Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za prijedlog Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2024. godinu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Udruga za tov i uzgoj junadi Baby Beef | PRAVILNIK | Udruga Baby Beef Gudovac , prijedlog izmjena Pravilnika o izravnim potporama u poljoprivredi i IAKS mjera RR-a 1. Prijedlog ispravke GAEC 7 Na poljoprivrednom gospodarstvu ukupne veličine oraničnih površinama 10 ha i više, obveznik je na razini parcele dužan uspostaviti izmjenu kultura najmanje jednom u četiri godine uključujući sekundarne usjeve kojima se primjereno gospodari i koji su prisutni na obradivom zemljištu minimalno osam tjedana. Predlažemo da se kultura kukuruz u zrnu i silažni kukuruz odvoje kao kulture, odnosno da se silažni kukuruz tretira kao krmno bilje (jer ono u stvari to i jeste). 2. EKO SHEMA Minimalni udio leguminoza od 20% na poljoprivrednom gospodarstvu (Intervencija 31.05) U Pravilniku se leguminoze definiraju kao usjevi za proizvodnju zrna, krmni usjevi i usjevi za zelenu gnojidbu, kao osnovni usjevi ili sekundarni usjevi. Predlažemo da se kao kriterij prihvatljivosti, tretiraju leguminoze kao osnovni usjevi koji će značajnije producirati simbioznu fiksaciju dušika. Time se neće značajnije disperzirati iznosi potpore. Sekundarni usjevi, odnosno leguminoze u postrnoj sjetvi u kontekstu klimatskih promjena i pojava izrazito sušnih perioda u ljetnom vegetacijskom periodu, ograničavaju vegetacijski razvoj leguminoza i stvaranje simbioske fiksacije dušika, a u naravi čine nepotreban trošak uz nikakve benefite. Predlažemo da se leguminoze, postrni i pokrovni usjevi u kontekstu višestruke uvjetovanosti, priznaju kao površina pod neproizvodnim obilježjima po osnovi GAECA 8. Alternativno: Predlažemo da se za stočarske proizvođače, krmno bilje i leguminoze priznaju kao EZP unutar GAECA 8 ( npr. u Češkoj se priznaje lucerna kao kultura , koja se koristi za ispunjavanje uvjeta GAEC 8.) Predlažemo da se mogućnost sijanja pšenice na ˝ugar˝, produži i nakon tekuće 2023. godine, a vezano uz GAEC 8, te da se ˝ugar˝ na kojem je posijana pšenica koristi u intervenciji 31.01.-Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina. 3. Prijedlog ispravke GAEC 8 Na poljoprivrednom gospodarstvu ukupne veličine oraničnih površina 10 ha i više, u cilju održavanja neproizvodnih obilježja i područja radi očuvanja bioraznolikosti, obveznik je dužan provesti jedno od slijedećih pravila: – Minimalni udio od najmanje 4 % obradivog zemljišta na razini poljoprivrednog gospodarstva namijenjen neproizvodnim površinama i obilježjima, uključujući zemljište ostavljeno na ugaru, leguminoze, postrni i pokrovni usjevi. 4. Predlažemo da se GAEC 9 Zabrana prenamjene ili oranja okolišno osjetljivih travnjaka unutar NATURA 2000 područja derogira (ukine). Navedeno potkrepljujemo podatkom da se Hrvatska smatra jednom od najbogatijih zemalja Europe po bioraznolikosti. Kako NATURU 2000 Ekološka mrežu čini 25.956 km2 te pokriva 36,8 % kopnenog teritorija smatramo da će navedeno imati negativan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. Osim toga brojne države utvrđuju većinu mjera vezanih uz NATURU kao dobrovoljne, a ne kao obvezne kao što se navodi u GAEC-u 9 pri čemu sektor zaštite prirode dogovara s pojedinim vlasnicima i korisnicima njihovu provedbu na dobrovoljnoj osnovi te im osigurava poticaje koje je moguće dobiti iz odgovarajućih EU fondova bez da se to uvjetuje kao što je navedeno u GAEC-u 9. Kako je većina našeg područja označeno kao područja prema Direktivi o pticama mišljenja smo da se zabranjivanjem sijanja žitarica i kukuruza na takovim podru. 5. EKO SHEME Poticanje uporabe stajnjaka na oraničnim površinama, Intervencija 31.04. Korisnici potpore imaju obvezu primjene 70 kg -150 kg dušika po ha oraničnih površine, uz uvjet kemijske analize stajskog gnoja koji se aplicira na ARKOD parcelu u kalendarskoj godini za koju se podnosi zahtjev za potporu, kao i obaveznog analiziranja tla na ARKOD parceli na kojoj se provodi aplikacija stajskog gnoja. Nužno je izraditi i plan gnojidbe. Predlažemo; -kao sastavni dio Pravilnika u prilozima su tablice sa preporučenim minimalnim i maksimalnim količinama produkcije stajskog gnoja po kategorijama domaćih životinja. S agronomskog aspekta, odnosno koncepta dobre poljoprivredne prakse, apsurdno je imati tablice s preporukama količina, ako postoje eksplicitne kemijske analize stajskog gnoja koje sadrže postotke dušika, suhe tvari, organske tvari itd. Sadržaj dušika iz kemijske analize meritoran je pokazatelj dozvoljenih količina stajskog gnoja za aplikaciju, s obzirom na dozvoljeni raspon propisane obveze (70-150 kg N/ha oranične površine ARKOD parcele). -Kriterij prema kojem se utvrđuje količina produkcije stajskog gnoja je prema prosječnom uvjetnom grlu iz godine koja prethodi godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu. -Pravilnikom je propisana primjena zeolita clinoptilolite ili bentonita u količini od 0,5% u odnosu na postotak suhe tvari stajskog gnoja apliciranog kroz mjeru. Prosječan broj uvjetnih grla kao kriterij za izračun količine stajskog gnoja, ne prikazuje objektivnu količinu stajskog gnoja proizvedenog po grlu tijekom tova. Grlo tovne junadi , uz dnevni prirast od 1,2 kg proizvede 24-25 kg gnoja, a jedna mliječna krava proizvede 42 kg gnoja. Kada se primjenjuje i mjera obogaćivanja ležišta, dodaje se još 3 kg slame po grlu. To je objektivni kriterij za određivanje količine produkcije gnoja po grlu uz uvažavanje broja dana koju je junad provela u tovu na gospodarstvu. Predlažemo da se u okviru EKO sheme 31.04. Intervencija uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama treba izmijeniti na način: Članak 41. stavak (1) da se za obvezne kemijske analize tla prihvate analize za koje su korisnici u obvezi pribaviti, sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu iz 2018. godine. Predlažemo da iste budu prihvatljive kod intervencije poticanja uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama, uz uvjet da ne smiju biti starija 3 godine od godine podnošenja zahtjeva za potporu. Članak 41 stavak (11) da je Stajski gnoj potrebno inkorporirati u tlo unutar 7 dana od iznošenja na oraničnu površinu, osim u slučaju kada se koristi u vegetacijskoj fazi za gnojenje leguminoza, trava i travolikih paša, žitarica i kukuruza. Pojašnjenje; S obzirom da je u intervenciji predviđeno dodavanje stajskom gnoju adsorbensa u obliku zeolita clinoptilolite ili bentonita, smatramo da je obveza zaoravanja u roku od 48 sati koju nameće izmjena pravilnika, nepotrebna i za mnoge stočare praktično neostvariva iz razloga nedostatne mehanizacije na gospodarstvu. Rok od 7 dana za zaoravanje je puno realnije ostvariv, a neće izazvati nikakve posljedice po isparavanje amonijaka zbog ugrađenih adsorbensa . 6.Članak 41. stavak (15) Prekrivanje depoa stajnjaka. Da se navedeni članak briše iz razloga dodavanja adsorbensa u stajski gnoj na depou. Dodatni razlog je i što velike zemljane lagune u kojima se nalazi gnojovka, je vrlo teško i strahovito skupo (jer zahvat traži specijalne i visoko otporne folije na atmosferilije) adekvatno pokriti. Predlažemo da se ova mjera derogira iz izrazloga što se za proces zrenja stajskog gnoja koji u naravi predstavlja humifikaciju organske tvari završnim procesom koji stvara humificirani stajski gnoj , za koji proces je voda neophodna mikroorganizmima 7. Predlažemo da se u intervenciji 31.03. Intenzivirano održavanje EZP-a u prihvatljive površine stave leguminoze, postrni usjevi kao kriterij prihvatljivosti. Postrni usjev predstavlja biomasu za organsku gnojidbu tla i doprinosi cilju smanjenja primjene mineralnih gnojiva, sprječava eroziju oraničnih površina, smanjuje evaporaciju i poboljšava aktivnost flore i faune tla, a u kontekstu smanjuje uporabu pesticida. Postrni usjev u gustom sklopu smanjuje populaciju korovne flore. Članak 38. stavak (2), Smatramo da je obveza od 10% EZP-a od ukupnih poljoprivrednih površina na gospodarstvu neostvariva za mnoge poljoprivredne proizvođače. Predlažemo da se taj postotak potrebnih EZP površina smanji na 5 % kako bi intervencija mogla biti dostupna većini gospodarstava. Posebno se to odnosi na stočarska gospodarstva koja ionako nemaju dovoljno adekvatnih poljoprivrednih površina za proizvodnju hrane za vlastitu stoku 8. Predlažemo da je prilikom uzgoja leguminoza nedozvoljena samo upotreba dušičnih gnojiva dok treba dopustiti uporabu fosfornih i kalijevih gnojiva. 9. EKO SHEMA Konzervacijska poljoprivreda (Intervencija 31.06.) Pravilnikom je propisana obveza dvopolja u jednoj kalendarskoj godini, kao osnovni i sekundarni usjevi u proizvodnji. Zbog klimatskih promjena koje karakteriziraju ekstremne suše tijekom ljetnih perioda, predlažemo da se kao sekundarni usjev, odnosno druga kultura u plodoredu, priznaje kultura posijana u jesenskom roku sjetve, a nakon žetve osnovne kulture u godini za koju se podnosi zahtjev za potporu. Sekundarni usjev koji treba biti prisutan na ARKOD parceli najmanje 8 tjedana poslije žetve žitarica, uljarica i krmnog bilja kao osnovnih usjeva, stvara veliki trošak obrade i sjetve na suhom tlu iz kojeg je nemoguće razviti vegetacijsku masu u smislu pokrivenost ARKOD parcele, a dodatno se remete i optimalni rokovi sjetve lucerne i djetelina, uljane repice, trave i travne paše, boba, graška, ječma , pšenice, zobi, raži i tritikala u jesenskom roku sjetve. Rod druge kulture (iz jesenske sjetve) dolazi u 2024.-oj godini. 10. U intervencijama 31.05 minimalni udio leguminoza od 20% i 31.06 konzervacijska poljoprivreda uvodi se primjena integrirane zaštite bilja. U naravi agro-eko sustav čini zapušteni hidro melioracijski objekti kanalne odvodnje obrasli višegodišnjom vegetacijom, te su stanište korova, štetnika i biljnih bolesti, zapuštena infrastruktura poljskih putova i rubnih pojaseva. Sustav cijevne drenaže uglavnom je van uporabe i neoznačen, a polja plivaju pod vodom, te u isto vrijeme na njima bujaju korovi, štetnici i bolesti. U EU, agroeko sustav počiva na uređenoj agrotehničkoj infrastrukturi koja je u svim sastavnicama funkcionalna i preduvjet je održive poljoprivrede po principima integrirane zaštite. U RH se moraju napraviti preduvjeti i standardi koji vrijede u cijeloj EU. Napomena; operacije 31.01 i 31.03 kao dio eko sheme smatraju se dijelom osnovne potpore dohotku za održivost, a sve ostale intervencije su kompenzacijskog karaktera i nisu dio potpore za održivost. 11. Intervencija 26.01 – dodatna preraspodjeljena potpora dohotku za održivost obuhvaća prvih 30 ha poljoprivrednih površina u gospodarstvu. Ovdje treba povećati prihvatljivu površinu na najmanje 50 ha i s kriterijem da je korisniku poljoprivreda osnovna djelatnost. 12. Intervencija PVP 32.02 za tov junadi propisuje obvezu držanja na gospodarstvu 250 dana muške junadi i 180 dana ženske junadi, minimalne starosti 12 mjeseci do maksimalne starosti do 30 mjeseci. Ovi kriteriji su dovoljni za ostvarivanje potpore s tim da se uvjet izlučenja tovne junadi do 31.12. izbaci iz Pravilnika jer dolazi do pada tržišnih cijena junadi u zadnjem kvartalu godine, budući su korisnici prinuđeni prodati junad da bi ostvarili potporu za tu godinu, a trgovci to zloupotrebljavaju spuštanjem otkupnih cijena. Predlažemo da je godina za priznavanje PVP-a, godina u kojoj je ispunjen kriterij duljine držanja grla na gospodarstvu. Kriterij potpora se treba ostvariti prema držanju tovne junadi na gospodarstvu propisanim vremenskim periodom. Ovaj kriterij treba se primijeniti u svim potporama gdje se pojavljuje pojam prosječan broj uvjetnih grla- organska gnojidba, PVP proteinsko krmni usjevi i dobrobit domaćih životinja u govedarstvu. Držanje goveda na gospodarstvu u propisanom vremenskom periodu 250 i 180 dana u kriteriju farmskog sustava kvalitete goveđeg mesa, najjednostavniji i najtransparentniji je model u stočarstvu. Na poslijetku, ukazujemo i otvaramo pitanje ostvarivanja plodoreda kada su na ARKOD parceli posijanje kulture predviđene za višegodišnju eksploataciju (lucerna, djetelina). Predlažemo da to pitanje Pravilnikom bude definirano. 13. S obzirom na vrlo visoku stopu inflacije, predlažemo da visina omotnice za programsko razdoblje 2023.-2027. bude promjenjiva. Budući su omotnice kreirane prije početka višestrukih ekonomskih posljedica kriza uzrokovanih pandemijom COVID-a 19, katastrofalnim klimatskim uvjetima proizvodnje (dvije ekstremne suše u tri godine, te poplave i oluje u tekućoj godini) i krizom zbog rata u Ukrajini, visoka stopa rasta cijena inputa u poljoprivrednoj proizvodnji značajno je povećala fiksne i varijabilne troškove, što je rezultiralo smanjenjem dohotka poljoprivrednih gospodarstava. Potpore u poljoprivredi zamrznutim nominalnim iznosima omotnice, realno su smanjene adekvatno stopi inflacije. 14.S obzirom na vrlo kompleksan Pravilnik o provedbi izravnih potpora u poljoprivredi i IAKS mjera RR-a, a zbog vrlo represivnog modela sankcija prema poljoprivrednim proizvođačima, predlažemo uvođenje instituta opomene prilikom administrativnih i kontrola na terenu od strane APPRRR-a, a vezanih uz provedbu odredbi Pravilnika. Opomena bi se izricala prilikom utvrđivanja prekršaja koji gospodarstvo čini prvi put, a da taj prekršaj nije pokušaj subvencijske prevare. U slučaju ponavljanja istovrsnog prekršaja, kontrolirani korisnik (poljoprivredno gospodarstvo) treba biti sankcioniran umanjenjem koje je proporcionalno stupnju prekršaja. Praksa u zemljama članicama EU (koje su dionici ZPP-a) je, da se sve sporne situacije vezane uz provedbu Pravilnika o izravnim potporama u poljoprivredi i IAKS mjera RR-a, rješavaju u interesu poljoprivredne proizvodnje, odnosno korisnika PS S obzirom da nam je čitav niz ovakvih i sličnih prijedloga na prošlom e-savjetovanju odbijeno od strane MPŠ-a, ne sa stručnim obrazloženjem zbog čega naši prijedlozi nisu dobri za poljoprivrednu proizvodnju RH, već da je za takve prijedloge potrebno mijenjati Strateški plan, a kako se ide u promjene strateškog plana za period 2024.-2027., molimo da iste akceptirate i uvrstite u izmjene strateškog plana i ovog Pravilnika. U protivnom , molimo da nam se argumentirano odgovori, i MPŠ preuzme punu odgovornost za posljedice ovako predloženog Pravilnika. S poštovanjem! | Nije prihvaćen | 1. Dodatkom III. Uredbe (EU) 2021/2115, GAEC 7 u okviru uvjetovanosti uvodi obvezu uspostave plodoreda na oraničnim površinama gospodarstva s ciljem zaštite i očuvanja kakvoće tla i njegovog potencijala. Plodored se, prema zahtjevima Uredbe (EU) 2021/2115, sastoji od promjene usjeva najmanje jednom godišnje na razini zemljišnih parcela, osim u slučaju višegodišnjih usjeva, trava i drugog travolikog krmnog bilja te zemljišta ostavljenog na ugaru, uključujući sekundarne usjeve kojima se primjereno gospodari. Slijedeći odredbe Uredbe (EU) 2021/2115 kao i pravila agronomske struke, Pravilnik o uvjetovanosti u okviru opisa GAEC 7 uvjeta propisuje obvezu provođenja plodoreda za poljoprivredna gospodarstva ukupne veličine oraničnih površina 10 ha i više gdje je obveznik dužan uspostaviti izmjenu kulture najmanje jednom godišnje uključujući sekundarne usjeve kojima se primjereno gospodari i koji su prisutni na obradivom zemljištu minimalno osam tjedana. Od primjene ovog GAEC uvjeta su, osim poljoprivrednih gospodarstava ukupne veličine oraničnih površina 10 ha i više isključena i gospodarstva na kojima se na više od 75% oraničnih površina koristi za proizvodnju trava ili drugih travolikih krmnih kultura, proizvodnju leguminoza ili je zemljište ostavljeno na ugaru, ili u kombinaciji prethodno navedenog. Za poljoprivredne proizvođače certificirane u skladu s Uredbom (EU) 2018/848 smatra se da su usklađeni s GAEC 7 uvjetom. Plodored se ne provodi na površinama na kojima se uzgajaju trajni nasadi, trave i druge travolike krmne kulture te na površinama pod ugarom. Radi očuvanja sigurnosti opskrbe hranom i jačanje otpornosti prehrambenih sustava, kao odgovor na pitanje globalne sigurnosti opskrbe hranom uzrokovane Ruskom invazijom na Ukrajinu, u skladu s Provedbenom Uredbom Komisije (EU) 2022/1317, GAEC 7 uvjet u okviru uvjetovanosti primjenjuje se od 1. siječnja 2024. godine. Plodored je značajna agrotehnika kojom se osigurava poboljšanje zdravlja poljoprivrednog zemljišta, adekvatno upravljanje hranjivima i optimizacija hranjivih tvari u tlu, a pozitivno djeluje i na smanjenje populacije štetnih organizama, uzročnika bolesti i prisustvo korova. Time plodored ima pozitivan ekonomski, klimatski, okolišni i biološki učinak na gospodarstvo. 2. Ne prihvaća se S obzirom da simbiozna fiksacija dušika ima najintenzivniji učinak od razvoja zelene mase do početka cvatnje leguminoznog usjeva. S obzirom da se sekundarni usjevi uzgajaju u ovoj važnoj fazi, te upravo koriste za zelenu gnojidbu i jednakovrijedni su u kontekstu zadovoljavanja specifičnog cilja SO5 kao i glavni usjevi, isti se neće isključiti iz ove intervencije. 3. GAEC 8 u okviru Pravilnika o uvjetovanosti i u skladu s odredbama Dodatka III. Uredbe (EU) 2021/2116 kao neproizvodna obilježja propisuje obilježja krajobraza, zaštitne pojaseve duž vodotoka, rubne pojaseve uz šume i ugar. Poljoprivredna gospodarstva koja na više od 75% raspoloživih poljoprivrednih površina proizvode trave i ostale travolike krmne kulture, leguminoze i ugar kao i kombinacija navedenog kao i poljoprivredna gospodarstva na kojima više od 75% raspoloživih poljoprivrednih površina zauzimaju trajni travnjaci ili se proizvode trave i ostale travolike krmne kulture, leguminoze i ugar kao i kombinacija navedenog. U skladu s odredbama Provedbene Uredbe Komisije (EU) 2022/1317, iznimno u 2023. godini obveznik može odstupiti od primjene obveze održavanja neproizvodnih obilježja i područja radi očuvanja bioraznolikosti isključivo za površine namijenjene ugaru. Međutim, na tim površinama, u skladu s odredbama Provedbene Uredbe Komisije (EU) 2022/1317 nije dopušten uzgoj kukuruza, soje ili kultura kratkih ophodnji. 4. U okviru Pravilnika o uvjetovanosti, a slijedom odredbi Dodatka III. Uredbe (EU) 2021/2116, GAEC 9 uvjet, koji se odnosi na zaštitu i očuvanje bioraznolikosti kroz provedbu zaštite staništa i vrsta na poljoprivrednim gospodarstvima, zabranjuje prenamjenu ili oranje okolišno osjetljivih travnjaka unutar Natura 2000 područja. Prilikom izrade i usvajanja Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije za razdoblje 2023. – 2027. godine, Unija pa tako i sve njezine članice, vođene su ciljevima zadanim Europskim zelenim planom. Pri tome, od Zajedničke poljoprivredne politike očekuje se značajan doprinos i izražajnija ambicija usklađenja s okolišnim i klimatskim zakonodavstvom i ciljevima. Prvi korak postizanju tih ciljeva je uvjetovanost kroz svoje minimalne zahtjeve i uvjete kojima se poljoprivredni proizvođači obvezuju na adekvatno postupanje prema smanjenju klimatskih promjena, zaštiti okoliša, zdravlja ljudi i životinja i očuvanju bioraznolikosti 5. Primljeno na znanje. S obzirom da je potpora za eko shemu Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama temeljena na izračunima od strane neovisnih stručnjaka, a u tijeku je postupak ažuriranja kalkulacija za ovu potporu, prijedlog će se razmotriti u cilju preciznijeg izračuna odgovarajuće potpore u skladu s propisanim jednogodišnjim obvezama. 6. Ne prihvaća se Unošenje stajskog gnoja unutar 48 sati, primjena adsorbenasa i pokrivanje stajskog gnoja radi smanjenja emisija je obvezan i izričit zahtjev od strane EK, te u ovome dijelu nemamo prostora za dalje pregovore. 7. Ne prihvaća se Nakon početnog prijedloga (unutar prve verzije prijedloga SPZPP) u kojem smo u EZP uključili leguminoze za zelenu gnojidbu, te nakon dodatnih pregovora i stručnih pojašnjenja o važnosti istih u ovome kontekstu, EK je odbila prijedlog. 8. Ne prihvaća se Postotak EZP smo već pokušali u pregovorima smanjiti na 7% ali EK nije prihvatila prijedlog. 9. Ne prihvaća se Prema članku 45. (1) Korisnik je prilikom provedbe intervencije tijekom proizvodne godine (a ne kalendarske godine) obvezan provoditi minimalno dvopoljni plodored, odnosno na svakoj ARKOD parceli u godini zahtjeva nakon glavnih usjeva uzgajati sekundarne usjeve. Prema stavku (5), članka 7 proizvodna godina u biljnoj proizvodnji započinje 15. kolovoza prethodne godine i završava 1. listopada tekuće godine. 10. Ne prihvaća se Integrirana zaštita bilja je ulaskom RH u EU postala standard, a korisnici spomenutih intervencija imaju obvezu educirati se o integriranoj zaštiti bilja, odnosno primjenjivati ekološki prihvatljivije prakse unutar integrirane zaštite bilja poput mehaničkih mjera zaštite korova. 11. Kriterij potpore dohotku za održivost za prvih 30 ha definiran je Strateškim Planom ZPP RH 2023.-2027. te navedeni kriterij nije moguće mijenjati bez prethodne izmjene istog. 12. Obvezno razdoblje tova na poljoprivrednom gospodarstvu korisnika je najmanje 250 dana za muška grla i najmanje 180 dana za ženska grla od dana dolaska grla na poljoprivredno gospodarstvo. U slučaju izlučenja iza 31.12. godine podnošenja zahtjeva (godina N), grla su prihvatljiva za potporu u N+1 godini podnošenja zahtjeva te korisnici za takva grla mogu ostvariti potporu mogu ostvariti potporu u N+1 godini, pod uvjetom da su podnijeli jedinstveni zahtjev u N+1 godini te ispunili ostale uvjeti Pravilnika. |
| 2 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK | PRILOG I. Tablica 8. Minimalno proizvedena i isporučena količina sjemena Dodati: Durum (tvrda) pšenica 3.500 Ječam 4.000 Kukuruz kokičar 900 Pravi pir 3.000 Pšenica 5.000 Pšenoraž 5.000 Raž 3.000 Soja /2000 Pšenoraž ozimo-jara /3.500 Zob fakultativna /3.000 Tablica 14.: Minimalno proizvedene i isporučene količine povrća Krumpir bi trebala biti zasebna kultura. Tablica 15. Minimalno proizvedene i isporučene količine voća (Dodati: suhe smokve – 1000) | Nije prihvaćen | Žitarice nisu prihvatljiva kultura u intervenciji 32.09 Krumpir nije prihvatljiva kultura u intervenciji 32.05 Smokva je prihvatljiva kultura. Minimalne proizvedene količine voća propisane su za voće u svježem stanju, a ne prerađeno. Za pravne osobe i OPG obveznike upisa u Registar poreznih obveznika, dokazi o isporučenoj količini voća jesu računi, otpremnice, skladišna primka ili drugi odgovarajući dokument iz kojeg se nedvojbeno može utvrditi količina sirovine iz vlastite proizvodnje, a koja je upućena na preradu u pogone korisnika. Za voće koje se prodaje po komadu (jedinicama), u dokazima o isporučenoj količini voća mora biti navedena masa isporučenih komada (jedinica). |
| 3 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, GLAVA I.TEMELJNE ODREDBE | Opći komentari ekološka proizvodnja: • Predlaže se omogućavanje većeg broja kombinacija kultura na površini. • Dolazi do problema kod osiguranja usjeva. Neke osiguravajuće kuće ne omogućavaju osiguranje dvije kulture na parceli. • Dolazi do problema tumačenja i razumijevanja korisnika na terenu vezano za sankcije dobivanja potpora i izdavanja certifikata za ekološku proizvodnju. Potrebne su radionice tijekom siječnja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 4 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 1. | Ispraviti i dodati: 32.09.04. Sjeme – uljarice i predivo bilje brisati osim soje i suncokreta 32.09.05. Sjeme – žitarice Zbog povećanja cijena sjemenskih roba. | Nije prihvaćen | Unutar intervencije 32.09 nisu prihvatljive kulture žitarice i soja. SWOT analiza temeljem koje je izrađen prijedlog intervencije je pokazala da je RH samodostatna u sjemenu navedenih kultura. Suncokret je prihvatljiv, isključen je konditorski suncokret. |
| 5 | JELENA LEMUND | PRAVILNIK, Članak 6. | Vezano za GAEC 8 i neproizvodne površine predlažemo da se poveća ponderacijski koeficijent za rubove vodotoka i ugare jer osim što se gube znatne proizvodne površine i prihodi , dodatno je potrebno neproizvodne površine održavati od korovne flore (osobito invazivnih vrsta gdje jedna košnja, malčiranje ili uklanjanje istih nije dostatno a i potrebna je dodatna mehanizacija i sredstva. Potrebno je razmotriti i smanjenje postotka neproizvodnih površina ili postaviti gornju granicu za tvrtke koje imaju više zemlje jer se jako velike površine gube iz proizvodnje. Svakako je potrebno napraviti mogućnosti proširenja pojma jezerce, lokva, šumarak i slično a ne ih ograničiti; ili omogućiti ukoliko unutar oranične arkod površine se nalazi jezerce veličine 2000 m² da možemo prijavit 2 obilježja krajobraza-jezerce sa po 1000 m². Predlažem da se omogući upisati stabla i privremeni travnjaci koja se nalaze na kompletnoj površini gospodarstva (i ona doprinose smanjenju ugljičnog otiska) u obilježja krajobraza. U obilježja krajobraza trebalo bi uključiti i cvjetne/poljske trake. Svakako je neophodno za gospodarstva koja imaju i trajne nasade i oranice dati mogućnost da se 4 % neproizvodnih površina za zadovoljenje zahtjeva GAEC 8 izuzmu u računanju trajni nasadi jer se ta obaveza ne odnosi na površine trajnih nasada ili da se omogući računanja međurednih prostora vinograda ili voćnjaka kao obilježja krajobraza(program Agronet automatski računa sve zajedno) | Nije prihvaćen | Pravila GAEC i SMR detaljno su propisana Uredbom (EU) 2021/2115 o Strateškim planovima. Republika Hrvatska je kao i ostale zemlje članice EU ravnopravno sudjelovala u izradi i donošenju predmetne Uredbe. Opisi GAEC i SMR pravila uvjetovanosti u okviru Strateškog plana RH za razdoblje 2023. – 2027. usklađeni su sa odredbama i zahtjevima navedene Uredbe te se ne može ići u njihove značajne izmjene |
| 6 | JELENA LEMUND | PRAVILNIK, Članak 10. | Sukladno novom načinu ispunjavanja Jedinstvenoga zahtjeva :upisivanje postrne kulture i /ili upisivanje zelene gnojidbe itd. potrebno je dopustiti da se produži datum prijave bez umanjenja jer je svibanj prerano za donošenje odluka. Tome svemu doprinose klimatske promjene koje znatno utječu na planove i realizacije i osnovne sjetve a osobito postrne sjetve. | Primljeno na znanje | Poljoprivrednik može do 1. listopada godine podnošenja zahtjeva za intervencije koje se odnose na površine mijenjati zahtjev te odustati od njega djelomično ili u cijelosti, ukoliko smatra da neće moći ispuniti obveze za pojedinu intervenciju, bez primjene administrativnih kazni. |
| 7 | OPG Jakša Najev | PRAVILNIK, Članak 16. | (3) Minimalna površina ARKOD parcele za koju se može podnijeti zahtjev za potporu je 0,05 ha, iznimno na području Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije 0,03 ha. | Nije prihvaćen | Minimalna površina ARKOD parcele od 0,05 ha, koja se evidentira u ARKOD sustav, propisana je Pravilnikom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta („Narodne novine“ br. 1/23 i 41/23). Prijedlog će se razmotriti u okviru izmjena navedenog Pravilnika i tehničkih mogućnosti praćenja parcela manjih od 0,05 ha u ARKOD sustavu. |
| 8 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 17. | Markica mora biti analogna i digitalna. Kada se bolus izgubi, to se ne vidi. Kada nema ušnu markicu, to je vidljivo. | Primljeno na znanje | Zakonom nije zabranjeno stavljanje digitalnih markica ili tzv. čipiranje životinja. |
| 9 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 32. | U novim eko shemama se traži više namjena zemljišta, a u Natura područjima ne postoji ta mogućnost. Na osnovu zajedničke analize sustava potpora u programskom razdoblju 2023.-2030., a uzimajući u obzir specifičnosti u Republici Hrvatskoj, smatramo da bi bilo potrebno uključiti i dodatne napore u pokrivanju troškova na područjima Natura 2000. Gotovo 90% proizvodnje na pašnjačkim površinama u RH odvija se na područjima Natura 2000, a na istima nije moguća prenamjena upotrebe poljoprivrednog zemljišta, osobito povećanje površina oranica. Samim time umanjena je mogućnost korištenja eko shema što za posljedicu neizbježno ima smanjenu mogućnost ostvarivanja potpora po korisniku. Usporedno, došlo je do umanjenja potpore za pašnjake od ugrubo cca 100€/ha, što dodatno ugrožava kalkulaciju u pašnjačkih proizvodnji. Slijedom gore navedenog, smatramo da zaista postoji utemeljena potreba, te bi bilo dobro uvesti u sustav mjera i zasebnu intervenciju koja bi pokrivala samo područja Natura 2000. • U mjeri otežani uvjeti gospodarenja da područja koja spadaju u Gorsko planinska područja potrebno je zadržati dosadašnji nivo potpora po hektaru. • U mjeri raznovrsnost upotrebe poljoprivrednog zemljišta traži se da svi ekološki proizvođači automatizmom ostvaruju tu mjeru. • Malim gospodarstvima savjetodavna služba treba pomoći prilikom upisa za novo razdoblje. • Prijedlog za savjetovanje za eko shemu. Traži se digitalno rješenje, link za slušanje edukacije i upitnik koji treba ispuniti na kraju | Primljeno na znanje | Zbog razumijevanja problematike korisnika koji imaju pašnjačke površine unutar Natura 2000 područja, Ministarstvo poljoprivrede je u postupku pregovora s EK vezano za izmjene SP ZPP predložilo pojednostavljenje obveza u eko shemi 31.01. Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina za iste. Nakon odobrenja izmjena SPZPP, izmijeniti će se obveze izmjenama ovoga pravilnika. Iznosi potpora proizašli su iz Studije koju je izradilo neovisno tijelo te iste nije moguće mijenjati. U eko shemi 31.04. Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina - Ne prihvaća se Prema članku 31. Uredbe (EU) 2021/2115, eko sheme su za korisnike dobrovoljne intervencije, što onemogućuje pružanje potpore automatizmom za odabrane skupine korisnika. Edukacija korisnika propisuje se Pravilnikom o provedbi intervencije 78.01. |
| 10 | Hrvatska poljoprivredna komora | Članak 33., Intervencija 31.01. Intenzivirana raznolikostpoljoprivrednih površina | Predlažemo da se ekološkim proizvođačima automatizmom omogući ispunjenje uvjeta Eko sheme 31.01. Intenzivirana raznolikost uporabe zemljišta, obzirom da je to poljoprivredna proizvodnja koja se bazira na velikim pašnjačkim površinama, a sama po sebi je uglavnom i ekološka. | Nije prihvaćen | Prema članku 31. Uredbe (EU) 2021/2115, eko sheme su za korisnike dobrovoljne intervencije, što onemogućuje pružanje potpore automatizmom za odabrane skupine korisnika |
| 11 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 35. | a) Rijetki su PG-i koji imaju površinu od 10 ha maslinika na otocima i priobalju. Za postići toliku djelatnu površinu bilo je potrebno puno novaca i rada. Eko-shema predviđa da se zbog intenzivne raznolikosti poljoprivrednih površina na PG od 10 ha maslinika prihvaća površina osnovne kulture 75%, a ostalo druga kultura. Hrvatsko maslinarstvo je prešlo razinu hobija i postalo sljedbenikom velikih maslinarskim zemljama ako ne po količini onda nesumnjivo po kvaliteti. Zajednički uzgoj poljoprivrednih kultura u maslinicima na područjima sa težim uvjetima gospodarenja (priobalje i otoci) neće pridonijeti napretku već će stvarati nepotrebno opterećenje tlu i biti veoma lak uzrok nastajanja i širenja požara. Tražimo da se maslinarstvo izuzme iz ove sheme jer bioraznolikost Jadranske hrvatske nije ugrožena, a ovime maslinarstvo bi bilo oštećeno Postavlja se pitanje livade i pašnjaka. Nemoguće je zadovoljiti navedene uvjete. Stavke (b, c) ne smiju zauzimati više od 70 % poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva, ne smiju zauzimati više od 95% poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva (1) Potpora za intervenciju 26.01. Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost dodjeljuje se korisniku za najviše 50 hektara prihvatljivog poljoprivrednog zemljišta za koja su aktivirana prava na plaćanja. 2. Prijedlog da se u Intervenciji 31.01. Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina u popisu kultura u Prilogu 1 doda kukuruz za silažu kao zasebna kultura. Kratko obrazloženje: kukuruz za silažu je osnovno voluminozno krmivo koje koriste proizvođači mlijeka i goveđeg mesa. Na našim govedarskim farmama njegova je zastupljenost nerijetko veća od 50% ukupnih obradivih površina gospodarstva. Većina malih gospodarstava će teško moći zadovoljiti uvjetovanost prema GAECU 7 ako im se ne omogući kukuruz za silažu kao zasebnu kulturu. Doći će u pitanje opstojnost malih gospodarstava jer neće moći zadovoljiti uvjetovanost za potporu i zadovoljenje svojih potreba za stočnom hranom ukoliko im se ne dozvoli da imamo kukuruz za silažu kao zasebnu kulturu. Osim toga kukuruz za silažu je bila navedena kao zasebna kultura u sklopu krmnog bilja tako da je nejasno zašto se navedeno promijenilo. 3. Prijedlog za se u Intervenciji 31.03. Intenzivno održavanje ekološki značajnih površina ukupna površina smanji jer je 10 % ukupne poljoprivredne površine previše ili alternativno ako ostane 10% da se izmjena napravi na sljedeći način : | Nije prihvaćen | Kako su eko sheme za korisnike dobrovoljne intervencije, a eko shema 31.04. Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina uključuje sve vrste uporabe poljoprivrednog zemljišta na razini poljoprivrednog gospodarstva, tako nema osnove za isključivanje maslinarstva iz navedene intervencije. Zastupljenost kultura/ vrsta uporabe zemljišta je u pregovorima s EK bila usmjerena na što jednostavnije zahtjeve za korisnike, a kompromisna rješenja koja je EK prihvatila nalaze se u opisu prakse. (1) Ne prihvaća se. Prilikom programiranja intervencije analize su pokazale da je financijski učinak preraspodjele 20% omotnice za izravna plaćanja za prvih 30 hektara najveći kod poljoprivrednih gospodarstava veličine do 50 hektara. (2) Ne prihvaća se Uključivanjem iste kulture s različitom namjenom korištenja nakon žetve ne postižu ciljevi eko sheme 31.01. Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina na poljoprivrednim površinama uključenim u istu. (3) Ne prihvaća se Postotak EZP pokušali smo u pregovorima s Europskom komisijom smanjiti na 7% ali EK, DG ENVI, nije prihvatila prijedlog s obrazloženjem da se smanjenjem postotka ne postiže traženi učinak veće ambicije eko sheme 31.03. u odnosu na isti propisan GAEC standardom |
| 12 | Udruga Biom | PRAVILNIK, Članak 37. | Bilo bi potrebno jasnije definirati što je to neželjena vegetacija (drvenaste i invazivne vrste) te omogućiti da se uklanjanje radi i mehanički (strojno) ili kontroliranim paljenjem. Također mišljenja smo kako se u stavku 10 ne treba ograničavati samo na krške pašnjake nego bi odredba trebala biti za sve pašnjake. Izmjenom Zakona o šumama donekle je omogućeno da se sada i na pašnjacima koji su zakupljeni od Hrvatskih šuma uklanja drvenasta vegetacija, ali je možda pretjerano zahtijevati da se sa cijelog pašnjaka uklone drvenaste vrste (osim onog segmenta koji se odnosi na obilježja krajobraza). Možda bi najbolje bilo reći da se na travnjaku za kojeg potpora prima kroz ovu intervenciju može biti pokrovnost drvenaste vegetacije maksimalno xy% jer se u suprotnome vrlo rijetke parcele mogu koristi za prijavu na ovu intervenciju iako je njihova vrijednost i smisao da se potiče održavanje travnjaka neupitno. Na taj bi se način osiguralo da se površine koje se koriste kao pašnjaci održavaju u stupnju obraslosti drvenastom vegetacijom na nekom stalnom nivou (korisnik intervencije bi mogao držati količinu drveća i grmlja na nekoj prihvatljivoj razini), a oni pašnjaci koji su zarasli više bi se uz određeno ulaganje mogli dovesti u stanje da pokrovnost drvenaste vegetacije ne bude veća od xy% što se može lako mjeriti remote sensingom. | Primljeno na znanje | Prilikom ažuriranja kalkulacija od strane neovisnih stručnjaka, razmotrit će se prijedlog. |
| 13 | Poljoprivredna zadruga Otok Krk | PRAVILNIK, Članak 37. | "(10) Na površinama krških pašnjaka u cilju njihovog održavanja, obvezno je ručno ili strojno uklanjanje neželjene vegetacije, ili njeno kontrolirano paljenje, ili kontrolirano korištenje herbicida u slučaju invazivnih vrsta." Obrazloženje: ako se primjerice juniperus oxycedrus ili ailanthus altissimus samo ručno uklanjaju neće se postići željeni efekt, ili će se štoviše postići suprotni efekt. Iz tog razloga potrebno je omogućiti širi spektar modaliteta uklanjanja neželjene vegetacije s krških pašnjaka. | Primljeno na znanje | Prilikom ažuriranja kalkulacija od strane neovisnih stručnjaka, razmotrit će se prijedlog. |
| 14 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 38. | Omogućiti korištenje uz rub parcele. (1) Intervencija se provodi na razini poljoprivrednog gospodarstva na svim vrstama uporabe poljoprivrednog zemljišta. (2) Potpora se dodjeljuje korisniku koji na minimalno 10 % ukupnih poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva, ima sljedeće ekološki značajne površine: – obilježja krajobraza koja se nalaze na poljoprivrednom zemljištu te na površinama koje graniče s poljoprivrednim površinama – rubni pojasevi uz vodotoke – pojasevi prihvatljivih hektara duž rubova šume bez proizvodnje - leguminoze kao glavni postrni ili pokrovni usjevi ili smjesa leguminoza i žitarica ili leguminoza i biljaka iz drugih porodica u kojima leguminoze čine minimalno 50% smjese. Obrazloženje: Postrni usjev predstavlja biomasu za organsku gnojidbu tla i ide u cilju smanjenja primjene mineralnih gnojiva, sprječava eroziju oraničnih površina, smanjuje evaporaciju i poboljšava aktivnost flore i faune tla, a ujedno i smanjuje uporabu pesticida jer se smanjuje nicanje i razvoj korova na poljoprivrednoj površini. Da se površine koje su proizvodne da se evidentiraju kao ugar bez obzira na aktivnost na istoj izuzev soje i kukuruza zbog krize uzrokovane ratom. | Nije prihvaćen | Nakon početnog prijedloga (unutar prve verzije prijedloga SPZPP) u kojem smo u EZP uključili leguminoze za zelenu gnojidbu kao postrni usjev, te nakon dodatnih pregovora i stručnih pojašnjenja o važnosti istih u ovome kontekstu, EK je odbila prijedlog zato što uzgoj leguminoza predstavlja proizvodnu aktivnost. Derogacija GAEC 8 za 2023. godinu vezano za ugar je bila donesena na razini EU. |
| 15 | Udruga Biom | PRAVILNIK, Članak 38. | U stavku 2. trebalo bi dodati odredbu da rubni pojasevi ne mogu biti obrasli invazivnim vrstama ako se za njih želi ostvariti pravo na plaćanje jer po raznim regulativama se želi spriječiti širenje invazivnih vrsta, a poznato je da su ove površine često prepune invazivnih biljaka. Strateški plan je sada u fazi izrade izmjena pa je prilika za razriješiti i ovu problematiku. Također u stavku 3. trebalo bi navesti da nisu prihvarljive živice koje sadržavaju invazivne vrste biljaka jer bi po tome u npr. Posavini ili Pokuplju netko tko uz rub parcele ima živicu od amorfe moga ju prijaviti ovdje, a na velikom broju mjesta samo u ovom pravilniku se izričito navodi da se amorfa mora uklanjati. U 3. stavku kada se govori o suhozidima trebalo bi navesti da je minimalna širina 0,5m u NAJŠIREM dijelu suhozida kako bi bilo potencijalnim prijaviteljima bilo jasno kako to izmjeriti. U Stavku 4. ponovno bi trebalo biti navedeno da rubni pojasevi uz vodotoke moraju biti bez invazivnih vrsta ili barem da se invazivne vrste trebaju uklanjati. | Primljeno na znanje | Potrebno je definirati koje invazivne vrste bi se kontrolirale, te razmotriti postupke provedivosti kontrole od strane Agencije za plaćanja. Stavak 3 Nije prihvaćen. Navod minimalna širina u najširem dijelu suhozida je nejasan i zbunjujući. Stavak 4 Primljeno na znanje. Potrebno je definirati koje invazivne vrste bi se kontrolirale, te razmotriti postupke provedivosti kontrole od strane Agencije za plaćanja. |
| 16 | Green Field j.d.o.o. | PRAVILNIK, Članak 38. | Poštovani, nije mi jasno zašto nije moguće upisati šumarke u kršom pašnjaku kao obilježje krajobraza. Ti šumarci služe životinjama da se sklone ljeti tijekom vrućina, a zimi tijekom nevremena. Osim toga u tim šumaricma je zelena trava najduži period u godini i životinje u njima najviše i borave. Ne samo zbog ugode nego i kvalitetne paše. Ljeti se trava spali svugdje osim u šumarcima gdje ostaje zelena, tako i zimi. Također životinjama služe šumarci i za brst. Po meni jako je nepravedno to što se na krškom pašnjaku ne može upisati šumarak kao obilježje krajobraza kad on to i jest. | Nije prihvaćen | Šumarci i lokve kao elementi krajobraza ne smatraju se prihvatljivim površinama na pašnjacima i krškim pašnjacima s obzirom da se primjenjuje sustav proporcionalnosti, odnosno fiksni koeficijenti smanjenja površina trajnih travnjaka. |
| 17 | Poljoprivredna zadruga Otok Krk | PRAVILNIK, Članak 38. | Slažemo se s prethodnim komentarom, intervencija bi se trebala odnositi i na suhozide koji su uži od 0,5m, slažemo se s širinom od 0,25m. | Nije prihvaćen | Širinu suhozida užu od 0,5 m nije moguće kontrolirati unutar sustava Monitoringa. |
| 18 | OPG Jakša Najev | PRAVILNIK, Članak 38. | - tradicionalni suhozid visine najmanje 0,50 m i širine 0,25 m, do najviše 3 m širine osnove, koji je evidentiran u ARKOD sustavu na parceli kao vanjski suhozid, minimalne dužine 30 metara | Nije prihvaćen | Širinu suhozida užu od 0,5 m nije moguće kontrolirati unutar sustava Monitoringa. |
| 19 | JELENA LEMUND | PRAVILNIK, Članak 40. | Potrebno je napomenuti dali se intervencija 31.04 odnosi na proizvodnu godinu (15.8.2023-1.10.2024, čl 7 st.5 ) ili na kalendarsku godinu!. Naime izračun količine stajnjaka se radi na osnovu godišnje prijave životinja u JRDŽ i korištenje stajnjaka se prijavljuje sa 31.12. godine prijave poticaja. | Nije prihvaćen | Intervencija se odnosi na proizvodnu godinu 15.8.-1.10. |
| 20 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 41. | (1) Korisnik je obavezan posjedovati analizu tla ne stariju od četiri godine prije provedbe intervencije za svaku ARKOD parcelu na kojoj se primjenjuje stajski gnoj. (11) Stajski gnoj potrebno je inkorporirati u tlo unutar 48 sati od iznošenja na oraničnu površinu osim u slučaju kada se koristi u vegetacijskoj fazi za gnojenje leguminoza, trava i travolikih paša, žitarica i kukuruza. (15) Korisnik koji posjeduje stoku obvezan je imati pokriven stajski gnoj u spremištu (2/3 spremišta natkriveno) s ciljem smanjenja onečišćenja vode i zraka. Za pokrivanje stajskog gnoja prihvatljivo je korištenje slame te nepropusnih folija. | Primljeno na znanje | S obzirom da je potpora za eko shemu Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama temeljena na izračunima od strane neovisnih stručnjaka, a u tijeku je postupak ažuriranja kalkulacija za ovu potporu, prijedlog će se razmotriti u cilju preciznijeg izračuna odgovarajuće potpore u skladu s propisanim jednogodišnjim obvezama. |
| 21 | JELENA LEMUND | PRAVILNIK, Članak 41. | Stavak 1 i 2-analiza tla se sukladno NN 47/2019 Pravilniku o metodologiji praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta radi svake četvrte godine, a po intervenciji svake godine ako koristimo stajnjak. Predlažemo da se ukine ta stavka jer se plodnost tla ne može značajno promijeniti u godini dana. Napominjemo da se gnojidba radi na principu višegodišnjeg Plana gnojidbe koji je također obavezan po intervenciji. Sve analize i dodatne aktivnosti koje se provode iziskuju veće financijske intervencije od naknade za iste. Članak 41. stavak 11: predlažemo da se produlji rok za inkorporiranje stajnjaka unutar 48 sati od iznošenja na oranicu- neke lokacije su udaljene od farme i voze se kamionima i potrebno je određeno vrijeme da bi se navezla dostatna količina ili ispraznila farma, pri tome najveći problem stvaraju vremenski uvjeti, ili, predlažemo razdvajanje pojmova iznošenje na oranične površine i razbacivanje i da se drugačije vremenski ograniči iznošenje. | Djelomično prihvaćen | Primljeno na znanje. S obzirom da je potpora za eko shemu Uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama temeljena na izračunima od strane neovisnih stručnjaka, a u tijeku je postupak ažuriranja kalkulacija za ovu potporu, prijedlog će se razmotriti u cilju preciznijeg izračuna odgovarajuće potpore u skladu s propisanim jednogodišnjim obvezama Članak 41. stavak 11 Ne prihvaća se EK, DG ENVI je bio izričit u zahtjevima za smanjenje emisija amonijaka u atmosferu. U odnosu na ostale zahtjeve koje su pred nas stavili, ovaj je najmanje složen za provedbu od strane korisnika. |
| 22 | JELENA LEMUND | PRAVILNIK, Članak 43. | Predlažemo odobrenje korištenja mineralnog gnojiva sa fosforom i kalijem u predsjetvenoj gnojidbi jer one su neophodne za razvoj biljke i samo pozitivno utječu na metabolizam biljke i formiranje kvržica za fiksaciju dušika i smanjenje stakleničkih plinova. | Nije prihvaćen | U početnoj komunikaciji s EK prilikom slanja prvog prijedloga SP ZPP u okviru ove eko sheme predložili smo uporabu mineralnih gnojiva koja sadrže fosfor i kalij, no prijedlog je odbijen uz obrazloženje kako nismo dovoljno pojačali nadstandard prihvatljiv za provedbu unutar eko sheme. |
| 23 | JELENA LEMUND | PRAVILNIK, Članak 45. | Predlažemo da se preformulira rečenica da se tlo ne okreće jer svako tanjuranje je u biti prevrtanje tla ili miješanje. Da bi tlo posijali sa postrnim usjevom, strnim žitaricama i što je najbitnije održavali bez korova po načelima integrirane proizvodnje kako nalaže intervencija potrebno je obrada sa okretanjem-mješanjem tla. Strojevi koji su za reduciranu obradu namijenjeni sadrže elemente koji „okreću“ površinski sloj tla i pripremaju ga za sjetvu. Kod direktne sjetve okopavina bez minimalne reducirane obrade nemoguće je odraditi njegu usjeva(zaštita i kultivacija) Svjedoci smo toplih zima gdje cijelu zimu imamo vegetaciju na oranicama koja raste a mora se održavati što je moguće samo tanjuranjem ili tretiranjem neselektivnim herbicidima. Obaveza kreiranja geotagiranih fotografija za sjetvu svake pojedine parcele je izniman izazov jer se sije često i u noćnoj smjeni što nemože se dokazati fotografiranjem u mraku. Predlažemo da imamo za svaku parcelu u procesu proizvodnje jedan komplet fotografija kao dokaz poljoprivredne aktivnosti (kod pripreme tla, kad nikne ili se kosi i sl.) | Nije prihvaćen | Koncept konzervacijske poljoprivrede isključuje prevrtanje tla obradom. |
| 24 | Green Field j.d.o.o. | PRAVILNIK, Članak 46. | Poštovani, na ovom primjeru je najvidljivija diskriminacija krša i krške proizvodnje. Pri upisu pašnjaka u ARKOD nama se redovito smanje koeficjenti na 0,4 eventualno na 0,6 i nakon toga na skoro svim plaćanjima imamo smanjene potpore. Ta logika bi prolazila da nema koeficjenata i da su nama plaćanja najmanja jer je i prinos po stvarnom hektaru zelene mase najmanji. Međutim ako ja npr. upišem 100 stvarnih ha u AROKDU za plaćanje je to površina od 40 ha i onda na tih 40 ha dobijem najmanje plaćanje. To nije pošteno. Moj prinos zelene mase na 0,4 koeficjentu je jednak ili približan kao u nizinskoj hrvatskoj na koeficjentu 1 stoga bi bilo pošteno da mi dobijemo jednake iznose po ha ili ukinite koeficjente. Osim toga ja moram maknuti neželjenu vegetaciju i korove sa 100 ha da bi dobila najmanji iznos popore za 40 ha, dok u drugim dijelovima Hrvatske je omjer 1:1 i imaju tri puta veće plaćanje. Ja osobno imam mlijčne krave na krškom pašnjaku i mojoj se kravi najteže napasti na pašnjaku i ima najteže uvjete za kretanje. Ja joj nakon toga moram dati dohranu koju nema gdje proizvesti nego je moram kupiti jer nemam oranice. Stoga bi se poljoprivreda na mediteranu trebala posebno poticati, a ne sabotirati gdje god se to stigne. | Primljeno na znanje | Vaš komentar ćemo uzeti u obzir prilikom slijedećeg ažuriranja kalkulacija ove intervencije od strane neovisnih stručnjaka |
| 25 | Brodsko ekološko društvo-BED | PRAVILNIK, Članak 47. | Nužno je prilagoditi formulaciju praksama gdje se travnjak održava kombinacijom ispaše i košnje, da ispaša bude moguća prije i poslije košnje. Također je praksa pokazala da je u određenim klimatski ekstremnim godinama (kao što je ova) nužno uklanjati invazivne vrste i nakon 1.kolovoza. | Nije prihvaćen | Obveze propisane ovom intervencijom ne uvjetuju i košnju i ispašu kao obvezne prakse. Invazivne vrste trebaju se stalno uklanjati, a propisani datum veže se s kontrolama Monitoringom. |
| 26 | Udruga Biom | PRAVILNIK, Članak 47. | U stavku 5. trebalo bi dozvoliti i da se grmovi amorfe uklanjaju mehanički ili ručno jer je poanta da se uklanja invazivna vrsta ali da se za to ne koriste herbicidi, a nije poanta u ručnom uklanjanju. | Primljeno na znanje | Vaš prijedlog ćemo razmotriti prilikom izmjena SP ZPP |
| 27 | Damjan Džakula | PRAVILNIK, Članak 47. | (3) Ako se travnjak održava košnjom, ispaša je dozvoljena prije ili nakon košnje, izvedene prema terminima iz stavka (1) do kraja tekuće godine, a stoka se mora napasivati na cijeloj raspoloživoj površini, s najmanje 0,3, a najviše 1,0 UG/ha ovaca, koza, goveda i/ili kopitara. Na ovaj način moguće je uključiti više površina u intervenciju, obzirom da prvo ispašom, a zatim košnjom, stvaramo kvalitetniju stočnu hranu, što u naravi i jest čest slučaj. | Primljeno na znanje | Vaš prijedlog ćemo razmotriti prilikom izmjena SP ZPP |
| 28 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 49. | Potrebno je omogućiti PVP potporu u slučaju kada se dogodi mrtvo teljenje. Svako tele mora imati prijavljenu majku, od 1.1.2024. Ako je upisana kao majka u proizvodnji nema razloga da ne bude prihvatljivo grlo za poticaj. | Primljeno na znanje | Kad korisnik ne može ispunjavati kriterije prihvatljivosti ili svoje obveze zbog više sile ili izvanrednih okolnosti, zadržava pravo na potporu vezanu uz površinu ili životinje koje su prihvatljive u trenutku djelovanja više sile ili izvanrednih okolnosti. Korisnik mora postupiti u skladu sa člankom 240. Pravilnika |
| 29 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 50. | Potrebno je omogućiti PVP potporu u slučaju kada se dogodi mrtvo teljenje. Svako tele mora imati prijavljenu majku, od 1.1.2024. Ako je upisana kao majka u proizvodnji nema razloga da ne bude prihvatljivo grlo za poticaj. | Primljeno na znanje | Kad korisnik ne može ispunjavati kriterije prihvatljivosti ili svoje obveze zbog više sile ili izvanrednih okolnosti, zadržava pravo na potporu vezanu uz površinu ili životinje koje su prihvatljive u trenutku djelovanja više sile ili izvanrednih okolnosti. Korisnik mora postupiti u skladu sa člankom 240. Pravilnika. |
| 30 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 51. | Zamijeniti: najmanje 180 dana za muška grla i najmanje 150 dana za ženska grla. | Primljeno na znanje | Kriterijima obveznog tova i starosti životinja u trenutku izlučenje usmjerava se korisnike ka proizvodnji proizvoda koji su na tržištu traženiji i koji postižu bolju cijenu. Prosječno trajanje tova u RH je nešto više od godinu dana. Prosječna dob u trenutku klanja za sve pasmine mladih bikova iznosi 17,8 mjeseci starosti iz čega je vidljivo da je kriterij trajanja do sada bio prekratak. Produljenje tova na 250 dana za muška i na 180 dana za ženska grla te određivanje kriterija starosti grla u trenutku isporuke na klanje ili u izvoz radi klanja odraz je stvarnog stanja u RH. U strukturi izlučenih grla na klanje/izvoz gotovo 94 % grla jesu u dobi iznad 12 mjeseci. |
| 31 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 52. | Izmijeniti: korisnik je dužan pridržavati se uzastopnog razdoblja držanja teladi u trajanju 2 mjeseca (60 dana). Razdoblje obveznog držanja prihvatljivih grla iz stavka 2. ovoga članka na poljoprivrednom gospodarstvu je 100 uzastopnih dana koje započinje od dana podnošenja zahtjeva. Za telad oteljenu u godini podnošenja Jedinstvenog zahtjeva korisnik je dužan pridržavati se uzastopnog razdoblja držanja teladi u trajanju od 6 (šest) mjeseci koje započinje prvog dana nakon teljenja. Dodati nove podintervencije 32.03.01. za krave i 32.03.02. prvotelke kod krava dojilja • Takva podjela je kod mliječnih krava pa smatra se kako bi trebala biti i kod krava dojilja te bi se time dodatno valorizirale prvotelke u sustavu krava-tele. Potaknuo bi se dio uzgajivača na širenje stada. • Prijedlog je da se kod krava dojilja primjeni s datumom 31.10., Gledaju se prihvatljiva grla i korisnika na dan podnošenja zahtjeva za PVP za krave dojilje i u prethodnih 18 mjeseci imaju registrirano teljenje u JRDŽ. • Tražimo izmjenu obaveznog držanja teleta sa 6 mjeseca na 2 mjeseca. Potrebno je omogućiti PVP potporu u slučaju kada se dogodi mrtvo teljenje. Svako tele mora imati prijavljenu majku, od 1.1.2024. Ako je upisana kao majka u proizvodnji nema razloga da ne bude prihvatljivo grlo za poticaj. | Primljeno na znanje | Uvjet od minimalno 6 mjeseci držanja teladi definiran u Strateškom planu. U tijeku je komunikacija s EK vezano za izmjene SP, prijedlog izmjena SP je držanje teladi minimalno 2 mjeseca, uvrstit će se u izmjene Pravilnika 2024. nakon odobrenja EK. Intervencije i podintervencije definirane su u Strateškom planu. Uvjet da je grlo prisutno na gospodarstvu korisnika na dan podnošenja zahtjeva definiran je u Strateškom planu te iste treba promatrati u kontekstu ciljeva intervencija te svih analiza koje su prethodile izradi Strateškog plana. Kad korisnik ne može ispunjavati kriterije prihvatljivosti ili svoje obveze zbog više sile ili izvanrednih okolnosti, zadržava pravo na potporu vezanu uz površinu ili životinje koje su prihvatljive u trenutku djelovanja više sile ili izvanrednih okolnosti. Korisnik mora postupiti u skladu sa člankom 240. Pravilnika. |
| 32 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 53. | Potrebno je omogućiti PVP potporu u slučaju kada se dogodi mrtvo janjenje. Svako janje mora imati prijavljenu majku, od 1.1.2024. Ako je upisana kao majka u proizvodnji nema razloga da ne bude prihvatljivo grlo za poticaj. Mora biti stara minimalno 12 mjeseci, ili je ranije imala registrirano janjenje/jarenje (da bi mogla u PVP). | Primljeno na znanje | Kad korisnik ne može ispunjavati kriterije prihvatljivosti ili svoje obveze zbog više sile ili izvanrednih okolnosti, zadržava pravo na potporu vezanu uz površinu ili životinje koje su prihvatljive u trenutku djelovanja više sile ili izvanrednih okolnosti. Korisnik mora postupiti u skladu sa člankom 240. Pravilnika. |
| 33 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 54. | Spustiti prag za povrće na 0,25 ha. Uvrstiti: Začinsko bilje, zeljasto bilje, ljekovito bilje uz povrće Stavak (6) Intervencije 32.05.: dokaz o isporuci minimalne količine uroda po hektaru treba primijeniti za 2 vrste proizvodnji, za konvencionalnu proizvodnju i za ekološku proizvodnju. Isto treba napraviti i u navedenoj tablici izračuna minimalnih prinosa po kulturama. Pojašnjenje: ne mogu biti mjerilo prihvatljivosti isti iznosi prinosa po kulturama i za konvencionalnu i za ekološku proizvodnju. S obzirom da su u ekološkoj proizvodnji velika i brojna ograničenja u samoj proizvodnji (zabrana korištenja mineralnih gnojiva, herbicida, pesticida i ostalog) što uvelike utječe na ostvarivanje samog prinosa. Uvrštenjem ovog prijedloga, uvelike bi se pomoglo očuvanju ekološke poljoprivredne postojeće proizvodnje, te potaknulo i moguće ciljano povećanje iste. | Nije prihvaćen | Začinsko bilje, zeljasto bilje i ljekovito bilje nisu prihvatljivi sektori za PVP (uredba EU 2021/2115, članak 33.) U Prijedlogu pravilnika za 2024. godinu u Tablici 14. Priloga 1. definirane su minimalno proizvedene i isporučene količine povrća posebno za konvencionalnu i posebno za ekološku proizvodnju (navedeno je već uvršteno u važeći Pravilnik za 2023. godinu) Smanjenjem uvjeta prihvatljivosti utjecalo bi se na smanjenje potpore po prihvatljivom hektaru i povećanje broj indikatora. Planirani jedinični iznosi određeni su uzimajući u obzir utvrđene potrebe, troškove i prihode u kombinaciji s proizvodno vezanom potporom kako bi se osigurali stabilniji prihodi poljoprivrednih gospodarstava koja se bave uzgojem povrća te omogućilo gospodarstvima ostanak u ovom sektoru proizvodnje koji zbog velike varijabilnosti dohotka, utjecaja klimatskih promjena na prinos te velikog udjela međufazne potrošnje u ukupnoj vrijednosti proizvodnje, ostvaruje nižu produktivnost od prosječne vrijednosti EU. |
| 34 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 55. | (3) Minimalna prihvatljiva površina za pojedinu prihvatljivu voćnu vrstu iznosi: – orah, lijeska – minimalno 2 ha svake vrste pojedinačno (zamijeniti sa 1 ha) PVP za voće dodati uz mandarine: naranče, limun, grejpfrut ili zamijeniti sa agrumi. | Primljeno na znanje | Uvjet minimalne prihvatljive površine definiran je u Strateškom planu. U tijeku je komunikacija s EK vezano za izmjene SP, prijedlog izmjena SP je dodavanje novih kultura: klementina, naranča, limun grejpfrut, a minimalna prihvatljiva površina za navedene kulture, pojedinačno ili mješovito uključujući i mandarinu, predlaže se 0,25 ha. Uvrstit će se u izmjene Pravilnika 2024. nakon odobrenja EK. |
| 35 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 56. | Potreban je veći iznos za PVP | Nije prihvaćen | Planirani, minimalni i maksimalni jedinični iznosi potpore po utvrđenom hektaru šećerne repe definirani su u Strateškom planu temeljem provedenih analiza. Iznos ovisi o broju prihvatljivih hektara, a ograničen je ukupnom omotnicom za PVP. Također, potrebno je sagledati i sve druge potpore za šećernu repu koje RH dodjeljuje proizvođačima ove biljne vrste. |
| 36 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 60. | Potrebno je maknuti od strane objekta koji obavlja preradu masline, te staviti raditi analize isključivo u akreditiranim laboratorijima. | Nije prihvaćen | Ako objekt koji obavlja preradu masline, u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima, može izdati potvrdu o razvrstavanju u ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, ista će biti prihvatljiva. |
| 37 | OPG Jakša Najev | PRAVILNIK, Članak 60. | (4) Planiran iznos potpore za ) ekstra djevičansko/djevičansko maslinovo ulje iz konvencionalne proizvodnje 1 euro po litri prodanog ulja , b) za ekstra djevičansko/djevičansko maslinovo ulje iz ekološkog uzgoja 1,35 eura po litri. | Nije prihvaćen | Ukupna omotnica za iznimno osjetljive sektore je planirana Državnim proračunom i propisuje se Programom državne potpore za iznimno osjetljive sektore. Planirani iznosi omotnice te daljnja podjela na sektore, odnosno mjere, određuje se u skladu s analizama o stanju sektora. |
| 38 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 61. | Povećanje omotnice. | Nije prihvaćen | Ukupna omotnica za iznimno osjetljive sektore je planirana Državnim proračunom i propisuje se Programom državne potpore za iznimno osjetljive sektore. Planirani iznosi omotnice te daljnja podjela na sektore, odnosno mjere, određuje se u skladu s analizama o stanju sektora. Na zahtjev sektora proizvodnje duhana u Programu državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2023. godinu povećan je maksimalni jedinični iznos potpore za duhan tipa Viržinija sa 0,83 eura/kg na 1,16 eura/kg zbog povećanih cijena inputa energenata. |
| 39 | Udruga Biom | OPERACIJA 10.1.2. Zatravnjivanje trajnih nasada (ZTN), Uvjeti za ostvarenje potpore za operaciju 10.1.2. | Zašto se u ovoj operaciji ne bi omogućilo zatravnjivanje trajnih nasada bez obzira na nagib parcela. Cilj operacije treba biti da se smanji erozija, ali kako se radi i o jednoj od eko-shema treba se u obzir uzeti i utjecaj na bioraznolikost koji je značajan ako se trajne nasade ima zatravljene umjesto da se provodi česta plitka obrada tla kako bi se uklonila sva vegetacija osim kulture koju se uzgaja. Trenutno su u pripremi izmejne SP ZPP pa je možda sad prilika da se ovo promijeni pošto ste na komentar za pravimnik za 2023. rekli da se treba prvo promijeniti SP ZPP. | Nije prihvaćen | Ova je operacija iz mjere 10 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. i provode je samo korisnici koji su preuzeli obvezu 2020. godine te im petogodišnja obveza ističe u 2024. godini pa je time 2024. godina i zadnja godina provedbe mjera iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Slijedom toga, izmjene istih nisu više moguće, već korisnici do kraja provedbe moraju poštivati preuzete obveze koje su bile propisane prilikom njihovog ulaska u ovu mjeru/operaciju. |
| 40 | Udruga Biom | PRAVILNIK, Članak 82. | U stavku 1. navod pod g) bi trebalo promijeniti da se i amorfu može uklanjati i mehanički i ručno. kako ste za prethodni pravilnik rekli da je prije uvođenja ove odredbe potrebno promijniti SPZPP - sada je prilika da se ovo ispravi ili da se barem ova promjena uvede u SPZPP za iduću godinu. | Nije prihvaćen | Ova je operacija iz mjere 10 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. i provode je samo korisnici koji su preuzeli obvezu 2020. godine te im petogodišnja obveza ističe u 2024. godini pa je time 2024. godina i zadnja godina provedbe mjera iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Slijedom toga, izmjene istih nisu više moguće, već korisnici do kraja provedbe moraju poštivati preuzete obveze koje su bile propisane prilikom njihovog ulaska u ovu mjeru/operaciju. |
| 41 | Udruga Biom | PRAVILNIK, Članak 105. | Predlažemo da se stavak 4. promijeni na način da glasi: tradicionalni suhozid najmanje 0,5 m širine U NAJŠIREM DIJELU, najviše 2 m širine unutar parcele i 4 m na granici parcele te najmanje 0,2 m visine i najviše 3 m visine. Izmjena se predlaže kako bi potencijalnim korisnicima bilo jasno kako se mjeri širina. - u davanju odgovora na pravilnik za 2023 rekli ste d ase prvo treba promijeniti SPZPP da bi se ovo moglo provesti - SPZPP je sada u procesu izrade prijedloga promjena pa bi trebalo adresirati ovu potrebu za promjenom. | Nije prihvaćen | Ova je operacija iz mjere 10 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. i provode je samo korisnici koji su preuzeli obvezu 2020. godine te im petogodišnja obveza ističe u 2024. godini pa je time 2024. godina i zadnja godina provedbe mjera iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Slijedom toga, izmjene istih nisu više moguće, već korisnici do kraja provedbe moraju poštivati preuzete obveze koje su bile propisane prilikom njihovog ulaska u ovu mjeru/operaciju. |
| 42 | Udruga Biom | PRAVILNIK, Članak 110. | Predlažemo da se u stavak 1. doda da živica ne može biti od invazivnih vrsta, jer se kroz nekoliko drugih operacija izričito navodi da se invazivne vrste moraju uklanjati pa je pogrešno kroz ovu operaciju omogućiti dobivanje sredstava za njihovo održavanje. - u davanju odgovora na pravilnik za 2023 rekli ste d ase prvo treba promijeniti SPZPP da bi se ovo moglo provesti - SPZPP je sada u procesu izrade prijedloga promjena pa bi trebalo adresirati ovu potrebu za promjenom. Također u stavku 3. trebalo bi napisati da je potrebno MINIMALNO jednom u 2 godine orezivati da se korisnike ne bi dovodilo u zabludu i da smiju maksimalno jednom u dvije godine orezivati pa da im živice preraste čime će izgubiti pravo na potporu. | Nije prihvaćen | Ova je operacija iz mjere 10 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. i provode je samo korisnici koji su preuzeli obvezu 2020. godine te im petogodišnja obveza ističe u 2024. godini pa je time 2024. godina i zadnja godina provedbe mjera iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Slijedom toga, izmjene istih nisu više moguće, već korisnici do kraja provedbe moraju poštivati preuzete obveze koje su bile propisane prilikom njihovog ulaska u ovu mjeru/operaciju. Iako je u točki 3. stavka 1. ovoga članka propisana obveza orezivanja živice jednom u dvije godine (minimalni uvjet), ne postoji zabrana orezivanja (osim u periodu od 1. ožujka do 31. kolovoza) te se orezivanje može provoditi i više puta. |
| 43 | Udruga Biom | PRAVILNIK, Članak 117. | Predlažemo da se iz stavka 1. izbaci ograničenje nagiba parcele. Poanta ove operacije je poboljšanje uvjeta za očuvanje bioraznolikosti i smanjenje erozije tla. Prema tome bilo bi dobro da se korištenje ove operacije omogući svima koji imaju trajne nasade bez obzira na nagib terena na kojem se nasad nalazi ako su spremni provoditi mjere propisane u članku 119. Pogotovo zato jer s povećanjem nagiba raste i opasnost od erozije. - u davanju odgovora na komentare za pravilnik za 2023 ste rekli da bi prvo trebalo promijeniti SPZPP pa jen sada prilika da se to napravi obzirom da su izmjene SPZPP u izradi. | Nije prihvaćen | Ova je operacija iz mjere 10 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. i provode je samo korisnici koji su preuzeli obvezu 2020. godine te im petogodišnja obveza ističe u 2024. godini pa je time 2024. godina i zadnja godina provedbe mjera iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Slijedom toga, izmjene istih nisu više moguće, već korisnici do kraja provedbe moraju poštivati preuzete obveze koje su bile propisane prilikom njihovog ulaska u ovu mjeru/operaciju. Također napominjemo da su poljoprivrednici koji imaju višegodišnje nasade na nagibu od 9-15% mogli koristiti tip operacije 10.1.2. Zatravnjivanje trajnih nasada. |
| 44 | Udruga Biom | PRAVILNIK, Članak 125. | Predlažemo da se u stavku 2. omogući i ručno uklanjanje korova jer je poanta ove operacije da se ne koriste herbicidi za uklanjanje korova, a ne da se koriste traktori. Činjenice da se kalkulacija iznosa potpore napravila za korištenje mehanizacije ne može biti opravdanje za onemogućavanje ručnog uklanjanja, nego bi se trebala napraviti dodatna kalkulacija koja bi pokazala koliko je ručno uklanjanje jeftinije ili skuplje i onda omogućiti korištenje obje metode. - u davanju odgovora na komentare za pravilnik za 2023 ste rekli da bi prvo trebalo promijeniti SPZPP pa jen sada prilika da se to napravi obzirom da su izmjene SPZPP u izradi. | Nije prihvaćen | Ova je operacija iz mjere 10 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. i provode je samo korisnici koji su preuzeli obvezu 2020. godine te im petogodišnja obveza ističe u 2024. godini pa je time 2024. godina i zadnja godina provedbe mjera iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Slijedom toga, izmjene istih nisu više moguće, već korisnici do kraja provedbe moraju poštivati preuzete obveze koje su bile propisane prilikom njihovog ulaska u ovu mjeru/operaciju. |
| 45 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 141. | Uz trajne nasade, predlažemo dopunu na proizvodnju voća i povrća na oranicama (jagoda, lubenica, dinja, kupušnjače, bundeve i sl.). | Primljeno na znanje | Za svaku intervenciju je napravljena studija sa kalkulacijama. Trenutno u postojećoj studiji ne postoje izračuni potpora u vezi proizvodnje voća i povrća na oranicama za ovu intervenciju. |
| 46 | Udruga Biom | PRAVILNIK, Članak 149. | Predlažemo da se u stavku 2. omogući i ručno uklanjanje korova jer je poanta ove operacije da se ne koriste herbicidi za uklanjanje korova, a ne da se koriste traktori. Činjenice da se kalkulacija iznosa potpore napravila za korištenje mehanizacije ne može biti opravdanje za onemogućavanje ručnog uklanjanja, nego bi se trebala napraviti dodatna kalkulacija koja bi pokazala koliko je ručno uklanjanje jeftinije ili skuplje i onda omogućiti korištenje obje metode. - u davanju odgovora na komentare za pravilnik za 2023 ste rekli da bi prvo trebalo promijeniti SPZPP pa jen sada prilika da se to napravi obzirom da su izmjene SPZPP u izradi. | Primljeno na znanje | U okviru operacije 70.01.03. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada (MUK) potiče se uporaba odgovarajuće poljoprivredne mehanizacije i opreme za uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada te je u skladu s navedenim napravljena i kalkulacija iznosa potpore. Vaš prijedlog za sada nije moguće ugraditi u Pravilnik s obzirom da on zahtjeva značajne izmjene ove operacije ili programiranje nove operacije, a time i izmjene Strateškog plana. |
| 47 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 151. | Dodati: 70.02.04. Zaštita domaće pčele sivke kao izvorna pasmina | Nije prihvaćen | Za potrebe uvrštavanja nove operacije u Pravilnik potrebno je programirati operaciju u sklopu Strateškog plana. Operacija mora imati jasno propisani cilj, uvjete prihvatljivosti te obveze korisnika. Potpora za novu operaciju izračunava se na temelju kalkulacija koje izrađuje neovisno stručno tijelo. Zbog navedenoga, u Pravilnik za 2024. godinu nije moguće uvrstiti predloženu novu operaciju. |
| 48 | JELENA LEMUND | PRAVILNIK, Članka 158. | Predlažemo da se dopusti da poljske/cvjetne trake mogu ići na arkod površine manje od 1 ha i da ih se prizna u tablici za ekološki značajne površine za GAEC 8 i za intervenciju 31.03 sa ponderacijskim koeficijentom istim ili većim od ugara jer su one cijelo vrijeme na površini i imaju izniman utjecaj na očuvanje prirodnih staništa | Nije prihvaćen | Izmjene prihvatljive veličine ARKOD parcele kod operacije 70.02.03. Uspostava poljskih traka (PT) zahtijevaju izmjenu Strateškog plana, a bez izmjene Strateškog plana ne mogu biti uvrštene u Pravilnik. Vaš prijedlog prima se na znanje te će se razmotriti mogućnost smanjivanja površine ARKOD parcele za ovu operaciju prilikom narednih izmjena Strateškog plana. Priznavanje poljskih traka kao EZP nije moguće, zbog toga što su poljske trake sastavni dio proizvodne površine (rubni dio oranice), a EZP su neproizvodne površine koje se kao takve ucrtavaju u ARKOD. |
| 49 | Šulog doo | PRAVILNIK, INTERVENCIJA 70.04. Ekološki uzgoj | Poštovani, Potrebno je uskladiti sve odredbe koje se odnose na kulturu indijanska banana, kako bi bila prihvatljiva za potporu u okviru intervencije 70.04. Ekološki uzgoj. Odredbe iz prijedloga Pravilnika za 2024.: • Ako je kultura indijanska banana navedena u Tablici 13. Potpora za voće – minimalni sklop biljaka po ha, razvidno je i nedvojbeno da je indijanska banana voćna vrsta. • Ako je kultura indijanska banana navedena u Tablici 1. Šifre i nazivi kultura, pod šifrom uporabe iz ARKOD sustava 422 - voćnjak, razvidno je i nedvojbeno da se indijanska banana uzgaja u voćnjaku. • Ako je kultura indijanska banana voćna vrsta, i ako se uzgaja u voćnjaku, razvidno je i nedvojbeno da prema Tablici 2. Šifre i nazivi potpora u biljnoj proizvodnji, indijanska banana spada u ostale voćne vrste te je kao takva prihvatljiva za intervenciju 70.04. Ekološki uzgoj. Pitanja: • Ako indijanska banana nije obvezujuća biljna vrsta prema Zakonu o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN 110/21) te ne postoji obveza upisa u popis sorata voćnih vrsta RH, kako se površina zasađena indijanskom bananom može označiti šifrom uporabe 422 - voćnjak? • Ako indijanska banana nije na popisu sorata voćnih vrsta RH, kako se može označiti šifrom 422 – voćnjak, jer prema Pravilniku o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, voćnjak je poljoprivredno zemljište zasađeno voćnim vrstama, a u voćne vrste se ubrajaju vrste uključene u popis sorata voćnih vrsta RH? • Ako indijanska banana nije na popisu sorata voćnih vrsta RH, kako se može nalaziti u Jedinstvenom zahtjevu pod voćnim vrstama? Ako je prema Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu, u Jedinstvenom zahtjevu bilo omogućeno da se za površine zasađene indijanskom bananom označi potpora za intervenciju 70.04. Ekološki uzgoj, Agencija za plaćanja mora donijeti odluku o ulasku u sustav potpore za površine pod ekološkim uzgojem. S poštovanjem, Za Šulog doo, Martina Perešin -Šulog | Prihvaćen | Kultura indijanska banana prihvatljiva je za intervenciju 70.04. Ekološki uzgoj u razdoblju 2023-2027 |
| 50 | Mirjana Mucko | PRAVILNIK, Članak 169. | Prema Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu Indijanska banana nalazi se među subvencioniranim voćnim vrstama. Ista bi se trebala uvrstiti i u tablicu 2. Potrebno je uskladiti sve odredbe koje se odnose na kulturu indijanska banana, kako bi bila prihvatljiva za potporu u okviru intervencije 70.04. Ekološki uzgoj. | Prihvaćen | Kultura indijanska banana prihvatljiva je za intervenciju 70.04. Ekološki uzgoj u razdoblju 2023-2027 |
| 51 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 169. | Potpore u Intervenciji 70.04. Ekološki uzgoj su smanjene što će rezultirati smanjenjem proizvodnje. Za oranice jedinični iznos povećati za 100 eura. Cvjetne trake na 0,5 ha. | Nije prihvaćen | Izračun iznosa potpore za sve skupine usjeva u intervenciji 70.04. Ekološki uzgoj napravilo je neovisno stručno tijelo. Bez izmjena kalkulacija i Strateškog plana, vaš prijedlog nije moguće ugraditi u Pravilnik za 2024. godinu. Primljeno na znanje Izmjene prihvatljive veličine ARKOD parcele kod operacije 70.02.03. Uspostava poljskih traka (PT) zahtijevaju izmjenu Strateškog plana, a bez izmjene Strateškog plana ne mogu biti uvrštene u Pravilnik. Vaš prijedlog prima se na znanje te će se razmotriti mogućnost smanjivanja površine ARKOD parcele za ovu operaciju prilikom narednih izmjena Strateškog plana. |
| 52 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 171. | Stavak(3), jedinični iznosi potpora: Umjesto smanjenja potpore Ekološkom uzgoju na 235 EUR/ha (navedeni iznos se konkretno odnosi na oranice), preraspodjelom (ako se već ne može dirati i povećati omotnica) podignuti iznos potpora za 100 eur/ha na 335 eur/ha, | Nije prihvaćen | Izračun iznosa potpore za sve skupine usjeva u intervenciji 70.04. Ekološki uzgoj napravilo je neovisno stručno tijelo. Bez izmjena kalkulacija i Strateškog plana, vaš prijedlog nije moguće ugraditi u Pravilnik za 2024. godinu. |
| 53 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 173. | Dobrobit su tražili konjogojci, sustav krava tele i pčelari. Peradari su tražili proširenje mjera. Za konjogojstvo predlažu se dvije mjere: Korištenje stelje kroz dobrobit i uređenje kopita. Operacija dobrobit životinja sustav krava – tele: - kako smo i dobili potvrdu od strane ministarstva uzgajivači u sustavu krava-tele će moći koristiti operaciju dobrobit životinja za uzgoj rasplodnih junica i za uzgoj teladi. Takav napredak definitivno pozdravljam, ali smatram kako se treba u operaciju dobrobiti životinja ubacit i krave u sustavu krava-tele - operacije koje predlažem su neka vrsta kopije operacija dobrobiti za mliječne krave. 1. POBOLJŠANI UVJETI SMJEŠTAJA za krave, povećanje podne površine za krave i obogaćivanje ležišta. Smatramo kako se takva mjera može vrlo jednostavno objasniti komisiji i da će ju uvažiti jer su poboljšani uvjeti smještaja definitivno nadstandard u uzgoju. Prijedlog je da se pod vrstu stelje uvrsti i SEPARAT OD GNOJOVKE. Separat je gusti dio od gnojovke koji se dobi separiranjem (odvajanjem) gustog dijela od tekučeg u gnojovci. 2. PRISTUP NA OTVORENO, sam pristup krava na otvoreno nije nadstandard u uzgoju u sustavu krava-tele, ali je koprološka pretraga izmeta goveda prije i nakon dolaska s paše itekako nadstandard u uzgoju. Koprološka pretraga je pored ispusta jedan od uvjeta za ostvarivanje potpore kod mliječnih krava pa ne vidim zašto se to ne bi moglo primjenjivati i kod krava u sustavu krava-tele gdje je takva mjera i više nego potrebna te bi ju veliki broj uzgajivača koristio. | Nije prihvaćen | Za potrebe uvrštavanja novih operacija/zahtjeva u Pravilnik za 2024. godinu potrebno je imati programirane operacije/zahtjeve u sklopu Strateškog plana. Operacija/zahtjev mora imati jasno propisani cilj, uvjete prihvatljivosti te obveze korisnika. Potpora za iste izračunava se na temelju kalkulacija koje izrađuje neovisno stručno tijelo. Zbog svega navedenog, u Pravilnik za 2024. godinu nije moguće uvrstiti predložene nove operacije za dobrobit životinja u konjogojstvu i pčelarstvu te predložene zahtjeve dobrobiti u sklopu operacije Dobrobit životinja u govedarstvu za predloženu novu kategoriju krave dojilje. |
| 54 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 182. | Stavak 2: Preventivno uklanjanje repova je prihvatljivije nego rizik od šteta koje nastaju kada rep nije odstranjen. Stavak 3: Treba promijeniti kategorizaciju - Potrebno je promijeniti da odojak nije do 20 kg, nego do 30 kg. Predlaže se da granica između odojka i tovljenika bude 30 kg. Tj. kao što je bilo prije u Pravilniku. | Djelomično prihvaćen | Rezanje (uklanjanje) repova nije prihvatljivo sa stajališta dobrobiti životinja na razini EU. Prihvaća se promjena kategorizacije. Prijedlog će se uvrstiti u Pravilnik za 2024. godinu po odobrenju izmjena Strateškog plana od strane EK. |
| 55 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 187. | 1. TRANSPORTNI MORTALITET I VETERINARSKI ODBAČAJ KOD BROJLERA • prijedlog je da se razmotri poboljšanje uvjeta kod transporta peradi kod brojlera i purana obzirom da na standard transporta je moguće utjecati putem smanjenja broja životinja koji se nalaze u transportnim kavezima. Poboljšanje uvjeta kod transporta moguće je popratiti i dokazati prilikom istovara brojlera na liniju klanja putem Zapisnik i Rješenja od strane ovlaštenog veterinara kao i putem Vetis aplikacije gdje je evidentirano transportno uginuće. • kod utovara pilića za klanje mora se voditi računa o dobrobiti na način da se osigura dovoljna radna snaga koja mora biti educirana o pravilnom rukovanju sa pilićima. Potrebno je voditi računa da se pilići ne ozlijede kako ne bi došlo do veterinarskog odbačaja (slomljena krila i sl.). U slučaju visokih vrućina potrebno je osigurati više transportnih gajbi što iziskuje povećane troškove i raditi utovare noću što povećava trošak radne snage. Kontrola se vrši uvidom u obračunske liste i ostalu dokumentaciju gdje je naveden transportni mortalitet i veterinarski odbačaj. Prihvatljiv transportni mortalitet i veterinarski odbačaj je do 2% ukupno na godišnjoj razini gledajući ukupan broj brojlera predanih na klanje kako bi Korisnik ostvario potporu. | Nije prihvaćen | Navedeni zahtjev nije dio intervencije 70.06. Plaćanje za dobrobit životinja u Strateškom planu te ga nije moguće staviti u Pravilnik za 2024. godinu. Prijedlog uvođenja novog zahtjeva razmotriti ćemo prilikom budućih izmjena Strateškog plana. |
| 56 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 187. | o potrebno kao i ostalima odrediti 10% osigurati podnu površine u peradarstvu. Prema postojećem prijedlogu moglo bi doći do smanjenja 30% proizvodnje Predlažemo da članak 187 stavaka 3 glasi: • Korisnik ostvaruje potporu za područje dobrobiti Poboljšani uvjeti smještaja ako ispuni zahtjev Smanjena gustoća naseljenosti. Obveza je osigurati u bilo kojem trenutku minimalno 10% smanjenje gustoće naseljenosti izražene u kg/m2 u odnosu na maksimalnu gustoću naseljenosti kako je propisana u Direktivi 2007/43/ EZ o utvrđivanju minimalnih pravila za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa, kako slijedi: Maksimalna gustoća naseljenosti (kg/m2) Smanjena gustoća naseljenosti za min 10 % (kg/m2) 33 30 39 35,1 42 37,8 * maksimalna gustoća naseljenosti uz posebno odobrenje nadležnog tijela ako su osigurani dodatni uvjeti za povećanu gustoću naseljenosti, u skladu s Direktivom Vijeća 2007/43/EZ o utvrđivanju minimalnih pravila za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa | Prihvaćen | Prijedlog će se uvrstiti u Pravilnik za 2024. godinu po odobrenju izmjena Strateškog plana od strane EK. |
| 57 | KOKA d.o.o. | PRAVILNIK, Članak 187. | 1. SMANJENJA GUSTOĆA NASELJENOSTI KOD BROJLERA Predlažemo da članak 187 stavaka 3 glasi: • Korisnik ostvaruje potporu za područje dobrobiti Poboljšani uvjeti smještaja ako ispuni zahtjev Smanjena gustoća naseljenosti. Obveza je osigurati u bilo kojem trenutku minimalno 10% smanjenje gustoće naseljenosti izražene u kg/m2 u odnosu na maksimalnu gustoću naseljenosti kako je propisana u Direktivi 2007/43/ EZ o utvrđivanju minimalnih pravila za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa, kako slijedi: Maksimalna gustoća naseljenosti (kg/m2) Smanjena gustoća naseljenosti za minimalno 10% (kg/m2) 33 30 39* 35,1 42* 37,8 * maksimalna gustoća naseljenosti uz posebno odobrenje nadležnog tijela ako su osigurani dodatni uvjeti za povećanu gustoću naseljenosti, u skladu s Direktivom Vijeća 2007/43/EZ o utvrđivanju minimalnih pravila za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa 3. PLAN HRANIDBE I KONTROLA MIKOTOKSINA - PREVENCIJA PROBLEMATIKE MIKOTOKSINA UGRADNJOM VEZAČA MIKOTOKSINA • u dijelu kategorije rasplodnih nesilica i tovnih brojlera i purana prijedlog je da se u dijelu poboljšanja hranidba uključi zahtjev Kontrola plijesni i mikotoksina gdje bi se po principu kategorije krmače i nazimice uključila obaveza analize krmiva za rasplodne nesilice na zearalenom, a kod tovnih brojlera i purana na aflatoksin i deoksinivalenol u nekom od ovlaštenih laboratorija najmanje dva puta godišnje te postupiti u skladu sa nalazom • mikotoksini u hrani za životinje utječu negativno na zdravlje životinja i u koncentracijama znatno nižim od maksimalno dozvoljenih (AFLA B1) i preporučenih (DON, T-2, FUM i dr.). • u cilju prevencije negativnog djelovanja mikotoksina na zdravlje životinje, u hranu za životinje ugrađuju se vezači mikotoksina što rezultira većim troškovima tova. PRIJEDLOG • Plan hranidbe – obveza je izraditi dnevni, mjesečni i godišnji plan hranidbe • Kontrola plijesni i mikotoksina – obaveza je analizirati krmiva na za rasplodne nesilice na zearalenom, a kod tovnih brojlera i purana na aflatoksin i deoksinivalenol u nekome od ovlaštenih laboratorija najmanje dva puta godišnje te postupiti u skladu s nalazom. Nalaz analize korisnik je dužan dostaviti na uvid podružnici Agencije za plaćanja 4. TRANSPORTNI MORTALITET I VETERINARSKI ODBAČAJ KOD BROJLERA • prijedlog je da se razmotri poboljšanje uvjeta kod transporta peradi kod brojlera i purana obzirom da na standard transporta je moguće utjecati putem smanjenja broja životinja koji se nalaze u transportnim kavezima. Poboljšanje uvjeta kod transporta moguće je popratiti i dokazati prilikom istovara brojlera na liniju klanja putem Zapisnik i Rješenja od strane ovlaštenog veterinara kao i putem Vetis aplikacije gdje je evidentirano transportno uginuće. • kod utovara pilića za klanje mora se voditi računa o dobrobiti na način da se osigura dovoljna radna snaga koja mora biti educirana o pravilnom rukovanju sa pilićima. Potrebno je voditi računa da se pilići ne ozlijede kako ne bi došlo do veterinarskog odbačaja (slomljena krila i sl.). U slučaju visokih vrućina potrebno je osigurati više transportnih gajbi što iziskuje povećane troškove i raditi utovare noću što povećava trošak radne snage. Kontrola se vrši uvidom u obračunske liste i ostalu dokumentaciju gdje je naveden transportni mortalitet i veterinarski odbačaj. Prihvatljiv transportni mortalitet i veterinarski odbačaj je do 2% ukupno na godišnjoj razini gledajući ukupan broj brojlera predanih na klanje kako bi Korisnik ostvario potporu. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan uz zahtjev Smanjenje gustoće naseljenosti za 10%. Prijedlog će se uvrstiti u Pravilnik za 2024. godinu po odobrenju izmjena Strateškog plana od strane EK. Ostali traženi zahtjevi nisu dio intervencije 70.06. Plaćanje za dobrobit životinja u Strateškom planu te ih nije moguće staviti u Pravilnik za 2024. godinu. Prijedlog uvođenja novih zahtjeva razmotriti ćemo prilikom budućih izmjena Strateškog plana. |
| 58 | KOKA d.o.o. | PRAVILNIK, Članak 188. | 3. PLAN HRANIDBE I KONTROLA MIKOTOKSINA - PREVENCIJA PROBLEMATIKE MIKOTOKSINA UGRADNJOM VEZAČA MIKOTOKSINA • u dijelu kategorije rasplodnih nesilica i tovnih brojlera i purana prijedlog je da se u dijelu poboljšanja hranidba uključi zahtjev Kontrola plijesni i mikotoksina gdje bi se po principu kategorije krmače i nazimice uključila obaveza analize krmiva za rasplodne nesilice na zearalenom, a kod tovnih brojlera i purana na aflatoksin i deoksinivalenol u nekom od ovlaštenih laboratorija najmanje dva puta godišnje te postupiti u skladu sa nalazom • mikotoksini u hrani za životinje utječu negativno na zdravlje životinja i u koncentracijama znatno nižim od maksimalno dozvoljenih (AFLA B1) i preporučenih (DON, T-2, FUM i dr.). • u cilju prevencije negativnog djelovanja mikotoksina na zdravlje životinje, u hranu za životinje ugrađuju se vezači mikotoksina što rezultira većim troškovima tova. PRIJEDLOG • Plan hranidbe – obveza je izraditi dnevni, mjesečni i godišnji plan hranidbe • Kontrola plijesni i mikotoksina – obaveza je analizirati krmiva na za rasplodne nesilice na zearalenom, a kod tovnih brojlera i purana na aflatoksin i deoksinivalenol u nekome od ovlaštenih laboratorija najmanje dva puta godišnje te postupiti u skladu s nalazom. Nalaz analize korisnik je dužan dostaviti na uvid podružnici Agencije za plaćanja | Nije prihvaćen | Navedeni zahtjevi nisu dio intervencije 70.06. Plaćanje za dobrobit životinja u Strateškom planu te ih nije moguće staviti u Pravilnik za 2024. godinu. Prijedlog uvođenja novih zahtjeva razmotriti ćemo prilikom budućih izmjena Strateškog plana. |
| 59 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 189. | stavak 3 • U dijelu dobrobiti za purane prijedlog je da se u Pravilnik uvrsti da korisnik mora osigurati gustoću naseljenosti koja niti u jednom trenutku ne prelazi 55 kg/m2 što bi bio nadstandard za puransku proizvodnju (standardna gustoća naseljenosti 61,1 kg/m2). • Naime, puranska proizvodnja unutar peradarske proizvodnje ima naročito važnu ulogu te je dugoročno moramo sačuvati. Sama proizvodnja je vrlo specifična i kompleksna, ali ima svoju dugu tradiciju proizvodnje. Sigurno da manja gustoća naseljenosti ugrožava puransku proizvodnja čime se smanjuje obujam proizvodnje samog purećeg mesa što negativno djeluje i na samo gospodarstvo RH. NOVI ZAHTJEVI: Članak 187, članak 188 i članak 189 2. PLAN HRANIDBE I KONTROLA MIKOTOKSINA - PREVENCIJA PROBLEMATIKE MIKOTOKSINA UGRADNJOM VEZAČA MIKOTOKSINA • u dijelu kategorije rasplodnih nesilica i tovnih brojlera i purana prijedlog je da se u dijelu poboljšanja hranidba uključi zahtjev Kontrola plijesni i mikotoksina gdje bi se po principu kategorije krmače i nazimice uključila obaveza analize krmiva za rasplodne nesilice na zearalenom, a kod tovnih brojlera i purana na aflatoksin i deoksinivalenol u nekom od ovlaštenih laboratorija najmanje dva puta godišnje te postupiti u skladu sa nalazom • mikotoksini u hrani za životinje utječu negativno na zdravlje životinja i u koncentracijama znatno nižim od maksimalno dozvoljenih (AFLA B1) i preporučenih (DON, T-2, FUM i dr.). • u cilju prevencije negativnog djelovanja mikotoksina na zdravlje životinje, u hranu za životinje ugrađuju se vezači mikotoksina što rezultira većim troškovima tova. PRIJEDLOG • Plan hranidbe – obveza je izraditi dnevni, mjesečni i godišnji plan hranidbe • Kontrola plijesni i mikotoksina – obaveza je analizirati krmiva na za rasplodne nesilice na zearalenom, a kod tovnih brojlera i purana na aflatoksin i deoksinivalenol u nekome od ovlaštenih laboratorija najmanje dva puta godišnje te postupiti u skladu s nalazom. Nalaz analize korisnik je dužan dostaviti na uvid podružnici Agencije za plaćanja Dodati nove mjere dobrobiti 1. PLAN HRANIDBE I KONTROLA MIKOTOKSINA – obveza je izraditi ciklusni plan hranidbe po danu. Analizama hrane (pr. na mikotoksine) možemo pravovremeno utjecati na pojavu za perad štetnih organizama u hrani i time spriječiti štetne utjecaje na perad. Obveza je analizirati krmiva na aflatoksin u nekome od ovlaštenih laboratorija najmanje dva puta godišnje te postupiti u skladu s nalazom. Nalaz analize korisnik je dužan dostaviti na uvid podružnici Agencije za plaćanja najkasnije do 31. prosinca 2021. godine. Kontrola se vrši uvidom u dokumentaciju Korisnika potpore, mora postojati plan hranidbe i najmanje dvije analize godišnje. U slučaju pozitivne analize na aflatoksine moraju se poduzeti postupci smanjenja sadržaja mikotoksina. 2. POBOLJŠANI UVJETI DRŽANJA KOD BROJLERA a) Stelja Kod svih vrsta peradi kvalitetna stelja doprinosi dobrobiti. Potrebno je voditi računa o prekrivenosti poda suhom steljom – okretati stelju, dodavati suhu stelju, izbaciti mokru i neprikladnu stelju iz objekta. b) Snižavanje temperature u proizvodnim objektima Sustavi koji mogu sniziti temperaturu u proizvodnim objektima (pad cooling, dizne i sl.) pozitivno utječu na dobrobit peradi za vrijeme vrućina jer perad nije pod toplinskim stresom i manji je rizik od srčanih udara. Promjeni financijski iznos po nekom zahtjevu. c) Grijanje Obveza je u peradarniku postaviti sustav grijanja s kontrolom temperature sukladno pravilima za pojedinu genetiku. Primjerice, za piliće je potrebno osigurati temperaturu od 33 do 35 C kod prihvata i umanjivati svaki tjedan za dva do tri stupnja. Pravilna temperatura osigurava zdravlje peradi i kvalitetu proizvodnje. Svi navedeni uvjeti držanja moraju biti zadovoljeni kako bi se ostvarila potpora. Kontrola se vrši uvidom u kvalitetu stelje, uvidom u postavljene i funkcionalne sustave hlađenja i grijanja. Sama dobrobit peradi se kontrolira na liniji za klanje i mora biti manje od 1% ascitesa i pododermatitisa (izljeva u trbušnoj šupljini i žuljeva) ukupno na godišnjoj razini gledajući ukupan broj brojlera predanih na klanje kako bi Korisnik ostvario potporu. 3. TRANSPORTNI MORTALITET I VETERINARSKI ODBAČAJ KOD BROJLERA - kod utovara pilića za klanje mora se voditi računa o dobrobiti na način da se osigura dovoljna radna snaga koja mora biti educirana o pravilnom rukovanju sa pilićima. Potrebno je voditi računa da se pilići ne ozlijede kako ne bi došlo do veterinarskog odbačaja (slomljena krila i sl.). U slučaju visokih vrućina potrebno je osigurati više transportnih gajbi što iziskuje povećane troškove i raditi utovare noću što povećava trošak radne snage. Kontrola se vrši uvidom u obračunske liste i ostalu dokumentaciju gdje je naveden transportni mortalitet i veterinarski odbačaj. Prihvatljiv transportni mortalitet i veterinarski odbačaj je do 2% ukupno na godišnjoj razini gledajući ukupan broj brojlera predanih na klanje kako bi Korisnik ostvario potporu. 4. POTPORA ZA PODRUČJE DOBROBITI »OTVORENI ISPUST« - navedeno se odnosi na sve vrste peradi za koje nisu propisani standardi držanja na otvorenom (brojleri, purani, patke) gdje bi perad imala pristup na otvoreno i držala se na ispaši obvezno minimalno 2/3 ciklusa proizvodnje. Kontrola bi se vršila uvidom kod Korisnika potpore. Potrebno je uvrstiti realna poboljšanja dobrobiti koje peradari mogu postići (prije svega kod tovnih pilića i pilenki kokoši nesilica) te uvrstiti i druge vrste peradi (patke i slično). | Nije prihvaćen | Navedeni zahtjevi nisu dio intervencije 70.06. Plaćanje za dobrobit životinja u Strateškom planu te ih nije moguće staviti u Pravilnik za 2024. godinu. Prijedlog uvođenja novih zahtjeva razmotriti ćemo prilikom budućih izmjena Strateškog plana. |
| 60 | KOKA d.o.o. | PRAVILNIK, Članak 189. | 2. SMANJENJA GUSTOĆA NASELJENOSTI KOD PURANA članak 189, stavak 3 • U dijelu dobrobiti za purane prijedlog je da se u Pravilnik uvrsti da korisnik mora osigurati gustoću naseljenosti koja niti u jednom trenutku ne prelazi 55 kg/m2 što bi bio nadstandard za puransku proizvodnju (standardna gustoća naseljenosti 61,1 kg/m2). • Naime, puranska proizvodnja unutar peradarske proizvodnje ima naročito važnu ulogu te je dugoročno moramo sačuvati. Sama proizvodnja je vrlo specifična i kompleksna, ali ima svoju dugu tradiciju proizvodnje. Sigurno da manja gustoća naseljenosti ugrožava puransku proizvodnja čime se smanjuje obujam proizvodnje samog purećeg mesa što negativno djeluje i na samo gospodarstvo RH. 3. PLAN HRANIDBE I KONTROLA MIKOTOKSINA - PREVENCIJA PROBLEMATIKE MIKOTOKSINA UGRADNJOM VEZAČA MIKOTOKSINA • u dijelu kategorije rasplodnih nesilica i tovnih brojlera i purana prijedlog je da se u dijelu poboljšanja hranidba uključi zahtjev Kontrola plijesni i mikotoksina gdje bi se po principu kategorije krmače i nazimice uključila obaveza analize krmiva za rasplodne nesilice na zearalenom, a kod tovnih brojlera i purana na aflatoksin i deoksinivalenol u nekom od ovlaštenih laboratorija najmanje dva puta godišnje te postupiti u skladu sa nalazom • mikotoksini u hrani za životinje utječu negativno na zdravlje životinja i u koncentracijama znatno nižim od maksimalno dozvoljenih (AFLA B1) i preporučenih (DON, T-2, FUM i dr.). • u cilju prevencije negativnog djelovanja mikotoksina na zdravlje životinje, u hranu za životinje ugrađuju se vezači mikotoksina što rezultira većim troškovima tova. PRIJEDLOG • Plan hranidbe – obveza je izraditi dnevni, mjesečni i godišnji plan hranidbe • Kontrola plijesni i mikotoksina – obaveza je analizirati krmiva na za rasplodne nesilice na zearalenom, a kod tovnih brojlera i purana na aflatoksin i deoksinivalenol u nekome od ovlaštenih laboratorija najmanje dva puta godišnje te postupiti u skladu s nalazom. Nalaz analize korisnik je dužan dostaviti na uvid podružnici Agencije za plaćanja | Nije prihvaćen | Navedeni zahtjevi nisu dio intervencije 70.06. Plaćanje za dobrobit životinja u Strateškom planu te ih nije moguće staviti u Pravilnik za 2024. godinu. Prijedlog uvođenja novih zahtjeva razmotriti ćemo prilikom budućih izmjena Strateškog plana. |
| 61 | Udruga Biom | PRAVILNIK, Članak 197. | Predlažemo u stavak 2. dopisati da je minimalna širina NAJŠIREG DIJELA suhozida 0,5m kako bi potencijalnim korisnicima bilo jasno kako i što treba mjeriti. - kod davanja komentara na pravilnik za 2023 rekli ste da se prvo treba za ovo promijeniti SPZPP a kako su izmjene istog sada u izradi trebalo bi ovo adresirati | Nije prihvaćen | Suhozidi manje minimalne širine od 0,5 m na najužem dijelu nisu prihvatljivi za ovu operaciju. |
| 62 | Udruga Biom | PRAVILNIK, Članak 201. | Predlažemo u stavku 4. u dijelu gdje se navodi koliko često treba orezivati navede da se MINIMALNO jednom u 2 godine orezivati. -u komentarima na pravilnik za 2023 ste naveli da se ovo prvo mora promijeniti u SPZPP, a pošto su izmjene SPZPP u izradi sada je trenutak da se oov promijeni i tamo pa da barem za 2025 bude jasnije definirano. | Primljeno na znanje | Propisana obveza orezivanja živice jednom u dvije godine je minimalni uvjet. Želimo naglasiti kako ne postoji zabrana orezivanja živica (osim u periodu od 1. ožujka do 31. kolovoza) te se živice mogu orezivati i više puta tijekom dvije godine. |
| 63 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 205. | 2. Za svaki hektar površine potrebno je umjesto postaviti minimalno jednu nastambu solitarnih pčela dodati 5 košnica medonosne pčele | Primljeno na znanje | Prijedlog uvođenja novog zahtjeva razmotriti ćemo prilikom budućih izmjena Strateškog plana, ali ga trenutno nije moguće uvrstiti u Pravilnik za 2024. godinu. |
| 64 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 208. | Održavanje površina maslinika ispašom (dodati pčele, ovce ili koze, maksimalno 1 UG/ha), ili mehaničkom obradom, ili košnjom trave, ili zadržavanjem svih tanjih grančica ispod krošnje nakon rezidbe. Dodati: 70.02.04. Zaštita domaće pčele sivke | Nije prihvaćen | Održavanje ekstenzivnih maslinika ispašom pčela nije prihvatljivo u ovoj operaciji zbog nemogućnosti izračuna i praćenja UG pčela. Također, u operaciju 70.08.02. Očuvanje ekstenzivnih maslinika nije moguće dodati predloženu novu operaciju. |
| 65 | Hrvatska poljoprivredna komora | Operacija 71.01.01. Plaćanja u gorsko planinskim područjima – GPP, Korisnici | Za Gorsko planinska područja predlažemo da se sve oranične površine na područjima GPO- a subvencioniraju u 100% iznosu kao i ranije (Mjera 13), bez primjene stopa degresivnosti, a da se za površine koje su u kategoriji TRAJNI TRAVNJACI (pašnjaci, ali i livade) za isplatu potpora prihvaćaju samo površine koje su pokrivene propisanim brojem uvjetnih grla (kao što je slučaj sa ekološkom proizvodnjom na travnim travnjacima). Na taj način bi se nagradilo stvarne držatelje stoke i neke motiviralo na povećanje ili nabavku stoke što bi i trebao biti cilj te mjere.Također, treba voditi računa da u gorsko planinskim područjima, osobito iznad 700 metara su znatno umanjeni prinosi. | Nije prihvaćen | Vaš prijedlog zahtijeva dodatne konzultacije između dionika te posljedično izmjenu Strateškog plana. Bez izmjene Strateškog plana nije moguće uvrstiti vaš prijedlog u Pravilnik za 2024. godinu. |
| 66 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 216. | Degresivnost bi trebala ići za trajne travnjake: Naveden je samo jedinični iznos potpore od 132 eur/ha. Predlaže se (u slučaju provođenja degresivne kategorizacije potpora) slijedeći način i provođenje 3 umjesto 4 degresivnosti : ZPO – bez degresivnosti do 50 ha (132 EUR/ha) 50 – 100 ha degresivnost 50% (66 EUR/ha) preko 100 ha degresivnost 85% (19,8 EUR/ha) Razmisliti za izmjene SP. | Nije prihvaćen | Vaš prijedlog zahtijeva dodatne konzultacije između dionika te posljedično izmjenu Strateškog plana. Bez izmjene Strateškog plana nije moguće uvrstiti vaš prijedlog u Pravilnik za 2024. godinu. |
| 67 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRAVILNIK, Članak 235. | U slučaju utvrđenja nesukladnosti bilo koje vrste, pod uvjetom da se ne radi o namjernoj nesukladnosti ili opetovanoj, ponovljenoj, a ako je ona ograničena (na površini korisnika prijavitelja, bez opasnosti proširenja na susjedne usjeve) i popravljiva u tekućoj godini, kontrolor izdaje upozorenje, nalog i uputu o izvršenju i ispravljivosti utvrđene nesukladnosti popravljivosti ali sa striktno određenim datumom ili rokom provedbe. U slučaju da se po istome korisnik ogluši i ne postupi, provodi se sankcioniranje korisnika za nesukladnosti po ostalim već navedenim načinima | Nije prihvaćen | Administrativne kazne se propisuju za slučajeve kada poljoprivrednik ne provodi obveze koje su propisane za pojedine intervencije. U okviru uspostavljenog sustava za nadzor površina (Monitoring) kojim se prati procjena poljoprivrednih aktivnosti na poljoprivrednim površinama provode se rana upozorenja poljoprivrednika u vezi s ispunjavanjem uvjeta prihvatljivosti i obveza u okviru intervencija propisanih ovim Pravilnikom koja se komuniciraju s korisnicima putem zaštićene mrežne aplikacije AGRONET a sve u cilju kako bi se potaknulo pravovremeno poštivanje uvjeta za intervencije i omogućilo odustajanje od zahtjeva u slučaju nemogućnosti provedbe poljoprivredne aktivnosti ili udovoljavanju nekom drugom uvjetu za potporu te izbjeglo nepotrebno sankcioniranje poljoprivrednika. |
| 68 | Poljoprivredna zadruga Otok Krk | PRAVILNIK, Članak 244. | Obzirom da posjedovanje žiroračuna više nije nužno za službene isplate, trebala bi biti moguće isplatiti sredstva na bilo koji tip osobnog računa. | Prihvaćen | prihvaća se |