Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o dopunama pravilnika o boravku u prihvatnom centru za strance i načinu izračuna troškova prisilnog udaljenja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Antonio PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA Poštovani Potrebno uvesti komunikacijski posrednika za stranci ( gluhih osoba) Nije prihvaćen Način sporazumijevanja s gluhim osobama propisan je u Zakonu o općem upravnom postupku.
2 Centar za mirovne studije PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 1. Člankom 1. Dopuna Pravilnika o boravku dopunjuje se čl. 8. Pravilnika o boravku u prihvatnom centru za strance i načinu izračuna troškova prisilnog udaljenja (NN br. 145/21 i 155/22) na način da se iza stavka 3. dodaje stavak 4. prema kojem će se prilikom smještaja stranaca u prihvatni centar provjeravati jesu li upoznati s pravom na besplatnu pravnu pomoć na jeziku koji razumiju ili za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumiju, a provjeravat će se i žele li ostvariti to pravo. Ako nisu upoznati s pravom na besplatnu pravnu pomoć na pravilan način tad će se o tom pravu stranca obavijestiti u centru. Smatramo pozitivnim izmjene ovog Pravilnika kojima se propisuje obaviještavanje stranaca o njihovom pravu na pravnu pomoć. Sa ciljem da besplatna pravna pomoć i pravna informacija strancima koji borave u prihvatnom centru za strance bude dostupnija predlažemo da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: „ Organizacijama civilnog društva koje se bave pružnjem besplatne pravne pomoći omogućit će se ulazak u centre i bez sklopljenih sporazuma o suradnji te će im se za pružanje pravnih informacija i besplatne pravne pomoći omogućiti adekvatni prostori unutar samih centara. " Nije prihvaćen Organizacije civilnog društva koje se bave pružanjem besplatne pravne pomoći stranim državljanima putem svojih pružatelja besplatne pravne pomoći koji se nalaze na listama pružatelja besplatne pravne pomoći imaju pristup centrima i prilikom pružanja pravne pomoći već posjećuju centre.
3 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 1. Člankom 1. Dopuna Pravilnika o boravku dopunjuje se čl. 8. Pravilnika o boravku u prihvatnom centru za strance i načinu izračuna troškova prisilnog udaljenja (NN br. 145/21 i 155/22) na način da se iza stavka 3. dodaje stavak 4. prema kojem će se prilikom smještaja stranaca u prihvatni centar provjeravati jesu li upoznati s pravom na besplatnu pravnu pomoć na jeziku koji razumiju ili za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumiju, a provjeravat će se i žele li ostvariti to pravo. Ako nisu upoznati s pravom na besplatnu pravnu pomoć na pravilan način tad će se o tom pravu stranca obavijestiti u centru. Pučka pravobraniteljica cijeni pozitivnim izmjene koje idu u smjeru učinkovitijeg osiguravanja prava na pristup informacijama kroz uvođenje provjere jesu li stranci upoznati s pravom na besplatnu pravnu pomoć i žele li ostvariti to pravo te obavještavanje stranaca o tom pravu u centru, a čine se osigurava i bolji pristup pravu na besplatnu pravnu pomoć. Naime, preporuke iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022. upravo su ukazivale na važnost isticanja i komuniciranja na pristupačniji, vidljiviji i jasniji način o pravima smještenih osoba, uključujući i pravo na besplatnu pravnu pomoć. Naime, prilikom obilazaka prihvatnih centara za strance temeljem Zakona o nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja (NN br. 18/11, 33/15, u daljnjem tekstu: Zakon o NPM) uočili smo kako stranci nisu bili na adekvatan način upoznati sa svojim pravima, pa tako i s pravom na besplatnu pravnu pomoć, a o uočenim poteškoćama smo izvijestili u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. S obzirom na uočeno tijekom obilazaka, a radi učinkovitijeg osiguravanja prava na besplatnu pravnu pomoć dodatno predlažemo da se iza stavka 4. doda stavak 5. te da isti glasi: „ Popis pružatelja pravne pomoći za područje upravnog suda na kojem se nalazi prihvatni centar za strance izvjesit će se na oglasnu ploču centra. Uz navedeni popis izvjesit će se i obrazloženje o tome na koji način se može ostvariti pravo na pravnu pomoć i to na jezicima koji stranci razumiju ili se opravdano pretpostavlja da ga razumiju.“ Također, predlažemo dodavanje stavka 6. te da isti glasi: „ Organizacijama civilnog društva koje se bave ostvarivanjem prava iregularnih migranata i tražitelja međunarodne zaštite omogućit će se ulazak u centre i bez sklopljenih sporazuma o suradnji te im za rad omogućiti adekvatne prostore.“ Člankom 198. Zakona o strancima (NN br. 133/20, 114/22, 151/22) propisano je kako besplatna pravna pomoć obuhvaća davanje pravnog savjeta i pomoć u sastavljanju tužbe i zastupanje pred upravnim sudom. Pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruje državljanin treće zemlje koji nezakonito boravi i državljanin treće zemlje na kratkotrajnom boravku za kojeg je pokrenut postupak donošenja rješenja u vezi s povratkom ili za kojeg je doneseno rješenje u vezi s povratkom, protiv kojeg se ne može izjaviti žalba, nego pokrenuti upravni spor. Međutim, pravo na pomoć u sastavljanju i zastupanje pred upravnim sudom ima državljanin treće zemlje ako je rođen u Republici Hrvatskoj, boravi u Republici Hrvatskoj neprekidno najmanje jednu godinu, član njegove uže obitelji boravi u Republici Hrvatskoj na dugotrajnom boravku, stalnom boravku ili je hrvatski državljanin, je ranjiva osoba. Dodatni uvjet za ovaj segment besplatne pravne pomoći je da osoba ne posjeduje dostatna novčana sredstva ili stvari veće vrijednosti, nije već ostvarila navedeno pravo u vezi s drugom odlukom glede povratka, te navedeno pravo ne ostvaruje u postupku pred Visokim upravnim sudom. Obzirom na navedene kriterije gotovo niti jedna osoba koja je smještena u prihvatni centar ne zadovoljava uvjete za ostvarivanje besplatne pravne pomoći u vidu pomoći u sastavljanju tužbe i zastupanja pred upravnim sudom. Naime, većina njih je zatečena u nezakonitom boravku i na teritoriju Republike Hrvatske ne borave neprekidno jednu godinu, odnosno ne zadovoljavaju uvjete postavljene Zakonom o strancima, čime im je osiguran samo dio besplatne pravne pomoći kroz pravno savjetovanje. Također, Pravilnikom o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku povratka (NN br. 132/2021) uređen je način pružanja besplatne pravne pomoći državljanima trećih zemalja u postupku povratka dok je Zakonom o strancima propisano kako pravnu pomoć mogu pružati odvjetnici i pravnici udruga registriranih za pružanje pravne pomoći pri Ministarstvu pravosuđa i uprave, a popis pružatelja pravne pomoći sastavlja Ministarstvo unutarnjih poslova. Za postupanje prema strancu koji je zatečen u nezakonitom boravku, odnosno prema kojem se trebaju primijeniti mjere osiguranja povratka nadležna je policijska uprava odnosno policijska postaja, tijekom donošenja mjera državljaninu treće zemlje na upoznavanje daje se Obavijest o besplatnoj pravnoj pomoći (Obrazac 1) koji je tiskan na jeziku koji državljanin treće zemlje razumije, a traži se i da potvrdi da je upoznat sa sadržajem obavijesti na način da se potpiše na Obrazac 1. Ukoliko nakon primljene obavijesti o besplatnoj pravnoj pomoći na Obrascu 1 državljanin treće zemlje ne podnese zahtjev za odobrenje pravnog zastupanja, uručit će mu se popis pružatelja pravne pomoći za određeno područje upravnog suda ovjeren službenim pečatom koji će državljanin treće zemlje predati odabranom pružatelju pravne pomoći, dok se onima koji se smještaju u prihvatni centar za strance uručuje popis pružatelja pravne pomoći za područje upravnog suda na kojem se nalazi prihvatni centar za strance. Tijekom ispitnih postupaka temeljem ZOPP-a, kao i tijekom obilazaka policijskih postaja i prihvatnih centara za strance temeljem Zakona o NPM-u ukazivali smo kako iregularni migranti u policijskim postajama u tijeku donošenja rješenja o protjerivanju i lišenju slobode dobivaju popis pružatelja pravne pomoći, no većina smještenih osoba navodila nam je da im nije poznato čemu popis služi, a neki su navodili da ga nisu niti dobili. Zbog poteškoća u prevođenju tijekom postupaka u policijskim upravama/policijskim postajama (nedostupnost prevoditelja, prevođenje uz pomoć google prevoditelja ili provođenje postupka na engleskom jeziku za kojeg se primjerice prilikom razgovora u centru utvrdi da ga osoba nedostatno razumije) popis, kao i pripadajuće objašnjenje, trebali bi biti dostupni na oglasnoj ploči centra kako bi smještene osobe od samog dolaska u centar na jasan način bile upoznate sa svojim pravom. Dodatno, prisutnost organizacija civilnog društva pomogla bi u učinkovitijem upoznavanju iregularnih migranata s njihovim pravima na pravnu pomoć, kao i realizaciji tih prava. Nije prihvaćen Upravo na preporuku Pučkog pravobranitelja popis pružatelja besplatne pravne pomoći je izvješen na svim oglasnim pločama u centrima, a s načinom ostvarenja toga prava stranac je već upoznat tijekom kriminalističkog istraživanja u policijskoj upravi ili policijskoj postaji. Isto tako organizacije civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba kojima je ograničena sloboda kretanja, sukladno Zakonu o strancima koji je usklađen s Direktivom o povratku, imaju pravo na posjete prihvatnim centrima za strance i bez sklapanja posebnog sporazuma o suradnji. Međutim, bez sporazuma s ovim Ministarstvom ne mogu u centru provoditi svoje posebne aktivnosti, osim što mogu posjećivati centar kao takav.
4 Centar za mirovne studije PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 2. Člankom 2. Dopuna Pravilnika o boravku dopunjuje se čl. 9. važećeg Pravilnika o boravku u prihvatnom centru za strance i načinu izračuna troškova prisilnog udaljenja na način da se iza stavka 2. dodaje stavak 3. prema kojim će se članovima obitelji, ako nisu smješteni u istoj prostoriji centra, omogućiti dnevni susreti i druženje. Predlažemo da se iza stavka 2. umjesto navedenog doda stavak 3. koji glasi: "Kako bi se omogućilo poštivanje privatnog i obiteljskog života tražitelja azila smještenih u prihvatnom centru za strance, članove obitelji smještat će se u istu prostoriju centra." Predlažemo da se iza stavka 3. doda stavak 4. koji glasi: " Iznimno, ukoliko članovima obitelji nije mogao biti omogućen smještaj u istoj prostoriji centra, omogućiti će im se dnevni susreti i druženje" Predlažemo da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: "Tijekom boravka članova obitelji različitim prostorijama prihvatnog centr za strance stranca žurno se poduzimaju aktivnosti usmjerene na njihovo zjedničko smještanje." Podsjećmo, sukldno Čl. 8. Europske konvencije o ljudskim pravima svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi spriječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih. Navedeno propisuje i Povelja Europske unije u svom člaanku 7. navodeći da svatko ima pravo na poštovanje svojeg privatnog i obiteljskog života, doma i komuniciranja. Nije prihvaćen Članovi obitelji bez obzira radi li se o tražiteljima međunarodne zaštite ili strancima za koje je donesena odluka o povratku uvijek se smještaju u prostorije koje su posebno namjenjene za takav smještaj ili u zasebne objekte koji su posebno izgrađeni u tu svrhu. Sobe i prostorije u kojma su smješteni strani državljani su po bilo kojoj osnovi nenadzirani upravo zbog osiguranja i poštivanja privatnosti i obiteljskog načina života.
5 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 2. Člankom 2. Dopuna Pravilnika o boravku dopunjuje se čl. 9. važećeg Pravilnika o boravku u prihvatnom centru za strance i načinu izračuna troškova prisilnog udaljenja na način da se iza stavka 2. dodaje stavak 3. prema kojim će se članovima obitelji, ako nisu smješteni u istoj prostoriji centra, omogućiti dnevni susreti i druženje. Pučka pravobraniteljica cijeni pozitivnim propisivanje odnosno omogućavanje dnevnih susreta i druženje članova obitelji. Pri tome, uzimajući u obzir da smo prilikom obilazaka prihvatnih centara za strance uočili kako ponekad postoje proturječne informacije o dostupnosti određenih prava predlažemo da se iza stavka 3. doda stavak 4. „Iregularni migranti će o mogućnosti kontakta s članovima obitelji biti obavješteni pisanim putem na jeziku kojeg razumiju ili se pretpostavlja da ga razumiju, a o ostvarenim kontaktima vodit će se pripadajuća evidencija.“ Nije prihvaćen Privatnost, druženje i međusobna komunikacija stranih državljana tijekom njihovog boravka u centrima je po bilo kojoj osnovi nenadzirana i omogućena je svima kako u zajedničkim prostrorijama tako i tijekom boravka na svježem zraku.
6 Centar za mirovne studije PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 3. Člankom 3. Dopuna Pravilnika o boravku dopunjuje se članak 10. Pravilnika o boravku u prihvatnom centru za strance i načinu izračuna troškova prisilnog udaljenja na način da se dodaju stavci 2., 3.,4. i 5. prema kojima se prilikom donošenja odluke o smještaju maloljetnog stranca u centar ili produljenju njegovog smještaja uzima u obzir najbolji interes djeteta kao i slijedeće okolnosti: dob maloljetnika, duljina smještaja, materijalni uvjeti u centru i njihova prikladnost za smještaj maloljetnika, a osobito njegova ranjivost koja je uzrokovana prethodnim stresnim događajima i učinak smještaja na njegovo psihološko zdravlje. Također, tijekom boravka maloljetnog stranca u centru žurno se poduzimaju aktivnosti usmjerene na njegov povratak, a aktivnosti radi vraćanja izvršavaju se s dužnom pažnjom i bez nepotrebnog odlaganja, a maloljetnicima se osiguravaju aktivnosti u centru i na otvorenome primjerene njegovoj dobi. Predlažemo da se iza stavka 2. doda stavak 3. koji glasi: "Tijekom boravka maloljetnog stranca u centru žurno se poduzimaju aktivnosti usmjerene na njegovo spajanje s obitelji ukoliko je procijenjeno da je ono u najboljem interesu djeteta." Predlažemo da se iza stavka 3. doda stavak 4. koji glasi: "Tijekom boravka maloljetnog stranca u centru žurno se poduzimaju aktivnosti usmjerene na njegov povratak ukoliko je procijenjeno da je on u najboljem interesu djeteta. Predlažemo da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: Aktivnosti radi vraćanja maloljetnog stranca izvršavaju se s dužnom pažnjom i bez nepotrebnog odlaganja ukoliko je procijenjeno da je ono u najboljem interesu djeteta. Naime, u skledu s Konvencijom o pravima djeteta najbolji interes djeteta uvijek mora biti na prvom mjestu. Ne treba pretpostavljati da je upravo povratak u najboljem interesu djeteta već bi navedeno trebalo biti procijenjeno na osnovi okolnosti svakog pojedinačnog slučaja. Predlažemo da se iza stavka 5. doda stavak 6. koji glasi: „ Organizacijama civilnog društva koje se bave ostvarivanjem prava iregularnih migranata i tražitelja međunarodne zaštite, pravima djece, pomoći u učenju, pružanjem psihološke ili psihosocijalne pomoći djeci i mladima omogućit će se ulazak u centre i bez sklopljenih sporazuma o suradnji te im za rad s djecom i mladima omogućiti adekvatne prostore.“ Nije prihvaćen Članak 3. je stajalište Europskog suda za ljudska prava, utemeljeno je na praksi Suda, te ne bi bilo svrsishodno da se isto u ovom Pravilniku sužava odnosno proširuje.
7 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 3. Člankom 3. Dopuna Pravilnika o boravku dopunjuje se članak 10. Pravilnika o boravku u prihvatnom centru za strance i načinu izračuna troškova prisilnog udaljenja na način da se dodaju stavci 2., 3.,4. i 5. prema kojima se prilikom donošenja odluke o smještaju maloljetnog stranca u centar ili produljenju njegovog smještaja uzima u obzir najbolji interes djeteta kao i slijedeće okolnosti: dob maloljetnika, duljina smještaja, materijalni uvjeti u centru i njihova prikladnost za smještaj maloljetnika, a osobito njegova ranjivost koja je uzrokovana prethodnim stresnim događajima i učinak smještaja na njegovo psihološko zdravlje. Također, tijekom boravka maloljetnog stranca u centru žurno se poduzimaju aktivnosti usmjerene na njegov povratak, a aktivnosti radi vraćanja izvršavaju se s dužnom pažnjom i bez nepotrebnog odlaganja, a maloljetnicima se osiguravaju aktivnosti u centru i na otvorenome primjerene njegovoj dobi. Pučka pravobraniteljica pozdravlja sve izmjene usmjerene na postupanje s djecom/maloljetnicima na način koji poštuje prava i potrebe djece odnosno najbolji interes djeteta. Pri tome, kako Zakon o strancima člankom 221. propisuje postupak smještaja maloljetnika i obitelji u centru, kao i osiguravanje bavljenjem slobodnom aktivnosti, uključujući igru i rekreaciju u skladu s dobi, a s obzirom na nedostatak zaposlenih psihologa i socijalnih radnika u centrima predlažemo dodavanje stavka 6. na način da glasi: „Organizacijama civilnog društva omogućit će se odgovarajući pristup prihvatnim centrima za strance radi provođenja aktivnosti s djecom.“ Naime, Direktiva 2008/115/EZ jamči međunarodnim i nevladinim organizacijama mogućnost posjećivati prihvatne centre za strance, a što je prenio i Zakon o strancima, dok, s druge strane, Pravilnik o boravku u prihvatnim centrima za strance i načinu izračuna troškova prisilnog udaljenja uvjetuje takve posjete potpisanim sporazumom o suradnji uz najavu dolaska prema kriterijima koji su propisani za sve posjetitelje. Tijekom NPM obilazaka utvrdili smo kako je u prihvatnim centrima omogućen posjet isključivo predstavnicima Hrvatskog crvenog križa (HCK), temeljem sklopljenog sporazuma o suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova u pružanju psihosocijalne podrške i obnavljanja obiteljskih veza. Predstavnici HCK su tijekom 2022. godine u jednom prihvatnom centru bili 41 puta, dok su u prihvatnim centrima koji su udaljeniji od Zagreba obavili tek po dva posjeta, što ne osigurava dostatnu podršku djeci koja se nalaze u tim centrima. Nije prihvaćen Organizacije civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba kojima je ograničena sloboda kretanja, sukladno Zakonu o strancima koji je usklađen s Direktivom o povratku, imaju pravo na posjete prihvatnim centrima za strance i bez sklapanja posebnog sporazuma o suradnji. Međutim, bez sporazuma s ovim Ministarstvom ne mogu u centru provoditi svoje posebne aktivnosti, osim što mogu posjećivati centar kao takav. Organizacije civilnog društva koje s ovim Ministarstvom imaju sklopljene sporazume o suradnji uredno i redovito posjećuju centre i provode svoje aktivnosti.
8 Centar za mirovne studije PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 4. Predlažemo da se umjesto navedenog doda članak 10. koji glasi: „Pružateljima pravne pomoći uz prethodnu telefonsku najavu od najmanje dva sata prije dolaska omogućit će se dolazak u centar" Predlažemo da se nakon članka 10. doda članak 11. koji glasi: "Vrijeme posjete pružatelja pravne pomoći neće se vremenski ograničavati" Europski sud za ljudska prava je u slučaju M.H. i ostali protiv Hrvatske utvrdio da je država povrijedila čl. 34. Konvencije jer nije dopustila nesmetani kontakt između podnositelja i njihove izabrane odvjetnice odmah po njihovom ulasku u Republiku Hrvatsku 2018. godine. Kako bi osigurali da se navedeno ne ponovi nužno je jasno i nedvosmisleno omogućiti pristup pružateljima pravne pomoći pristup osobama u prihvatnom centru za strance. Nije prihvaćen Vrijeme posjeta odvjetnika ili pružatelja besplatne pravne pomoći, iako je u članku 19. Pravilnika zbog organizacije života i rada centra, u pravilu ograničena na jedan sat se na njihov zahtjev uvijek produžava tako da nenadzirana komunikacija između odvjetnika ili pružatelja besplatne pravne pomoći i stranca može trajati koliko god je to potrebno.
9 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 4. Člankom 4. Dopuna Pravilnika o boravku u 19. članku Pravilnika o boravku u prihvatnom centru za strance i načinu izračuna troškova prisilnog udaljenja iza stavka 9. dodaje se stavak 10. kojim se može omogućiti pristup centru uz prethodnu telefonsku najavu od najmanje dva sata prije dolaska. Isto cijenimo kao pozitivno s obzirom na potrebu olakšavanja pristupa centru odvjetniku ili opunomoćeniku stranca. Pri tome, a uzimajući u obzir da smo prilikom obilazaka prihvatnih centara za strance temeljem Zakona o NPM i ispitnih postupaka temeljem ZOPP uočili niz poteškoća u pristupu odvjetnika ili opunomoćenika staraca predlažemo, da se umjesto dodavanja ovog stavka u čl. 19. Pravilnika, izmjeni stavak 6. članka 25. Pravilnika o boravku u prihvatnom centru za strance i načinu izračuna troškova prisilnog udaljenja na način da glasi : „Pružateljima pravne pomoći uz prethodnu telefonsku najavu, omogućit će se dolazak u centar isti dan kada je takva najava zaprimljena.„ Naime, važeće odredbe Pravilnika o boravku u prihvatnom centru za strance i načinu izračuna troškova prisilnog udaljenja upućuju da pružatelji pravne pomoći mogu posjećivati osobe u centrima prema odredbama koje vrijede za sve posjetitelje, pa tako moraju posjet pisano najaviti dva dana ranije, a posjet se može onemogućiti ako se utvrdi da posjetitelj nije onaj najavljeni; ako predstavlja opasnost po javni poredak, sigurnost i zdravlje; ili je sklon nedoličnom ponašanju ili kršenju propisa. Trajanje posjeta je ograničeno na jedan sat, a samo iznimno može trajati dulje. Uz prethodno navedena ograničenja za posjete odvjetnika uočili smo i kako odvjetnici koji nisu na listi pružatelja besplatne pravne pomoći, a nemaju punomoć jer strankama dolaze po prvi puta, uz to što moraju svoju posjetu najaviti dva dana ranije, ne dolaze u svojstvu odvjetnika, već samo posjetitelja. Smještene osobe moraju biti suglasne s najavom posjeta i posjetiteljem pa se posjeta tek potom omogućava. Upravo zbog ovakvog načina organiziranja posjeta odvjetnika te dodatne potrebe usuglašavanja termina s prevoditeljima, pristup pravnoj zaštiti je otežan, a može dovesti i do propuštanja rokova za podnošenje pravnog lijeka, koji su u pravilu vrlo kratki. S obzirom na poteškoće u telefonskoj komunikaciji , otežana je i takva komunikacija s odvjetnicima, naročito prvo kontaktiranje odvjetnika koji nisu na listi pružatelja besplatne pravne pomoći, kada trebaju dobiti punomoć za zastupanje. Kasnije, ukoliko se želi ostvariti brža komunikacija, smještene osobe čekaju poziv odvjetnika ispred telefonske govornice. Stoga smo nakon obilazaka centara upozoravali kako je to u suprotnosti s međunarodnim standardima koji jamče pravo državljanima trećih zemalja nesmetani pristup odvjetniku od samog početka ograničavanja slobode kretanja i to bez ikakvih ograničenja. Nije prihvaćen Svi strani državljani ukoliko i kada god to žele mogu angažirati odvjetnika ili pružatelja besplatne pravne pomoći i konzumirati to pravo u načinu i opsegu po svojoj volji. Postupak po kojem se strancima ograničava sloboda kretanja smještajem u centar provodi se po pravilima upravnog postupka pa u skladu s tim pravilima ostvaruje i prava o ovlaštenom zastupanju i zastupniku. Pružateljima besplatne pravne pomoći kojeg stranac izabere s popisa pružatelja uvijek se omogućuje dolazak u centre i u vrijeme kada to pružatelj želi ili može ostvariti. Prihvatni centri za strance su objekti Ministarstva unutarnjih poslova koji su pod stalnim nadzorom i zaštitom policijskih službenika te kao takvi moraju imati uređen način pristupa i dolaska posjetitelja.