Ustrojstvo Središnjeg registra, Članak 17. | U stavku 4. iza riječi: »registrom« dodati zarez i riječi: »u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona«. Obrazloženje: Smatram da bi ova odredba bolje odgovarala u prijelaznim odredbama, članku 23. jer je privremenog karaktera. Također predlažem da se jasno navede rok u kojem su dužni uspostaviti infrastrukturu jer nigdje nije naveden. | Primljeno na znanje | U konačnom Nacrtu Zakona u Prijelaznim odredbama (čl. 23.) dodan je novi stavak kojim se definira rok za uspostavu odgovarajuće informacijske infrastrukture od strane obveznika dostave i unosa podataka. |
| 40 | LOVRO MAKOVEC | Ustrojstvo Središnjeg registra, Članak 17. | Stavak 1. brisati. Obrazloženje: Zakonom se razrađuje tematika samo generalno, a cjeline od kojih se sastoji sustav mogu biti propisane pravilnikom. Uostalom, zašto je za zakonski tekst bitno da su navedena ova tri modula i dalje se nigdje više ne spominju? Vrlo vjerojatno će se te cjeline razraditi pravilnikom iz stavka 6., no ako se ne namjeravaju detaljnije opisati ovim Zakonom (smatram da se ni ne moraju, nego da budu pravilnikom), predlažem da se taj stavak briše. | Nije prihvaćen | Zakonom se ustrojava Središnji registar, najmanje je potrebno definirati opće cjeline kako je i napisano. Detaljnije slijedi razrada Pravilnikom. |
| 41 | LOVRO MAKOVEC | Zaštita podataka, Članak 18. | Članak 18. brisati. Obrazloženje: Slično objašnjenju u članku 9., naravno da se podrazumijeva primjena propisa o zaštiti podataka i slično, isto kao što se podrazumijeva primjena npr. Uredbe o uredskom poslovanju. Brisanjem ovog članka neće nestati obveza poštivanja tih propisa, samo će se zakonski tekst smanjiti za jedan članak i postati čitljivijim. | Nije prihvaćen | U zakonima se uobičajeno nalazi odredba o načinu postupanja s osobnim podacima, pozivajući se na propise kojima je isto uređeno. |
| 42 | LOVRO MAKOVEC | Način korištenja povlastica, Članak 20. | Stavak 1. izmijeniti tako da glasi: »Učenici osnovnih i srednjih škola ostvaruju povlastice iz ovoga Zakona na temelju potvrde o njihovom statusu, a studenti na temelju isprave kojom se dokazuje status studenta.« Obrazloženje: Zašto učenici osnovnih škola ovdje nisu navedeni? Što se tiče studenata, članak 1. stavak 3. Pravilnika o studentskoj ispravi (»Narodne novine« broj 90/14) propisuje da: »Studentska iskaznica je javna isprava kojom se dokazuje status studenta.« Dakle nema potrebe da studenti svoj status dokazuju potvrdom jer tome služi studentska iskaznica. Ionako se pravne osobe koje izdaju željezničke/pomorske karte mogu povezati s ISSP-om (Informacijskim sustavom studentskih prava), kao što to već neka društva za javni prijevoz i imaju implementirano. | Prihvaćen | Usklađen tekst Zakona. |
| 43 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | Prekršajne odredbe, Članak 22. | Vezano za čl. 22., st. 8. i 9., podržavamo i pozdravljamo uvažavanje prijedloga za povećanje iznosa novčanih kazni za prekršitelje, S obzirom da zlouporaba parkirališne karte, odnosno korištenje iste na nezakonit način uzrokuje brojne probleme i stvara prepreke mobilnosti i pristupačnosti za osobe s invaliditetom. Dodatno, predlažemo povećanje roka na koji se parkirališna karta privremeno oduzima s dvije na tri godine. | Prihvaćen | Konačni nacrt Zakona je usklađen s primjedbom. Uz prekršajne kazne za slučaje zlouporabe i krivotvorenja se primjenjuju odredbe Kaznenog zakona. |
| 44 | LOVRO MAKOVEC | Prijelazne i završne odredbe, Članak 23. | U stavku 3. riječi: »za čije je donošenje ovlašten sukladno odredbama ovoga Zakona« zamijeniti riječima: »iz članka 11. stavaka 4. i 5., članka 14. stavka 3. i članka 17. stavka 6.« Obrazloženje: Preciznija formulacija. Ovdje bih se vratio na članak 17. stavak 6., odredba koja je malo nezgodno napisana jer navodi da će se pravilnikom propisati i neke stvari koje su već prethodno navedene, poput troškova izdavanja isprava. Trošak izdavanja isprava propisuje se odlukom iz članka 11. (ne pravilnikom), pa nije jasno hoće li se zapravo donijeti samo jedan pravilnik kojim će se detaljnije razraditi materija ovog Zakona, ili će biti ukupno 3 pravilnika koji će svaki propisivati određene stvari? | Djelomično prihvaćen | Budući da je čl. 11. st. 5. propisano da „Visinu troškova izdavanja javnih isprava iz ovog članka odlukom određuje ministar nadležan za promet.“ prihvaća se brisanje dijela teksta: „ i troškove izdavanja“ u čl. 17. st. 6. te se tekst: „pravilnikom će“ zamjenjuje tekstom: „će pravilnicima iz čl. 11. st. 4. i čl. 14. st. 3. ovog Zakona“. Propisano je donošenje tri Pravilnika i to: Čl. 11. st. 4., čl. 14. st. 3., čl. 17. st. 6. |
| 45 | Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO | Prijelazne i završne odredbe, Članak 23. | Tražimo da se čl. 23. st. 5. izmjeni u smislu da važeće parkirališne karte vrijede do njihovog isteka važnosti kako bi se izbjegla nepotrebna gužva i dodatni troškovi za korisnike. Naime, parkirališna karta ionako vrijedi max 5 godina. | Nije prihvaćen | Propisan je prijelazni period od šest mjeseci što se smatra dovoljno dugim periodom za ujednačavanje isprava nakon kojeg bi vrijedile samo isprave izdane temeljem ovoga Zakona. Troškove izdavanja javnih isprava temeljem ovoga Zakona ne snosi krajnji korisnik te će iste inicijalno biti izdane po službenoj dužnosti. |