Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o instrumentima politike boljih propisa

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Povjerenik za informiranje ADMINISTRATIVNI KAPACITETI, STRUČNO USAVRŠAVANJE I NADZOR, Članak 36. Članak 36. stavak 2.: Primjenu i provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama nadzire Povjerenik. Odredbom članka 11. Zakona regulirana je provedba savjetovanja s javnošću prilikom donošenja odnosno prije donošenja propisa, općih akata i dokumenata kojima se utječe na interese korisnika. Predloženim stavkom 2. članka 36. utvrđeno je da nadzor nad provedbom ovog Zakona, u dijelu koji se odnosi na savjetovanje s javnošću, provodi povjerenik za informiranje u skladu s zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama. Stoga ostaje nejasno tko vrši nadzor provedbe savjetovanja s javnošću za ex post vrednovanje, čije reguliranje pozdravljamo i ocjenjujemo da će svakako pridonijeti kvaliteti propisa. Naime, na isto se ne odnosi članak 11. Zakona o pravu na pristup informacijama. Da li Ured, kao i kod provedbe savjetovanja za Plan zakonodavnih aktivnosti stručnog nositelja, kroz praćenje primjene instrumenata politike boljih propisa? Stoga držimo korisnim u stavku 2. tekst "u dijelu koji se odnosi na savjetovanje s javnošću", nadopuniti s riječima "u postupku pripreme i izrade zakona i drugih propisa", kako bi bila jasna ovlast Povjerenika za informiranje. Prihvaćen Prihvaća se.
2 Povjerenik za informiranje INSTRUMENTI POLITIKE BOLJIH PROPISA, Članak 28. Članak 28. stavak 3. i 4. Stavkom 3. ovog članka propisano je da, nakon provođenja savjetovanja s javnošću, a prije upućivanja nacrta prijedloga zakona i drugih propisa u proceduru u skladu s Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske, stručni nositelj izrađuje i objavljuje na portalu e-Savjetovanja Izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću. Stavkom 4. je utvrđen sadržaj izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću. Kako je odredbom članka 11. stavkom 4. ZPPI-ja propisana obveza objave izvješća, predlažemo da se, prije upućivanja na Poslovnik Vlade RH, navede "u skladu s zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama". Kako ZPPI-jem nije propisan (krajnji) rok objave izvješća, predlaže se da se isti propiše ovim Zakonom. Stavak 4. smatramo nepotrebnim budući je isto propisano člankom 11. stavkom 4. ZPPI-ja. Prihvaćen Prihvaćen.
3 Povjerenik za informiranje INSTRUMENTI POLITIKE BOLJIH PROPISA, Članak 9. Članak 9. Stavak 4: Prema ovoj odredbi Plan zakonodavnih aktivnosti se objavljuje na stranicama Vlade i Ureda. Smatramo korisnim da se Plan objavi i na stranicama stručnog nositelja izrade zakona (cjelovit ili dio iz nadležnosti stručnog nositelja) ili da se stavi poveznica na Plan objavljen na stranici Vlade ili Ureda, obzirom da je na stručnim nositeljima najveća odgovornost na realizaciji Plana i korištenju instrumenata kojima se osiguravaju bolji propisi. Prihvaćen Smatramo korisnim da se Plan objavi i na mrežnim stranicama stručnog nositelja, koji ima obveze iz Plana, radi potpune informiranosti javnosti, stoga će se u Smjernicama koje će donijeti čelnik Ureda za zakonodavstvo, na temelju Uredbe o provedbi instrumenata politike boljih propisa, dati uputa stručnim nositeljima da preuzmu poveznicu na Plan koji je objavljen na mrežnim stranicama Ureda te da ga objave na svojim mrežnim stranicama.
4 Lovro Makovec UVODNE ODREDBE, Članak 2. Riječi: »se Zakon primjenjuje« zamijeniti riječima: »Zakon primjenjuje se«. Obrazloženje: Radi dosljednosti (članak 1. i članak 3.) predlažem da se promijeni redoslijed riječi. Drugim riječima, u članku 1. nije navedeno »Ovim se Zakonom uređuju«, a ni u članku 3. ne stoji da »Cilj je ovoga Zakona« pa bi isti redoslijed riječi trebalo svugdje primijeniti. Prihvaćen Prihvaća se.
5 Lovro Makovec   U nekim člancima su oznake za stavke slova okružena zagradama, umjesto brojeva (članci 7., 20. i 37.) pa predlažem da radi dosljednosti budu brojevi. Zanimljivo je da su u priloženom Word dokumentu (pod Ostali dokumenti) oznake dobro napisane pa se može postaviti pitanje u čemu se još razlikuje taj tekst od onog objavljenog u HTML obliku (tj. na stranicama e-Savjetovanja gdje se ostavljaju komentari). Prihvaćen Riječ je o pripremi teksta za objavu na portalu e-Savjetovanja, uslijed čega se tekst formatirao u abecednu numeraciju, umjesto u brojčanu numeraciju. U izvornom obliku je brojčana numeracija članaka i stavaka kroz cijeli tekst Nacrta prijedloga zakona.
6 Antonio   Poštovani Potrebno uvesti posebno e -savjetovanja s invaliditetom i gluhih osoba da lakše komunikacija itd. Prihvaćen U tijeku je projekt financiran iz ESF-a koji je vezan za unaprjeđenje sustava e-Savjetovanja („e-Savjetovanja - proširenja, nadgradnje i unaprjeđenje zakonodavnih procesa savjetovanja s javnošću“). Kroz navedeni projekt su predviđena unaprjeđenja sustava koja između ostalog uključuju i unaprjeđenje grafičkog izgleda sustava, prilagodbu različitim tipovima uređaja te unaprjeđenje digitalne pristupačnosti sustava. Završetak projekta predviđen je do 31. prosinca ove godine. Istovremeno, u tijeku je i prilagodba aplikacije za osobe s invaliditetom sukladno obvezama propisanim Zakonom o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora ("Narodne novine" broj 17/19).
7 Sonja Juričić Cvitan   Predlaže se tehnički modernizirati E-savjetovanje, tako da bude "user friendly" odnosno pristupačan za korisnike kada se istome pristupa putem pametnih telefona jer je gotovo nemoguće čitati, a kamoli komentirati. Ne bi bilo loše niti poraditi na tražilici/filtriranju, npr. pretraživanje po točnom izrazu. Osim toga iz Izjave o pristupačnosti za osobe s invaliditetom proizlaze određene neusklađenosti, pa se predlaže i to popraviti. Obveza osiguranja pristupačnosti za osobe s invaliditetom ne podrazumijeva stavljanje Izjave na web, nego doista osigurati tu pristupačnost. Dakle, ukoliko bi pristup E-savjetovanju bio olakšan većem krugu osoba, više osoba bi komentiralo što bi doprinijelo boljim propisima. Prihvaćen U tijeku je projekt financiran iz ESF-a koji je vezan za unaprjeđenje sustava e-Savjetovanja („e-Savjetovanja - proširenja, nadgradnje i unaprjeđenje zakonodavnih procesa savjetovanja s javnošću“). Kroz navedeni projekt su predviđena unaprjeđenja sustava koja između ostalog uključuju i unaprjeđenje grafičkog izgleda sustava, prilagodbu različitim tipovima uređaja te unaprjeđenje digitalne pristupačnosti sustava. Završetak projekta predviđen je do 31. prosinca ove godine. Istovremeno, u tijeku je i prilagodba aplikacije za osobe s invaliditetom sukladno obvezama propisanim Zakonom o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora ("Narodne novine" broj 17/19).
8 Ured pučke pravobraniteljice INSTRUMENTI POLITIKE BOLJIH PROPISA, Članak 29. Vezano uz sam postupak savjetovanja s javnošću, odnosno konkretno trajanje pojedinog e-savjetovanja, odredba članka 28. Nacrta prijedloga zakona predviđa da u postupku pripreme i izrade zakona i drugih propisa stručni nositelj obvezno provodi savjetovanje s javnošću putem portala e-Savjetovanja u trajanju u pravilu od 30 dana, s iznimkama predviđenim odredbom članka 29. Nacrta prijedloga zakona. Ovim putem pozdravljamo točno definiranje iznimki iz stavka 2. navedenog članka, budući da smo mišljenja kako bi se svaka iznimka od provođenja postupka e-savjetovanja i provođenja e-savjetovanja u trajanju kraćem od 30 dana svakako trebala restriktivno tumačiti i primjenjivati, sve kako bi se prevenirale situacije u kojima se prijedlozi zakona, podzakonskih ili drugih akata pokušavaju podvesti pod neku od njih, time skraćujući proces trajanja e-savjetovanja, što se trenutno pokazuje kao česta praksa stručnih nositelja. Navedeno je utvrđeno i u godišnjem izvješću za 2022. godinu Povjerenika za informiranje, koji navodi kako podaci portala e-Savjetovanja ukazuju na kraće trajanje savjetovanja, čije prosječno trajanje iznosi 19 dana te kako dodatno zabrinjava činjenica da se skraćivanje roka ne smatra iznimkom za kojom se poseže samo u opravdanim situacijama, već je skraćivanje roka postalo u najvećem broju slučajeva pravilo, osobito na lokalnoj razini. S tim u vezi, predlažemo da se u članak 29. doda novi stavak, koji bi glasio: „(4) Ako stručni nositelj provede postupak savjetovanja s javnošću u trajanju kraćem od 30 dana, a Ured utvrdi da nisu bile ispunjene posebne okolnosti iz stavka 2. ovoga članka, odnosno stručni nositelj nije detaljno obrazložio razloge za skraćeno trajanje savjetovanje sukladno stavku 3. ovoga članka, Ured će obvezati stručnog nositelja na dodatno trajanje savjetovanja s javnošću u trajanju koje ne može biti kraće od ukupno 30 dana.“ Nije prihvaćen U slučajevima kad stručni nositelj provede postupak savjetovanja s javnošću u trajanju kraćem od 30 dana, a nisu bile ispunjene posebne okolnosti iz članka 29. stavka 2. predloženog Nacrta prijedloga zakona, Ured za zakonodavstvo postupit će po pravu nadzora.
9 Franjo Golubić II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći Apsolutno se slažem sa osnovnim ciljem zakona , da treba unaprijediti kvalitetu zakona i drugih propisa jet previše zkona i propisa se donosi bez njihove prethodne detaljne analize stvarnih učinka, njihove analize ustavnosti i zakonitosti, bez korištenja dobre sudske prakse i pozitivne prakse drugih zemalja i sl., a zbog čega ima nepotrebnih sudskih sporova i osporavanja zakona i propisa na Ustavnom sudu. Stavljam primjedbu i na nezakonitu praksu provođenja savjetovanja s javnošću, gdje se rokovi savjetovanja neopravdano skraćuju protivno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama i važećoj sudskoj praksi Visokog upravnog suda koji je uvažio i potvrdio Smjernice Povjerenika za informiranje da skračivanje rokova savjetovanja s javnošću ne može biti pravilo, već isključivo izuzetak, i to ne uz navođenja razloga da zakon ili propis što ranije treba početi primjenjivati jer je to isključivo posljedica lošeg planiranja i lošeg rada u tijelima javne vlasti. Isto tako ulažem primjedbu i predlažem da se daju obrazloženi komentari za obrazložene prijedloge u javnim savjetovanjima, a ne samo "ne prihvaća se", "prima se na znanje", "nije predmet ovih izmjena zakona" i slično jer isto izaziva frustraciju kod sudionika javnih savjetovanja i opravdano pitanje da li na takva savjetovanja uopće terba trošiti vrijeme. Naime, ja osobno, kaoi drugi sudionici često upozoravamo na donjete sudske presude sudova, a kojih bi se sva javna tijela trebala pridržavati, međutim, isto se ne uvažava radi unapređenja zakona i drugih propisa sukladno sudskoj praksi. Predlažem da Ured za zakonodavstvo Vlade, kao kordinator u donošenju propisa, povede više računa o njihovoj ustavnosti i zakonitosti, vezano na postojeću sudsku praksu, prije svega Ustavnog suda ali i drugih sudova. Posebno želim upozoriti na lošu praksu da se u zakonima daju ovlaštenja ministrima da donose pravilnike, kojima utječu na prava i obveze građanai drugih osoba, a da u samom nacrtuzakona uopće nije naveden okvir, kriteriji i uvjeti u okviru kojih ministar treba donijeti pravilnil. Takve pravilnike već je ukidao Ustavni sud. Nije prihvaćen Ovim nacrtom prijedloga zakona kontinuirano se unapređuju procjena učinaka propisa i savjetovanje s javnošću, a uvodi se institut vrednovanja propisa kako bi poboljšali propisi. Uredbom iz članka 10. stavka 6. predloženog Nacrta prijedloga zakona, bit će propisano da, pri izradi Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću, stručni nositelj analizira svaki pojedini komentar koji je zaprimljen u postupku savjetovanja, te komentar može prihvatiti, djelomično prihvatiti, ne prihvatiti ili primiti na znanje, uz odgovarajuće obrazloženje. U odnosu na rok objave Izvješća o provedenom savjetovanju, člankom 28. stavkom 3. propisuje se da se nakon provedenog savjetovanja s javnošću, a prije upućivanja nacrta prijedloga zakona i drugih propisa u proceduru u skladu s Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske stručni nositelj izrađuje i objavljuje na portalu e - Savjetovanja Izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću. Ured za zakonodavstvo, kao stručna služba Vlade Republike Hrvatske u postupku izrade nacrta prijedloga zakona, drugih propisa i akata iz djelokruga Vlade, razmatra njihovu ustavnopravnu utemeljenost, usklađenost s pravnim poretkom Republike Hrvatske te pravilnu primjenu metodoloških načela i standarda tehnike izrade propisa.
10 Ured pučke pravobraniteljice INSTRUMENTI POLITIKE BOLJIH PROPISA, Članak 20. Vezano uz članak 20. b) Nacrta prijedloga zakona, kojim se predviđa da o provedbi vrednovanja propisa iz stavka 1. istoga članka čelnik tijela donosi odluku i određuje rok za provedbu vrednovanja propisa, predlažemo da se istom odredbom propiše raspon roka unutar kojeg ga čelnik tijela određuje odlukom u konkretnom slučaju, na način da odredba, primjerice, glasi: „(2) O provedbi vrednovanja propisa iz stavka 1. ovoga članka čelnik tijela donosi odluku i određuje rok za provedbu vrednovanja propisa, pri čemu isti ne može biti duži od pet godina od stupanja propisa na snagu.“ Nije prihvaćen Čelnik tijela može samostalno odlučiti o roku vrednovanja propisa, budući da taj rok može biti kraći odnosno duži ovisno o sadržaju koji se uređuje zakonom za koji se donosi odluka o provedbi vrednovanja propisa.
11 Ured pučke pravobraniteljice INSTRUMENTI POLITIKE BOLJIH PROPISA, Članak 17. Člankom 17. stavkom 3. i člankom 28. stavkom 1. Nacrta prijedloga Zakona propisano je da se za Obrazac iskaza i nacrt prijedloga zakona, kao i u postupku pripreme i izrade zakona i drugih propisa, obvezno provodi savjetovanje s javnošću putem portala e-Savjetovanje u trajanju u pravilu od 30 dana. Uzimajući u obzir da je člankom 13. stavkom 5. Zakona o procjeni učinaka propisa (NN, br. 47/17), koji će sukladno članku 42. Prijedloga Nacrta Zakona prestati važiti danom stupanja na snagu ovog Zakona, propisano da se o iskazu i nacrtu prijedloga zakona provodi savjetovanje u trajanju od najmanje 30 dana uz javno izlaganje materije koja je predmet savjetovanja, predlažemo da se ista formulacija uvrsti i u članak 17. stavak 3. i članak 28. stavak 1. Nacrta prijedloga Zakona. Budući da je formulacija predloženih pravnih odredbi nedovoljno precizna u kontekstu propisivanja minimalnog trajanja javnog savjetovanja, smatramo da se time značajno odstupa od dosegnutih standarda u postupcima javnog savjetovanja. Stoga predlažemo da se u Nacrt prijedloga Zakona integrira citirana formulacija sadržana u članku 13. stavku 5. Zakona o procjeni učinaka propisa, te da se savjetovanje s javnošću putem portala e-Savjetovanja, osim u slučajevima iz članka 29. stavak 2. Nacrta prijedloga zakona, obvezno provodi u trajanju od najmanje 30 dana uz javno izlaganje materije koja je predmet savjetovanja. Nije prihvaćen Zakonom o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17) propisuje se da se u okviru postupka procjene učinaka propisa obvezno provodi prethodni postupak procjene učinaka propisa i procjena učinaka propisa, ovisno o rezultatima analize izravnih učinaka propisa. Članak 13. stavak 5. naprijed navedenog Zakona odnosi se na provođenje savjetovanja o obrascu iskaza procjene učinaka propisa i za nacrt prijedloga zakona za one zakonske prijedloge za koje postoji obveza provedbe procjene učinaka propisa, ovisno o rezultatu analize izravnih učinaka propisa iz prethodnog postupka procjene učinaka propisa. U razdoblju od 2012. do 2022. broj provedenih planiranih postupaka (ex-ante) procjene učinaka propisa kretao se u rasponu od najnižih 12% (2020.) do 55% (2018.), što ukazuje da se ovaj postupak provodio na mali broj nacrta prijedloga zakona. Za većinu nacrta prijedloga zakona primjenjuje se odredba o provođenju savjetovanja s javnošću u pravilu 30 dana sukladno zakonu koji uređuje pravo na pristup informacijama. Člankom 15. Nacrta prijedloga zakona određuje se da se procjena učinaka propisa provodi za nacrt prijedloga zakona, osim u propisanim izuzecima. S obzirom da se sada procjena učinaka propisa određuje obveznom za nacrte prijedloga zakona, obveza je stručnog nositelja da se obrazac iskaza procjene učinaka propisa izrađuje uz nacrt prijedloga zakona, što se propisuje člankom 17. Nacrta prijedloga zakona. Budući da se za nacrte prijedloga zakona provodi savjetovanje u pravilu 30 dana sukladno zakonu koji uređuje pravo na pristup informacijama, tako se sada određuje i za obrazac iskaza o procjeni učinaka propisa.
12 Ured pučke pravobraniteljice   Pučka pravobraniteljica, kao opunomoćenica Hrvatskoga sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava i sloboda, u prvom redu pozdravlja ovu zakonodavnu inicijativu usmjerenu na unaprjeđenje kvalitete zakona i drugih propisa, kroz jasan i transparentan postupak njihove pripreme i izrade, utemeljen na analizi učinaka i adresata te ocjeni ostvarene svrhe i cilja propisa, a na važnost čega inače redovito ukazujemo prilikom davanja svojih mišljenja na nacrte propisa tijekom postupka javnog savjetovanja te u godišnjim izvješćima koja se podnose Hrvatskom saboru. Početno ukazujemo na neadekvatan odabir vremenskog razdoblja provedbe javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona, uzimajući u obzir činjenicu korištenja godišnjih odmora od strane šire javnosti tijekom srpnja i kolovoza, radi čega se razumno može očekivati znatno smanjenje sudjelovanja javnosti u ovom savjetovanju. Isto je i u koliziji s osnovnom intencijom Nacrta prijedloga Zakona koji kao instrument provedbe politike boljih propisa, između ostalog potiče sudjelovanje javnosti u postupcima izrade i vrednovanja zakona i drugih propisa. U ovom kontekstu ukazujemo i na preporuku Povjerenika za informiranje u kojoj je navedeno da se, ukoliko se provedba savjetovanja s javnošću ne može izbjeći u razdoblju korištenja godišnjih odmora (srpanj, kolovoz), tijelima javne vlasti preporuča trajanje savjetovanja predvidjeti u trajanju dužem od 30 dana, odnosno isto produžiti na rujan, kako bi se omogućilo javnosti iznošenje mišljenja i prijedloga. S obzirom da predlagatelj, obrazlažući posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, navodi da se Nacrtom prijedloga Zakona dodatno jačaju dosegnuti standardi u postupku savjetovanja s javnošću, nejasno je iz kojeg razloga je Nacrt prijedloga Zakona upućen u javno savjetovanje u razdoblju u kojem je razumno očekivati smanjeno sudjelovanje javnosti. Stoga smo mišljenja da je postupak javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona trebalo provesti tijekom rujna/listopada ili prolongirati njegovo trajanje na rujan, što bi bilo u suglasju i sa stavom Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) izraženom u dokumentu „Prakse boljih propisa u Europskoj uniji za 2022. godinu“, u kojem se za Republiku Hrvatsku navodi kako se prostor za napredak vidi u razvoju cjelovite politike boljih propisa, pri čemu je sudjelovanje javnosti zasigurno važan faktor prilikom ostvarivanja navedenog cilja. Naime, činjenica je da se savjetovanja o velikom broj zakonskih i podzakonskih prijedloga te drugih akata otvaraju tijekom ljetnih mjeseci i u razdoblju blagdana (Božić i Nova godina). Tako je, primjerice, samo Ministarstvo pravosuđa i uprave u razdoblju od lipnja do kolovoza ove godine otvorilo javna savjetovanja o čak 25 zakonskih, podzakonskih i drugih akata. Takvu bi praksu svakako trebalo izbjegavati te javna savjetovanja otvarati u razdobljima u kojima se čim više zainteresiranih osoba može uključiti u taj postupak, a kako bi se kroz uključivanje zainteresirane javnosti u proces donošenja odluka na način da ju se informira o prijedlozima novih zakona, drugih podzakonskih prijedloga ili akata i zatraži mišljenje o njima, ostvarila i svrha ovog procesa, a to je podizanje kvalitete propisa i javnih usluga. U odnosu na do sada objavljivane zakonske i podzakonske akte na portalu e-Savjetovanja, također ukazujemo na nedostatke u obrazloženjima koja se u nacrtima predloženih propisa daju uz pojedine odredbe, koje se uglavnom svode na njihovo prepisivanje odnosno prepričavanje te ne postižu svrhu koju bi trebala imati, odnosno ne daju objašnjenje pojedinih odredbi koje sadrži prijedlog zakona. Naime, u slučajevima kad se pojedine predložene odredbe ne može posve razumjeti niti sa sigurnošću predvidjeti kako bi se trebale primjenjivati i koji će učinak imati, kvalitetna obrazloženja su od osobite važnosti za teleološko tumačenje u cilju utvrđivanja pravog značenja pravne norme na osnovi njezina cilja. Iako bi prvenstveno sama norma koja se predlaže trebala biti jasna i određena, obrazloženja predlagatelja u postupku njezina donošenja korisna su ne samo u slučajevima u kojima se otvara mogućnost različitog tumačenja, već i u postupcima ocjene suglasnosti zakona s Ustavom, odnosno drugih propisa s Ustavom i zakonom. Na navedene izazove prilikom provođenja javnih savjetovanja redovito ukazujemo kako u pojedinačnim mišljenjima koje dajemo prilikom sudjelovanja u savjetovanjima i u daljnjem zakonodavnom postupku, tako i u našim godišnjim izvješćima za Hrvatski sabor. Tako smo, tijekom provedbe procjene učinaka propisa u dosadašnjem periodu, ukazivali kako u velikoj većini slučajeva stručni nositelji nisu utvrdili izravne učinke prijedloga zakona na područje ljudskih prava. Stoga smatramo nužnim u narednom periodu educirati državne službenike o ljudskim pravima kao važnom i dinamičnom području te ojačati njihove kapacitete za praćenje učinaka zakonodavnih inicijativa na ostvarivanje ljudskih prava, što je bila i jedna od preporuka pučke pravobraniteljice iz godišnjih izvješća za 2019., 2020. i 2021. godinu. Nadalje, jedna od preporuka iz godišnjeg izvješća za 2021. godinu dana je tijelima državne uprave kao nositeljima izrade zakona, i to da redovito ažuriraju informacije o planiranim izmjenama zakona na svojim mrežnim stranicama, imajući u vidu da dio tijela ne ažurira svoje planove savjetovanja s javnošću, čime dolazi do velikog odstupanja u usporedbi planiranog i realiziranog na godišnjoj razini, kao i činjenici da se izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću ponekad ne objavljuju dovoljno ažurno. Isto tako, zbog čestih izmjena i dopuna pojedinih propisa smo tijelima državne uprave kao nositeljima izrade zakona u godišnjem izvješću za 2021. godinu dali preporuku da izrađuju i objavljuju (neslužbene) pročišćene verzije zakona. Godišnjim izvješćem za 2022. godinu stručnim nositeljima smo dali preporuku da obrazloženo odgovaraju na veći broj komentara danih u postupku javnog savjetovanja, budući da je u odnosu na 2021. zabilježen znatan rast broja komentara na koje nije odgovoreno (s 8% u 2021. na 22% neodgovorenih komentara u 2022. godini). Stoga bi tijela javne vlasti trebala osigurati učinkovitu provedbu savjetovanja s javnošću, ne samo potičući građane da participiraju svojim mišljenjima i prijedlozima, već i dajući obrazloženja izvješća o njihovim prijedlozima, čime bi se otklonila percepcija da su javna savjetovanja samo formalnost. Također, Uredu za zakonodavstvo dana je preporuka da u suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva unaprijedi portal e-Savjetovanje tako da se korisnici portala automatski obavještavaju o skraćivanju ili produljenju roka savjetovanja, koji se prijedlog trebao razmotriti u okviru analize postojećeg stanja sustava e-Savjetovanja, obzirom da je u 2022. godini započeo projekt unaprjeđenja sustava „e-Savjetovanja - proširenja, nadgradnje i unaprjeđenje zakonodavnih procesa savjetovanja s javnošću“, čiji je nositelj Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. Nije prihvaćen U okviru provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (u daljnjem tekstu: NPOO) Ured za zakonodavstvo sudjeluje u ispunjavanju reformske mjere „Jačanje mehanizama za integraciju upravljanja javnim politikama uz profesionalizaciju strateškog planiranja". Ured je nositelj mjere broj 151. iz NPOO koja sadrži izmjene Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine", broj 44/17) s rokom provedbe u 4. kvartalu 2023. Ured je pristupio noveliranju odredbi Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine", broj 44/17), stoga se, obzirom na opseg izmjena, izradio novi cjeloviti prijedlog zakona pod nazivom "Nacrt prijedloga zakona o instrumentima politike boljih propisa" Na ovaj način ispunjava se mjera iz NPOO-a (broj 151. Izmjene Zakona o procjeni učinaka propisa s rokom provedbe u 4. kvartalu 2023. godine). S obzirom na navedeni rok ispunjavanja mjere, postupak savjetovanja s javnošću proveden je tijekom srpnja i kolovoza 2023. godine kako bi u proceduru usvajanja mogao biti upućen početkom rujna 2023. godine, radi stupanja na snagu 1. siječnja 2024. godine. Vezano uz rok objave Izvješća o provedenom savjetovanju, člankom 28. stavkom 3. propisuje se da stručni nositelj prije upućivanja nacrta prijedloga zakona i drugih propisa u proceduru izrađuje i objavljuje na portalu e - Savjetovanja izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću. Ured u okviru svog djelokruga daje mišljenja na cjeloviti propis, koji uključuje i obrazloženje te će i dalje ukazivati na eventualne nedostatke u obrazloženjima prilikom daljnje primjene.
13 Nezavisni hrvatski sindikati INSTRUMENTI POLITIKE BOLJIH PROPISA, Članak 7. Stavci članka se obilježavaju brojevima, ne slovima. U stavku e) određeno je kako Ured u postupku izrade nacrta prijedloga zakona, drugih propisa i akata iz djelokruga Vlade, razmatra njihovu ustavnopravnu utemeljenost, usklađenost s pravnim poretkom Republike Hrvatske te pravilnu primjenu metodoloških načela i standarda tehnike izrade propis. Mišljenja smo kako je ovdje potrebno odrediti točno koja metodološka načela i standarde će Ured primjenjivati. Sada su poznata jedino Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koja donosi Hrvatski sabor (NN 74/15). Ako bi se primjenjivala druga i dodatna pravila i načela predlažemo isto javno objaviti. Često se susrećemo s prijedlozima zakona koji nisu izrađeni u skladu s pravilima za izradu akata, a osobito je velik problem kada se u hrvatsko zakonodavstvo implementiraju direktive europske unije u kojim slučajevima se prepisuju odredbe direktiva bez razumijevanja te se ne poštuju pravila nomotehnike. Nije prihvaćen Riječ je o pripremi teksta za objavu na portalu e-Savjetovanja, uslijed čega se tekst formatirao u abecednu numeraciju, umjesto u brojčanu numeraciju. U izvornom obliku je brojčana numeracija članaka i stavaka kroz cijeli tekst Nacrta prijedloga zakona. U smislu članka 7. stavka 5. Nacrta prijedloga zakona podrazumijevaju se trenutno važeća Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koja donosi Hrvatski sabor (NN 74/15). Ministarstvo vanjskih i europskih poslova kako je uređeno Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 85/20 i 21/23) koordinira usklađivanje pravnog sustava Republike Hrvatske s pravnim sustavom Europske unije te obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na koordinaciju sudjelovanja tijela državne uprave u postupku usuglašavanja i usvajanja pravnih propisa i odluka u institucijama i tijelima Europske unije.
14 HRVOJE ŠIMIĆ  , I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Potrebno je kod svakog prijedloga zakona osim paušalno kao i kod ovog prijedloga navesti ne samo koja je ustavna osnova za donošenje zakona, nego i prikazati koja se prava ograničavaju i razrađuju pojedinim propisom. Nadalje potrebeno je u svaki zakon posebno navesti ukoliko je riječ o ostvarivanju kakvih prava, koji je pravni put za zaštitu prava korisnika ukoliko kada ta prava ostvaruju pred javno pravnim tijelima te tko su sve stranke postupka koji imaju pravo žalbe ili osporavati odluku pred sudom. Isto tako nedopustivo je zakonom predviđeno da Vlada RH , uredbama određuje javno pravna tijela koje vode postupak i koja je vrsta tog postupka . Npr člankom 7. stavak 7 Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014-2020 (NN 92/14) je određeno da će Vlada Republike Hrvatske će uredbama razraditi dužnosti pojedinih tijela iz stavka 1. – 5. ovoga članka u okviru pojedinog Sustava upravljanja i kontrole, a u smislu Uredbe (EU) br. 1303/2013, i to u skladu s njihovim zakonski propisanim djelokrugom, ovisno o specifičnostima pojedinog Programa iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona, a tu ovlast ima samo Sabor RH sukladno članku 83. Ustava Republike Hrvatske. Isti slučaj je i sa člankom 4. stavak 4. Zakon o institucionalnom okviru za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj (NN 116/2021) Za korištenje bespovratnih sredstava iz Fondova EU se zaključuju se tzv Ugovori o dodjeli bespovratnim sredstvima, a nije propisan pravni lijek kod postupanja javnopravnih tijela. Upravni sudovi ne prihvaćaju da je riječ o upravnom ugovoru, iz čega proizlazi da bi bila riječ o građanskom ugovoru. Pravni okivir i pitanje nadležnosti sudova za ostvarivanje prava za dodjelu sredstava EU je u potpunosti neuređeno u zakonodavstvu RH. Kad je riječ o ograničenju nekog prava i primjeni članka 16. Ustava RH, prilikom dostave prijedloga zakona Saboru RH a niti tijekom javnog savjetovanja nije razvidno kako je proveden test razmjernosti, u odnosu na ograničavanje određenih Ustavom RH zajmčenih prava. Najbolji primjer je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trogovini, umanjuju se poduzetniča prava da bi se ojačala prava radnika - a Ustavom RH je točno određeno pod kojim uvijetima se mogu ograničiti poduzetnička prava. Nadalje za ostvarenje određenih prava pred javno pravnim tijelima, građani i/ili poduzetnici dužni su pridonjeti određene potvrde od drugih javno pravnih tijela koja nemaju zakonsku ovlast izdavati potvrde koje se traže pojedinim propisom . to je npr tzv potvrda o stanju poreznog duga, dok se porezne evidencije vode na temelju izvršnih odluka koje nisu pravomoćne. Posljednji slućaj je izmjena zakona o trgovačkim društvima, gdje čak postoji mogućnost da porezna uprava naprosto odbije izdati potvrdu koja je potrebna za upis člana društva u sudski registar, ili da pravo građaninu osnivanja trgovačkog društva ovisi o postupku u kojem nije stranka i nemože štiti svoja prava. kod propisa JLS i provođenja javnog savjetovanja nema jedinstvenog mjesta za objavu niti propisa niti početka javnog savjetovanja, pa je zapravo nemoguće pretraživati različte podatke koji važe na podučuju ili sudjlovati u javnom savjetovanju jer bi trebalo istovremeno pratiti 576 mrežnih (internet) stranica JLS što je nemoguće. Stoga postupak javnog savjetovanja mora se provoditi na jednom jedinstvenom mjestu i za državna tijela, i JLS te propisi objavljivati na jednom mjestu. Nije prihvaćen Poslovnik Hrvatskoga sabora ("Narodne novine" broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20, 123/20, 86/23), člankom 174. propisuje da svaki prijedlog zakona sadrži ustavnu osnovu donošenja zakona, ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, ocjenu stanja i izvore potrebnih sredstava za provođenje zakona, tekst prijedloga zakona s obrazloženjem, tekst odredbi važećeg zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju, ako se predlaže izmjena ili dopuna zakona. Nije predmet uređenja ovoga zakona. Nije predmet uređenja ovoga zakona. Nije predmet uređenja zakona. Proširenje portala na jedinice lokalne i područne samouprave dio projekta unaprjeđenja portala e-Savjetovanja financiranog sredstvima iz ESF-a („e-Savjetovanja - proširenja, nadgradnje i unaprjeđenje zakonodavnih procesa savjetovanja s javnošću“) koji će biti proveden do kraja 2023. godine.
15 Povjerenik za informiranje INSTRUMENTI POLITIKE BOLJIH PROPISA, Članak 19. Predlaže se u opću odredbu koja se odnosi na ex post vrednovanje propisa, nadopuniti novim stavkom iz kojeg bi bilo vidljivo da vrednovanje propisa može nositelj izrade propisa provesti sam, uz sudjelovanje drugih nadležnih tijela ovisno o području na koje se propis odnosi ili povjeriti neovisnim stručnjacima. Nije prihvaćen Vrednovanja propisa može se provesti na temelju odluke tijela državne uprave, tako što stručni nositelj može provesti vrednovanje propisa za zakon koji je na snazi iz svog djelokruga, o čemu čelnik tijela donosi odluku i određuje rok za provedbu vrednovanja propisa, a što je predviđeno člankom 20. ovoga Nacrta prijedloga zakona.
16 Lovro Makovec PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 43. Zarez i riječi: »osim odredbe članka 16. ovoga Zakona koja stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.« brisati. Obrazloženje: Zašto bi članak 16. stupio na snagu tek tada, zar se ne bi procjena učinaka propisa na uredbe mogla provoditi i prije pristupanja OECD-u? Nije prihvaćen Primjena procjene učinaka propisa na uredbe koje donosi Vlada vezana je ovom završnom odredbom za dan pristupanja Republike Hrvatske u članstvo OECD, budući da se time daje dovoljno vremena za provedbu procjene učinaka propisa za nacrte prijedloga zakona, kako bi se tijela državne uprave upoznala s novim postupkom i pristupom procjeni učinaka propisa kako je predloženo Nacrtom prijedloga zakona. Nakon pristupanja Republike Hrvatske u članstvo OECD-a, primjena procjene učinaka propisa primjenjivat će se na uredbe koje donosi Vlada, sukladno općoj preporuci OECD-a da se procjena učinaka propisa primjenjuje i na podzakonske propisa koliko je god to moguće.
17 Lovro Makovec PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 41. U stavku 1. iza riječi: »izmjenu« dodati riječi: »i staviti izvan snage odredbe o procjeni učinaka propisa«. Obrazloženje: Zašto je procjena učinaka propisa trenutačno uređena dvama propisima: Zakonom o poticanju razvoja malog gospodarstva i Zakonom o procjeni učinaka propisa? Odredbe o testu malog i srednjeg poduzetništva u Zakonu o poticanju stupile su na snagu 2016., a Zakon o procjeni učinaka propisa 2017., dakle u taj Zakon su se komotno mogle staviti navedene odredbe o MSP-u tako da tu materiju uređuje samo jedan zakon. Predlažem stoga da se članci 9.a – 9.d iz Zakona o poticanju brišu i da se ugrade u ovaj Zakon jer sada postoje dva zakona (i dvije pripadajuće uredbe, dakle ukupno četiri propisa) za koje smatram da se mogu urediti na jedinstveni način. Nije prihvaćen Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave ("Narodne novine" br. 85/20, 21/23) propisuje se u članku 9. da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, između ostaloga, obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na unapređenja konkurentnosti u području maloga i srednjega poduzetništva te s tim u vezi poslove vezano za primjenu procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo, uključujući i primjenu testa na malo i srednje poduzetništvo (MSP test) te je središnje koordinacijsko tijelo za primjenu pravila postupanja i kontrolu kvalitete primjene MSP testa. S obzirom na njegov određeni djelokrug, Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva ("Narodne novine" br. 29/02, 63/07, 53/12, 56/13, 121/16) detaljnije određuje postupanje ovoga Ministarstva u dijelu koji se odnosi na primjenu MSP testa, stoga se ostaje pri tome da se i dalje MSP test uređuje i razvija propisom koji uređuje poticanje razvoja malog gospodarstva.
18 Lovro Makovec OBJAVA AKATA U „NARODNIM NOVINAMA“ , Članak 33. U stavku 3. riječi: »na mrežnim stanicama Ureda i na mrežnim stranicama „Narodnih novina“« zamijeniti riječima: »u „Narodnim novinama“«. Obrazloženje: Zanimljivo je odlučeno da se Pravila ne objavljuju u Narodnim novinama, nego na mrežnim stranicama i ovdje bih ponovno skrenuo pažnju na prethodni komentar: što objavljivati u Narodnim novinama, a što na internetskim stranicama. Stoga bih Vas pozvao da razmislite zašto se Pravila objave akata u nekom glasilu ne bi objavila u tom glasilu. Nije prihvaćen Pravila objave zakona, drugih propisa i akata u „Narodnim novinama“, nemaju karakter propisa te se donose isključivo radi utvrđivanja procesa rada na poslovima pripreme i osiguranja pravodobne objave zakona, drugih propisa i akata u „Narodnim novinama” radi čega nije potrebna njihova objava u “Narodnim novinama”.
19 Lovro Makovec INSTRUMENTI POLITIKE BOLJIH PROPISA, Članak 10. U stavku 2. riječi: »1. do 30. rujna« zamijeniti riječima: »rujna do prosinca«. Obrazloženje: Ako se već navodi obveza savjetovanja, predlažem da razdoblje bude realno, a ne da odredba bude napisana tek toliko. Naime, ova odredba postoji i u trenutačno važećem Zakonu, u članku 11. stavku 3., gdje je navedeno isto razdoblje, no ona se rijetko poštuje. U 2022. je za samo tri Plana (od njih dvadesetak) bilo savjetovanje u navedenom razdoblju, u 2021. isto toliko, a u 2020. čak 11 (svejedno manje od pola Planova koji su trebali biti objavljeni). U svakom slučaju, predlažem da se navede neki rok koji će se poštovati (vidljivo iz dosadašnje prakse), umjesto da je navedeno nešto što se u praksi ne poštuje. Nije prihvaćen U članku 10. stavku 2. Nacrta prijedloga zakona riječ je o instruktivnim rokovima za stručne nositelje kako bi se pratila dinamika izrade plana zakonodavnih aktivnosti u etapama, počevši od objave obrazaca zakonodavnih aktivnosti pa do konačnog donošenja Plana zakonodavnih aktivnosti do kraja tekuće kalendarske godine za sljedeću kalendarsku godinu.
20 Lovro Makovec   Vezano za članak 7. stavak 6. i ispravke tiskarskih pogrešaka, u praksi se ova mogućnost često nepropisno koristi. Konkretan primjer (svakako ne i jedini) je Ispravak Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu (»Narodne novine« broj 41/20) kojim se ispravlja pozivanje na odredbu. Ovdje nije riječ o tiskarskoj pogrešci ili neslaganju s izvornikom jer je tekst tog članka istovjetan sve od usvajanja na sjednici Vlade i oba čitanja u Saboru pa do objave u Narodnim novinama. Ispravak je dakle donesen jer se pogreška uočila tijekom primjene Zakona pa se linijom manjeg otpora pristupilo donošenju ispravka, umjesto izrade novog zakona o izmjenama za te dvije znamenke. Može se postaviti pitanje ustavnosti tog ispravka jer se njime potencijalno mijenja sadržaj i bit zakona koji je donio nezakonodavno tijelo, a nije riječ o pogrešci u odnosu na izvornik akta. Nije prihvaćen U smislu odredbe članka 7. stavka 6. Nacrta prijedloga zakona, Ured daje ispravke tiskarskih pogrešaka. Greške koje nisu tiskarske naravi daju ovlašteni donosioci akata. Ispravke zakona (uključivo i tiskarke pogreške) daje tajnik Hrvatskoga sabora sukladno Poslovniku Hrvatskoga sabora.
21 Lovro Makovec   Smatram da bi bilo korisno uvođenje jedinstvenih oznaka zakona, umjesto navođenja njihova puna naziva i brojeve Narodnih novina. Ovim putem ističem prijedlog zakona o referendumu u prvom čitanju, P.Z. br. 183 ovog saziva Sabora koji je u članku 1. stavku 2. propisivao skraćeni naziv zakona, no Odbor za zakonodavstvo je naveo da »naš pravni sustav ne poznaje skraćivanje naziva zakona u normativnom dijelu propisa«, što u potpunosti stoji. O potrebi uvođenja službenih pokrata očitovao se i Ustavni sud u Izvješću U-X-1435/2011. Nije prihvaćen Nije predmet uređenja ovoga zakona.
22 Lovro Makovec   Navedeni komentar možda ulazi u materiju Poslovnika Hrvatskog sabora, no svejedno bih ga istaknuo, a radi se o načinu određivanja zakona koji se donose posebnom većinom. Naime, trenutačno ne postoji formalni postupak kojim se određuje je li neki zakon organski ili ne. Budući da je način izglasavanja zakona poznat tek na dan glasovanja, smatram da bi Odbor za zakonodavstvo, kao radno tijelo Sabora, trebalo za svaki pojedini zakonski prijedlog određivati donosi li se običnom ili kvalificiranom većinom (eventualno i uz mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav). U prosincu 2010. donesen je zakon koji je Ustavni sud ukinuo jer nije donesen s odgovarajućom većinom (Odluka Ustavnog suda U-I-292/2011) i mišljenja sam da do toga ne bi došlo da se tom zakonu u zakonodavnom postupku dodijelila oznaka organskog zakona. Također izbjegle bi se dvojbe oko toga kojom većinom se neki zakoni trebaju donositi (kao što je bio slučaj prilikom donošenja nekih zakona vezanih uz pandemiju 2020.) Nije prihvaćen Nije predmet uređenja ovoga zakona.
23 Sonja Juričić Cvitan   S obzirom na to da Zakon uređuje instrumente politike boljih propise, predlaže se dati definicija "propisa" i koje akte isto obuhvaća (uredbe, pravilnike i druge provedbene propise, odluke tijela javne vlasti?, akte ustanova na temelju javne ovlasti? Kakve?) Nije prihvaćen U člancima 1. i 2. Nacrta prijedloga zakona određen je predmet uređenja i područje primjene samog Zakona, dok je člankom 5. definirana politika boljih propisa. Člankom 6. određeni su instrumenti politike boljih propisa, koji su razrađeni kroz pojedina poglavlja Nacrta prijedloga zakona, pri čemu je za svaki instrument politike boljih propisa određeno na koju vrstu propisa se primjenjuje.
24 Sonja Juričić Cvitan   Predlaže se bolja odrediti postupak definiranja nadležnosti za određene Direktiva za koje nije jasno koje Ministarstvo je za to nadležno, odnosno da neko tijelo prati za sve Direktive u čiju nadležnost to ide, pa da se ne dogodi kao sa Direktivom o pristupačnosti proizvoda i usluga da je probijen rok iz 2022. godine za implementaciju, a da se još uvijek ne zna koje tijelo ju treba implementirati i kada. Svaka čast MMPI koji je implementirao istu u svoj Zakon. Kada se kasni s rokovima, onda se Zakoni i pišu na brzinu pa pada kvaliteta. Dakle, razrađena procedura dodjela u nadležnost određenih Dirketiva doprinijela bi boljim propisima. Nije prihvaćen Predloženo je u nadležnosti Ministarstva vanjskih i europskih poslova kako je uređeno Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 85/20 i 21/23). Naime, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova koordinira usklađivanje pravnog sustava Republike Hrvatske s pravnim sustavom Europske unije te obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na koordinaciju sudjelovanja tijela državne uprave u postupku usuglašavanja i usvajanja pravnih propisa i odluka u institucijama i tijelima Europske unije. Također, predmetnim je Zakonom propisan djelokrug svih tijela državne uprave koja sudjeluju u radu tijela Europske unije u područjima iz njegove nadležnosti te prate stanja u svojim upravnim područjima. Isto tako, svake godine Hrvatski sabor donosi godišnji plan usklađivanja zakonodavstva, koji je sastavni dio Vladina programa za preuzimanje i provedbu pravne stečevine i osnovni je dokument u postupku preuzimanja i provedbe prava Europske unije u hrvatsko zakonodavstvo.
25 Sonja Juričić Cvitan   Predlaže se u ovom Zakonu predvidjeti stručno usavršavanje državnih službenika koji izrađuju nacrte prijedloge propisa o pravilima izrade propisa (nomotehnika). Obrazloženje Mišljenja sam da sve više pada kvalitete nomotehničkog izričaja te nam zakoni sve više sliče na prevedene Direktive odnosno tekst je teško čitljiv i kompliciran. Za svaki komentar na tu temu, odgovor obično bude da je to u skladu s Direktivom, a to je nešto što se ne dovodi u pitanje. Međutim, Direktiva određuje cilj, a zaknodavac je treba implementirati, ali to ne znači prepisati odredbe Direktive (što je sigurno za služebnika koji nije vičan pisanju propisa jednostavnije i sigurnije), nego je razraditi, dakle, implementirati u vlastiti sustav tako da bude razumljivo običnom građanu i čitljivije. A osim toga kada se Zakon u čl. 2. pozove na tu Direktivu i ona sam postaje dio tog sustava, pa nema potrebe prepisivati rečenice jer tko želi dugi i kompliciran tekst može sam pročitati Direktivu. Čak i kada se ne bi složili s ovom primjedbom o implementaciji Direktiva, mislim da i dalje stoji da je potrebno poraditi na nomotehničkim vještinama državnih službenika koji izrađuju propisa. Osim toga, predlaže se i urediti procedure tako da im se omogući više vremena da rade na tekstu i promišljaju napisano jer vjerujem da je i to također problem zašto nekada tekst na E-savjetovanju izgleda nabrzinu napisan. Državni službenici s napradnim vještinama u izradi pravnih propisa bi sigurno doprinijeli boljim propisima. Nije prihvaćen Obveza stručnog usavršavanja državnih službenika uređena je člancima 92., 93. i 94. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12 - službeni pročišćeni tekst, 38/13, 37/13, 1/15, 138/15, 102/15, 61/17, 70/19, 98/19, 141/22). Ured već u Državnoj školi za javnu upravu provodi niz radionica, uključujući Nomotehničke smjenice za izradu propisa, Izrada propisa – napredni stupanj te Nadležnost, način izrade i postupak donošenja propisa i drugih akata Vlade.
26 Ured pučke pravobraniteljice INSTRUMENTI POLITIKE BOLJIH PROPISA, Članak 28. U odnosu na članak 28. stavak 4. Predloženom zakonskom odredbom propisuje se da Izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću sadrži zaprimljene prijedloge i primjedbe te očitovanje stručnog nositelja o razlozima neprihvaćanja pojedinih prijedloga i primjedbi. U dosadašnjoj praksi provedbe savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću u velikom broju ne sadrže obrazložena očitovanja neprihvaćanja pojedinih prijedloga i primjedbi javnosti, što zasigurno ne doprinosi osiguravanju transparentnosti postupka savjetovanja s javnošću, a ujedno se time otežava stjecanje uvida u ratio legis predloženog zakona ili drugog propisa. Naime, često su u obrazloženjima neprihvaćanja prijedloga kao razlozi navedeni da je tako propisano direktivom ili pak da je to stav radne skupine. Tako su primjerice, prilikom savjetovanja s javnošću o Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, navedeni sljedeći razlozi neprihvaćanja prijedloga zainteresirane javnosti: - „Odredba je usklađena sa zahtjevom Direktive (EU) 2019/1152“ ; - „Sukladno odluci donesenoj na zajedničkom sastanku sa socijalnim partnerima materija ovog Nacrta prijedloga zakona obuhvaća samo usklađivanje s EU direktivama i provedbu obveza nacionalnih strateških dokumenta“ ; - „Sukladno dogovoru Radne skupine, navedeno je regulirano člankom 5. Nacrta prijedloga kojim se mijenja članak 15“ ; - „Obzirom da je predložena zakonska novina rezultat provedbe obveze utvrđene Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026., ista sadržajno predstavlja kompromisni prijedlog socijalnih partnera“. U kontekstu navedenog, smatramo da dogovor socijalnih partnera ili dogovor Radne skupine ne može biti adekvatan argument radi kojeg se neki prijedlog ne prihvaća, kao niti navod da je odredba usklađena s direktivom, jer direktive propisuju isključivo minimalne standarde koje je potrebno uskladiti, a države članice mogu ići i iznad direktivom postavljenih minimalnih standarda. Također, kod izrade izvješća o provedenom savjetovanju trebalo bi razmotriti svrhovitost korištenja statusa odgovora „primljeno na znanje“, obzirom da taj status odgovora omogućava stručnom nositelju da na zaprimljeni komentar odgovori koristeći ovaj status bez potrebe daljnjeg obrazlaganja tog komentara. Smatramo da bi kod izrade izvješća kao status odgovora na zaprimljeni komentar stručni nositelj trebao koristiti statuse „prihvaćen“, „djelomično prihvaćen“ ili „nije prihvaćen“, uz jasno obrazloženje svakog od ovih navedenih statusa. U tom smislu bi bilo uputno jasnije propisati da je stručni nositelj po zatvaranju javnog savjetovanja dužan dati obrazloženje za sve pristigle komentare i prijedloge koji nisu prihvaćeni u cijelosti ili djelomično, pa i u onima slučajevima u kojima je do sada iste samo „primao na znanje“, iz čega predlagatelji ne mogu saznati hoće li i na koji način njihovi komentari biti inkorporirani u dokument koji su komentirali. Pritom bi se i komentari koji nisu vezani uz samu tematiku javnog savjetovanja ili su načelne prirode mogli podvesti pod kategoriju „nije prihvaćen“ uz pripadajuće obrazloženje. Istom u prilog govore i Smjernice za primjenu Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata u kojima se navodi: „Po završetku postupka savjetovanja, nadležno državno tijelo objavljuje očitovanja zainteresirane javnosti i sažeto objedinjeno obrazloženje neprihvaćenih primjedbi na određene odredbe nacrta. Objava očitovanja zainteresirane javnosti kao i sažetog objedinjenog obrazloženja neprihvaćenih primjedbi na određene odredbe nacrta od ključne je važnosti za integritet cijelog postupka savjetovanja. Ako se ta faza postupka savjetovanja provede otvoreno i transparentno, šalje se pozitivna poruka svima koji su odvojili vrijeme za sudjelovanje u savjetovanju da je njihov trud prepoznat. U suprotnom, može se ugroziti čitav proces i obeshrabriti buduće sudjelovanje zainteresiranih dionika u postupcima savjetovanja.“ Stoga predlažemo da se članak 28. stavak 4. Nacrta prijedloga Zakona dodatno precizira na način da se stručni nositelj obveže na davanje obrazloženog (argumentiranog) očitovanja o razlozima neprihvaćanja pojedinih prijedloga i primjedbi zaprimljenih tijekom provedbe postupka javnog savjetovanja. Djelomično prihvaćen Uredbom iz članka 10. stavka 6. predloženog Nacrta prijedloga zakona, bit će propisano da, pri izradi Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću, stručni nositelj analizira svaki pojedini komentar koji je zaprimljen u postupku savjetovanja, te komentar može prihvatiti, djelomično prihvatiti, ne prihvatiti ili primiti na znanje, uz odgovarajuće obrazloženje. U odnosu na rok objave Izvješća o provedenom savjetovanju, člankom 28. stavkom 3. propisuje se da se nakon provedenog savjetovanja s javnošću, a prije upućivanja nacrta prijedloga zakona i drugih propisa u proceduru u skladu s Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske stručni nositelj izrađuje i objavljuje na portalu e - Savjetovanja Izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću.
27 Nezavisni hrvatski sindikati INSTRUMENTI POLITIKE BOLJIH PROPISA, Članak 28. Savjetovanje s javnošću uređeno je Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22) te nije jasno koji Zakon će se primjenjivati. U stavku 1. određeno je kako savjetovanje s javnošću putem portala e-Savjetovanja traje u pravilu 30 dana, a člankom 29. stavkom 2. je određeno kako savjetovanje s javnošću može trajati kraće od 30 dana kada se zakon ili drugi propis donosi u posebnim okolnostima koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, nacionalnu sigurnost, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu. Zakon o pravu na pristup informacijama određuje kako savjetovanje s javnošću traje u pravilu 30 dana, osim u slučajevima kada se savjetovanje provodi sukladno propisu kojim se uređuje postupak procjene učinaka propisa. Iz navedenih odredbi nije jasno koliko traje savjetovanje. Također, ako je jedina iznimka od trajanja savjetovanja u razdoblju od 30 dana ona određena u stavku 2. članku 29. u tom slučaju predlažemo u stavku 1. brisati riječi „ u pravilu“ jer je jedna jedina iznimka izrijekom određena. U slučaju ako je predlagatelj htio duže ili kraće razdoblje savjetovanja i u nekim drugim slučajevima, onda predlažemo nabrojati takve slučajeve. Zakonom o pravu na pristup informacijama određeno je kako se na savjetovanju s javnošću objavljuje nacrt propisa, općeg akta odnosno drugog dokumenta, s obrazloženjem razloga i ciljeva koji se žele postići donošenjem propisa, akta ili drugog dokumenta, sastavom radne skupine koja je izradila nacrt, ako je odlukom čelnika tijela radna skupina bila osnovana te pozivom javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja. Predlažemo propisati i objavu analiza, istraživanja i drugih dokumenta na temelju kojih se predlažu određena rješenja u propisima ili na koje se predlagatelji pozivaju u obrazloženjima, a radi transparentnosti postupka te potpunog ostvarivanja prava na pristup informacijama. Zaključno, s obzirom da dva propisa uređuju istu materiju predlažemo radi jasnoće materiju objediniti u jedan zakon ili se pozvati na Zakon o pravu na pristup informacijama u određenim dijelovima teksta Zakona. Djelomično prihvaćen Člankom 28. propisuje se obveza provođenja savjetovanja s javnošću putem portala e-Savjetovanja i to u trajanju u pravilu od 30 dana, u postupcima izrade zakona i drugih propisa a prije upućivanja nacrta prijedloga zakona i drugih propisa u proceduru u skladu s Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske. Člankom 29. propisuju se iznimke od obveze provođenja postupka savjetovanja s javnošću putem portala e –Savjetovanja i to kod donošenja određenih vrsta propisa, na koje se zbog svoje prirode ili razloga za donošenja ne može utjecati. Također, propisuje se iznimka na način da je moguće provesti savjetovanje u trajanju kraćem od 30 dana, u točno propisanim slučajevima kada to zahtjeva nastanak posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, nacionalnu sigurnost, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu. U slučajevima kada stručni nositelj odnosno stručni predlagatelj ispunjava uvjete za provedu savjetovanja u trajanju kraćem od 30 dana, isti je dužan to detaljno obrazložiti. Propisivanje objave analiza, istraživanja i drugih dokumenata na temelju kojih se predlažu određena rješenja u propisima ili na koje se predlagatelji pozivaju u obrazloženjima bit će dio Smjernica koje će donijeti čelnik Ureda za zakonodavstvo, na temelju Uredbe o provedbi instrumenata politike boljih propisa.
28 Povjerenik za informiranje   Važnim čimbenikom za izradu boljih propisa smatramo uključivanje institucija i tijela u čijem je djelokrugu rada upravno područje ili njegov dio koji se uređuje propisom kako bi na vrijeme dali svoj stručni doprinos. Pri tome je važno, posebno kroz ovaj zakon, ukazati na važnost inicijalnog uključivanja nadležnih tijela, ali i stručne javnosti u radne skupine za izradu zakona i isto propisati kao pravilo. Obzirom da se ovaj Zakon odnosi na sve propise na nacionalnoj razini, bilo bi važno propisati obvezatnost osnivanja i objave radnih skupina, bilo da je riječ o internim radnim skupinama u koje su uključeni samo službenici nadležnog tijela, međuresornim radnim skupinama ili radnim skupinama u koje su uključeni i predstavnici stručne i zainteresirane javnosti. Naime, primjena instrumenata kojima se osiguravaju bolji propisi na nacionalnoj razini, reflektirala bi se, kao dobra praksa, i na postupak izrade propisa JLP(R)S što bi pridonijelo i njihovoj kvaliteti i većoj transparentnosti. Nadalje, mišljenja smo da ono što je uređeno Zakonom o pravu na pristup informacijama (dalje ZPPI) ili/i Zakonom o procjeni učinka propisa, nije potrebno ponavljati i propisivati i ovim Zakonom. Djelomično prihvaćen Člankom 17. stavkom 2. predloženog Nacrta prijedloga zakona propisuje se da za izradu nacrta prijedloga zakona i Obrasca iskaza čelnik tijela stručnog nositelja može odlukom osnovati radnu skupinu, pri čemu je obvezan uzeti u obzir adresate i predmet uređenja nacrta prijedloga zakona te odluku objaviti u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama. Nadalje, člankom 23. Uredbe o općim pravilima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 70/19) propisano je osnivanje savjetodavnih i radnih tijela (radne skupine, stručna povjerenstva) za izradu nacrta prijedloga zakona, prijedloga uredbi i drugih akata Vlade te prijedloga provedbenih propisa, izradu nacrta akata strateškog planiranja i dr., a osniva ih čelnik tijela odlukom.
29 Krešimir Grgić   Smatram da je rješenje iz čl. 16. stavak 2 da se procjena učinaka (ex ante) ne sprovodi kada se radi usklađenje sa pravno obvezujućim aktima Europske unije i kada se radi o "posebnim okolnostima“ izuzetno loše, jer mnogi propisi EU imaju devastirajući učinak, a također postoje i izmišljene posebne okolnosti poput proglašenja "pandemije" iz ožujka 2020.g.. koje su bile osnova za neviđenu represiju i teror nad građanima Republike Hrvatske. Članak 20. Ustava RH kaže: "Tko se ogrješi o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama osobno je odgovoran i ne može se opravdati višim nalogom“. Ti viši nalozi koji vas ne mogu opravdati upravo su ti obvezujući akti EU i odluke Svjetske zdravstvene organizacije. Pogotovo kada se uzme u obzir da statistički podaci o broju ukupno umrlih u RH i statistički podaci o popunjenosti bolničkih kapaciteta pokazuju da nije bilo nikakve epidemije 2020.g.. i da je ukupna smrtnost znatno povećana 2021.g. kada je počelo cijepljenje na temelju prisile i ucjene. Djelomično prihvaćen U slučajevima kada se radi o posebnim okolnostima, kada se (ex-ante) procjena učinaka propisa ne može provesti, u tim slučajevima ovim Nacrtom prijedloga zakona predviđeno je obvezno provođenje (ex-post) vrednovanja propisa u roku od tri godine od dana stupanja na snagu zakona koji se donosi u slučajevima posebnih okolnosti.
30 Ivan Sabol INSTRUMENTI POLITIKE BOLJIH PROPISA, Članak 7. sugestija bi bila osim hvalevrijednog "javnog savjetovanja" koje baš i nema neki doseg jer najćešće nije "oglašeno" uvesti i ciljane ankete kroz ovaj ured. Tj zamislite zakon, znate intenciju i onda pošaljete/pozovete na neki odabrani naćin parsto ljudi (laika i zasebno pravnika) date im članke ili dijelove teksta i pitate ih kroz anketu trik ili obična pitanja da vidite jel su shvatili ono što se zakonom želi reći u dovoljnoj mjeri. Ako samo pravnici shvate poantu teksta ili postoje nedoumice koje polariziraju odgovore onda se tekst treba preurediti kako bi propisi bili bolji. mislim da bi takvo poliranje zakona bilo puno relevantnija zadaća nego predložena točka f da su objave pravovremeno objavljene u NN. Apsolutno se nadam da će se navedeni ured prikladno popuniti ljudima sa različitim relevantnim strukama koji će biti adekvatno plaćeni. jer bez ta dva faktora nećete daleko dogurati u poboljšanju kvalitete zakona Djelomično prihvaćen Člankom 28. stavkom 2. predloženog Nacrta prijedloga zakona predviđeno je da, uz provedbu savjetovanja putem portala e – Savjetovanja stručni nositelj može provesti savjetovanje s javnošću putem javnog predstavljanja, anketa i fokus skupina ili korištenja drugih metoda savjetovanja s javnošću.
31 Ivan Sabol II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći sugestija bi svakako bila da se u kontekstu "planiranja" svakako objavljuju što detaljniji dokumenti analize trenutnog stanja tj podloga zašto zakon ili pravilnik treba Djelomično prihvaćen Ovim Nacrtom prijedloga zakona predviđeno je da tijelo državne uprave u čijem je djelokrugu izrada nacrta prijedloga zakona izrađuje Obrazac zakonodavnih aktivnosti, koji sadrži nazive nacrta prijedloge zakona iz svoga djelokruga za iduću kalendarsku godinu te obrazloženje razloga i ciljeva koji se žele postići donošenjem nacrta prijedloga zakona. U okviru obrazloženja razloga i ciljeva koji se žele postići donošenjem nacrta prijedloga zakona, navest će se sažeta obrazloženja razloga i ciljeva radi bolje preglednosti što će biti budući predmet nacrta prijedloga zakona. Detaljnija obrazloženja i razlozi bit će predmetom procjene učinaka propisa prilikom izrade samog nacrta prijedloga zakona.
32 Ivan Koudela   Kao što je već netko ovdje komentirao, "primljeno na znanje" u većini slučajeva radi se o potpunoj ignoranciji, čak kada više komentatora kaže za nešto da nije dobro, ostane na "primljeno na znanje". Čisti primjer ponašanja Ministarstva Zdravstva: - Vrijednosti koje su na savjetovanju ocjenjene negativno i previsoko još dodatno poveća u krajnjem pravilniku - iako su svi komentari za predložene nove više mjere bili suprotni i kako nemaju smisla. - Pravilnik je išao po "hitnom postupku" u savjetovanje, a nigdje nije obrazloženo zašto "hitni postupak" osim što je jasno bilo svima da se građani te stručnjaci ne stignu organizirati te ne stignu komentirati. Čemu onda savjetovanje? Isto Ministarstvo i na naknadne upite oko navedenog pravilnika - ne odgovara, kako građanima tako ni Pučkoj pravobraniteljici na upite poslane nešto manje od gotovo godinu dana te uz dodatne molbe ? Svakako bi trebalo osigurati da obrazloženja za sve budu dobro argumentirana i da postoji povratna veza kome se direktno mogu građani obratiti i dobiti odgovore. Jer nema smisla imati platformu samo da se može reći "imamo"... Djelomično prihvaćen Na temelju Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN140/2009) 2009. godine u svim tijelima državne uprave i uredima Vlade imenovani su koordinatori za savjetovanje s javnošću, čija je uloga, između ostalih, da budu stalno dostupne kontakt osobe koje raspolažu ključnim informacijama o postupku/prijedlogu koji je u tijeku i budu spona između javnosti i nadležnog tijela koje izrađuje nacrt zakona, odnosno, nacrt nekog drugog propisa ili akta. Popis svih koordinatora za savjetovanja redovito se ažurira i dostupan je na mrežnoj stranici savjetovanja.gov.hr. Uloga koordinatora je prepoznata i u predloženom Nacrtu prijedloga zakona te je tako u članku 35. stavku 1. predviđeno da čelnik stručnog nositelja imenuje koordinatora za provedbu instrumenata politike boljih propisa koji može imati zamjenike za područje procjene učinaka i vrednovanje propisa te za područje savjetovanja s javnošću. Opis poslova i kompetencije koordinatora bit će propisani uredbom iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona. Uredbom iz članka 10. stavka 6. predloženog Nacrta prijedloga zakona, bit će propisano da, pri izradi Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću, stručni nositelj analizira svaki pojedini komentar koji je zaprimljen u postupku savjetovanja, te komentar može prihvatiti, djelomično prihvatiti, ne prihvatiti ili primiti na znanje, uz odgovarajuće obrazloženje.
33 Sonja Juričić Cvitan   Predlaže se bolje urediti postupak E-savjetovanja tako da odgovori službenika na primjedbe građana budu konkretniji s konkretnim argumentima u odnosu na primjedbu, odnosno da to E-savjetovanje bude doista to što bi trebalo biti i da službenici doista promišljaju o tim primjedbama, a ne da smišljaju kako će odbiti prijedlog. Svaka čas iznimkama. I vjerojatno nije samo u službenicima nego i njihovim nadređenima, i njihovim nadređenima jer naravno za takvo nešto treba dovoljno vremena. Naime, od "Primljeno na znanje" napredovalo se do copy-paste poruke "...nešto-nešto....je usklađeno s Direktivom" na većinu primjdbi, pa se u brzini zaboravi promijeniti riječ, pa se na komentar o ugovornoj kazni dobije odgovor da "godišnji odmor nije predmet definiranja temeljem neke nove Direktive" (druga varijanta). Isto tako zaista mi nije jasno zašto je tako nekakav česti argument na E-savjetovanjima da nešto nije predmet uređenja ovih izmjena i dopuna opravdani razlog da se odbije primjedba. I da li je to odgovarajuće obrazloženje. Zar mi mijenjamo propisa samo kada nam Direktive to kažu i u dijelu u kojem nam kažu. Zar je postalo zabranjeno poboljšavati odredbe propisa i mijenjati odredbe ako su nepravedne ako to nije predviđeno Direktivom. Osim toga, nekada zakon bude na sjednici Vlade, a odgovori (Izvješće) još dugo nakon toga ne budu stavljani na E-savjetovanje. Da li to znači da je doista za neka ministarstva E-savjetovanje nužno zlo i forma. Zar doista niti ne pogledaju te primjedbe prije nego što "puste" Zakon dalje u proceduru. Kakvu poruku tima šalju građanima. Nije ni čudo da je opće uvriježen stav da to nitko i ne čita, pa nema smisla ništa niti komentirati. Svaka čast iznimkama. Ili je stvar u tome da nemaju vremana jer ih pritišću rokovi i nadređeni, ali onda se postavlja pitanja zašto nemaju vremena, zašto se kasni s rokovima.... Dakle, kada bi se komentarima građana pristupili otvoreno, pozitivno i s promišljanjem te uvažilo komentar ako je smislen i kada nešto nije predmet uređenja konkretnih izmjena i dopuna isto bi doprinijelo boljim propisima. Djelomično prihvaćen Uredbom iz članka 10. stavka 6. predloženog Nacrta prijedloga zakona, bit će propisano da, pri izradi Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću, stručni nositelj analizira svaki pojedini komentar koji je zaprimljen u postupku savjetovanja, te komentar može prihvatiti, djelomično prihvatiti, ne prihvatiti ili primiti na znanje, uz odgovarajuće obrazloženje. U odnosu na rok objave Izvješća o provedenom savjetovanju, člankom 28. stavkom 3. propisuje se da se nakon provedenog savjetovanja s javnošću, a prije upućivanja nacrta prijedloga zakona i drugih propisa u proceduru u skladu s Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske stručni nositelj izrađuje i objavljuje na portalu e - Savjetovanja Izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću. U odnosu na rok objave Izvješća o provedenom savjetovanju, člankom 28. stavkom 3. propisuje se da se nakon provedenog savjetovanja s javnošću, a prije upućivanja nacrta prijedloga zakona i drugih propisa u proceduru u skladu s Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske stručni nositelj izrađuje i objavljuje na portalu e - Savjetovanja Izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću.
34 Povjerenik za informiranje INSTRUMENTI POLITIKE BOLJIH PROPISA, Članak 29. Ovim člankom razrađuju se iznimke od provedbe postupka savjetovanja te definira iznimna mogućnost kraćeg trajanja savjetovanja od 30 dana samo u propisanim situacijama, obzirom da se time konkretizira i razrađuje postojeća odredba ZPPI-ja. Navedeno zakonsko rješenje nastavlja se na uspostavljenu praksu Povjerenika za informiranje, koji je kroz smjernice i upute razrađivao iznimne slučajeve kojima se može opravdati neprovođenje odnosno kraće trajanje savjetovanja s javnošću. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
35 Lovro Makovec   Trenutačno postoji određeni broj propisa koji su objavljeni u Narodnim novinama, ali pojedini njihovi prilozi, specifikacije, obrasci i sl. se zatim objavljuju na mrežnim stranicama ministarstva ili nekog drugog tijela, umjesto u Narodnim novinama zajedno s tim propisom. Navest ću dvije krajnosti: Uredba o uredskom poslovanju (»Narodne novine« broj 75/21) i Zakon o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama (»Narodne novine« broj 94/13, 14/19 i 69/22). U prvom slučaju, riječ je o tehničkoj specifikaciji koja zbog količine hiperveza i drugih elemenata ne može biti u čistom tekstu (engl. plain text) i objavljena u Narodnim novinama, no ipak je taj dokument prilog Uredbi sukladno članku 64. U drugom slučaju, izgled obrazaca zahtjeva nije propisan Zakonom ili nekim podzakonskim aktom (npr. pravilnikom), nego se objavljuje na mrežnim stranicama ministarstva. Može se postaviti razumno pitanje što uopće objavljivati u Narodnim novinama, a što na internetskim stranicama. Treba li možda postojati neki nacionalni sustav na kojem se mogu preuzimati svi obrasci vezani za rad svakog tijela državne uprave (i agencija, zavoda i sl.), kao pandan Metaregistru? Primljeno na znanje Ured brine o pravodobnoj objavi zakona, drugih propisa i akata dostavljenih radi objave u „Narodnim novinama“– službenom listu Republike Hrvatske koji se objavljuju u sadržaju i u obliku kako su dostavljeni od strane ovlaštenih donositelja.
36 Lovro Makovec   Iskoristio bih tematiku ovog Zakona da istaknem na još jednu uočenu nedosljednost prilikom objave raznih obrazaca u Narodnim novinama: ponekad su stavljeni kao slike, a ponekad kao tekst. Savršen primjer je upravo Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa (»Narodne novine« broj 52/17) čiji je Prilog I. većinom tekst, no pod točkom 5.1.28. nalazi se slika (kao i na drugim mjestima te Uredbe). Vjerojatno je stavljena slika jer bi bilo prekomplicirano staviti tablicu unutar tablice (ali se može), no u nekim propisima se za jednostavne tablice ili obrasce koriste slike umjesto teksta. Mišljenja sam da bi i ovdje trebalo imati neku dosljednost (naravno da Ured ne može previše utjecati hoće li biti slika ili tekst jer to ponajviše ovisi o donositelju propisa, tj. on odlučuje hoće li obrasci biti u obliku slike ili teksta). Također se slike većinom koriste za prikazivanje matematičkih formula pa bi se možda moglo razmisliti o uvođenju nekog interpretera za prikaz matematičkog znakovlja? Primljeno na znanje Ured brine o pravodobnoj objavi zakona, drugih propisa i akata dostavljenih radi objave u „Narodnim novinama“– službenom listu Republike Hrvatske koji se objavljuju u sadržaju i u obliku kako su dostavljeni od strane ovlaštenih donositelja. Prilog I. Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa (»Narodne novine« broj 52/17) u izvorniku je u cijelosti word dokument.
37 Lovro Makovec   Što se tiče izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću, postojale su situacije kad je izvješće objavljeno, no nakon nekoliko tjedana izmijenjeno (npr. neki prijedlozi su postali prihvaćeni). Smatram da do ovoga uopće ne bi smjelo dolaziti pa bih predložio da prilikom nadolazećeg proširenja, nadogradnje i unaprjeđenja sustava e-Savjetovanje onemogućite mogućnost izmjene izvješća jednom kad su objavljena. Primljeno na znanje Navedeni prijedlog bit će razmotren u sklopu daljnjeg unaprjeđenja portala e-Savjetovanja.
38 Antonio   Potrebno uvesti predstavnik gluhih osoba za radni skupina e savjetovanja da lakše informaciju o zakon,pravilnik,uredba itd… Primljeno na znanje Tijelo državne uprave u svojstvu stručnog nositelja izrade propisa može odlukom čelnika tijela osnovati radnu skupinu u koju će imenovati osobe koje mogu doprinijeti izradi samog propisa, a može imenovati i druge osobe prema potrebi. O imenovanju članova radne skupine čelnik tijela samostalno odlučuje o tome.
39 Ivan Sabol II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 1. Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom i dalje ostaje interesantno vidjeti nejednako formatiranje dokumenata u pojedinim paragrafima što zapravo dodatno potvrđuje relevantnost prijedloga. Primjerice je zaostatak žutog highlighta i bijeli higlight teksta kojeg je netko copy pasteao u dokument pred kraj ocjene stanja. Trivijalne greške ali u kontekstu zakonodavstva gdje sve treba biti savršeno i jednoznačno dosta upada u oći Vladi uistinu treba kontrola kvalitete dokumenata pa i zakona koju bi mogao obavljati predloženi STRUČNI ured Primljeno na znanje Svrha savjetovanja s javnošću je rasprava sa zainteresiranim dionicima o sadržaju propisa ili drugog akta odnosno njihovom materijalnom dosegu, u postupku provedbe savjetovanja. Završno uređivanje teksta propisa predviđeno je u trenutku upućivanja Nacrta prijedloga zakona u proceduru usvajanja te će u tom obliku biti dostupno javnosti u trenutku objave propisa u Narodnim novinama, Službenom listu Republike Hrvatske.
40 Ivan Sabol   Intencija je hvalevrijedna Primljeno na znanje Osnovni cilj Prijedloga zakona je unaprijediti kvalitetu zakona i drugih propisa, kroz jasan i transparentan postupak njihove pripreme i izrade, utemeljen na analizi učinaka i adresata te ocjeni ostvarene svrhe i cilja propisa, kako bi se osiguralo poštivanje načela vladavine prava, pravne sigurnosti, razmjernosti, ekonomičnosti, jednostavnosti i jasnoće korištenjem instrumenata politike boljih propisa.