Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o dodjeljivanju predmeta u rad javnim bilježnicima u postupku sporazumnog uređenja međe, sporazumnog razvrgnuća suvlasništva, proglašenja nestale osobe umrlom i dokazivanja smrti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Javni bilježnik Gordana Briševac Imprić Na temelju članka 52. stavka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23.), ministar pravosuđa i uprave donosi Postupci uređenja međa i neki postupci razvrgnuća zahtijevaju vanjska uredovanja javnog bilježnika i jednog službenika u trajanju od cca dva do pet sati po predmetu, zbog čega će svaki javnobilježnički ured nužno morati imati zaposlenog barem jednog javnobilježničkog prisjednika i dovoljan broj službenika. Međutim, zbog niskih javnobilježničkih nagrada, a time i nedovoljnih prihoda, veliki broj javnobilježničkih ureda to nije u mogućnosti jer neki uredi ni u ovom trenutku nemaju dovoljan broj službenika, plaće su im nekonkurentne, kvalitetni službenici im odlaze, a gotovo im je nemoguće zaposliti novu kvalitetnu osobu, da ne govorimo o kvaliteti i opremljenosti ureda i tehničke opreme koja je prijeko potrebna. Stoga je prije svega potrebno stvoriti objektivne pretpostavke nužne za kvalitetno i uredno obavljanje javnobilježničkih poslova, a one su vezane uz povećanje prihoda javnobilježničkih ureda, čime bi se omogućilo zapošljavanje javnobilježničkih prisjednika i dovoljnog broja službenika. Ovakva situacija postoji jer većina javnobilježničkih ureda radi pretežito poslove za koje su određene nagrade u simboličnim iznosima, poput ovjera potpisa (3,99 eura), podnošenja prijedloga za uknjižbu (00,00 eura, 2,66 eura, 5.32 eura i 10,64 eura), ovršnih postupaka (10,00 eura), ostavina (3,99 do 150,00 eura, iznimno 331,81 euro), a javnobilježničku službu se doživljava kroz prizmu cijena ugovora veće vrijednosti (akata) za koje je predviđena nagrada i do 5.308,00 eura/ za solemnizacije iznos od 2.654,00 eura, koje veliki broj javnih bilježnika nikada nije ni radilo, a vjerojatno neće niti raditi. Veliki broj bilježnika nikada nije radio ni ugovore za koje bi mogao naplatiti nagradu u daleko manjem iznosu, a kamoli u navedenom. Poslovanje velikog broja javnobilježničkih ureda je ugroženo iz slijedećih razloga: -JB nagrade su iste ili niže u odnosu na sudske pristojbe iz 1995. godine, unatoč povećanju troškova plaća i poslovanja za 580 % -za pojedine pravne poslove smanjen je broj bodova u odnosu na 1995. godinu, a za neke je određeno da javni bilježnici uopće niti nemaju pravo na naknadu, dok se neki uopće niti ne spominju u Javnobilježničkoj tarifi (sastav prijedloga za uknjižbu) -upravna pristojba za ovjeru potpisa 1993. godine bila je za 150 % viša od današnje javnobilježničke nagrade -u prosjeku su naknade FINA-e za blokadu računa više za 1500 % od javnobilježničkih nagrada za provođenje cijelog ovršnog postupka i izdavanja rješenja o ovrsi na koje se blokada računa odnosi -odvjetniku/državnom odvjetniku za sastav prijedloga određena je nagrada u iznosu i do 4,977,11 eura, dok javnom bilježniku nagrada za isti posao nagrada uopće nije predviđena -sat cijene rada javnog bilježnika u ostavinskim predmetima minimalne vrijednosti (uvažavajući okvirna mjerila za rad sudaca) iznosi 0,65 eura bruto, dok je cijena sata suca općinskog suda 22,00 eura bruto -sat cijene rada javnog bilježnika u 90 % ovršnih predmeta iznosi 5,00 eura bruto -javni bilježnik u Srbiji i Bosni i Hercegovini u ostavinskim predmetima male vrijednosti ima nagradu višu za 600 % -javni bilježnik u Sloveniji ima nagradu i po 28 puta (za 2700 %) višu nagradu za ovjeru ugovora, a u Srbiji i nekoliko stotina (jer javni bilježnici uz ovjeru potpisa na ugovoru, nužno rade i izradu ugovora) -javni bilježnik u Sloveniji ima za podnošenje nekih Zk prijedloga nagrade i po 1500 % više od nagrada javnih bilježnika u RH -javni bilježnik u Sjevernoj Makedoniji u ovršnim predmetima u kojima je predmet potraživanje iznos od 6.600,00 eura ima za više od 13 puta (1200 %) veću nagradu -sudske pristojbe i nagrade odvjetnika u ovršnim postupcima u kojima je predmet potraživanja iznos od 6.600 eura i po 10 puta su više od JB nagrade -preslike rješenja o ovrsi u FINA-i za potraživanja do 6.600,00 eura za 230 % su skuplje od cijelog javnobilježničkog postupka izdavanja tog istog rješenja o ovrsi čija se preslika traži -kod ovjera zbog plaćanja javnobilježničke pristojbe i PDV-a, stranka na JB nagradu plaća porez na uslugu u visini 58 % -javnobilježničke pristojbe su za neke poslove više od javnobilježničke nagrade (kod solemnizacija dodataka ugovora), pa se dolazi do zaključka da stranke kod tih poslova plaćaju porez na uslugu preko 100 %. Zbog svega gore navedenog veliki broj javnobilježničkih ureda nema zaposlenog javnobilježničkog prisjednika niti savjetnika iako bi ih prema opsežnosti posla trebali biti u mogućnosti zaposliti. Dodjeljivanje novih predmeta u rad javnim bilježnicima, a da se pri tome ne odrede primjerene nagrade za sve javnobilježničke poslove, dovest će javne bilježnike u situaciju da unatoč naporima, više neće moći kvalitetno obavljati svoje poslove, ili u još gorem slučaju, da ih uopće neće moći obavljati. S druge strane, ukoliko bi Zakonodavac predvidio da javni bilježnici koji nemaju zaposlenog prisjednika ili savjetnika mogu biti izuzeti od provođenja izvanparničnih postupaka, dovelo bi, između ostalog, i do situacije da bi stranke morale putovati u jako udaljena mjesta da bi ostvarile neko svoje pravo. A veliko je pitanje i da li javnobilježnički uredi koji već imaju zaposlene javnobilježničke prisjednike mogu preuzeti nove poslove bez štete za svoje poslovanje. Stoga se ovim putem apelira da se u cilju kvalitetnog obavljanja javnobilježničkih poslova, a time i zaštite interesa naših stranaka, čim prije odrede primjerene nagrade za sve javnobilježničke poslove. Prije svega se ističe da su javnobilježničke nagrade jedini izvor prihoda javnobilježničkih ureda i stoga ne mogu biti u visini sudskih pristojbi, a kamoli u nižem iznosu i to iz razloga jer se ni sudovi ne financiraju iz prihoda od sudskih pristojbi. Prihodi od sudskih pristojbi su simbolični u odnosu na rashode sudova. Ta simboličnost prihoda od pristojbi u odnosu na rashode sudova prikazuje se u Tablici 1. 1/USPOREDBA PRIHODA OD SUDSKIH PRISTOJBI sa rashodima općinskih sudova (1995. godine i danas) GODINA UKUPNI PRIHOD TROŠKOVI BRUTO PLAĆE UDIO PRISTOJBI UDIO PRISTOJBI OD SUDSKIH OPĆNSKIH OPĆINSKIH U UKUPNIM TROŠKOVIMA U PLAĆAMA PRISTOJBI SUDOVA SUDOVA SAMO OPĆINSKIH SUDOVA SAMO OPĆINSKIH SUDOVA 1995. 60.000,000,00 180.000.000,00 132.000.000,00 33 % 45 % 2023. 70.000.000,00 905.000.000,00 599.000.000,00 8 % 12 % Iz gornje tablice razvidno je da prihodi od sudskih pristojbi iz svih postupaka u Republici Hrvatskoj 1995. godine bili su dostatni za 45 % rashoda za bruto plaće (samo) općinskih sudova (bez ostalog dijela pravosuđa), a danas su dostatni tek za 12 %, odnosno dostatni su za 8 % ukupnih rashoda (samo) općinskih sudova RH. Zaključak je da su prihodi od sudskih pristojbi simbolični u toj mjeri da su dostatni tek za trošak papira svih sudova u RH, što opravdava tvrdnju da javnobilježnički uredi ne mogu poslovati sa simbolično određenim nagradama već nagradama kojima se naš posao pravilno valorizira prema potrebnom vremenu, znanju, trudu, angažmanu i materijalnim resursima potrebnim za obavljanje javnobilježničkih poslova. Slijedom svega gore navedenog nužne su opsežne promjene, zbog čega se: I PREDLAŽE PROMIJENITI PRAVILNIK O JAVNOBILJEŽNIKČKOJ TARIFI I POVEĆATI VRIJEDNOST BODA I BROJ BODOVA ZA POJEDINE JAVNOBILJEŽNIČKE POSLOVE Slijedom navedenog, potrebno je promptno reagirati i odrediti vrijednost boda u iznosu od 2,00 eura i time izjednačiti vrijednost boda sa odvjetničkim. Ne smijemo zaboraviti da je 1995. godine, vrijednost boda po odvjetničkoj tarifi iznosila 8,00 kuna (1,06 eura), a danas 15,00 kuna (1,99 eura), što je povećanje odvjetničke vrijednosti boda od 87,50 % u odnosu na 1995. godinu. Vrijednost boda za javne bilježnike je 1994. godine iznosila 10,00 kuna (1,33 eura), pa bi predloženo povećanje vrijednosti boda javnih bilježnika na 2,00 eura, bilo za 50 % u odnosu na 1994. godinu. Napominje se da se u Odvjetničkoj tarifi od 1995. godine do danas nije povećala samo vrijednost boda za 87,50 % nego je za pojedine radnje povećan i broj bodova (1995. godine za uređenje međe odvjetnicima je bila predviđena nagrada u visini od 20 bodova, a danas u visini od 50 bodova) zbog čega je povećanje odvjetničke tarife od 1995. godine do danas, daleko veće od navedenih 87,50 %, primjerice, u postupcima uređenja međe povećanje je čak 369 %. Pri tome se ne može reći da je to povećanje nerealno, već naprotiv istim se nastoji pratiti povećanje troškova od 1995. godine do danas. S obzirom da su troškovi od 1994. godine do danas narasli za cca 600 % i da pojedini javnobilježnički poslovi nisu pravilno valorizirani, samo povećanje vrijednosti boda od 50 % ne može postići potreban učinak. Navedeno stoga, što je primjerice 1993. godine, dok su ovjere potpisa bile u nadležnosti općina i gradova, upravna pristojba za ovjeru potpisa bila je za 150 % viša od današnje javnobilježničke nagrade. Naime, upravna pristojba je prije 30 godina iznosila 20 DEM (10,00 eura), a nagrada javnog bilježnika danas iznosi 3,99 eura. Navedeno upućuje na činjenicu da bi u slučaju da se poveća vrijednost boda na iznos od 2,00 eura, nagrada za ovjeru potpisa, iznosila 6,00 eura, tj. tek 60 % upravne pristojbe iz 1993. godine za istu radnju (plaće su u međuvremenu narasle 10 puta). U prilog navedenom, suci su 1993. godine imali plaću 300,00-400,00 DEM (150,00-200,00 eura), dok plaće sudaca općinskih sudova sada iznose 2.000,00 eura, što je povećanje od 1000 %. Drugi primjer su prijedlozi za uknjižbu za koje je predviđena maksimalna javnobilježnička nagrada u iznosu od 10,64 eura, a minimalna od 00,00 eura, dok je sudska pristojba 1995. godine iznosila 33,18 eura (250,00 kuna). Uspoređujući javnobilježničke nagrade sa odvjetničkim, dolazimo do zaključka da su odvjetničke nagrade za isti posao daleko više s tim da odvjetnik ima mogućnost uz nagradu za podnošenje i sastav prijedloga naplatiti i nagrade za dodatne radnje poput uvida u zemljišne knjige i pribavljanja zk izvatka te obračunati sve troškove (materijalne troškove, telefonske usluge, bankarske usluge i sl.) Čak su i odvjetničke nagrade samo za DODATNE POSLOVE određene u većem iznosu od maksimalne javnobilježničke nagrade za cjelokupni posao. Tako primjerice odvjetnici imaju mogućnost obračunati dodatnu nagradu od 25 bodova (49,75 eura) za uvid u zemljišne knjige kao i nagradu od 25 bodova (49,75 eura) za pribavljanje izvatka. Budući maksimalna nagrada javnog bilježnika iznosi 10,64 eura, proizlazi da je danas dodatna nagrada odvjetnika samo za uvid u zemljišne knjige za 38,83 eura, tj. za 380 % viša od maksimalne nagrade javnog bilježnika za cjelokupni posao, da ne govorimo o razlici u odnosu na prijedloge za koje javni bilježnik nema pravo na nagradu, koja u tom slučaju iznosi 49,75 eura. Samo povećanje vrijednosti boda ni u ovom slučaju ne bi doveo do potrebnog učinka jer bi odvjetnička nagrada samo za uvid u zemljišne knjige i dalje bila viša od maksimalne javnobilježničke nagrade za podnošenje prijedloga za uknjižbu i to za 210 %. Vezano uz podnošenje Zk prijedloga ogromna je razlika u visini nagrada i u odnosu na javne bilježnike u Sloveniji. Npr. javni bilježnik u Hrvatskoj za podnošenje prijedloga za provedbu diobe prava vlasništva ima pravo na nagradu u iznosu od 2,66 eura, a javni bilježnik u Sloveniji 42,00 eura, što je za 1500 % više od nagrade javnog bilježnika u RH. Samim povećanjem vrijednosti boda ta bi se razlika smanjila tek na 1300 %. Da ne spominjemo poslove u kojima javni bilježnik u RH uopće nema pravo na nagradu. II PREDLAŽE SE PROMIJENITI PRAVILNIK O NAGRADAMA U OVRŠNIM POSTUPCIMA 2) Usporedba nagrada u ovršnim postupcima za potraživanje od 6.600,00 eura sa odvjetničkom nagradom, sudskom pristojbom, naknadom FINA-e i nagradom javnih bilježnika u Sjevernoj Makedoniji VRIJEDNOST NAGRADA SUDSKA NAGRADA FINA-e NAGRADA NAGRADA TRAŽBINE ODVJETNIKA PRISTOJBA samo za blokadu računa bilježnika u bilježnika u S.Makedoniji Hrvatskoj Eur Eur Eur Eur Eur Eur 6.600,00 199,08 112,42 132,72 133,76 10,00 Iz tablice je vidljivo da je nagrada javnog bilježnika u Republici Hrvatskoj za ovršne postupke u kojima potraživanje iznosi 6.600 eura, najmanje 10 puta niža od nagrade odvjetnika, sudske pristojbe, naknade FINA-e ili nagrade javnih bilježnika u Severnoj Makedoniji. Također se napominje da je prosječna plaća u Sjevernoj Makedoniji u ožujku ove godine iznosila 560,00 eura neto, a u Republici Hrvatskoj 1.130,00 eura, dakle plaće u Makedoniji su dvostruko niže, dok je javnobilježnička nagrada za isti postupak 1200 % viša. Unatoč tome, javni bilježnik u Makedoniji ima pravo i na dodatnu nagradu za svako procesno rješenje. Napominje se da FINA osim naknade za blokadu računa ima pravo na naplatu naknade za cijeli niz dodatnih radnji, tako na primjer za uvid u izvornik javnobilježničke isprave i njezinu presliku u FINA-i potrebno je platiti naknadu od 33,18 eura, a javnom bilježniku za cijeli ovršni postupak nagradu od 10,00 eura. Proizlazi da je PRESLIKA RJEŠENJA O OVRSI u FINA-i za sva potraživanja do 6.600,00 eura, za 230 % skuplja od cijelog javnobilježničkog postupka izdavanja rješenja o ovrsi čija se preslika traži. Potrebno je napomenuti da nagrada od 10,00 eura ne pokriva trošak niti jednog sata rada javnog bilježnika. Naime iz Okvirnih mjerila za rad sudaca koja su na snazi od 1. siječnja 2022. godine, proizlazi da je za rješavanje ovršnog postupka potrebno vrijeme od jednog sata za suca i jednog sata za službenika, dakle ukupno su potrebna dva sata. S obzirom da je trenutni minimalni bruto trošak za plaću sudaca općinskih sudova 22,00 eura po satu, a službenika 10,00 eura po satu, dolazimo do zaključka da trošak rada suca i službenika po jednom ovršnom predmetu iznosi 32,00 eura, a javnog bilježnik i službenika 10,00 eura. A što je s materijalnim troškovima, troškovima poslovnog prostora, troškovima nabave i održavanja tehničke opreme i sl. III PREDLAŽE SE PROMIJENITI PRAVILNIK O NAGRADAMA JAVNIH BILJEŽNIKA U OSTAVINSKIM POSTUPCIMA 3) USPOREDBA VAŽEĆE TARIFE SA SUSJEDNIM ZEMLJAMA I AKTUALNIM PRIJEDLOGOM MINISTARSTVA U OSTAVINSKIM PREDMETIMA NIŽE VRIJEDNOSTI VRIJEDNOST BOSNA I SRBIJA HRVATSKA HRVATSKA OSTAVINE HERCEGOVINA važeća Prijedlog Ministarstva 2023. Eur Eur Eur Eur Eur 100,00 25,60 25,31 3,98 3,98 300,00 25,60 25,31 6,64 3,98 3.000,00 51,00 50,00 11,95 11,95 Javni bilježnici iz susjednih zemalja sa daleko nižim životnim standardom, provođenjem ostavinskih postupaka NIŽE VRIJEDNOSTI mogu ostvariti svoje ustavom zagarantirano pravo na primjernu plaću za obavljeni rad dok javnim bilježnicima u Republici Hrvatskoj za provođenje cjelokupnog ostavinskog postupka u predmetima niže vrijednosti pripada nagrada od 3,99 eura, kojom nagradom se ne mogu pokriti ni materijalni troškovi vezani uz formiranje spisa, slanje poziva, održavanje rasprave i dr. a što je s troškovima plaća i troškovima funkcioniranja ureda (zakupnina, režije, tehnička opreme, održavanje tehničke opreme i sl.) Napominje se da u slučaju da sudac prima plaću od prihoda od sudskih pristojbi, u ostavinskim predmetima minimalne vrijednosti ista bi bila dostatna za bruto plaću od 0,66 eura po satu, umjesto današnjih 22,00 eura. Naime, u vrijeme dok su se ostavinski postupci vodili na sudovima, prema Okvirnim mjerilima za rad sudaca, za 100% norme jedan sudac je trebao provesti 60 postupaka mjesečno, što znači da se računalo da je na sudu za provođenje jednog ostavinskog postupka potrebno 3 sata sucu i 3 sata službeniku, dakle ukupno 6 sati. Ukoliko iznos od 3,99 eura podijelimo sa 6 dolazimo do iznosa od 0,67 eura po satu bruto. Napominje se da su 1995. godine stranke za ostavinske postupke koje su provodili sudovi postupak plaćale trošak u vidu sudske pristojbe u minimalnom iznosu od 13,27 eura, a danas, kada su se troškovi poslovanja povećali 6 puta, javnim bilježnicima za isti postupak pripada nagrada od 3,98 eura. Za zaključiti je da trošak ostavine minimalne vrijednosti danas iznosi 70 % manje nego 1995. godine, dok su se plaće i svi ostali troškovi javnobilježničkog poslovanja od 1994. godine do danas povećali barem 600 %. IV PREDLAŽE SE UKINUTI JAVNOBILJEŽNIČKE PRISTOJBE Pristojbe su vrsta poreza i stoga bi ukidanje pristojbe dovelo do ukidanja dvostrukog oporezivanja javnobilježničkih radnji, a rasteretilo bi stranke. Kod ovjera potpisa prema trenutno važećim propisima 16 % troška ovjere odnosi se na PDV, dok se 21 % odnosi na JB pristojbu, dakle 37 % troška ovjere predstavlja prihod države. Budući je pristojba vrsta poreza, stranke za usluge ovjere potpisa tj. na iznos nagrade od 3.99 eura ne plaćaju samo PDV od 25 % (1,00 eur), kao i kod svih ostalih usluga, već plaćaju i pristojbu u iznosu od 1,33 eura, dakle ukupni prihod države je 2,33 eura, što znači da stranke na iznos JB nagrade za ovjere potpisa plaćaju ukupni porez od 58 %. Inače je pristojba jedan od najstarijih fiskalnih oblika i po definiciji to je ekvivalent za učinjenu uslugu. Ukoliko je 1993. godine ekvivalent za učinjenu uslugu ovjere potpisa iznosio 10,00 eura, a danas kada su troškovi narasli 10 puta (za 900 %), iznosi 3,99 eura, možemo reći da se više ne radi o pristojbi nego participaciji (poput participacije u zdravstvu). Zašto naplaćivati participaciju kad nema nikakvog angažmana države u pružanju te usluge. Ako pristojbu tumačimo na navedeni način, onda se ne radi o dvostrukom oporezivanju nego o dvostrukom naplaćivanju nagrade. Za zaključiti je, kako god tumačili pristojbu koja se naplaćuje u sklopu javnobilježničkih troškova, istu bi trebalo ukinuti, jer se radi o dvostrukom naplaćivanju za koje nema nikakvog uporišta. V PREDLAŽE SE NE NAPLAĆIVATI PDV U POVJERENIM POSLOVIMA Sudovi i državni proračun se uvelike rasterećuju prenošenjem izvanparničnih predmeta u nadležnost javnih bilježnika i stoga nema nikakvog smisla da država na tim predmetima ostvaruje bilo kakav prihod. Ovo iz razloga jer su uslijed povjeravanja poslova javnim bilježnicima, uštede Države na plaćama i troškovima pravosuđa puno veće od iznosa PDV-a koji bi se mogao naplatiti. Rasterećenje proračuna očitovalo se i prilikom povjeravanja ostavinskih postupaka javnim bilježnicima, kojom prilikom su javni bilježnici počevši odrađivati ostavinske postupke, preuzeli posao najmanje 60 sudaca i 60 službenika, i otvorili mogućnost uštede državi, primjerice, samo na plaćama za ostavinske predmete u minimalnom iznosu od 3.888.000,00 eura godišnje. O tome da su javni bilježnici u ostavinskim predmetima zamijenili najmanje 60 općinskih sudaca i službenika, postoje i studije izrađene na prijedlog Ministarstva, a koje su rađene kao podloga za donošenje odluke o povjeravanju ostavinskih predmeta u rad javnim bilježnicima, a koje su mogu naći i na internetskim stranicama. ¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Gore navedenim ne komentira se sadržaj predloženog Pravilnika, već se ukazuje na objektivne okolnosti koje ukazuju da se odredbe Zakona o izvanparničnom postupku na koji se Pravilnik odnosi, neće moći provoditi bez štete za same stranke, kao i bez štete za javne bilježnike koji bi po istom trebalo postupati, ukoliko se ne stvore objektivne pretpostavke za kvalitetno i uredno obavljanje javnobilježničkih poslova u vidu povećanja prihoda koji bi bili u stanju pratiti realne rashode. Javnobilježnički uredi ne mogu poslovati sa simbolično određenim nagradama već nagradama kojima se naš posao pravilno valorizira prema potrebnom vremenu, znanju, trudu, angažmanu i materijalnim resursima potrebnim za obavljanje javnobilježničkih poslova. Stoga je nužno čim prije promijeniti pristup određivanju javnobilježničkih nagrada za sve poslove. Nije prihvaćen Izneseni komentari i prijedlozi odnose se na nagrade javnim bilježnicima te nisu u vezi s predmetom uređenja Prijedloga pravilnika.
2 DAMIR DURDOV Na temelju članka 52. stavka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23.), ministar pravosuđa i uprave donosi Poštovani/a Svatko zaslužuje plaću za svoj rad. Ali pošto je Vlada RH donjela zakon da javni bilježnici po službenoj dužnosti moraju upisivat vlasništva nekretnine ,tada isto Vlada RH mora javnim bilježnicima dodjelivati plaću od mjeseca do mjeseca kao i dužnosnicima ,što su javni bilježnici nego povjerenici suda zato moraju biti u kategoriji sudaca a tako i plaćom.Isto tako javnim bilježnicima mora biti jedina plaća koju im isplaćuje vlada RH.Sve drugo je lov u mutnome i manipulacija ,danak,grubo izvrgavanje Pravde,čuvajte se da ne činite nepravdu narodu. Nije prihvaćen Izneseni komentari i prijedlozi nisu u vezi s predmetom uređenja Prijedloga pravilnika.
3 Jagoda Vuković Na temelju članka 52. stavka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23.), ministar pravosuđa i uprave donosi NE MOGU se predmeti dodjeljivati javnim bilježnicima u rad RAVNOMJERNO jer nemaju svi javni bilježnici isti broj zaposlenika, osobito onih koji mogu raditi na tim predmetima. Konkretno, postoje javnobilježnički uredi koji nemaju ni vježbenika ni savjetnika ni prisjednika, koji imaju samo jednog ili dva službenika, i koji nisu u mogućnosti obavljati te poslove, osobito one u koje je uključen i terenski rad. Dakle, radi se o nemogućnosti rada na tim predmetima, iz objektivnih razloga! Razlozi zbog kojih nemali broj javnobilježničkih ureda nije kadrovski ekipiran su brojni, od kojih je osnovni da od svojih prihoda ne mogu isplaćivati primjerene plaće i doprinose zaposlenicima, a razlog tome je javnobilježnička tarifa koja se nije usklađivala sa tokovima života još od davne 1995.g. Nadležno ministarstvo za navedeno nema sluha, a prenosi poslove iz sudske nadležnosti BEZ DA JE PRETHODNO UTVRDILO I OSIGURALO OSNOVNO- UVJETE ZA RAD! Uz sve navedeno, predložene nagrade za rješavanje tih predmeta su PRENISKE- U VISINI SUDSKE PRISTOJBE, što je nerazumno, neprihvatljivo i u konačnici- neodrživo. Zaključak: Predmete raspodijeliti sukladno mogućnostima javnobilježničkih ureda ( prema kadrovskoj ekipiranosti ) ; izuzeti iz dodjele javne bilježnike koji ne mogu obavljati te poslove jer nemaju prisjednika ili savjetnika, i koji ne mogu obavljati terenske poslove; javnobilježničku tarifu uskladiti s životom i vremenom te povisiti nagradu za rješavanje tih predmeta, da bude pristojna i primjerena. Nije prihvaćen Izneseni komentari i prijedlozi koji se odnose na nagrade javnim bilježnicima nisu u vezi s predmetom uređenja Prijedloga pravilnika. Kriterij dodjele predmeta u rad javnim bilježnicima prema strukturi i broju zaposlenih nije odgovarajući niti primjenjiv u praksi te bi njegova primjena dovela do neravnopravnosti u dodjeli predmeta u rad javnim bilježnicima. Uzimajući u obzir da su navedeni predmeti i izvor prihoda javnih bilježnika, predloženo bi također dovelo do neopravdane nejednakosti između pojedinih javnih bilježnika prilikom dodjele predmeta u rad.
4 Zoran Sambol Na temelju članka 52. stavka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23.), ministar pravosuđa i uprave donosi, Članak 3. Nije u redu dodjeljivati ravnomjerno po abecednom redu prezimena bilježnicima predmete jer nisu svi bilježnici istih "procesnih" sposobnosti. Algoritam koji valja napraviti imao bi primjerice slijedeće parametre tijekom vremenskog razdoblja od 5 godina: broj odrađenih predmeta, vrijeme obrade pojedinog predmeta, broj zaposlenih, zadovoljstvo korisnika, broj stanovnika određenog područja... Primljeno na znanje Način dodjele predmeta u rad javnim bilježnicima u postupku sporazumnog uređenja međe, sporazumnog razvrgnuća suvlasništva, proglašenja nestale osobe umrlom i dokazivanja smrti jamči pravnu sigurnosti građana i optimalnu dostupnost predmetne javnobilježničke usluge svima, uz istovremeno ostvarivanje ravnoteže u radnom opterećenju vršitelja javnobilježničke službe.
5 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA Na temelju članka 52. stavka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23.), ministar pravosuđa i uprave donosi, Članak 4. U članku 4. nakon stavka 1. predlaže se dodati stavak 2. i 3. koji glase: „(2) Predsjednik nadležnog suda može zbog objektivnih i subjektivnih okolnosti po službenoj dužnosti ili na zahtjev javnog bilježnika obrazloženim rješenjem javnog bilježnika izuzeti iz buduće dodjele predmeta na određen vremenski period do godine dana ili se mogu već dodijeljeni predmeti jednom javnom bilježniku dodijeliti prvom sljedećem javnom bilježniku prema abecednom redu. (3) Protiv rješenja predsjednika suda iz stavka 2. ovog članka nije dopuštena posebna žalba.” OBRAZLOŽENJE: Pravilniku nedostaju odredbe o postupanju u slučajevima kada javni bilježnik uopće ne može pruzimati predmete u rad ili ako nije u mogućnosti postupati po već zaprimljenim predmetima. Nije prihvaćen Pravilnik je provedbeni propis kojim se detaljnije razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene.
6 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA Na temelju članka 52. stavka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23.), ministar pravosuđa i uprave donosi, Članak 5. Nakon čl. 4. Prijedloga pravilnika predlaže se propisati odrebe novog članka 5. koje glase: “Članak 5. (1) Spisi predmeta vode se isključivo u elektroničkom obliku. (2) Dodjela spisa i komunikacija između suda i javnih bilježnika obavlja se u elektroničkom obliku. (3) Podneske, pismena, dostavnice i povratnice nastale u fizičkom (papirnatom) obliku tijekom postupaka u kojima se spis predmeta vodi u elektroničkom obliku pretvorit će se u elektronički oblik, unijeti u informacijski sustav i čuvat će se samo u elektroničkom obliku kao zajednički prilog spisa. (4) Sve elektroničke isprave na koje se stranka poziva u podnesku, a koji se nalaze u prilogu elektroničkog podneska, ne ispisuju se radi ulaganja u spis, već se u spis stavlja bilješka o tome gdje se takav prilog nalazi, uz naznaku rednog broja priloga i broja stranica. Kada Javni bilježnik takav podnesak dostavlja drugoj stranci izvan sustava elektroničke komunikacije, navedeni prilog se ne ispisuje, već javni bilježnik obavještava stranku o mogućnosti vršenja uvida u sadržaj tog priloga kroz sustav elektroničke komunikacije ili informacijski sustav koji je u primjeni sukladno posebnim propisima te na njezin zahtjev ispisuje takav prilog. (5) Na postupanje javnih bilježnika kao povjerenika suda u postupcima iz čl. 1. ovog pravilnika ne primjenjuju se odredbe Sudskog poslovnika koje se odnose na unošenje podnesaka i pismena nastalih u papirnatom obliku u informatički sustav i odredbe Pravilnika o radu u sustavu eSpis koje se odnose na evidentiranje podnesaka i priloga podnesaka. “ Članci 5. i 6. postaju članci 6. i 7. OBRAZLOŽENJE: Naprijed navedene odredbe se predlažu budući je namjera da se svi predmeti dodjeljuju u rad i vode elektronički, a javni bilježnici nemaju niti mogu imati ovlaštene sudske službenike ovlaštene za rad na eSpisu radi unošenja podataka u eSpis. Zbog navedenog potrebno je ovim pravilnikom propisati drugačije postupanje sa predmetima jer će u protivnom biti nemoguće postupati po istima. Nije prihvaćen Radi potrebe utvrđenja i ispunjenja tehničkih preduvjeta za vođenje spisa u isključivo elektroničkom obliku, predloženo eventualno može biti predmetom razmatranja u budućim normativnim intervencijama.