Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu pravilnika o visini nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda u postupku sporazumnog uređenja međe, sporazumnog razvrgnuća suvlasništva, proglašenja nestale osobe umrlom i dokazivanja smrti
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Franjo Golubić | II. ODREĐIVANJE NAGRADE, Članak 7. | Sukladno presudama Europskog suda pravde na usluge javnog bilježnika treba obračunavati PDV jer se tretira da isti obavlja slobodnu gospodarsku djelatnost i nije javno tijelo. Kao što sam već predložio zbog toga država treba ukinuti posebnu naplatu javnobilježničkih pristojbi jer duple naplate nije bilo u slučaju kada te poslove obavljaju sudovi. Predlažem također da se za javnobilježničke usluge predloži snižena stopa PDV-a jer se radi o prijenosu javnih ovlasti za koje se prije nije plaćao PDV. | Nije prihvaćen | Zakonom o izvanparničnom postupku ("Narodne novine", broj 59/23) u članku 53. stavku 2. propisano je da u izvanparničnim postupcima koji su povjereni u rad javnim bilježnicima ne plaćaju se javnobilježničke pristojbe. Uređenje stopa poreza na dodanu vrijednost nije predmet uređenja Prijedloga pravilnika. |
2 | Franjo Golubić | II. ODREĐIVANJE NAGRADE, Članak 6. | Predlažem da za sve službene radnje javnom bilježniku u postupku sporazumnog razvrgnuća suvlasništva pripada jedinstvena javnobilježnička nagrada od 95,56 eura, kao i u postupku sporazumnog uređenja međe, a alternativno predlažem da se navedeni poslovi plaćaju i prema stvarno utrošenom vremenu umjesto prema vrijednosti imovine. Ako se nagrada određuje prema vrijednosti imovine praktično dolazi do diskriminacije stranaka prema imovinskom stanju jer se za isti opseg poslova naplaćuje različita javnobilježnička nagrada. Isto tako smatram da predloženi maksimalni iznos za obračun naknade prema vrijednosti treba biti 398,17 eura, kao što je to prema sudskoj tarifi, a nikako 637,07 eura,jer se na tako uvećane nagrade sada obračunava i PDV od 25%. Predlažem da se utvrdi i razgraničenje prava na nagradu javnog bilježnika ako isti posao ne završi do kraja radi nastanka spora te se predmet vrati na sud. Pošto Javnobilježnička komora navodi potrebu daleko većeg rasta cijena usluga predlažem da se godišnje za sve javne bilježnike objavljuju njihovi ostvareni prihodi kako bi se vidio rast po godinama, po uzoru na Javnbilježničku zbornicu u Sloveniji, pri ćemu treba uzeti u obzir da država sve više poslova povjerava javnim bilježnicima, a na što se naplaćuje i PDV i javnobilježničke pristojbe. Smatram da u slučaju naplate PDV-a naplatu javnobilježničkih pristojbi treba ukinuti po uzoru na Republiku Sloveniju. Isto tako predlažem da država, a ne stranke, plaćaju troškove koje javni bilježnici imaju vezano na poslove koje obavljaju za državu (porezne prijave, kontrola naplate pristojbi, dostava podataka o nekretninama i slično). | Nije prihvaćen | Visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda iz Prijedloga pravilnika jamči pravnu sigurnost građana i optimalnu dostupnost predmetnih javnobilježničkih usluga svima, a da se predloženim nagradama i naknadama troškova istovremeno omogućuje uredno obavljanje javnobilježničke službe. Pitanja u vezi s objavljivanjem podataka o financijskom poslovanju javnobilježničke službe te naplate poreza i pristojbi se odnose općenito na javnobilježničku službu te nisu predmet uređenja Prijedloga pravilnika. |
3 | Franjo Golubić | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Predlažem da se u članku 5. stavku 1. doda nova rečenica koja glasi: "Javni bilježnik dužan je stranci izdati račun za pripadajuću nagradu, naknadu troškova i naplaćeni porez na dodanu vrijednost, sukladno posebnim propisima." | Nije prihvaćen | Navedeno proizlazi i uređeno je važećim propisima koji uređuju financijsko poslovanje javnih bilježnika te nije predmet uređenja Prijedloga pravilnika. |
4 | Franjo Golubić | Na temelju odredbe članka 52. stavka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23.), ministar pravosuđa i uprave donosi, I. OPĆE ODREDBE | Smatram da se predloženi nacrt Pravilnika treba povući iz javnog savjetovanja iz razloga što nije utemeljen na važećoj odredbi Zakona o izvanparničnom postupku. Naime, u uvodnom dijelu nacrta Pravilnika navedeno je da se isti donosi na temelju odredbe članka 52. stavka 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine", broj 59/23.), međutim, isto je u koliziji s odredbom članka 123. Zakona koji propisuje da odredbe članka 52., članka 56. stavka 2., članka101. do 116. Zakona o izvanparničnom postupku stupaju na snagu 1. rujna 2023. Isto tako u članku 121. stavka 1. istog Zakona propisano je da će ministar nadležan za poslove pravosuđa Pravilnike iz članaka 52. i 103. ovoga Zakona donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu članaka 52. i 103. ovoga Zakona. Prema naprijed navedenom smatram da se radi o povredi načela zakonitosti u postupku predlaganja i upućivanja u javno savjetovanje nacrta predmetnog Pravilnika jer odredba Zakona na temelju koje se predlaže njegovo donošenje još uvijek nije na snazi. Vezano na naprijed navedeno, kao i odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama te smjernice Povjerenika za informiranje smatram da ne postoje zakonski niti drugi razlozi da se javno savjetovanje ne provodi u trajanju od 30 dana, tim više što se isto provodi za vrijeme sezone godišnjih odmora, a navedeni Pravilnik ima izravan utjecaj na obveze i prava velikog broja fizičkih i pravnih osoba. Stoga smatram i predlažem da se prethodno napravi usporedna analiza dosadašnjih troškova i radnji koje su se za iste poslove obavljalena sudu te koje radnje i troškovi će usporedno nastati po novom sustavu rada kod javnih bilježnika. Posebno naglašavam činjenicu da se nigdje ne spominje koja će se visina PDV-a obračunavati na nagradu i troškove javnog bilježnika, najvjerojatnije 25%, a čime će troškovi za građane biti različiti u odnosu na pravne osobe u sustavu PDV-a, kojima je PDV odbitna stavka u poslovanju, i značajno viši nego kada su plaćali samo sudske pristojbe za sudske radnje. | Nije prihvaćen | Savjetovanje s javnošću pri donošenju Prijedloga pravilnika provodi se u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine", broj 25/13, 85/15 i 69/12). Ujedno se ističe da obveza plaćanja poreza na dodanu vrijednost proizlazi iz propisa koji uređuje predmetnu materiju, a ne iz Prijedloga pravilnika. |
5 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | Na temelju odredbe članka 52. stavka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23.), ministar pravosuđa i uprave donosi | OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA KOMORE ZA IZMJENE I DOPUNE PREDLOŽENOG TEKSTA PRAVILNIKA: Nejasno je kako je predlagatelj došao do prijedloga jedinstvene nagrade te kako je i temeljem čega procijenio vrijednost rada i vremena javnog bilježnika. Stječe se dojam da je ista određena potpuno paušalno, bez uvažavanja vrijednosti predmeta posla kao ni vremena potrebnog za pripremu i provođenje određene službene radnje. Trenutno rješenje poistovjećuje sudsku pristojbu s nagradom za rad i službene radnje osobe koja obavlja neku javnu službe, no čak se niti tu ne može povući paralela, jer je primjerice trenutno rješenje postupka za uređenje međe, osnivanje nužnog prolaza te predlaganje služnosti ili nužnog prolaza čak i više od predloženog ovdje. No ujedno se ističe da sudske pristojbe nisu i ne mogu biti isto kao javnobilježnička nagrada. Ovako određena nagrada je samo participacija u dijelu troškova te kao takva ne pokriva stvarne troškove vremena i rada u zatraženim službenim radnjama. Sudska pristojba nije nagrada niti naknada za rad. Skraćeno, sudska je pristojba izravan prihod Državnog proračuna, ne suda niti suca, plaća se u postupku koji je inicirao sam obveznik. Nagrada za rad, prema terminologiji Zakona o javnom bilježništvu, kao temeljnog propisa koji uređuje rad i djelovanje bilježnika, je upravo to- nagrada za rad, a za izvršenje određene usluge koja je u nadležnosti javnog bilježnika, bilo da se radi o povjerenom poslu ili o izvornom poslu. Iz predmetne se nagrade naplaćuju i sva davanja državi, kao i troškovi potrebni za uredno obavljanje službe, plaće djelatnicima koje trebaju biti primjerene, a sve uzimajući u obzir visoke, unaprijed zadane standarde u pogledu samog javnobilježničkog ureda, te ostalih zahtjeva koje postavlja krovno Ministarstvo, pri čemu se posebno napominje da je ovo jedina javna služba koja se samofinancira, ali pitanje je koliko dugo. Nadalje, uključivanje javnosti u donošenje propisa danas je tekovina europskog prava, i predstavlja tekovinu demokratske države, te može bitno unaprijediti kvalitetu propisa, koji se danas sve više donose bez primjene osnovnih nomotehničkih a ponekad i jezičnih pravila, vrlo često i bez uvažavanja kruga osoba u odnosu na koje se donosi. Ali uključivanje ne podrazumijeva suhoparno objavljivanje teksta na stranici, radi poštovanja propisane formalnosti nego i uvažavanje istaknutih argumenata te promišljanje o istima sa aspekta kruga osoba u odnosu na koje se donosi određeni propis, i to svih osoba, i onih koje propis provode i one kojima će provođenje propisa donijeti izravnu korist a to je javnost i građani Republike Hrvatske. Javni bilježnici su kroz godine dokazali iznimnu sposobnost i predanost u rješavanju ostavinskih postupaka, te su kroz godine djelovanja znatno i osjetno rasteretili sudove, te se pokazali kao dobar oslonac u tim vrstama postupka. Kako bi nastavili sa svojim radom potrebno je rad vrednovati na adekvatan način. Nadalje, Zakon o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine" br. 44/17.) regulira savjetovanje kao sastavni dio procjene učinaka propisa a to čini i pripadajuća Uredba, te Smjernica Povjerenika za informiranje KLASA: 008-01/14-01/01,URBROJ: 401-01/13-16-01 Zagreb, 21. prosinca 2016. u vezi primjene članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) – savjetovanja s javnošću, koje definira obveznike ratione materie i ratione personae te nedvojbeno utvrđuje da su :“ Tijela su u obvezi provoditi savjetovanja s javnošću u postupku pripreme i donošenja svih zakonskih i podzakonskih akata, kao i prilikom donošenja općih akata i strateških ili planskih dokumenata kad se njima utječe na interese građana i pravnih osoba.“ No, ideja da bi pristojba bila ekvivalent naknadi za nečiji rad te poistovjećivanje ta dva pojma na ovakav način nije ispravna i nema uporište u tekovini pravnog sustava Republike Hrvatske. Također, standard pri donošenju propisa treba biti njihova međusobna usklađenost, no ista uporno izostaje, te smo svaki puta iznova suočeni sa potrebom tumačenja propisa koji u svojoj suštini treba biti jasan. Osobito se ovo ogleda u čl. 7. Ovog prijedloga Pravilnika, koji kaže da javni bilježnik „ima pravo“ zaračunati PDV potpuno ignorirajući činjenicu da je javni bilježnik porezni obveznik u smislu čl. 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, za razliku od tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti koje su regulirane čl. 6.st. 5. Zakona na drugačiji način. Ispada da je zaračunavanje PDV-a na nagradu predviđenu ovim Pravilnikom izbor a ne dužnost, čime se dovodi u zabludu i javnost i javni bilježnik. Valjalo bi se ukratko osvrnuti i na radnje koje javni bilježnik obavlja u postupku proglašenja nestale osobe umrlom. Dakle, po primitku prijedloga za proglašenje osobe umrlom potrebno je utvrditi da li su ispunjene pretpostavke za pokretanje postupka. Ako javni bilježnik ocijeni da su pretpostavke ispunjene tada će objaviti oglas u kojem naznačuje bitne okolnosti slučaja te poziva nestalu osobu i sve druge osobe da ga bez odgode obavijeste o životu nestale osobe. Po isteku roka od tri mjeseca od objave oglasa javni bilježnik će odlučiti o prijedlogu. Nakon toga održat će ročište za izvođenje dokaza i donošenje odluke. Navođenjem radnji samo želimo ukazati da će povjereni predmet nekoliko mjeseci javni bilježnik imati u radu, a i samo ročište za izvođenje dokaza može trajati više sati. Sasvim je jasno da će predmet moći rješavati samo prisjednik (i savjetnik???) odnosno sam javni bilježnik. Navođenjem te činjenice samo se želi ukazati da iznos koji je kao nagrada namijenjen za obavljanje radnje ne pokriva ni sat vremena rada kvalificirane osobe, a sasvim je jasno da će za rješavanje predmeta biti utrošeno više sati rada. Kako je već navedeno javno bilježnička služba se samofinancira i posve je nelogično da posao koji je povjeren javnom bilježniku ne donosi prihod nego mu zapravo predstavlja trošak ako se rad prisjednika ili savjetnika na tim predmetima ne financira iz nagrade. Koncept uvođenja osnovne i dodatne javnobilježničke nagrade se predlaže radi postizanja načela ekonomičnosti postupka, odnosno radi odvraćanja stranaka od odugovlačenja postupka. Od Komore predloženi iznosi kako osnovne tako i dodatne javnobilježničke nagrade određeni su u skladu s očekivanim vremenom i radnjama koje će javni bilježnik morati uložiti u provođenju postupaka predviđenih ovim Pravilnikom. | Nije prihvaćen | Visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda iz Prijedloga pravilnika, kao i koncept načina određivanja nagrade iz članka 3. Prijedloga pravilnika jamči pravnu sigurnost građana i optimalnu dostupnost predmetnih javnobilježničkih usluga svima, a da se predloženim nagradama i naknadama troškova istovremeno omogućuje uredno obavljanje javnobilježničke službe. Predloženi iznosi nagrada, između ostalog, su i rezultat prethodnih analiza i procjena u smislu očekivanog broja priljeva predmeta i prirode službenih radnji koje se obavljaju te se ocjenjuje da su iznosi odgovarajući. Formulacija iz članka 7. Prijedloga pravilnika u vezi s naplatom poreza na dodanu vrijednost ne dovodi do nejasnoća kako je to u primjedbi navedeno, a s obzirom da je jasno da obveza plaćanja navedenog poreza proizlazi iz propisa koji uređuje predmetnu materiju, a ne iz Prijedloga pravilnika. |
6 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | II. ODREĐIVANJE NAGRADE, Članak 8. | Predlaže se u članku 8. dodati nove stavke. 3. i 4. koji glase: "(3) U postupcima iz ovog pravilnika kada javni bilježnik postupa kao povjerenik suda, ne plaća se javnobilježnička pristojba. (4) Javni bilježnik nije dužan postupati po prijedlogu za pokretanje postupka iz ovog Pravilnika dok mu nije predujmljena zatražena nagrada i trošak." | Nije prihvaćen | Zakon o izvanparničnom postupku (Narodne novine, broj 59/23) u članku 53. stavku 2. propisuje da u izvanparničnim postupcima koji su povjereni u rad javnim bilježnicima ne plaćaju se javnobilježničke pristojbe. U odnosu na predloženi stavak 4., napominje se da je pravilnik provedbeni propis kojim se detaljnije razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene te se stoga prijedlog ne prihvaća. |
7 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | II. ODREĐIVANJE NAGRADE, Članak 7. | Predlaže se novi tekst članka 7. koji glasi: "Članak 7. Javni bilježnik na nagradu iz članka 6. ovoga Pravilnika zaračunati će porez na dodanu vrijednost." | Nije prihvaćen | Formulacija iz članka 7. Prijedloga pravilnika u vezi s naplatom poreza na dodanu vrijednost ne dovodi do nejasnoća, s obzirom da obveza plaćanja navedenog poreza proizlazi iz propisa koji uređuje predmetnu materiju, a ne iz Prijedloga pravilnika. |
8 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | II. ODREĐIVANJE NAGRADE, Članak 6. | Predlaže se novi tekst članka 6. koji glasi: "Članak 6. (1) Za sve službene radnje javnom bilježniku pripada: - u postupku sporazumnog uređenja međe osnovna javnobilježnička nagrada u iznosu od 250 eura, - u postupku proglašenja nestale osobe umrlom osnovna javnobilježnička nagrada u iznosu od 250 eura, - u postupku dokazivanja smrti osnovna javnobilježnička nagrada u iznosu od 250 eura. (2) Za sve službene radnje koje obavlja u postupku sporazumnog razvrgnuća suvlasništva, javnom bilježniku pripada osnovna javnobilježnička nagrada ovisno o vrijednosti stvari: Vrijednost stvari Visina javnobilježničke nagrade 0,00 – 2.500,00 eura 50 eura 2.500,01 – 4.000,00 eura 100 eura 4.000,01 – 6.700,00 eura 150 eura Ako vrijednost stvari prelazi iznos od 6.700,00 eura, javni bilježnik ima pravo, pored nagrade od 150 eura i na dodatnu nagradu od još 25 eura na svakih započetih 1.330,00 eura, ali ne više od 700,00 eura. (3) Dodatna javnobilježnička nagrada iz čl. 3. st. 3 ovog Pravilnika naplatiti će se u visini od 25% od osnovne nagrade za svako sljedeće ročište u postupcima iz stavka 1. i 2. ovog članka." | Nije prihvaćen | Visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda iz Prijedloga pravilnika, kao i koncept načina određivanja nagrade iz članka 3. Prijedloga pravilnika jamči pravnu sigurnost građana i optimalnu dostupnost predmetnih javnobilježničkih usluga svima, a da se predloženim nagradama i naknadama troškova istovremeno omogućuje uredno obavljanje javnobilježničke službe. Predloženi iznosi nagrada, između ostalog, su i rezultat prethodnih analiza i procjena u smislu očekivanog broja priljeva predmeta i prirode službenih radnji koje se obavljaju te se ocjenjuje da su iznosi odgovarajući. Formulacija iz članka 7. Prijedloga pravilnika u vezi s naplatom poreza na dodanu vrijednost ne dovodi do nejasnoća kako je to u primjedbi navedeno, a s obzirom da je jasno da obveza plaćanja navedenog poreza proizlazi iz propisa koji uređuje predmetnu materiju, a ne iz Prijedloga pravilnika. |
9 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Predlaže se novi tekst članka 5. st. 2. koji glasi: "(2) O obračunatim i naplaćenim nagradama i troškovima, kao i o možebitno naplaćenom predujmu ovih naknada, bez obzira jesu li isti u spisu zabilježeni na pojedinoj ispravi, javni bilježnik će u spisu voditi i poseban obračunski list kojem će kronološki bilježiti činjenice izvršenih mu uplata te plaćenih mu nagrada i naknada troškova ili izdati specificirani račun, a po obavljenim radnjama obračunski list će zaključiti potvrđujući jesu li mu u cijelosti podmireni nagrada i troškovi." | Nije prihvaćen | Svrha i cilj odredbe je vođenje posebnog obračunskog lista kako je to propisano u odredbi čija izmjena se predlaže. Prijedlog izmjene navedene odredbe se ne prihvaća jer iz prijedloga proizlazi da bi se navedena obveza vođenja obračunskog lista mogla zamijeniti izdavanjem specificiranog računa. |
10 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Predlaže se novi tekst čl. 3. koji glasi "Članak 3. (1) Javnom bilježniku u provođenju pojedinog postupka iz članka 1. ovoga Pravilnika, u pravilu, pripada osnovna nagrada iz članka 6. ovoga Pravilnika za radnje u tom postupku. (2) Za pojedine radnje u postupku iz članka 1. ovoga Pravilnika javni bilježnik ima pravo na dodatnu nagradu, samo u slučajevima određenim ovim Pravilnikom. (3) Iznimno od odredbi ovoga članka javni bilježnik nema pravo na javnobilježničku nagradu za obavljanje radnji u postupku za koji nije nadležan." | Nije prihvaćen | Visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda iz Prijedloga pravilnika, kao i koncept načina određivanja nagrade iz članka 3. Prijedloga pravilnika jamči pravnu sigurnost građana i optimalnu dostupnost predmetnih javnobilježničkih usluga svima, a da se predloženim nagradama i naknadama troškova istovremeno omogućuje uredno obavljanje javnobilježničke službe. |
11 | GORDANA BRIŠEVAC IMPRIĆ | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Potpuno je nelogično određivati jedinstvenu nagradu za cjelokupni postupak jer moramo biti svjesni da će stranke koristiti takvo vrednovanje i odugovlačiti postupak, odnosno zloupotrebljavati svoja procesna ovlaštenja koja imaju na raspolaganju u cilju odugovlačenja postupka, zbog čega se predlaže odrediti nagradu za svaku radnju u postupku, što bi pozitivno utjecalo na dinamiku samog postupka. Nadalje iz odredbi Zakona o izvanparničnom postupku proizlazi da je u postupku dokazivanja smrti, javni bilježnik tijekom postupka obvezan poduzeti 11 radnji za koje je predviđena jedinstvena nagrada od 26,54 eura, što znači da u prosjeku za svaku radnju javnom bilježniku pripada prosječna nagrada od 2,41 euro. Ovakvim vrednovanjem postupka strankama su otvorene široke mogućnosti odugovlačenja postupka i zloupotrebe procesnih ovlaštenja, bez posljedica za takvo postupanje, dok će se s druge strane javni bilježnici morati pismeno očitovati sudovima objašnjavajući zašto neki postupak traje dugo. | Nije prihvaćen | Visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda iz Prijedloga pravilnika jamči pravnu sigurnost građana i optimalnu dostupnost predmetnih javnobilježničkih usluga svima, a da se predloženim nagradama i naknadama troškova istovremeno omogućuje uredno obavljanje javnobilježničke službe. Predloženi iznosi nagrada, između ostalog, su i rezultat prethodnih analiza i procjena u smislu očekivanog broja priljeva predmeta i prirode službenih radnji koje se obavljaju te se ocjenjuje da su iznosi odgovarajući. Ističe se da iz članka 14. stavka 1. u vezi sa člankom 49. stavkom 3. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23.) proizlazi da javni bilježnik upravlja postupkom i brine se da se postupak provede bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova. Stoga određivanje jedinstvene nagrade ne utječe na trajanje postupka. |
12 | TEO KARABOTIĆ-MILOVAC | Na temelju odredbe članka 52. stavka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23.), ministar pravosuđa i uprave donosi | KOMENTAR NA PRIJEDLOG NAGRADA U IZVANPARNIČNIM POSTUPCIMA Razlozi zbog kojih je upitan opstanak javnobilježničke službe Poslovanje 80 % javnobilježničkih ureda je ugroženo jer pretežito rade poslove za koje su određene nagrade u simboličnim iznosima, poput ovjera potpisa (3,99 eura), podnošenja prijedloga za uknjižbu (00,00 eura, 2,66 eura, 6,65 eura, 10,64 eura), ovršnih postupaka (10,00 eura), ostavina (3,99 do 150,00 eura, iznimno 331,81 euro) zbog čega otežano posluju i funkcioniraju u toj mjeri da je upitan opstanak javnobilježničke službe. Opstanak javnobilježničke službe je ugrožen u toj mjeri da plaće službenika u većini javnobilježničkih ureda nisu konkurentne, što utječe, ne samo na nemogućnost zapošljavanja novih kvalitetnih službenika nego i na odlazak iskusnih službenika na bolje plaćena i ujedno manje zahtjevna radna mjesta izvan javnobilježničke službe, a poslovi su sve zahtjevniji i zahtijevaju zapošljavanje novih službenika i njihovo educiranje, a razlozi su slijedeći: - JB nagrade su iste ili niže u odnosu na sudske pristojbe iz 1994. godine, unatoč povećanju troškova plaća i poslovanja za cca 600 % - upravna pristojba za ovjeru potpisa je 1993. godine dok su se potpisi ovjeravali u gradovima i općinama iznosila 10,00 eura, tj. 150 % je bila viša od današnje javnobilježničke nagrade, a plaće su od tada porasle 900 % - danas nagrada bilježnika za ovjeru potpisa iznosi 3,99 eura, a 1994. godine je iznosila 6,65 eura, a plaće su od 1994. godine narasle za 580 % - za puno javnobilježničkih poslova od 1994. godine do danas smanjen je broj bodova (davanje savjeta umanjeno za 92 %), a za neke je poslove određeno da javni bilježnici uopće niti nemaju pravo na naknadu (podnošenje prijedloga Zk odjelima), - u prosjeku su naknade FINA-e za blokadu računa više za 1500 % od javnobilježničkih nagrada za provođenje cijelog ovršnog postupka i izdavanja rješenja o ovrsi na koje se blokada računa odnosi - odvjetniku/državnom odvjetniku za sastav prijedloga određena je nagrada u iznosu i do 4,977,11 eura, dok javnom bilježniku nagrada za isti posao nagrada uopće nije predviđena - sat cijene rada javnog bilježnika i službenika u ostavinskim predmetima minimalne vrijednosti (uvažavajući okvirna mjerila za rad sudaca) iznosi 0,65 eura bruto, dok je cijena sata suca općinskog suda 22,00 eura bruto - sat cijene rada javnog bilježnika i službenika u 90 % ovršnih predmeta iznosi 5,00 eura bruto - javni bilježnik u Srbiji i Bosni i Hercegovini u ostavinskim predmetima male vrijednosti ima nagradu višu za 600 % - javni bilježnik u Sloveniji ima nagradu i po 28 puta (za 2700 %) višu nagradu za ovjeru ugovora, a u Srbiji i nekoliko stotina (jer javni bilježnici uz ovjeru potpisa na ugovoru, nužno rade i izradu ugovora) - javni bilježnik u Sloveniji ima za podnošenje nekih Zk prijedloga nagrade i po 1500 % više od nagrada javnih bilježnika u RH - javni bilježnik u Sjevernoj Makedoniji u ovršnim predmetima u kojima je predmet potraživanje iznos od 6.600,00 eura ima za više od 13 puta (1200 %) veću nagradu - sudske pristojbe i nagrade odvjetnika u ovršnim postupcima u kojima je predmet potraživanja iznos od 6.600 eura i po 10 puta su više od JB nagrade - preslike rješenja o ovrsi u FINA-i za sva potraživanja do 6.600,00 eura za 230 % su skuplje od cijelog javnobilježničkog postupka izdavanja tog istog rješenja o ovrsi čija se preslika traži -kod ovjera potpisa zbog plaćanja javnobilježničke pristojbe i PDV-a, stranka na JB nagradu plaća porez na uslugu u visini 58 % -za neke javnobilježničke poslove porez na nagradu je preko 150 %, jer su javnobilježničke pristojbe više od javnobilježničke nagrade (kod solemnizacija dodataka ugovora), MINISTARSTVO PREDAŽE: - jedinstvenu nagradu za 20 % nižu od sudske pristojbe iz 1995. godine - cijenu sata rada javnih bilježnika u postupcima uređenja međe, 6,40 eura bruto - cijenu sata rada javnih bilježnika u postupcima dokazivanja smrti, 2,95 eura bruto - cijenu sata rada službenika u postupcima uređenja međe, 3,20 eura bruto - cijenu sata rada službenika u postupcima dokazivanja smrti, 1,47 eura bruto JAVNI BILJEŽNICI PREDLAŽU: - ne naplaćivati PDV na nagrade u izvanparničnim postupcima i svim drugim povjerenim poslovima od strane suda - ne određivati jedinstvenu nagradu nego nagradu za svaku radnju, a radi sprječavanja zloupotrebe procesnih ovlaštenja usmjerenog na odugovlačenje postupka - za izračun nagrade u izvanparničnim postupcima u kojima se nagrada ne određuje prema vrijednosti, kao polaznu točku koristiti broj sati rada suca i službenika priznat Okvirnim mjerilima za rad sudaca i pomnožiti sa bruto cijenom sata rada javnog bilježnika + službenika (32,00 eura) i taj iznos uvećati za 5 % na ime troškova prostora, grijanja, režija, opreme, materijalnih troškova i sl. - PRIJEDLOG VISINE JAVNOBILJEŽNIČKIH NAGRADA U SVIM IZVANPARNIČNIM POSTUPCIMA 1. Postupci sporazumnog uređenja međe - za provođenje ročišta 70,00 eura - za provođenje ročišta na licu mjesta osim nagrade od 70 eura pripada i nagrada po članku 38. st. 1. PPJT-a - za ročište koje je odgođeno nagrada od 35,00 eura - sa sastav dopisa nagrada od 20,00 eura - za donošenje odluke o osnovanosti prijedloga nagrada 100,00 eura - za donošenje odluke kojom se završava postupak bez odlučivanja o osnovnosti prijedloga nagrada 50,00 eura Ukupni trošak stranke koji uključuje jedno ročište u uredu, jedno ročište na licu mjes-ta sa jednim satom vanjskog uredovanja i donošenjem odluke o uređenju međe, prema ovom prijedlogu iznosio bi 261,28 eura. 2. Postupci proglašenja nestalih osoba umrlim i dokazivanja smrti - za provođenje ročišta 50,00 eura - za ročište koje je odgođeno iz razloga na strani stranke 25,00 eura - sa sastave dopisa 10,00 eura - sa sastav oglasa i rješenja o postavljanu privremenog zastupnika 20,00 eura - za donošenje odluke kojom se odlučuje o osnovanosti prijedloga 70,00 eura - za donošenje odluke kojom se završava postupak bez odlučivanja o osnovanosti prijedloga, nagrada od 25,00 eura Sukladno navedenom prijedlogu, cjelokupni postupak dokazivanja smrti ili proglašenja nestalih osoba umrlim, ukoliko bi se održalo jedno ročište i odlučilo o osnovanosti prijedloga, iznosio bi 200,00 eura, odnosno u prosjeku 18,00 eura po radnji. 3. Postupci diobe suvlasničke zajednice nekretnina - ročište 25 % naknade predviđene za javnobilježničke akte - ročište odgođeno iz razloga na strani stranke polovica nagrade za održano ročište - za donošenje odluke o osnovanosti prijedloga, 25 % nagrade za javnobilježničke akte - za donošenje odluke kojom se završava postupak bez odlučivanja o osnovnosti prijedloga nagrada, 50 % nagrade za odluku kojom se odlučuje o osnovanosti prijedloga - sastav dopisa 15 eura Ukupni iznos ne može biti niži od 200,00 eura 4. Postupci procjene i prodaje – za postupak do sklapanja ugovora nagrada u iznosu od 200,00 eura, a za sklapanje ugovora o kupoprodaji prema čl. 12. st. 1. PPJT 5. Javnobilježnički polog – nagrada prema čl. 12. st. 1. PPJT. Uz nagradu se predlaže predvidjeti i naknadu za vanjsko uredovanje javnog bilježnika sukladno Pravilniku o privremenoj javnobilježničkoj tarifi, kao i naknadu za vanjsko uredovanje službenika u iznosu od 50 % od nagrade koja pripada javnom bilježniku. Također se predlaže odrediti i pravo na naknadu materijalnih troškova i troškova prijevoza. I da završim; Javnobilježnička služba je služba koja proizvodi najviše javnih isprava u RH. Tu službu kontrolira nadležno Ministrastrvo, Sud, Državno odvjetništvo, Komora, te Porezna uprava sa Financijskom policijom. Možda sam nekoga i ispustio. Usprkos tome, navedena služba nije opterečena nikakvim slučajevima/aferama. Donošenjem ovakvih tarifa javnbiljžnička služba će se urušiti. Ako RH želi biti socijalno osjetljiva neka ukine PDV i/ili državne pristojbe. Ujedno RH je jedna od rijetkih zemalja koja poznaje takva dvostruka davanja (PDV više pristojba). | Nije prihvaćen | Visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda iz Prijedloga pravilnika jamči pravnu sigurnost građana i optimalnu dostupnost predmetnih javnobilježničkih usluga svima, a da se predloženim nagradama i naknadama troškova istovremeno omogućuje uredno obavljanje javnobilježničke službe. Predloženi iznosi nagrada, između ostalog, su i rezultat prethodnih analiza i procjena u smislu očekivanog broja priljeva predmeta i prirode službenih radnji koje se obavljaju te se ocjenjuje da su iznosi odgovarajući. |
13 | GORDANA BRIŠEVAC IMPRIĆ | II. ODREĐIVANJE NAGRADE, Članak 8. | Uz nagradu naknadu za vanjsko uredovanje javnog bilježnika potrebno je predvidjeti i naknadu za vanjsko uredovanje službenika. Napominje se da je Pravilnikom o naknadama za obavljanje službenih radnji izvan suda, predviđena naknada za vanjsko uredovanje i suca i službenika. Također se predlaže odrediti i pravo na naknadu troškova prijevoza. | Nije prihvaćen | Visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda iz Prijedloga pravilnika jamči pravnu sigurnost građana i optimalnu dostupnost predmetnih javnobilježničkih usluga svima, a da se predloženim nagradama i naknadama troškova istovremeno omogućuje uredno obavljanje javnobilježničke službe. |
14 | GORDANA BRIŠEVAC IMPRIĆ | II. ODREĐIVANJE NAGRADE, Članak 7. | PREDLAŽE SE NE NAPLAĆIVATI PDV U POVJERENIM POSLOVIMA Sudovi i državni proračun se uvelike rasterećuju prenošenjem izvanparničnih predmeta u nadležnost javnih bilježnika i stoga nema nikakvog smisla da država na tim predmetima ostvaruje bilo kakav prihod. Ovo iz razloga jer su uslijed povjeravanja poslova javnim bilježnicima, uštede Države na plaćama i troškovima pravosuđa puno veće od iznosa PDV-a koji bi se mogao naplatiti. Rasterećenje proračuna očitovalo se i prilikom povjeravanja ostavinskih postupaka javnim bilježnicima, kojom prilikom su javni bilježnici počevši odrađivati ostavinske postupke, preuzeli posao najmanje 60 sudaca i 60 službenika, i otvorili mogućnost uštede državi, primjerice, samo na plaćama za ostavinske predmete u minimalnom iznosu od 3.888.000,00 eura godišnje. O tome da su javni bilježnici u ostavinskim predmetima zamijenili najmanje 60 općinskih sudaca i službenika, postoje i studije izrađene na prijedlog Ministarstva, a koje su rađene kao podloga za donošenje odluke o povjeravanju ostavinskih predmeta u rad javnim bilježnicima, a koje su mogu naći i na internetskim stranicama. | Nije prihvaćen | Visina nagrada javnog bilježnika kao povjerenika suda iz Prijedloga pravilnika jamči pravnu sigurnost građana i optimalnu dostupnost predmetnih javnobilježničkih usluga svima, a da se predloženim nagradama istovremeno omogućuje uredno obavljanje javnobilježničke službe. Naplata PDV-a je u skladu s uređenjem pravnog statusa javnih bilježnika kao onih koji obavljaju određenu gospodarsku djelatnost. Ujedno se ističe da obveza plaćanja poreza na dodanu vrijednost proizlazi iz propisa koji uređuje predmetnu materiju, a ne iz Prijedloga pravilnika. |
15 | GORDANA BRIŠEVAC IMPRIĆ | II. ODREĐIVANJE NAGRADE, Članak 6. | Prijedlog Ministarstva je da javnobilježničke nagrade za provođenje izvanparničnih postupaka trebaju biti umanjene za 20 % u odnosu na sudske pristojbe. Napominje se da su sudske pristojbe određene 1995. godine, a troškovi poslovanja su od tada do danas narasli za cca 600 %. 1/Prikaz prijedloga nagrada i pristojbi iz 1995. godine, te postotak umanjenja JB nagrade u odnosu na sudsku pristojbu Vrsta postupka JB nagrada Pristojba iz 1995. Razlika JB nagrade i sudske pristojbe (prijedlog Ministarstva) (na prijedlog i odluku) Uređenje međe 95,56 119,45 -20 % Dokazivanje smrti 26,54 33,18 -20 % I. ZAŠTO NIJE OPRAVDANO JB NAGRADE ODREĐIVATI PREMA VISINI SUDSKIH PRISTOJBI I/ Prije svega se ističe da se nagrade ne mogu određivati u visini, a kamoli u postotku od sudske pristojbe jer se u tom slučaju ne bi valoriziralo potrebno obrazovanje, uloženi rad, znanje, materijalni troškovi, materijalna sredstva i drugi troškovi radnog mjesta nužni za obavljanje tog posla, a što bi štetno utjecalo na uredno financijsko poslovanje javnobilježničkih ureda. U prilog gore navedenom, govori činjenica da se prihodom od sudskih pristojbi ni 1995. godine, kada su troškovi poslovanja bili 6 puta niži nisu mogli pokrivati troškovi pravosuđa, već samo u neznatnom dijelu. Stoga u Tablici 1. analiziramo prihode od pristojbi i udio u rashodima pravosuđa, kako slijedi: 2/USPOREDBA SUDSKIH PRISTOJBI sa rashodima za plaće i ukupnim troškovima općinskih sudova (1995. godine i danas) GODINA UKUPNI PRIHOD TROŠKOVI BRUTO PLAĆE UDIO PRISTOJBI UDIO PRISTOJBI OD SUDSKIH OPĆINSKIH OPĆINSKIH U UKUPNIM U PLAĆAMA PRISTOJBI SUDOVA SUDOVA TROŠKOVIMA OPĆINSKIH OPĆ. SUDOVA SUDOVA 1995. 60.000,000,00 180.000.000,00 132.000.000,00 33 % 45 % 2023. 70.000.000,00 905.000.000,00 599.000.000,00 8 % 12 % Prihodi od sudskih pristojbi iz svih postupaka u Republici Hrvatskoj 1995. godine bili su dostatni za 33 % ukupnih rashoda (samo) općinskih sudova (bez ostalog dijela pravosuđa). Budući se pristojbe od 1995. godine nisu povećavale, nego smanjivale, danas su prihodi od pristojbi dostatni tek za 8 % ukupnih rashoda (samo) općinskih sudova RH. Prihodi od sudskih pristojbi su simbolični u toj mjeri da su dostatni tek za trošak papira svih sudova u RH, što opravdava tvrdnju da javnobilježnički uredi ne mogu poslovati sa simbolično određenim nagradama već nagradama kojima se naš posao pravilno valorizira prema potrebnom vremenu, znanju, trudu, angažmanu i materijalnim resursima potrebnim za obavljanje javnobilježničkih po-slova. Čak i da se sudska pristojba mijenjala od 1995. godine bila bi ogromna nelogičnost da se javnobilježnička nagrada određuje prema iznosu sudske pristojbe jer kako je već navedeno, pravosuđe se i 1995. godine, u manjem dijelu financiralo iz prihoda od sudskih pristojbi. II/ U Tablici niže, broj 2. prikazuje se rast prosječne mjesečne plaće od 1995. godine d danas 2) Usporedba prosječne mjesečne neto plaće 1994. godine i danas PROSJEČNA NETO PLAĆA PROSJEČNA NETO PLAĆA PROMJENA U % 1994. godine 2023. godine Eur Eur 165,51 EURA 1.130,00 EURA 580 % Iz gornjih tablica (broj 1. i 2.) proizlazi: - danas se predlaže nagrada niža od sudske pristojbe propisane prije skoro 30 godina i to za 20 % - visina sudske pristojbe od 1995. godine do danas se nije povećavala - prihodi od sudskih pristojbi su simbolični u odnosu na rashode - prosječna plaća u Republici Hrvatskoj je od 1994. godine do danas se povećala za 580 % 3) Izračun cijene sata rada javnog bilježnika i službenika prema prijedlogu Ministarstva VRSTA PRIZNATI BROJ PRIJEDLOG CIJENA RADA CIJENA CIJENA POSTUPKA SATI RADA PO NAGRADE PO SATU SATA SATA OKVIRNIM MINISTARSTVA BILJEŽNIK BILJEŽNIKA SLUŽBENIKA MJERILIMA ZA + RAD SUDACA SLUŽBENIK UREĐENJE MEĐE 10 sati 95,56 9,60 6,40 3,20 DOKAZIVANJE SMRTI 6 sati 26,54 4,42 2,95 1,47 Iz gornje tablice proizlazi: -cijena sata rada javnih bilježnika u postupcima uređenja međe, 6,40 eura bruto -cijena sata rada javnih bilježnika u postupcima dokazivanja smrti, 2,95 eura bruto -cijena sata rada službenika u postupcima uređenja međe, 3,20 eura bruto -cijena sata rada službenika u postupcima dokazivanja smrti, 1,47 eura bruto Postavlja se pitanje kako javni bilježnik može pokriti troškove poslovanja sa predloženim nagradama kada je prosječna bruto cijena sata rada bilježnika/suca 22,00 eura po satu, a službenika 10,00 eura, dakle ukupna bruto cijena sata rada javnog bilježnika i službenika iznosi 32,00 eura. Postavlja se pitanje što je sa materijalnim troškovima i troškovima poslovanja javnobilježničkih ureda, odnosno kako javnobilježnički uredi mogu poslovati sa tako određenim nagradama, a da pri tome nije ugroženo ustavno pravo na primjernu plaću za rad. To su sve razlozi iz kojih je očito da javni bilježnici prema predloženim nagradama ne mogu voditi izvanparnične postupke bez štete za financijsko poslovanje svojih ureda. II. MOGUĆI UČINCI PREDLOŽENIH NAGRADA (prema prijedlogu Ministarstva) Učinci predložene nagrade PO JEDNOM PREDMETU u postupci-ma uređenja međe: • država će na plaći suca i službenika uštedjeti minimalno 336,00 eura (nisu uključeni materijalni troškovi i troškovi radnog mjesta, pomoćnog osoblja i sl.) • država će na ime PDV na javnobilježničku nagradu uprihoditi iznos od 23,89 eura (nije naveden PDV za troškove) • država će po jednom predmetu će imati mogućnosti ostvariti plus od 359,89 eura • javni bilježnik će biti u minusu 288,44 eura Učinci predložene nagrade od strane Ministarstva, NA 3000 PREDMETA uređenja međe: • javnobilježnički uredi će zamijeniti 15 sudaca i 15 službenika, • Država će na plaćama sudaca i službenika uštedjeti cca 972.000,00 eura godišnje • Država će uprihoditi na ime PDV-a iznos od 71.670,00 eura • Država će biti u mogućnosti ostvariti ukupni plus od cca 1.043.670,00 eura godišnje • javni bilježnici će (prema prijedlogu Ministarstva) ostvariti nagrade u ukupnom iznosu od 286.680,00 eura, dakle 29 % uštede Države na plaćama, Može se razumjeti da Zakonodavac javnim bilježnicima želi povjeriti sudske poslove i na taj način rasteretiti sudove, ali se teško složiti s određivanjem nagrade na način da se istom ugrožava naše uredno financijsko poslovanje. Također, može se shvatiti da Zakonodavac nastoji niskim iznosima javnobilježničkih nagrada pokazati osjetljivost prema građanima, ali javni bilježnici ne mogu snositi teret pomaganja socijalno ugroženim građanima, zbog čega se ne smije zabora-viti na institut besplatne pravne pomoći reguliran Zakonom o besplatnoj prav-noj pomoći. III. PRIJEDLOG UKIDANJA PDV-A NA JB NAGRADE ZA POVJERENE POSLOVE Ovo iz razloga jer su uslijed povjeravanja poslova javnim bilježnicima, uštede Države na plaćama i troškovima pravosuđa puno veće od iznosa PDV-a koji bi se mogao naplatiti. Ta uštedu već smo prikazali u prethodnom odjeljku, a ista se već očitovala i to prilikom povjeravanja ostavinskih postupaka javnim bilježnicima, kojom prilikom su javni bilježnici počevši odrađivati ostavinske postupke, preuzeli posao najmanje 60 sudaca i 60 službenika, i otvorili mogućnost uštede državi, primjerice, samo na plaćama za ostavinske predmete u minimalnom iznosu od 3.888.000,00 eura godišnje. O tome da su javni bilježnici u ostavinskim predmetima zamijenili najmanje 60 općinskih sudaca i službenika, postoje i studije izrađene na prijedlog Ministarstva, a koje su rađene kao podloga za donošenje odluke o povjeravanju ostavinskih predmeta u rad javnim bilježnicima, a koje su mogu naći i na internetskim stranicama. IV. POSTUPCI PROGLAŠENJA NESTALIH OSOBA UMRLIM I DOKA-ZIVANJA SMRTI A/ Komentar na prijedlog Ministarstva Popis radnji u postupku: 1.ispitivanje pretpostavki za pokretanje postupka 2.dopisom zatražiti podatke iz evidencije nestalih osoba 3.donijeti rješenje o postavljanju privremenog zastupnika 4.o postavljanju privremenog zastupnika obavijestiti Hrvatski zavod za socijalni rad 5.pozvati predlagatelja na plaćanje predujma za oglas 6.sastaviti oglas i uz dopis ga dostaviti Narodnim novinama 7.objaviti oglas i na e-oglasnoj ploči suda 8.nakon tri mjeseca od objave oglasa zakazati ročište i pozvati stranke i izvesti potrebne dokaze (saslušanja stranaka i svjedoka) 9.donijeti rješenje o proglašenju nestale osobe umrlom 10.pravomoćno rješenje dostaviti nadležnom matičnom uredu 11.povodom žalbe predmet proslijediti sudu ……………………………………..............................sve za 26,54 eura……………………………….......................................... Iz odredbi Zakona o izvanparničnom postupku proizlazi da je javni bilježnik tijekom postupka obvezan poduzeti 11 radnji za koje je predviđena jedinstvena nagrada od 26,54 eura, što znači da u prosjeku za svaku radnju javnom bilježniku pripada prosječna nagrada od 2,41 euro. Usporedimo li u postupku dokazivanja smrti troškove odvjetnika i bilježnika, također dolazimo do enormne nelogičnosti. Tako npr. za samo tri radnje i to sastav prijedloga za pokretanje postupka (99,54 eura), za zastupanje na jednom ročištu (99,54 eura) i sastav žalbe na rješenje (124,43 eura), odvjetniku pripada nagrada u iznosu od 323,51 eura. Usporedimo li pak kompleksnost poslova i odgovornost odvjetnika i javnog bilježnika, dolazimo do zaključka da je puno veća odgovornost i zahtjevnije postupanje u provođenju postupka od strane javnog bilježnika nego odvjetnika. B/ Izračun realnog troška javnog bilježnika u postupku Za određivanje primjerene javnobilježničke nagrade u izvanparničnim postupcima u kojima se nagrada ne određuje prema vrijednosti, može se kao polazna točka koristiti broj sati rada suca i službenika priznat Okvirnim mjerilima za rad sudaca koji se pomnoži sa bruto cijenom sata rada javnog bilježnika + službenika i taj iznos se uveća za 5 % na ime troškova prostora, grijanja, režija, opreme, materijalnih troškova i sl. Tim izračunom dolazimo do zaključka da bi za pokrivanje realnih troškova javnog bilježnika i službenika u ovom izvanparničnom postupku bio iznos od 201,60 eura. Međutim, potpuno je nepraktično i nelogično određivati jedinstvenu nagradu za cjelokupni postupak jer moramo biti svjesni da će stranke koristiti takvo vrednovanje i odugovlačiti postupak, zbog čega se predlaže odrediti nagradu za svaku radnju u postupku, što bi pozitivno utjecalo na dinamiku samog postupka. C/ Prijedlog Predlaže se u postupcima dokazivanja smrti i proglašenja nestalih osoba umrlim, odrediti nagrade za pojedine radnje, kako slijedi: - za provođenje ročišta 50,00 eura - za ročište koje je odgođeno iz razloga na strani stranke 25,00 eura - sa sastave podnesaka 10,00 eura - sa sastav oglasa i rješenja o postavljanu privremenog zastupnika 20,00 eura - za donošenje odluke kojom se odlučuje o osnovanosti prijedloga 70,00 eura - za donošenje odluke kojom se završava postupak bez odlučivanja o osnovanosti prijedloga, nagrada od 25,00 eura Sukladno navedenom prijedlogu, cjelokupni postupak dokazivanja smrti ili proglašenja nestalih osoba umrlim, ukoliko bi se održalo jedno ročište i odlučilo o osnovanosti prijedloga, iznosio bi 200,00 eura, od-nosno u prosjeku 18,00 eura po radnji. V. POSTUPCI UREĐENJA MEĐE A/ Izračun realnog troška javnog bilježnika u postupku Za određivanje primjerene javnobilježničke nagrade u izvanparničnim postupcima u kojima se nagrada ne određuje prema vrijednosti, može se kao polazna točka koristiti broj sati rada suca i službenika priznat Okvirnim mjerilima za rad sudaca koji se pomnoži sa bruto cijenom sata rada javnog bilježnika + službenika i taj iznos se uveća za 5 % na ime troškova prostora, grijanja, režija, opreme, materijalnih troškova i sl. Tim izračunom dolazimo do zaključka da bi za pokrivanje realnih troškova javnog bilježnika i službenika u ovom izvanparničnom postupku bio iznos od 336,00 eura. Međutim, potpuno je nepraktično i nelogično određivati jedinstvenu nagradu za cjelokupni postupak jer moramo biti svjesni da će stranke koristiti takvo vrednovanje i odugovlačiti postupak, zbog čega se predlaže odrediti nagradu za svaku radnju u postupku, što bi pozitivno utjecalo na dinamiku samog postupka. B/ Prijedlog Predlaže se u postupcima uređenja međe odrediti nagradu za svaku radnju kako slijedi: - za provođenje ročišta 70,00 eura - za provođenje ročišta na licu mjesta osim nagrade od 70,00 eura pripada i nagrada po članku 38. st. 1. PPJT-a - za ročište koje je odgođeno nagrada od 35,00 eura - sa sastav dopisa nagrada od 20,00 eura - za donošenje odluke o uređenju međe nagrada 100,00 eura - za donošenje odluke kojom se završava postupak bez odlučivanja o osnovnosti prijedloga nagrada 50,00 eura Ukupni trošak stranke koji uključuje jedno ročište u uredu, jedno ročište na licu mjesta sa jednim satom vanjskog uredovanja i donošenjem odluke o uređenju međe, prema ovom prijedlogu iznosio bi 261,28 eura. V. PRIJEDLOG VISINE JAVNOBILJEŽNIČKIH NAGRADA U SVIM IZVANPARNIČNIM POSTUPCIMA 1. Postupci sporazumnog uređenja međe - za provođenje ročišta 70,00 eura - za provođenje ročišta na licu mjesta osim nagrade od 70 eura pripada i nagrada po članku 38. st. 1. PPJT-a - za ročište koje je odgođeno nagrada od 35,00 eura - sa sastav dopisa nagrada od 20,00 eura - za donošenje odluke o osnovanosti prijedloga nagrada 100,00 eura - za donošenje odluke kojom se završava postupak bez odlučivanja o osnovnosti prijedloga nagrada 50,00 eura 2. Postupci proglašenja nestalih osoba umrlim i dokazivanja smrti - za provođenje ročišta 50,00 eura - za ročište koje je odgođeno iz razloga na strani stranke 25,00 eura - sa sastave dopisa 10,00 eura - sa sastav oglasa i rješenja o postavljanu privremenog zastupnika 20,00 eura - za donošenje odluke kojom se odlučuje o osnovanosti prijedloga 70,00 eura - za donošenje odluke kojom se završava postupak bez odlučivanja o osnovanosti prijedloga, nagrada od 25,00 eura 3. Postupci diobe suvlasničke zajednice nekretnina - ročište 25 % naknade predviđene za javnobilježničke akte - ročište odgođeno iz razloga na strani stranke polovica nagrade za održano ročište - za donošenje odluke o osnovanosti prijedloga, 25 % nagrade za javnobilježničke akte - za donošenje odluke kojom se završava postupak bez odlučivanja o osnovnosti prijedloga nagrada, 50 % nagrade za odluku kojom se odlučuje o osnovanosti prijedloga - sastav dopisa 15 eura Ukupni iznos ne može biti niži od 200,00 eura 4. Postupci procjene i prodaje – za postupak do sklapanja ugovora nagrada u iznosu od 200,00 eura, a za sklapanje ugovora o kupoprodaji prema čl. 12. st. 1. PPJT 5. Javnobilježnički polog – nagrada prema čl. 12. st. 1. PPJT. Uz nagradu, predlaže se predvidjeti i naknadu za vanjsko uredovanje javnog bilježnika sukladno Pravilniku o privremenoj javnobilježničkoj tarifi, kao i naknadu za vanjsko uredovanje službenika u iznosu od 50 % od nagrade koja pripada javnom bilježniku. Također se predlaže odrediti i pravo na naknadu materijalnih troškova i troškova prijevoza. Kod određivanja javnobilježničkih nagrada ne smije se smetnuti s uma da se javni bilježnici unatoč javnim ovlastima, financiraju isključivo iz svog poslovanja i sami podmiruju plaće svojih zaposlenika i sve troškove nastale u svezi s poslovanjem stoga nisu u mogućnosti poslovati sa simboličnim nagradama. Ovakvo određivanje nagrada je ne samo protuustavno nego zajedno sa svim ostalim nagradama za javnobilježničke poslove, dovodi u pitanje i sam opstanak službe. | Nije prihvaćen | Visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda iz Prijedloga pravilnika jamči pravnu sigurnost građana i optimalnu dostupnost predmetnih javnobilježničkih usluga svima, a da se predloženim nagradama i naknadama troškova istovremeno omogućuje uredno obavljanje javnobilježničke službe. Predloženi iznosi nagrada, između ostalog, su i rezultat prethodnih analiza i procjena u smislu očekivanog broja priljeva predmeta i prirode službenih radnji koje se obavljaju te se ocjenjuje da su iznosi odgovarajući. Ističe se da iz članka 14. stavka 1. u vezi sa člankom 49. stavkom 3. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23.) proizlazi da javni bilježnik upravlja postupkom i brine se da se postupak provede bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova. Stoga određivanje jedinstvene nagrade ne utječe na trajanje postupka. |
16 | GORDANA BRIŠEVAC IMPRIĆ | Na temelju odredbe članka 52. stavka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23.), ministar pravosuđa i uprave donosi | Prijedlog Ministarstva je da javnobilježničke nagrade za provođenje izvanparničnih postupaka trebaju biti umanjene za 20 % u odnosu na sudske pristojbe. Napominje se da su sudske pristojbe određene 1995. godine, a troškovi poslovanja su od tada do danas narasli za cca 600 %. 1/Prikaz prijedloga nagrada i pristojbi iz 1995. godine, te postotak umanjenja JB nagrade u odnosu na sudsku pristojbu Vrsta postupka JB nagrada Pristojba iz 1995. Razlika JB nagrade i sudske pristojbe (prijedlog Ministarstva) (na prijedlog i odluku) Eur Eur Uređenje međe 95,56 119,45 -20 % Dokazivanje smrti 26,54 33,18 -20 % I. ZAŠTO NIJE OPRAVDANO JB NAGRADE ODREĐIVATI PREMA VISINI SUDSKIH PRISTOJBI I/ Prije svega se ističe da se nagrade ne mogu određivati u visini, a kamoli u postotku od sudske pristojbe jer se u tom slučaju ne bi valoriziralo potrebno obrazovanje, uloženi rad, znanje, materijalni troškovi, materijalna sredstva i drugi troškovi radnog mjesta nužni za obavljanje tog posla, a što bi štetno utjecalo na uredno financijsko poslovanje javnobilježničkih ureda. U prilog gore navedenom, govori činjenica da se prihodom od sudskih pristojbi ni 1995. godine, kada su troškovi poslovanja bili 6 puta niži nisu mogli pokrivati troškovi pravosuđa, već samo u neznatnom dijelu. Stoga u Tablici 1. analiziramo prihode od pristojbi i udio u rashodima pravosuđa, kako slijedi: 2/USPOREDBA SUDSKIH PRISTOJBI sa rashodima za plaće i ukupnim troškovima općinskih sudova (1995. godine i danas) GODINA UKUPNI PRIHOD TROŠKOVI BRUTO PLAĆE UDIO PRISTOJBI UDIO PRISTOJBI OD SUDSKIH OPĆINSKIH OPĆINSKIH U UKUPNIM U PLAĆAMA PRISTOJBI SUDOVA SUDOVA TROŠKOVIMA OPĆINSKIH OPĆ. SUDOVA SUDOVA 1995. 60.000,000,00 180.000.000,00 132.000.000,00 33 % 45 % 2023. 70.000.000,00 905.000.000,00 599.000.000,00 8 % 12 % Prihodi od sudskih pristojbi iz svih postupaka u Republici Hrvatskoj 1995. godine bili su dostatni za 33 % ukupnih rashoda (samo) općinskih sudova (bez ostalog dijela pravosuđa). Budući se pristojbe od 1995. godine nisu povećavale, nego smanjivale, danas su prihodi od pristojbi dostatni tek za 8 % ukupnih rashoda (samo) općinskih sudova RH. Prihodi od sudskih pristojbi su simbolični u toj mjeri da su dostatni tek za trošak papira svih sudova u RH, što opravdava tvrdnju da javnobilježnički uredi ne mogu poslovati sa simbolično određenim nagradama već nagradama kojima se naš posao pravilno valorizira prema potrebnom vremenu, znanju, trudu, angažmanu i materijalnim resursima potrebnim za obavljanje javnobilježničkih po-slova. Čak i da se sudska pristojba mijenjala od 1995. godine bila bi ogromna nelogičnost da se javnobilježnička nagrada određuje prema iznosu sudske pristojbe jer kako je već navedeno, pravosuđe se i 1995. godine, u manjem dijelu financiralo iz prihoda od sudskih pristojbi. II/ U Tablici niže, broj 2. prikazuje se rast prosječne mjesečne plaće od 1995. godine d danas 2) Usporedba prosječne mjesečne neto plaće 1994. godine i danas PROSJEČNA NETO PLAĆA PROSJEČNA NETO PLAĆA PROMJENA U % 1994. godine 2023. godine Eur Eur 165,51 EURA 1.130,00 EURA 580 % Iz gornjih tablica (broj 1. i 2.) proizlazi: - danas se predlaže nagrada niža od sudske pristojbe propisane prije skoro 30 godina i to za 20 % - visina sudske pristojbe od 1995. godine do danas se nije povećavala - prihodi od sudskih pristojbi su simbolični u odnosu na rashode - prosječna plaća u Republici Hrvatskoj je od 1994. godine do danas se povećala za 580 % 3) Izračun cijene sata rada javnog bilježnika i službenika prema prijedlogu Ministarstva VRSTA PRIZNATI BROJ PRIJEDLOG CIJENA RADA CIJENA CIJENA POSTUPKA SATI RADA PO NAGRADE PO SATU SATA SATA OKVIRNIM MINISTARSTVA BILJEŽNIK BILJEŽNIKA SLUŽBENIKA MJERILIMA ZA + RAD SUDACA SLUŽBENIK Eur Eur Eur Eur UREĐENJE MEĐE 10 sati 95,56 9,60 6,40 3,20 DOKAZIVANJE SMRTI 6 sati 26,54 4,42 2,95 1,47 Iz gornje tablice proizlazi: -cijena sata rada javnih bilježnika u postupcima uređenja međe, 6,40 eura bruto -cijena sata rada javnih bilježnika u postupcima dokazivanja smrti, 2,95 eura bruto -cijena sata rada službenika u postupcima uređenja međe, 3,20 eura bruto -cijena sata rada službenika u postupcima dokazivanja smrti, 1,47 eura bruto Postavlja se pitanje kako javni bilježnik može pokriti troškove poslovanja sa predloženim nagradama kada je prosječna bruto cijena sata rada bilježnika/suca 22,00 eura po satu, a službenika 10,00 eura, dakle ukupna bruto cijena sata rada javnog bilježnika i službenika iznosi 32,00 eura. Postavlja se pitanje što je sa materijalnim troškovima i troškovima poslovanja javnobilježničkih ureda, odnosno kako javnobilježnički uredi mogu poslovati sa tako određenim nagradama, a da pri tome nije ugroženo ustavno pravo na primjernu plaću za rad. To su sve razlozi iz kojih je očito da javni bilježnici prema predloženim nagradama ne mogu voditi izvanparnične postupke bez štete za financijsko poslovanje svojih ureda. II. MOGUĆI UČINCI PREDLOŽENIH NAGRADA (prema prijedlogu Ministarstva) Učinci predložene nagrade PO JEDNOM PREDMETU u postupci-ma uređenja međe: • država će na plaći suca i službenika uštedjeti minimalno 336,00 eura (nisu uključeni materijalni troškovi i troškovi radnog mjesta, pomoćnog osoblja i sl.) • država će na ime PDV na javnobilježničku nagradu uprihoditi iznos od 23,89 eura (nije naveden PDV za troškove) • država će po jednom predmetu će imati mogućnosti ostvariti plus od 359,89 eura • javni bilježnik će biti u minusu 288,44 eura Učinci predložene nagrade od strane Ministarstva, NA 3000 PREDMETA uređenja međe: • javnobilježnički uredi će zamijeniti 15 sudaca i 15 službenika, • Država će na plaćama sudaca i službenika uštedjeti cca 972.000,00 eura godišnje • Država će uprihoditi na ime PDV-a iznos od 71.670,00 eura • Država će biti u mogućnosti ostvariti ukupni plus od cca 1.043.670,00 eura godišnje • javni bilježnici će (prema prijedlogu Ministarstva) ostvariti nagrade u ukupnom iznosu od 286.680,00 eura, dakle 29 % uštede Države na plaćama, Može se razumjeti da Zakonodavac javnim bilježnicima želi povjeriti sudske poslove i na taj način rasteretiti sudove, ali se teško složiti s određivanjem nagrade na način da se istom ugrožava naše uredno financijsko poslovanje. Također, može se shvatiti da Zakonodavac nastoji niskim iznosima javnobilježničkih nagrada pokazati osjetljivost prema građanima, ali javni bilježnici ne mogu snositi teret pomaganja socijalno ugroženim građanima, zbog čega se ne smije zabora-viti na institut besplatne pravne pomoći reguliran Zakonom o besplatnoj prav-noj pomoći. III. PRIJEDLOG UKIDANJA PDV-A NA JB NAGRADE ZA POVJERENE POSLOVE Ovo iz razloga jer su uslijed povjeravanja poslova javnim bilježnicima, uštede Države na plaćama i troškovima pravosuđa puno veće od iznosa PDV-a koji bi se mogao naplatiti. Ta uštedu već smo prikazali u prethodnom odjeljku, a ista se već očitovala i to prilikom povjeravanja ostavinskih postupaka javnim bilježnicima, kojom prilikom su javni bilježnici počevši odrađivati ostavinske postupke, preuzeli posao najmanje 60 sudaca i 60 službenika, i otvorili mogućnost uštede državi, primjerice, samo na plaćama za ostavinske predmete u minimalnom iznosu od 3.888.000,00 eura godišnje. O tome da su javni bilježnici u ostavinskim predmetima zamijenili najmanje 60 općinskih sudaca i službenika, postoje i studije izrađene na prijedlog Ministarstva, a koje su rađene kao podloga za donošenje odluke o povjeravanju ostavinskih predmeta u rad javnim bilježnicima, a koje su mogu naći i na internetskim stranicama. IV. POSTUPCI PROGLAŠENJA NESTALIH OSOBA UMRLIM I DOKA-ZIVANJA SMRTI A/ Komentar na prijedlog Ministarstva Popis radnji u postupku: 1.ispitivanje pretpostavki za pokretanje postupka 2.dopisom zatražiti podatke iz evidencije nestalih osoba 3.donijeti rješenje o postavljanju privremenog zastupnika 4.o postavljanju privremenog zastupnika obavijestiti Hrvatski zavod za socijalni rad 5.pozvati predlagatelja na plaćanje predujma za oglas 6.sastaviti oglas i uz dopis ga dostaviti Narodnim novinama 7.objaviti oglas i na e-oglasnoj ploči suda 8.nakon tri mjeseca od objave oglasa zakazati ročište i pozvati stranke i izvesti potrebne dokaze (saslušanja stranaka i svjedoka) 9.donijeti rješenje o proglašenju nestale osobe umrlom 10.pravomoćno rješenje dostaviti nadležnom matičnom uredu 11.povodom žalbe predmet proslijediti sudu ……………………………………..............................sve za 26,54 eura……………………………….......................................... Iz odredbi Zakona o izvanparničnom postupku proizlazi da je javni bilježnik tijekom postupka obvezan poduzeti 11 radnji za koje je predviđena jedinstvena nagrada od 26,54 eura, što znači da u prosjeku za svaku radnju javnom bilježniku pripada prosječna nagrada od 2,41 euro. Usporedimo li u postupku dokazivanja smrti troškove odvjetnika i bilježnika, također dolazimo do enormne nelogičnosti. Tako npr. za samo tri radnje i to sastav prijedloga za pokretanje postupka (99,54 eura), za zastupanje na jednom ročištu (99,54 eura) i sastav žalbe na rješenje (124,43 eura), odvjetniku pripada nagrada u iznosu od 323,51 eura. Usporedimo li pak kompleksnost poslova i odgovornost odvjetnika i javnog bilježnika, dolazimo do zaključka da je puno veća odgovornost i zahtjevnije postupanje u provođenju postupka od strane javnog bilježnika nego odvjetnika. B/ Izračun realnog troška javnog bilježnika u postupku Za određivanje primjerene javnobilježničke nagrade u izvanparničnim postupcima u kojima se nagrada ne određuje prema vrijednosti, može se kao polazna točka koristiti broj sati rada suca i službenika priznat Okvirnim mjerilima za rad sudaca koji se pomnoži sa bruto cijenom sata rada javnog bilježnika + službenika i taj iznos se uveća za 5 % na ime troškova prostora, grijanja, režija, opreme, materijalnih troškova i sl. Tim izračunom dolazimo do zaključka da bi za pokrivanje realnih troškova javnog bilježnika i službenika u ovom izvanparničnom postupku bio iznos od 201,60 eura. Međutim, potpuno je nepraktično i nelogično određivati jedinstvenu nagradu za cjelokupni postupak jer moramo biti svjesni da će stranke koristiti takvo vrednovanje i odugovlačiti postupak, zbog čega se predlaže odrediti nagradu za svaku radnju u postupku, što bi pozitivno utjecalo na dinamiku samog postupka. C/ Prijedlog Predlaže se u postupcima dokazivanja smrti i proglašenja nestalih osoba umrlim, odrediti nagrade za pojedine radnje, kako slijedi: - za provođenje ročišta 50,00 eura - za ročište koje je odgođeno iz razloga na strani stranke 25,00 eura - sa sastave podnesaka 10,00 eura - sa sastav oglasa i rješenja o postavljanu privremenog zastupnika 20,00 eura - za donošenje odluke kojom se odlučuje o osnovanosti prijedloga 70,00 eura - za donošenje odluke kojom se završava postupak bez odlučivanja o osnovanosti prijedloga, nagrada od 25,00 eura Sukladno navedenom prijedlogu, cjelokupni postupak dokazivanja smrti ili proglašenja nestalih osoba umrlim, ukoliko bi se održalo jedno ročište i odlučilo o osnovanosti prijedloga, iznosio bi 200,00 eura, od-nosno u prosjeku 18,00 eura po radnji. V. POSTUPCI UREĐENJA MEĐE A/ Izračun realnog troška javnog bilježnika u postupku Za određivanje primjerene javnobilježničke nagrade u izvanparničnim postupcima u kojima se nagrada ne određuje prema vrijednosti, može se kao polazna točka koristiti broj sati rada suca i službenika priznat Okvirnim mjerilima za rad sudaca koji se pomnoži sa bruto cijenom sata rada javnog bilježnika + službenika i taj iznos se uveća za 5 % na ime troškova prostora, grijanja, režija, opreme, materijalnih troškova i sl. Tim izračunom dolazimo do zaključka da bi za pokrivanje realnih troškova javnog bilježnika i službenika u ovom izvanparničnom postupku bio iznos od 336,00 eura. Međutim, potpuno je nepraktično i nelogično određivati jedinstvenu nagradu za cjelokupni postupak jer moramo biti svjesni da će stranke koristiti takvo vrednovanje i odugovlačiti postupak, zbog čega se predlaže odrediti nagradu za svaku radnju u postupku, što bi pozitivno utjecalo na dinamiku samog postupka. B/ Prijedlog Predlaže se u postupcima uređenja međe odrediti nagradu za svaku radnju kako slijedi: - za provođenje ročišta 70,00 eura - za provođenje ročišta na licu mjesta osim nagrade od 70,00 eura pripada i nagrada po članku 38. st. 1. PPJT-a - za ročište koje je odgođeno nagrada od 35,00 eura - sa sastav dopisa nagrada od 20,00 eura - za donošenje odluke o uređenju međe nagrada 100,00 eura - za donošenje odluke kojom se završava postupak bez odlučivanja o osnovnosti prijedloga nagrada 50,00 eura Ukupni trošak stranke koji uključuje jedno ročište u uredu, jedno ročište na licu mjesta sa jednim satom vanjskog uredovanja i donošenjem odluke o uređenju međe, prema ovom prijedlogu iznosio bi 261,28 eura. V. PRIJEDLOG VISINE JAVNOBILJEŽNIČKIH NAGRADA U SVIM IZVANPARNIČNIM POSTUPCIMA 1. Postupci sporazumnog uređenja međe - za provođenje ročišta 70,00 eura - za provođenje ročišta na licu mjesta osim nagrade od 70 eura pripada i nagrada po članku 38. st. 1. PPJT-a - za ročište koje je odgođeno nagrada od 35,00 eura - sa sastav dopisa nagrada od 20,00 eura - za donošenje odluke o osnovanosti prijedloga nagrada 100,00 eura - za donošenje odluke kojom se završava postupak bez odlučivanja o osnovnosti prijedloga nagrada 50,00 eura 2. Postupci proglašenja nestalih osoba umrlim i dokazivanja smrti - za provođenje ročišta 50,00 eura - za ročište koje je odgođeno iz razloga na strani stranke 25,00 eura - sa sastave dopisa 10,00 eura - sa sastav oglasa i rješenja o postavljanu privremenog zastupnika 20,00 eura - za donošenje odluke kojom se odlučuje o osnovanosti prijedloga 70,00 eura - za donošenje odluke kojom se završava postupak bez odlučivanja o osnovanosti prijedloga, nagrada od 25,00 eura 3. Postupci diobe suvlasničke zajednice nekretnina - ročište 25 % naknade predviđene za javnobilježničke akte - ročište odgođeno iz razloga na strani stranke polovica nagrade za održano ročište - za donošenje odluke o osnovanosti prijedloga, 25 % nagrade za javnobilježničke akte - za donošenje odluke kojom se završava postupak bez odlučivanja o osnovnosti prijedloga nagrada, 50 % nagrade za odluku kojom se odlučuje o osnovanosti prijedloga - sastav dopisa 15 eura Ukupni iznos ne može biti niži od 200,00 eura 4. Postupci procjene i prodaje – za postupak do sklapanja ugovora nagrada u iznosu od 200,00 eura, a za sklapanje ugovora o kupoprodaji prema čl. 12. st. 1. PPJT 5. Javnobilježnički polog – nagrada prema čl. 12. st. 1. PPJT. Uz nagradu, predlaže se predvidjeti i naknadu za vanjsko uredovanje javnog bilježnika sukladno Pravilniku o privremenoj javnobilježničkoj tarifi, kao i naknadu za vanjsko uredovanje službenika u iznosu od 50 % od nagrade koja pripada javnom bilježniku. Također se predlaže odrediti i pravo na naknadu materijalnih troškova i troškova prijevoza. Kod određivanja javnobilježničkih nagrada ne smije se smetnuti s uma da se javni bilježnici unatoč javnim ovlastima, financiraju isključivo iz svog poslovanja i sami podmiruju plaće svojih zaposlenika i sve troškove nastale u svezi s poslovanjem stoga nisu u mogućnosti poslovati sa simboličnim nagradama. Ovakvo određivanje nagrada je ne samo protuustavno nego zajedno sa svim ostalim nagradama za javnobilježničke poslove, dovodi u pitanje i sam opstanak službe. | Nije prihvaćen | Visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda iz Prijedloga pravilnika jamči pravnu sigurnost građana i optimalnu dostupnost predmetnih javnobilježničkih usluga svima, a da se predloženim nagradama i naknadama troškova istovremeno omogućuje uredno obavljanje javnobilježničke službe. Predloženi iznosi nagrada, između ostalog, su i rezultat prethodnih analiza i procjena u smislu očekivanog broja priljeva predmeta i prirode službenih radnji koje se obavljaju te se ocjenjuje da su iznosi odgovarajući. Ističe se da iz članka 14. stavka 1. u vezi sa člankom 49. stavkom 3. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23.) proizlazi da javni bilježnik upravlja postupkom i brine se da se postupak provede bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova. Stoga određivanje jedinstvene nagrade ne utječe na trajanje postupka. |
17 | Marko Glavurdić | II. ODREĐIVANJE NAGRADE, Članak 6. | Za sve službene radnje koje obavlja u postupku sporazumnog razvrgnuća suvlasništva javnom bilježniku bi trebala pripadati jedinstvena javnobilježnička naknada jednaka kao i kod razvrgnuća međa. Javni bilježnik ovim prijedlogom dobiva nagradu za bilo koje suvlasništvo u kojem je vrijednost predmetnog suvlasništva veća od cca 50.000,00 EUR 637,07 + PDV što je čista pljačka. | Nije prihvaćen | Visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda iz Prijedloga pravilnika jamči pravnu sigurnost građana i optimalnu dostupnost predmetnih javnobilježničkih usluga svima, a da se predloženim nagradama i naknadama troškova istovremeno omogućuje uredno obavljanje javnobilježničke službe. |
18 | GRGA KOSTELAC | II. ODREĐIVANJE NAGRADE, Članak 7. | Usluge/tarife/nagrade kod mnogih javnih bilježnika nisu transparentne, i velike su razlike u njihovim iznosima za istu vrstu radnje/usluge. Naplaćivanje ili nenaplaćivanje PDV-a bi uvelo dodatni kaos. A zašto bi građani plaćali PDV koje su prije bile usluge državnih institucija. | Nije prihvaćen | Visina nagrada javnog bilježnika kao povjerenika suda iz Prijedloga pravilnika jamči pravnu sigurnost građana i optimalnu dostupnost predmetnih javnobilježničkih usluga svima, a da se predloženim nagradama i naknadama troškova istovremeno omogućuje uredno obavljanje javnobilježničke službe. S obzirom da se komentar odnosi općenito na pitanje nagrada i naknada javnih bilježnika, ukazuje se da nagrade i naknade u tom smislu nisu predmet uređenja Prijedloga pravilnika. Naplata PDV-a u skladu je s uređenjem pravnog statusa javnih bilježnika kao onih koji obavljaju određenu gospodarsku djelatnost. Ujedno se ističe da obveza plaćanja poreza na dodanu vrijednost proizlazi iz propisa koji uređuje predmetnu materiju, a ne iz Prijedloga pravilnika. |
19 | GRGA KOSTELAC | II. ODREĐIVANJE NAGRADE, Članak 7. | Za navedene postupke se ne bi smio naplaćivati PDV na usluge (tzv. nagrade) jer navedene radnje su izuzete iz sudskih radnji i dane tzv. povjerenicima suda (javnim bilježnicima) te građani uz sve što moraju platiti, poreze na nasljedstvo, razne usluge i davanja itd. ne bi trebali još i plaćati porez na usluge koje im je država trebala besplatno omogućiti. | Nije prihvaćen | Naplata PDV-a u skladu je s uređenjem pravnog statusa javnih bilježnika kao onih koji obavljaju određenu gospodarsku djelatnost. Ujedno se ističe da obveza plaćanja poreza na dodanu vrijednost proizlazi iz propisa koji uređuje predmetnu materiju, a ne iz Prijedloga pravilnika. |
20 | GRGA KOSTELAC | II. ODREĐIVANJE NAGRADE, Članak 6. | Postupak uređenja međa (koji mora uključivati izlazak na teren) ne bi trebao trajati duže od sat vremena te sukladno tomu iznos (nagrada) koju građani trebaju podmiriti za tu uslugu bi trebao biti nedvosmislen i zaokružen na npr. 90 eura. Postupak proglašenje osobe umrlom ili nestalom bi trebao biti zaokružen kao i za razvrgnuće suvlasništva (koje je sporazumno te bi trebalo provjeriti identitet, vlasnički list i ovjeriti potpise). Zaokruženi bi trebali biti iznosi vrijednosti stvari npr. do 10.000,00 eura - nagrada od 20 eura, za vrijednosti od 10.000,00 do 100.000,00 eura - nagrada od 50 eura te za vrijednosti stvari veće od 100.000,00 eura nagrada od 100 eura. | Nije prihvaćen | Visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda iz Prijedloga pravilnika jamči pravnu sigurnost građana i optimalnu dostupnost predmetnih javnobilježničkih usluga svima, a da se predloženim nagradama i naknadama troškova istovremeno omogućuje uredno obavljanje javnobilježničke službe. |
21 | GRGA KOSTELAC | II. ODREĐIVANJE NAGRADE, Članak 8. | Kako će javni bilježnik urediti među bez izlaska na teren? Dakle, to se mora podrazumijevati u cijeni nagrade za uslugu uređenja međa. Treba precizno navesti kolika je usluga izlaska na teren i nagrade za svaku od navedenih radnji te koje se radnje podrazumijevaju u određenom postupku. Cijene moraju biti transparentne i razumljive. | Nije prihvaćen | Visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda iz Prijedloga pravilnika jamči pravnu sigurnost građana i optimalnu dostupnost predmetnih javnobilježničkih usluga svima, a da se predloženim nagradama i naknadama troškova istovremeno omogućuje uredno obavljanje javnobilježničke službe. |
22 | GRGA KOSTELAC | Na temelju odredbe članka 52. stavka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23.), ministar pravosuđa i uprave donosi | Ovaj pravilnik nije dobar, dvosmislen je (pogotovo što se tiče primjene PDV-a) i nepotrebno kompliciran. Potrebno ga je izmjeniti kako bi običnim građanima bio razumljiv, a u ovom obliku to nije. Iznosi bi trebali biti zaokruženi (tarife na niže iznose, a vrijednosti stvari na više iznose). Dakle, ovaj pravilnik, kao i cijene javnobilježničkih usluga mora biti transparentan te vrijediti jednako za sve građane i sve pružatelje usluga. | Nije prihvaćen | Visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda jamči pravnu sigurnost građana i optimalnu dostupnost predmetnih javnobilježničkih usluga svima, a da se predloženim nagradama i naknadama troškova istovremeno omogućuje uredno obavljanje javnobilježničke službe. U vezi s člankom 7. Prijedloga pravilnika ne postoji dvosmislenost, s obzirom da je jasno da obveza plaćanja poreza na dodanu vrijednost proizlazi iz propisa koji uređuje predmetnu materiju, a ne iz Prijedloga pravilnika |
23 | Andjelko Stanic | Na temelju odredbe članka 52. stavka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23.), ministar pravosuđa i uprave donosi | Javno predstavljanje pretpostavlja komunikaciju sa predlagateljima ali niti jedna komentar nije dobio odgovor predlagatelja. Možda zato što su svi predlagatelji su u Grčkoj , da se dodvore glasačkom tijelu spašavajući 100 huligana. To su Premijer, dva ministra i šef obavještajne službe. Istodobno su žrtveni jarci 330 javnih bilježnika, još toliko prisjednika i vježbenika te X3 službenika. To je preko 200 ljudi koji uprihođuju državnom proračunu više od bilo koga. Na Skupštini smo donijeli odluku da nam se vrijednost boda uskladi sa troškovima života i izjednači sa odvjetnicima. Naš predstavnik, kojega podržava većina, dao je projekciju povećanja plaća u minulih 30 godina, koje su povećane za skoro 10 puta, a bod je ostao isti. Troškovi su povećani za 300%, pa bi bod trebao biti 4€ , umjesto 2€ koliko smo tražili. Uz to smo dali izračun da, ako se ukine pristojba koja se plaća sa PDV-om, i iznosi 58-64% vrijednosti javnobilježničke usluge , koji iznos se odmah uplaćuje u državni proračun, građanima bi s povećanjem boda cijena usluge ostala ista, a država bi od PDV-a dobila veći prihod. No , protivno odluci Skupštine, nepoznati dužnosnik je povećao vrijednosti pojedinih radnji, i to objavio na javnom savjetovanju i u medijima koji se kontroliraju. Mi , javni bilježnici, nismo znali da nećemo dobiti povećanje boda jer, upravo suprotno, Ministar i njegovi savjetnici su to obećali. Ali , ti državni službenici i povlašteni mediji znali su, i objavili , da NEMA POVEĆANJA BODA. Takve vijesti i laži u medijima , da javni bilježnici povećavaju nagrade za 150%, izazvali su uznemirenost javnosti i pokrenuli uvredljive komentare, uključujući i prijetnje smrću. Taj koj je napisao Pravilnik u kojemu se povećava tarifa ( u odnosu na nekoliko službenih radnji), a ne i bod, a ne ukida dvostruko oporezivanje: pristojbu i PDV , ujedno je počinitelj kaznenog dijela širenja lažnih vijesti i izazivanja nemira. Svakako to nisu javni bilježnici već Ministar , koji mijenja pravilnik koji je sam donio, kao što su to činili i njegovi prethodnici, bez sudjelovanja javnih bilježnika. DAKLE, NISU JAVNI BILJEŽNICI DONIJELI POVEĆANJE TARIFE ( za nekoliko službenih radnji) NEGO MINISTAR, a odgovorna osoba, sa imenom i prezimenom , koja je uistinu autor svega , nepoznata je..... Sada se našla jedna grupica malodušnih koji podržavaju tu tarifu koju je donio MINISTAR a ne mi, i time rade protiv odluke Skupštine. Utoliko su njihovi komentari pravno ništetni, jer su protivni odluci Skupštine. No, nisu bez vraga i cilja. Svrha javnog predstavljanja u doba godišnjih odora i dok su odgovorni akteri po grčkim zatvorima je da unese totalnu pomutnju i da se ne zna što je starije: kokoš ili jaje, tko je tražio povećanje dijela tarife, tko dvostruko oporezuje građane s 64% ( PDV +PRISTOJBA). Pitanja poput toga da nema predmeta vrijednosti od 0€, pa do toga da su gornji limiti tarife ispod vrijednosti najjeftinije nekretnine, i da je takvo tarifiranje protivno načelu socijalne države i u funkciji opterećivanja Pravosuđa količinom predmeta za koje se unaprijed zna da se ne mogu riješiti, modus je vladanja izvršne vlasti nad pravosuđem, koji se nije promijenio 70 godina. Apsurd svih apsurda je da nepoznati dužnosnik uprave uz tarifu propisuje i troškove, koji nisu naknada za rad i ne mogu biti paušalni. Time se unosi dodatan metež i smutnja, tako da se o bitnome i ne raspravlja. | Primljeno na znanje | Izneseni komentari nisu predmet uređenja Prijedloga pravilnika. |
24 | JAGODA VUKOVIĆ | Na temelju odredbe članka 52. stavka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23.), ministar pravosuđa i uprave donosi | NE MOGU se predmeti dodjeljivati javnim bilježnicima u rad RAVNOMJERNO jer nemaju svi javni bilježnici isti broj zaposlenika, osobito onih koji mogu raditi na tim predmetima. Konkretno, postoje javnobilježnički uredi koji nemaju ni vježbenika ni savjetnika ni prisjednika, koji imaju samo jednog ili dva službenika, i koji nisu u mogućnosti obavljati te poslove, osobito one u koje je uključen i terenski rad. Dakle, radi se o nemogućnosti rada na tim predmetima, iz objektivnih razloga! Razlozi zbog kojih nemali broj javnobilježničkih ureda nije kadrovski ekipiran su brojni, od kojih je osnovni da od svojih prihoda ne mogu isplaćivati primjerene plaće i doprinose zaposlenicima, a razlog tome je javnobilježnička tarifa koja se nije usklađivala sa tokovima života još od davne 1995.g. Nadležno ministarstvo za navedeno nema sluha, a prenosi poslove iz sudske nadležnosti BEZ DA JE PRETHODNO UTVRDILO I OSIGURALO OSNOVNO- UVJETE ZA RAD! Uz sve navedeno, predložene nagrade za rješavanje tih predmeta su PRENISKE- U VISINI SUDSKE PRISTOJBE, što je nerazumno, neprihvatljivo i u konačnici- neodrživo. Zaključak: Predmete raspodijeliti sukladno mogućnostima javnobilježničkih ureda ( prema kadrovskoj ekipiranosti ) ; izuzeti iz dodjele javne bilježnike koji ne mogu obavljati te poslove jer nemaju prisjednika ili savjetnika, i koji ne mogu obavljati terenske poslove; javnobilježničku tarifu uskladiti s životom i vremenom te povisiti nagradu za rješavanje tih predmeta, sukladno prijedlozima poštovane kolegice Briševac Imprić. | Primljeno na znanje | Visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda iz Prijedloga pravilnika jamči pravnu sigurnost građana i optimalnu dostupnost predmetnih javnobilježničkih usluga svima, a da se predloženim nagradama i naknadama troškova istovremeno omogućuje uredno obavljanje javnobilježničke službe. Predloženi iznosi nagrada, između ostalog, su i rezultat prethodnih analiza i procjena u smislu očekivanog broja priljeva predmeta i prirode službenih radnji koje se obavljaju te se ocjenjuje da su iznosi odgovarajući. Ističe se da iz članka 14. stavka 1. u vezi sa člankom 49. stavkom 3. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23.) proizlazi da javni bilježnik upravlja postupkom i brine se da se postupak provede bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova. Stoga određivanje jedinstvene nagrade ne utječe na trajanje postupka. |
25 | Dubravka Mokry-Uroić | Na temelju odredbe članka 52. stavka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23.), ministar pravosuđa i uprave donosi | Prije prijenosa bilo kojih poslova koji su bili u nadležnosti suda i povjeravanje u rad javnim bilježnicima, trebalo bi se izračunati (vještačenje) koliko su stvarni troškovi svake radnje i na to dodati nagradu koju bi trebao dobiti javni bilježnik kao diplomirani pravnik s položenim pravosudnim i javnobilježničkim ispitom koji je dao prisegu kao osoba od javnog povjerenja. Sudski poslovi financiraju se iz proračuna a javnobilježničke poslove plaćaju stranke. Prema Pravilniku o javnobilježničkim uredima propisano je da naši uredi moraju zadovoljiti uvijete "malih sudova". Troškovi održavanja ureda, plaće zaposlenika i materijalni troškovi koje imamo neće pokriti ponuđene naknade. U ovršnim predmetima nagrada nam ne pokriva materijalne troškove. Samo pogledajte cijenu poštarine koju plaćamo a gdje su ostali troškovi. U potpunosti se pridružujem prijedlogu kolegice Gordane Briševac Imprić. | Primljeno na znanje | Visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda iz Prijedloga pravilnika jamči pravnu sigurnost građana i optimalnu dostupnost predmetnih javnobilježničkih usluga svima, a da se predloženim nagradama i naknadama troškova omogućuje uredno obavljanje javnobilježničke službe. Predloženi iznosi nagrada, između ostalog, su i rezultat prethodnih analiza i procjena u smislu očekivanog broja priljeva predmeta i prirode službenih radnji koje se obavljaju te se ocjenjuje da su iznosi odgovarajući. |
26 | Jana Pajić | Na temelju odredbe članka 52. stavka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23.), ministar pravosuđa i uprave donosi | U potpunosti podržavam prijedlog i komentar javnog bilježnika Gordane Briševac Imprić | Primljeno na znanje | Visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda iz Prijedloga pravilnika jamči pravnu sigurnost građana i optimalnu dostupnost predmetnih javnobilježničkih usluga svima, a da se predloženim nagradama i naknadama troškova omogućuje uredno obavljanje javnobilježničke službe. Predloženi iznosi nagrada, između ostalog, su i rezultat prethodnih analiza i procjena u smislu očekivanog broja priljeva predmeta i prirode službenih radnji koje se obavljaju te se ocjenjuje da su iznosi odgovarajući. |
27 | NIKO BAGARIĆ | Na temelju odredbe članka 52. stavka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23.), ministar pravosuđa i uprave donosi | U cijelosti podržavam prijedlog i komentare Tea Karabatića | Primljeno na znanje | Visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda iz Prijedloga pravilnika jamči pravnu sigurnost građana i optimalnu dostupnost predmetnih javnobilježničkih usluga svima, a da se predloženim nagradama i naknadama troškova omogućuje uredno obavljanje javnobilježničke službe. Predloženi iznosi nagrada, između ostalog, su i rezultat prethodnih analiza i procjena u smislu očekivanog broja priljeva predmeta i prirode službenih radnji koje se obavljaju te se ocjenjuje da su iznosi odgovarajući. |
28 | DAMIR DURDOV | Na temelju odredbe članka 52. stavka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23.), ministar pravosuđa i uprave donosi | Poštovani/a Svatko zaslužuje plaću za svoj rad. Ali pošto je Vlada RH donjela zakon da javni bilježnici po službenoj dužnosti moraju upisivat vlasništva nekretnine ,tada isto Vlada RH mora javnim bilježnicima dodjelivati plaću od mjeseca do mjeseca kao i dužnosnicima ,što su javni bilježnici nego povjerenici suda zato moraju biti u kategoriji sudaca a tako i plaćom.Isto tako javnim bilježnicima mora biti jedina plaća koju im isplaćuje vlada RH.Sve drugo je lov u mutnome i manipulacija ,danak,grubo izvrgavanje Pravde,čuvajte se da ne činite nepravdu narodu. | Primljeno na znanje | Pitanja u vezi s načinom na koji se financiraju i plaćaju za obavljene službene radnje izvršitelji javnobilježničke službe nisu predmet uređenja Prijedloga pravilnika. |
29 | Glas naroda | Na temelju odredbe članka 52. stavka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23.), ministar pravosuđa i uprave donosi | Tko kontrolira ispravnost naplaćene tarife od strane javnog bilježnika (za slučaj da javni bilježnik naplati nepripadajuću nagradu)? Zašto se ne uvede da javni bilježnik mora na svom računu točno specificirati za što je naplatio određenu javnobilježničku nagradu? (npr - javnobilježnička nagrada za ostavinsku raspravu, vrijednost ostavine veća od 50.000 eur) Ja imam vlastiti primjer gdje ni 4 godine nakon obavljene javnobilježničke rasprave dokazujem da mi je javni bilježnik naplatio nepripadajući iznos od 3400 kn umjesto 150kn (na računu javnog bilježnika samo stoji stavka - nagrada ostavinski postupak). Platio sam dodatno 14.000kn i procjembeni elaborat koji je utvrdio da je vrijednost ostavine manja od 100.000 HRK ali nikom ništa... Kako doći do svojih prava? | Primljeno na znanje | Stegovna odgovornost javnih bilježnika uređena je Zakonom o javnom bilježništvu (“Narodne novine”, broj 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16 i 57/22). |
30 | Antonio | Na temelju odredbe članka 52. stavka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23.), ministar pravosuđa i uprave donosi | Poštovani, Potrebno uvesti da invaliditetom da će oslobođenja plaćanja naknada. | Primljeno na znanje | Pitanje oslobođenja plaćanja troškova javnobilježničkog postupka nije predmet uređenja Prijedloga pravilnika. |
31 | GRGA KOSTELAC | II. ODREĐIVANJE NAGRADE, Članak 7. | Bez PDV-a su te nagrade ili tarife kako se nazivaju u drugim propisima koji uređuju javnobilježničke naplate u drugim državama EU besplatno izvršavaju službenici (npr. ovjera potpisa ili identifikacija osobe i sl. se obavlja u bilo kojoj državnoj instituciji od bilo kojeg državnog, javnog ili policijskog službenika). Većina tih poslova koji su nekad bili besplatni ili simbolično naplaćeni gdje bi npr. zemljišnoknjižni referent napravio uvid u identifikacijsku ispravu (osobna/putovnica) te ovjerio potpise predlagatelja i zaprimio njihov zahtjev za uknjižbu za simbolični iznos od 20 ili 50 kn - danas obavljaju javni bilježnici uz ovjeru potpisa, prijedlog upisa u zk posebno itd., ali događaju se i situacije gdje određeni javni bilježnici ne žele provesti prijedloge upisa iako su ovjerili ugovore. | Primljeno na znanje | Izneseni komentar nije u vezi s predmetom uređenja Prijedloga pravilnika. Naplata PDV-a u skladu je s uređenjem pravnog statusa javnih bilježnika kao onih koji obavljaju određenu gospodarsku djelatnost. Ujedno se ističe da obveza plaćanja poreza na dodanu vrijednost proizlazi iz propisa koji uređuje predmetnu materiju, a ne iz Prijedloga pravilnika. |