Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Prijedlogu uredbe o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga odgajatelja predškolske djece Krijesnice UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Poštovani, prije svega pozdravljamo prepoznavanje važnosti ulaganja u rani i predškolski odgoj, odnosno financijsku podršku najmlađim članovima društva. Odredbama Ustava RH (1990) svakom se građaninu, neovisno o njihovoj rasi, spolu, boji kože, vjeri, jeziku, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama jamči i osigurava ravnopravnost, slobode i prava. Navedene odredbe u skladu su s poštivanjem Konvencije o pravima djeteta (1989) prema kojoj su odrasli odgovorni osigurati holistički okvir univerzalnih minimalnih standarda, koja uključuju i razvojna prava. Ona pak se odnose na osiguravanje prava na kvalitetno obrazovanje, odmor i igru te dostupnost kulturnih, umjetničkih i drugih aktivnosti svoj djeci. Prijedlogom uredbe o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića u pitanje se dovode sljedeća razvojna prava: - Pravo na nediskriminaciju po bilo kojoj osnovi te obveza država stranaka da uvedu sve odgovarajuće mjere kako bi djecu zaštitile od svih oblika diskriminacije (članak 2) - Obveza usklađivanja sustava i ustanova odgovornih za djecu s najboljim interesom (dobrobiti) djeteta, osiguravanje odgovarajućih zdravstvenih i sigurnosnih standarda te standarda kvalitete osoblja (članak3). Prema Zakonu o Predškolskom odgoju i obrazovanju osnivači dječjih vrtića osim gradova i općina(koji su uključeni u ovaj prijedlog) jesu i brojne druge pravne i fizičke osobe kao i vjerske zajednice. Isključivanje pojedinih osnivača dodatno naglašava već postojeće regionalne razlike koje se odnose na obuhvat djece, kvalitetu programa (omjer djece i odgojitelja, izostanak potrebnog stručnog tima, poštivanje Državnih pedagoških standarda, deficit stručnog kadra-odgojitelja), te iznose i modele sufinanciranja. Stoga smatramo kao profesionalno udruženje da je veći angažman državnih tijela neophodan u sustavnom uvođenju kriterija i standarda kvalitete RPOO jednako tako kao i u pronalaženju optimalnih modela fiskalne održivosti dječjih vrtića koji će svoj djeci omogućiti ravnopravan pristup priuštivim i kvalitetnim programima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Kako smo kao država članice EU prihvatili temeljne veze između dobrobiti djece i snage društva u kojem ona žive, smatramo da se u tu svrhu kriteriji i mjerila moraju uskladiti u korist svakog djeteta, bez obzira na stupanj indeksa razvijenosti pojedine regije. Prema istaknutom smatramo da se prijedlog Uredbe mora revidirati. Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 4. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Predlagatelj će unaprjeđivati poslove koji su mu Ustavom ili zakonom dodijeljeni vezano za predškolski odgoj i obrazovanje. Ostali komentari primaju se na znanje.
2 Tina Bebić UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Podržavam u potpunosti komentar Udruge Sidro: Pozdravljamo donošenje Uredbe o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, odnosno uključivanje države u financiranje dječjih vrtića po članku 50.a Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. Uredbom bi se, kako ističe predlagatelj, trebalo utjecati na povećanje priuštivosti programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, odnosno umanjiti cijena kojom roditelji sufinanciraju vrtić za dijete. Problem nalazimo u činjenici da ne postoji uporište u zakonodavnom okviru za uplitanje države u odluke jedinica lokalne samouprave kad je riječ o cijeni vrtića, bilo onoj ekonomskoj ili onoj koju se potražuje od roditelja. Stoga je očekivanje da će se ovom Uredbom utjecati na smanjenje cijene vrtića koju plaćaju roditelji, u najmanju ruku nerealno. Kriterij sufinanciranja dječjih vrtića mora biti drugačiji i mora ići jednako prema svakom djetetu u Hrvatskoj, odnosno kriterij dodjele sredstava ne smije biti razvijenost regije u kojoj dijete pohađa vrtić, jer je to diskriminacija prema mjestu rođenja i stanovanja djeteta. Svi gradovi s istim stupnjem indeksa razvijenosti nemaju jednak broj djece niti izdvajaju isti postotak proračuna za dječje vrtiće. Podsjećamo, odluku koliko će izdvajati za vrtiće, donosi svaka jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave – samostalno i proizvoljno. Stoga je ponajprije nužno uspostaviti jedinstvenu metodologiju izračuna ekonomske cijene vrtića na nacionalnoj razini. Istovremeno, nužno je osigurati da se u ukupan trošak (ekonomsku cijenu vrtića) uračunaju i zakonom propisane plaće zaposlenih u svim vrtićima, a ne plaće koje su manje od zakonom propisanog minimuma. Tek temeljem tako, ispravno dobivene cijene ukupnih troškova vrtića i uvažavajući sve okolnosti, specifičnosti i različitosti pojedinih regija, moguće je promišljati o načinu na koji uspostaviti parametre za izračun prosječne cijene smještaja djeteta u vrtić. Ne zaboravimo niti činjenicu kako oko 80% ukupnog troška svakog vrtića čine plaće zaposlenih, kako se na njima štedi na način da su ispod zakonskog minimuma, ili se zapošljava manji broj radnika od nužno potrebnog, jer osnivač nema sredstava platiti potreban stručni kadar. Nadalje, kako bi se spriječila diskriminacija djece s obzirom na pohađanje vrtića različitog osnivača, kriterij sufinanciranja dječjih vrtića trebao bi se jednako primijeniti na svu djecu uključenu u dječje vrtiće u Republici Hrvatskoj neovisno o tome je li osnivač vrtića koji dijete pohađa jedinica lokalne samouprave, RH, vjerska zajednica ili druga fizička ili pravna osoba temeljem čl. 7. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. Ako je država u svoja izvješća o uključenosti djece rane i predškolske dobi uvrstila i onu djecu koja pohađaju vrtiće drugih osnivača, a jest, tada nesporno i tu djecu i ustanove koje ona pohađaju, treba uvrstiti u sufinanciranje iz državnog proračuna. Ono na što država može i mora utjecati je provedba: - odredbi Državnog pedagoškog standarda – propisana mjerila za broj djece u obuhvatu vrtića, broj i vrstu djelatnika, materijalne i financijske uvjete rada u vrtiću, uključujući i odredbe čl.42. koji govori o mjerilima za financiranje programa dječjih vrtića što se odnosi i na bruto plaće radnika; - odredbi čl. 51. st.1. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju koji propisuje visinu plaće zaposlenih u dječjim vrtićima, koja je u većini gradova još uvijek ispod zakonski propisanog minimuma, što država ovim putem ima mogućnost regulirati kao jedan od kriterija za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića; - odredbi o zapošljavanju iz Zakona o radu – zapošljavanje potrebnog kadra u dječjim vrtićima na ugovore na neodređeno vrijeme, budući da poslodavci imaju stalnu i trajnu potrebu za obavljanjem istih poslova i na te poslove nezakonito zapošljavaju iste radnike u kontinuitetu, nezakonito, na određeno vrijeme. Zaključno, u članku 4. stavku 2. Uredbe propisuje se da se u ukupne troškove dječjih vrtića iz stavka 1. ovog članka ubrajaju rashodi iskazani u godišnjim financijskim izvještajima za prethodnu godinu, a koji se sukladno Računskom planu proračuna odnose na skupine 31 - Rashodi za zaposlene. Još jednom naglašavamo, obzirom na veliku regionalnu razliku u plaćama zaposlenih u dječjim vrtićima diljem Hrvatske u odnosu na onu propisanom zakonom, odnosno čl. 51.st.1 Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanja, kriterij po kojem se u Uredbi donosi računica nije utemeljen, nije realan i ne odgovara stanju na terenu. Temeljem svega navedenog, protivimo se ovako postavljenim parametrima za kriterij dodjele sredstava iz državnog proračuna prema predškolskim ustanovama, i zahtijevamo da se Nacrt Uredbe revidira. Djelomično prihvaćen Prema članku 2. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo i obvezu odlučivati o potrebama i interesima građana na svom području za organiziranjem i ostvarivanjem programa predškolskog odgoja (dužni su ih organizirati) te radi zadovoljavanja tih potreba osnivati dječje vrtiće. Iz navedenog proizlazi da navedeni poslovi nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima te u tom smislu ne postoji uporište u zakonodavnom okviru za uplitanje države u odluke jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kada je riječ o cijeni vrtića odnosno u utvrđivanju tko će i u kojem dijelu istu podmirivati. Prema čl. 48 Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju dječji vrtić, koji je osnovala jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naplaćuje svoje usluge od roditelja-korisnika usluga, sukladno mjerilima koja utvrđuje predstavničko tijelo te jedinice. Međutim, doradit će se članak 6. na način da glasi: „Korisnici sredstava dužni su sredstva ostvarena za fiskalnu održivost dječjih vrtića iz ove Uredbe koristiti kao dodatni izvor financiranja za dostupnost, održivost i priuštivost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (RPOO) uz postojeću razinu i izvore financiranja, u skladu s obvezama, prema dinamici i planu prioriteta utvrđenima u proračunu korisnika sredstava.“ Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Predlagatelj će unaprjeđivati poslove koji su mu Ustavom ili zakonom dodijeljeni vezano za predškolski odgoj i obrazovanje. Ostali komentari primaju se na znanje.
3 Udruga gradova u RH UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Uvodno, prije detaljnih komentara na predloženu Uredbu, napominjemo da se ovom dodjelom sredstava za fiskalnu održivost potencijalno djeluje protiv modela poticanja funkcionalnog povezivanja lokalnih vlasti. Lokalne vlasti koje funkcionalno povežu ustanove radi racionalnijeg obavljanja lokalnih poslova mogu ostvariti do najviše 25% troškova obavljanja poslova, ali ne više od cca 66.000€ godišnje. Dodjela sredstava temeljem ove Uredbe za jedinice od 1.-5. skupine veća je od sredstava poticanja funkcionalnog povezivanja te će omogućiti lokalnim vlastima da i dalje fragmentirano obavljaju poslove od lokalnog značaja. Uredbom je potrebno propisati mogu li se dvostruko financirati dječji vrtići iz ove dvije mjere ili se one međusobno isključuju. Općenito u vezi odredbi predložene Uredbe napominjemo da Ustav Republike Hrvatske propisuje da je predškolski odgoj i briga o djeci posao iz lokalnog djelokruga u nadležnosti gradova i općina. U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. Sukladno navedenim ustavnim odredbama smatramo da se središnja država ne treba uključivati u obavljanje poslova iz lokalnog djelokruga, već da lokalne vlasti, sukladno svojim mogućnostima, trebaju osigurati obavljanje tih poslova. Međutim, kako je središnja država normativno već prekoračila granice svojih ovlasti u području predškolskog odgoja normiranjem plaća zaposlenih u ustanovama kojima je osnivač lokalna samouprava, smatramo da je dužna osigurati i razmjerna sredstva za financiranje takvih zadiranja u lokalne poslove. Konkretno, ovom Uredbom ne ostvaruje se proklamirani cilj osiguranja fiskalne održivosti dječjih vrtića. Uredbom se propisuje subvencioniranje ekonomske cijene vrtića s naglaskom na jedinice iz niže skupine razvijenosti prema ostvarenoj vrijednosti indeksa razvijenosti, koji nije izravno povezan s fiskalnim kapacitetima osnivača dječjih vrtića i ne bi se trebao koristiti za odlučivanje u modelima fiskalnog poravnanja. Jedinicama lokalne samouprave se od 2018. godine dodjeljuju sredstva fiskalnog poravnanja s ciljem ujednačavanja fiskalnog kapaciteta osnivača dječjih vrtića. Premda određene nejednakosti u fiskalnom kapacitetu postoje zbog vlastitih izvora financiranja, Ginijev koeficijent pokazuje prihvatljivu razinu ujednačenosti fiskalnih kapaciteta osnivača. Obzirom da su fiskalni kapaciteti osnivača predškolskih ustanova ujednačeni, fiskalna održivost dječjih vrtića načelno ne bi trebala biti ugrožena. Međutim, zbog lokalnih specifičnosti i uvjeta za obavljanje djelatnosti koje propisuje središnja država, poslovi predškolskog odgoja mogu predstavljati značajan teret na rashodovnoj strani osnivača zbog čega bi zakonitost ili kvaliteta pružanja javnih usluga u tim jedinicama mogla biti narušena. Smatramo da se u takvim situacijama radi o rizicima za fiskalnu održivost dječjih vrtića te da takvim jedinicama treba dodijeliti sredstva za fiskalnu održivost. Članak 3. Uredbe treba se izmijeniti na način da se skupina razvijenosti zamijeni višegodišnjim prosječnim udjelom rashoda za predškolski odgoj u ukupnim rashodima osnivača. Radi umanjenja utjecaja osnivača na razinu dodijeljenih sredstava smatramo da se za referentne pokazatelje trebaju koristiti prosjeci višegodišnjih serija podataka. Izračun iznosa sredstava koji se dodjeljuju osnivaču privremeno treba urediti kao razliku između višegodišnjeg prosječnog rashoda po korisniku i višegodišnjeg prosječnog ukupnog troška iz članka 4. Uredbe. Sustav bi idealno trebalo urediti na način da pokriva fiskalni jaz - razliku između stvarno utvrđenog troška za pružanje standardizirane usluge i financijske sposobnosti osnivača. U vezi članka 6. stavak 1. isti je potrebno preciznije urediti na način da se sredstva za fiskalnu održivost planiraju u skladu s odlukom iz čl.3.st.2., a ne ukupni rashodi za obavljanje predškolskog odgoja. U vezi članka 6. stavak 4. napominjemo da isto nije primjenjivo u jedinicama s jedinstvenim računom riznice i da je stavak potrebno ukloniti, a za nenamjensko korištenje sredstava primijeniti odredbe Zakona o proračunu. Djelomično prihvaćen Vezano za model poticanja funkcionalnog povezivanja lokalnih vlasti isti ne isključuje korištenje sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića. Članak 6. stavak 1. doradit će se na način da glasi: „Iznos sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, sukladno odredbama ove Uredbe korisnici sredstava planiraju prema proračunskim klasifikacijama u okviru prihoda i rashoda.“ Članak 6. stavak 4. će se brisati. Predlagatelj će unaprjeđivati poslove koji su mu Ustavom ili zakonom dodijeljeni vezano za predškolski odgoj i obrazovanje. Ostali komentari primaju se na znanje.
4 GRAD ZAGREB UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Grad Zagreb pozdravlja uvođenje nacionalne potpore za sufinanciranje troškova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. No, Uredba predlaže model financiranja koji djecu tretira različito samo na temelju toga gdje žive. Umjesto predloženog u postojećem tekstu, novi model treba djeci u Republici Hrvatskoj pružiti istu osnovnu razinu državne potpore, a za one jedinice lokalne samouprave kojima je i dalje potrebna fiskalna pomoć treba predvidjeti i dodatna sredstva. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
5 Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Iako smatramo nužnim da se država uključi u financiranje našeg sustava te pozdravljamo Odluku Vlade da se donese Uredba, nažalost prijedlog koji je upućen u javno savjetovanje manjkav je po više osnova te smatramo da neće doprinijeti ostvarenju zadanih ciljeva, osiguravanju dugoročne održivosti predškolskih ustanova, smanjenju velikih regionalnih razlika u visini plaća zaposlenih u dječjim vrtićima, smanjenju cijene vrtića koju plaćaju roditelji te povećanju uključenosti djece u dječje vrtiće. Naime, novom Uredbom predlaže se model prema kojem se godišnji iznos sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića po osnivaču utvrđuje na način da se ukupni troškovi svih dječjih vrtića za prethodnu godinu dijele s ukupnim brojem upisane djece, čime se dobiva prosječna cijena smještaja po djetetu u RH. Pojedinom gradu i općini dodjeljivat će se sredstva ovisno o tome u kojoj skupini se nalaze prema indeksu razvijenosti. Najslabije razvijeni gradovi i općine dobit će 50% ukupnih sredstava prema prosječnoj cijeni smještaja po djetetu, dok će najrazvijeniji dobiti 6,25%. Ovakav model problematičan je iz aspekta jednakog prava svakog djeteta u Hrvatskoj na kvalitetan predškolski odgoj i obrazovanje, jer ne tretira svu djecu jednako. Djeca iz razvijenijih općina i gradova, bez obzira na socio-ekonomski status njihove obitelji, dobivat će manji iznos od djece iz manje razvijenih općina i gradova, također neovisno o socio-ekonomskom statusu njihovih obitelji. Iz toga proizlazi da za državu pojedina djeca ne vrijede isto, odnosno da su pojedina djeca diskriminirana u odnosu na drugu. Nadalje, problematičan je i izračun ekonomske cijene vrtića te prosjeka cijene smještaja po djetetu, jer su zbrojena ukupna sredstva koja gradovi i općine ulažu u predškolski odgoj i obrazovanje, ne uzimajući u obzir da su rashodi za zaposlene različiti u različitim gradovima i općinama, odnosno da zaposleni u vrtićima ne dobivaju jednake plaće za jednak rad, što je diskriminatorno prema pojedinim zaposlenicima dječjih vrtića. S obzirom na manjak stručnih kadrova i deficitarnost odgojiteljskog zanimanja, te potrebe za povećanjem smještajnih kapaciteta, kako bi se povećao broj uključene djece u programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, što traži i povećanje broja potrebnih odgojitelja i drugih stručnih kadrova, nužno je da se država uključi u financiranje sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na način da se svim zaposlenicima dječjih vrtića osigura zakonska plaća, koja bi prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju trebala biti u visini plaće u osnovnom školstvu. Prijedlog Uredbe ni na koji način ne adresira taj problem, te i dalje ostavlja prostor općinama i gradovima da proizvoljno određuju visinu plaća zaposlenih, neovisno o sredstvima koja će primiti od države. Konačno, upitno je i na koji način će se temeljem ove Uredbe ujednačiti cijene smještaja, odnosno udio kojeg roditelji plaćaju, a da se pritom uzme u obzir njihov socio-ekonomski status, budući da je i taj segment ostavljen na izbor općinama i gradovima, koje će neovisno o primljenim sredstvima iz državnog proračuna, proizvoljno odlučivati o cijeni smještaja. Nastavno na navedeno, smatramo da je potrebno prije svega izraditi kalkulator za izračun ekonomske cijene vrtića koji mora uzeti u obzir sve važne parametre koji definiraju tu cijenu, s naglaskom da minimalni rashodi za plaće moraju biti usklađeni s iznosom koji je propisan Zakonom. Nadalje, potrebno je ujednačiti cijene smještaja za roditelje i uvesti dohodovni cenzus koji će uzeti u obzir socio-ekonomski status obitelji. I konačno, nužno je pri uključivanju države u financiranje sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja primijeniti univerzalni pristup, na način da se svakom djetetu pristupa jednako te da se za svako dijete iz državnog proračuna izdvaja isti iznos, a da se slabije razvijene općine i gradove dodatno potpomognu. Primljeno na znanje Prema članku 2. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo i obvezu odlučivati o potrebama i interesima građana na svom području za organiziranjem i ostvarivanjem programa predškolskog odgoja (dužni su ih organizirati) te radi zadovoljavanja tih potreba osnivati dječje vrtiće. Iz navedenog proizlazi da navedeni poslovi nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima. Prema čl. 48 Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju dječji vrtić, koji je osnovala jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naplaćuje svoje usluge od roditelja-korisnika usluga, sukladno mjerilima koja utvrđuje predstavničko tijelo te jedinice. Predlagatelj će unaprjeđivati poslove koji su mu Ustavom ili zakonom dodijeljeni vezano za predškolski odgoj i obrazovanje.
6 Ivona Udovičić Goričanec UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA KOMETAR SINDIKATA OBRAZOVANJA, MEDIJA I KULTURE HRVATSKE Ovakav model problematičan je iz aspekta jednakog prava svakog djeteta u Hrvatskoj na kvalitetan predškolski odgoj i obrazovanje, jer ne tretira svu djecu jednako. Djeca iz razvijenijih općina i gradova, bez obzira na socio-ekonomski status njihove obitelji, dobivat će manji iznos od djece iz manje razvijenih općina i gradova, također neovisno o socio-ekonomskom statusu njihovih obitelji. Iz toga proizlazi da za državu pojedina djeca ne vrijede isto, odnosno da su pojedina djeca diskriminirana u odnosu na drugu. Nadalje, problematičan je i izračun ekonomske cijene vrtića te prosjeka cijene smještaja po djetetu, jer su zbrojena ukupna sredstva koja gradovi i općine ulažu u predškolski odgoj i obrazovanje, ne uzimajući u obzir da su rashodi za zaposlene različiti u različitim gradovima i općinama, odnosno da zaposleni u vrtićima ne dobivaju jednake plaće za jednak rad, što je diskriminatorno prema pojedinim zaposlenicima dječjih vrtića. S obzirom na manjak stručnih kadrova i deficitarnost odgojiteljskog zanimanja, te potrebe za povećanjem smještajnih kapaciteta, kako bi se povećao broj uključene djece u programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, što traži i povećanje broja potrebnih odgojitelja i drugih stručnih kadrova, nužno je da se država uključi u financiranje sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na način da se svim zaposlenicima dječjih vrtića osigura zakonska plaća, koja bi prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju trebala biti u visini plaće u osnovnom školstvu. Prijedlog Uredbe ni na koji način ne adresira taj problem, te i dalje ostavlja prostor općinama i gradovima da proizvoljno određuju visinu plaća zaposlenih, neovisno o sredstvima koja će primiti od države. Konačno, upitno je i na koji način će se temeljem ove Uredbe ujednačiti cijene smještaja, odnosno udio kojeg roditelji plaćaju, a da se pritom uzme u obzir njihov socio-ekonomski status, budući da je i taj segment ostavljen na izbor općinama i gradovima, koje će neovisno o primljenim sredstvima iz državnog proračuna, proizvoljno odlučivati o cijeni smještaja. Nastavno na navedeno, smatramo da je potrebno prije svega izraditi kalkulator za izračun ekonomske cijene vrtića koji mora uzeti u obzir sve važne parametre koji definiraju tu cijenu, s naglaskom da minimalni rashodi za plaće moraju biti usklađeni s iznosom koji je propisan Zakonom. Nadalje, potrebno je ujednačiti cijene smještaja za roditelje i uvesti dohodovni cenzus koji će uzeti u obzir socio-ekonomski status obitelji. I konačno, nužno je pri uključivanju države u financiranje sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja primijeniti univerzalni pristup, na način da se svakom djetetu pristupa jednako te da se za svako dijete iz državnog proračuna izdvaja isti iznos, a da se slabije razvijene općine i gradove dodatno potpomognu. Primljeno na znanje Prema članku 2. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo i obvezu odlučivati o potrebama i interesima građana na svom području za organiziranjem i ostvarivanjem programa predškolskog odgoja (dužni su ih organizirati) te radi zadovoljavanja tih potreba osnivati dječje vrtiće. Iz navedenog proizlazi da navedeni poslovi nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima. Prema čl. 48 Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju dječji vrtić, koji je osnovala jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naplaćuje svoje usluge od roditelja-korisnika usluga, sukladno mjerilima koja utvrđuje predstavničko tijelo te jedinice. Predlagatelj će unaprjeđivati poslove koji su mu Ustavom ili zakonom dodijeljeni vezano za predškolski odgoj i obrazovanje.
7 Renata Vlahović UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA KOMENTARI UDRUGE PRIVATNIH VRTIĆA ISTARSKE ŽUPANIJE NA PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA   Komentar na članke 2. I 3.: Nastavno na komentar na čl. 1 Uredbe, smatramo da se Uredbom moraju izjednačiti sva djeca uključena u programe u cijeloj Republici Hrvatskoj, neovisno o tome je li osnivač vrtića koji dijete pohađa jedinica lokalne samouprave, Republika Hrvatska, vjerska zajednica ili druga fizička ili pravna osoba. Napominjemo da se svi dječji vrtići osnivaju i djeluju prema istom Zakonu o predškolskom odgoju i njegovim podzakonskim aktima. U programe ranog i predškolskog odgoja u privatnim dječjim vrtićima je uključeno oko 25 000 djece u Republici Hrvatskoj, koja su predloženim tekstom Uredbe diskriminirana, jer nemaju jednak pristup sredstvima iz Državnog proračuna, u koji njihovi roditelji uplaćuju poreze i druga davanja. Stoga predlažemo da se u članku 2. I 3. Uredbe i dalje u tekstu Uredbe krajnje korisnike definira na sljedeći način: 1. Dječji vrtić (krajnji korisnik) – ustanova koja provodi predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci rane i predškolske dobi, koji se može ostvarivati u dječjim vrtićima, pri osnovnim školama i drugim ustanovama, NEOVISNO O OSNIVAČU ( jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Republika Hrvatska, fizičke ili pravne osobe ili vjerske zajednice), temeljem čl. 7. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. 2. Sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića – prijenosi sredstava iz državnog proračuna OSNIVAČIMA za sufinanciranje cijene smještaja djeteta u dječji vrtić, uzimajući u obzir indeks razvijenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. 3. Cijena smještaja djeteta u dječji vrtić – cijena koju čine troškovi dječjeg vrtića koji su utvrđeni člankom 42. Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (»Narodne novine«, br. 63/08, 90/10), a koji se preciznije propisuju člankom 4. ove Uredbe. 4. Korisnici sredstava – OSNIVAČI DJEČJIH VRTIĆA (jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Republika Hrvatska, fizičke ili pravne osobe ili vjerske zajednice), ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.   Komentar na članak 4, stavak 1 i 2: U ukupne troškove dječjih vrtića iz stavka 1. ovog članka, a koji primjenjuju računovodstvo trgovačkih društava, ubrajaju se rashodi iskazani u godišnjim financijskim izvještajima za prethodnu godinu, a koji se sukladno Računskom planu poduzetnika odnose na skupine 40 – Materijalni troškovi, 41 – Ostali vanjski troškovi (troškovi usluga), 42 – Troškovi osoblja – plaće, 43 – Amortizacija, 46 – ostali troškovi poslovanja. Ove skupine su srodne skupinama 31 i 32 proračunskog računovodstva. Navedeno se odnosi na oznake iz Godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika AOP 135, 139, 143 i 144. Dakle, uz uključivanje ostalih osnivača kao korisnika Uredbe, obavezno je uvesti i odredbe o kriterijima za izračun troškova vrtića koji se primjenjuju na privatne vrtiće kao obveznike računovodstva trgovačkih društava. Privatni vrtići redovito izračunavaju cijenu smještaja po djetetu temeljem svih gore navedenih troškova i jasno nam je od kojih se elemenata sastoji cijena te trenutno u istoj participiraju JLS u kojima djeca imaju prebivalište i roditelji. Za dobiveno sufinanciranje iz Državnog proračuna, ukoliko privatni vrtići budu uključeni kao korisnici Uredbe, bismo umanjili cijenu koju plaća roditelj, čime bi olakšali plaćanje vrtića roditeljima djece-svojih polaznika. Komentar na članak 4 stavak 3: ukupan broj djece obuhvaća svu djecu evidentiranu u zajedničkom elektroničkom upisniku. U upisniku su evidentirana djeca polaznici i privatnih i javnih vrtića. Ako se Uredbom ne bi uključili ostali osnivači osim JLS, prosječna cijena smještaja po djetetu bila bi manja od realne jer bi troškove javnog sektora dijelili na ukupnu djecu polaznike javnih i privatnih vrtića. Općeniti komentar: sukladno Obrazloženju Uredbe, Vijeće EU-a u Zaključcima o predškolskom odgoju i obrazovanju ističe važnost kvalitetnog ranog predškolskog odgoja i obrazovanja (RPOO) za razvoj djeteta u formativnim godinama, povećanje vjerojatnosti nastavka školovanja i cjeloživotno učenje. Slijedom navedenoga, u osiguravanju većeg obuhvata djece u vrtićima u RH sudjeluju već više od 20 godina i privatni i vjerski dječji vrtići, koji unatoč činjenici da se osnivaju i djeluju po istom Zakonu o predškolskom odgoju kao i javni vrtići, nikada nisu imali jednak tretman u pristupu financiranju, što pokazuje i nemogućnost sudjelovanja privatnih i vjerskih vrtića u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) - otvoreni Poziv »Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, prvi Poziv« (Referentni broj: C3.1. R1-I1.1), nemogućnost pristupa velikom broju EU i nacionalnih natječaja zbog naše pravne osobnosti (ustanove), unatoč činjenici da smo dužni voditi računovodstvo prema Zakonu o računovodstvu trgovačkih društava! Najavljen je i drugi otvoreni poziv NPOO, u kojemu privatni i vjerski vrtići ponovo neće moći sudjelovati. Jedini EU izvori financiranja dostupni privatnim vrtićima su bili oni u okviru Europskog socijalnog fonda u okviru dva javna poziva Unapređenje usluiga u sustavu ranog i predškolskog odgoja, koji su pokazali izuzetno visok postotak sudjelovanja privatnih vrtića te time njihove visoke operativne kapacitete za provedbu projekata. Napominjemo da udio privatnih ustanova u ukupnom broju vrtića u RH iznosi više od 25% te osiguravamo mjesta za 25000 djece, što dokazuje da mnoge jedinice lokalne samouprave ovise o kapacitetima privatnih vrtića te se oslanjaju na njih u osiguravanju mjesta za djecu na svojim područjima. U nekim JLS su privatni vrtići ujedno jedini vrtići te bez njih djeca uopće nemaju osigurana mjesta u vrtiću. Suradnja JLS i privatnih vrtića je u pravilu kvalitetna, jer su ulaganjima privatnih osnivača JLS uštedjele sredstva te im je financijski prihvatljivo i kvalitetno rješenje sufinancirati programe za djecu u privatnim vrtićima. Važno je naglasiti i privatna financijska ulaganja osnovača privatnih vrtića, sredstvima dobivenim u pravilu po komercijalnim uvjetima u poslovnim bankama. Unatoč namjeri da se kroz NPOO zadovolje sve potrebe za smještajem djece u vrtićima u cijeloj RH, smatramo da će i dalje biti potrebe za kapacitetima u privatnim vrtićima te da je važno podržati gotovo 250 privatnih poduzetnika (gotovo sve su žene) u sektoru ranog i predškolskog odgoja kroz nacionalnu subvenciju djece upisane u njihove vrtiće. Tako bi se olakšalo plaćanje vrtića roditeljima, koji već sada plaćaju puno višu cijenu smještaja svoje djece, s obzirom da privatni vrtići gotovo u pravilu plaćaju najamnine za prostore u kojima djeluju njihovi vrtići ili vraćaju višegodišnje komercijalne kredite za kupnju i/ili uređenje istih. Krajnje je vrijeme da se javnim politikama u sektoru ranog i predškolskog odgoja prepozna važnost privatnih vrtića, od kojih većina kontinuirano unapređuje kvalitetu i sudjeluje u osiguravanju mjesta za djecu ravnopravno s javnim sektorom. U tom kontekstu, naše je nastojanje da se privatne vrtiće uključi u korisnike ove Uredbe usmjereno isključivo prema olakšavanju pozicije roditelja djece koja pohađaju naše vrtiće, jer će sva sredstva uplaćena privatnim osnivačima biti preusmjerena roditeljima tj. za umanjenje participacije roditelja u cijeni smještaja djece u privatnom vrtiću,. Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 4. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Članak 1. stavak 1. doradit će se na način da glasi: „Prosječna cijena smještaja po djetetu na nivou Republike Hrvatske izračunava se na način da se ukupni troškovi javnih vrtića za fiskalnu godinu koja prethodi pedagoškoj godini za koju se dodjeljuju sredstva dijele s ukupnim brojem upisane djece u javnim vrtićima u pedagoškoj godini koja prethodi pedagoškoj godini za koju se dodjeljuju sredstva, evidentirane u zajedničkom elektroničkom upisniku.“ Iako korisnici imaju pravo na sredstva za fiskalnu održivost po djetetu u javnim i privatnim vrtićima, prosječna cijena smještaja po djetetu na nivou Republike Hrvatske izračunava se samo za javne vrtiće. U izračunu prosječne cijene ukupni troškovi javnih vrtića dijele se sa ukupnim brojem djece u javnim vrtićima. Predlagatelj će unaprjeđivati poslove koji su mu Ustavom ili zakonom dodijeljeni vezano za predškolski odgoj i obrazovanje. Ostali komentari primaju se na znanje.
8 Iris Glamuzina UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Apeliram na razum strukture koja određuje zakone. Odgojitelji odlaze iz struke radi loših uvjeta i placa. Besplatni vrtici u ovom trenutku su pokusaj prikupljanja politickih bodova za lokalne vlasti dok su skupine prepune, a organizacijski i materijalni uvjeti preloši. Platite ljude, smanjite broj djece u skupinama, ucinite da se ljudi vrate u struku jer ovako dugoročno gubimo svi, djeca, roditelji, odgojitelji i drustvo u cjelini, a odgojno obrazivni sustav ce se sloziti kao kula od karata. Slažem se sa prijedlozima financiranja koje predlaže sindikat srpoh. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
9 Općina Tinjan UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA KOMENTARI OPĆINE TINJAN NA JAVNOM SAVJETOVANJU OKO UREDBE O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Poštovani, pozitivno je da Ministarstvo promišlja o razvoju i održivosti predškolskog odgoja, međutim smatramo kako se Uredba ne bi trebala oslanjati na indeks razvijenosti područja koji zapravo nije realan budući da je Grad Pazin, kao osnivač našeg područnog vrtića svrstan u najvišu kategoriju razvijenosti kao i obalni gradovi Istre. Također, sedam susjednih općina koje su funkcionalno povezane s osnivačem u jedinstvenoj ustanovi vrtića nalaze se u kategorijama razvijenosti od V. do VII, čime ćemo mi, odnosno i ustanova i osnivač, biti zakinuti. Ujedno, naše se JLS (središnja Istra) nalaze u županiji s višim ekonomskim cijenama vrtića, pa će nas izračun nacionalnog prosjeka ekonomske cijene dodatno zakinuti. Prijedlog Sindikata o jednakom trojnom sufinanciranju dječjih vrtića: osnivač - roditelj - država. Dodatno, i mi smatramo kako bi mjerna jedinica sufinanciranja trebala biti dijete, broj grupa i broj objekata, na jednak način na koji se određuje visina decentraliziranih sredstava za osnovno školstvo. Funkciju podupiranja fiskalno podkapacitiranih JLS-ova može se dodati kao dodatni parametar pa se dodatna sredstva mogu prerasporediti onim JLS koji imaju visoki udio sufinanciranja vrtića u izvornim prihodima (npr. iznad 20% kao parametar koji prepoznaje Središnji državni ured na demografiju, čime dodatno sufinancira one jedinice lokalne samouprave koje prelaze taj postotak). Da općine Središnje Istre imaju samostalne ustanove, imali bi veće sufinanciranje, no to je u suprotnosti s drugom javnom politikom Vlade o funkcionalnom spajanju kojom se upravo potiče takva vrsta spajanja. Ukoliko bi se računalo prema osnivaču – Gradu Pazinu tada bi iznos dobiven ovom Uredbom iznosio 132.043,56 eura, a ukoliko se ne zanemare stupnjevi razvijenosti ostali jedinica lokalne samouprave u kojima se nalazi vrtić tada bi iznos bio 231.902,88 eura odnosno čak oko 100.000,00 eura veći, što je značajna razlika. Ovo je još jedan dokaz koliko Središnja Istra, koja ima i dvije općine s brdsko-planinskim statusom, odudara od razvijenih jadranskih obalnih gradova, a svrstana je u istu skupinu razvijenosti. Ovime se onemogućava provedba ciljeva ove Uredbe – fiskalnu održivost Vrtića. Molimo za uvažavanje argumenata i redefiniranje Uredbe. Djelomično prihvaćen Članak 3. stavak 2. doradit će se na način da glasi: „Postotni udio iz stavka 1. ovog članka izračunava se prema skupini razvijenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi matični ili područni dječji vrtić.“ Ostali komentari primaju se na znanje.
10 Marijan Škvarić UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Poštovani, pozdravljam želju Vlade i resornog Ministarstva da se država konačno uključi u financiranje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u predškolskim ustanovama kojima su osnivači JLS - i, i to ne iz osnove da se pomogne u fiskalnoj održivost dječjih vrtića, nego je to najbolji način provođenja demografske politike i ulaganje u djecu i mlade obitelji. Iskazujem svoje mišljenje da se je trebalo pomoći JLS - ima na način da se u potpunosti financiraju plaće zaposlenika u predškolskim ustanovama, s time da se plače izjednače na cijelom području države na isti način kako se daju plače u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju. S obzirom da , na žalost, to nije slučaj upućujem prijedlog temeljem kriterija u prijedlogu Uredbe , da se indeks razvijenosti umanjuje za jedan u slučaju da JLS ima status brdsko - planinskog područja. Na taj način bi se područjima koje imaju bitno otežane uvjete života dodatno pomoglo u provođenju demografske politike. Djelomično prihvaćen Za broj djece koja su upisana u dječje vrtiće na području JLS sa statusom brdsko-planinskog područja postotni udio uvećat će se za 15%. Ostali komentari primaju se na znanje.
11 Općina Motovun-Montona UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Poštovani, svjesni alarmantne potrebe za svakom mogućom mjerom koja izravno ili neizravno može pridonijeti demografskoj obnovi ili barem održanju demografskog minimuma, pozdravljamo nastojanja Ministarstva prema promišljanju razvoja i održivosti predškolskog odgoja, međutim smatramo kako predloženi model na više načina krši ustavno načelo jednakosti, kao i načelo koherentnosti javnih politika i propisa, a isto tako, državne vlasti uobičajeno površno promišljaju i razumiju stvarne ekonomske, socijalne i demografske okolnosti u najvećem dijelu ove zemlje. Ponajprije, temeljenje Uredbe na sufinanciranju rada dječjih vrtića sukladno kriterijima Uredbe o indeksu razvijenosti iz 2017. godine duboko je problematično i diskriminatorno. Naime, osim što su sami kriteriji za indeksiranje od početka krajnje problematični, a što je pokazao i krajnji rezultat (Odluka iz 2017. godine), opće okolnosti su se u proteklih 6 godina značajno promijenile, što se uopće ne uzima u obzir, a sada je već i samo indeksiranje zastarjelo. Naime, članak 33. Zakona o regionalnom razvoju jasno navodi da se ocjenjivanje stupnja razvijenosti provodi svake 3 godine, što znači da je trebalo biti provedeno tijekom 2020. godine i stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. Štoviše, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije trebalo je sustavno pratiti stupanj razvijenosti gradova i općina, ali ni to ne čini. Nedopustivo je u provedbi Uredbe primijeniti zastarjeli kriterij kao temelj za diskriminaciju gradova i općina u situaciji opće nacionalne demografske katastrofe, gdje bismo se trebali boriti za svakog čovjeka, a posebice ako u okvirima središnje Istre znamo da je razvijenost obalnih gradova i općina i onih u unutrašnjosti Istre jednostavno neusporediv, što god govorili ti prigodno prilagođeni kriteriji indeksiranja razvijenosti. Sufinanciranjem dječjih vrtića na temelju indeksa razvijenosti osnivača (u našem slučaju Grad Pazin, VIII. stupanj) oštećuju se općine koje dijele predškolsku ustanovu s osnivačem, a nalaze se u nižoj kategoriji indeksa razvijenosti (poput Općine Motovun-Montona, VI. stupanj). Prema izračunu samog Grada Pazina, ako bi se računalo prema osnivaču, tada bi iznos dobiven ovom Uredbom iznosio 132.043,56 eura, a ako se u obzir uzme stupanj razvijenosti Općine Motovun-Montona za naš područni vrtić, tada bi iznos bio 231.902,88 eura, odnosno čak oko 98.000,00 eura razlike. Samostalna ustanova znači multipliciranje osoblja i pojedinih troškova bez ikakve stvarne razlike u svakodnevnom odvijanju predškolskih aktivnosti, a i sami znamo da je alarmantna deficitarnost kadrova u gotovo svakom području ljudske djelatnosti. Kad govorimo o financiranju unutar djelokruga istog ministarstva, vrijedi usporediti s financiranjem osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, gdje indeks razvijenosti nije mjerilo za izračun decentraliziranih sredstava za školstvo. Podsjetit ćemo na Ustav Republike Hrvatske, članak 131. koji govori da prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predviđenim Ustavom i zakonom, što znači da i sufinanciranje mora biti razmjerno ovlastima (jednako prema svima), a ne prema zakonu čije su odredbe gotovo dvostruko zastarjele. Kao općina kojoj je izgradnja novog dječjeg vrtića imperativ, a na gotovo svakom natječaju se sredstva iz NPOO-a zbog „prevelike“ razvijenosti sufinanciraju tek s 30% i do određenog nominalnog iznosa, što nas praktički onemogućava u kandidiranju već odavno gotovog projekta izgradnje zgrade dječjeg vrtića primjerene 21. stoljeću, jer je na zahtjevnom zemljištu pod nagibom i sklonom klizanju, kakvo je naše, već sama gradnja dvostruko skuplja nego u nekim drugim dijelovima zemlje, teško razumijemo raznorazna ograničenja koja se postavljaju u provedbi svake nacionalne politike, kojima se svjesno i ciljano diskriminiraju neki nauštrb drugih. U svjetlu demografske katastrofe kojoj je značajno pridonijela i nepostojeća nacionalna demografska politika posljednjih desetljeća, svaki je čovjek važan te bi svako dijete i roditelj u pravu na predškolski i školski odgoj i obrazovanje trebali bi biti vrednovani jednako, nalazili se u općini 1. ili 6. stupnja razvijenosti. Smatramo da je potrebno napraviti određeni oblik nacionalnog programa dječjih vrtića kojim će se u srednjoročnom razdoblju organizirati predškolski odgoj na razini čitave države i nacionalnim sredstvima financirati dječji vrtići tako da budu besplatni za roditelje, ujednačenog standarda i lokalno dostupni na području čitave Republike Hrvatske. Dodatni problem je problematičan i izračun „nacionalne“ prosječne cijene smještaja u vrtićima. Naime, izračun ekonomske cijene boravka djeteta u vrtiću nastaje kao izračun prosjeka različitih brojeva, a ako uzmemo u obzir značajne razlike u plaćama i cijenama u različitim dijelovima Hrvatske, u pojedinim dijelovima zemlje je nominalna ekonomska cijena viša (uzmimo samo u obzir nekontrolirani rast cijena po uvođenju eura u Hrvatskoj), to će posljedično značiti i još manje novca za sufinanciranje tamo gdje je sve skuplje, kao što je to na zapadu i jugu zemlje. U međuvremenu, dok ne sazriju konzistentne populacijske politike, u potpunosti podržavamo prijedlog Sindikata o jednakom trojnom sufinanciranju dječjih vrtića: osnivač - roditelj - država. Na ovaj način država bi imala pravo propisivati visinu plaća u predškolskom odgoju i obrazovanju, osnivač bi dobio prostor da dio sredstava (čije bi financiranje preuzela država) uloži u daljnji razvoj predškolskog odgoja (proširenje kapaciteta, uvođenje novih smjena, sufinanciranje dijela troškova roditelja lošijeg socio-ekonomskog stanja ili roditelje s više djece, roditelja djece s teškoćama i slično). Ovo bi bio ad hoc demografski razvojni model koji bi omogućio više mjesta u vrtićima, veću sigurnost roditelja (i posredno veći natalitet), ali i sigurnost radne snage (posljedično manje odljeva), dakle, model koji bi omogućio razvoj lokalnih javnih politika usmjerenih na predškolski odgoj i obrazovanje i na roditelje i djecu, i kao takav više učinio za održivost dječjih vrtića i odgovornost lokalnih vlasti, nego pasivno oslanjanje na indeks razvijenosti. Mjerna jedinica sufinanciranja trebala bi biti dijete, broj grupa i broj objekata, na jednak način na koji se određuje visina decentraliziranih sredstava za osnovno školstvo. Funkcija podupiranja fiskalno potkapacitiranih jedinica lokalne samouprave može se ovdje dodati kao dodatni parametar pa se dodatna sredstva mogu prerasporediti onim jedinicama lokalne samouprave koji imaju visoki udio sufinanciranja vrtića u izvornim prihodima (npr. iznad 20% kao parametar koji prepoznaje Središnji državni ured na demografiju i mlade, čime dodatno sufinancira one jedinice lokalne samouprave koje prelaze taj postotak). Tome u prilog govori i Nacionalni plan oporavka i otpornosti: “Uz osiguranje kadrovskih preduvjeta, nužno je osigurati i dugoročnu održivost financiranja predškolskih ustanova, posebice u slabije razvijenim jedinicama lokalne i regionalne samouprave. U tu svrhu, država će se u značajnijoj mjeri uključiti u financiranje predškolskog odgoja putem razvoja novog modela financiranja koji će uzeti u obzir FISKALNE kapacitete osnivača i omogućiti održivost svih novih predškolskih programa. S poštovanjem, Općina Motovun-Montona Djelomično prihvaćen Članak 3. stavak 2. doradit će se na način da glasi: „Postotni udio iz stavka 1. ovog članka izračunava se prema skupini razvijenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi matični ili područni dječji vrtić.“ Na ovaj način za izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića uzima se postotni udio jedinice na čijem području se nalazi područni vrtić iako se sredstva doznačavaju osnivaču čija je jedinica višeg indeksa razvijenosti. Ostali komentari primaju se na znanje.
12 Grad Pazin UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Poštovani, pozitivno je da Ministarstvo promišlja razvoj i održivost predškolskog odgoj, međutim smatramo kako predloženi model na više načina krši ustavno načelo jednakosti, kao i načelo koherentnosti javnih politika i propisa. Naime, članak 51. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju propisuje da se na plaće radnika u dječjim vrtićima primjenjuju propisi zaposlenih u osnovnom školstvu. Problem s ovim člankom je što nije u suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske koji u članku 130. navodi kako su JLRS samostalne u obavljanju poslova iz svog djelokruga, a članak 131. da JLRS imaju pravo na vlastite prihode kojima SLOBODNO raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga. Ova Uredba imala je prilike tu neustavnost razriješiti - jer ako država sufinancira plaće u dječjim vrtićima (djelokrug JLRS), onda ima pravo tražiti i da one budu usklađene s plaćama u osnovnom školstvu. Međutim Uredba je propisala model kojim ne samo da se ta neustavnost ne razrješuje, već se nejednakosti i zakonske neusklađenosti produbljuju. Osnovni problem je temeljenje Uredbe na sufinanciranju rada dječjih vrtića sukladno indexu razvijenosti osnivača: 1. Prvo, sam indeks razvijenosti je izuzetno problematičan. Primjer s terena: Grad Pazin svrstan je u VIII. kategoriju razvijenosti zajedno s Dubrovnikom, Porečom, Rovinjom i ostalim prihodovnim šampionima. Brojna sela i naselja i veliki teritorij koji pokriva, njegove nepriznate brdsko-planinske osobitosti i odroni, nepovoljna gustoća naseljenosti, neusporedivi prihodi s obalnim gradovima, funkcionalna spojenost sa sedam susjednih općina, učinili su to da je udio troškova za predškolski odgoj i obrazovanje u izvornom proračunu vrtoglavih 42%! Dok neki iz iste kategorije svakoga mjeseca sade novo cvijeće na sve brojnijim kružnim tokovima, “razvijeni” se Pazin bori s osnovnim funkcioniranjem sustava. Dodatno, zbog tog i takvog indeksa razvijenosti onemogućen je i u apsorbiranju sredstava iz nekih fondova jer bi njegovo sufinanciranje trebalo biti 60%, a nema ni za 20%. I onda opet index razvijenosti kao temelj sufinanciranja vrtića. Indeks razvijenosti je sumnje je stakleni strop za neke JLS. 2. Drugo, sukladno Zakonu o regionalnom razvoju, točnije člancima 32. i 33., koji navode da Vlada provodi postupak ocjenjivanja stupnja razvijenosti svake tri godine, napominjemo da je postojeća kategorizacija zastarjela jer je na snazi od 1.1.2018., dakle punih pet i pol godina, a ne, kako Zakon navodi - tri. 3. Sufinanciranjem dječjih vrtića temeljem indeksa razvijenosti osnivača oštećuju se one JLS koje dijele predškolsku ustanovu s osnivačem, a nalaze se u nižoj kategoriji indeksa razvijenosti. Primjer je sam Grad Pazin (VIII. kategorija) koji je osnivač ustanove koja ima područne vrtiće u sedam susjednih općina koje se nalaze u kategorijama od V. do VII. (Lupoglav, Cerovlje, Gračišće, Motovun, Karojba, Sv. Petar u Šumi i Tinjan). Ukoliko bi se računalo prema osnivaču, Gradu Pazinu, tada bi iznos dobiven ovom Uredbom iznosio 132.043,56 eura, a ukoliko se ne zanemare stupnjevi razvijenosti ostalih naših općina u kojima se nalaze područni vrtići, tada bi iznos bio 231.902,88 eura, odnosno čak oko 100.000,00 eura veći. Dakle, da imaju samostalne ustanove, ove bi općine imale veće sufinanciranje, no to je u suprotnosti s drugom javnom politikom Vlade koja potiče funkcionalno spajanje! 4. Indeks razvijenosti nije mjerilo za izračun decentraliziranih sredstava za osnovno školstvo pa ne bi trebao biti ni za predškolski odgoj i obrazovanje. Dijete i roditelj u pravu na predškolski i školski odgoj i obrazovanje trebali bi biti vrednovani jednako. Roditelju koji se bori da preživi mjesec, obiteljima koje nemaju vlastiti stambeni prostor i nisu ostvarile pravo na mjesto u vrtiću potpuno je svejedno u kojoj im je općina ili grad kategoriji razvijenosti. Pogotovo ako se ta JLS dodatno zadužila da bi izgradila vrtić čiju rekonstrukciju i dogradnju sredstva iz NPOO-a sufinanciraju tek s 30%. No, osim indeksa razvijenosti, u Uredbi je problematičan i izračun „nacionalne“ prosječne cijene smještaja u vrtićima. S obzirom da je u toku priprema izgradnje ili izgradnja velikog broja vrtića, parametar na temelju kojeg se određuje prosječna cijena smještaja u dječjim vrtićima može se promijeniti tijekom godine, kako se vrtići budu završavali i otvarali. S druge strane, proračunska godina započinje 1. siječnja i završava 31. prosinca, a dijeli se s brojem djece koje se evidentira 1. rujna, pa će, primjerice, u sljedećoj godini i godini iza, nekoliko tisuća djece iz čak 260 vrtića koji se trenutno grade, ući u taj prosjek. U praksi se može dogoditi da iznos namijenjen predškolskom odgoju i broj djece na nacionalnoj razini jako variraju. S treće strane, ekonomska cijena djeteta u vrtiću prosjek je različitih brojeva, odnosno razlika varira s obzirom na značajne razlike u plaćama i cijenama u različitim dijelovima Hrvatske, pa će stvaranje „nacionalnog prosjeka“ omogućiti dodatne prihode JLS-ima s nižom ekonomskom cijenom, a ponovo zakinuti onaj dio JLS u kojima je ekonomska cijena viša (jer ne znači da su sve JLS s višom ekonomskom cijenom i financijski snažne). Prijedlog Grada Pazina: 1. U potpunosti podržavamo prijedlog Sindikata o jednakom trojnom sufinanciranju dječjih vrtića: osnivač - roditelj - država. Na ovaj način država bi imala pravo propisivati visinu plaća u predškolskom odgoju i obrazovanju, osnivač bi dobio prostor da dio sredstava (čije bi financiranje preuzela država) uloži u daljnji razvoj predškolskog odgoja (proširenje kapaciteta, uvođenje novih smjena, sufinanciranje dijela troškova roditelja lošijeg socio-ekonomskog stanja ili roditelje s više djece, roditelja djece s teškoćama i sl.). Ovo bi bio pravi demografski razvojni model koji bi omogućio više mjesta u vrtićima, veću sigurnost roditelja (i posredno veći natalitet), ali i sigurnost radne snage (posljedično manje odljeva), dakle, model koji bi omogućio razvoj lokalnih javnih politika usmjerenih na predškolski odgoj i obrazovanje i na roditelje i djecu, i kao takav više učinio za održivost dječjih vrtića i odgovornost lokalnih vlasti, nego pasivno oslanjanje na indeks razvijenosti. 2. Mjerna jedinica sufinanciranja trebala bi biti dijete, broj grupa i broj objekata, na način na koji se određuje visina decentraliziranih sredstava za osnovno školstvo. Funkcija podupiranja fiskalno potkapacitiranih JLS-ova može se ovdje dodati kao dodatni parametar pa se dodatna sredstva mogu prerasporediti onim JLS koji imaju visoki udio sufinanciranja vrtića u izvornim prihodima (npr. iznad 20% kao parametar koji prepoznaje Središnji državni ured na demografiju i mlade, čime dodatno sufinancira one jedinice lokalne samouprave koje prelaze taj postotak). Tome u prilog govori i Nacionalni plan oporavka i otpornosti: “Uz osiguranje kadrovskih preduvjeta, nužno je osigurati i dugoročnu održivost financiranja predškolskih ustanova, posebice u slabije razvijenim jedinicama lokalne i regionalne samouprave. U tu svrhu, država će se u značajnijoj mjeri uključiti u financiranje predškolskog odgoja putem razvoja novog modela financiranja koji će uzeti u obzir FISKALNE kapacitete osnivača i omogućiti održivost svih novih predškolskih programa.„ Zahvaljujemo na razmatranju i uvažavanju dostavljene argumentacije, s poštovanjem, Grad Pazin Djelomično prihvaćen Predlagatelj će unaprjeđivati poslove koji su mu Ustavom ili zakonom dodijeljeni vezano za predškolski odgoj i obrazovanje. Članak 3. stavak 2. doradit će se na način da glasi: „Postotni udio iz stavka 1. ovog članka izračunava se prema skupini razvijenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi matični ili područni dječji vrtić.* Osim toga, navedeni postotni udio uvećat će se za 15% za broj djece koja su upisana u dječje vrtiće na otoku i za jedinice lokalne samouprave koje imaju status brdsko-planinskog područja. Na ovaj način za izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića uzima se postotni udio jedinice na čijem području se nalazi područni vrtić iako se sredstva doznačavaju osnivaču matičnog javnog vrtića čija je jedinica višeg indeksa razvijenosti te se uvažava status brdsko-planinskog područja. Ostali komentari primaju se na znanje.
13 Tatjana Vitas UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Pozdravljam donošenje Uredbe o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, odnosno uključivanje države u financiranje dječjih vrtića po članku 50.a Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. Uredbom bi se, kako ističe predlagatelj, trebalo utjecati na povećanje dostupnosti programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, i pritom umanjiti cijena kojom roditelji participiraju u plaćanju vrtića za dijete. Nepoznatim nalazim uporište u zakonodavnom okviru za uplitanje države u odluke jedinica lokalne samouprave kad je riječ o cijeni vrtića, bilo onoj ekonomskoj ili onoj koju se potražuje od roditelja. Stoga nerealnim smatram očekivanje da će se ovom Uredbom doprinijeti ostvarenju ovog, kao i drugih zadanih ciljeva, jer nažalost, prijedlog koji je upućen u javno savjetovanje manjkav je po više osnova. U ovom obliku Uredba neće doprinijeti osiguravanju dugoročne održivosti predškolskih ustanova, smanjenju velikih regionalnih razlika u visini plaća zaposlenih u dječjim vrtićima, utjecati na smanjenje cijene vrtića koju plaćaju roditelji te većoj uključenosti djece u dječje vrtiće. Kriterij sufinanciranja dječjih vrtića mora biti drugačiji i mora ići jednako prema svakom djetetu u Hrvatskoj. Kriterij dodjele sredstava ne smije biti razvijenost regije u kojoj dijete pohađa vrtić, jer je to diskriminacija prema mjestu rođenja i stanovanja djeteta. Svi gradovi s istim stupnjem indeksa razvijenosti nemaju jednak broj djece niti izdvajaju isti postotak proračuna za dječje vrtiće. Poznato je i činjenično da odluku koliko će izdvajati za vrtiće, donosi svaka jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave – samostalno i proizvoljno. Nastavno na navedeno, smatram da je potrebno prije svega izraditi kalkulator za izračun ekonomske cijene vrtića koji mora uzeti u obzir sve važne parametre koji definiraju tu cijenu, s naglaskom da minimalni rashodi za plaće moraju biti usklađeni s iznosom koji je propisan Zakonom. Nadalje, potrebno je ujednačiti cijene smještaja za roditelje i uvesti dohodovni cenzus koji će uzeti u obzir socio-ekonomski status obitelji. I konačno, nužno je pri uključivanju države u financiranje sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja primijeniti univerzalni pristup, na način da se svakom djetetu pristupa jednako te da se za svako dijete iz državnog proračuna izdvaja isti iznos, a da se slabije razvijene općine i gradove dodatno potpomognu. Stoga je ponajprije nužno uspostaviti jedinstvenu metodologiju izračuna ekonomske cijene vrtića na nacionalnoj razini. Istovremeno, nužno je osigurati da se u ukupan trošak (ekonomsku cijenu vrtića) uračunaju i zakonom propisane plaće zaposlenih u svim vrtićima, a ne plaće koje su manje od zakonom propisanog minimuma. Tek temeljem tako, ispravno dobivene cijene ukupnih troškova vrtića i uvažavajući sve okolnosti, specifičnosti i različitosti pojedinih regija, moguće je promišljati o načinu na koji uspostaviti parametre za izračun prosječne cijene smještaja djeteta u vrtić. Činjenica je da veliki dio ukupnog troška svakog vrtića čine plaće zaposlenih. Na plaćama zaposlenika se stoga štedi na način da su ispod zakonskog minimuma, ili se zapošljava manji broj radnika od nužno potrebnog, ili se zapošljava nestručni kadar, jer osnivač nema dovoljno sredstava kako bi osigurao i platio potreban stručni kadar. Na taj način fokus i prioritet postaje isključivo fiskalna održivost vrtića umjesto da su prioritet dobrobit obitelji i djeteta koje taj vrtić pohađa, kao i stručnost, zdravlje, sigurnost i jednaka plaća i uvjeti za jednaki rad zaposlenika u vrtiću. Još jednom naglašavam, ovakav model problematičan je iz aspekta jednakog prava svakog djeteta u Hrvatskoj na kvalitetan predškolski odgoj i obrazovanje, jer ne tretira svu djecu jednako. Djeca iz razvijenijih općina i gradova, bez obzira na socio-ekonomski status njihove obitelji, dobivat će manji iznos od djece iz manje razvijenih općina i gradova, također neovisno o socio-ekonomskom statusu njihovih obitelji. Iz toga proizlazi da za državu pojedina djeca ne vrijede isto, odnosno da su pojedina djeca diskriminirana u odnosu na drugu. Kako bi se spriječila diskriminacija djece s obzirom na pohađanje vrtića različitog osnivača, kriterij sufinanciranja dječjih vrtića trebao bi se jednako primijeniti na svu djecu uključenu u dječje vrtiće u Republici Hrvatskoj neovisno o tome je li osnivač vrtića koji dijete pohađa jedinica lokalne samouprave, RH, vjerska zajednica ili druga fizička ili pravna osoba temeljem čl. 7. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. Ako je država u svoja izvješća o uključenosti djece rane i predškolske dobi uvrstila i onu djecu koja pohađaju vrtiće drugih osnivača, a jest, tada nesporno i tu djecu i ustanove koje ona pohađaju, treba uvrstiti u sufinanciranje iz državnog proračuna. Zaključno, u članku 4. stavku 2. Uredbe propisuje se da se u ukupne troškove dječjih vrtića iz stavka 1. ovog članka ubrajaju rashodi iskazani u godišnjim financijskim izvještajima za prethodnu godinu, a koji se sukladno Računskom planu proračuna odnose na skupine 31 - Rashodi za zaposlene. S obzirom na veliku regionalnu razliku u plaćama zaposlenih u dječjim vrtićima diljem Hrvatske u odnosu na onu propisanom zakonom, odnosno čl. 51.st.1 Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanja, kriterij po kojem se u Uredbi donosi računica nije utemeljen, nije realan i ne odgovara stanju na terenu. Problematičan je i izračun ekonomske cijene vrtića te prosjeka cijene smještaja po djetetu, jer su zbrojena ukupna sredstva koja gradovi i općine ulažu u predškolski odgoj i obrazovanje, ne uzimajući u obzir da su rashodi za zaposlene različiti u različitim gradovima i općinama, odnosno da zaposleni u vrtićima ne dobivaju jednake plaće za jednak rad, što je diskriminatorno prema pojedinim zaposlenicima dječjih vrtića. S obzirom na manjak stručnih kadrova i deficitarnost odgojiteljskog zanimanja, te potrebe za povećanjem smještajnih kapaciteta, kako bi se povećao broj uključene djece u programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, što traži i povećanje broja potrebnih odgojitelja i drugih stručnih kadrova, nužno je da se država uključi u financiranje sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na način da se svim zaposlenicima dječjih vrtića osigura zakonska plaća, koja bi prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju trebala biti u visini plaće u osnovnom školstvu. Prijedlog Uredbe ni na koji način ne adresira taj problem, te i dalje ostavlja prostor općinama i gradovima da proizvoljno određuju visinu plaća zaposlenih, neovisno o sredstvima koja će primiti od države. Ono na što država može i mora utjecati je provedba: - odredbi Državnog pedagoškog standarda – propisana mjerila za broj djece u obuhvatu vrtića, broj i vrstu djelatnika, materijalne i financijske uvjete rada u vrtiću, uključujući i odredbe čl.42. koji govori o mjerilima za financiranje programa dječjih vrtića što se odnosi i na bruto plaće radnika; - odredbi čl. 51. st.1. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju koji propisuje visinu plaće zaposlenih u dječjim vrtićima, koja je u većini gradova još uvijek ispod zakonski propisanog minimuma, što država ovim putem ima mogućnost regulirati kao jedan od kriterija za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića; - odredbi o zapošljavanju iz Zakona o radu – zapošljavanje potrebnog kadra u dječjim vrtićima na ugovore na neodređeno vrijeme, budući da poslodavci imaju stalnu i trajnu potrebu za obavljanjem istih poslova i na te poslove zapošljavaju iste radnike u kontinuitetu, nezakonito, na određeno vrijeme. Temeljem svega navedenog, protivim se ovako postavljenim parametrima za kriterij dodjele sredstava iz državnog proračuna prema predškolskim ustanovama. Nacrt Uredbe nalazim diskriminatornim, manjkavim i nerealnim te mu se u ovom obliku protivim i ukazujem na neophodnost i potrebu revidiranja istog. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj će unaprjeđivati poslove koji su mu Ustavom ili zakonom dodijeljeni vezano za predškolski odgoj i obrazovanje.
14 OPĆINA CEROVLJE UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Poštovani, pozitivno je da Ministarstvo znanosti i obrazovanja promišlja razvoj i održivost predškolskog odgoja, međutim smatramo kako se Uredba ne bi trebala oslanjati na indeks razvijenosti kojeg smatramo problematičnim, ne samo zbog toga što je osnivač našeg područnog vrtića, Grad Pazin, nepravedno svrstan u najvišu kategoriju razvijenosti, već i zbog toga jer se sedam susjednih općina koje su funkcionalno povezane s osnivačem u jedinstvenoj ustanovi vrtića nalazi u kategorijama razvijenosti od V. do VII., čime ćemo mi, odnosno i ustanova i osnivač, biti zakinuti. Konkretno, Općina Cerovlje nalazi se u V. skupni razvijenosti te u potpunosti financira rad područnog dječjeg vrtića a prema ovom prijedlogu dobivamo ista sredstva kao osnivač vrtića koji je svrstan u VIII. skupinu. Također, naše se JLS (središnja Istra) nalaze u županiji s višim ekonomskim cijenama vrtića, pa će nas izračun nacionalnog prosjeka ekonomske cijene dodatno zakinuti. Prijedlog Sindikata je jednako trojno sufinanciranje dječjih vrtića: osnivač - roditelj - država. Dodatno, i mi smatramo kako bi mjerna jedinica sufinanciranja trebala biti dijete, broj grupa i broj objekata, na jednak način na koji se određuje visina decentraliziranih sredstava za osnovno školstvo. Funkciju podupiranja fiskalno potkapacitiranih JLS-ova može se dodati kao dodatni parametar pa se dodatna sredstva mogu prerasporediti onim JLS koji imaju visoki udio sufinanciranja vrtića u izvornim prihodima (npr. iznad 20% kao parametar koji prepoznaje Središnji državni ured na demografiju, čime dodatno sufinancira one jedinice lokalne samouprave koje prelaze taj postotak). Da općine Središnje Istre imaju samostalne ustanove, imali bi veće sufinanciranje, no to je u suprotnosti s drugom javnom politikom Vlade o funkcionalnom spajanju kojom se upravo potiče takva vrsta spajanja. Ukoliko bi se računalo prema osnivaču – Gradu Pazinu tada bi iznos dobiven ovom Uredbom iznosio 132.043,56 eura, a ukoliko se ne zanemare stupnjevi razvijenosti ostali jedinica lokalne samouprave u kojima se nalazi vrtić tada bi iznos bio 231.902,88 eura odnosno čak oko 100.000,00 eura veći, što je značajna razlika. Ovo je još jedan dokaz koliko Središnja Istra, koja ima i dvije općine s brdsko-planinskim statusom, odudara od razvijenih jadranskih obalnih gradova, a svrstana je u istu skupinu razvijenosti. Ovime se zapravo onemogućava provedba ciljeva ove Uredbe – fiskalna održivost Vrtića. Smatramo da ukoliko se indeks razvijenosti nužno mora uzeti kao pokazatelj razvijenosti i fiskalne sposobnosti JLS i kao pokazatelj na temelju kojeg će se odlučivati o postotku financiranja tada bi barem JLS trebale dobiti sufinanciranje prema skupini razvijenosti pojedine JLS a ne prema skupini razvijenosti osnivača. Naime, zbog činjenice da osnivač i ostale JLS nisu u istoj skupini razvijenosti a dodatno i zbog činjenice da niti sam indeks razvijenosti osnivača nije realan zakinuti smo već u samom početku ukoliko se gleda indeks razvijenosti a tim više ako se u obzir uzme samo indeks razvijenosti osnivača vrtića. Molimo za uvažavanje argumenata i redefiniranje Uredbe. Djelomično prihvaćen Članak 3. stavak 2. doradit će se na način da glasi: „Postotni udio iz stavka 1. ovog članka izračunava se prema skupini razvijenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi matični ili područni dječji vrtić.“ Na ovaj način za izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića uzima se postotni udio jedinice na čijem području se nalazi područni vrtić iako se sredstva doznačavaju osnivaču matičnog javnog vrtića čija je jedinica višeg indeksa razvijenosti. Ostali komentari primaju se na znanje.
15 Općina Draganić UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Općina Draganić, kao jedinica lokalne samouprave, na svom području predškolski odgoj ima organiziran isključivo na način da je osnivač privatna osoba te za sufinanciranje predškolskog odgoja iz proračuna izdvaja znatna financijska sredstva, gotovo četvrtinu izvornog proračuna. Svjesni činjenice da je predškolski odgoj izuzetno važna stavka za naše stanovništvo, pa tako i cijena kao jedna od važnijih čimbenika, pokušavamo, koliko smo god u mogućnosti, omogućiti roditeljima što pristupačniju cijenu kako bi potaknuli demografski razvoj Općine. Ovakvim prijedlogom kojim se izuzimaju roditelji čija djeca su polaznici privatnih vrtića potiče se iseljavanje stanovništva iz manjih ruralnih sredina prema razvijenijim gradovima jer će predškolski odgoj za roditelje biti znatno financijski povoljniji,što će negativno demografski utjecati na općine koje su ionako pogođene padom stanovništva. U manjim sredinama ekonomično poslovanje uz osiguranje pristupačne ekonomske cijene mogu osigurati jedino te privatne ustanove, koje djeluju na području nekoliko jedinica lokalne samouprave jer i oni imaju obvezu osigurati odgovarajući broja odgojitelja te sve propisano stručno, administrativno i pomoćno osoblje. Mišljenja smo da se Uredbom i Zakonom o predškolskom odgoju moraju izjednačiti sve jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj na čijem području djeca polaze dječje vrtiće, neovisno o tome je li osnivač vrtića jedinica lokalne samouprave, RH, vjerska zajednica ili druga fizička ili pravna osoba temeljem čl. 7. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Ostali komentari primaju se na znanje.
16 OPĆINA JAKOVLJE UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA OPĆINA JAKOVLJE Pozdravljamo donošenje Uredbe o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, odnosno uključivanje države u financiranje dječjih vrtića po članku 50.a Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. Međutim, smatramo da se Uredbom i Zakonom o predškolskom odgoju moraju izjednačiti sve jedinice lokalne samouprave koje izdvajaju vlastita sredstva za provedbu programa predškolskog odgoja, bez obzira jesu li one same osnivači ustanove za predškolski odgoj ili je osnivač neka druga pravna ili fizička osoba. Općina Jakovlje smatra da su člankom 2. stavcima 1. i 4. Uredbe o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, diskriminirane jedinice lokalne samouprave koje sufinanciraju program predškolskog odgoja kojima su osnivači privatne osobe i za čiji rad jedinice lokalne samouprave iz proračuna izdvajaju znatna financijska sredstva U takvim jedinicama lokalne samouprave predškolske ustanove drugih osnivača često djeluju u prostoru koji je u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, ali ona upravo zbog poštivanja načela fiskalne održivosti nije u mogućnosti osnovati vlastitu predškolsku ustanovu. Neovisno o broju odgojnih skupina, osim odgovarajućeg broja odgojitelja potrebno je osigurati i sve propisane stručne suradnike, zdravstvenog voditelja, kuhara, osobe za održavanje čistoće, te održavanje zgrade i vanjskog prostora u ispravnom stanju, kao i administrativno osoblje. U manjim ruralnim područjima ekonomično poslovanje uz osiguranje ekonomske cijene slične onoj u urbanim sredinama mogu osigurati jedino privatne ustanove, koje djeluju na području 5 ili više jedinica lokalne samouprave. Isto tako, smatramo kako se Uredba ne bi trebala oslanjati na indeks razvijenosti, za kojeg smatramo da ne prikazuje realno razvijenost i fiskalnu sposobnost JLS. Svi JLS-ovi s istim stupnjem indeksa razvijenosti nemaju jednak broj djece niti izdvajaju isti postotak proračuna za dječje vrtiće. Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Ostali komentari primaju se na znanje.
17 Pravobranitelj za djecu RH UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Sukladno članku 9. i 11. Zakona o pravobranitelju za djecu (Narodne novine, broj 73/17) dostavljamo mišljenje i prijedloge na Uredbu o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića. Koristimo priliku ukazati, da unatoč tome što posljednjih godina bilježimo bitno povećanje stopa uključenosti predškolske djece u vrtiće, i dalje značajan broj djece ostaje neupisan u jaslice i vrtiće. Posebno do izražaja dolazi problem neujednačene dostupnosti ustanova skrbi za predškolsku djecu na cijelom prostoru Republike Hrvatske, s jako različitim stopama participacije djece u vrtićkim programima u različitim županijama te s ponekad bitno različitim cijenama participacije koje sufinanciraju roditelji. Sve to povezano je s činjenicom da je skrb o predškolskoj djeci potpuno decentralizirana na razinu lokalne uprave i samouprave što znači da su usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja povjerene gradovima i općinama, odnosno da postoji oko 555 mogućih oblika njihova uređenja. Autonomija JLS-ova u pristupu pružanja usluga ranog i predškolskog odgoja, znači da, premda su odgovornosti ostavljene na lokalnoj razini, ne postoje norme ili standardi zadani na državnoj razini koji se tiču cijene ili financiranja ranog i predškolskog odgoja. Iz navedenog proizlaze ogromne razlike i neujednačenost u ekonomskim cijenama vrtića, različiti kriteriji ne temelju kojeg se određuje iznos koji će participirati roditelji , pa tako svaki grad ima svoje posebne uvjete za smanjenje roditeljske participacije ( u nekim vrtićima taj iznos određuje se prema prosječnim mjesečnim prihodima po članu zajedničkog kućanstva, u drugima se vrtić naplaćuje prema trajanju dnevnog programa koji dijete pohađa i sl). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Prema čl. 48 Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju dječji vrtić, koji je osnovala jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naplaćuje svoje usluge od roditelja-korisnika usluga, sukladno mjerilima koja utvrđuje predstavničko tijelo te jedinice osim programa predškole koji je za roditelje besplatan. Članak 6. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava dužni su sredstva ostvarena za fiskalnu održivost dječjih vrtića iz ove Uredbe koristiti kao dodatni izvor financiranja za dostupnost, održivost i priuštivost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (RPOO) uz postojeću razinu i izvore financiranja, u skladu s obvezama, prema dinamici i planu prioriteta utvrđenima u proračunu korisnika sredstava. Predlagatelj će unaprjeđivati poslove koji su mu Ustavom ili zakonom dodijeljeni vezano za predškolski odgoj i obrazovanje.
18 OPĆINA GRAČIŠĆE UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Poštovani, smatramo kako se Uredba ne bi trebala oslanjati na indeks razvijenosti, za kojeg smatramo da ne prikazuje realno razvijenost i fiskalnu sposobnost JLS, ne samo zbog toga što je osnivač našeg područnog vrtića nepravedno svrstan u najvišu kategoriju razvijenosti, već i zbog toga jer se sedam susjednih općina koje su funkcionalno povezane s osnivačem u jedinstvenoj ustanovi vrtića raspoređene od V. do VII. skupine, čime ćemo mi, odnosno i ustanova i osnivač, biti zakinuti. Ujedno, naše se JLS (središnja Istra) nalaze u županiji s višim ekonomskim cijenama vrtića, pa će nas izračun nacionalnog prosjeka ekonomske cijene dodatno zakinuti. Prijedlog Sindikata je o jednakom trojnom sufinanciranju dječjih vrtića: osnivač - roditelj - država. Dodatno. smatramo kako bi mjerna jedinica sufinanciranja trebala bi biti dijete, broj grupa i broj objekata, na jednak način na koji se određuje visina decentraliziranih sredstava za osnovno školstvo. Funkciju podupiranja fiskalno potkapacitiranih JLS-ova može se dodati kao dodatni parametar pa se dodatna sredstva mogu prerasporediti onim JLS koji imaju visoki udio sufinanciranja vrtića u izvornim prihodima (npr. iznad 20% kao parametar koji prepoznaje Središnji državni ured na demografiju, čime dodatno sufinancira one jedinice lokalne samouprave koje prelaze taj postotak). Da općine Središnje Istre imaju samostalne ustanove, imali bi veće sufinanciranje, no to je u suprotnosti s drugom javnom politikom Vlade o funkcionalnom spajanju kojom se upravo potiče takva vrsta spajanja. Ukoliko bi se računalo prema osnivaču – Gradu Pazinu tada bi iznos dobiven ovom Uredbom iznosio 132.043,56 eura, a ukoliko se ne zanemare stupnjevi razvijenosti ostali jedinica lokalne samouprave u kojima se nalazi vrtić tada bi iznos bio 231.902,88 eura, što je značajna razlika za naše proračune. Ovo je još jedan dokaz koliko Središnja Istra, koja ima i dvije općine s brdsko-planinskim statusom, odudara od razvijenih jadranskih obalnih gradova, a svrstana je u istu skupinu razvijenosti. Ovakvim kriterijem onemogućava se provedba ciljeva ove Uredbe – fiskalna održivost Vrtića. Molimo da izmjenom prijedloga Uredbe otklonite ove nepravde te istu uskladite s ciljevima funkcionalnog spajanja. Djelomično prihvaćen Članak 3. stavak 2. doradit će se na način da glasi: „Postotni udio iz stavka 1. ovog članka izračunava se prema skupini razvijenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi matični ili područni dječji vrtić.“ Osim toga, navedeni postotni udio uvećat će se za 15% za broj djece koja su upisana u dječje vrtiće na otoku i za jedinice lokalne samouprave koje imaju status brdsko-planinskog područja. Na ovaj način za izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića uzima se postotni udio jedinice na čijem području se nalazi područni vrtić iako se sredstva doznačavaju osnivaču matičnog javnog vrtića čija je jedinica višeg indeksa razvijenosti te se uvažava status brdsko-planinskog područja. Ostali komentari primaju se na znanje.
19 OPĆINA LUPOGLAV UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Poštovani, pozitivno je da Ministarstvo promišlja razvoj i održivost predškolskog odgoja, međutim smatramo kako se Uredba ne bi trebala oslanjati na indeks razvijenosti kojeg smatramo problematičnim, ne samo zbog toga što je osnivač našeg područnog vrtića nepravedno svrstan u najvišu kategoriju razvijenosti, već i zbog toga jer se sedam susjednih općina koje su funkcionalno povezane s osnivačem u jedinstvenoj ustanovi vrtića nalazi u kategorijama razvijenosti od V. do VII., čime ćemo mi, odnosno i ustanova i osnivač, biti zakinuti. Općina Lupoglav nalazi se u VI. skupini razvijenosti te u potpunosti financiramo rad područnog dječjeg vrtića, a svrstani smo u istu skupinu razvijenosti kao i Grad Pazin, koji je osnivač javne ustanove te smo zbog toga zakinuti u sufinanciranju. Ovakav prijedlog sufinanciranja predškolskog odgoja svakako nije realan, niti je u skladu sa troškovima koje ima Općina Lupoglav za potrebe predškolskog odgoja. JLS središnje Istre nalaze se u županiji s višim ekonomskim cijenama vrtića, pa će nas izračun nacionalnog prosjeka ekonomske cijene dodatno zakinuti. Prijedlog Sindikata je jednako trojno sufinanciranje dječjih vrtića: osnivač - roditelj - država. Dodatno, i mi smatramo kako bi mjerna jedinica sufinanciranja trebala biti dijete, broj grupa i broj objekata, na jednak način na koji se određuje visina decentraliziranih sredstava za osnovno školstvo. Funkciju podupiranja fiskalno potkapacitiranih JLS-ova može se dodati kao dodatni parametar pa se dodatna sredstva mogu prerasporediti onim JLS koji imaju visoki udio sufinanciranja vrtića u izvornim prihodima (npr. iznad 20% kao parametar koji prepoznaje Središnji državni ured na demografiju, čime dodatno sufinancira one jedinice lokalne samouprave koje prelaze taj postotak). Da općine Središnje Istre imaju samostalne ustanove, imali bi veće sufinanciranje, no to je u suprotnosti s drugom javnom politikom Vlade o funkcionalnom spajanju kojom se upravo potiče takva vrsta spajanja. Ukoliko bi se računalo prema osnivaču – Gradu Pazinu tada bi iznos dobiven ovom Uredbom iznosio 132.043,56 eura, a ukoliko se ne zanemare stupnjevi razvijenosti ostalih jedinica lokalne samouprave u kojima se nalaze vrtići tada bi iznos bio 231.902,88 eura odnosno čak oko 100.000,00 eura veći, što je značajna razlika. Ovo je još jedan dokaz koliko Središnja Istra, koja ima i dvije općine s brdsko-planinskim statusom, odudara od razvijenih jadranskih obalnih gradova, a svrstana je u istu skupinu razvijenosti. Ovime se onemogućava provedba ciljeva ove Uredbe – fiskalnu održivost Vrtića. Predlažemo da svaka JLS dobije sufinanciranje predškolskog odgoja prema skupini razvijenosti pojedine JLS, a ne prema skupini razvijenosti osnivača javne ustanove. Molimo za uvažavanje argumenata i redefiniranje Uredba. Djelomično prihvaćen Članak 3. stavak 2. doradit će se na način da glasi: „Postotni udio iz stavka 1. ovog članka izračunava se prema skupini razvijenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi matični ili područni dječji vrtić.“ Osim toga, navedeni postotni udio uvećat će se za 15% za broj djece koja su upisana u dječje vrtiće na otoku i za jedinice lokalne samouprave koje imaju status brdsko-planinskog područja. Na ovaj način za izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića uzima se postotni udio jedinice na čijem području se nalazi područni vrtić iako se sredstva doznačavaju osnivaču matičnog javnog vrtića čija je jedinica višeg indeksa razvijenosti te se uvažava status brdsko-planinskog područja. Ostali komentari primaju se na znanje.
20 DANIJEL GRGIČIN UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA U obrazloženju uredbe napominjete da: „stopa sudjelovanja u RPOO u Hrvatskoj još uvijek nije zadovoljavajuća.“, tj .da se ovom uredbom pokušava povećati broj djece obuhvaćene RPOO. Međutim, s obzirom da su u potpunosti popunjeni kapaciteti vrtića kojima su jedini osnivači JLS i Republika Hrvatska ovom uredbom se nikako ne može izvršiti ono što piše u obrazloženju uredbe. Ako su u potpunosti popunjeni kapaciteti vrtića kojima su jedini osnivači JLS i Republika Hrvatska kako će niža cijena za roditelje omogućiti da se u te iste vrtiće utisne više djece? Osnovna logika govori da ova uredba ne može nikako izvršiti cilj iz njezinog obrazloženja. Upravo suprotno, subvencioniranje cijene usluge svih ostalih vrtića, koji bi onda bili ekonomski prihvatljiviji roditeljima, može ispuniti cilj ove uredbe. Stoga ako je prava namjera Vlade RH povećati broj djece u programima RPOO, dok RH i JLS ne povećaju kapacitete vrtića u kojima su jedini osnivači, to se može postići jedino subvencioniranjem cijene onih vrtića koji imaju kapacitete koji nisu popunjeni, a to nisu vrtići JLS i RH. Osim ako namjere Vlade nisu neke druge, neke koje se ne spominju u obrazloženju uredbe? Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Ostali komentari primaju se na znanje.
21 Dv Zvrk UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Mi smo privatni vrtića koji posluje već 20 godina i kontinuirano radi na podizanju nivoa usluge koju pruža ( i u smislu ulaganja u prostorno -materijalno okruženje i edukacije djelatnika )-slijedom navedenog opterećeni i velikim kreditnim obvezama i željom da pružimo najbolju uslugu našim korisnicima ovu Uredbu smatramo diskriminatornom . Privatni vrtići kao i vrtići čiji je osnivač vjerska zajednica i trenutno su u nepovoljnijem položaju po pitanju sufinanciranja gradske vlasti u odnosu na gradske vrtiće , a ova Uredba tu bi neravnopravnost dodatno produbila. Prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju mi smo ravnopravni ustanovama čiji su osnivači jedinice lokale samouprave i trebali bi uživati jednaka prava, a ne samo obaveze i dužnosti koje proizlaze iz spomenutog zakona. Jedino logično i ispravno je djecu i privatnu ustanovu koju pohađaju uvrstiti u sufinaciranje iz državnog proračuna. U suprotnom će Uredba u našem gradu Đakovu dovesti do još većeg broja neupisane djece u predškolske ustanove ili iseljavanje mladih obitelji u veće gradove gdje su veći kapaciteti gradskih vrtića. Nejednak odnos države prema djeci koja pohađaju gradske vrtiće i djeci korisnicima privatnih i vjerskih vrtića nepravedan i krajnje diskriminatoran te su nužne izmjene ove Uredbe. Država je dozvolila osnivanje Ustanova ranog i predškolskog odgoja privatnim osnivačima i svi ti vrtići su uključeni u Mrežu vrtića JLS-a te su očita potreba baš zbog nedovoljnih kapaciteta gradskih vrtića . Iz tog razloga kriterij sufinanciranja se mora promijeniti i ići jednako prema svakom djetetu u RH bez obzira pohađali li privatni , vjerski ili gradski vrtić. Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Ostali komentari primaju se na znanje.
22 Grad Čakovec UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Umjesto da se sufinancira prosječna cijena smještaja, predlažemo da se iz Državnog proračuna u potpunosti ili djelomično financiraju plaće zaposlenika u predškolskim ustanovama, na isti način kako je uređeno financiranje osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Zakon i DPS ionako određuju modalitete za osnivanje predškolskih ustanova, a intencija je i da se plaće i prava zaposlenih u predškolskom odgoju i obrazovanju izjednače na cijelom području države. Time su sve jedinice lokalne samouprave stavljene u jednaki položaj, „bogatije“ i one kojima je ulaganje u obrazovnu vertikalu prioritet mogu novac iz svog proračuna ulagati u gradnju novih objekata, opremanje i programe. Središnja država pak preko drugih mehanizama može financirati/sufinancirati izgradnju i opremanje objekata u slabije razvijenim JLS-ima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj će unaprjeđivati poslove koji su mu Ustavom ili zakonom dodijeljeni vezano za predškolski odgoj i obrazovanje.
23 Krešimir Raič UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Postojeći prijedlog dodatno produbljuje neravnopravni položaj djece koja pohađaju dječje vrtiće kojima su osnivači druge pravne i fizičke osobe te vjerske zajednice. Predlažem da pojednostavnite model te ga učinite poštenim za sve a to je da subjekt subvencije bude dijete a ne vrtić. Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Ostali komentari primaju se na znanje.
24 Općina Stupnik UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Kriterij sufinanciranja dječjih vrtića, koji predviđa Uredba o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, odnosno uključivanje države u financiranje dječjih vrtića po članku 50.a Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, trebao bi se jednako primijeniti na svu djecu uključenu u dječje vrtiće u Republici Hrvatskoj neovisno o tome je li osnivač vrtića koji dijete pohađa jedinica lokalne samouprave, RH, vjerska zajednica ili druga fizička ili pravna osoba temeljem čl. 7. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. Zakonom je omogućeno osnivanje Ustanova ranog i predškolskog odgoja privatnim osnivačima i vjerskim zajednicama, te su ustanove priznate u okviru Javnih potreba i uključene su u mrežu vrtića na području JLS-e. Prema tome izuzeti djecu i roditelje korisnike privatnih i vjerskih vrtića iz ove Uredbe nema smisla. Država je u svoja izvješća o uključenosti djece rane i predškolske dobi uvrstila i onu djecu koja pohađaju vrtiće drugih osnivača. Logično je i tu djecu i ustanove koje ona pohađaju uvrstiti u sufinanciranje iz državnog proračuna. Prema kriterijima dodjele EU sredstava iz NPOO-i za gradnju dječjih vrtića JLS-ima, za djecu koja pohađaju vrtiće drugih osnivača, nije odobreno financiranje za izgradnju kapaciteta i za tu djecu. Prema tome ta djeca se neće niti moći upisati u vrtiće kojima su osnivači JLS-e. Uredbom će tako djeca u najrazvijenijim gradovima i općinama koji imaju vlastite vrtiće dobiti sufinanciranje, a u nerazvijenim koje na svom području imaju isključivo privatne vrtiće neće?! Takav će model dodatno ubrzati raseljavanje mladih obitelji iz ruralnih krajeva u velike gradove. Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Ostali komentari primaju se na znanje.
25 Ivana Radočaj Tokić UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Poštovani, kriteriji i mjerila ,te način izračuna iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića trebala bi biti ustrojena neovisno o indeksu razvijenosti grada ili općine, jer svi radnici u sustavu RPOO-a bi trebali imati jednaku zakonsku osnovicu za plaću, kao i učitelji u školama, a to je propisao zakon. Svi se nadamo da će ova Uredba pomoći osnivačima i kako ćemo konačno ostvariti jednaka prava za sve odgojitelje .Kvaliteta i održivost sustava RPOO-a ovisi o kvalitetnim ljudima, stručnjacima koji u njemu rade, a ti ljudi imaju pravo na plaću koja im je propisana. Nadamo se da će ova Uredba ispraviti nepravdu koju radnici godinama podnose, te da će svi imati jednaka prava na zakonsku osnovicu plaće koja im pripada. Smatram da je potrebno izjednačiti plaće radnika na razini svih gradova i općina u Hrvatskoj, te prestati raditi diskriminaciju prema djeci i radnicima ovisno o mjestu stanovanja. Kriterij za sufinaciranje vrtića treba biti jednak za svu djecu i sve odgojitelje neovisno u kojoj regiji se nalaze. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj će unaprjeđivati poslove koji su mu Ustavom ili zakonom dodijeljeni vezano za predškolski odgoj i obrazovanje.
26 Tilija Ribić UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Poštovani, kriterij sufinanciranja dječjih vrtića trebao bi biti drugačiji i trebao bi ići prema svakom djetetu u Hrvatskoj, odnosno kriterij dodjele sredstava ne bi trebao biti razvijenost regije u kojoj dijete pohađa vrtić, jer je to diskriminirajuće prema mjestu rođenja i stanovanja djeteta. Gradovi sa istim stupnjem indeksa razvijenosti nemaju jednak broj djece niti izdvajaju isti postotak proračuna za dječje vrtiće. Smatram da je potrebno uspostaviti metodologiju izračuna ekonomske cijene vrtića na nacionalnoj razini. Također je važno da se u ekonomsku cijenu vrtića uračunaju i zakonom propisane plaće zaposlenih u vrtićima, a ne plaće koje su najčešće manje od zakonom prpisanog minimuma. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj će unaprjeđivati poslove koji su mu Ustavom ili zakonom dodijeljeni vezano za predškolski odgoj i obrazovanje.
27 Udruga SIDRO UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Pozdravljamo donošenje Uredbe o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, odnosno uključivanje države u financiranje dječjih vrtića po članku 50.a Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. Uredbom bi se, kako ističe predlagatelj, trebalo utjecati na povećanje priuštivosti programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, odnosno umanjiti cijena kojom roditelji sufinanciraju vrtić za dijete. Problem nalazimo u činjenici da ne postoji uporište u zakonodavnom okviru za uplitanje države u odluke jedinica lokalne samouprave kad je riječ o cijeni vrtića, bilo onoj ekonomskoj ili onoj koju se potražuje od roditelja. Stoga je očekivanje da će se ovom Uredbom utjecati na smanjenje cijene vrtića koju plaćaju roditelji, u najmanju ruku nerealno. Kriterij sufinanciranja dječjih vrtića mora biti drugačiji i mora ići jednako prema svakom djetetu u Hrvatskoj, odnosno kriterij dodjele sredstava ne smije biti razvijenost regije u kojoj dijete pohađa vrtić, jer je to diskriminacija prema mjestu rođenja i stanovanja djeteta. Svi gradovi s istim stupnjem indeksa razvijenosti nemaju jednak broj djece niti izdvajaju isti postotak proračuna za dječje vrtiće. Podsjećamo, odluku koliko će izdvajati za vrtiće, donosi svaka jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave – samostalno i proizvoljno. Stoga je ponajprije nužno uspostaviti jedinstvenu metodologiju izračuna ekonomske cijene vrtića na nacionalnoj razini. Istovremeno, nužno je osigurati da se u ukupan trošak (ekonomsku cijenu vrtića) uračunaju i zakonom propisane plaće zaposlenih u svim vrtićima, a ne plaće koje su manje od zakonom propisanog minimuma. Tek temeljem tako, ispravno dobivene cijene ukupnih troškova vrtića i uvažavajući sve okolnosti, specifičnosti i različitosti pojedinih regija, moguće je promišljati o načinu na koji uspostaviti parametre za izračun prosječne cijene smještaja djeteta u vrtić. Ne zaboravimo niti činjenicu kako oko 80% ukupnog troška svakog vrtića čine plaće zaposlenih, kako se na njima štedi na način da su ispod zakonskog minimuma, ili se zapošljava manji broj radnika od nužno potrebnog, jer osnivač nema sredstava platiti potreban stručni kadar. Nadalje, kako bi se spriječila diskriminacija djece s obzirom na pohađanje vrtića različitog osnivača, kriterij sufinanciranja dječjih vrtića trebao bi se jednako primijeniti na svu djecu uključenu u dječje vrtiće u Republici Hrvatskoj neovisno o tome je li osnivač vrtića koji dijete pohađa jedinica lokalne samouprave, RH, vjerska zajednica ili druga fizička ili pravna osoba temeljem čl. 7. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. Ako je država u svoja izvješća o uključenosti djece rane i predškolske dobi uvrstila i onu djecu koja pohađaju vrtiće drugih osnivača, a jest, tada nesporno i tu djecu i ustanove koje ona pohađaju, treba uvrstiti u sufinanciranje iz državnog proračuna. Ono na što država može i mora utjecati je provedba: - odredbi Državnog pedagoškog standarda – propisana mjerila za broj djece u obuhvatu vrtića, broj i vrstu djelatnika, materijalne i financijske uvjete rada u vrtiću, uključujući i odredbe čl.42. koji govori o mjerilima za financiranje programa dječjih vrtića što se odnosi i na bruto plaće radnika; - odredbi čl. 51. st.1. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju koji propisuje visinu plaće zaposlenih u dječjim vrtićima, koja je u većini gradova još uvijek ispod zakonski propisanog minimuma, što država ovim putem ima mogućnost regulirati kao jedan od kriterija za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića; - odredbi o zapošljavanju iz Zakona o radu – zapošljavanje potrebnog kadra u dječjim vrtićima na ugovore na neodređeno vrijeme, budući da poslodavci imaju stalnu i trajnu potrebu za obavljanjem istih poslova i na te poslove nezakonito zapošljavaju iste radnike u kontinuitetu, nezakonito, na određeno vrijeme. Zaključno, u članku 4. stavku 2. Uredbe propisuje se da se u ukupne troškove dječjih vrtića iz stavka 1. ovog članka ubrajaju rashodi iskazani u godišnjim financijskim izvještajima za prethodnu godinu, a koji se sukladno Računskom planu proračuna odnose na skupine 31 - Rashodi za zaposlene. Još jednom naglašavamo, obzirom na veliku regionalnu razliku u plaćama zaposlenih u dječjim vrtićima diljem Hrvatske u odnosu na onu propisanom zakonom, odnosno čl. 51.st.1 Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanja, kriterij po kojem se u Uredbi donosi računica nije utemeljen, nije realan i ne odgovara stanju na terenu. Temeljem svega navedenog, protivimo se ovako postavljenim parametrima za kriterij dodjele sredstava iz državnog proračuna prema predškolskim ustanovama, i zahtijevamo da se Nacrt Uredbe revidira. Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Predlagatelj će unaprjeđivati poslove koji su mu Ustavom ili zakonom dodijeljeni vezano za predškolski odgoj i obrazovanje. Ostali komentari primaju se na znanje.
28 Franka Ercegović UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Republika Hrvatska kao stranka Konvencije dužna je, prema članku 18. Konvencije na svim razinama, pružiti odgovarajuću pomoć roditeljima i skrbnicima djece u ispunjavanju njihovih odgovornosti prema djetetu i osigurati razvoj ustanova, olakšica i službi za skrb o djeci. Ova odredba naglašava važnost uspostavljanja balansa u odnosu roditeljske odgovornosti i odgovornosti društva, kao i važnost potpore roditeljima u ostvarivanju njihovih roditeljskih obveza i odgovornosti. Svjesni smo samostalnosti u odlučivanju jedinica lokalne samouprave u pogledu ulaganja i financiranja predškolskog odgoja i obrazovanja te velikog broja izazova, obveza i odgovornosti s kojima se suočavaju, među ostalim i u zaštiti dječjih prava. No, neki gradovi i općine ukazuju na različitu i moguću diskriminatornu praksu sufinanciranja odnosno subvencioniranja vrtića od strane Grada. Privatni i vjerski vrtići pomažu roditeljima u ostvarivanju prava njihove djece na predškolski odgoj i obrazovanje budući kapacitet gradskih vrtića ne zadovoljava objektivne potrebe građana ali uz posljedično nejednake financijske uvjete za roditelje. Nejednak odnos gradske vlasti prema djeci koja pohađaju gradske vrtiće i djeci korisnicima privatnih i vjerskih vrtića govori podatak o izdvajanju novca iz gradskog proračuna grada Šibenika za predškolski odgoj. “ Ukupno se izdvaja oko 48 milijuna kuna. Od toga 7 milijuna kuna za subvencioniranje boravka djeteta u privatnim i vjerskim vrtićima, a preostali iznos od oko 41 milijuna kuna ide za redovno poslovanje Gradskih vrtića. Gradske vrtiće pohađa 1 000 djece dok privatne i vjerske vrtiće pohađa 700 djece. Ova Uredba pod ovakvim uvjetima napravila bi još veći jaz između djece i roditelja javnih i privatnih odnosno vjerskih vrtića. Uzimajući u obzir da je država dozvolila osnivanje Ustanova ranog i predškolskog odgoja privatnim osnivačima i vjerskim zajednicama i djecu upisanu u te ustanove priznala u okviru Javnih potreba smatram da je diskriminatorno izuzeti djecu i roditelje korisnike privatnih i vjerskih vrtića iz ove Uredbe. Stoga Temeljem Zakona o pravobranitelju za djecu molimo da u okviru vaših ovlasti ujednačite praksu i iznađete način za jednako sufinanciranje ekonomske cijene iznosa vrtića za svu djecu jednako, neovisno jeli osnivač vrtića privatna ili vjerska osoba ili jedinica lokalne samouprave. Dok god su u Mreži vrtića uključeni privatni i vjerski vrtići oni nisu luksuz već potreba, budući da nisu osigurani uvjeti mogućnosti upisa sve djece u gradske vrtiće. Kako ovakva neujednačena praksa ne bi dovela do nejednakog položaja djece i uskraćivanja njihovog prava na predškolski odgoj i obrazovanje pod jednakim uvjetima. Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Ostali komentari primaju se na znanje.
29 Udruga privatnih dječjih vrtića Grada Splita UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Poštovani, Osim jedinica lokalne samouprave i Republike Hrvatske osnivači dječjih vrtića mogu biti druge domaće pravne i fizičke osobe te vjerske zajednice (Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, članak 7. NN br. 10/97, 107/07, 94/13, 98/19 i 57/22). Javne ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja kojima su osnivači druge domaće pravne i fizičke osobe te vjerske zajednice su također obuhvaćeni Mrežom dječjih vrtića. Mrežu dječjih vrtića, prema odredbi Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Članak 14. NN 94/13, 57/22) donose jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb da bi se udovoljilo zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja dječjih vrtića i programa na njihovom području za djecu predškolske dobi u skladu s njihovim potrebama i sposobnostima. Prema Priopćenju Državnog zavoda za statistiku od 14. srpnja 2023. godine u pedagoškoj godini 2022./2023. u Hrvatskoj su djelovala 356 vrtića kojima su osnivači druge domaće pravne i fizičke osobe i 58 vrtića kojima su osnivači vjerske zajednice. U njima je boravilo 27.851 dijete. Prijedlogom uredbe o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost samo dječjih vrtića kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave i Republika Hrvatska dovode se u neravnopravni položaj sva djeca, i njihovi roditelji, koji pohađaju dječje vrtiće kojima su osnivači druge pravne i fizičke osobe te vjerske zajednice. Predlažemo da Uredbom budu obuhvaćeni svi dječji vrtići u jedinicama lokalne samouprave koji su obuhvaćeni Mrežom dječjih vrtića radi provođenja predškolskog odgoja i obrazovanja. Udruga privatnih dječjih vrtića Grada Splita Vjekoslav Krželj, predsjednik Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Ostali komentari primaju se na znanje.
30 Dječji vrtić ZLATOKOSA UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Poštovani, pozdravljam svaki interes za predškolski odgoj i obrazovanje koji jeste prva stepenica u odgojno obrazovnom sustavu no nema isti tretman kao osnovne i srednje škole te fakulteti. Činjenica o kojoj se govori zadnjih par godina a odnosi se na pad nataliteta prvo je zahvatila upravo ne razvijena područja a sada se može reći da je nažalost prisutna i u cijeloj zemlji. Smatram da govoriti o "diskriminaciji" u kontekstu financiranja sukladno indeksu razvijenosti ne stoji. Do sada se dešavalo da je pohađanje vrtića bilo jeftinije a plaće zaposlenih u vrtićima znatno veće u velikim gradovima budući da su i proračuni sa kojima raspolažu isti znatno veći od proračuna manjih gradova ili općina. Budući da su Osnivači predškolskih ustanova Jedinice lokalne samouprave financiranje vrtića zavisi od njihovih proračuna. Zbog toga na nivou države postoji velika razlika u cijeni vrtića, ekonomskoj cijeni kao i plaćama zaposlenih. Ono što bi sigurno pomoglo razrješenju ovih situacija jeste da se na nivou države ili županije donesu jedinstvene visine ekonomske cijene za vrtić, jedinstveni koeficijenti za plaće zaposlenih ( bez obzira da li vrtić ima potpisan kolektivni ugovor), te da se sukladno koeficijentu razvijenosti JLS nadomjesti razlika. Sada imamo situaciju da vrtići koji su udaljeni samo par kilometara ali su u drugoj Općini imaju različite cijene za pohađanje vrtića kao i plaće zaposlenih pogotovo kod vrtića koji nemaju potpisane kolektivne ugovore, što je dovelo do velikog nedostatka odgojitelja zadnjih godina, pogotovo u sredinama koje su slabije razvijene. Te u tim područjima imamo značajan broj odgojitelja- nestručno zastupljenih. Smatram da djeca sa svih područja R. Hrvatske treba da imaju jednake uvjete za pohađanje vrtića, da borave u opremljenim vrtićima bez obzira gdje žive te da zaposleni u vrtićima imaju iste plaće budući da svi moraju imati adekvatnu stručnu spremu bez obzira gdje rade. Briga o djeci danas je zalog za budućnost kada budu odrasli ljudi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Prema članku 2. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo i obvezu odlučivati o potrebama i interesima građana na svom području za organiziranjem i ostvarivanjem programa predškolskog odgoja (dužni su ih organizirati) te radi zadovoljavanja tih potreba osnivati dječje vrtiće. Predlagatelj će unaprjeđivati poslove koji su mu Ustavom ili zakonom dodijeljeni vezano za predškolski odgoj i obrazovanje.
31 OPĆINA LJUBEŠĆICA UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Poštovani, sukladno objavljenom e-savjetovanju na temu prijedloga Uredbe o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, Općina Ljubešćica se očituje kako slijedi: Općina Ljubešćica pozdravlja svako uključivanje države u financiranje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u predškolskim ustanovama kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također vezano na članak 3. - ostvarivanje prava na sredstva prema postotnom udjelu u prosječnoj cijeni smještaja u dječjim vrtićima na nivou Republike Hrvatske po djetetu, utvrđenom prema skupinama razvijenosti iz Uredbe o indeksu razvijenost, molim Vas da se općine koje imaju status brdsko-planinskog područja izjednače po postotnom udjelu prosječne cijene smještaja u dječjim vrtićima na nivou RH po djetetu s jednom od 1. do 3.skupine razvijenosti prema ostvarenoj vrijednosti indeksa razvijenosti, odnosno da se općine sa statusom brdsko-planinskog područja financiranju s 50,00%, 43,75% ili 37,50% postotnog udjela u prosječnoj cijeni. Smatramo da bi upravo predloženo vrednovanje brdsko-planinskog područja pridonijelo zaustavljanju procesa depopulacije i demografskom oživljavanju navedenog ruralnog područja. Djelomično prihvaćen Članak 3. stavak 2. doradit će se na način da se postotni udio za izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića uvećava za 15% za djecu koja su upisana na području jedinice lokalne samouprave koje imaju status brdsko-planinskog područja. Ostali komentari primaju se na znanje.
32 IVA ROGULJA PRAŠTALO UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Poštovani, kao majka djeteta upisanog u privatni vrtić (upravo zbog toga što u javni, gradski vrtić nije primljeno) osjećam se pozvanom komentirati prijedlog Uredbe. Naime, prijedlog iz više razloga smatram izuzetno diskriminatornim: 1. Pohađanje privatnih vrtića (čak i raznih cjelodnevnih "igraonica", "obrta za čuvanje" i sličnih pomoćnih ustanova) u Zagrebu za mnoge roditelje nije stvar izbora, već nužnosti. Premalen smještajni (pa tako i upisni) kapacitet gradskih vrtića uzrokovao je to da su čak i djeca oba zaposlena roditelja iz obitelji s više djece ostala neupisana - konkretno, naše je dijete u naselju s velikim brojem mladih obitelji (i čak tri objekta u sklopu jednog matičnog vrtića!) lani nakon prvog upisnog roka ostalo 167 "ispod crte". Situacija se nije promijenila ni nakon vrlo elaborirane i argumentirane žalbe. Što nam je tada preostalo nego tražiti smještaj u privatnom vrtiću (u koji je dijete zbog goleme navale također jedva primljeno)? 2. Nesubvencioniranje privatnih vrtića implicira da je njihovo pohađanje zapravo luksuz. Takav je stav, vjerujem, izuzetno pogrešan! Kao osoba koja je i sama zaposlena u sustavu odgoja i obrazovanja želim vjerovati da bi svakom odgovornom roditelju dobrobit njegovog djeteta morala biti na prvom mjestu. Iako plaćanje privatnog vrtića znatno opterećuje naš kućni budžet, kvaliteta pedagoškog rada u privatnom vrtiću koji naše dijete pohađa navela nas je na odluku da ga i ove pedagoške godine ostavimo u njemu. Uspoređujući ovo iskustvo s iskustvom starijeg djeteta u javnom vrtiću u kojemu su odgojiteljice (ma koliko one stručne, motivirane, tople, empatične i entuzijastične bile) brinule za pretrpane vrtićke skupine u izrazito lošim tehničkim uvjetima, svjesno sam odlučila djetetu priuštiti okolinu koja će biti najpoticajnija za njegov rast i razvoj. Ne, moje dijete ne ide u privatni vrtić jer sam snob koji ne zna kamo s novcem, već baš zbog toga što svoj teško zarađen novac svjesno ulažem u ono što je za mene najvrjednije, a to je moje dijete. Ne vozim luksuzni automobil, ne nosim brendiranu odjeću, ne ljetujem u mondenim ljetovalištima, ne ulažem u dionice i fondove, ne kupujem nekretnine pa čak ni ne ukrašavam nokte ili "spaljujem" novac kupujući duhanske proizvode - ja svaki mjesec znatan dio svoje plaće odvajam kako bi one "prve tri najvažnije" moje dijete provelo u najpoticajnijem okruženju. Treba li me zbog toga novčano kazniti? 3. Čak i da sve prije navedeno nije točno, dakle da nisam roditelj koji je svoje dijete u privatni vrtić upisao iz nužde i da mi plaćanje istog ne predstavlja znatniji financijski udarac, i ja poput svih drugih roditelja (bez obzira na to kakav vrtić njihova djeca pohađaju) iz svoje plaće izdvajam porez, a zatim i prirez (koji je u Zagrebu najviši u Republici Hrvatskoj!). Zašto onda nemamo ista prava? Da sam odlučila kupiti električni automobil, država bi moju kupnju subvencionirala jer se ponašam ekološki svjesno, zar ne? Ne bi li me ista ta država trebala "nagraditi" subvencijom kada se ponašam društveno odgovorno pa dijete (budućeg aktivnog građanina ove zemlje, birača, poreznog obveznika i slično) upišem u privatni vrtić jer procjenjujem da je on, u trenutku kada gradski zbog sustavnog zanemarivanja predškolskog odgoja i obrazovanja ne nudi istu kvalitetu, najbolji odabir? Štoviše, to činim svjesno plaćajući višestruko višu cijenu? Ili u "društvu znanja" budućnost djece koja su na početku svog životnog puta jednostavno nije dovoljno bitna? 4. No vratimo se pravom stanju stvari - vrtić je za roditelje koji rade nužnost, a privatni vrtić za roditelje djece koja u javne vrtiće nisu "upala" jedini izbor. Što ako cijena tog privatnog vrtića premašuje primanja roditelja? Bi li jedan od njih (a u praksi je to ipak najčešće majka) trebao dati otkaz kako bi se brinuo o djetetu? Na koji se to način uklapa u politiku rodne ravnopravnosti i sliku Republike Hrvatske kao socijalno osjetljive države? U kakvim će materijalnim uvjetima odrastati djeca u obiteljima sa samo jednim zaposlenim roditeljem? Kakav će model te djevojčice i dječaci dobivati ako se obrazovana i financijski neovisna majka silom prilika (a bez svoje stvarne volje) pretvara u kućanicu? Da zaključim, zahvaljujući neredu u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja, privatni vrtići već godinama sasvim sigurno nisu luksuz, već vrlo često jedini roditeljski izbor. Ako od nas očekujete da prihvatimo činjenicu da za našu djecu u javnim gradskim vrtićima nema mjesta, ako očekujete naše razumijevanje tijekom razdoblja u kojemu "popravljate" situaciju, najmanje što možete učiniti jest financijski nam olakšati teret koji zbog vaših prethodnih propusta sada nosimo. Srdačno, Iva Rogulja Praštalo Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Ostali komentari primaju se na znanje.
33 SILVANA KOPAJTIĆ-ZURAK UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Poštovani, podržavam Uredbu o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
34 Alenka Jakšić UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Poštovani, nikako se ne bi mogla složiti sa načinom na koji će se država napokon odlučiti na financiranje vrtića kao prvog stupa u odgoju i obrazovanju i to zato jer ne polazite od načela jednakosti, već ponovo diskriminirate ovaj resor koji je i do sada već dovoljno diskriminiran i marginaliziran, sredstva trebaju biti dodjeljena i raspodijeljena svima jednako. Ne činite još veći raskol i razlike. Lp Alenka Jakšić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
35 DJEČJI VRTIĆ PROLJEĆE UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Poštovani, možete li nas uputiti na izračun prosječne cijene smještaja po djetetu na nivou Republike Hrvatske iz članka 4. ove Uredbe? Gdje je navedeni izračun objavljen kako bismo mogli planirati sredstva? Prihvaćen Prosječna cijena usluge u javnim vrtićima za 2022. godinu prema trenutno raspoloživim podacima po djetetu iznosi 3.540 eura godišnje odnosno 294 eura mjesečno, a što je navedeno u Standardnom obrascu sadržaja dokumenta za savjetovanje. Iznos prosječne cijene usluge za 2022. godinu će biti objavljen u Odluci o dodjeli sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića za pedagošku godinu 2023./2024..
36 Dječji vrtić Škrinjica UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA , UVODNE ODREDBE Smatramo da se Uredbom i Zakonom o predškolskom odgoju moraju izjednačiti sve jedinice lokalne samouprave koje izdvajaju vlastita sredstva za provedbu programa predškolskog odgoja na svom području, bez obzira jesu li one same osnivači ustanove za predškolski odgoj ili je osnivač neka druga pravna ili fizička osoba. Na području Općine Radoboj postoji jedino dječji vrtić sa privatnim osnivačem. U suradnji s Općinom Radoboj osigurali smo dostupnost programa predškolskog odgoja, čime su izuzetno zadovoljni korisnici, lokalna samouprava i predškolska ustanova. Kao privatni osnivač osigurali smo znatna financijska sredstva za novi objekt prema DPS-u koji je izgrađen 2018. godine s duplim kapacitetom od tadašnje potrebe što je prepoznato od lokalne zajednice te je dovelo do znatnog povećanja broja djece u predškolskom programu, a uz navedeno bilježimo konstantno doseljavanje mladih obitelji. Također smo pripremili i svu dokumentaciju za dogradnju objekta čime bi osigurali smještaj za svako dijete na području Općine Radoboj. Smatramo da su člankom 2. stavcima 1. i 4. diskriminirane jedinice lokalne samouprave koje na svom području imaju jedino predškolske ustanove kojima su osnivači privatne osobe i za čiji rad jedinice lokalne samouprave iz proračuna izdvajaju znatna financijska sredstva. Ovom Uredbom u neravnopravan položaj dovode se sva djeca i njihovi roditelji koji pohađaju dječje vrtiće osnivača drugih pravnih i fizičkih osoba te vjerske zajednice. Također smatramo da bi se primjenom ove Uredbe stvorile još veće nejednakosti, a prema već navedenom također bi došlo i do preseljenja mladih obitelji s djecom što dodatno šteti samim općinama. Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Ostali komentari primaju se na znanje.
37 MARIJA PERNJEK UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA , UVODNE ODREDBE Općina Radoboj smatra da su člankom 2. stavcima 1. i 4. Uredbe o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, diskriminirane jedinice lokalne samouprave koje sufinanciraju program predškolskog odgoja kojima su osnivači privatne osobe i za čiji rad jedinice lokalne samouprave iz proračuna izdvajaju znatna financijska sredstva. Uredbom i Zakonom o predškolskom odgoju moraju se izjednačiti sve jedinice lokalne samouprave koje izdvajaju vlastita sredstva za provedbu programa predškolskog odgoja, bez obzira jesu li one same osnivači ustanove za predškolski odgoj ili je osnivač neka druga pravna ili fizička osoba. Ovom se uredbom diskriminiraju jedinice lokalne samouprave koje na svome području imaju osnovan vrtić privatnog osnivača, dok se istovremeno za prijavu na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova iz NPOO u izračun prihvatljive potpore uzimaju i kapaciteti privatnog vrtića, što na primjer u slučaju Općine Radoboj, proizlazi da bi mogli ostvariti potporu za samo dva boravka, što bi izgradnju vrtića u vlasništvu općine učinilo u potpunosti neisplativom. Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Ostali komentari primaju se na znanje.
38 Hrvoje Jergović UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA , UVODNE ODREDBE Današnje vijesti (01.08.2023.) sa sjednice Vlade u pozadini imaju natpis (vezano za zakon o jeziku) ''Svrha zakona Skrb o hrvatskom jeziku''. Nadam se da je svrha Zakona o predškolskom odgoju iz 1997. bila skrb, adekvatna skrb o djeci i radnicima u predškolskom odgoju. Isto je još 2008./2013. DPS-om potvrđen. Molim Vas da sve što ima slijed, logiku, dobru volju i namjeru koja proizlazi iz Zakona i DPS-a, ... Ustava ispoštujete na zadovoljstvo svih nas u predškolskom odgoju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
39 Udruga gradova u RH UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA , UVODNE ODREDBE Bitno je istaknuti da su osnivači dječjih vrtića, osim gradova i općina, brojne pravne i fizičke osobe, kao i vjerske zajednice, sve sukladno odredbama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. Svi su vrtići, također sukladno odredbama navedenoga Zakona, obuhvaćeni mrežama dječjih vrtića, pri čijem je utvrđivanju nužno voditi računa o kriterijima i zahtjevima dostupnosti, ali i racionalnosti. Vrijedi spomenuti i recentne službene podatke Državnog zavoda za statistiku iz srpnja 2023. godine prema kojima u Hrvatskoj djeluje 356 vrtića kojima osnivači nisu gradovi i/ili općine, već druge domaće pravne i fizičke osobe, dakle “privatnih vrtića”, odnosno 58 onih kojima su osnivači vjerske zajednice. U tim vrtićima boravi cca 28.000 djece. Prijedlog uredbe o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost odnosi se tj. obuhvaća isključivo dječje vrtiće kojima su osnivači općine i gradovi pa se postavlja pitanje što je s vrtićima ostalih osnivača. Gradovi i općine sufinanciraju rad privatnih vrtića na način da participiraju u ekonomskoj cijeni koju bi inače, bez financijskog sudjelovanja lokalne samouprave, morali u cijelosti snositi roditelji. Velika je to pomoć roditeljima čija djeca pohađaju privatne vrtiće, no evidentno se radi o velikom trošku za lokalne proračune. Prjedlog Udruge gradova je stoga da Uredba obuhvati sve dječje vrtiće koji postoje u lokalnim jedinicama te, sukladno mreži dječjih vrtića, obavljaju djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja. Prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“
40 Hrvoje Jergović UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA , UVODNE ODREDBE Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe je člankom 41. i 42. već je predvidio kriterije i mjerila te osnovu za kriterije izračuna fiskalne održivosti. Isti je trebao biti u primjeni još od 2013. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
41 Grad Pazin UVODNE ODREDBE, Članak 1. Poštovani, pozitivno je da Ministarstvo promišlja razvoj i održivost predškolskog odgoj, međutim smatramo kako predloženi model na više načina krši ustavno načelo jednakosti, kao i načelo koherentnosti javnih politika i propisa. Naime, članak 51. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju propisuje da se na plaće radnika u dječjim vrtićima primjenjuju propisi zaposlenih u osnovnom školstvu. Problem s ovim člankom je što nije u suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske koji u članku 130. navodi kako su JLRS samostalne u obavljanju poslova iz svog djelokruga, a članak 131. da JLRS imaju pravo na vlastite prihode kojima SLOBODNO raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga. Ova Uredba imala je prilike tu neustavnost razriješiti - jer ako država sufinancira plaće u dječjim vrtićima (djelokrug JLRS), onda ima pravo tražiti i da one budu usklađene s plaćama u osnovnom školstvu. Međutim Uredba je propisala model kojim ne samo da se ta neustavnost ne razrješuje, već se nejednakosti i zakonske neusklađenosti produbljuju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
42 GRAD ZAGREB UVODNE ODREDBE, Članak 2. Potrebno je razmotriti prikladnost indeksa razvijenosti za financiranje predškolskog odgoja i obrazovanja, imajući posebice u vidu službene stavove Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije o nedostacima indeksa. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
43 Franjo Golubić UVODNE ODREDBE, Članak 2. Predlažem u članku 2. stavku 1. točka 2. izmjenu sadržaja na način da se kao kriterij za prijenos sredstava za sufinanciranje cijene dječjeg vrtića ne uzima indeks razvijenosti jedinice lokalne samouprave već postotni udio prihoda od poreza na dohodak koji svaka pojedina jedinica lokalne samouprave izdvaja iz svog proračuna za troškove dječjeg vrtića. Te podaci su vidljivi iz usporednih podataka za sve jedinice lokalne samouprave iz prethodne godine a koje objavljuje Ministarstvo financija. Iz istih podataka može se izračunati koliko prosječno izdvajaju sve JLS za trošak dječjih vrtića, u odnosu na ukupno ostvareni porez na dohodak iz prethodne godine te se može izvršiti pregledna usporedba za sve jedinice lokalne samouprave. Ti podaci pokazuju da JLS kojie imaju manji ukupni porez na dohodak u pravilu izdvajaju daleko veći dio svojeg dohotka za financiranje dječjeg vrtića te nemaju sredstava za obavljanje drugih poslova iz svog samopupravnog djelokruga propisanih ustavom i zakonima. Zbog toga se stanovništvo na tim područjima pojačano iseljava. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
44 Općina Pokupsko UVODNE ODREDBE, Članak 2. Zato predlažemo da se članak 2., stavci 1. i 4. Uredbe izmijene na način da glase: 1. Dječji vrtić (krajnji korisnik) – ustanova koja provodi predškolski odgoj i obrazovanje, te skrb o djeci rane i predškolske dobi, koji se može ostvarivati u dječjim vrtićima, pri osnovnim školama i drugim ustanovama, a čiji je jedini osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili Republika Hrvatska, ili ustanova čiju provedbu programa sufinanciraju jedinice lokalne samouprave, neovisno o osnivaču. 4. Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za dječje vrtiće na svojem području ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe. Prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“
45 Općina Pokupsko UVODNE ODREDBE, Članak 2. Smatramo da se Uredbom i Zakonom o predškolskom odgoju moraju izjednačiti sve jedinice lokalne samouprave koje izdvajaju vlastita sredstva za provedbu programa predškolskog odgoja na svom području, bez obzira jesu li one same osnivači ustanove za predškolski odgoj ili je osnivač neka druga pravna ili fizička osoba. Općina Pokupsko smatra da su člankom 2. stavcima 1. i 4. diskriminirane jedinice lokalne samouprave koje na svom području imaju jedino predškolske ustanove kojima su osnivači privatne osobe i za čiji rad jedinice lokalne samouprave iz proračuna izdvajaju znatna financijska sredstva. U takvim jedinicama lokalne samouprave predškolske ustanove drugih osnivača često djeluju u prostoru koji je u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, ali ona upravo zbog poštivanja načela fiskalne održivosti nije u mogućnosti osnovati vlastitu predškolsku ustanovu. Naime, u manjim sredinama gdje je broj odgojnih skupina manji od 5 ili čak od 10, osnivanje vlastite ustanove nije održivo iz više razloga: - Neovisno o broju odgojnih skupina, osim odgovarajućeg broja odgojitelja potrebno je osigurati i sve propisane stručne suradnike, zdravstvenog voditelja, kuhara, osobe za održavanje čistoće, te održavanje zgrade i vanjskog prostora u ispravnom stanju, kao i administrativno osoblje. To znatno povećava cijenu provođenja programa u ustanovama manjeg kapaciteta. - Osobe s traženim kvalifikacijama teško je pronaći i u gradskim sredinama, gdje su kapaciteti vrtića takvi da se mogu zaposliti na puno radno vrijeme, a osobito u manjim sredinama gdje im se ne može ponuditi puno radno vrijeme, s obzirom da su kapaciteti pojedinog vrtića puno manji i nije opravdano zapošljavanje pojedinih stručnjaka na puno radno vrijeme. U manjim ruralnim područjima ekonomično poslovanje uz osiguranje ekonomske cijene slične onoj u urbanim sredinama mogu osigurati jedino privatne ustanove, koje djeluju na području 5 ili više jedinica lokalne samouprave. Općina Pokupsko upravo je suradnjom s privatnom ustanovom osigurala dostupnost programa predškolskog odgoja, čime su izuzetno zadovoljni svi dionici: korisnici, lokalna samouprava i predškolska ustanova. Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Ostali komentari primaju se na znanje.
46 Općina Brodski Stupnik UVODNE ODREDBE, Članak 2. Na području Općine Brodski Stupnik temeljem Sporazuma provedbu predškolskog odgoja (vrtić) provodi DV "Ivančica" Oriovac čiji je osnivač Općina Oriovac te molimo mogućnost ostvarivanja prava na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića i za ovakve slučajeve rada Podružnica vrtića kojima je osnivač druga JLS. Djelomično prihvaćen Članak 3. stavak 2. doradit će se na način da glasi: „Postotni udio iz stavka 1. ovog članka izračunava se prema skupini razvijenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi matični ili područni dječji vrtić.“ Na ovaj način za izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića uzima se postotni udio jedinice na čijem području se nalazi područni vrtić iako se sredstva doznačavaju osnivaču matičnog javnog vrtića.
47 Udruga privatnih dječjih vrtića Grada Splita UVODNE ODREDBE, Članak 2. Osim jedinica lokalne samouprave i Republike Hrvatske osnivači dječjih vrtića mogu biti druge domaće pravne i fizičke osobe te vjerske zajednice (Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, članak 7. NN br. 10/97, 107/07, 94/13, 98/19 i 57/22). Javne ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja kojima su osnivači druge domaće pravne i fizičke osobe te vjerske zajednice su također obuhvaćeni Mrežom dječjih vrtića. Mrežu dječjih vrtića, prema odredbi Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Članak 14. NN 94/13, 57/22) donose jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb da bi se udovoljilo zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja dječjih vrtića i programa na njihovom području za djecu predškolske dobi u skladu s njihovim potrebama i sposobnostima. Prema Priopćenju Državnog zavoda za statistiku od 14. srpnja 2023. godine u pedagoškoj godini 2022./2023. u Hrvatskoj su djelovala 356 vrtića kojima su osnivači druge domaće pravne i fizičke osobe i 58 vrtića kojima su osnivači vjerske zajednice. U njima je boravilo 27.851 dijete. Prijedlogom uredbe o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost samo dječjih vrtića kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave i Republika Hrvatska dovode se u neravnopravni položaj sva djeca, i njihovi roditelji, koji pohađaju dječje vrtiće kojima su osnivači druge pravne i fizičke osobe te vjerske zajednice. Predlažemo da Uredbom budu obuhvaćeni svi dječji vrtići u jedinicama lokalne samouprave koji su obuhvaćeni Mrežom dječjih vrtića radi provođenja predškolskog odgoja i obrazovanja. Udruga privatnih dječjih vrtića Grada Splita Vjekoslav Krželj, predsjednik Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Ostali komentari primaju se na znanje.
48 Dječji vrtić Osmijeh UVODNE ODREDBE, Članak 2. Smatramo da se Uredbom moraju izjednačiti sva djeca uključena u programe u cijeloj Republici Hrvatskoj, neovisno o tome je li osnivač vrtića koji dijete pohađa jedinica lokalne samouprave, Republika Hrvatska, vjerska zajednica ili druga fizička ili pravna osoba. Napominjemo da se svi dječji vrtići osnivaju i djeluju prema istom Zakonu o predškolskom odgoju i njegovim podzakonskim aktima. U programe ranog i predškolskog odgoja u privatnim dječjim vrtićima je uključeno oko 25 000 djece u Republici Hrvatskoj, koja su predloženim tekstom Uredbe diskriminirana, jer nemaju jednak pristup sredstvima iz Državnog proračuna, u koji njihovi roditelji uplaćuju poreze i druga davanja. Stoga predlažemo da se u članku 2. I 3. Uredbe i dalje u tekstu Uredbe krajnje korisnike definira na sljedeći način: 1. Dječji vrtić (krajnji korisnik) – ustanova koja provodi predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci rane i predškolske dobi, koji se može ostvarivati u dječjim vrtićima, pri osnovnim školama i drugim ustanovama, NEOVISNO O OSNIVAČU ( jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Republika Hrvatska, fizičke ili pravne osobe ili vjerske zajednice), temeljem čl. 7. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. 2. Sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića – prijenosi sredstava iz državnog proračuna OSNIVAČIMA za sufinanciranje cijene smještaja djeteta u dječji vrtić, uzimajući u obzir indeks razvijenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. 3. Cijena smještaja djeteta u dječji vrtić – cijena koju čine troškovi dječjeg vrtića koji su utvrđeni člankom 42. Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (»Narodne novine«, br. 63/08, 90/10), a koji se preciznije propisuju člankom 4. ove Uredbe. 4. Korisnici sredstava – OSNIVAČI DJEČJIH VRTIĆA (jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Republika Hrvatska, fizičke ili pravne osobe ili vjerske zajednice), ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe. Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Ostali komentari primaju se na znanje.
49 UDRUGA OSNIVAČA PRIVATNIH PREDŠKOLSKIH USTANOVA GRADA ZAGREBA UVODNE ODREDBE, Članak 2. Udruga onivača privatnih predškolskih ustanova Grada Zagreb smatra da se Uredbom moraju izjednačiti sva djeca uključena u programe u cijeloj Republici Hrvatskoj, neovisno o tome je li osnivač vrtića koji dijete pohađa jedinica lokalne samouprave, Republika Hrvatska, vjerska zajednica ili druga fizička ili pravna osoba. Napominjemo da se svi dječji vrtići osnivaju i djeluju prema istom Zakonu o predškolskom odgoju i njegovim podzakonskim aktima. U programe ranog i predškolskog odgoja u privatnim dječjim vrtićima je uključeno oko 25 000 djece u Republici Hrvatskoj, koja su predloženim tekstom Uredbe diskriminirana, jer nemaju jednak pristup sredstvima iz Državnog proračuna, u koji njihovi roditelji uplaćuju poreze i druga davanja. Stoga predlažemo da se u članku 2. I 3. Uredbe i dalje u tekstu Uredbe krajnje korisnike definira na sljedeći način: 1. Dječji vrtić (krajnji korisnik) – ustanova koja provodi predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci rane i predškolske dobi, koji se može ostvarivati u dječjim vrtićima, pri osnovnim školama i drugim ustanovama, NEOVISNO O OSNIVAČU ( jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Republika Hrvatska, fizičke ili pravne osobe ili vjerske zajednice), temeljem čl. 7. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. 2. Sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića – prijenosi sredstava iz državnog proračuna OSNIVAČIMA za sufinanciranje cijene smještaja djeteta u dječji vrtić, uzimajući u obzir indeks razvijenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. 3. Cijena smještaja djeteta u dječji vrtić – cijena koju čine troškovi dječjeg vrtića koji su utvrđeni člankom 42. Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (»Narodne novine«, br. 63/08, 90/10), a koji se preciznije propisuju člankom 4. ove Uredbe. 4. Korisnici sredstava – OSNIVAČI DJEČJIH VRTIĆA (jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Republika Hrvatska, fizičke ili pravne osobe ili vjerske zajednice), ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe. Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Ostali komentari primaju se na znanje.
50 Hrvoje Jergović UVODNE ODREDBE, Članak 2. Ako u prvom stavku pogledamo gdje se može provoditi predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci rane i predškolske dobi vidljivo je da te ustanove mogu biti i male i velike, Objekti mogu fizički biti različiti i uvjeti specifični. Kao i škole sa samo nekoliko đaka. Već tu se vidi velika specifičnost i potencijalni problemi. Stavak 2. ''uzimajući u obzir indeks razvijenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave'' Pokazatelji potrebni za izračun indeksa razvijenosti su kompleksni i po meni manjkavi, a da bi se dobila stvarna slika stvari. Daje li se npr. iz Ministarstva / državnog proračuna za školstvo po indexu razvijenosti, a da bi se tom analogijom zadovoljio DPS članak 42. ili isto tako za zdravstvo? Indeks razvijenosti nekim svojim parametrima prikriva stvarno stanje i dio je same statistike u kojoj može biti i pogreške, a gledajući prosječni dohodak po stanovniku koji može biti veći zbog svega nekoliko ''pojedinaca''. Sam index po svojoj metodologiji izračuna, pet socio-ekonomskih pokazatelja u praksi pokazuje tzv. ''razvijene'' gdje je sam Predškolski odgoj nerazvijen i van Zakona i DPS-a Stavak 3. mora se uzeti u obzir ne samo članak 42. već i članak 25. i drugo iz DPS-a i Zakona Veliki broj vrtića nema broj radnika i broj djece u skupinama po DPS-u i Zakonu. Stavak 4. Pravo se odnosi na dijete i dijete bi trebalo biti kriterij. Dijete je kategorija koje u osnovnoj ili srednjoj školi ne spada pod termin ''ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.'' Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
51 Tina Bebić UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA , PRAVO NA SREDSTVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA Podržavam niže napisan komentar g. Jergovića: PRAVO NA SREDSTVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA bi po Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju i DPS-u trebali imati SVI VRTIĆI/ DJECA JEDNAKO. PRAVO NA SREDSTVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA bi po Zakonu trebali imati od 1997., po DPS-u od 2008./2013. PRAVO NA SREDSTVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA bi trebali imati SVI od 22.10.2022. kada je Ministar / Ministarstvo putem medija jasno i nedvojbeno izgovorilo; -''Ministarstvo obrazovanja: Plaće u vrtićima moraju biti iste kao i u osnovnim školama'' -''Svi djelatnici dječjih vrtića moraju imati materijalna prava i plaće jednake ili veće od zaposlenika u osnovnim školama, priopćilo je Ministarstvo obrazovanja koje je od osnivača vrtića u subotu zatražilo da provjere navode odgojitelja i isprave nepravilnosti.'' Zakoni DPS se ne poštuju i nepravilnosti nisu ispravljene. Zakone i propise predškolski odgoj nije pisao sam za sebe, pisali su ga stručnjaci, predlagala Vlada, usvojio Sabor RH... Zakon i DPS nitko nije kontrolirao godinama i nastao je kaos stanje koje je ispod Zakonskog minimuma. Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Ostali komentari primaju se na znanje.
52 Hrvoje Jergović UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA , PRAVO NA SREDSTVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA PRAVO NA SREDSTVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA bi po Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju i DPS-u trebali imati SVI VRTIĆI/ DJECA JEDNAKO. PRAVO NA SREDSTVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA bi po Zakonu trebali imati od 1997., po DPS-u od 2008./2013. PRAVO NA SREDSTVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA bi trebali imati SVI od 22.10.2022. kada je Ministar / Ministarstvo putem medija jasno i nedvojbeno izgovorilo; -''Ministarstvo obrazovanja: Plaće u vrtićima moraju biti iste kao i u osnovnim školama'' -''Svi djelatnici dječjih vrtića moraju imati materijalna prava i plaće jednake ili veće od zaposlenika u osnovnim školama, priopćilo je Ministarstvo obrazovanja koje je od osnivača vrtića u subotu zatražilo da provjere navode odgojitelja i isprave nepravilnosti.'' Zakoni DPS se ne poštuju i nepravilnosti nisu ispravljene. Zakone i propise predškolski odgoj nije pisao sam za sebe, pisali su ga stručnjaci, predlagala Vlada, usvojio Sabor RH... Zakon i DPS nitko nije kontrolirao godinama i nastao je kaos stanje koje je ispod Zakonskog minimuma. Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Ostali komentari primaju se na znanje.
53 GRAD ZAGREB PRAVO NA SREDSTVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA, Članak 3. Umjesto predloženog, model financiranja treba djeci u Republici Hrvatskoj pružiti istu osnovnu razinu državne potpore, a za one jedinice lokalne samouprave kojima je i dalje potrebna fiskalna pomoć treba predvidjeti i dodatna sredstva. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
54 Mato Frankovic PRAVO NA SREDSTVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA, Članak 3. Predloženi model ne stavlja u jednak status i jednako pravo svako dijete u Republici Hrvatskoj. Naime poruka resornog ministarstva u konkretnom slučaju je da sva djeca nisu jednaka. Djeca iz razvijenih općina i gradova bez obzira na njihov socijalni ili ekonomski status dobivat će manji iznos sufinanciranja od primjerice onih iz manje razvijenih općina i gradova. Načelo pravednosti i jednakog prava djeteta potpuno je izostalo u ovom pravilniku. Ako resorno ministarstvo ima namjeru pomoći rad predškolskih ustanova najpravedniji model je preuzimanje djela fiksnih troškova vrtića odnosno potrebno je definirati koliko jedinica lokalne samouprave izdvaja izvornih proračunskih sredstava za rad i funkcioniranje predškolske ustanove odrediti gornju granicu financiranja od strane lokalne samouprave primjerice 20% izvornih proračunskih sredstava i nakon toga sve ono što je iznad navedenog trebalo bi putem ove uredbe financirati ministarstvo. Predloženi model bi u jednaki položaj stavio sve osnivače i osigurao ravnomjerno i pošteno financiranje od strane resornog ministarstva Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
55 GRAD KRAPINA PRAVO NA SREDSTVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA, Članak 3. Smatramo da skupina razvijenosti jedinice lokalne samouprave iz Uredbe o indeksu razvijenosti ne smije biti ključan faktor pri ostvarivanju sredstava iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića. Kriterij dodjele sredstava ne može biti stupanj razvijenosti jedinice lokalne samouprave u koji je ona svrstana prema već zastarjeloj i nerevidiranoj Uredbi o indeksu razvijenosti (donijeta 2017.- sukladno Zakonu o regionalnom razvoju ocjenjivanje razvijenosti provodi se svake 3 godine). Svi gradovi s istim stupnjem indeksa razvijenosti nemaju jednak broj djece niti izdvajaju isti postotak proračuna za dječje vrtiće. Svi gradovi svrstani u isti stupanj razvijenosti i nisu nužno na istom stupnju razvijenosti i općenito nemaju iste fiskalne kapacitete. Sufinanciranje dječjih vrtića mora ići jednako prema svakom djetetu. Smatramo da bi se dječji vrtić trebali sufinancirati na način na koji se utvrđuje visina decentraliziranih sredstva za osnovne škole pri čemu bi naglasak bio na broju djece, odgojno obrazovnih grupa i objekata predškolske ustanove po pojedinom osnivaču. Dodatno sufinanciranje u određenom postotku može se predvidjeti za jedinice lokalne samouprave sa nižim stupnjem razvijenosti odnosno onima koje imaju visoki udio sufinanciranja vrtića u izvornim prihodima. Grad Krapina Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
56 Grad Mali Lošinj PRAVO NA SREDSTVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA, Članak 3. Predlaže se izmjena članka 3. Uredbe na način da se uvede dodatni kriterij koji bi prepoznao specifičnost života na otocima. Predlaže se na postotak utvrđen indeksom razvijenosti predvidjeti dodatni poticaj na način da se skupine razvijenosti prema ostvarenoj vrijednosti indeksa razvijenosti za otoke umanje, odnosno da se jedinice lokalne samouprave na otocima koji bi inače bile: skupina razvijenosti 8, podvedu pod skupinu razvijenosti 4 odnosno pod postotni udio u prosječnoj cijeni smještaja u dječjim vrtićima na nivou RH - 31,25%; skupina razvijenosti 7 podvedu pod skupinu razvijenosti 3, odnosno pod postotni udio u prosječnoj cijeni smještaja u dječjim vrtićima na nivou RH - 37,50%; skupina razvijenosti 6 podvedu pod skupinu razvijenosti 2, odnosno pod postotni udio u prosječnoj cijeni smještaja u dječjim vrtićima na nivou RH - 43,75%; skupina razvijenosti 5 podvedu pod skupinu razvijenosti 1, odnosno pod postotni udio u prosječnoj cijeni smještaja u dječjim vrtićima na nivou RH - 50,00%. Navedeni prijedlog izmjene članka 3. Uredbe temelji se činjenici da se otočna sredina u pogledu raznih aspekata pa tako i s aspekta predškolskog odgoja i njegovog financiranja ne može promatrati sa stajališta gradova i općina koje se nalaze na kopnu. Naime, Grad Mali Lošinj se konkretno, prema aktualnim kriterijima dodjele sredstava iz članka 3., nalazi u 8. skupini razvijenosti te bi stoga sukladno Uredbi postotni udio u prosječnoj cijeni smještaja u dječjim vrtićima na nivou RH po djetetu bio svega 6,25 % . No, kako je Grad Mali Lošinj otočna sredina, za razliku od kopnenih jedinica, snosi dodatne troškove kojima podliježe i koji terete gradski proračun baš stoga što je otočna sredina. Uz te redovne povećane troškove izdvaja i značajna sredstva za troškove dječjeg vrtića. Ta sredstva danas iznose gotovo 15% izvornih prihoda proračuna, odnosno kad se gledaju samo prihodi od poreza, od ukupno planiranih, više od 30% istih otpada na dječji vrtić, a za očekivat je i povećanje troškova i rashoda za plaće. Dakle, s obzirom na specifične potrebe otoka, kao i znatno veće troškove života u odnosu na jedinice lokalne samouprave istog indeksa razvijenosti na kopnu, smatramo da ovakav kriterij dodjele sredstava nije pravedan te diskriminira otočne sredine i cjelokupni predškolski sustav na otocima. Kad usporedimo troškove izobrazbe i stručnog usavršavanja djelatnika dječjeg vrtića, odlaske djece na izlete izvan otoka, cijenu koštanja same usluge vrtića s obzirom na nabavnu cijenu namirnica te veliki trošak života na otoku što traži i veću plaću djelatnicima vrtića, ti troškovi su neusporedivi s troškovima dječjih vrtića na kopnu. Jednaka dostupnost sadržaja i pravedan i nediskriminatoran odgoj djece u otočkim sredinama ima znatno višu cijenu koštanja nego li je to slučaj s dječjim vrtićima na kopnu te bi u skladu s tim i sama Uredba svojim odredbama trebala predvidjeti iznimku za otočne sredine, kako bi država zaista pravedno participirala u troškovima dječjih vrtića i smještaja djece u njima. Ukoliko nije moguće uvažiti prijedlog izmjene na gore naveden način, podredno se predlaže, uz predloženi kriterij indeksa razvijenosti otočnim jedinicama lokalne samouprave dodijeliti dodatni postotak sredstava (minimalno 20% za petu, šestu, sedmu i osmu skupinu razvijenosti) ili ukoliko se kao kriterij dodjele ne primjeni indeks razvijenosti, da se tada primjeni ekonomska cijena na nivou županije. Djelomično prihvaćen Članak 3. stavak 2. doradit će se na način da se postotni udio za izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića uvećava za 15% za broj djece koja su upisana u dječje vrtiće na otoku. Ostali komentari primaju se na znanje.
57 Franjo Golubić PRAVO NA SREDSTVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA, Članak 3. Sukladno svome prijedlogu i obrazloženju navedenom u članku 2. predlažem da se sufinanciranje dječjih vrtića ne vrši prema skupinama razvijenosti iz Uredbe o indeksu razvijenosti već prema pokazatelju koliko koja JLS u postotku izdvaja iz svojih prihoda od poreza na dohodak za financiranje dječjeg vrtića, prema podacima iz prethodne godine. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
58 Grad Pazin PRAVO NA SREDSTVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA, Članak 3. Osnovni problem je temeljenje Uredbe na sufinanciranju rada dječjih vrtića sukladno indexu razvijenosti osnivača: 1. Sam indeks razvijenosti izuzetno je problematičan. Primjer s terena: Grad Pazin svrstan je u VIII. kategoriju razvijenosti zajedno s obalnim prihodovnim šampionima. Brojna sela i naselja i veliki teritorij koji pokriva, njegove nepriznate brdsko-planinske osobitosti i odroni, nepovoljna gustoća naseljenosti, neusporedivi prihodi s obalnim gradovima, funkcionalna spojenost sa sedam susjednih općina, učinili su to da je udio troškova za predškolski odgoj i obrazovanje u izvornom proračunu vrtoglavih 42%! Dok neki iz iste kategorije svakoga mjeseca sade novo cvijeće na sve brojnijim kružnim tokovima, “razvijeni” se Pazin bori s osnovnim funkcioniranjem sustava. Dodatno, zbog tog i takvog indeksa razvijenosti onemogućen je i u apsorbiranju sredstava iz nekih fondova jer bi njegovo sufinanciranje trebalo biti 60%, a nema ni za 20%. I onda opet index razvijenosti kao temelj sufinanciranja vrtića. Indeks razvijenosti bez sumnje je stakleni strop za neke JLS. 2. Drugo, sukladno Zakonu o regionalnom razvoju, točnije člancima 32. i 33., koji navode da Vlada provodi postupak ocjenjivanja stupnja razvijenosti svake tri godine,napominjemo da je postojeća kategorizacija zastarjela jer je na snazi od 1.1.2018., dakle punih pet i pol godina, a ne, kako Zakon navodi - tri. 3. Sufinanciranjem dječjih vrtića temeljem indeksa razvijenosti osnivača oštećuju se one JLS koje dijele predškolsku ustanovu s osnivačem, a nalaze se u nižoj kategoriji indeksa razvijenosti. Primjer je sam Grad Pazin (VIII. kategorija) koji je osnivač ustanove koja ima područne vrtiće u sedam susjednih općina koje se nalaze u kategorijama od V. do VII. (Lupoglav, Cerovlje, Gračišće, Motovun, Karojba, Sv. Petar u Šumi i Tinjan). Ukoliko bi se računalo prema osnivaču, Gradu Pazinu, tada bi iznos dobiven ovom Uredbom iznosio 132.043,56 eura, a ukoliko se ne zanemare stupnjevi razvijenosti ostalih naših općina u kojima se nalaze područni vrtići, tada bi iznos bio 231.902,88 eura, odnosno čak oko 100.000,00 eura veći. Dakle, da imaju samostalne ustanove, ove bi općine imale veće sufinanciranje, no to je u suprotnosti s drugom javnom politikom Vlade koja potiče funkcionalno spajanje! 4. Indeks razvijenosti nije mjerilo za izračun decentraliziranih sredstava za osnovno školstvo pa ne bi trebao biti ni za predškolski odgoj i obrazovanje. Dijete i roditelj u pravu na predškolski i školski odgoj i obrazovanje trebali bi biti vrednovani jednako. Roditelju koji se bori da preživi mjesec, obiteljima koje nemaju vlastiti stambeni prostor i nisu ostvarile pravo na mjesto u vrtiću potpuno je svejedno u kojoj im je općina ili grad kategoriji razvijenosti. Pogotovo ako se ta JLS dodatno zadužila da bi izgradila vrtić čiju rekonstrukciju i dogradnju sredstva iz NPOO-a sufinanciraju tek s 30%. No, osim indeksa razvijenosti, u Uredbi je problematičan i izračun „nacionalne“ prosječne cijene smještaja u vrtićima. S obzirom da je u toku priprema izgradnje ili izgradnja velikog broja vrtića, parametar na temelju kojeg se određuje prosječna cijena smještaja u dječjim vrtićima može se promijeniti tijekom godine, kako se vrtići budu završavali i otvarali. S druge strane, proračunska godina započinje 1. siječnja i završava 31. prosinca, a dijeli se s brojem djece koje se evidentira 1. rujna, pa će, primjerice, u sljedećoj godini i godini iza, nekoliko tisuća djece iz čak 260 vrtića koji se trenutno grade, ući u taj prosjek. U praksi se može dogoditi da iznos namijenjen predškolskom odgoju i broj djece na nacionalnoj razini jako variraju. S treće strane, ekonomska cijena djeteta u vrtiću prosjek je različitih brojeva, odnosno razlika varira s obzirom na značajne razlike u plaćama i cijenama u različitim dijelovima Hrvatske, pa će stvaranje „nacionalnog prosjeka“ omogućiti dodatne prihode JLS-ima s nižom ekonomskom cijenom, a ponovo zakinuti onaj dio JLS u kojima je ekonomska cijena viša (jer ne znači da su sve JLS s višom ekonomskom cijenom i financijski snažne). Djelomično prihvaćen Članak 3. stavak 2. doradit će se na način da glasi: „Postotni udio iz stavka 1. ovog članka izračunava se prema skupini razvijenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi matični ili područni dječji vrtić.“ Na ovaj način za izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića uzima se postotni udio jedinice na čijem području se nalazi područni vrtić iako se sredstva doznačavaju osnivaču matičnog javnog vrtića čija je jedinica višeg indeksa razvijenosti. Ostali komentari primaju se na znanje.
59 Grad Čakovec PRAVO NA SREDSTVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA, Članak 3. JLS-i se ne razlikuju samo po stupnju razvijenosti, nego i po prethodnim ulaganjima u predškolski odgoj i obrazovanje, kapacitetima, kvalitetom usluge, omjeru sufinanciranja ekonomske cijene… Uzimanje samo jednog kriterija u neravnopravni položaj stavlja JLS-e s većim stupnjem razvijenosti, jer osim dobivaju manje, izdvajanje za predškolski odgoj i obrazovanje u pravilu je veće nego u drugima (ne samo u apsolutnom iznosu, već po postotnom udjelu u ukupnim proračunima) Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
60 Dječji vrtić Girice PRAVO NA SREDSTVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA, Članak 3. Poštovani, pozdravljamo uključivanje države u financiranje dječjih vrtića, ali ne temeljem predloženog kriterija iz članka 3. prijedloga Uredbe. Po predloženom modalitetu financiranja, pripalo bi nam 6, 25% postotnog udjela u prosječnoj cijeni smještaja u dječjim vrtićima na nivou Republike Hrvatske po djetetu, što ne smatramo pravednim zbog specifičnosti života na otoku i njezinoj skupoći. Kriterij dodjele sredstava ne bi trebao biti razvijenost regije u kojoj dijete pohađa vrtić, jer nije nužno odraz proračunskih izdvajanja osnivača dječjeg vrtića za predškolski odgoj i obrazovanje. Realno gledano, rad dječjih vrtića samo predstavlja trošak za jedinice lokalne samouprave, i iz tog razloga, visina plaće i materijalnih prava radnika varira od jednog do drugog vrtića. Grad Cres, osnivač našeg vrtića, prepoznaje važnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te već godinama odobrava zapošljavanje trećih odgojitelja za rad s djecom s teškoćama u razvoju. Također, s obzirom na broj djece polaznika vrtića, prema DPSu, našem „malom“ vrtiću (koji ima 7 odgojnih skupina i 116 djece) pripada nam 1 stručni suradnik u nepunom radnom vremenu, a naš vrtić zapošljava i psihologa i logopeda u punom radnom vremenu. Mislim da ne treba pretjerano naglašavati korist zapošljavanja stručnih suradnika, posebno logopeda čime se donose značajne financijske uštede za roditelje koji bi inače morali odlaziti s djetetom na logopedske tretmane na kopno. Možda bi stupanj izdvajanja proračunskih sredstava za predškolski odgoj trebalo biti mjerilo financiranja, ili barem dodijeliti dodatak od 10% za dječje vrtiće smještene na otoku na kriterije iz čl. 3. Uredbe. Djelomično prihvaćen Članak 3. stavak 2. doradit će se na način da se postotni udio za izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića uvećava za 15% za broj djece koja su upisana u dječje vrtiće na otoku. Ostali komentari primaju se na znanje.
61 Grad Cres PRAVO NA SREDSTVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA, Članak 3. Poštovani, pozdravljamo donošenje ove Uredbe i prepoznavanje važnosti ulaganja u održivost dječjih vrtića, ne samo financiranje programa javnih potreba. No ovim putem želimo iznijeti svoju primjedbu na postotni udio koji je iznesen u tablici. Grad Cres, pa time i naš dječji vrtić, smješten je na otoku, ali to ovom uredbom nije prepoznato već s obzirom da prema indeksu razvijenosti spadamo u 8. skupinu razvijenosti, predloženim kriterijima pripasti će nam najmanje financijskih sredstava. Život i organizacija posla na otocima je složenija od kopna, a to se najbolje ocrtava kroz troškove života koji su znatno veći na otoku nego na kopnu. Kao primjer za ovaj konkretan slučaj, ekonomska cijena našeg vrtića iznosi 587,29€ (4.424,94 kn), dok je prosječna cijena smještaja u dječjim vrtićima na nivou RH za 2022. godinu iznosila 294,11€ (2.216,00 kn). Odgojitelji su deficitarno zanimanje, i potrebno je, uz dobre financijske uvjete i materijalna prava, ponekad financirati smještaj boravka stručnih suradnika i odgojitelja. Osnivač vrtića mora izdvajati više sredstava za vrtić, što naravno znači da je ekonomska cijena puno veća. Iako je sukladno Zakonu o otocima i Nacionalnom planu razvoja otoka 2021-2027. demografija prepoznata kao važan element razvoja otoka ovom odlukom to nije prepoznato. Stoga predlažemo uvođenje dodatnog kriterija koji bi prepoznao specifičnost JLS-a na otocima na način da se na postotak utvrđen indeksom razvijenosti predvidi dodatak od minimalno 10% za dječje vrtiće smještene na otoku kao dodatni poticaj demografskoj obnovi naših otoka. Vjerujemo da će se s ovim našim tvrdnjama složiti i ostali JLS-ovi koji se nalaze na otocima. Zahvaljujemo na razumijevanju te Vas srdačno pozdravljamo! Djelomično prihvaćen Članak 3. stavak 2. doradit će se na način da se postotni udio za izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića uvećava za 15% za broj djece koja su upisana u dječje vrtiće na otoku. Ostali komentari primaju se na znanje.
62 MELITA MUŠKARDIN PRAVO NA SREDSTVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA, Članak 3. Članak 3. jest apsolutno neprihvatljiv pošto se kao kriterij dodijele sredstava navodi "indeks razvijenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave". Naime, sama Uredba o indeksu razvijenosti jest manjkava jer niti u jednoj skupini nije isto da li se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nalazi na kopnu ili pak na otocima, što je slučaj s Gradom Mali Lošinj. Konkretno, mi spadamo u osmu skupinu što nam daje pravo na svega 6,25% postotnog udjela kao i nekoj jedinici osme skupine koja se nalazi na kopnu, iako svi znamo da je upravo život na otocima znatno skuplji od kopna. Promatrajući ovaj problem samo u okviru izdataka našeg vrtića, navest ću samo neke ogromne razlike u troškovima kopnenog i otočnog vrtića (unutar iste osme skupine): sredstva za stručna usavršavanja i službena putovanja; usluge tekućeg i investicijskog održavanja; uredska oprema i namještaj; materijali i sirovine;...To su neke od stavaka koje uključuju plaćanje svega što većina kopnenih vrtića nema ili ima u znatno manjoj mjeri, a uvjetovano je udaljenošću od kopna. Dok naše kolege s kopna "skoknu" na neki vid str.usavršavanja, mi moramo odvojiti cijeli dan te isplatiti dnevnice te putne troškove, naravno uz kotizaciju koju svi imamo. Isti je slučaj i sa dopremom robe ili dolaskom majstora koji zaračunavaju svoje putne troškove te dnevnice. Vjerujem da su ovi navodi dovoljan razlog da se otočni vrtići , bez obzira kojoj skupini pripadali, promatraju s dozom uvažavanja te da se otočkim jedinicama udijeli dodatni postotak. Djelomično prihvaćen Članak 3. stavak 2. doradit će se na način da se postotni udio za izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića uvećava za 15% za broj djece koja su upisana u dječje vrtiće na otoku. Ostali komentari primaju se na znanje.
63 Hrvoje Jergović PRAVO NA SREDSTVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA, Članak 3. Članak. 3 Prosječna cijena smještaja ovisi o puno parametara. Imaju li recimo škole na nivou RH istu energetsku učinkovitost same zgrade, imaju li sve škole ili vrtići sportske dvorane, imaju li sve škole ili vrtići stručne timove? Škole već i imaju dok se u pojedinim vrtićima koji su manji stručni timovi dijela na više vrtića (psiholog, logoped). Koji su troškovi održavanja samih objekata. Troškovi bi se trebali sagledati iz perspektive stvarnog, a ne statističkog stanja. Kao je u školstvu? Mjerilo bi trebalo biti dijete. Dobivaju li npr. bolnice/liječnici i drugi u zdravstvu sredstva, gledajući usporedno kako je napisano DPS-u članak 42. Omjeri kojima bi država pomagala su na neki način individualni. Prvo bi trebali znati koja je to ekonomska cijena vrtića po pojedinim Županijama, regijama, gradovima. Ako pogledate, na primjer ekonomsku cijenu od 300 Eura (2250 Kuna) ili kako negdje pišu da bi u Istri od jeseni cijena išla na 400/450 Eura. Npr. 400 Eura (3000 kuna). Kada pogledate npr. 1/3 + 1/3 + 1/3 (država, osnivač, roditelj) i to stavite u stvarno stanje po pokazateljima potrebnim za izračun indeksa razvijenosti - prosječni izvorni prihodi po stanovniku vidimo da imamo velike razlike regionalno ili po gradovima, a da imamo one roditelje koji uslugu mogu platiti bez obzira u kojem im je indexu razvijenosti vrtić, ali da imamo i one koji bez obzira na to što su ''razvijeni po indeksu'' tu istu uslugu ne mogu platiti po metodologiji indeksa razvijenosti ''prosječni izvorni prihodi po stanovniku.'' Po Državnom zavodu za statistiku prosječna mjesečna neto plaća za siječanj 2023. iznosila je 1 094 eura. Svi znamo koja masa i koje plaće čine statistiku. Iz te same perspektive, a gledajući standard priuštivosti vrtići moraju biti kategorija koja je najsličnije školi, na to možemo gledati i demografski i razvojno. Vrtići su jako bitni i za velike i za male sredina i svi imaju neke svoje specifičnosti, kao i škole. Do danas je praksa da se u predškolski ne ulaže i da nema efikasne kontrole, kontrole i inspekcije su kozmetičke. Ministar i ministarstvo su jasno i nedvojbeno izrekli (22.10.2022.) - ''Ministarstvo obrazovanja: Plaće u vrtićima moraju biti iste kao i u osnovnim školama.'' - ''Svi djelatnici dječjih vrtića moraju imati materijalna prava i plaće jednake ili veće od zaposlenika u osnovnim školama, priopćilo je Ministarstvo obrazovanja koje je od osnivača vrtića u subotu zatražilo da provjere navode odgojitelja i isprave nepravilnosti.'' Vjerujem da Ministarstvo nema povratne informacije,a isto tako znam da nepravilnosti nisu ispravljene. Sam termin savjetovanje znači da Vi kao predlagatelj dajete mogućnost da Vam se daju informacije s terena, a koje iz nekih razloga niste stavili u predmet savjetovanja. Stanje na terenu je u nekim vrtićima daleko je ispod prosjeka 8lošeg prosjeka) , a to se isto tako može vidjeti u statistikama koje dobivate vezano za broj radnika, broj djece i drugo. Gledajući iz perspektive ulaganja u osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, kriterij za Fiskalnu održivost vrtića ne bi smio biti kategorija ''index razvijenosti'' već realno stanje uz mehanizme kontrole kojima bi usluge vrtića zadovoljile članak 42. DPS-a i specifičnosti neke lokalne zajednice, grada, ili Županije. Sve to da se ispoštuju (za sada samo deklarativno) navedeni Dokumenti, zakonski i podzakonski akti - za Rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
64 SINDIKAT RADNIKA U PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU HRVATSKE PRAVO NA SREDSTVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA, Članak 3. Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske pozdravlja svako uključivanje države u financiranje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u predškolskim ustanovama kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, no predloženi model ne odgovara trenutnim potrebama. Indeks razvijenosti ne bi trebao biti mjerilo dodjele sredstava jer npr. nemaju svi gradovi ili općine s istim stupnjem indeksa razvijenosti jednaki broj djece i ne izdvajaju isti postotak proračuna za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Smatramo da bi najispravniji model dodjele sredstava trebao biti onaj u kojem će se formirati univerzalna ekonomska cijena pohađanja djeteta (ili po županijama) te da država snosi 1/3, osnivač 1/3 i roditelj 1/3 ekonomske cijene. S obzirom da su u ekonomskoj cijeni sadržani troškovi plaća radnika, režija, održavanja i pohađanja djeteta i dr. ovakav model bi zadovoljio sve. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
65 Grad Pazin UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA , PROSJEČNA CIJENA SMJEŠTAJA U DJEČJIM VRTIĆIMA 1. U potpunosti podržavamo prijedlog Sindikata o jednakom trojnom sufinanciranju dječjih vrtića: osnivač - roditelj - država. Na ovaj način država bi imala pravo propisivati visinu plaća u predškolskom odgoju i obrazovanju, osnivač bi dobio prostor da dio sredstava (čije bi financiranje preuzela država) uloži u daljnji razvoj predškolskog odgoja (proširenje kapaciteta, uvođenje novih smjena, sufinanciranje dijela troškova roditelja lošijeg socio-ekonomskog stanja ili roditelje s više djece, roditelja djece s teškoćama i sl.). Ovo bi bio pravi demografski razvojni model koji bi omogućio više mjesta u vrtićima, veću sigurnost roditelja (i posredno veći natalitet), ali i sigurnost radne snage (posljedično manje odljeva), dakle, model koji bi omogućio razvoj lokalnih javnih politika usmjerenih na predškolski odgoj i obrazovanje i na roditelje i djecu, i kao takav više učinio za održivost dječjih vrtića i odgovornost lokalnih vlasti, nego pasivno oslanjanje na indeks razvijenosti. 2. Mjerna jedinica sufinanciranja trebala bi biti dijete, broj grupa i broj objekata, na jednak način na koji se određuje visina decentraliziranih sredstava za osnovno školstvo. Funkcija podupiranja fiskalno potkapacitiranih JLS-ova može se ovdje dodati kao dodatni parametar pa se dodatna sredstva mogu prerasporediti onim JLS koji imaju visoki udio sufinanciranja vrtića u izvornim prihodima (npr. iznad 20% kao parametar koji prepoznaje Središnji državni ured na demografiju i mlade, čime dodatno sufinancira one jedinice lokalne samouprave koje prelaze taj postotak). Tome u prilog govori i Nacionalni plan oporavka i otpornosti: “Uz osiguranje kadrovskih preduvjeta, nužno je osigurati i dugoročnu održivost financiranja predškolskih ustanova, posebice u slabije razvijenim jedinicama lokalne i regionalne samouprave. U tu svrhu, država će se u značajnijoj mjeri uključiti u financiranje predškolskog odgoja putem razvoja novog modela financiranja koji će uzeti u obzir FISKALNE kapacitete osnivača i omogućiti održivost svih novih predškolskih programa. „ Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
66 Tilija Ribić PROSJEČNA CIJENA SMJEŠTAJA U DJEČJIM VRTIĆIMA, Članak 4. U članku 4. stavku 2. Uredbe propisuje se da se u ukupne troškove dječjih vrtića iz stavka 1. ovog članka ubrajaju rashodi iskazani u godišnjim financijskim izvještajima za prethodnu godinu, a koji se sukladno Računskom planu proračuna odnose na skupine 31 - Rashodi za zaposlene S obzirom na veliku regionalnu razliku u plaćama zaposlenih u dječjim vrtićima diljem Hrvatske u odnosu na onu propisanom zakonom, odnosno čl. 51.st.1 Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanja, kriterij po kojem se u Uredbi donosi računica nije utemeljen, nije realan i ne odgovara stanju na terenu. Manjak stručnih kadrova i deficitarnost odgojiteljskog zanimanja, te potrebe za povećanjem smještajnih kapaciteta, kako bi se povećao broj uključene djece u programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, što traži i povećanje broja potrebnih odgojitelja i drugih stručnih kadrova, nužno je da se država uključi u financiranje i reguliranje sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na način da se svim zaposlenicima dječjih vrtića osigura zakonska plaća, koja bi prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju trebala biti u visini plaće u osnovnom školstvu. Prijedlog Uredbe ni na koji način ne regulira taj problem, te i dalje ostavlja prostor općinama i gradovima da proizvoljno određuju visinu plaća zaposlenih, neovisno o sredstvima koja će primiti od države. Na plaćama zaposlenika se štedi na način da su ispod zakonskog minimuma ili se zapošljava manji broj radnika od nužno potrebnog, jer osnivač nema ili ne želi izdvajati dovoljno sredstava kako bi osigurao i platio potreban stručni kadar. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj će unaprjeđivati poslove koji su mu Ustavom ili zakonom dodijeljeni vezano za predškolski odgoj i obrazovanje.
67 Pravobranitelj za djecu RH PROSJEČNA CIJENA SMJEŠTAJA U DJEČJIM VRTIĆIMA, Članak 4. U Hrvatskoj se, kada govorimo o cijeni smještaja djeteta u dječji vrtić, često koristi , premda je izrazito neodređen, pojam „ ekonomska cijena“. Za utvrđivanje iskazane ekonomske cijene različiti JLS-ovu primjenjuju različite postupke i nije uvijek jasno što izračun uključuje. Iz toga razloga nužno je razviti standardiziranu metodologiju određivanja troškova za izračun ekonomske cijene JLS-ova. Bez usuglašene metode ne može biti učinkovitih transfera utemeljenih na pravednosti, financiranja prema učinku ni realokacije financijskih sredstava s obzirom da trenutno JLS-ovi ne procjenjuju cijenu svojih potreba i intervencija u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju prema standardiziranim kriterijima. Budući u pogledu središnje regulacija troškova vrtića postoji samo članak 42. DPS-a koji određuje elemente koje treba uključiti u cijenu smještaja djeteta u vrtić, smatramo potrebnim uvođenje standardizirane metodologije za izračun ekonomske cijene. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
68 Grad Čakovec PROSJEČNA CIJENA SMJEŠTAJA U DJEČJIM VRTIĆIMA, Članak 4. Ekonomske cijene razlikuju se, ovise o brojnim čimbenicima, te se razlikuju od JLS-a do JLS-a. Izračun prosječne cijene na predloženi način u podređeni položaj stavlja JLS-e koje imaju više godina organiziran sustav predškolskog odgoja i obrazovanja zbog mahom starijih objekata koje treba održavati. Prosječna cijena smještaja izračunata na predloženi način prisilit će JLS-e sa višom ekonomskom cijenom da razliku prebacuju na roditelje ili svoje proračune. Predlažemo da se uzimaju u obzir cijene smještaja u svakoj JLS-posebno te svakako u obzir uzme trenutni iznos sufinanciranja. Druga varijanta je da se prosječna cijena računa posebno za svaku skupinu razvijenosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
69 Dječji vrtić Osmijeh PROSJEČNA CIJENA SMJEŠTAJA U DJEČJIM VRTIĆIMA, Članak 4. Ukupne troškove dječjih vrtića iz stavka 1. ovog članka, a koji primjenjuju računovodstvo trgovačkih društava, ubrajaju se rashodi iskazani u godišnjim financijskim izvještajima za prethodnu godinu, a koji se sukladno Računskom planu poduzetnika odnose na skupine 40 – Materijalni troškovi, 41 – Ostali vanjski troškovi (troškovi usluga), 42 – Troškovi osoblja – plaće, 43 – Amortizacija, 46 – ostali troškovi poslovanja. Ove skupine su srodne skupinama 31 i 32 proračunskog računovodstva. Navedeno se odnosi na oznake iz Godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika AOP 135, 139, 143 i 144. Dakle, uz uključivanje ostalih osnivača kao korisnika Uredbe, obavezno je uvesti i odredbe o kriterijima za izračun troškova vrtića koji se primjenjuju na privatne vrtiće kao obveznike računovodstva trgovačkih društava. Privatni vrtići redovito izračunavaju cijenu smještaja po djetetu temeljem svih gore navedenih troškova i jasno nam je od kojih se elemenata sastoji cijena te trenutno u istoj participiraju JLS u kojima djeca i roditelji imaju prebivalište . Trebali bi postojati jasni kriteriji u kojem bi omjeru jedinice lokalne samouprave trebale participirati u ekonomskoj cijeni po djetetu, jer već se na prvoj skali sufinanciranja djeca diskriminiraju i dijele na javne i privatne odnosno „vaše i naše“ u nekim dijelovima RH. Za dobiveno sufinanciranje iz Državnog proračuna, ukoliko privatni vrtići budu uključeni kao korisnici Uredbe, bismo umanjili cijenu koju plaća roditelj, čime bi olakšali plaćanje vrtića roditeljima djece-svojih polaznika. Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Ostali komentari primaju se na znanje.
70 UDRUGA OSNIVAČA PRIVATNIH PREDŠKOLSKIH USTANOVA GRADA ZAGREBA PROSJEČNA CIJENA SMJEŠTAJA U DJEČJIM VRTIĆIMA, Članak 4. U ukupne troškove dječjih vrtića iz stavka 1. ovog članka, a koji primjenjuju računovodstvo trgovačkih društava, ubrajaju se rashodi iskazani u godišnjim financijskim izvještajima za prethodnu godinu, a koji se sukladno Računskom planu poduzetnika odnose na skupine 40 – Materijalni troškovi, 41 – Ostali vanjski troškovi (troškovi usluga), 42 – Troškovi osoblja – plaće, 43 – Amortizacija, 46 – ostali troškovi poslovanja. Ove skupine su srodne skupinama 31 i 32 proračunskog računovodstva. Navedeno se odnosi na oznake iz Godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika AOP 135, 139, 143 i 144. Dakle, uz uključivanje ostalih osnivača kao korisnika Uredbe, obavezno je uvesti i odredbe o kriterijima za izračun troškova vrtića koji se primjenjuju na privatne vrtiće kao obveznike računovodstva trgovačkih društava. Privatni vrtići redovito izračunavaju cijenu smještaja po djetetu temeljem svih gore navedenih troškova i jasno nam je od kojih se elemenata sastoji cijena te trenutno u istoj participiraju JLS u kojima djeca imaju prebivalište i roditelji. Za dobiveno sufinanciranje iz Državnog proračuna, ukoliko privatni vrtići budu uključeni kao korisnici Uredbe, bismo umanjili cijenu koju plaća roditelj, čime bi olakšali plaćanje vrtića roditeljima djece-svojih polaznika. Komentar na članak 4 stavak 3: ukupan broj djece obuhvaća svu djecu evidentiranu u zajedničkom elektroničkom upisniku. U upisniku su evidentirana djeca polaznici i privatnih i javnih vrtića. Ako se Uredbom ne bi uključili ostali osnivači osim JLS, prosječna cijena smještaja po djetetu bila bi manja od realne jer bi troškove javnog sektora dijelili na ukupnu djecu polaznike javnih i privatnih vrtića. Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Članak 4. stavak 1. doradit će se na način da glasi: „Prosječna cijena smještaja po djetetu na nivou Republike Hrvatske izračunava se na način da se ukupni troškovi javnih vrtića za fiskalnu godinu koja prethodi pedagoškoj godini za koju se dodjeljuju sredstva dijele s ukupnim brojem upisane djece u javnim vrtićima u pedagoškoj godini koja prethodi pedagoškoj godini za koju se dodjeljuju sredstva, evidentirane u zajedničkom elektroničkom upisniku.“ Iako korisnici imaju pravo na sredstva za fiskalnu održivost po djetetu u javnim i privatnim vrtićima, prosječna cijena smještaja po djetetu na nivou Republike Hrvatske koja se koristi u izračunu sredstava po korisniku, izračunava se samo za javne vrtiće. Ostali komentari primaju se na znanje.
71 Hrvoje Jergović PROSJEČNA CIJENA SMJEŠTAJA U DJEČJIM VRTIĆIMA, Članak 4. Ukupan broj upisane djece i broj odgojitelja iz zajedničkog elektroničkog upisnika je stvarna slika stanja koja nije u skladu sa Zakonom i DPS-m. To je kriva slika koja realno i zorno prikazuje manjak odgojitelja i pretrpane skupine u nekim vrtićima ili u velikom broju vrtića. I iz ovoga se jasno vidi da indeks razvijenosti nije kriterij, razvijeni jednako ne ulažu u predškolski odgoj kao što ne ulažu i ne razvijeni. stavak 2. istog članka . Jasno je kao dan da plaće u velikom broju vrtićima nisu na Zakonskoj razini iz članka 51. stavak 1. i daleko su ispod. Predmet provedbe zakona od kada je sam zakon izglasan, a to je 1997. nije bio u sustavu kontrole i težnje da se zakonska rješenja dostignu. Predškolski odgoj je u domeni lokalnih ''šerifa'' koji su ga u velikoj većini srozali na jako niske grane. Vrtić je u vrlo velikom postotku problem lokalnoj zajednici, taj podatak sam dobio i od našeg gradonačelnika, a on je 80% gradova i općina ima problem s predškolskim odgojem. To je još jedan primjer da koeficijent razvijenosti nije mjerodavan za predškolski odgoj. Isto tako je i taj podatak vrlo dobar pokazatelj da se Zakon nije provodio, da se DPS nije provodio i da za isto to neprovođenje nije bilo kontrole i nadzora. Uzmite u obzir realno stanje u predškolskom odgoju i Vašu dobru namjeru da pomognete stavite u realan okvir da bi se konačno dosegnuli Zakonski propisi za djecu, roditelje i sve radnike u predškolskom odgoju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
72 SINDIKAT RADNIKA U PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU HRVATSKE PROSJEČNA CIJENA SMJEŠTAJA U DJEČJIM VRTIĆIMA, Članak 4. Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske smatra da prilikom utvrđivanja ukupnih troškova dječjih vrtića nisu uzeti u obzir svi relevantni parametri. Naime, uzimaju se sukladno Računskom planu proračuna skupina -31 koja se odnosi na Rashode za zaposlene koji su iskazani u godišnjim financijskim izvještajima za prethodnu godinu, a U VELIKOM BROJU DJEČJIH VRTIĆA VISINA PLAĆA NIJE USKLAĐENA S ČLANKOM 51. STAVKOM 1. ZAKONA O PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU HRVATSKE (NN 10/97, 107/07, 94/13, 98/19 i 57/22). Smatramo da je smisao donošenja ove Uredbe pomoć jedinicama lokalne i područne (samouprave) u financiranju ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, a sukladno tome i ujednačavanje plaće svih radnika sa zakonom, stoga bi se trebala prilikom utvrđivanja ukupnih troškova dječjih vrtića uzeti u obzir visina zakonske plaće. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj će unaprjeđivati poslove koji su mu Ustavom ili zakonom dodijeljeni vezano za predškolski odgoj i obrazovanje.
73 Pravobranitelj za djecu RH IZRAČUN IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA PO KORISNIKU SREDSTAVA, Članak 5. Svakako pozdravljamo uključivanje države u financiranje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. S obzirom da na nacionalnoj razini u Hrvatskoj ne postoji zakonska obveza pohađanja RPOO-a ( osim obveznog programa predškole u trajanju od 250 sati), ne postoji ni minimalni zahtjev prema JLS-u u vezi s pružanjem ili financiranjem tih usluga. Stoga ni kriterij postotnog udjela prema skupinama razvijenosti iz članka 3. stavka 1. ove Uredbe neće zajamčiti pravo svakog djeteta na mjesto u dječjem vrtiću, dokle god se broj raspoloživih mjesta određuje na temelju prioriteta koje pojedine lokalne vlasti daju RPOO-a u svom gradu ili općini, i ne postoji obveza JLS-a da svakom djetetu osigura RPOO. Trenutno oko 15,5% stanovništva živi u JLS-ovima koji izdvajaju manje od 6% svojeg proračuna za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, dok 9,2% stanovništva živi u JLS-ovima koji za to izdvajaju više od 15%. Također, najmanje razvijene JLS u prosjeku ulažu tek 2,6% svog proračuna u RPOO. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
74 Hrvoje Jergović IZRAČUN IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA PO KORISNIKU SREDSTAVA, Članak 5. Broj djece i broj odgojitelja koji navodite kao kriterij može dodatno stvoriti problem jer nije u skladu sa Zakonom i DPS-m koji se od 1997. ne provodi i ne kontrolira u velikom broju vrtića. Zasigurno znam da postoje gradovi i općine koje zbog svojih prihoda korisnicima usluge vrtića i odgojiteljima i svim drugim radnicima omogućuju maksimalnu kvalitetu usluge. Isto tako znam da veliki broj gradova više voli napraviti neku veselicu (kirvaj), a ne ulažu u predškolski odgoj koliko bi mogli. Mislim da je krajnje vrijeme da realno sagledamo stanje u predškolskom odgoju, pogotovo kada se uzme da je Zakon iz 1997., da je DPS trebao biti u punoj primjeni od 2013., kada sagledamo RH iz perspektive desetogodišnjeg članstva u EU i težnji za vrijednostima koje kroz primjenu Zakona pokazuje samo najbolji te da pomognete djeci i roditeljima, odgojiteljima i svim uposlenima u sustavu koji definira Rani i predškolski odgoj i obrazovanje u RH Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
75 GRAD ZAGREB KORIŠTENJE SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA, Članak 6. Odredba stavka 4. ovog članka nije usklađena s propisima o fiskalnoj odgovornosti. Ako korisnici sredstava (definirani u članku 2. stavku 1. točci 4. prijedloga uredbe) nenamjenski koriste sredstva, Republika Hrvatska treba iskoristiti odredbe propisa o fiskalnoj odgovornosti umjesto da uvodi diskrecijsku odluku Ministarstva bez odredaba o kriterijima primjene, nadzoru, transparentnosti i posljedica za one koji su nenamjenski koristili sredstva. Prihvaćen Stavak 4. briše se.
76 Pravobranitelj za djecu RH KORIŠTENJE SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA, Članak 6. Držimo iznimno značajnim prijedlog prema kojemu će radi osiguranja namjenskog korištenja sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, Ministarstvo znanosti i obrazovanja ista doznačiti izravno krajnjim korisnicima ( dječjim vrtićima), no isto tako smatramo da bi krajnjim korisnicima trebalo propisati obvezu objavljivanja informacija o trošenju sredstava za tu namjenu na njihovim mrežnim stranicama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
77 Ivica Bošnjak KORIŠTENJE SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA, Članak 6. Brisati st.4. Korisnici osnivači su fiskalno odgovorni za namjenska sredstva prema čl. 63 i 70 zakona o proračunu i stavak s pojmom "iznimno" otvara prostor veličine Krbavskog polja, za primjenu ove odredbe. Prihvaćen Stavak 4. briše se.
78 Hrvoje Jergović KORIŠTENJE SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA, Članak 6. Što ako korisnici (Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) malo zakasne s planiranjem sredstava? Tko im šalje obavijest da to trebaju napraviti? Kako su bili ažurni u provedbi Zakona i osiguravanja sredstava po Zakonu i DPS-u do sada ne bi me iznenadilo da tu ''slučajno'' zaborave planirati. Primljeno na znanje U skladu s člankom 53. Zakona o proračunu neplanirani namjenski prihodi mogu se izvršavati prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima i/ili stavkama ako se za to prethodno ishodi suglasnost upravnog tijela za financije. Iz navedenog proizlazi kako se ostvarena sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića mogu izvršavati unatoč tome što nisu planirana.
79 Pravobranitelj za djecu RH KORIŠTENJE SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA, Članak 7. S obzirom da korisnici sami odlučuju na koje će rashode iz članka 4. stavka 2. ove Uredbe, koristiti sredstva ostvarena za fiskalnu održivost dječjih vrtića, mišljenja smo da bi u članku 7., stavku 2., trebalo dodati da se sredstva ostvarena za fiskalnu održivost dječjih vrtića, koriste u prvom redu za one rashode koji će smanjiti nejednakosti u dostupnosti RPOO, omogućiti pravednije snošenje tereta roditeljske participacije ( tek 8% djece iz najsiromašnijih kućanstava bilo je upisano u predškolske programe), osiguranje novih kadrova, primjerice pomoćnika u vrtiću za djecu s teškoćama u razvoju ili stručnih suradnika, a tek onda za ostale ( npr. rashode skupine 34). Djelomično prihvaćen Članak 6. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava dužni su sredstva ostvarena za fiskalnu održivost dječjih vrtića iz ove Uredbe koristiti kao dodatni izvor financiranja za dostupnost, održivost i priuštivost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (RPOO) uz postojeću razinu i izvore financiranja, u skladu s obvezama, prema dinamici i planu prioriteta utvrđenima u proračunu korisnika sredstava.
80 Ivica Bošnjak KORIŠTENJE SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA, Članak 7. U stavku 2. dodaje se nova rečenica koja glasi " Odluka obvezno sadrži kriterij oslobođenja plaćanja 100% za drugo ili svako slijedeće dijete u obitelji." Nije prihvaćen Prema čl. 48 Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju dječji vrtić, koji je osnovala jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naplaćuje svoje usluge od roditelja-korisnika usluga, sukladno mjerilima koja utvrđuje predstavničko tijelo te jedinice.
81 Hrvoje Jergović KORIŠTENJE SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA, Članak 7. Članak 7. (2) Korisnici sredstava dužni su donijeti vlastite odluke o kriterijima i mjerilima te načinu financiranja dječjih vrtića za ukupni iznos sredstava utvrđen odlukom iz članka 3. stavka 3. ove Uredbe. ''Članka 3. stavka 3. '' (mislim da je naznačeno da čl. 3 ima samo 2 stavka. Oprostite ako krivo gledam. Vlastite odluke su do sada u mnogim slučajevima bile i političko pitanje kod izbora ili re-izbora za načelnika ili gradonačelnika. U ovom slučaju ipak vidim da bi namjera da se Zakon i DPS ispoštuju na prvom mjestu. Još jednom ću ponoviti i citirati ministra i ministarstvo od 22.10.2022. -''Svi djelatnici dječjih vrtića moraju imati materijalna prava i plaće jednake ili veće od zaposlenika u osnovnim školama, priopćilo je Ministarstvo obrazovanja koje je od osnivača vrtića u subotu zatražilo da provjere navode odgojitelja i isprave nepravilnosti.'' - ''Ako pojedini poslodavac, odnosno dječji vrtić krši tu odredbu, radnici mogu pokrenuti sudske tužbe.'' Djelomično prihvaćen Članak 7. stavak 2. briše se Ostali komentari primaju se na znanje.
82 Hrvoje Jergović KORIŠTENJE SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA, Članak 8. Lijepo Vas molim da uzmete u obzir važnost teme za sve nas u sustavu predškolskog odgoja te da je ovo savjetovanje otvoreno u jeku godišnjih odmora i da je njegova objava planirana kada se s tih istih godišnjih odmora vrati. Molim Vas da promislite o svim nedostatcima koje proizlaze iz dodjeljivanja sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja proizlaze iz indexa razvijenosti te isto ispravite i stavite u realan okvir koji propisuje Zakon i DPS. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju.
83 Hrvoje Jergović UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA , OBRAZLOŽENJE Kad pogledamo zakon o predškolskom odgoju koji se ne provodi od samog početka, kao i sam DPS te se time ne poštuju prava koja iz njega proizlaze vezana za djecu, roditelju, odgojitelje i svih druge koji rade u predškolskom odgoju, a sve to sagledamo i kroz današnji tekst vezan za školski brod "Jadran" za koji je ministarstvo vanjskih poslova poslalo prosvjednu notu ...(malo pogledajte i tražite logiku koja se recimo u tom slučaju odnosi na predškolski odgoj za koji su Zakon pisale naše vlade i naše institucije). ... ispada da se oni koji su pisali zakone i DPS za ''svoje'' (za Hrvatski predškolski odgoj) prema njemu odnose gore ili isto kao Crnogorci prema našem školskom brodu ''Jadran''. Imati Zakon, imati DPS, imati ministarstvo koji kaže: - “Što se tiče plaća svih djelatnika u dječjim vrtićima, ne samo odgojiteljica i odgojitelja, želeći zaštititi djelatnike dječjih vrtića i postići ujednačenost njihovih primanja u cijeloj Hrvatskoj, Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju člankom 51. propisano je da se ‘na utvrđivanje i obračun plaća, naknada i drugih prihoda zaposlenika dječjih vrtića, koji su u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, primjenjuju propisi kojima se uređuju plaće, naknade i drugi prihodi javnih službenika i namještenika zaposlenih u osnovnom školstvu, ako su ti propisi povoljniji za zaposlenike’. To konkretno znači da svi djelatnici dječjih vrtića moraju imati materijalna prava i plaće jednake ili veće od zaposlenika u osnovnim školama. Dakle, ukoliko pojedini poslodavac, odnosno dječji vrtić, krši propisanu odredbu Zakona, djelatnici mogu pokrenuti sudske tužbe”, poručili su iz ministarstva. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj će unaprjeđivati poslove koji su mu Ustavom ili zakonom dodijeljeni vezano za predškolski odgoj i obrazovanje.
84 MELITA MUŠKARDIN UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA , OBRAZLOŽENJE Poštovani, Obraćam Vam se kao ravnateljica Dječjeg vrtića Cvrčak, Mali Lošinj te pohvaljujem inicijativu uključivanja našeg resornog ministarstva (MZO) u konkretnije financiranje predškolskog odgoja. Neslaganje s prijedlogom načina kojim bi sredstva za fiskalnu održivost vrtića biti podijeljena, izrazila sam svojom primjedbom kod članka 3. te se nadam da ćete uvidjeti nužnost uvećanja postotnog iznosa za otočke vrtiće, bez obzira kojoj skupini pripadali (prema indeksu razvijenosti!) te uvažiti moj prijedlog. Ono što pak nikako nije za pohvalu jest činjenica da će vrtići unatoč ovoj Uredbi te Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, i dalje u velikoj mjeri ovisiti o financijama samih JLS ili drugih osnivača. Time će se nastaviti vječna problematika koja vlada unutar jednog tako važnog sustava, a očituje se u neujednačenoj dostupnosti vrtića djeci, plaćama djelatnika, materijalnim uvjetima za rad pa čak i obvezi poštivanja zakonskih akata te odredbi DPS-a. Mora li doista biti tako i dalje? Ne može li i predškolski odgoj biti u potpunosti financiran od strane države kao što je to slučaj s osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovanjem? Kada ćemo postati jednakovrijedni dionici unutar odgojno-obrazovnog sustava? U svom tridesetogodišnjem „ vrtićkom“ stažu, previše sam puta bila svjedokom nereguliranosti predškolskog odgoja te prebacivanja odgovornosti na osnivače vrtića što nikako ne stvara zdravo radno okruženje. Bojim se da mjere i inicijative koje MZO polako pokreće, neće dovesti do potpunog rješavanja problema već će samo privremeno „uljepšati sliku“. Povećanje stope sudjelovanja u RPOO u Hrvatskoj te postizanje barcelonskih ciljeva, može se postići jedino na način da država, u potpunosti, preuzme brigu o financiranju predškolskog odgoja te na taj način omogući JLS da sredstva koja ulažu u financiranje rada vrtića, usmjere u izgradnju novih kapaciteta, a sve kako bi zadovoljili potrebe svakog djeteta za upisom u vrtić. Djelomično prihvaćen Članak 3. stavak 2. doradit će se na način da se postotni udio za izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića uvećava za 15% za broj djece koja su upisana u dječje vrtiće na otoku. Predlagatelj će unaprjeđivati poslove koji su mu Ustavom ili zakonom dodijeljeni vezano za predškolski odgoj i obrazovanje. Ostali komentari primaju se na znanje.
85 Dječji vrtić Osmijeh UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA , OBRAZLOŽENJE Sukladno Obrazloženju Uredbe, Vijeće EU-a u Zaključcima o predškolskom odgoju i obrazovanju ističe važnost kvalitetnog ranog predškolskog odgoja i obrazovanja (RPOO) za razvoj djeteta u formativnim godinama, povećanje vjerojatnosti nastavka školovanja i cjeloživotno učenje. Slijedom navedenoga, u osiguravanju većeg obuhvata djece u vrtićima u RH sudjeluju već više od 20 godina i privatni i vjerski dječji vrtići, koji unatoč činjenici da se osnivaju i djeluju po istom Zakonu o predškolskom odgoju kao i javni vrtići, nikada nisu imali jednak tretman u pristupu financiranju, što pokazuje i nemogućnost sudjelovanja privatnih i vjerskih vrtića u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) - otvoreni Poziv »Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, prvi Poziv« (Referentni broj: C3.1. R1-I1.1), nemogućnost pristupa velikom broju EU i nacionalnih natječaja zbog naše pravne osobnosti (ustanove), unatoč činjenici da smo dužni voditi računovodstvo prema Zakonu o računovodstvu trgovačkih društava! Najavljen je i drugi otvoreni poziv NPOO, u kojemu privatni i vjerski vrtići ponovo neće moći sudjelovati. Jedini EU izvori financiranja dostupni privatnim vrtićima su bili oni u okviru Europskog socijalnog fonda u okviru dva javna poziva Unapređenje usluga u sustavu ranog i predškolskog odgoja, koji su pokazali izuzetno visok postotak sudjelovanja privatnih vrtića te time njihove visoke operativne kapacitete za provedbu projekata. Napominjemo da udio privatnih ustanova u ukupnom broju vrtića u RH iznosi više od 25% te osiguravamo mjesta za 25000 djece, što dokazuje da mnoge jedinice lokalne samouprave ovise o kapacitetima privatnih vrtića te se oslanjaju na njih u osiguravanju mjesta za djecu na svojim područjima. U nekim JLS su privatni vrtići ujedno jedini vrtići te bez njih djeca uopće nemaju osigurana mjesta u vrtiću. Suradnja JLS i privatnih vrtića je u pravilu kvalitetna, jer su ulaganjima privatnih osnivača JLS uštedjele sredstva te im je financijski prihvatljivo i kvalitetno rješenje sufinancirati programe za djecu u privatnim vrtićima. Važno je naglasiti i privatna financijska ulaganja osnivača privatnih vrtića, sredstvima dobivenim u pravilu po komercijalnim uvjetima u poslovnim bankama. Unatoč namjeri da se kroz NPOO zadovolje sve potrebe za smještajem djece u vrtićima u cijeloj RH, smatramo da će i dalje biti potrebe za kapacitetima u privatnim vrtićima te da je važno podržati gotovo 250 privatnih poduzetnika (gotovo sve su žene) u sektoru ranog i predškolskog odgoja kroz nacionalnu subvenciju djece upisane u njihove vrtiće. Tako bi se olakšalo plaćanje vrtića roditeljima, koji već sada plaćaju puno višu cijenu smještaja svoje djece, s obzirom da privatni vrtići gotovo u pravilu plaćaju najamnine za prostore u kojima djeluju njihovi vrtići ili vraćaju višegodišnje komercijalne kredite za kupnju i/ili uređenje istih. Krajnje je vrijeme da se javnim politikama u sektoru ranog i predškolskog odgoja prepozna važnost privatnih vrtića, od kojih većina kontinuirano unapređuje kvalitetu i sudjeluje u osiguravanju mjesta za djecu ravnopravno s javnim sektorom. U tom kontekstu, naše je nastojanje da se privatne vrtiće uključi u korisnike ove Uredbe usmjereno isključivo prema olakšavanju pozicije roditelja djece koja pohađaju naše vrtiće, jer će sva sredstva uplaćena privatnim osnivačima biti preusmjerena roditeljima tj. za umanjenje participacije roditelja u cijeni smještaja djece u privatnom vrtiću. Stoga prije no što ova Uredba stupi na snagu još jednom provjerite stvarno stanje po gradovima i općinama diljem RH, kontaktirajte privatne i vjerske osnivače Ustanova za rani i predškolski odgoj tako da uključivanje države u ovaj segment opstojnosti dječjih vrtića bude svrhovit a ne vatrogasna mjera koja nema budućnost. Iza svakog javnog dječjeg vrtića „ stoji JLS“ dok iza 250 osnivača privatnih i vjerskih vrtića stoje ŽENE. Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Ostali komentari primaju se na znanje.
86 UDRUGA OSNIVAČA PRIVATNIH PREDŠKOLSKIH USTANOVA GRADA ZAGREBA UREDBU O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA SREDSTAVA ZA FISKALNU ODRŽIVOST DJEČJIH VRTIĆA , OBRAZLOŽENJE Sukladno Obrazloženju Uredbe, Vijeće EU-a u Zaključcima o predškolskom odgoju i obrazovanju ističe važnost kvalitetnog ranog predškolskog odgoja i obrazovanja (RPOO) za razvoj djeteta u formativnim godinama, povećanje vjerojatnosti nastavka školovanja i cjeloživotno učenje. Slijedom navedenoga, u osiguravanju većeg obuhvata djece u vrtićima u RH sudjeluju već više od 20 godina i privatni i vjerski dječji vrtići, koji unatoč činjenici da se osnivaju i djeluju po istom Zakonu o predškolskom odgoju kao i javni vrtići, nikada nisu imali jednak tretman u pristupu financiranju, što pokazuje i nemogućnost sudjelovanja privatnih i vjerskih vrtića u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) - otvoreni Poziv »Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, prvi Poziv« (Referentni broj: C3.1. R1-I1.1), nemogućnost pristupa velikom broju EU i nacionalnih natječaja zbog naše pravne osobnosti (ustanove), unatoč činjenici da smo dužni voditi računovodstvo prema Zakonu o računovodstvu trgovačkih društava! Najavljen je i drugi otvoreni poziv NPOO, u kojemu privatni i vjerski vrtići ponovo neće moći sudjelovati. Jedini EU izvori financiranja dostupni privatnim vrtićima su bili oni u okviru Europskog socijalnog fonda u okviru dva javna poziva Unapređenje usluiga u sustavu ranog i predškolskog odgoja, koji su pokazali izuzetno visok postotak sudjelovanja privatnih vrtića te time njihove visoke operativne kapacitete za provedbu projekata. Napominjemo da udio privatnih ustanova u ukupnom broju vrtića u RH iznosi više od 25% te osiguravamo mjesta za 25000 djece, što dokazuje da mnoge jedinice lokalne samouprave ovise o kapacitetima privatnih vrtića te se oslanjaju na njih u osiguravanju mjesta za djecu na svojim područjima. U nekim JLS su privatni vrtići ujedno jedini vrtići te bez njih djeca uopće nemaju osigurana mjesta u vrtiću. Suradnja JLS i privatnih vrtića je u pravilu kvalitetna, jer su ulaganjima privatnih osnivača JLS uštedjele sredstva te im je financijski prihvatljivo i kvalitetno rješenje sufinancirati programe za djecu u privatnim vrtićima. Važno je naglasiti i privatna financijska ulaganja osnovača privatnih vrtića, sredstvima dobivenim u pravilu po komercijalnim uvjetima u poslovnim bankama. Unatoč namjeri da se kroz NPOO zadovolje sve potrebe za smještajem djece u vrtićima u cijeloj RH, smatramo da će i dalje biti potrebe za kapacitetima u privatnim vrtićima te da je važno podržati gotovo 250 privatnih poduzetnika (gotovo sve su žene) u sektoru ranog i predškolskog odgoja kroz nacionalnu subvenciju djece upisane u njihove vrtiće. Tako bi se olakšalo plaćanje vrtića roditeljima, koji već sada plaćaju puno višu cijenu smještaja svoje djece, s obzirom da privatni vrtići gotovo u pravilu plaćaju najamnine za prostore u kojima djeluju njihovi vrtići ili vraćaju višegodišnje komercijalne kredite za kupnju i/ili uređenje istih. Krajnje je vrijeme da se javnim politikama u sektoru ranog i predškolskog odgoja prepozna važnost privatnih vrtića, od kojih većina kontinuirano unapređuje kvalitetu i sudjeluje u osiguravanju mjesta za djecu ravnopravno s javnim sektorom. U tom kontekstu, naše je nastojanje da se privatne vrtiće uključi u korisnike ove Uredbe usmjereno isključivo prema olakšavanju pozicije roditelja djece koja pohađaju naše vrtiće, jer će sva sredstva uplaćena privatnim osnivačima biti preusmjerena roditeljima tj. za umanjenje participacije roditelja u cijeni smještaja djece u privatnom vrtiću,. Djelomično prihvaćen Donesena je Uredba o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 101/23) koja omogućava da se u izračun sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se osiguravaju u državnom proračunu uključi i broj djece u privatnim vrtićima. Članak 2. točka 5. doradit će se na način da glasi: „Korisnici sredstava – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje za javne vrtiće čiji su osnivači i privatne vrtiće na svom području, ostvaruju pravo na sredstva iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića prema kriterijima i mjerilima iz ove Uredbe.“ Ostali komentari primaju se na znanje.