Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Alen Rajko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O SUDOVIMA Za provedbu e-savjetovanja određen je termin kraći od redovitoga prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, u sezoni godišnjih odmora (od 7. do 22. kolovoza 2023.). Primljeno na znanje Vrijeme provedbe savjetovanja bilo je uvjetovano utvrđenom dinamikom upućivanja zakonskih nacrta u proceduru Vlade Republike Hrvatske. Zakon se donosi u dva čitanja te će zainteresirana javnost moći dati svoja mišljenja i primjedbe i naknadno, a savjetovanje u trajanju od 15 dana provedeno je i s obzirom na manji obuhvat izmjena predloženih ovim Nacrtom.
2 DAMIR DURDOV PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O SUDOVIMA Poštovani/a, Svatko zaslužuje plaću za svoj rad. Ali, pošto je Vlada RH donijela Zakon da javni bilježnici po službenoj dužnosti moraju upisivati vlasništva nekretnine, tada Vlada javnim bilježnicima isto tako mora i dodjeljivati plaću od mjeseca do mjeseca kao i dužnosnicima pa što su javni bilježnici nego povjerenici suda? Zato i moraju biti u kategoriji sudaca, a tako i plaćom. Isto tako, javnim bilježnicima jedina plaća mora biti koju im isplaćuje Vlada. Sve drugo je lov u mutnome, manipulacija i danak te grubo izvrgavanje pravde. Čuvajte se da ne činite nepravdu narodu. Vrhovni sud je sudbena vlast i zato mora biti što joj i ime znači VRHOVNI SUD U SUDBENOJ VLASTI, a ustavni je sud politički sud i sam po sebi protuustavan te je sastavljen od dvije političke stranke. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na predloženi zakonski tekst.
3 Alen Rajko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 1. 1) Javna objava sudskih odluka pozitivan je iskorak u javnosti rada sudstva. No, za ostvarivanje tog cilja vjerojatno je dovoljno propisati javnu objavu svih presuda i eventualno nekih vrsta rješenja kojima se dovršava postupak, a ne objavu svih rješenja (obuhvaćenih pojmom "odluka") kojima se dovršava postupak. Znatan broj rješenja kojima se dovršava postupak uopće nije bitan za uvid u sudsku praksu, ni za transparentnost rada sudova. Objavom svih završnih rješenja znatno bi se zagušio planirani sustav objave, uz nerazmjerno trošenje ljudskih i drugih resursa. Transparentnost se ne postiže objavom svega, nego objavom bitnoga, pri čemu se objavom svih presuda isključuje arbitrarnost u procjeni njihove bitnosti. 2) U pratećem materijalu spominje se automatska anonimizacija. Bilo bi korisno i u normativni tekst uvrstiti odredbu da se anonimizacija u pravilu provodi automatizirano. 3) U pratećem materijalu nedostaje analiza učinaka anonimiziranja znatno većeg broja odluka nego dosad na radni angažman sudskih službenika, kojih ionako nije dovoljan broj, a koji su angažirani i na poslovima koji utječu na ažurnost rada sudova. Automatska anonimizacija, naime, ne isključuje posve radni angažman sudskog osoblja. Takva analiza može utjecati i na odabir opcije naveden pod 1). Primljeno na znanje Mjera Razvoj alata za javnu objavu i pretraživanje sudskih odluka predviđena je Nacionalnim planom opravka i otpornosti 2021.-2026. te obuhvaća sve odluke kojima će se dovršavati predmeti na svim razinama pa se provedba ove obveze ne može ograničavati Zakonom o sudovima. Navedena mjera provodi se i u okviru projekta "Digitalno prema zadanim postavkama: optimizacija učinkovitosti i kvalitete pravosudnih usluga i transparentnost sudskih odluka" u kojem sudjeluju i predstavnici sudbene vlasti, a tehnički dio razvoja automatiziranog alata već je u tijeku.
4 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 1. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova (u daljnjem tekstu: Pravobraniteljica), sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom navedenog, Pravobraniteljica je iz aspekta svoje nadležnosti razmotrila Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima koji se nalazi u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću te u nastavku dostavlja svoje mišljenje na isti. Pravobraniteljica podržava odredbu čl.1. Nacrta prijedloga Zakona kojom se propisuje da se sudske odluke kojima se postupak dovršava javno objavljuju na posebnoj mrežnoj stranici uz prethodnu anonimizaciju i poštivanje pravila o zaštiti osobnih podataka. Pravobraniteljica je već podržala javno objavljivanje pravomoćnih presuda u okviru javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava od 2021. do 2027. godine (posebni cilj 2. Osiguravanje transparentnosti, pravne sigurnosti, kvalitete i predvidivosti sudskih odluka), smatrajući da je to od iznimnog značaja za ujednačavanje i transparentnost sudske prakse. Primljeno na znanje Komentar se prima na znanje.
5 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 2. U odnosu na čl.2. Nacrta prijedloga Zakona kojim se propisuje da se godišnjim rasporedom određuju suci i državni službenici za rad na predmetima nasilja u obitelji te da će pri određivanju sudaca za rad na ovim predmetima predsjednik suda voditi računa o tome da suci koji se raspoređuju na rad na ovim predmetima moraju imati izražen osjećaj i sklonost za rad na predmetima ove vrste te redovito pohađati stručno usavršavanje iz ovog područja, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ukazuje da je navedena aktivnost na tragu specijalizacije sudaca/tkinja za koju se kontinuirano zalaže i čiju potrebu naglašava u svojim preporukama u godišnjim izvješćima o radu, a čiju punu realizaciju i dalje vidi u ustrojavanju posebnih odjela na svim sudovima i svim državnim odvjetništvima sa specijaliziranim sucima/tkinjama i državnim odvjetnicima/cama samo za obiteljsko i rodno utemeljeno nasilje. S obzirom na to da se predlagatelj Zakona u odnosu na ovu odredbu poziva na Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljica smatra važnim ukazati da se mjerom 3.12. Akcijskog plana predviđa uvođenje licenciranja pravosudnih dužnosnika za rad na predmetima nasilja u obitelji. Obveza predsjednika/ce suda da vodi računa o tome da suci koji se raspoređuju na rad na ovim predmetima moraju imati izražen osjećaj i sklonost za rad na predmetima ove vrste te da redovito pohađaju stručno usavršavanje iz ovog područja ne može se podvesti pod pojam licenciranja. Postupak licenciranja po svom smislu podrazumijeva određenu formalnu potvrdu posebne razine znanja i stručnosti koja počiva na prethodnom iskustvu u radu na predmetima iz područja nasilja u obitelji i prethodnim usavršavanjima. Iz opisa svrhe i doprinosa mjere sasvim je razvidno da je cilj navedene mjere Akcijskog plana propisivanje „posebnih uvjeta“ za raspoređivanje predmeta nasilja u obitelji u rad pravosudnim dužnosnicima, pri čemu su posebna svojstva (kriterij koji inače nedostaje u Nacrtu prijedloga Zakona), senzibilizacija i sklonost za rad na takvoj vrsti predmeta te redovito pohađanje stručnog usavršavanja iz ovog područja smjernice kojima se potrebno rukovoditi pri propisivanju posebnih uvjeta, a ne sami po sebi kriteriji izbora sudaca/tkinja za rad na predmetima vezanim uz nasilje u obitelji. Stoga, Pravobraniteljica smatra da se navedenom odredbom ne ostvaruje smisao mjere 3.12 Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova, te predlaže da se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima propišu „posebni uvjeti“ za raspoređivanje predmeta nasilja u obitelji u rad sucima/tkinjama, kojima će se osigurati posebna razina stručnosti sudaca/tkinja koji rade na navedenim predmetima te ujednačeni kriteriji njihove selekcije. Nije prihvaćen Primjedba se prima na znanje, ali se ne može uvažiti. Već imenovanim sucima ne mogu se pored stručnog usavršavanja nametati dodatna ograničenja za rad, a sam akt rasporeda takvih sudaca godišnjim rasporedom poslova ima značaj licenciranja kao formalne potvrde posebne razine znanja i stručnosti stečene stručnim usavršavanjem.
6 David Jakovljević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 6. Iako nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona, razmišlja li Ministarstvo o izmjeni članka 110. stavka 4. na način da se i kaznenim savjetnicima koji rade na prvostupanjskim sudovima (općinski sudovi te kazneni odjeli I. stupnja županijskih sudova) daju određene ovlasti na provođenje postupka i predlaganja nacrta odluka, s obzirom na to da su oni jedina kategorija sudskih savjetnika koji se u toj odredbi ne spominju? U potpunosti uvažavajući zahtjevnost i kompleksnost kaznene grane sudovanja, smatram da su kazneni savjetnici kompetentni dati svoj doprinost i na način da aktivnije sudjeluju u kaznenim postupcima, primjerice u postupcima zbog kaznenih djela za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina. Primljeno na znanje Izmjena ovlasti i položaja sudskih savjetnika nije obuhvaćena ovim zakonskim izmjenama, ali će se naknadno razmotriti.
7 Karlo Kožina PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 6. Kao što je navedeno u ranijem komentaru, tekst točke 3 nije usklađen s važećim Zakonom o upravnim sporovima, budući da je njime, u članku 79., stavku 2. propisano da se vrijednost predmeta u upravnim sporovima smatra neprocijenjivom. U tom smislu, ovlasti sudskih savjetnika na upravnim sudovima su potpuno reducirane, budući da bi dosljednom primjenom Zakona o sudovima i Zakona o upravnim sporovima oni mogli pripremati nacrte odluka samo u predmetima u kojima je donesena pravomoćna presuda u oglednom sporu (a kojih postupaka u praksi uopće nema) i o tužbama protiv postupanja ili propuštanja postupanja, što je također, vrlo mali broj predmeta. Slijedom toga predlaže se prihvatiti sljedeće prijedloge: 1.) Omogućiti sudskim savjetnicima na upravnim sudovima da provode postupke i predlažu nacrte odluka i "u postupcima po tužbama protiv propuštanja javnopravnih tijela da u zakonom propisanom roku donesu odluku" (tzv. šutnja uprave). Naime, nema smisla da savjetnici mogu predlagati odluke kad je došlo propuštanja postupanja, a ne i kad je došlo do propuštanja javnopravnog tijela da donese odluku. Takvo određenje bilo bi suglasno odredbama članka 3. stavka 1. točke 2. i 3. Zakona o uupravnim sporovima, kao i članka 22. stavka 2. točke 2. i 3. istog zakona. 2.) S obzirom na reducirani broj postupka u kojima savjetnici na upravnim sudovima mogu sudjelovati, točku 3. trebalo bi dopuniti i s mogućnošću da savjetnici provode postupak i pripremaju nacrte odluka "u predmetima u kojima se upravni spor rješava bez rasprave" (članak 36. Zakona o upravnim sporovima). Takvo bi rješenje korespondiralo i s važećim člankom 110. stavkom 6. Zakona o sudovima, budući da savjetnici u drugostupanjskim postupcima referiraju spise i pripremaju nacrte odluka za sve vrste predmeta, a ne samo one kojima je određen VPS. Stoga je situacija kada sud donosi odluku bez rasprave u prvom stupnju vrlo slična situaciji kada se odluka donosi u drugom stupnju. U konačnici odluku će uvijek donijeti sudac, a savjetnik će samo pripremiti nacrt odluke, čime neće doći do narušavanja neovisnosti sudbene vlasti, niti bi se time ograničilo pravo i obveza suca da sudi. 3.) Nije predmet ovoga zakona, ali predlaže se da se u Zakonu o upravnim sporovima članak 79. stavkak 2. uredi na način da se samo u smislu "određivanja troškova upravnoga spora vrijednost predmeta spora smatra neprocijenjivom". Time bi se s jedne strane omogućilo savjetnicima da sudjeluju u postupcima kod kojih se vrijednost predmeta može utvrditi do iznosa predloženog ovim prijedlogom zakona, a s druge strane u pogledu troškova postupka zadržalo bi se dosadašnje uređenje o neprocijenjivosti. Primljeno na znanje Izmjena ovlasti i položaja sudskih savjetnika nije obuhvaćena ovim zakonskim izmjenama, ali će se naknadno razmotriti.
8 Ante Drezga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, Članak 6. U upravnim sporovima vrijednost predmeta spora smatra se neprocjenjivom (članak 79. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima). S obzirom na tu odredbu postavlja se pitanje postoje li upravni sporovi u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 13.300,00 eura te mogu li sudski savjetnici, osim u upravnim sporovima u kojim se odlučuje o tužbama u predmetima koji se rješavaju na temelju pravomoćne presude donesene u oglednom sporu te o tužbama protiv postupanja ili zbog propuštanja postupanja javnopravnog tijela, sudjelovati u suđenju u drugim upravnim sporovima. Predlažem odredbu uskladiti sa Zakonom o upravnim sporovima. Primljeno na znanje Izmjena ovlasti i položaja sudskih savjetnika nije obuhvaćena ovim zakonskim izmjenama, ali će se naknadno razmotriti.