Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prijedlogu Akcijskog plana za administrativno rasterećenje građana za razdoblje 2023. - 2025. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Petrica Koštić Akcijski plan za administrativno rasterećenje građanaza razdoblje 2023. - 2025. godine Iz ovog akcijskog plana se ne vidi što će sve bit konkretno uključeno u provedbu za razdoblje od 2023. do 2025. Ukoliko želite olakšati život građanima i dati im da prodišu je prije svega ponovno uvođenje HITROREZA, koji je bio jedina svijetla mjera i aktivnost u novijoj povijesti. Nažalost, kad je već postupak prijedloga izmjene zakonskih propisa bio u odmakloj fazi i kad je trebalo ići u njihove promjene koje su nepotrebe ili ograničavajuće, netko je to odlučio ukinuti. To je bio jedini pravi odgovor na administrativno rasterećenje. Za razliku od e-savjetovanja gdje se glavnina izvješća sastoji od napomena NE PRIHVAĆA SE ili PRIMLJENO NA ZNANJE, pa ne vidim svrhu ovoga, osim da se opravda da je javnost "sudjelovala" u raspravi. Ono što smatram lošim je da prijedlog propisa izrađuju osobe s malo praktičnog iskustva, a kako se njihova imena i prezimena ne objavljuju, skrivaju se iza tih prijedloga ili možda nekih interesa koje zastupaju. Zar najbolji primjer tog nije veliki broj izmjena i dopuna propisa, što samo dovodi do zaključka da postupak izrade prijedloga nije bio odgovarajući. U propisima često se donosi veliki broj prekršajnih odredbi, a u praksi nema dovoljno službenika koji bi to kontrolirali i provjeravali, pa nema njihove svrhe osim da maltretiraju građane i onda se čudimo zašto naši građani u drugim zemljama mogu ostvariti svoje potencijale. Prihvaćen Mjera 10. Akcijskog plana dopunjena je na način da će se kroz prilog u idućem godišnjem izvještaju za 2023. o analizi administrativnog opterećenja građana planirati i pratiti provedba mjera (ciljeva/inicijativa)za administrativno rasterećenje građana. Navedeni izvještaj bit će dostupan na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave: https://mpu.gov.hr/istaknute-teme/projekti/nacionalni-plan-oporavka-i-otpornosti-2021-2026/c2-1-jacanje-kapaciteta-za-izradu-i-provedbu-javnih-politika-i-projekata/27435
2 Antonio Akcijski plan za administrativno rasterećenje građanaza razdoblje 2023. - 2025. godine Poštovani, Potrebno uvesti više informaciju za gluhih osoba i vrijedi komunikacijski posrednik zbog komunikacija prema gluhih osoba . Prihvaćen U prijedlog Akcijskog plana dodana je nova mjera 11. Osiguranje kvalitete pružanja usluga javne uprave osobama s posebnim potrebama s ciljem planiranja i praćenja navedenih mjera.
3 Franjo Golubić Akcijski plan za administrativno rasterećenje građanaza razdoblje 2023. - 2025. godine, 1. UVOD Predlažem da se kao sudionik za realizaciju ovog Akcijskog plana za administrativno rasterećenje građana obavezno uključi i Ministarstvo znanosti i obrazovanja iz razloga što isto u svojoj Strategiji razvoja obrazovanja i provedbenom planu ima obvezu, između ostalog, i osiguranje sredstava i realizaciju stjecanja temeljnih digitalnih kompetencija za odrasle građane u nepovoljnom položaju, radi smanjenja digitalnog jaza i uključivanja starijih i drugih ranjivih skupina u digitalno društvo, a što je preduvjet radi mogućnosti korištenja digitalnih javnih usluga. U tom smislu predlažem da se, uvaži dobra praksa Republike Slovenije, koja je donijela poseban Zakon o poticanju digitalne uključenosti, radi poticanja i omogućavanja svim skupinama građana stjecanje osnovnih digitalnih kompetencija radi omogućavanja što ravnopravnijeg sudjelovanja i života u digitalnom društvu. Bez digitalne inkluzije, posebno starijih građana koji u školi nisu imali informatiku, RH ne može postati država jednakih prilika i šansi za sve. U tom smislu navodim i riječi premijera RH g. Plenkovića, sa 1. sjednice Vijeća za digitalnu tranziciju, "da su digitalno kompetentni građani ključni aspekt razvoja digitalnog društva" i da "moramo osigurati sigurnu i kvalitetnu primjenu novih tehnologija." Mene osobno interesira gdje, kada i na koji način se kao starija osoba mogu uključiti u stjecanje digitalnih kompetencija u RH, sukladno Europskom okviru digitalnih kompetencija za građane DigComp 2.2., koji u RH još uvijek nije niti preveden pa moram koristiti inačicu na slovenskom jeziku. a ako to nije moguće predlažem da Europska komisija osigura alate i materijale za učenje u otvorenom kodu, na svim jezicima država članica, kao potporu razvoju digitalnih vještina u cijeloj Europskoj uniji, a gdje to nisu na zadovoljavajući način osigurale države članice sukladno svojim preuzetim obvezama. Iz analize provedbe strateških dokumenata i planova Ministarstva znanosti i obrazovanja, što se tiče razvoja i stjecanja digitalnih kompetencija za starije i druge ranjive osobe u nepovoljnom položaju, posebno u ruralnim sredinama vidljivo je da volja postoji samo na papiru i da se isti u praksi ne provode. Podržavam namjeru za uključivanje korisnika u budući dizajn usluga i smanjenje troškova, kako kroz ispitivanje zadovoljstva uslugama tako i kroz predlaganje unapređenja. Primljeno na znanje Ministarstvo pravosuđa i uprave navedene prijedloge koordinirat će s vlasnicima procesa (tijelima državne uprave) na način da će se kroz prilog u idućem godišnjem izvještaju za 2023. o analizi administrativnog opterećenja građana planirati i pratiti provedba mjera (ciljeva/inicijativa)za administrativno rasterećenje građana. Navedeni izvještaj bit će dostupan na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave: https://mpu.gov.hr/istaknute-teme/projekti/nacionalni-plan-oporavka-i-otpornosti-2021-2026/c2-1-jacanje-kapaciteta-za-izradu-i-provedbu-javnih-politika-i-projekata/27435
4 Franjo Golubić Akcijski plan za administrativno rasterećenje građanaza razdoblje 2023. - 2025. godine, 2. ADMINISTRATIVNO OPTEREĆENJE GRAĐANA 2019.-2022. Smatram da je analiza administrativnog opterećenja građana 2019. -2020. trebala sadržavati, po uzoru na dobru praksu u Republici Sloveniji, a koji podaci se objavljuju na njihovoj internetskoj stranici www.stopbirokraciji.gov.si, trebala sadržavati detaljan izračun troškova za svaku pojedinu analiziranu uslugu, kako na strani korisnika tako ina strani javnog tijela te pojedinačni dokumentirani izračun ušteda uz obrazloženje. Isto tako stavljam primjedbu da se troškovi korisnika ne mogu izračunavati isključivonatemelju prosječne bruto plaće u RH, već kao ponderirani prosjek bruto plaća i broja zaposlenih u pravnim osobama u RH plus ponderirani prosjek prosječne mirovine i broja umirovljenika za usporedivo razdoblje. Na taj će način izračunata ušteda biti manja jer prosječna mirovina iznosi samo 36% prosječne plaće. Isto tako smatram da u izračun treba uzeti sve JLP(R) samouprave, a ne samo Grad Zagreb ili samo javna državna tijela jer su administrativni i ostali troškovi za obavljanje administrativnih poslova najveći u ruralnim sredinama, posebno iz razloga što građani moraju putovati u susjedni grad radi plaćanja raznih uplatnica, kupnje taksenih biljega i slično jer u svojim sredinama nemaju javno mjesto niti stručnu pomoć za korištenje tih usluga na digitalni način. Primljeno na znanje Ministarstvo pravosuđa i uprave objavilo je na svojoj mrežnoj stranici zadnja dva izvještaja o analizi administrativnog opterećenja građana s traženim podacima: https://mpu.gov.hr/istaknute-teme/projekti/nacionalni-plan-oporavka-i-otpornosti-2021-2026/c2-1-jacanje-kapaciteta-za-izradu-i-provedbu-javnih-politika-i-projekata/27435 . Za izračun opterećenja građana uzeta je jedna obitelj s dva člana i jednim djetetom, što čini većinu promatrane populacije (građana) prema podacima Državnog zavoda za statistiku: https://dzs.gov.hr/vijesti/pad-broja-kucanstava-od-tri-i-vise-clanova-a-porast-broja-samackih-i-dvoclanih-kucanstava/1565 Analiza i izračun administrativnog opterećenja građana za usluge koje pružaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u tijeku je te će također uskoro biti objavljeno na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave https://mpu.gov.hr/istaknute-teme/projekti/nacionalni-plan-oporavka-i-otpornosti-2021-2026/c2-1-jacanje-kapaciteta-za-izradu-i-provedbu-javnih-politika-i-projekata/27435 Izračun administrativnog opterećenja građana uzima u obzir isključivo digitalno neopremljene i neuke građane, a koji radi ispunjavanja obveza pristupaju šalterima i ispostavama tijela javne uprave.
5 Petrica Koštić Akcijski plan za administrativno rasterećenje građanaza razdoblje 2023. - 2025. godine, 2. ADMINISTRATIVNO OPTEREĆENJE GRAĐANA 2019.-2022. Navodim nekoliko primjera: 1. Prilikom podnošenja određenih zahtjeva od korisnika se traži osobna iskaznica, dokaz o državljanstvu, prebivalištu i slično. Prema članku 1. st.1. Zakona o osobnoj iskaznici jasno je propisano da je Osobna iskaznica elektronička javna isprava kojom hrvatski državljanin dokazuje identitet, hrvatsko državljanstvo, spol, datum rođenja i prebivalište u Republici Hrvatskoj. Prema tome, ako se traži osobna iskaznica, onda ne treba dodatno tražiti domovnicu ili potvrdu o prebivalište. Ovo je bilo posebice izraženo kod zahtjeva za studentski smještaj, gdje se tražila gomila nepotrebnih dokumenata za podnositelja zahtjeva i članove obitelji, pa su početkom ljeta bili nepotrebni ogromni redovi na šalterima policije. No, sad se ipak vidi pomak na bolje. Ovaj smjer kojim se krenulo treba samo nastaviti , te pokrenuti što veći broj mogućnosti podnošenja elektroničkih zahtjeva putem e-građana. Tako je npr. za studentski dom dovoljan upis OIB-a podnositelja zahtjeva i članova zajedničkog domaćinstva, a sustav bi sam trebao odraditi ostalo (provjera osobne iskaznice - državljanstvo, prebivalište, porezna uprava - provjera prihoda po članu domaćinstva, katastar i gruntovnica - eventualno posjedovanje nekretnine u mjestu u koje se traži smještaj u domu, studentske evidencije - ocjene, prosjek , ostvareni bodovi i slično). 2. Slažem se s komentarom da se promjene nastale nasljeđivanjem (sudskim rješenjem) ne trebaju dodatno naplaćivati od korisnika jer se ovdje radi o promjeni po službenoj dužnosti (npr. prijenos prava korištenja grobnog mjesta, prijenos dionica i sl), a ne voljom korisnika. 3. Prilikom sklapanja Ugovora o kupoprodaji nekretnina trebao biti propisano postojanje članka s stanjem svih brojila na dan kupoprodaje (plin, voda, struja, ...) te dostavnim adresama za završni obračun prethodnog vlasnika i dostave zaduženja za novog vlasnika), uz napomenu da promjena važi od prvog dana slijedećeg mjeseca nakon sklapanja ugovora. Ovaj ugovor bi javni bilježnik, uz dostavu zemljišno knjižnom odjelu i poreznoj upravi, trebao dostaviti i jednici lokalne samouprave koja bi ga u roku od 8 dana trebala dostaviti distributerima komunalnih i javnih usluga . Sada za promjenu ovih podatak treba dosta vremena i nepotrebne administracije (za struju su to barem 3 papira, te po jedan za otpad, vodu, plin, komunalnu naknadu i stambenu pričuvu). Ovime više korisnici ne bi morali dolaziti isporučiteljima usluga jer bi u ugovor imali sve bitne elemente za prijenos vlasništva/prava korištenja, smanjile bi se se gužve, a isporučitelji bi bili manje opterećeni, te bi imati ažurirane podatke u realnom vremenu. 4. Prijedlog je da se kod promjene prebivališta ili nekih drugih promjena na policiji ti podaci automatizmom dostavljaju zainterasiranom službama (porezna uprava, mirovinsko i zdrastveno osiguranje, REGOS, jedinice lokalne samouprave - općine i gradovi i slično). Svako od tih službi imao bi uvid u TOČNO unaprijed određeni podatak koji im je potreban, te bi se izbjegle nepotrebne provjere za neuručenu poštu, a započeti postupci bi se brže proveli. Koliko vidim, ovo izvrsno funkcionira u zemljišnim knjigama te se sve promjene prebivališta odmah povlače u evidencijau vlasništva nekretnina. 5. Osim Registra udruga, za udruge se još vode Registar sportskih djelatnosti i Registar neprofitnih organizacija. Ovo je potpuno nepotrebno, te ih treba objediniti u Registar udruga. Mogu navesti primjer gdje se zbog nekoliko promjena treba izgubiti gotovo tjedan dana, prije svega da se uopće sazna što i kome se treba što dostaviti . Ukoliko određeni podaci trebaju Ministartsvu financija, može ih zatražiti kroz izmjenu evidencije unutar Registra udruga. Ovime bi se postigla ažurnost svih podataka na jednom mjestu te se od udruga više ne bi tražila dostava upisa svih evidencija. Ne vidim razlog da niti sada udruge same dostavljaju zahtjeve za promjenu podatak u Registar neprofitnih organizacija (Ministarstvo finacija), Registar stvarnih vlasnika (FINA) i Državni zavod za statistiku (NKD ), već bi to trebalo ići automatski nakon pravomoćnosti rješenja koje izdaju Županije. Primljeno na znanje Ako osoba promijeni prebivalište, dužna je i ishoditi novu osobnu iskaznicu s novom adresom prebivališta. Ako to ne učini, dotadašnja osobna iskaznica bit će stavljena u status “nevažeća”. U pravilu, građani odmah pri odjavi prebivališta podnose i zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice, osim kad se odjavljuju putem konzulata RH u inozemstvu, no u tom slučaju im konzularni službenik odmah fizički poništava osobnu iskaznicu. Također, moguće je da je osobi prebivalište odjavljeno po službenoj dužnosti, ako je provedenim postupkom utvrđeno da ne prebiva na adresi na koju je prijavljena te se istovremeno osobna iskaznica stavlja u status “nevažeća”. Moguće je da osoba negdje predoči takvu nevažeću osobnu iskaznicu, no velik broj državnih i javnih tijela i službi, kao i poduzeća koja obavljaju javne usluge te više od 80 gradova i općina imaju pristup podacima u evidencijama MUP-a (u skladu s njihovim potrebama), pa mogu i sami provjeriti evidentirano prebivalište osobe. Tijela javne uprave koji takav pristup podacima još nemaju mogu imati ako pošalju MUP-u utemeljen i obrazložen zahtjev. Hrvatska osobna iskaznica se izdaje isključivo državljanima Hrvatske. Također, ostale navedene prijedloge Ministarstvo pravosuđa i uprave koordinirat će s vlasnicima procesa (tijelima državne uprave) na način da će se kroz prilog u idućem godišnjem izvještaju za 2023. o analizi administrativnog opterećenja građana planirati i pratiti provedba mjera (ciljeva/inicijativa)za administrativno rasterećenje građana. Navedeni izvještaj bit će dostupan na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave: https://mpu.gov.hr/istaknute-teme/projekti/nacionalni-plan-oporavka-i-otpornosti-2021-2026/c2-1-jacanje-kapaciteta-za-izradu-i-provedbu-javnih-politika-i-projekata/27435
6 Ivan Sabol Akcijski plan za administrativno rasterećenje građanaza razdoblje 2023. - 2025. godine, 2. ADMINISTRATIVNO OPTEREĆENJE GRAĐANA 2019.-2022. Nažalost prošle godine sam imao smrtni slučaj u obitelji i naletio sam na mnoge administrativne prepreke. Iako je smrt apsolutna konstanta, začudilo me da sustavi koji se tiću tog događaja nisu već ispolirani do maksimuma. Ali retrospekcijom vidim da je stvar zapravo fragmentacije i nepovezanosti sustava. Dio problema bio je u bolnici. Bolnice kao takve nemaju sustav/odjel koji olakšava prijelaz tijela pokojnika do mjesta ukopa već je to neka vanjska firma. Doslovno je djelatnica banke izasla iz ureda nakratko da se dogovorim sa čovjekom koji stoji u blizini bolnice i čeka takve dogovore. Odjava sa mirovinskog i zdravstvenog osiguranja su također bili zasebni šalteri s tim da je jednima bilo moguće dati kopiju a drugima ne. U mirovinskom su mogli napraviti samostalno ovjerenu kopiju bez naknade ali nisu imali kopirni automat pa sam morao doslovno tražiti kopiraonu po kvartu (a takvih je sve manje) a vjerojatno će ionako sve skenirati i tako pohraniti pa je administrativna zapreka irelevantna Odjava računa u banci bio je poseban problem jer nasljednik može dobiti na uvid podatke o prometima po računu samo od datuma smrti pa je teško provjeriti i/ ili dokazati plaćanja režijskih troškova prije tog datuma. Slično je bilo sa SKDDom gdje se samo osobnim dolaskom (i ostavljanja originala jer ne primaju kopije već traže iskljućivo javnobilježnički ovjerene kopije) može prebaciti vrijednosne papire (uz nametnutu naknadu) nakon ostavinske rasprave a nasljednik nema pravo na ostale podatke. Nije moguće naslijediti prava već samo obaveze ugovora režijskih troškova pokojnika. Tako ne mogu prebaciti plaćanje električne energije sa pokojne majke na sebe jer iako je struja glasila samo na nju, sada da bi ja postao obveznik računa za električnu energiju moram pribaviti javnobilježnički ovjerenu suglasnst oca s kojim je dijelila stan 50:50 da se slaže da ja kao nasljednik njene polovice nastavim plaćati struju. Osim uvjtovanog javnobilježničkog troška postoji problem da nas je otac napustio pred više of 25 godina pa je i nedostupan. Činjenica da su razvedeni u Elektri (ali i drugim pružateljima električne energije) nije dovoljna pa su redom odbili novi ugovor uz objašnjenje FT1p (fali ti jedan papir). Kompromisno rješenje je bilo da nastavim plaćati trošak u mamino ime dokle ide prvenstveno zbog administrativnih zapreka. Gradska plinara je prije uspjela poslati prijetnju ovrhom za plaćanje zakašnjelih računa nego što su uspjeli prebaciti taj režijski trošak na mene. Ali barem nisu radili problem sa FT1p pa barem nema daljnjih problema Prijedlog je nekako omogućiti nasljednicima (pogotovo ako je rijeć o samo jednom nasljedniku) kako obaveze ali tako i dosadašnja prava pokojnika (uvid u račune i slićno) kroz razuman prijelazni rok. Primjerice kroz ustupanje podatcima za pristup bankovnim računima, SKDD, e-građani, direktnim nasljeđivanjem/samo administrativnom promjenom podataka u postojećim ugovorima Jedino država može propisati takvu obavezu ostalim sudionicima ovog vječno prisutnog ali fragmentiranog sustava smrti i nasljeđivanja jer sami nemaju razloga ići u izmjene sustava koji njima 99% vremena funkcionira OK (a nekima daje direktnu imovinsku korist kao SKDD). Primljeno na znanje Navedene prijedloge Ministarstvo pravosuđa i uprave koordinirat će s vlasnicima procesa (tijelima državne uprave) na način da će se kroz prilog u idućem godišnjem izvještaju za 2023. o analizi administrativnog opterećenja građana planirati i pratiti provedba mjera (ciljeva/inicijativa)za administrativno rasterećenje građana. Navedeni izvještaj dostupan je na internetskoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave: https://mpu.gov.hr/istaknute-teme/projekti/nacionalni-plan-oporavka-i-otpornosti-2021-2026/c2-1-jacanje-kapaciteta-za-izradu-i-provedbu-javnih-politika-i-projekata/27435
7 Zoran Sambol Akcijski plan za administrativno rasterećenje građanaza razdoblje 2023. - 2025. godine, 2. ADMINISTRATIVNO OPTEREĆENJE GRAĐANA 2019.-2022. Jedina valjana mjera administrativong rasterećenja građana je smanjenje PDVa na 15%. Nije prihvaćen Porez na dodanu vrijednost ne ulazi u administrativno opterećenje nego u fiskalnu politiku.
8 Krunoslav Šimatović Akcijski plan za administrativno rasterećenje građanaza razdoblje 2023. - 2025. godine, 2. ADMINISTRATIVNO OPTEREĆENJE GRAĐANA 2019.-2022. 1. Nije jasno zašto bi pandemija trebala utjecati na administrativno opterećenje po procesu ? U predloženoj formuli nigdje se ne vidi po kojem parametru bi pandemija trebala i mogla utjecati na proces. 2. Nije jasno zašto je u formuli bitna element "Život u bračnoj zajednici"? Zašto je to bitno za npr. vozačku dozvolu? 3. Bilo bi dobro vidjeti analitiku po pojedinoj usluzi, tako da je jasno koliko je "broj dolazaka na šaltere" po pojedinoj usluzi. Primljeno na znanje Pandemija je utjecala na administrativno opterećenje po procesu jer u razdoblju 2020.-2023. godine nisu postojale obveze ishođenja usluge izrade dokumenata čime je smanjen broj dolazaka na šalter (koji je sastavni dio formule), a samim time direktno utječe na administrativno opterećenje građana. Izvještaj je dostupan na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave: https://mpu.gov.hr/istaknute-teme/projekti/nacionalni-plan-oporavka-i-otpornosti-2021-2026/c2-1-jacanje-kapaciteta-za-izradu-i-provedbu-javnih-politika-i-projekata/27435 Za izračun opterećenja građana uzeta je jedna obitelj s dva člana i jednim djetetom, što čini većinu promatrane populacije (građana) prema podacima Državnog zavoda za statistiku: https://dzs.gov.hr/vijesti/pad-broja-kucanstava-od-tri-i-vise-clanova-a-porast-broja-samackih-i-dvoclanih-kucanstava/1565 Opterećenje građana u procesu ishođenja vozačke dozvole znači da su u formuli izračuna opterećenja uzete dvije osobe. Analitika po pojedinoj usluzi bit će dostupna u prilogu sljedećem Izvještaju za administrativno opterećenje građana za 2023.
9 Franjo Golubić Akcijski plan za administrativno rasterećenje građanaza razdoblje 2023. - 2025. godine, 3. KOORDINACIJA I IZVJEŠTAVANJE O PROVEDBI AKCIJSKOG PLANA Pošto nije navedeno tko je sve sačinjavao radnu skupinu za izradu mjera u ovom Akcijskom planu molim popis svih sudionikakoji su bili uključeni sa nazivima tijelaiz kojih dolaze, a posebno me interesira da li je sudjelovao netko iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva poljoprivrede i JLP(R) samouprave i koji su bili njihovi izneseni prijedlozi i mišljenja. Predlažem da se navedu terminski rokovi za provedbu mjera iz ovog Akcijskog plana po godinama i da se daju godišnja izvješća o provedbi sa mogućnošću nadopune, posebno od strane korisnika, radi njegovog unapređenja. Prihvaćen Članovi Radne skupine za administrativno rasterećenje građana dostupni su na poveznici: https://mpu.gov.hr/istaknute-teme/projekti/nacionalni-plan-oporavka-i-otpornosti-2021-2026/c2-1-jacanje-kapaciteta-za-izradu-i-provedbu-javnih-politika-i-projekata/27435 Navedene prijedloge Ministarstvo pravosuđa i uprave koordinirat će s vlasnicima procesa (tijelima državne uprave) na način da će se kroz prilog u idućem izvještaju za 2023. o analizi administrativnog opterećenja građana planirati i pratiti provedba mjera (ciljeva/inicijativa)za administrativno rasterećenje građana. Navedeni izvještaj bit će dostupan na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave: https://mpu.gov.hr/istaknute-teme/projekti/nacionalni-plan-oporavka-i-otpornosti-2021-2026/c2-1-jacanje-kapaciteta-za-izradu-i-provedbu-javnih-politika-i-projekata/27435
10 Franjo Golubić Akcijski plan za administrativno rasterećenje građanaza razdoblje 2023. - 2025. godine, 4. MJERE ADMINISTRATIVNOG RASTEREĆENJA GRAĐANA Vezano na mjeru 6. Administrativno rasterećenje putem prijedloga za poboljšanje građana i ostalih donika predlažem da se u naš sustav javne uprave što prije uvede mogućnost za podnošenje prijedloga građana za administrativno rasterečenje i mogućnost ocjene zadovoljstva korisnika i drugo, po uzoru na slovensi internetsku stranicu: www.stopbirokraciji.gov.si, koja je po mojoj ocjeni izvanredna i treba je u dogovoru sa nadležnim slovenskim tijelima samo prevesti i primjeniti u RH, bez potrebe da se dugotrajno i skupo izrađuju neka nova softverska rješenja. Isto tako predlažem da se preuzme dobra slovenska praksa da se sve javne usluge, koje pružaju javna tijela, ili pravne osobe s javnim ovlastima, naplaćuju direktno u javnim tijelima, bez posebne naknade za korisnike, a što u Sloveniji rade svi Uredi njihove javne uprave. Na taj način osim direktne uštede za građane ušteđuje se i na vremenu korisnika jer nema potrebe da korisnik plaća naknadu u Fini ili banci i ponovo se vraća u javno tijelo sa dokazom o uplati. Takva praksa je ranije bila i u RH ali je ukinuta radi racionalizacije u radu javnih tijela, ali sve na štetu korisnika usluga, a u korist banaka , pošte i Fine koje naplaćuju visoke naknade za usluge naplate. Predlažem da se ispita i primjeni dobra slovenska praksa u cilju ubrzanja procesa i uštede vremena i novca korisnika jer veliki broj građana još uvijek nema uvjete niti znanja da plaća putem interneta. Primljeno na znanje Treba razlikovati davanje prijedloga za poboljšanje koji dolaze od strane građana i ostalih dionika od mjerenja zadovoljstva korisnika usluga. Ministarstvo pravosuđa i uprave do kraja 2023. pristupit će izradi Upute za kontinuirano unaprjeđenje u tijelima javne uprave koja će obuhvaćati proces podnošenja i razmatranja prijedloga građana i drugih dionika. Ministarstvo pravosuđa i uprave sudjeluje u projektu Tehničke pomoći (TSI) Mjerenje zadovoljstva građana ključnim državnim uslugama (2023.-2025.) u kojem će se također razviti metodologija za ispitivanje zadovoljstva građana uslugama.
11 Franjo Golubić Akcijski plan za administrativno rasterećenje građanaza razdoblje 2023. - 2025. godine, 4. MJERE ADMINISTRATIVNOG RASTEREĆENJA GRAĐANA U mjeri 4. je kao primjer dobre prakse "samo jednom" navedeno postupanje Porezne uprave vezano na provedbu posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, kao primjer jednostavnosti, međutim pri tome su zanemarene negativne posljedice tog uređenja na umirovljenike kojima je onemogućeno podnošenje godišnjih poreznih prijava, radi korištenja poreznih olakšica, koje mogu imati zaposlenici u radnom odnosu, ali ne i umirovljenici, koji bi iste olakšice mogli ostvariti samo podnošenjem godišnje porezne prijave, a na što po novom zakonu nemaju pravo. Dakle, zaposlenici imaju pravo na neoporezivu isplatu polica dopunskog i dodatnog zdrastvenog osiguranja, uplata u treći mirovinski stup, pravo na nadoknadu dodatnih zdrastvenih usluga, koje ne pokriva obavezno zdrastveno osiguranje, sve kao besporeznu isplatu, dok umirovljenici to pravo, zbog pojednostavljenja poreznog postupka nemaju. Prema tome, smatram da se radi o lošem postupku racionalizacije na štetu umirovljenika, tj. o diskriminaciji temeljem osobnog statusa. Ukazujem i na protuustavnu praksu Ministarstva poljoprivrede koje sve odluke i druga rješenja korisnicima radi uštede i jednostavnosti dostavlja isključivo putem Agroneta, iako svi korisnici nemaju niti tehničke mogućnosti niti digitalna znanja za preuzimanje tih dokumenata, a čime im se potencijalno uskraćuje pravo na žalbu i pristup sudu. U javnom savjetovanju mi je odgovoreno da su oni prisiljeni da to rade isključivo digitalno, a ne po zahtjevu stranke i u pisanom obliku, kakva je praksa u Republici Sloveniji, pa molim odgovor da li je to točno i istinito. Smatram da je "digitalno prvo" načelo koje se ne smije primjeniti u slučaju ako korisnik ne posjeduje opremu i znanja za elektronsku komunikaciju pa molim odgovor na pitanje da li se korisnikamože "prisiliti" da koristi isključivo digitalnu komunikaciju s javnim tijelom, ako za to nema tehničke uvjete niti digitalne kompetencije. Primljeno na znanje Prema trenutačno važećim propisima o porezu na dohodak, sve fizičke osobe ne mogu u godišnjem obračunu koristiti uvećani osobni odbitak temeljem uplaćenih premija životnog osiguranja s obilježjem štednje, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja i stvarnih troškova zdravstvenih usluga u Republici Hrvatskoj za vlastite potrebe, odnosno mogućnost uvećanja osobnog odbitka u godišnjem obračunu po navedenim osnovama ukinuta je 1. srpnja 2010. Ističe se da je mogućnost uvećanja osobnog odbitka u godišnjem obračunu po navedenim osnovama ukinuta od 1. srpnja 2010. za sve porezne obveznike neovisno o tome radi li se o radniku ili umirovljeniku. Isto tako, od navedenog datuma (od 1. srpnja 2010.) omogućeno je poslodavcima da (ako to proizlazi temeljem izvora radnog prava), neoporezivo uplaćuju premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u korist svojih radnika do 500 kn (66,37 eura) mjesečno odnosno 6.000,00 kn (796,44 eura) godišnje, a koje su se do 30. lipnja 2010. smatrale oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada. Nadalje, od 1. siječnja 2020. propisani su novi neoporezivi primici koje poslodavci mogu (ako to proizlazi temeljem izvora radnog prava) isplaćivati svojim radnicima, među ostalim, neoporezivi primici koji se koji se odnose na premije dopunskog i dodatnog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije do 2.500,00 kn (331,81 € godišnje). Posebno ističemo kako prava radnika na isplate navedenih primitaka ne proizlaze iz poreznih propisa, već su ta prava propisana izvorima radnog prava, dok je poreznim propisima uređen samo porezni tretman tih primitaka (proizašlih temeljem izvora radnog prava). Dakle, riječ je o primicima koje poslodavci isplaćuju radnicima na temelju radnog odnosa odnosno ugovora o radu i ostalih izvora radnog prava, a koji mogu biti oporezivi ili neoporezivi ovisno o isplaćenom iznosu, odnosno isti su neoporezivi samo do propisanog iznosa, dok se u dijelu isplaćenom iznad propisanog neoporezivog iznosa smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada, a isplatitelji – poslodavci imaju obvezu o isplaćenim oporezivim i neoporezivim primicima tijekom godine podnositi propisano izvješće - Obrazac JOPPD. Vezano za druge prijedloge, kroz prilog u idućem godišnjem izvještaju za 2023. o analizi administrativnog opterećenja građana planirat će se i pratiti provedba mjera (ciljeva/inicijativa)za administrativno rasterećenje građana. Navedeni izvještaj bit će dostupan na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave: https://mpu.gov.hr/istaknute-teme/projekti/nacionalni-plan-oporavka-i-otpornosti-2021-2026/c2-1-jacanje-kapaciteta-za-izradu-i-provedbu-javnih-politika-i-projekata/27435
12 Denis Gaščić Akcijski plan za administrativno rasterećenje građanaza razdoblje 2023. - 2025. godine, 4. MJERE ADMINISTRATIVNOG RASTEREĆENJA GRAĐANA Dodati mjeru 11. Ukidanje fizičkih dokumenata. Budući da je Republika Hrvatska uvela novu generaciju osobnih iskaznica, da je osobna iskaznica obavezan dokument za sve (odrasle) građane Republike Hrvatske te da je većina evidencija u RH digitalizirana, možemo početi razmišljati o ukidanju fizičkih dokumenata. Pojasnit ću na primjeru: Policijski službenik zaustavlja vozača, koji mu daje osobnu iskaznicu. TETRA stanicom policijski službenik šalje upit s OIB-om osobe koji je pročitao na osobnoj iskaznici te mu se na istu iz baze podataka vraća informacija o tome smije li zaustavljeni voziti vozilo navedene kategorije i, ako da, uz koja ograničenja. Ne postoji, dakle, razlog, zašto bi vozač uza sebe imao plastičnu vozačku dozvolu. U Republici Estoniji, primjerice, osobna iskaznica već je zamijenila dobar dio dokumenata. Republika Hrvatska novim osobnim iskaznicama također je već zamijenila zdravstvene iskaznice, što je išlo u prilog mjeri ukidanja fizičkih dokumenata, no realizirano je na krivi način - puno bi jednostavnije, naime, bilo da su se prilagodile aplikacije koje koristi zdravstveno i ljekarničko osoblje pa da je dovoljno umjesto broja osiguranika upisati OIB pacijenta nego da se potpuno bespotrebno na fizičkoj kartici upisivao dodatan broj. Primljeno na znanje Vezano uz primljene prijedloge za rasterećenje građana, kroz prilog u idućem godišnjem izvještaju za 2023. o analizi administrativnog opterećenja građana planirat će se i pratiti provedba mjera (ciljeva/inicijativa)za administrativno rasterećenje građana. Navedeni izvještaj bit će dostupan na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave: https://mpu.gov.hr/istaknute-teme/projekti/nacionalni-plan-oporavka-i-otpornosti-2021-2026/c2-1-jacanje-kapaciteta-za-izradu-i-provedbu-javnih-politika-i-projekata/27435
13 Denis Gaščić Akcijski plan za administrativno rasterećenje građanaza razdoblje 2023. - 2025. godine, 4. MJERE ADMINISTRATIVNOG RASTEREĆENJA GRAĐANA Kao jedan od dugoročno strateških ciljeva trebalo bi navesti objedinjenje svih usluga unutar zajedničke aplikacije. Sadašnje stanje i način funkcioniranja sustava e-Građani zapravo je preslika šalterskog poslovanja. Ukoliko je nekome građaninu, primjerice, potrebno uvjerenje o nekažnjavanju, on bi je, utoliko, trebao moći ishoditi kroz sustav bez da razmišljanja izdaje li je Ministarstvo pravosuđa i uprave ili Ministarstvo unutarnjih poslova. Ono što bi građanin trebao moći napraviti je u jedinstvenoj aplikaciji kliknuti na: 'Potvrde' -> 'Uvjerenje o nekažnjavanju' te preuzeti potvrdu. Primljeno na znanje Vezano za primljeni prijedlog za rasterećenje građana, kroz prilog u idućem godišnjem izvještaju za 2023. o analizi administrativnog opterećenja građana planirat će se i pratiti provedba mjera (ciljeva/inicijativa)za administrativno rasterećenje građana. Navedeni izvještaj bit će dostupan na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave: https://mpu.gov.hr/istaknute-teme/projekti/nacionalni-plan-oporavka-i-otpornosti-2021-2026/c2-1-jacanje-kapaciteta-za-izradu-i-provedbu-javnih-politika-i-projekata/27435
14 Krunoslav Šimatović Akcijski plan za administrativno rasterećenje građanaza razdoblje 2023. - 2025. godine, Prilog 1. Popis usluga koje su obuhvaćene u izračunu administrativnog opterećenja za 2022. godinu Bilo bi dobro vidjeti analitiku troška /formule po pojedinoj usluzi. Primljeno na znanje Izvještaji su dostupni na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave: https://mpu.gov.hr/istaknute-teme/projekti/nacionalni-plan-oporavka-i-otpornosti-2021-2026/c2-1-jacanje-kapaciteta-za-izradu-i-provedbu-javnih-politika-i-projekata/27435. U izvještaju za 2023. uključit će se i analitika za svaku od procesa/usluga.