Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Politiscope | PRIJEDLOG ZAKONA O NAČINU, UVJETIMA I POSTUPKU SERVISIRANJA I KUPOPRODAJE POTRAŽIVANJA | Udruga Politiscope bavi se zaštitom privatnosti građana i njihovog prava na zaštitu osobnih podataka. Budući da su data breachevi agencija za naplatu potraživanja bili među najvećima u Hrvatskoj te su otkrili gruba kršenja Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, daju se prijedlozi kojima bi se prilikom kupoprodaje dugovanja dodatno osiguralo ostvarenje svih prava dužnika, koja oni imaju kao ispitanici, sukladno Uredbi. Predlaže se podizanje razine transparentnosti obrade osobnih podataka u postupku prodaje dugovanja na način da se u sadržaj dvije obavijesti uključe informacije o obradama osobnih podataka dužnika. Dakle, kreditne institucije i kupci dugovanja bi svoje obveze (oko informiranja ispitanika o obradama podataka) izvršile kroz obavijesti iz članaka 12. i 13. nacrta zakona. Izmjenama bi se proširio sadržaj dviju obavijesti, na način da se uključe informacije o obradama osobnih podataka i pravima dužnika. Predlaže se i zabrana kreditnim institucijama otkrivanja identiteta dužnika na javnim aukcijama za dugovanja, kako bi se spriječilo stvaranje nezakonitih baza podataka o dužnicima. Naglašava se obveza obavijesti dužniku prije objave informacija o akcesornim pravima koje bi mogle otkriti njihov identitet. | Djelomično prihvaćen | Primjedba je djelomično prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. U članku 4. dodani su stavci 4. i 5. kojima se regulira prijenos količine i vrste osobnih podataka koji se mogu prenijeti s vjerovnika na novog kupca. Jednako tako, uređuje se i zabrana dodatnog prikupljanja osobnih podataka, izuzev onih koji su dostupni u javnim registrima. Također, obzirom na to da je u Nacrtu prijedloga zakona propisana zaštita osobnih podataka isto nije potrebno uređivati člancima 12. i 13. Nacrta prijedloga zakona. |
| 2 | Pravobranitelj za djecu RH | PRIJEDLOG ZAKONA O NAČINU, UVJETIMA I POSTUPKU SERVISIRANJA I KUPOPRODAJE POTRAŽIVANJA | Kako područje rada agencija za naplatu potraživanja do sada nije bilo normirano, potaknuti pojedinačnim pritužbama i medijskim napisima u svom dosadašnjem radu zalagali smo se za donošenje propisa kojim će se zaštititi dostojanstvo i prava djece čiji su roditelji ili drugi članovi obitelji dužnici. Stoga načelno pozdravljamo donošenje ovog propisa. Posebno podržavamo normiranje zabrane nepoštene poslovne prakse i neprimjerene komunikacije s potrošačem i drugima, koje je na razini načela regulirano člankom 6. Prijedloga zakona, jer je to područje na koje nam stranke u praksi najčešće ukazuju. Koristimo priliku naglasiti da i djeca, unatoč tome što su maloljetna mogu biti dužnici pa samim time i ovršenici u postupcima prisilne naplate, a da propisom koji je u e-savjetovanju nije predviđena njihova posebna zaštita pa predlažemo propis u tom smislu dopuniti. Tako primjerice, odredba čl. 4. Prijedloga zakona predviđa da kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja, pružatelj usluge servisiranja kredita ili izvoditelj usluge servisiranja kredita imaju pravo stupiti u kontakt s dužnikom i od njega naplatiti potraživanje po kreditu. Kako djeca u pravilu nemaju potpunu poslovnu sposobnost (prema Obiteljskom zakonu, potpunu poslovnu sposobnost iznimno stječu je djeca sklapanjem braka prije punoljetnosti) smatramo neprimjerenim kontaktiranje agencija za naplatu potraživanja izravno sa samim djetetom dužnikom, jer ono nema mogućnost niti pravnu sposobnost utjecati na promjenu svog stanja. Stoga radi zaštite djece dužnika predlažemo dopuniti odredbe na način da se predvidi posebna zaštita djece dužnika, neovisno o pravnom poslu temeljem kojeg je neko dijete postalo dužnikom, a posebice u slučajevima kada je dijete naslijedilo dug te da se regulira uloga njihovih zakonskih zastupnika, kao i njihovo pravo na informaciju o pravnim poslovima vezanim uz otkup djetetovog duga. | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Djeca nemaju poslovnu sposobnost, već su zastupani putem zakonskih zastupnika koji su ovlašteni zastupati dijete glede imovine i imovinskih prava kao i u ostalim pravnim odnosima, sukladno odredbama Obiteljskog zakona („Narodne novine“, br. 103/15, 98/19, 47/20, 49/23). Jednako vrijedi i za dužnike koji su lišeni poslovne sposobnosti. |
| 3 | Ured pučke pravobraniteljice | PRIJEDLOG ZAKONA O NAČINU, UVJETIMA I POSTUPKU SERVISIRANJA I KUPOPRODAJE POTRAŽIVANJA | Institucija pučke pravobraniteljice već niz godina zaprima pritužbe građana vezano uz postupanje trgovačkih društava koja se bave otkupom i naplatom potraživanja (dalje u tekstu: agencije za naplatu potraživanja) te o istima redovito izvještava Hrvatski sabor. Građani nam se pritužuju na ugrožavanje njihovog prava na privatnost te osobnog i obiteljskog života od strane agencija za naplatu potraživanja. Iz nekih od zaprimljenih pritužbi proizlazi da ustupanjem potraživanja ovim agencijama građani postaju žrtve nametljivog ponašanja i uznemiravanja, čime se ugrožava njihova privatnost i dostojanstvo. Kao što smo prethodno isticali u izvješćima Hrvatskom saboru, Povelja o temeljnim pravima EU jamči poštovanje privatnog i obiteljskog života te se pravo na poštivanje privatnosti i osobnog života te nepovredivost doma ističu kao najviši pravni standardi zaštite ljudskih prava u međunarodnim dokumentima. U konačnici, Ustavom Republike Hrvatske se svakom građaninu jamči pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti. Obzirom na nedostatnost normativnog okvira i nadzora nad radom agencija za naplatu potraživanja, u godišnjim izvješćima za 2017., 2018. te 2019. godinu, uputili smo preporuku Ministarstvu financija da izradi prijedlog zakona o reguliranju poslovanja pravnih osoba specijaliziranih za otkup i naplatu potraživanja, vodeći računa o zaštiti privatnosti dužnika. U godišnjim izvješćima za 2020., 2021. te 2022. godinu, i dalje upozoravajući na predmetni problem, pozitivno smo ocijenili, najprije činjenicu da je Ministarstvo financija pokrenulo postupak osnivanja radne skupine za izradu prijedloga zakona kojim će se regulirati postupanje dionika u postupcima otkupa potraživanja građana, a potom i najavu donošenja predmetnog zakona, koje je bilo u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade RH za 2022. godinu, da bi njegovo donošenje potom bilo odgođeno za 2023. godinu, završetkom koje istječe i rok za prijenos Direktive (EU) 2021/2167 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita te izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU (Tekst značajan za EGP, SL L 438, 8. 12. 2021.) u nacionalni pravni sustav. Slijedom navedenog, pozdravljamo napredak u ispunjenju dane preporuke, pa tako i otvaranje ovog javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga zakona, pri čemu pozitivnom ocjenjujemo i činjenicu da je prepoznata potreba da se istim regulira ne samo rad subjekata koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja kredita, već i drugih potraživanja od vjerovnika kao što su teleoperateri, komunalna društva i dr., na što smo također ukazivali u godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na komentaru. |
| 4 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O NAČINU, UVJETIMA I POSTUPKU SERVISIRANJA I KUPOPRODAJE POTRAŽIVANJA | Predlažemo razmotriti da se dužnicima ponudi pravo otkupa u razumnom roku otkupljenih tražbina od strane kupca potraživanja, ali uvećano za ovisne troškove stjecanja potraživanja od strane kupca te za razumnu dobit. Otkupna vrijednost ne može biti identična otkupnoj vrijednosti kupca potraživanja, kao što takva mjera ne potiče neplaćanje dugova jer je čin kupoprodaje između kreditnih institucija i kupaca potraživanja dobrovoljan čin, dakle, kreditna institucija može svoje potraživanja naplatiti i prisilnim putem a ne samo prodajom potraživanja. Davanje prava otkupa izravno od strane banke dužnicima nije pravno moguće, tako da bi predloženi model osigurao efikasniju naplatu, zaštitio bi interese kupaca potraživanja, ali i dužnika. Mislim da je ovakav model poznat i primijenjen u SAD-u i osobno ocjenjujem da je dobro smišljena mjera. Propuštanje uključivanja ove mogućnosti u zakonsko rješenje stavilo bi dužnika u neravnopravan položaj u odnosu na kupca potraživanja. | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Vlada Republike Hrvatske svjesna je važnosti i osjetljivosti ove teme za naše građane te predlaže sveobuhvatan zakonodavni okvir koji sadrži paket od tri zakona. Uz ovaj zakonski prijedlog predlaže se donošenje izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju. Ovaj zakonodavni paket sadrži niz mjera u cilju bolje zaštite dužnika kako bi se povećala razina zaštite potrošača. U tom smislu, uvodi se i obveza kreditnim institucijama da prije pokretanja ovršnog postupka, ali i prije kupoprodaje potraživanja poduzmu razumne i opravdane mjere radi postizanja dogovora u vezi s naplatom obveza iz ugovora o potrošačkom, odnosno stambenom potrošačkom kreditu s potrošačima koji imaju poteškoće u plaćanju. Nadalje, kreditna institucija bit će dužna potrošače koji imaju poteškoće u plaćanju pisano informirati o aktivnostima koje namjerava poduzeti ili je poduzela u svrhu naplate te predložiti mjere za olakšanje otplate obaveza iz ugovora o potrošačkom, odnosno stambenom potrošačkom kreditu. Isto tako kreditna institucija dužna je organizirati funkciju za praćenje i postupanje s kreditima potrošača koji imaju poteškoće u plaćanju, uspostaviti kontakte s takvim potrošačima i pružiti im sve odgovarajuće informacije i podršku, ali i imenovati osobu kojoj će povjeriti praćenje i postupanje s kreditima potrošača koji imaju poteškoće u plaćanju. Već danas kreditne institucije imaju obvezu ponuditi potrošaču koji ima poteškoća u plaćanju stambenog kredite mjere za olakšavanje otplate kredita prije pokretanja ovršnog postupka. Ovim zakonskim prijedlozima navedena obveza se proširuje na sve potrošačke kredite te je kreditna institucija dužna ponuditi potrošaču jednu ili više mjera otplate, ne samo prije pokretanja ovršnog postupka, što zahtjeva Direktiva, već i prije sklapanja ugovora o kupoprodaji kredita. |
| 5 | DUŠKO STIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O NAČINU, UVJETIMA I POSTUPKU SERVISIRANJA I KUPOPRODAJE POTRAŽIVANJA | Opća situacija Obzirom na veliki broj blokiranih građana Republike Hrvatske po raznim osnovama želim skrenuti pažnju na neke činjenice. Blokirani građani sve teže otplaćuju svoje obveze, izbjegavaju ih plaćati u punoj mjeri, te su primorani su pronalaziti dodatne načine za ostvarivanje prihoda iz raznih poslova i djelatnosti. Agencije za naplatu su po osnovi stečenih i preuzetih prava od poslovnih banaka nemilosrdne su u naplati svojih potraživanja bez obzira što su uložile puno manje sredstava, znanja, marketinga i svega ostalog, kao što su ulagale poslovne banke koje su odobrile kredite svojim komitentima. Bez obzira na loš plasman prema dužnicima, poslovne banke su prodajom potraživanja ostvarile ogromne profite i dobit uz sve zakonske rezervacije po kreditima, obavezne rezerve itd. Kod prodaje potraživanja koja su u prosjeku iznosila cca 20% po svim obavezama dužnika. Agencije za naplatu su došle u priliku za brzu zaradu i mogućnost naplate potraživanja u cijelom iznosu obveza po preuzetim plasmanima. Kao ekonomist, želim naglasiti da svi dužnici imaju obvezu podmiriti svoje obaveze prema vjerovnicima bez obzira po kojoj osnovi je dug nastao. Međutim treba navesti sve elemente i probleme koji tu nastaju. Agencije zovu dužnike nekoliko puta dnevno i u bilo koje doba dana, čak i prijete, ponekad nude popuste od 10% od ukupnog iznosa duga kod jednokratne uplate (što je gotovo nemoguće radi kratkog roka i malog popusta) itd. Dužnici koji su spremni podmiriti svoje obveze prema Agencijama nisu u mogućnosti dobiti kredite kod poslovnih banaka kako bi otplatili dugovanje, čak ni uz dodatne garancije. Republika Hrvatska je izgubila puno financijskih sredstava temeljem nereguliranja financijskih obveza Agencija za naplatu potraživanja. Dužnici ostvaruju dodatne prihode po različitim osnovama, npr. prijavljeni su u tvrtkama svojih prijatelja na 1 radni sat koji se evidentira, a sve ostalo je plaćeno gotovinom; rade u poljoprivredi, ribarstvu, čiste apartmane i stanove, rade preko studentskih ugovora, rade izvan Hrvatske (bez ostvarivanja radnih prava) itd. Prijedlog 1. Da Ministarstvo financija dodatno oporezuje financijske prihode Agencija za naplatu potraživanja sa dodatnom stopom od 30%; 2. Da se potraživanja po osnovi naplata potraživanja od Agencija sa 1/3 od plaće smanje na 1/4. Na taj bi se način odužilo plaćanje potraživanja Agencija i stimuliralo ih na davanje popusta kod kraće otplate; 3. Da Republika Hrvatska odustane od naplate posebnog poreza od 30% na prihod Agencija tako da ponude bolje uvjete dužnicima kako bi brže otplatili dugove i vratili se u proces rada i privređivanja po osnovi zakona (a ne radom „na crno“), a sve bi im se to honoriralo kroz povećanje njihove mirovine u trenutku odlaska u mirovinu; 4. Da se kroz fond ili HBOR osigura linija za otkup potraživanja dužnika od Agencije uz normalne uvjete i dodatnu garanciju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na komentaru. Predmet Nacrta prijedloga zakona je uređenje prava i obveze kupca kredita i kupca drugih potraživanja te pružatelja usluge servisiranja, odnosi s dužnicima, izdavanje i ukidanje odobrenja za rad, prekogranično pružanje usluge servisiranja, nadzor te suradnja nadležnih tijela kao prekršajne odredbe u slučaju kršenja materijalnih odredbi. Prijedlozi koje ste naveli su u većoj mjeri u domeni poreznog tretmana, a isto nije predmetom ovoga Nacrta prijedloga zakona dok će se ostali prijedlozi razmotriti narednom razdoblju. |
| 6 | HOK | PRIJEDLOG ZAKONA O NAČINU, UVJETIMA I POSTUPKU SERVISIRANJA I KUPOPRODAJE POTRAŽIVANJA | Općenito smatramo kako prava i obveze svih poduzetnika obuhvaćenih Zakonom trebaju biti izjednačene. Prava i obveze obrtnika kao fizičkih osoba trebaju biti izjednačena s pravima i obvezama pravnih osoba te u nastavku dajemo primjedbe po pojedinim odredbama Nacrta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na komentaru. |
| 7 | Zoran Sambol | PRIJEDLOG ZAKONA O NAČINU, UVJETIMA I POSTUPKU SERVISIRANJA I KUPOPRODAJE POTRAŽIVANJA | Prijedlog kojim će se najbolje zaštiti sve strane u procesima je da se servisiranje i kupoprodaja potraživanja može dati isključivo organizaciji (agenciji) čija temeljna imovina (na trgovačkom sudu u Republici Hrvatskoj u potpunosti uplaćena) iznosi barem 20% temeljnog kapitala firme/banke koja potraživanje u originalu servisira-prodaje. | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlogom Zakonom o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje uređuje se prava i obveze kupca kredita i kupca drugih potraživanja te pružatelja usluge servisiranja, odnosi s dužnicima, izdavanje i ukidanje odobrenja za rad, prekogranično pružanje usluge servisiranja, nadzor nad primjenom ovoga Zakona, a sve u cilju kako bi strane u postupku bile zadovoljene s posebnim naglaskom na zaštitu dužnika. Direktiva (EU) 2021/2167 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita te izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU koja se prenosi predmetnim zakonodavnim okvirom ne uvjetuje visinu iznosa upisanog temeljnog kapitala prilikom izdavanja odobrenja za rad pružatelja usluge servisiranja kredita. Stoga takva odredba nije uvjet niti za jedno europsko zakonodavstvo, a samim time je i nesvrsishodna i ograničavajuća za hrvatsko tržište u pogledu dobivanja odobrenja za rad domaćih pružatelja usluge servisiranja. Jednako tako, nije poznato kako bi sam upis iznosa visine temeljnog kapitala imao utjecaja na zaštitu svih sudionika konkretnog postupka. |
| 8 | Andro | PRIJEDLOG ZAKONA O NAČINU, UVJETIMA I POSTUPKU SERVISIRANJA I KUPOPRODAJE POTRAŽIVANJA | Predlaže se u nacrt zakona ugraditi pravo prvokupa potraživanja u korist potrošača odnosno obvezu kreditora ponuditi potrošaču da isplati svoj kredit pod istim uvjetima (odnosno za istu cijenu) kao kupac tog potraživanja. | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Ministarstvo financija predlaže sveobuhvatan zakonodavni okvir koji sadržava niz mjera u cilju bolje zaštite dužnika, ne samo nakon kupoprodaje potraživanja, već i prije toga. Prvenstveno se to odnosi na donošenje novog Zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja, ali predlažu se izmjene postojećih zakona odnosno odredaba Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju. Na taj način bi se bi se adresirala potreba primjene učinkovitih mjera olakšavanja naplate kredita prije pokretanja ovršnog postupaka, ali i prije kupoprodaje potraživanja. Već i sada kreditne institucije imaju obvezu ponuditi potrošaču koji ima poteškoća u plaćanju stambenog kredita mjere za olakšavanje otplate kredita prije pokretanja ovršnog postupka. Ovim zakonskim prijedlozima navedena obveza se proširuje na sve potrošačke kredite te je kreditna institucija dužna ponuditi potrošaču jednu ili više mjera otplate i to prije pokretanja ovršnog postupka, ali i prije sklapanja ugovora o kupoprodaji kredita. Dakle, izmjenama postojećih zakona odnosno odredaba Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju povećati će se razina zaštite potrošača kroz uvođenje obveza kreditnim institucijama da prije pokretanja ovršnog postupka, ali i prije kupoprodaje potraživanja poduzmu razumne i opravdane mjere radi postizanja dogovora u vezi s naplatom obveza iz ugovora o potrošačkom, odnosno stambenom potrošačkom kreditu s potrošačima koji imaju poteškoće u plaćanju. Također, kreditna institucija bit će dužna potrošače koji imaju poteškoće u plaćanju pisano informirati o aktivnostima koje namjerava poduzeti ili je poduzela u svrhu naplate te predložiti mjere za olakšanje otplate ugovora o potrošačkom, odnosno stambenom potrošačkom kreditu. Isto tako kreditna institucija dužna je organizirati funkciju za praćenje i postupanje s kreditima potrošača koji imaju poteškoće u plaćanju te uspostaviti kontakte s takvim potrošačima i pružiti im sve odgovarajuće informacije i podršku. Ako niti jedna od propisanih mjera neće dati rezultate, može doći do kupoprodaje neprihodonosnog kredita odnosno u tom slučaju primjenjivat će se odredbe novog Zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja. Novim Zakonom propisuje se da neprihodonosne kredite može kupovati fizička ili pravna osoba, koja nije kreditna institucija, koja u okviru svoje trgovinske, poslovne ili profesionalne djelatnosti kupuje prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu te ta osoba ne može biti dužnik iz tog ugovora o neprihodonosnom kreditu. |
| 9 | Nikola Žagar | PRIJEDLOG ZAKONA O NAČINU, UVJETIMA I POSTUPKU SERVISIRANJA I KUPOPRODAJE POTRAŽIVANJA | PRIMJEDBE NA PRIJEDLOG ZAKONA O NAČINU, UVJETIMA I POSTUPKU SERVISIRANJA I KUPOPRODAJE POTRAŽIVANJA Opet su galama i agresivno javno mišljenje natjerali zakonodavca da zakonskom regulativom a sve zbog političkih bodova stvara osjećaj bezakonja i da favorizira dužnike a sve na teret vjerovnika te se otežava i potiče neizvršenje pravomoćnih sudskih odluka, potiče otpor javnosti da svoje ponašanje zasniva na neprihvatljivoj i pogubnoj premisi da se sudske odluke treba poštovati samo u slučaju kada se mi osobno s tim slažemo. U demokratskom društvu utemeljenom na vladavini prava ne mora se biti zadovoljan odlukom suda a neslaganje s takvom odlukom ne oslobađa stranke da poštuju i da pristanu na njezino izvršenja. To se odnosi i na one koji javno podupiru bezakonje kao i javne komentatore same odluke s kojom se osobno ne slažu. Sloboda u demokratskom društvu utemeljenom na vladavini prava u prvom redu znači spremnost pojedinca da unutar ustavnog okvira zaštićenih prava preuzme odgovornost za vlastitu sudbinu je u temeljnim odrednicama na kojima počiva hrvatski ustavnopravni poredak. Dugovi se moraju podmiriti. Nisu svi dužnici jednaki i dobronamjerni postoje i oni čija obveza namirenja duga proizilazi iz počinjenog kaznenog djela a što zakonodavac u Prijedlogu ignorira i nije ugradio. Evo malo životnog primjera: Sa životnom ušteđevinom sam registrirao tvrtku i zaposlio djelatnike. Dok sam bio na godišnjem odmoru dvije zaposlenice su pokrale velike količine robe iz skladišta te preinačavanjem i brisanjem podataka iz knjigovodstvenog programa prikrile krađu. Kada su računi došli na naplatu ja sam sve uredno podmirio ali je tvrtka morala prestati sa poslovanjem jer je ostala bez novca. Nakon dugogodišnjeg sudovanja dobio sam pravomoćnu sudsku presudu da su tuženice dužne podmiriti štetu uzrokovanu kaznenim djelom. Novca i imovine tuženice nemaju osim jedine nekretnine koja im služi za stanovanje. Izmjenama ovršnog zakona onemogućena je naplata ovrhom jedine nekretnine iako je potraživanje nastalo kaznenim djelom jer to ovršni zakon ne predviđa, već pogoduje kriminalcima.I tako ja živim na selu u podstanarskoj sobici ispod razine siromaštva dok mi tuženice duguju i posjeduju zakonom zaštićene stanove. Zašto nije Ovršnim zakonom predviđena mogućnost da se ovrha može provesti na jedinoj nekretnini ako je potraživanje nastalo kaznenim djelom? Gdje je tu pravda? Ista situacija je i sa aktualnim Prijedlogom zakona. Predlažem da se raspravi, uredi i olakša kupoprodaja duga koji proistječe iz počinjenja kaznenog djela kako bi kriminalci dobili adekvatnu poruku a vjerovnicima uz sve muke i traume barem donekle olakšala i omogućila naplata. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog Zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja odnosi se na potraživanja iz ugovora o neprihodonosnom kreditu. Također, odnosi se i na dospjela potraživanja koja prema dužniku imaju vjerovnici kao što su teleoperateri, komunalna društva i dr. Dakle, radi se o potraživanjima za isporučene komunalne usluge ili univerzalne usluge u elektroničkim komunikacijama i potraživanjima iz drugih ugovora koja mogu biti predmetom ugovora o ustupu tražbine (cesiji), a koje je vjerovnik pokušao, ali nije uspio naplatiti. Tema ovoga javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću nije prisilna naplata niti izmjena Ovršnog zakona kao ni kupoprodaja duga koji proizlazi iz počinjenja kaznenog djela. |
| 10 | Presido | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 3. | S obzirom da se u određenim dijelovima prijedloga ovog Zakona nalaze članci koji nisu u skladu sa propisima o zaštiti osobnih podataka, ali i praksom nadzornih tijela koja su ovlaštena nadzirati primjenu navedenih propisa predlaže se dopuniti članak na način da se stavak jedan dopuni i glasi kako slijedi: (1) Ovaj Zakon ne utječe na primjenu načela ugovornog prava u odnosu na ugovore o kreditu i ugovore o drugim potraživanjima na koje se primjenjuje ili na prava koje se temelje na Uredbi (EZ) br. 593/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o mjerodavnom pravu za ugovorne obveze (Rim I) i Uredbi (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima ili na prava iz propisa kojim se uređuje zaštita potrošača, propisa kojim se uređuju potrošački krediti, propisa kojim se uređuju stambeno potrošački krediti, propisa kojim se uređuje ovrha i osiguranje, propisa koji uređuje vlasništvo i druga stvarna prava i propisa kojima se uređuje pitanje zaštite privatnosti i osobnih podataka sukladno Uredbi (EU) 2016/679 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka). Nadalje predlažemo i da se preciznije formuliraju definicije u ovom prijedlogu Zakona dodavši one koje se odnose na primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka, a koje su relevantne za primjenu ovog prijedloga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Primjedba je djelomično prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Nacrt prijedloga je dorađen na način da se uredio zaseban članak koji se odnosi na zaštitu osobnih podataka. |
| 11 | Pravobranitelj za djecu RH | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 4. | Koristimo priliku naglasiti da i djeca, unatoč tome što su maloljetna mogu biti dužnici pa samim time i ovršenici u postupcima prisilne naplate, a da propisom koji je u e-savjetovanju nije predviđena njihova posebna zaštita pa predlažemo propis u tom smislu dopuniti. Tako primjerice, odredba čl. 4. Prijedloga zakona predviđa da kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja, pružatelj usluge servisiranja kredita ili izvoditelj usluge servisiranja kredita imaju pravo stupiti u kontakt s dužnikom i od njega naplatiti potraživanje po kreditu. Kako djeca u pravilu nemaju potpunu poslovnu sposobnost (prema Obiteljskom zakonu, potpunu poslovnu sposobnost iznimno stječu je djeca sklapanjem braka prije punoljetnosti) smatramo neprimjerenim kontaktiranje agencija za naplatu potraživanja izravno sa samim djetetom dužnikom, jer ono nema mogućnost niti pravnu sposobnost utjecati na promjenu svog stanja. Stoga radi zaštite djece dužnika predlažemo dopuniti odredbe na način da se predvidi posebna zaštita djece dužnika, neovisno o pravnom poslu temeljem kojeg je neko dijete postalo dužnikom, a posebice u slučajevima kada je dijete naslijedilo dug te da se regulira uloga njihovih zakonskih zastupnika, kao i njihovo pravo na informaciju o pravnim poslovima vezanim uz otkup djetetovog duga. | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Djeca nemaju poslovnu sposobnost, već su zastupani putem zakonskih zastupnika koji su ovlašteni zastupati dijete glede imovine i imovinskih prava kao i u ostalim pravnim odnosima, sukladno odredbama Obiteljskog zakona („Narodne novine“, br. 103/15, 98/19, 47/20, 49/23). Jednako vrijedi i za dužnike koji su lišeni poslovne sposobnosti. |
| 12 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 6. | Članak 6. stavak (5) Formulacija: „iskorištavali nesretne ili druge okolnosti“ je preširoko postavljen pojam koji ostavlja mjesta tumačenju da se potrošač može pozvati na bilo koju okolnost, pa isto treba ili precizirati ili obrisati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na komentaru. Navedena odredba je preuzeta iz Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“, br. 19/22. i 59/23.) kao temeljnog propisa kojim se uređuje zaštita osobnih prava potrošača. |
| 13 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 6. | U odnosu na st. 1. predlažemo brisati teksti: "..i druge osobe s njim povezane.". Smatramo da je potrebno omogućiti vjerovniku stupanje u kontakt sa poslodavcem dužnika radi provjere radnopravnog statusa, naplate po izjavi o zaplijeni po pristanku dužnika, kao i punomoćnika i slično. | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Dorađena je odredba vezana uz komunikaciju, članak 15. stavak 4. |
| 14 | Odvjetničko društvo Škarica i partneri j.t.d. | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 6. | Izvršiti usporedbu sa čl. 34.-42. Zakona o zaštiti potrošača koji definira nepoštenu, zavarvajuću i agresivnu poslovnu praksu. I u Zakonu o zaštiti potrošača teret dokaza je u tom slučaju na trgovcu Zavaravajuća poslovna praksa usklađena sa čl. 36. st. 1. Zakona o zaštiti potrošača Uznemiravanje, prisila i nedopušten utjecaj- usklađeno sa čl. 39. Zakona o zaštiti potrošača Definicija agresivne poslovne prakse u pretežitom dijelu usklađena sa člankom 40 Zakona o zaštiti potrošača. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Poneka neujednačenost samih odredbi propisa, ne isključuju primjenu odredba Zakona o zaštiti potrošača i u odnosu na postupanja u okviru predmetnoga Nacrta prijedloga zakona. S obzirom na zahtjev Direktive (EU) 2021/2167 koja se prenosi ovim Nacrtom prijedloga zakona, u isti smo unijeli načela od članaka 4. do 6. |
| 15 | Ured pučke pravobraniteljice | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 6. | Iz odredbe čl. 6. st. 6. toč. 3. i 4. Nacrta prijedloga zakona proizlazi da se ne smatra agresivnom, pa time ni zabranjenom, poslovnom praksom posjećivanje potrošača u njegovu domu, ignorirajući pritom zahtjev potrošača da se napusti njegov dom ili da ga se više ne posjećuje, u mjeri u kojoj je to opravdano radi propisima predviđenog prisilnog ispunjenja ugovorne obveze, kao ni ustrajno i neželjeno komuniciranje s potrošačem putem telefona, telefaksa, pisanim putem i to putem pošte, elektroničke pošte, kratkih tekstnih poruka (SMS poruke), telefaksa, elektroničke pošte ili drugog sredstva daljinske komunikacije, u slučajevima i u mjeri u kojoj je to opravdano zbog propisima predviđenog prisilnog ispunjenja ugovorne obveze. Uzimajući u obzir da se tražbine prisilno ostvaruju u postupcima koje provode sudovi i javni bilježnici, na način propisan Ovršnim zakonom (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22), ne nalazimo da bi u bilo kojem slučaju i mjeri navedeno postupanje bilo opravdano, a isto ne proizlazi ni iz obrazloženja predmetne odredbe koju stoga predlažemo izmijeniti na način da ista glasi: “Načelo zabrane nepoštene poslovne prakse i neprimjerene komunikacije s potrošačem i drugima Članak 6. … (6) Agresivnom poslovnom praksom smatraju se sljedeći postupci: … • posjećivanje potrošača u njegovu domu, ignorirajući pritom zahtjev potrošača da se napusti njegov dom ili da ga se više ne posjećuje, • ustrajno i neželjeno komuniciranje s potrošačem putem telefona, telefaksa, pisanim putem i to putem pošte, elektroničke pošte, kratkih tekstnih poruka (SMS poruke), telefaksa, elektroničke pošte ili drugog sredstva daljinske komunikacije, …” Alternativno, predlažemo u Nacrtu prijedloga zakona pojasniti u kojim slučajevima bi i u kojoj mjeri, radi propisima predviđenog prisilnog ispunjenja ugovorne obveze, bilo opravdano posjećivanje potrošača u njegovu domu, ignorirajući pritom zahtjev potrošača da se napusti njegov dom ili da ga se više ne posjećuje te ustrajno i neželjeno komuniciranje s potrošačem putem telefona, telefaksa, pisanim putem i to putem pošte, elektroničke pošte, kratkih tekstnih poruka (SMS poruke), telefaksa, elektroničke pošte ili drugog sredstva daljinske komunikacije. Naime, ukoliko bi navedena odredba ostala u Nacrtu prijedloga zakona kako je to trenutno predloženo, navedeno pojašnjenje je nužno radi prevencije neujednačene i pogrešne primjene predložene zakonske odredbe te postupanja kojima se građane izlaže agresivnoj poslovnoj praksi koja za posljedicu ima povredu njihovog prava na privatnost te obiteljski život. Ovo smatramo bitnim, jer u pritužbama koje zaprimamo građani, između ostaloga, navode o dolasku vjerovnika na vrata njihovog doma, na vrata susjedima i slično. Stoga bi trebalo jasnije navesti, barem kroz obrazloženje Nacrta prijedloga zakona, kada je dozvoljeno posjećivati potrošača u njegovom domu te s istim ustrajno i neželjeno komunicirati putem telefona, telefaksa, pisanim putem i to putem pošte, elektroničke pošte, kratkih tekstnih poruka (SMS poruke), telefaksa, elektroničke pošte ili drugog sredstva daljinske komunikacije. | Prihvaćen | Primjedba je prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Dorađena je odredba članka 6. stavka 6. podstavaka 3. i 4. Nacrta prijedloga zakona. Također je dopunjeno obrazloženje uz članak 6. Nacrta prijedloga zakona. |
| 16 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 8. | Točka 11. Predlažemo dopuniti na kraju točke riječima: „i upisan je u Registar ovlaštenih pružatelja usluge servisiranja kredita.“ Točka 15. Predlažemo definirati ugovor kao „svaki ugovor dospio u cijelosti“, jer se osim kredita može raditi i o prekoračenjima po tekućem računu ili kreditnim karticama. Točka 16. Predlažemo da se umjesto „iz ugovora o kreditu kojeg je raskinula zbog neispunjavanja obveza dužnika“ navede „iz ugovora o kreditu koji su dospjeli u cijelosti“ obzirom se ne otkazuju svi ugovori o krediti, neki dospiju i kalendarski, a neki dospijevaju sukladno zakonu, npr, danom otvaranja stečajnog postupka. | Djelomično prihvaćen | Primjedba je djelomično prihvaćena Zahvaljujemo na komentaru. U odnosu na točku 11. navodimo da se u predmetnoj odredbi radi samo o definiciji pružatelja usluge servisiranja kredita, a da su opći zahtjevi, uvjeti za izdavanje odobrenja za rad kao i postupanje Hrvatske narodne banke u odnosu na doneseno rješenje kojim se podnositelju zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad odobrava pružanje usluge servisiranja kredita propisani u pojedinim materijalnim odredbama Nacrta prijedloga zakona. U točki 15. definiran je ugovor o kreditu te predmetna definicija nije u svezi s pojmom „dospjelosti“. U odnosu na točku 16. izmijenjena je definicija ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita. |
| 17 | Odvjetničko društvo Škarica i partneri j.t.d. | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 8. | Predlažemo dodati na kraju: "i drugi sudionici kreditnog odnosa" odnosno u čl.50 - "i drugi sudionici ugovornog odnosa" Obzirom su iz značenja pojma dužnik izostavljeni sudužnici, jamci, jamci-platci i sl. Kako će biti regulirane fizičke osobe koje su kupile pojedino potraživanje do stupanja na snagu zakona? Subota nije određena kao neradni dan u RH propisima kojima se uređuju blagdani, spomendani i neradni dani u RH, stoga predlažemo zakonodavcu da izbaci iz određenja značenja pojma "radni dan" - subotu. Protuustavno je braniti rad subotom. Eventualno, zakonodavac može odrediti da je subotom zabranjeno kontaktiranje dužnika. | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. U odnosu na prvu primjedbu navodimo da su navedeni odnosi definirani Zakonom o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22) te se u odnosu na njih primjenjuju odredbe tog propisa. Osim toga, uređen je zaseban članak koji uređuje status sudužnika i jamaca u okviru Nacrta prijedloga zakona. Odredbe predmetnoga Nacrta prijedloga zakona ne isključuju odredbe Zakona o obveznim odnosima u pogledu cesije. U okviru ovog predmetnoga Nacrta prijedloga zakona, kupac je definiran člancima 8. i 50. U odnosu na komentar u svezi definicije radnih dana, ističemo da je u okviru predmetnoga Nacrta prijedloga zakona definiran radni dan kao dan kada je dozvoljeno kontaktirati dužnika, baš kao što ste i sami pravilno naveli. |
| 18 | HOK | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 8. | Predlažemo u stavku 3. izmijeniti definiciju izvoditelja usluge servisiranja kredita na način da se riječ pravna osoba zamijeni riječima „pravna i fizička osoba- obrt“ te u stavku 11. izmijeniti definiciju pružatelja usluge servisiranja kredita na način da se riječ pravna osoba zamijeni riječima „pravna i fizička osoba- obrt“ . Smatramo da bi predloženom odredbom članka 8. stavkom 3. i stavkom 11. obrtnici imali manje ovlasti kao kupci kredita u odnosu na pravne osobe s obzirom na mogućnost servisiranja kredita. Budući se pravne osobe koje se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja potraživanja ne smatraju financijskim institucijama, smatramo da su obrtnici zakinuti s obzirom da je ovim zakonom predviđeno da mogu biti samo kupci kredita ali ne i izvoditelji i pružatelji usluga servisiranja kredita. | Djelomično prihvaćen | Primjedba je djelomično prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Nacrtom prijedloga zakona se u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2021/2167 u kojoj se u članku 3. definira pružatelj usluge servisiranja kredita. Sukladno Direktivi (EU) 2021/2167 pružatelj usluge servisiranja kredita je pravna osoba koja u okviru svojeg poslovanja u ime kupca kredita upravlja pravima i obvezama povezanim s pravima vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu, ili sa samim ugovorom o neprihodonosnom kreditu, i izvršava ih te provodi barem jednu od aktivnosti servisiranja kredita ili više njih. S obzirom na to da nema diskrecijskog prava u pogledu prenošenja navedene odredbe, Nacrtom prijedloga zakona propisuje se da je pružatelj usluge servisiranja kredita trgovačko društvo. Pružatelj usluge servisiranja kredita može povjeriti obavljanje neke od usluga servisiranja kredita izvoditelju usluge servisiranja kredita, za kojeg je propisano da može biti, između ostaloga, i fizička osoba – obrt. |
| 19 | Politiscope | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 10. | Predlaže se uvođenje zabrane kreditnim institucijama da, u postupku javne aukcije dugovanja, objavljuju informacije putem kojih se može utvrditi identitet dužnika. Navedene prakse kreditnih institucija omogućuju tvrtkama (koje nisu otkupile dugovanja već samo sudjelovale u postupku) da kreiraju vlastite nezakonite baze podataka dužnika. U skladu s Uredbom predlaže se zabrana objave takvih podataka. Također, i ponovno u skladu s Uredbom, predlaže se normiranje obveze kreditnih institucija da obavijeste dužnika ako javno objavljuju informacije o akcesorskim pravima iz kojih je moguće utvrditi identitet dužnika (na primjer - zemljišno-knjižni uložak). Predlaže se uvođenje novog stavka: "U pregovorima prije prodaje dugovanja zabranjuje se obrada i objava podataka dužnika putem kojih ih se može identificirati, već se pregovori mogu odnositi samo na visinu i narav duga. Ako se putem akcesornih prava uz dugovanje može identificirati dužnik, o takvoj obradi se dužnik mora obavijestiti sukladno zahtjevima Opće uredbe za zaštitu osobnih podataka." | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Člankom 18. Nacrta prijedloga zakona određeno je da je kreditna institucija dužna potencijalnom kupcu kredita dati potrebne informacije o pravima koja kao vjerovnik ima iz ugovora o neprihodonosnom kreditu te, o predmetu zaloga, a sve kako bi se potencijalnom kupcu kredita omogućilo da provede vlastitu procjenu vrijednosti prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu te o vjerojatnosti povrata vrijednosti iz tog ugovora prije sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita. Navedenom odredbom prenesen je zahtjev iz Direktive (EU) 2021/2167, stoga je predmetna odredba obvezujuća u svim državama članicama. Stavkom 2. istog članka u Nacrtu prijedloga zakona određeno je da je kreditna institucija dužna osigurati da potencijalni kupac s podacima dobivenim tijekom postupka koji prethodi kupoprodaji postupa u skladu s odredbama o bankovnoj tajni i povjerljivim podacima iz propisa kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija. U slučaju povrede ovoga propisa predviđena je i prekršajna sankcija za kreditnu instituciju. |
| 20 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 10. | Predlažemo dopuniti tekst ove odredbe na način da se nakon teksta: „ugovor o kupoprodaji neprihodonosnog kredita“ doda tekst: „u kojima je dužnik potrošač.“ Smatramo da je potrebno precizno definirati ovu odredbu u skladu s istaknutim ciljem zakona sadržanim u ocjeni stanja u preambuli Nacrta zakona u kojem se navodi potreba da kreditne institucije smanje izloženost kreditima koji su postali loši, a sredstva preusmjere u nove oblike kreditiranja gospodarstva, uz zadržavanje jednake razine zaštite potrošača. Cilj zakona je regulirati zaštitu potrošača odnosno istim ne bi trebalo uvoditi restrikcije kod prodaje kredita danim trgovačkim društvima i obrtima (primjer stečaj/predstečajna nagodba). | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Direktiva (EU) 2021/2167 ne ograničava kupoprodaju ugovora o neprihodnosnom kreditu isključivo na one koji su sklopljeni s potrošačima, već se ista odnosi na sve ugovore o kreditima koji su klasificirani kao neprihodujuća izloženost sukladno članku 47.a Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2021 (Tekst značajan za EGP) (SL 176, 27. 6. 2013). |
| 21 | Zlata Blaće | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 10. | "(2) Nije dopušteno kreditnoj instituciji sklopiti ugovor o kupoprodaji neprihodonosnog kredita, ako je to kredit koji sadrži nepoštene odredbe o promjenjivoj kamati Obrazloženje: U skladu sa presudama suda EU koje se odnose na nepošteno ugovaranje kamate kao C-269/19, C-655/20 i druge, ništetno ne obvezuje i mora se izuzeti u cijelosti. Kako su predmet prodaje dospjele tražbine iste moraju i postojati a kod ništetne kamate niti postoji dospjela tražbina niti postoji predmet kupoprodaje. EU parlament kada je donosio Direktivu sigurno nije imao na umu da se regulira prodaja ništetnog već valjanog, specifičnost kupoprodaje u RH je da se trguje nepostojećim odnosno ništetim, a HNB kao regulator je dužan provjeriti što banke prodaju u ovakvim slučajevima. Sudovi se nepotrebno zatrpavaju postupcima jer regulator ne obavlja svoju zadaću, a građanima je nametnut teret skupih sudskih postupaka. Dužnik je onaj tko je dužan za valjanu nespornu tražbinu, a ništetno niti je dug niti je itko dužan za ništetno niti postoji stari ni novi vjerovnik za ništetno te takvi ugovori nemaju nikakvog pravnog učinka na "dužnika" ali se mora braniti na sudu od nepoštenih jer nisu spriječeni da ugovaraju ili trguju ništetnim | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na komentaru. |
| 22 | goran aleksić | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 10. | Predlažem kao koordinator Ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak da se u članku 10. doda stavak 2. koji glasi: "(2) Nije dopušteno kreditnoj instituciji sklopiti ugovor o kupoprodaji neprihodonosnog kredita, ako je to kredit na koji se odnosi kolektivna sudska presuda odnosno presuda po predstavničkoj tužbi za zaštitu kolektivnih interesa potrošača kojom je utvrđeno nepošteno ugovaranje pojedinih ugovornih odredaba odnosno nepošteno poslovanje kreditne institucije." Obrazloženje: U skladu s presudom Suda EU C-407/18 te u skladu sa zaključkom sa sastanka Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 11. ožujka 2022. u Zagrebu Su IV – 87/2022, ovrhe u nepoštenim kreditima nisu dopuštene, pa je potrebno praksu Suda EU i zaključke visokih sudova ugraditi u zakonsku regulativu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na komentaru. |
| 23 | Politiscope | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 12. | Predlaže se da kreditna institucija u obavijesti iz čl.12. ima obvezu navođenja osobnih podataka dužnika koje će ustupiti kupcima dugovanja. O navedenom dužnici svakako moraju biti obaviješteni sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka - predlaže se uključivanje ovih informacija u definirani sadržaj obvezne obavijesti. Postojeći stavak 4. postaje stavak 6., uvodi se novi stavak 4.: “Obavijest iz stavka 1. sadrži informacije o svim osobnim podacima dužnika koje će kreditna institucija prilikom prodaje dugovanja ustupiti kupcima kredita i kupcima drugih potraživanja te pružateljima usluge servisiranja kredita, uključujući pravnu osnovu obrade za svaku od navedenih vrsta podataka." | Djelomično prihvaćen | Primjedba je djelomično prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. U članku 4. dodani su stavci 4. i 5. kojima se regulira prijenos količine i vrste osobnih podataka koji se mogu prenijeti s vjerovnika na novog kupca. Jednako tako, uređuje se i zabrana dodatnog prikupljanja osobnih podataka, izuzev onih koji su dostupni u javnim registrima. U odnosu na dostavu obavijesti iz članka 12., ista je uređena sukladno odredbama Direktive (EU) 2021/2167 koja se prenosi Nacrtom prijedloga zakona. |
| 24 | Politiscope | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 12. | Predlaže se da kreditna institucija u obavijesti iz čl.12. ima obvezu informiranja dužnika o načinu podnošenja pravovremenog prigovora na obradu podataka, odnosno prijenos podataka koji nisu nužni za izvršenje ugovora. U slučaju podnošenja prigovora ili uskraćivanja privole, kreditne institucije navedene podatke ne smiju ustupiti kupcima dugovanja. Navedeno pravo dužnici imaju kao ispitanici, sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka. Iako je Opća uredba o zaštiti osobnih podataka na snazi već nekoliko godina, možemo pretpostaviti da građani još uvijek nisu upoznati s vlastitim pravima koje imaju kao ispitanici čiji se osobni podaci obrađuju. Smatramo poželjnim iskorakom da se u procesu prodaje dugovanja, samog dužnika informira o pravima, koja ima sukladno Uredbi. Stoga je predloženo usklađeno s načelom transparentnosti Opće uredbe o zaštiti podataka jer bi usvajanjem prijedloga način infomiranja bio definiran specijalnim zakonom. Dodatan razlog za podnošenje prijedloga je procjena da postojeći nacrt zakona može stvoriti pravnu nesigurnost zbog realnog rizika pogrešnog tumačenja, prema kojem se - ovim nacrtom zakona uvodi zakonska obveza kao nova pravna osnova za obradu kontaktnih podataka dužnika. Iako su obveznici ovog zakona dužni kontaktirati dužnika (odnosno obavijestiti ga), zakonom nije propisan isključivi način vođenja ove komunikacije. Zbog navedenog, telefonsko komuniciranje s dužnikom se ne može smatrati zakonskom obvezom, niti se kontaktni podaci mogu obrađivati pod pravnom osnovom zakonske obveze. Navedeno je tumačenje u skladu s mišljenjem Agencije za zaštitu osobnih podataka. AZOP je jasno istaknuo kako se kontaktni podaci koji nisu potrebni za izvršenje ugovora (svi kontaktni podaci osim poštanske adrese) mogu obrađivati isključivo temeljem pravne osnove legitimnog interesa ili uz davanje privole, što podrazumijeva da ispitanik ima pravo prigovora na obradu ili pravo povlačenja privole. Usvajanjem ovog prijedloga, nacrtom zakona se indirektno ističe da se njime ne uvodi zakonska obveza kao nova pravna osnova za obradu kontaktnih podataka dužnika, jer se jasno normira obveza informiranja dužnika o pravo prigovora na obradu ili o pravu uskraćivanja privole. Postojeći stavak 4. postaje stavak 6., uvodi se novi stavak 5.: "Obavijest iz stavka 1. sadrži informacije o načinu pravovremenog ostvarenja prava na podnošenje prigovora na obradu osobnih podataka koje kreditna institucije prikuplja i obrađuje temeljem pravne osnove legitimnog interesa te povlačenja privole za obradu podataka temeljem dane privole (poput telefonskog kontakta ili adrese elektroničke pošte), čime se onemogućuje prijenos navedenih podataka kupcima kredita i kupcima drugih potraživanja te pružateljima usluge servisiranja kredita." | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. U članku 4. dodani su stavci 4. i 5. kojima se regulira prijenos količine i vrste osobnih podataka koji se mogu prenijeti s vjerovnika na novog kupca. Jednako tako, uređuje se i zabrana dodatnog prikupljanja osobnih podataka, izuzev onih koji su dostupni u javnim registrima. U odnosu na zaštitu osobnih podataka ističemo da je Zakon o provedbi opće Uredbe o zaštiti podataka (,,Narodne novine", broj 42/18) osigurana je provedba Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (Tekst značajan za EGP) (SL L 119, 4. 5. 2016.), obvezujućeg zakonodavni akta koji se mora u cijelosti primjenjivati kako u odnosu na predmetni Nacrt prijedloga zakona tako i u odnosu na ostale zakonodavne propise. |
| 25 | Presido | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 12. | Predlažemo da se članak 12. dopuni stavkom 5. na način kako slijedi: (5) Obveza obavještavanja iz ovog članka ne utječe na obvezu i način ažuriranja podataka o dužniku i brigu kreditne institucije o točnosti podataka sukladno Općoj uredbo o zaštiti podataka. Naime, Uredba (EU) 2016/679 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) detaljno uređuje obveze koje imaju voditelji obrade osobnih podataka ispitanika (u ovom slučaju dužnika). Jedan od zahtjeva Opće uredbe o zaštiti podataka je i obveza održavanja podataka točnima, ali i održavanje sigurnosti sustava odnosno poduzimanje mjera kojima će se zaštiti kriva i/ili neovlaštena uporaba podataka odnosno nezakonita uporaba podataka pa i na način da i radi neodržavanja točnosti podataka ispitanika neovlaštena osoba dođe do podataka samog ispitanika. Ukoliko nije izvršena provjera točnosti podataka može doći do ugroze prava ispitanika jer će se možebitno izvršiti obavještavanje na krivi način, osobni podaci dužnika kao ispitanika će biti dostupni neovlaštenoj osobi. Zbog svega navedenog kreditna institucija ili druga pravna osoba koja se po ovom prijedlogu zakona smatra voditeljem obrade može biti kažnjena sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka, što može predstavljati pod određenim okolnostima i ozbiljnu povredu navedenih propisa. Posljedica prethodno navedenih propusta i kršenja može dovesti do primjene članka kojim se gubi odobrenje za rad, a kreditna institucija je samo izvršavala svoje obveze koje ima sukladno drugim propisima. Slijedom navedenog razvidno je da ovaj prijedlog zakona nije usklađen sa propisima o zaštiti podataka, ali ni sa temeljnim Ustavnim načelima kojima se mora pružiti jednaka primjena prava i jednake mogućnosti svima na tržištu što se ovim prijedlogom zakona ne čini. Zaključno, predlažemo dopunu na gore navedeni način jer smatramo da je u interesu samog dužnika da ga se kontaktira radi ažuriranja podataka kako bi isti bili uvijek točni i ažurni. | Djelomično prihvaćen | Primjedba je djelomično prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. U članku 4. dodani su stavci 4. i 5. kojima se regulira prijenos količine i vrste osobnih podataka koji se mogu prenijeti s vjerovnika na novog kupca. Jednako tako, uređuje se i zabrana dodatnog prikupljanja osobnih podataka, izuzev onih koji su dostupni u javnim registrima. U odnosu na zaštitu osobnih podataka ističemo da je Zakonom o provedbi opće Uredbe o zaštiti podataka (,,Narodne novine", broj 42/18) osigurana provedba Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (Tekst značajan za EGP) (SL L 119, 4. 5. 2016.). Radi se o obvezujućem zakonodavnom aktu koji se mora u cijelosti primjenjivati na sve obveznike propisa. |
| 26 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 12. | Predlažemo izmijeniti stavak 3, tako da glasi: (3) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora biti sastavljena razumljivim riječima i u jednostavnom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom te dostavljena dužniku ugovorenim načinom komunikacije između kreditne institucije i dužnika ili minimalno jednim kanalom komunikacije, pisanim ili elektroničkim putem. Čl. 12. st. 4. brisati. | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Predložena izmjena ima alternativno značenje, što je suprotno od odredbe predložene Nacrtom prijedloga zakona. Smatramo bitnim da se komunikacija prvenstveno vrši ugovorenim način komunikacije, s obzirom da su na takvu vrstu komunikacije pristale sve ugovorne strane. Stavak 4. propisuje iznimku u slučaju izostanka ugovorenog načina komunikacije. |
| 27 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 12. | Predlažemo rokove od najmanje 30 dana i namjeravani datum kupoprodaje brisati i zamijeniti obvezom kreditne institucije da obavještavanje klijenta o mogućnosti ili namjeri kupoprodaje ugovora provede u sklopu redovnog opominjanja klijenta kao i u sklopu opomene pred otkaz. | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. U članku 12. stavku 1. Nacrta prijedloga zakona određeno je obveza kreditne institucije da najmanje 30 dana prije kupoprodaje ugovora o neprihodnosnom kreditu obavijesti dužnika o ukupnom stanju duga i namjeravanom datumu kupoprodaje. Kako je i navedeno, radi se o namjeravanom danu kupoprodaje, a ne i o točnom datumu. Iz dosadašnjeg postupanja kreditnih institucija i agencija za naplatu potraživanja, proizlazi da dužnici u pojedinim situacijama nisu niti znali da je banka pripremala kupoprodaju njihovog potraživanja, a upravo to se želi spriječiti budućim zakonom. |
| 28 | Ured pučke pravobraniteljice | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 12. | Odredbom čl. 12. Nacrta prijedloga zakona propisuje se obveza kreditne institucije da dužniku dostavi obavijest o namjeri kupoprodaje ugovora o neprihodonosnom kreditu, dok je prema odredbi čl. 13. Nacrta prijedloga zakona, kupac kredita dužan dužniku dostaviti obavijest nakon njegova sklapanja i to prije prve naplate duga te uvijek kad to dužnik zatraži. Odredbom čl. 82. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22) propisano je kako za ustup tražbine nije potreban pristanak dužnika, ali je ustupitelj dužan obavijestiti dužnika o ustupanju, pri čemu je ispunjenje ustupitelju prije obavijesti o ustupanju pravovaljano i oslobađa dužnika obveze, ako nije znao za ustupanje, a u suprotnom obveza ostaje i on ju je dužan ispuniti. Nadalje, odredba čl. 150. st. 8. Zakona o kreditnim institucijama (NN 159/13, 19/15, 102/15, 15/18, 70/19, 47/20, 146/20, 151/22) propisuje da je kreditna institucija u slučaju kupoprodaje plasmana, kada se tražbina prenosi cesijom, dužna o tome obavijestiti dužnika u skladu sa zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi te je uz obavijest o ustupanju tražbine dužniku dužna dostaviti i izvještaj o ukupnom stanju duga sa stanjem na dan prijenosa tražbine i strukturom dugovanja prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi. Iako je odredbom čl. 13. st. 7. Nacrta prijedloga zakona propisano da odredbe tog članka ne utječu na obveze koje su propisane drugim propisima vezano za obavještavanje dužnika, a imajući u vidu navedene odredbe Zakona o obveznim odnosima te Zakona o kreditnim institucijama te radi cjelovitog uređenja obavješćivanja dužnika u svezi s kupoprodajom ugovora o neprihodonosnom kreditu, predlažemo u čl. 12. Nacrta prijedloga zakona pobliže propisati i obvezu kreditne institucije da bez odgode obavijesti dužnika o činjenici sklapanja ugovora o kupoprodaji kredita, kao i sadržaj predmetne obavijesti, pri čemu ista, osim podataka o ukupnom stanju duga sa stanjem na dan prijenosa tražbine i strukturom dugovanja, treba sadržavati i podatke o kupcu kredita, kako bi se dužnik, neovisno o primitku obavijesti kupca kredita, mogao koristiti svojim ovlaštenjem iz čl. 13. Nacrta prijedloga zakona. | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Člankom 12. Nacrta prijedloga zakona propisana je obveza kreditne institucije da najmanje 30 dana prije kupoprodaje ugovora o neprihodnosnom kreditu obavijesti dužnika o ukupnom stanju duga na dan slanja obavijesti, kao i najavu namjere kupoprodaje prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu i navodeći pri tome namjeravani dan kupoprodaje, a koji ne može biti kraći od 30 dana od dana slanja obavijesti. Člankom 13. propisana je obveza kupca kredita da obavijesti dužnika o izvršenoj kupoprodaji. Propisivanje dodatne obveze kreditnoj instituciji da i sama obavijesti dužnika o izvršenoj kupoprodaji bilo bi nepotrebno dupliciranje postupanja. |
| 29 | Politiscope | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 13. | Sukladno Općoj uredbi o zaštiti osobnih podataka, dužnik ima pravo na pravovremene informacije o svim vlastitim osobnim podacima koje obrađuje kupac njegovog duga. To uključuje podatke koje je dobio od kreditne institucije prilikom otkupa dugovanja, sve osobne podatke koje o njemu planiraju prikupiti i obraditi te sve podatke koje su o dužniku prikupili prethodno samoj prodaji dugovanja, uključujući pravnu osnovu za obradu tih podataka. Naime, dostupne informacije o poslovnim praksama agencija za naplatu potraživanja ukazuju da vode nezakonite baze podataka potencijalnih klijenata nastale na temelju nelegalne obrade podataka, prikupljene putem društvenih mreža i javno dostupnih izvora, ali i prilikom javnih aukcija dugovanja, kojima se utvrđuje identitet nositelja duga. Predloženim se stvara obveza kupaca dugovanja transparentno i primjereno obavijestiti dužnika o svim obradama podataka, što je i obveza prema Uredbi. Dakle, usvajanje ovog prijedloga bi rezultiralo time da se način ispunjenja obveze Uredbe, u slučaju obrade osobnih podataka dužnika čiji se dugovanje prodaje - propiše ovim zakonom. Dodaje se nova točka: "j) jasne informacije o svim vrstama osobnih podataka, svrhama i pravnim osnovama obrade tih osobnih podataka, sukladno zahtjevima Opće uredbe o zaštititi podataka, uključujući podatke koje je kreditna institucija ustupila prilikom prodaje dugovanja, podatke koje će o dužniku kupac kredita prikupljati sukladno internim politikama privatnosti te sve vrste podataka prikupljene iz drugih izvora (posebno ako se radi o podacima ustupljenima od trećih strana ili o javno dostupnim podacima). " | Djelomično prihvaćen | Primjedba je djelomično prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. U članku 4. dodani su stavci 4. i 5. kojima se regulira prijenos količine i vrste osobnih podataka koji se mogu prenijeti s vjerovnika na novog kupca. Jednako tako, uređuje se i zabrana dodatnog prikupljanja osobnih podataka, izuzev onih koji su dostupni u javnim registrima. |
| 30 | Politiscope | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 13. | Sukladno Općoj uredbi o zaštiti osobnih podataka, dužnik ima pravo na informacije o primjeni sustava automatiziranog donošenja odluka kojim se utječe na njegova prava i interese. Predlaže se da se navedeno informiranje dužnika obavi putem obavijesti iz čl.13. Uključenjem ovih informacija u sadržaj obavijesti iz članka 13. snažno bi se doprinijelo provedbi Uredbe i zaštiti prava građana. Dodaje se nova točka: "k) jasne informacije o automatiziranim procesima donošenja odluka i mogućim posljedicama takvih odluka za dužnika sukladno čl.13.2.f. Opće uredbe o zaštiti podataka," | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Zakonom o provedbi opće Uredbe o zaštiti podataka (,,Narodne novine", broj 42/18) osigurana je provedba Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (Tekst značajan za EGP) (SL L 119, 4. 5. 2016.). Radi se o obvezujućem zakonodavnom aktu koji se mora u cijelosti primjenjivati na sve obveznike propisa. |
| 31 | Politiscope | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 13. | Sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka dužnik ima pravo podnošenje prigovora na automatizirani proces donošenja odluka. Predlaže se da se u obrazac obavijesti iz članka 13. uključe informacije o načinu podnošenja prigovora na automatizirano donošenje odluka. Dodaje se nova točka: "l) informacije o načinu podnošenje prigovora na automatizrano donošenje odluka, sukladno članku 22. Opće Uredbe o zaštiti osobnih podataka," | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Zakonom o provedbi opće Uredbe o zaštiti podataka (,,Narodne novine", broj 42/18) osigurana je provedba Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (Tekst značajan za EGP) (SL L 119, 4. 5. 2016.). Radi se o obvezujućem zakonodavnom aktu koji se mora u cijelosti primjenjivati na sve obveznike propisa. |
| 32 | Politiscope | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 13. | Financijski sektor je jedan od vodećih kada se radi o uvođenju sustava umjetne inteligencije. Istovremeno, istraživanja pokazuju kako postoji izimno visok rizik za prava i slobode ispitanika jer ovakvi sustavi mogu generirati diskriminaciju i nejednak tretman onih na koje se primjenjuje. Dodatno tome, postoji realan rizik netočnosti rezultata jer se testiranje točnosti često ne provodi, ili provodi nedovoljno sustavno i transparentno. Nije iznenađujuće da je EU pokrenula proces usvajanja tzv. AI Acta, upravo s ciljem zaštite prava i sloboda građana na koje se takvi sustavi primjenjuju. Navedenim nacrtom europskog propisa se predviđa obveza informiranja o primjeni sustava umjetne inteligencije, dok se ovdje predlaže da se o primjeni takvih sustava dužnika informira u obavijesti iz članka 13. Navedeni prijedlog čini nužnim da se u članak 8., koji sadrži definicije pojmova, uključi i definicija sustava umjetne inteligencije. Predložena definicija sustava umjetne inteligencije i opseg informacija su preuzete iz EU AI Acta koji je trenutno u postupku Trialoga. U članku 8. Pojmovi i definicije, dodaje se nova točka: 22. Sustav umjetne inteligencije uključuje softver koji primjenjuje pristupe strojnog učenja, pristupe temeljene na logici i izgradnji znanja te statističke pristupe, koji se primjenjuju u ostvarenju ciljeva definiranih od neke osobe, kroz kreiranje rezultata poput sadržaja, predikcija, preporuka, ili odluka kojima se utječe na okružje s kojim su u interakciji. Dodaje se nova točka u članku 13. stavak 1.: "m) jasne informacije o sustavima umjetne inteligencije koji se koriste za donošenje odluka o dužnicima, uključujući objašnjenje kako sustav donosi odluke, koja je pretpostavljena logika djelovanja takvih sustava te informacije o setovima podataka koji se koriste za učenje sustava i ocjenu točnosti." | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Kao što ste i sami naveli u svojem komentaru, radi se o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (akt o umjetnoj inteligenciji) i izmjeni određenih zakonodavnih akata unije. Svaki akt koji bude usvojen na razini Europske unije, obvezujući je i za Republiku Hrvatsku. Stoga se smatra suvišnim, dodatno propisivati odredbe pojedinog zakonodavnog propisa u drugi zakonodavni propis. U slučaju primjenjivosti, Uredba koju ste naveli u svojem komentaru, kad se usvoji, biti će primjenjiva i u odnosu na obveznike predmetnoga Nacrta prijedloga zakona. |
| 33 | Politiscope | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 13. | Predlaže se da kupci dugovanja moraju obavijestiti dužnika ako s primjenom automatiziranog procesa donošenja odluka ili sustava umjetne inteligencije krenu nakon podnošenja obavijesti iz članka 13. Predlaže se uvođenje obveze da u takvim situacijama dužnika obavijeste u roku od 30 dana od primjene novog sustava. Također se predlaže i uvođenje obveze informiranja o značajnim izmjenama sustava koji već jesu u primjeni. Stavci 5., 6. i 7. postaju stavci 6., 7. i 8., uvodi se novi stavak 5.: "U slučaju značajnih izmjena postojećih sustava ili uvođenja novih sustava navedenih u stavku 1., pod točkama l) i m), kupci kredita i kupci drugih potraživanja te pružatelji usluge servisiranja dužni su o tome obavijestiti dužnika u roku od 30 dana od početka primjene novog ili izmijenjenog sustava." | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Na razini Europske unije trenutno se razmatra donošenje Prijedloga Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (akt o umjetnoj inteligenciji) i izmjeni određenih zakonodavnih akata unije. Svaki akt koji bude usvojen na razini Europske unije, obvezujući je i za Republiku Hrvatsku. Stoga se smatra suvišnim, dodatno propisivati odredbe pojedinog zakonodavnog propisa u drugi zakonodavni propis. |
| 34 | Odvjetničko društvo Škarica i partneri j.t.d. | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 13. | Formulaciju dužan je dužniku dostaviti zamijeniti s dužan je dužniku "poslati na zadnju poznatu adresu koja je dostupna vjerovniku“ – želimo postići da s aktivnostima naplate možemo započeti u razumnom roku od slanja obavijesti, ne tek po dokazu da je ista zaprimljena od strane dužnika („dostavljena“). U dokumentu nacrta prijedloga zakona u predložena je gornja izmjena u svim vezanim člancima 13. 56, 67. i 81 | Djelomično prihvaćen | Primjedba je djelomično prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Odredba je izmijenjena, te sada glasi: „Nakon svakog sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita, prije prve naplate duga, ali i kad god to dužnik zatraži, kupac kredita dužan je dužniku ugovorenim načinom komunikacije uputiti obavijest sa sljedećim podacima: …“. |
| 35 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 15. | Članak 15, st.1. Predlažemo dopuniti komunikacijske kanale omogućavanjem komunikacije putem aplikacija WhatsApp i Viber. | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Kupcu kredita i ostalim subjektima dopušten je propisani način komunikacije. Radi se o uobičajenim metodama komunikacije u poslovnom svijetu. Ako se ugovori drugačiji način komunikacije između vjerovnika i dužnika, a koji nije naveden u ovoj odredbi propisa, dopušten je ugovoreni način komunikacije. |
| 36 | Odvjetničko društvo Škarica i partneri j.t.d. | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 15. | U članku 15, stavak 3, predlažemo umjesto iznimki vezano za kontaktiranje dužnika staviti: "osim u slučajevima i u mjeri u kojoj je to opravdano zbog propisima predviđenog prisilnog ispunjenja ugovorne obveze" - a kako je to i definirano toč.3, stavak 1, članak 40 Zakona o zaštiti potrošača - u suprotnom dolazi do stavljanja u nepovoljniji položaj u odnosu na druge subjekte trgovačkog prava. Isto tako definirati što znači kontaktiranje? Da li se misli na pozivanje, te ako da, da li se računa samo u uspješno uspostavljen poziv ili bilo kakav poziv? U stavku 4 predlažemo dodati ( u odnosu na kontaktiranje poslodavca): "..., osim ako se radi o kontaktiranju poslodavca u svojstvu ovršenikovog dužnika sukladno odredbama Ovršnog zakona. Nijedan od donesenih prijedloga zakona država članica nije nametnuo restrikciju u vidu kontakta jednom mjesečno. | Djelomično prihvaćen | Primjedba je djelomično prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Zakon o zaštiti potrošača („Narodne novine“, br. 19/22, 59/23) kao i Ovršni zakon („Narodne novine“, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22) primjenjuju se na obveznike i ovog Nacrta prijedloga zakona u mjeri u kojoj su na iste primjenjivi. U slučaju pokretanja postupka prisilnog ispunjenja ugovorne obveze primijeniti će se pravila propisa kojim se uređuje postupak prisilnog ostvarenja tražbine. U odnosu na pojam „kontaktiranje“ dopunjeno je obrazloženje uz članak 15. i 58. Nacrta prijedloga zakona. |
| 37 | Ured pučke pravobraniteljice | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 15. | Uzimajući u obzir da se tražbine prisilno ostvaruju u postupcima koje provode sudovi i javni bilježnici, na način propisan Ovršnim zakonom (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22), ne nalazimo da bi u bilo kojem slučaju i mjeri bilo opravdano da kupac kredita i pružatelj usluge servisiranja kredita komuniciraju s dužnikom na način da ga bez poziva posjećuju u njegovu domu, a isto ne proizlazi ni iz obrazloženja odredbe čl. 15. st. 5. Nacrta prijedloga zakona, koju stoga predlažemo izmijeniti na način da glasi: “Komunikacija kupca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita s dužnikom Članak 15. … (5) Kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2., podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita ne smije posjećivati dužnika u njegovom domu bez njegovog izričitog pisanog pristanka.” Alternativno, predlažemo u Nacrtu prijedloga zakona pojasniti u kojim slučajevima bi i u kojoj mjeri bilo opravdano da, radi propisima predviđenog prisilnog ispunjenja ugovorne obveze, kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita posjećuje dužnika u njegovom domu. Naime, ukoliko bi navedena odredba ostala u Nacrtu prijedloga Zakona kako je to trenutno predloženo, navedeno pojašnjenje je nužno radi prevencije neujednačene i pogrešne primjene predložene zakonske odredbe te postupanja koja za posljedicu imaju povredu prava građana na privatnost i obiteljski život. Ovo smatramo bitnim, jer u pritužbama koje zaprimamo građani, između ostaloga, navode o dolasku zaposlenika agencija za naplatu potraživanja na vrata njihovog doma, na vrata susjedima i slično. Stoga bi trebalo jasnije navesti, barem u obrazloženju ove odredbe Nacrta prijedloga Zakona, o kojim slučajevima i propisima je riječ, pri čemu se ne mora raditi o zatvorenoj listi slučajeva. | Prihvaćen | Primjedba je prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Uređena je odredba članka 15. stavka 5. Nacrta prijedloga zakona. |
| 38 | Odvjetničko društvo Škarica i partneri j.t.d. | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 16. | U skladu sa člankom 10. st. 3. Zakona o zaštiti potrošača, predlaže se rok za odgovor na prigovor produžiti na 15 dana kao u čl. 10. st. 6. Zakona o zaštiti potrošača. | Prihvaćen | Primjedba je prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Rok je izmijenjen u člancima 16. i 59. Nacrta prijedloga zakona. |
| 39 | Ured pučke pravobraniteljice | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 17. | Radi obaviještenosti dužnika podnositelja pritužbe, predlažemo dopuniti odredbu čl. 17. st. 7. Nacrta prijedloga zakona, na način da ista glasi: “Pritužba Hrvatskoj narodnoj banci i Financijskom inspektoratu Članak 17. … (7) Ako Hrvatska narodna banka primi pritužbu protiv pružatelja usluge servisiranja kredita osnovanog u drugoj državi članici koji usluge servisiranja kredita u Republici Hrvatskoj pruža neposredno ili preko zastupnika imenovanog u skladu s člankom 22. ovoga Zakona koristeći se slobodom pružanja usluga, takvu će pritužbu proslijediti nadležnom tijelu matične države članice te o istom bez odgode obavijestiti podnositelja pritužbe. …“ | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. U konkretnom slučaju Direktiva (EU) 2021/2167 ne propisuju predloženu obvezu nadležnog tijela. Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/13, 85/15, 69/22), nadležno tijelo je obvezno pružiti informaciju na zahtjev. |
| 40 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 18. | Predlažemo dopuniti odredbe ovog članka na način da se dopuni pozivanjem na Provedbene tehničke standarde za obrasce podataka, koje predlažemo donijeti kao podzakonski akt ili prilog ovom Zakonu, a sve u skladu s člankom 16. Direktive 2021/2167. | Prihvaćen | Primjedba je prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Dorađena je odredba članka 18. Nacrta prijedloga zakona. |
| 41 | Odvjetničko društvo Škarica i partneri j.t.d. | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 21. | predlažemo izmijeniti ovu formulaciju na način da glasi: "svu korespondenciju s kupcem kredita i s dužnikom koja je utjecala na poslovni odnosi i naplatu tražbine (nije svrsishodno niti osnovano čuvati svu korespondenciju) | Prihvaćen | Primjedba je prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Dorađena je odredba članak 21. Nacrta prijedloga zakona. |
| 42 | HOK | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 24. | Odredba članka 24. u stavku 7. propisuje da kupac kredita koji je fizička osoba koja u okviru svoje trgovinske, poslovne ili profesionalne djelatnosti kupuje prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu ne može kao vjerovnik sam obavljati usluge servisiranja kredita već mora angažirati pružatelja usluge servisiranja kredita u skladu s odredbama ovoga Zakona. (6) Na kupca kredita iz stavka 3. ovoga članka odnose se sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose i na pružatelja usluge servisiranja kredita. Smatramo da su odredbom čl.24 sta.7 obrti u nepovoljnijem položaju u odnosu na pravne osobe s obzirom da su obvezni imenovati pružatelje usluga serviranja kredita te im predstavlja veće financijsko opterećenje stvarajući dodatne troškove angažiranjem pružatelja usluge servisiranja kredita . | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Iako kupac kredita može biti fizička osoba koja u okviru svoje trgovinske, poslovne ili profesionalne djelatnosti kupuje prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu, ne može biti pružatelj usluge servisiranja kredita već mora angažirati pružatelja usluge servisiranja kredita u skladu s odredbama ovoga Nacrta prijedloga zakona s obzirom na to da pružatelj usluge servisiranja kredita može biti isključivo pravna osoba, a što je u skladu s odredbama Direktive (EU) 2021/2167. |
| 43 | HOK | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 25. | Predlažemo izmijeniti članak 25. stavak 1. točka 1 . na način da se riječi „pravne osobe“ zamijene riječima „pravne i fizičke osobe – obrta“ | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Sukladno Nacrtu prijedloga zakona pružatelj usluge servisiranja kredita je definiran kao trgovačko društvo koji u okviru svoje djelatnosti u svoje ime ili u ime i za račun kupca kredita ostvaruje prava i izvršava obveze koje kupcu kredita pripadaju kao vjerovniku na temelju ugovora o neprihodonosnom kreditu i pruža jednu ili više usluga servisiranja kredita, a što je u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom 8. Direktive (EU) 2021/2167. |
| 44 | HOK | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 26. | Predlažemo izmijeniti članak 26. stavak 1. točka a) na način da se riječi „pravne osobe“ zamijene riječima „pravne i fizičke osobe– obrta“ | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Sukladno Nacrtu prijedloga zakona pružatelj usluge servisiranja kredita je definiran kao trgovačko društvo koji u okviru svoje djelatnosti u svoje ime ili u ime i za račun kupca kredita ostvaruje prava i izvršava obveze koje kupcu kredita pripadaju kao vjerovniku na temelju ugovora o neprihodonosnom kreditu i pruža jednu ili više usluga servisiranja kredita, a što je u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom 8. Direktive (EU) 2021/2167. |
| 45 | Presido | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 29. | Predlaže se brisanje točke (f) u dijelu koji glasi…˝ili propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.˝ Navedeno se predlaže iz više razloga: 1) financijskim institucijama (bankama) se ne oduzima ˝ odobrenje za rad˝ jer su povrijedili propise kojima se uređuje zaštita osobnih podataka (vidjeti: razloge za ukidanja odobrenja za rad za kreditne institucije čl. 69. Zakona o kreditnim institucijama, čl. 246 Zakona o osiguranju, čl. 97. Zakona o faktoringu, čl. 103. Zakona o leasingu); 2) Nije jasno što se smatra ˝ozbiljnom povredom propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka˝ s obzirom da ne postoji klasifikacija ozbiljnosti povrede predmetnih propisa po ˝ozbiljnosti povrede˝ osim da se ista eventualno promatra kroz prizmu iznosa novčane kazne koja je izrečena, a što onda nije u skladu sa samom Uredbom (EU) 2016/679 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka). Naime, Općom uredbom o zaštiti podataka, članakom 83. uređuju se opći uvjeti za izricanje upravnih novčanih kazni pri čemu se navodi da svako nadzorno tijelo osigurava da je izricanje upravnih novčanih kazni u skladu sa Općom uredbom o zaštiti podataka, te da je u svakom pojedinačnom slučaju učinkovito, proporcionalno i odvraćajuće. Upravne novčane kazne izriču se uz mjere ili umjesto mjera iz članka 58. stavka 2. točaka od (a) do (h) i članka 58. stavka 2. točke (j) Opće uredbe o zaštiti podataka, sve ovisno o okolnostima svakog pojedinog slučaja. Pri odlučivanju o izricanju upravne novčane kazne i odlučivanju o iznosu te upravne novčane kazne u svakom pojedinom slučaju nadzorna tijela dužna su pozornost posvetiti sljedećem: (a) prirodi, težini i trajanju kršenja, uzimajući u obzir narav, opseg i svrhu obrade o kojoj je riječ kao i broj ispitanika i razinu štete koju su pretrpjeli; (b) ima li kršenje obilježje namjere ili nepažnje; (c) svakoj radnji koju je voditelj obrade ili izvršitelj obrade poduzeo kako bi ublažio štetu koju su pretrpjeli ispitanici; (d) stupnju odgovornosti voditelja obrade ili izvršitelja obrade uzimajući u obzir tehničke i organizacijske mjere koje su primijenili u skladu s člancima 25. i 32. Opće uredbe o zaštiti podataka; (e) svim relevantnim prijašnjim kršenjima voditelja obrade ili izvršitelja obrade; (f) stupnju suradnje s nadzornim tijelom kako bi se otklonilo kršenje i ublažili mogući štetni učinci tog kršenja; (g) kategorijama osobnih podataka na koje kršenje utječe; (h) načinu na koji je nadzorno tijelo doznalo za kršenje, osobito je li i u kojoj mjeri voditelj obrade ili izvršitelj obrade izvijestio o kršenju; (i) ako su protiv dotičnog voditelja obrade ili izvršitelja obrade u vezi s istim predmetom prethodno izrečene mjere iz članka 58. stavka 2. Opće uredbe o zaštiti podataka, poštovanju tih mjera; (j) poštovanju odobrenih kodeksa ponašanja u skladu s člankom 40. ili odobrenih mehanizama certificiranja u skladu s člankom 42. Opće uredbe o zaštiti podataka; i (k) svim ostalim otegotnim ili olakotnim čimbenicima koji su primjenjivi na okolnosti slučaja, kao što su financijska dobit ostvarena kršenjem ili gubici izbjegnuti, izravno ili neizravno, tim kršenjem. Za kršenja odredaba Opće uredbe o zaštiti podataka mogu se izreći upravne novčane kazne u iznosu do 10 000 000 EUR, ili u slučaju poduzetnika do 2 % ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini za prethodnu financijsku godinu, ovisno o tome što je veće, a ukoliko je došlo do kršenja: (a) obveza voditelja obrade i izvršitelja obrade u skladu s člancima 8., 11., od 25. do 39., te 42. i 43. Opće uredbe o zaštiti podataka; (b) obveza certifikacijskog tijela u skladu s člancima 42. i 43. Opće uredbe o zaštiti podataka; (c) obveza tijela za praćenje u skladu s člankom 41.stavkom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka. Upravne novčane kazne u iznosu do 20 000 000 EUR, ili u slučaju poduzetnika do 4 % ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini za prethodnu financijsku godinu, ovisno o tome što je veće mogu se izreći ukoliko je došlo do kršenja: (a) osnovnih načela za obradu, što uključuje uvjete privole u skladu s člancima 5., 6., 7. i 9. Opće uredbe o zaštiti podataka; (b) prava ispitanika u skladu s člancima od 12. do 22. Opće uredbe o zaštiti podataka; (c) prijenosa osobnih podataka primatelju u trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji u skladu s člancima od 44. do 49. Opće uredbe o zaštiti podataka; (d) svih obveza u skladu s pravom države članice donesenim na temelju poglavlja IX. Opće uredbe o zaštiti podataka; (e) nepoštovanja naredbe ili privremenog ili trajnog ograničenje obrade ili suspenzije protoka podataka nadzornog tijela u skladu s člankom 58. stavkom 2. ili uskraćivanje pristupa kršenjem članka 58. stavka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka. Kao što je vidljivo iz gore citiranog dijela Opće uredbe o zaštiti podataka nije razvidno i nije moguće jednoznačno utvrditi koje od kršenja bi se smatralo ˝ozbiljnom povredom propisa o zaštiti osobnih podataka˝ kada navedeno ne utvrđuje po Općoj uredbi o zaštiti podataka, na jednoznačan način, ni samo nadzorno tijelo koje ju je ovlašteno provoditi.; 3) Nije razvidno i nejasno je tko će određivati ˝stupanj ozbiljnosti povrede˝ i po kojim konkretnim propisima, kojim kriterijima s obzirom da je nadležno nadzorno tijelo koje ujedno i prati primjenu propisa o zaštiti osobnih podataka - Agencija za zaštitu podataka. Utvrđivanje ˝ozbiljnosti povrede˝ od strane Hrvatske narodne banke bilo bi suprotno važećim propisima Republike Hrvatske. Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/2018; u daljnjem tekstu: Zakon o provedbi) osigurava se provedba same Opće uredbe o zaštiti podataka. Člankom 4. Zakona o provedbi nadzorno tijelo u smislu odredbe članka 51. Opće uredbe o zaštiti podataka je Agencija za zaštitu osobnih podataka (u daljnjem tekstu: Agencija). Agencija je neovisno državno tijelo te je u svom radu samostalna i neovisna, a za svoj rad odgovara Hrvatskome saboru. Nadalje, sukladno članak 44. Zakona o provedbi Agencija izriče upravne novčane kazne za povrede odredaba predmetnog Zakona i Opće uredbe o zaštiti podataka, sukladno članku 83. Opće uredbe o zaštiti podataka. Dakle, kriteriji koje mora primijeniti Agencija su oni navedeni u samoj Općoj uredbi o zaštiti podataka koja pak ne klasificira povrede po ˝ozbiljnosti˝. Ukoliko se i uzme kao kriterij iznos neke novčane kazne, što bi bilo u suprotnosti sa Ustavom Republike Hrvatske i drugim propisima koji su u Republici Hrvatskoj na snazi, važno je naglasiti kako Agencija upravne novčane kazne izriču odlukom. Kada se, sukladno članku 83. Opće uredbe o zaštiti podataka upravne novčane kazne izriču uz mjere iz članka 58. stavka 2. točaka od (a) do (h) i točke (j) Opće uredbe o zaštiti podataka, odluka o upravnoj novčanoj kazni donosi se po pravomoćnosti rješenja kojom je izrečena mjera. Protiv spomenute odluke nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom što znači da pravomoćnost nastupa po okončanju upravnog spora. Slijedom svega navedenog nejasno je kako će pravne osobe na koje se primjenjuje ovaj prijedlog Zakona izgubiti odmah odobrenje za rad (s obzirom na formulaciju) ako primjerice odluka nadzornog tijela koje je nadležno za primjenu zahtjeva iz Opće uredbe o zaštiti podataka nije pravomoćna, pod određenim okolnostima, do okončanja upravnog spora, a njome se ni ne utvrđuje izravno stupanj ˝ozbiljnosti povrede˝. Zaključno, članak 29. ovog prijedloga zakona je u suprotnosti sa drugim propisima te unosi pravnu nesigurnost kršeći i Ustav Republike Hrvatske stoga predlažemo izbaciti ovaj dio odredbe iz prijedloga Zakona te istu minimalno uskladiti sa terminologijom i prijedlogom odredbe iz Direktive (EU) 2021/2167 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 24. studenoga 2021. o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita te izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU na način da glasi: (f) počini ozbiljno kršenje primjenjivih propisa, uključujući nacionalne propise kojima se prenosi ova Direktiva, ili drugih pravila o zaštiti potrošača, uključujući primjenjive propise države članice domaćina i države članice u kojoj je kredit odobren. | Prihvaćen | Primjedba je prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Predmetna odredba je izmijenjena. |
| 46 | Odvjetničko društvo Škarica i partneri j.t.d. | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 29. | Komercijalnim bankama nije oduzeto odobrenje za rad jer su povrijedili propise kojima se uređuje zaštita osobnih podataka. Predlažemo izbaciti ovaj dio odredbe iz prijedloga Zakona. Tim više jer postoji i nadležno tijelo i Zakon kojima se regulira i nadzire zaštita osobnih podataka. Ukidanje odobrenja za rad bez prava na ulaganje redovnog pravnog lijeka, a da se pritom ne definira što je "ozbiljna povreda" unosi pravnu nesigurnost jer se svaka povreda GDPR-a može definirati kao "ozbiljna" Nije razlog za ukidanja odobrenja za rad za kreditne institucije čl. 69. ZOKI-a čl. 246 Zakona o osiguranju nije izrjekom predviđeno kao razlog za ukidanje odobrenja za rad čl. 97. Zakona o faktoringu ne predviđa izrjekom ukidanje odobrenja za rad zbog kršenja GDPR-a čl. 103. Zakona o leasingu ne predviđa izrjekom ukidanje odobrenja za rad zbog kršenja GDPR-a | Prihvaćen | Primjedba je prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Predmetna odredba je izmijenjena. |
| 47 | Odvjetničko društvo Škarica i partneri j.t.d. | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 30. | Protiv rješenja koje u upravnom postupku donosi HNB žalba nije dopuštena - dakle rješenje postaje izvršno dostavom rješenja, može se pokrenuti upravni spor (ukidanje odobrenja za rad bez mogućnosti ulaganja redovitog pravnog lijeka je dikriminirajuća mjera) | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Predmetni Nacrt prijedloga zakona usklađen je s Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci („Narodne novine“, br. 75/08, 54/13, 47/20), a kojim propisom je uređeno da protiv rješenja koja o pitanjima iz djelokruga svoje nadležnosti donosi Hrvatska narodna banka, žalba nije dopuštena, ali se protiv njih može pokrenuti upravni spor. |
| 48 | Odvjetničko društvo Škarica i partneri j.t.d. | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 31. | Predlaže se izmjena teksta na način da se iza "u papirnatom obliku" doda opcija dostavljanja potvrde i u elektroničkom obliku - nadovezujemo se na ovaj komentar na način da predlažemo sljedeću izmjenu:"...dužniku POSLATI potvrdu o ispunjavanju obveze prilikom ispunjenja obveze u cijelosti i na zahtjev dužnika..... | Prihvaćen | Primjedba je prihvaćena Zahvaljujemo na komentaru. Predmetna odredba je izmijenjena. |
| 49 | HOK | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 50. | Predlažemo u članku 50. stavku 4. izmijeniti definiciju izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja na način da se riječ pravna osoba zamijeni riječima „pravna i fizička osoba- obrt“ te u stavku 8. izmijeniti definiciju pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja na način da se riječ pravna osoba zamijeni riječima „pravna i fizička osoba- obrt“ . S obzirom da odredba definira da samo pravne osobe mogu biti izvoditelji i pružatelji usluga servisiranja drugog potraživanja smatramo da bi obrtnici imali manje ovlasti kao kupci drugog potraživanja u odnosu na pravne osobe s obzirom na mogućnost servisiranja drugog potraživanja. Budući se pravne osobe koje se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja potraživanja ne smatraju financijskim institucijama, smatramo da su obrtnici zakinuti s obzirom da je ovim zakonom predviđeno da mogu biti samo kupci kredita ali ne i izvoditelji i pružatelji usluga servisiranja drugog potraživanja. | Djelomično prihvaćen | Primjedba je djelomično prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Iako kupoprodaja drugog potraživanja ne predstavlja prijenos Direktive (EU) 2021/2167 i u ovom dijelu Nacrta prijedloga zakona uređuje se isto pravilo kao i Dijelu Drugom Nacrta prijedloga zakona Pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja je pravna osoba koja u okviru svoje djelatnosti u svoje ime ako je kupac drugog potraživanja ili u ime i za račun kupca drugog potraživanja upravlja pravima i obvezama povezanim s pravima vjerovnika iz ugovora o drugom potraživanju i izvršava odnosno provodi barem jednu od usluga servisiranja drugog potraživanja, dok je izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja definiran kao pravna osoba ili obrtnik u smislu zakona kojim se uređuje sadržaj, način i uvjeti za obavljanje obrta, kojom se pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja koristi za obavljanje bilo koje usluge servisiranja drugog potraživanja. |
| 50 | Ured pučke pravobraniteljice | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 52. | Odredbom čl. 82. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22) propisano je kako za ustup tražbine nije potreban pristanak dužnika, ali je ustupitelj dužan obavijestiti dužnika o ustupanju, pri čemu je ispunjenje ustupitelju prije obavijesti o ustupanju pravovaljano i oslobađa dužnika obveze, ako nije znao za ustupanje, a u suprotnom obveza ostaje i on ju je dužan ispuniti. Iako je odredbom čl. 56. st. 6. Nacrta prijedloga zakona propisano da odredbe tog članka ne utječu na obveze koje su propisane drugim propisima vezano uz obavještavanje dužnika, imajući u vidu navedenu obvezu vjerovnika, koja proizlazi iz Zakona o obveznim odnosima, te radi cjelovitog uređenja obavješćivanja dužnika u svezi s kupoprodajom ugovora o drugom potraživanju, predlažemo u čl. 52. Nacrta prijedloga zakona pobliže propisati i obvezu vjerovnika da bez odgode obavijesti dužnika o činjenici sklapanja ugovora o kupoprodaji drugog potraživanja, kao i sadržaj predmetne obavijesti, pri čemu ista, osim podataka o ukupnom stanju duga sa stanjem na dan prijenosa tražbine i strukturi dugovanja, treba sadržavati i podatke o kupcu drugog potraživanja, kako bi se dužnik, neovisno o primitku obavijesti kupca drugog potraživanja, mogao koristiti svojim ovlaštenjem iz čl. 56. Nacrta prijedloga zakona. | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena Zahvaljujemo na komentaru. Člankom 52. Nacrta prijedloga zakona propisana je obveza vjerovnika da najmanje 30 dana prije kupoprodaje drugog potraživanja obavijesti dužnika o ukupnom stanju duga na dan slanja obavijesti, kao i najavu namjere kupoprodaje prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu i navodeći pri tome namjeravani dan kupoprodaje, a koji ne može biti kraći od 30 dana od dana slanja obavijesti. |
| 51 | Ured pučke pravobraniteljice | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 58. | Uzimajući u obzir da se tražbine prisilno ostvaruju u postupcima koje provode sudovi i javni bilježnici, na način propisan Ovršnim zakonom (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22), ne nalazimo da bi u bilo kojem slučaju i mjeri bilo opravdano da kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja komuniciraju s dužnikom na način da ga bez poziva posjećuju u njegovu domu, a isto ne proizlazi ni iz obrazloženja odredbe čl. 58. st. 5. Nacrta prijedloga zakona, koju stoga predlažemo izmijeniti na način da ista glasi: “Komunikacija kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja s dužnikom Članak 58. … (5) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja ne smije posjećivati dužnika u njegovom domu bez njegovog izričitog pisanog pristanka.“ Alternativno, predlažemo u Nacrtu prijedloga zakona pojasniti u kojim slučajevima bi i u kojoj mjeri bilo opravdano da, radi propisima predviđenog prisilnog ispunjenja ugovorne obveze, kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja posjećuje dužnika u njegovom domu. Naime, ukoliko bi navedena odredba ostala u Nacrtu prijedloga zakona kako je to trenutno predloženo, navedeno pojašnjenje je nužno radi prevencije neujednačene i pogrešne primjene predložene zakonske odredbe te postupanja koja za posljedicu imaju povredu prava građana na privatnost i obiteljski život. Ovo smatramo bitnim, jer u pritužbama koje zaprimamo građani, između ostaloga, navode o dolasku zaposlenika agencija za naplatu potraživanja na vrata njihovog doma, na vrata susjedima i slično. Stoga bi trebalo jasnije navesti, barem u obrazloženju ove odredbe Nacrta prijedloga zakona, o kojim slučajevima i propisima je riječ, pri čemu se ne mora raditi o zatvorenoj listi slučajeva. | Prihvaćen | Primjedba je prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Uređena je odredba članka 58. stavka 5. Nacrta prijedloga zakona. |
| 52 | HOK | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 66. | Uz članke 66. - 83. U slučaju prihvaćanja komentara HOK-a na članak 8., u prekršajnim odredbama potrebno je propisati niže kazne za obrtnika pružatelja usluga servisiranja kredita i obrtnika izvoditelja usluge servisiranja kredita, u skladu s kaznama propisanim za obrtnika kupca kredita. | Djelomično prihvaćen | Primjedba je djelomično prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. U prekršajnim odredbama uređeni su prekršaji u odnosu na izmijenjenu definiciju izvoditelja. |
| 53 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 66. | Smatramo da je raspon kazne velik, a nisu utvrđeni kriteriji njenog odmjeravanja. Također, predlažemo usklađenje u skladu s danim prijedlogom u vezi odredbe čl. 12. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na komentaru. |
| 54 | goran aleksić | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 66. | Predlažem kao koordinator Ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak da se u članku 66. dodaju stavci 3. i 4. koji glase: "(3) Novčanom kaznom od 100.000 eura kaznit će se za prekršaj kreditna institucija koja sklopi ugovor o kupoprodaji neprihodonosnog kredita s kupcem kredita iz drugog dijela ovoga Zakona i sukladno odredbama drugog dijela ovoga Zakona, ako se radi o kreditu opisanom u članku 10. stavku 2. ovoga zakona. (4) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi." Obrazloženje: Usklađivanje radi dodanog stavka 2. u članku 10. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na komentaru. |
| 55 | Ured pučke pravobraniteljice | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 68. | U skladu s prijedlogom vezano uz čl. 15. st. 5. Nacrta prijedloga zakona, predlažemo da čl. 68. st. 1. Nacrta prijedloga glasi: „Članak 68. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 30.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) i c), pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita ako koristi nedopušteni način ili vrijeme komunikacije s dužnikom, ako dužnika tijekom istog mjeseca kontaktira dva ili više puta, a da za to nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, ako dužnika kontaktira na radnom mjestu bez njegovog izričitog pisanog pristanka ili kontaktira njegova poslodavca te ako posjećuje dužnika u njegovom domu bez njegovog izričitog pisanog pristanka (članak 15. stavci 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona). …“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na komentaru. |
| 56 | Ured pučke pravobraniteljice | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 82. | U skladu s prijedlogom vezano uz čl. 58. st. 5. Nacrta prijedloga zakona, predlažemo da čl. 82. st. 1. toč. 1. Nacrta prijedloga glasi: „Članak 82. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 30.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik iz treće države, pružatelj usluge servisiranja potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja potraživanja: 1. ako koristi nedopušteni način ili vrijeme komunikacije s dužnikom, ako dužnika tijekom istog mjeseca kontaktira dva ili više puta, a da za to nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, ako dužnika kontaktira na radnom mjestu bez njegovog izričitog pisanog pristanka ili kontaktira njegova poslodavca te ako posjećuje dužnika u njegovom domu bez njegovog izričitog pisanog pristanka (članak 58. stavci 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona) …“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na komentaru. |
| 57 | Odvjetničko društvo Škarica i partneri j.t.d. | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 84. | Vrlo kratak rok obzirom da i sukladno čl.26/8 HNB dodatno podzakonskim aktom mora propisati dokumentaciju koju je potrebno priložiti zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad. Potrebno je produljenje roka. Dodatno čl.16 st. 1. do 11. (postupak rješavanja prigovora dužnika) stupa na snagu u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona, a taj rok će se podudarati sa krajem roka za podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad (čl.26/i obvezno priložiti "opis unutarnjih postupaka kojima se osigurava evidentiranje i obrada dužnikovih prigovora" | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Zahvaljujemo na komentaru. Rokovi su usklađeni sa zahtjevom iz Direktive (EU) 2021/2167. |