Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Hrvatska udruga za zaštitu od elektromagnetnog zračenja | PRAVILNIK | Predlažemo da se u čl.1. st.3 ne unosi točka 7. kojom se dopušta da se telekomunikacijska infrastruktura i s njom povezana oprema može graditi protivno prostornom planu. Unošenje u Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima predložene točke 7. u čl.1. st.3, predstavlja kršenje EU povelje o lokalnoj i područnoj (regionalnoj samoupravi), kao i Zakona o potvrđivanju Europske Povelje o lokalnoj samoupravi (NN14/1997) koji u čl.4. st.4 propisuje kako „nadležnosti povjerene lokalnim jedinicama …ne smiju biti onemogućene ili ograničene od neke druge središnje ili regionalne vlasti, osim kada to dopušta zakon”. Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima nije Zakon nego je podzakonski akt i kao takav ne može lokalnim jedinicama ograničavati nadležnost prostornog i urbanističkog planiranja, propisanu u čl.19. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi (NN 33/01, 60/01,125/05,109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20). Predložena točka 7. u čl.1. st.3, predstavlja i kršenje Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 76/ 2022) koji u čl.59. st.2 propisuje „Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne su… planirati u svojim dokumentima prostornog uređenja elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu... pri čemu se osobito moraju zadovoljiti zahtjevi zaštite ljudskog zdravlja, zaštite prostora i očuvanja okoliša”. Predloženom točkom 7. u čl.1. st.3, osim navedenog kršenja hrvatskih zakona, krši se i Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe br.1815 (2011) „Potencijalne opasnosti od EM polja i njihov utjecaj na okoliš” koja u točki 8.4.4 propisuje kako se određivanje lokacija baznih stanica ne vrši isključivo prema interesima tele operatera, nego u suradnji s organima lokalne ili reagionalne vlasti te lokalnom zajednicom. Predložena točka 7. u čl.1. st.3 protivna je i točki br.8. Rezolucije EU Parlamenta 2008/211(INI) “Health concerns associated with electromagnetic fields” koja kod određivanja lokacija baznih stanica “ohrabruje rješenja bazirana na dogovoru industrije, tijela lokalne vlasti i građana” te traži da se osigura kako bi barem školske i predškolske ustanove, domovi za starije te zdravstve ustanove bili na određenoj sigurnosnoj udaljenosi od takvih postrojenja. HUZEZ podupire primjedbe Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba. | Nije prihvaćen | Navedene odredbe se već nalaze u tekstu Pravilnika koji je na snazi te nisu predmet ovih izmjena i dopuna. |
| 2 | Hrvatski Telekom d.d. | PRAVILNIK | Iako se ne odnose na izmjene Pravilnika koje su trenutno na e-savjetovanju, koristimo priliku iznijeti prijedloge izmjena koje smatramo potrebnim u odnosu na postojeći Pravilnik. - čl.1.st.5. postojećeg Pravilnika (st.4. Pravilnika na e-savjetovanju) izmijeniti – „… može se projektirati, graditi i izvoditi radove i sukladno propisima…“ – izmjena potrebna zbog tekstualnog usklađenja s čl.1.st.2. izmijeniti – „… kao i unutar prostorno planskih koridora infrastrukturnih građevina te unutar obuhvata zahvata postojećih infrastrukturnih građevina.“ – obzirom da se radi o iznimci od primjene čl.1.st.2., nije logična iznimka od obvezne usklađenosti s prostornim planovima na način da se gradnja ograničava na unutar prostorno planskih koridora - čl.3.st.1.toč.15. postojećeg Pravilnika izmijeniti – „Na građevini elektroničke komunikacijske infrastrukture kojima se zamjenjuje radijska oprema, radi održavanja iste i/ili zamjene postojeće s opremom novije tehnologije, ili dodaje radijska oprema, a kojom zamjenom ili dodavanjem se ne utječe na temeljne i druge zahtjeve za građevinu;“ - zamjenom ili dodavanjem nove radijske opreme može se utjecati na mehaničku otpornost i stabilnost (dokazuje se statičkim proračunom ili izjavom ovlaštenog projektanta građevinske struke ukoliko se temeljem postojeće tehničke dokumentacije sa sigurnošću može procijeniti utjecaj dodatnog opterećenja na postojeću nosivu konstrukciju) i zaštitu zdravlja (utjecaj elektromagnetskog polja koji se u slučajevima izmjene ili dodavanja radijske opreme dokazuje postupcima utvrđenim posebnim propisima koji su u nadležnosti Ministarstva zdravstva i HAKOM-a). U slučaju kad se dokaže od strane ovlaštenog stručnjaka da zamjena ili dodavanje radijske opreme utječe na mehaničku otpornost i stabilnost, mora se izraditi glavni projekt i postupati sukladno čl.5.st.1.toč.21. Pravilnika. Stoga, u slučaju da se utvrdi da kod dodavanja opreme nema utjecaja, po logici stvari trebalo bi primijeniti isti postupak kao i kod zamjene opreme kada isto nema utjecaja na temeljne zahtjeve te se, stoga, predlaže dopuna u čl.3.st.1.toč.15. kako je to prethodno navedeno. Također, ističemo da ovaj prijedlog nema nikakav utjecaj na legalizaciju postojeće infrastrukture (antenski stup) i opreme koja se zamjenjuje ili na koju se dodaje nova oprema. Postojeća infrastruktura i oprema imaju nepromijenjen status legalnosti te se ovim prijedlogom samo unaprjeđuje i pojednostavljuje zamjena/dodavanje nove opreme radi razvoja tehnologije. - čl.3.st.1.toč.16. postojećeg Pravilnika izmijeniti – „Na antenskim prihvatima kojima se zamjenjuje radijska oprema, radi održavanja iste i/ili zamjene postojeće s opremom novije tehnologije, ili dodaje radijska oprema, a kojom zamjenom ili dodavanjem se ne utječe na temeljne i druge zahtjeve za građevinu.“ – u praksi nailazimo na stav inspektora da se oprema na prihvatima ne može zamijeniti opremom novije tehnologije nego upravo one tehnologije koja je trenutno na lokaciji obzirom da je takva mogućnost predviđena samo za stupove u čl.3.st.1.toč.15. Naime, obzirom na suvremenu potrebu brze promjene tehnologija, nije realno da se postojeća oprema može zamijeniti istom opremom zastarjele tehnologije budući da se ista ne može niti pronaći na tržištu niti je to sukladno svrsi zamjene postojeće opreme opremom novije tehnologije. Također, ističemo da je smjer razvoja tehnologije izrada opreme koja je obujmom manja (veće kutije i antene se zamjenjuju manjima), ima manji utjecaj na prostor od stare opreme te općenito manje utječe na temeljne zahtjeve za građevinu. - čl.3.st.1. postojećeg Pravilnika dodati - toč.17. – „Na električnoj mreži ili elektroničkoj komunikacijskoj mreži kojima se zamjenjuje jedan ili više stupova na istom mjestu.“ - odredba je premještena iz čl.5.st.1.toč.17. zbog pojednostavljenja zamjene dotrajalih stupova nadzemne mreže (bez glavnog projekta). Naime, zamjena dotrajalih starih stupova novima nema nikakvog utjecaja na prostor, odnosno temeljne zahtjeve za građevinu te smatramo da za istu nije potrebno izraditi glavni projekt, prikupljati posebne uvjete gradnje i pribavljati potvrde na glavni projekt budući da se radi o već postojećoj trasi nadzemne mreže. - čl.5.st.1.toč.11. postojećeg Pravilnika izmijeniti – „11. Na postojećoj građevini kojim se postavlja sustav fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje električne energije za potrebe te građevine, odnosno za potrebe radova na toj građevini;“ - gradnja antenskog prihvata se sukladno Pravilniku smatra radovima na građevini. Operatori elektroničkih komunikacija planiraju izgradnju fotonaponskih modula za proizvodnju električne energije za potrebe samih antenskih prihvata, a ne za potrebe građevine na kojima su izgrađeni antenski prihvati. Stoga, potrebno je dodati dio odredbe „odnosno radova na toj građevini“ kako bi se odredba mogla primijeniti i na gradnju fotonaponskih modula za potrebe antenskih prihvata. - čl.5.st.1.toč.17. postojećeg Pravilnika izmijeniti – „Na električnoj mreži ili elektroničkoj komunikacijskoj mreži kojima se dodaje jedan ili više stupova;“ - predlažemo propisivanje slučaja dodavanja stupova na postojećoj trasi nadzemne mreže za koji nije potrebna građevinska dozvola nego samo glavni projekt. Naime, obzirom da se radi o dodavanju novih stupova na već postojeću trasu nadzemne mreže, a koje ima mali utjecaj na prostor, predlažemo zbog potrebe efikasnije gradnje koju zahtijeva brza promjena tehnologije (postavljanje novih optičkih kabela na stupove) olakšati postojeći pravni okvir. - čl.5.st.1.toč.22. postojećeg Pravilnika izmijeniti – „Na antenskim prihvatima kojima se zamjenjuje radijska oprema, radi održavanja iste i/ili zamjene postojeće s opremom novije tehnologije, ili dodaje radijska oprema, a kojom zamjenom ili dodavanjem se utječe na temeljne i druge zahtjeve za građevinu.“ - navedeni tekst izmjene se nalazi i u odredbi čl.5.st.1.toč.21. za antenske stupove te predlažemo tekstualno usklađenje s istom budući da smatramo da nema opravdanog razloga da predmetni tekst ne bude sadržan i u odredbi za antenske prihvate. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovih izmjena i dopuna. Prijedlog se može razmotriti prilikom donošenja novog pravilnika koji će uređivati ova pitanja. |
| 3 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | PRAVILNIK | Prema zakonodavnom okviru iz područja zaštite okoliša i prirode i sukladno pripadajućoj Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, za zahvate ovakvog tipa potrebno je najmanje provesti postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš jer se isti nalazi na popisu u Prilogu II. navedene uredbe. U sklopu tog postupka izrađuje se Elaborat zaštite okoliša, a kao podloga za izradu elaborata koriste se podaci iz idejnog rješenja sukladno Prilogu 7. gore navedene Uredbe. Prema prijedlogu izmjene ovog Pravilnika, za potrebe ovih projekata neće biti potrebno ishoditi građevinsku dozvolu a prema sadašnjem postupku i uhodanoj praksi jedan od preduvjeta za ishođenje građevinske dozvole (ili lokacijske dozvole) je prethodno ishođeno Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Ovim izmjenama Pravilnika direktno se utječe na ostale pravne postupke koji se provode temeljem Zakona o zaštiti okoliša i pripadajućih uredbi. Nadalje, veličina projekata od 10 MW u pravilu minimalno zauzima površinu od 10 i više hektara. Tolika prenamjena površine može imati značajno negativne utjecaje na sastavnice okoliša i na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže, pojedinačno i kumulativno. Prihvatljivost takvih zahvata se analizira kroz procedure definirane Zakonom o zaštiti okoliša i bez takvog postupka ne može se garantirati usklađenost sa načelima održivog razvoja i očuvanja bioraznolikosti te direktivama Europske unije i nacionalnog zakonodavnog okvira, čime se također ugrožavaju međunarodno definirani ciljevi očuvanja Natura 2000 područja. Shodno navedenom, potrebno je iza dijela "...investitor riješio imovinsko pravne odnose" dodati zarez i tekst: "i uz usklađenje zahvata sa zakonodavnim okvirom iz područja zaštite okoliša, odnosno ishođenja Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš" | Nije prihvaćen | Za sve površine na kojima je prema Zakonu o prostornom uređenju omogućena gradnja sunčanih elektrana provedena je strateška procjena utjecaja na okoliš prije donošenja prostornih planova kojima su određene namjene tih površina, te smatramo kako sunčane elektrane koje pripadaju kategoriji jednostavnih građevina ne predstavljaju zahvate koji mogu imati značajan utjecaj na okoliš u smislu potrebe provođenja posebnih postupaka iz područja zaštite okoliša i prirode. Ovo posebno vrijedi za agrosunčane elektrane koje se ne postavljaju na površinama koje predstavljaju prirodni okoliš već u okviru postojećih trajnih nasada, farmi i sl., te u čijem slučaju se radi o integriranim, a ne o samostojećim sunčanim elektranama na koje se primjenjuje Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. |
| 4 | HUSZPO | PRAVILNIK | Prema zakonodavnom okviru iz područja zaštite okoliša i prirode i sukladno pripadajućoj Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, za zahvate ovakvog tipa potrebno je najmanje provesti postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš jer se isti nalazi na popisu u Prilogu II. navedene uredbe. U sklopu tog postupka izrađuje se Elaborat zaštite okoliša, a kao podloga za izradu elaborata koriste se podaci iz idejnog rješenja sukladno Prilogu 7. gore navedene Uredbe. Prema prijedlogu izmjene ovog Pravilnika, za potrebe ovih projekata neće biti potrebno ishoditi građevinsku dozvolu a prema sadašnjem postupku i uhodanoj praksi jedan od preduvjeta za ishođenje građevinske dozvole (ili lokacijske dozvole) je prethodno ishođeno Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Ovim izmjenama Pravilnika direktno se utječe na ostale pravne postupke koji se provode temeljem Zakona o zaštiti okoliša i pripadajućih uredbi. Nadalje, veličina projekata od 10 MW u pravilu minimalno zauzima površinu od 10 i više hektara. Tolika prenamjena površine može imati značajno negativne utjecaje na sastavnice okoliša i na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže, pojedinačno i kumulativno. Prihvatljivost takvih zahvata se analizira kroz procedure definirane Zakonom o zaštiti okoliša i bez takvog postupka ne može se garantirati usklađenost sa načelima održivog razvoja i očuvanja bioraznolikosti te direktivama Europske unije i nacionalnog zakonodavnog okvira, čime se također ugrožavaju međunarodno definirani ciljevi očuvanja Natura 2000 područja. Shodno navedenom, potrebno je iza dijela "...investitor riješio imovinsko pravne odnose" dodati zarez i tekst: "i uz usklađenje zahvata sa zakonodavnim okvirom iz područja zaštite okoliša, odnosno ishođenja Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš" | Nije prihvaćen | Za sve površine na kojima je prema Zakonu o prostornom uređenju omogućena gradnja sunčanih elektrana provedena je strateška procjena utjecaja na okoliš prije donošenja prostornih planova kojima su određene namjene tih površina, te smatramo kako sunčane elektrane koje pripadaju kategoriji jednostavnih građevina ne predstavljaju zahvate koji mogu imati značajan utjecaj na okoliš u smislu potrebe provođenja posebnih postupaka iz područja zaštite okoliša i prirode. Ovo posebno vrijedi za agrosunčane elektrane koje se ne postavljaju na površinama koje predstavljaju prirodni okoliš već u okviru postojećih trajnih nasada, farmi i sl., te u čijem slučaju se radi o integriranim, a ne o samostojećim sunčanim elektranama na koje se primjenjuje Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. |
| 5 | Zoran | PRAVILNIK | Članak 3, Stavak 5 - dopuna Namjera je da se omogući što jednostavnija procedura za priključenje postojećih a i projektiranih građevina na komunalne instalacije koje su u neposrednoj blizini tih građevine do 100 m. Članak 3. Bez građevinske dozvole i glavnog projekta, mogu se izvoditi radovi: 5. Na priključku kojim se postojeća i projektirana građevina priključuje na infrastrukturne instalacije (niskonaponsku električnu mrežu, elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i mrežu, vodovod, kanalizaciju, plinski distribucijski sustav srednje i niske tlačne razine, vrelovod, toplovod, parovod i kabelsku televiziju) do 100 m dužine priključka u javnoj prometnici ili javnoj površini. Članak 4, Stavak 1 - dopuna Namjera je da se bazeni grade i u razini ravnog krova pomoćnih zgrada (postojećih ili novih) uz ograničenje ukupne visine te zgrade do 4,5 m do razine ravnog krova i da se u razini postojećih terasa mogu graditi bazeni a ne samo oni ukopani u tlo. Članak 4. Bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može se graditi: 1. Pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to: a) pomoćna zgrada koja ima jednu etažu do 50 m² tlocrtne površine b) pomoćna zgrada do 50 m² tlocrtne površine koja ima jednu etažu i ukupnu visinu pomoćne zgrade do ravnog krova 4,5 m s bazenom do 35 m2 u razini ravnog krova pomoćne zgrade c) podzemni i nadzemni spremnik goriva zapremine do 10 m³ d) bazen tlocrtne površine do 100 m² ukopan u tlo e) bazen tlocrtne površine do 35 m² u razini postojeće terase ili ravnog krova pomoćne građevine f) sustav sunčanih kolektora, odnosno fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje toplinske, odnosno električne energije bez mogućnosti predaje u mrežu. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovih izmjena i dopuna. Posebnim propisima je definirano što je priključak. Priključak nije rekonstrukcija infrastrukturne građevine. Građenje bazena na terasi postojeće zgrade je rekonstrukcija zgrade za što je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Visina etaže od 4,5 metara na pomoćnoj zgradi (zbog smještaja bazena na krovu) u načelu nije unutar uobičajenih pravila struke. |
| 6 | LOVRO BALENOVIĆ | PRAVILNIK | Da se nadovežem na komentar kolegice Krkalo Mrvelj, također za nadstrešnice. S obzirom da je više manje standard za stanovanje da korisnici imaju po dva vozila, za koja su dimenzije parkinga definirana kao 2,5x5m, sugerirao bih povećanje površine nadstrešnice s 20 m2 na 25 m2 što bi zadovoljilo potrebe korisnika na građevinskoj čestici. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovih izmjena i dopuna. Prijedlog se može razmotriti prilikom donošenja novog pravilnika koji će uređivati ova pitanja. |
| 7 | IVA KRKALO MRVELJ | PRAVILNIK | Iako nije predmet izmjene, radi različitog tumačenja i problema koje ono donosi u praksi, predlažem bolju definiciju tlocrtne površine nadstrešnice u Čl. 2. st.1. Pitanje je - računa li se površina sa strehama ili samo prostor između stupova? U slučajevima kada je tlocrtna površina definirana prostornim planom kao površina bez streha, građevinska inspekcija tumači da se računa ukupna površina koja uključuje i strehe. | Nije prihvaćen | Predmet ovog Pravilnika nije definiranje tlocrtne površine. Predmetno je pitanje i cijeni se unutar pravila struke. U tome smislu i u smislu ovog Pravilnika tlocrtna površina nadstrešnice utvrđuje u načelu kao površina koja se dobiva vertikalnom projekcijom svih njezinih dijelova, tj. u načelu vertikalnom projekcijom krova nadstrešnice. |
| 8 | Živko Vukelić | PRAVILNIK | Šumska cesta je člankom 4 definirana kao jednostavna građevina za koju je nužno prijaviti početak građenja i provoditi stručni nadzor. Zakonom o šumama izgradnja šumske ceste se definira kao rad gospodarenja šumom te je njihovo planiranje projektiranje i nadzor u isključivoj nadležnosti ovlaštenih inženjera šumarstva, a koji ne mogu provoditi nadzor sukladno odredbama Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja. | Nije prihvaćen | Komentar ne sadrži prijedlog. Nadležnost ovlaštenih ovlaštenih inženjera šumarstva ne obuhvaća stručni nadzor građenja građevina sukladno propisima koju uređuju područje šumarstva. |
| 9 | Miroslav Štimac | PRAVILNIK | U članku 1 stoji odredba kojom se dopušta projektiranje odnosno građenje protivno prostornom planu. Kako se može jednim propisom anulirati drugi propis. Zakonom je određeno da je prostorni plan PROPIS! Taj prijedlog je plod velikog neznanja ili sprege interesa. Oboje je kažnjivo djelo. To ponašanje je postala uzanca Ministarstva na koje Vlada ne reagira. Tužan ispraćaj struke na vječni počinak. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 10 | Hrvatska komora arhitekata | PRAVILNIK, Članak 1. | Primjedba na članak 1. stavak 3. točku 6. i na članak 4. stavak 1. točku 26.: Odredba je protivna članku 128. stavku 5. Zakona o gradnji („Narodne novine“ br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) kojim je točno utvrđeno koje RADOVE je moguće projektirati, graditi i izvoditi protivno prostornom planu, a kako ovaj pravilnik mora biti usklađen sa svojim temeljnim zakonom koji i propisuje njegovo donošenje u cilju usklađenja s temeljnim zakonom treba brisati ovu predloženu odredbu mogućnosti gradnje sunčane/agrosunčane elektrane protivno prostornom planu. U nastavku se daju dodatne primjedbe kojima se temelji zašto gradnja sunčane/agrosunčane elektrane protivno prostornom planu nije uopće stručno opravdana, a u nekim slučajevima ni usklađena s pravnim okvirom RH: - MOLIMO ZASEBNO ODGOVORITI NA SVAKU POJEDINAČNU PRIMJEDBU: PRETHODNO NAVEDENU te SVAKU NAREDNO POBROJANU od a) do f) a) Cilj ovoga pravilnika trebao bi biti omogućiti male, neznatne zahvate koji nemaju značaj na planiranje i organizaciju prostora (a samo se sustavnim planiranjem prostora osigurava postizanje vrsnoće izgrađenog prostora) i to na način da se provode bez značajnog opterećivanja sustava nadležnog za provedbu prostornih planova odnosno kako bi se skratili sami postupci provedbe. Sunčana/agrosunčana elektrana koja predstavlja zauzeće površine ZNAČAJNE VELIČINE (od nekoliko do čak nekoliko desetaka hektara) zasigurno to nije, pa se uopće ni ne bi trebala nalaziti u ovom pravilniku. Stoga je neosnovana ova dopuna pravilnika da se sunčana elektrana odnosno agrosunčana elektrana, do 10 MW, propisuje ovim pravilnikom te da se gradi protivno prostornom planu. b) Odredba je protivna Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23) i to: članku 6. – ciljevima prostornog uređenja; jer ne osigurava ravnomjeran prostorni razvoj, racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora (već dozvoljava realizaciju pojedinačnim investitorima na njima najpogodnijim površinama (vjerojatno prema načelu tko prvi izgradi – profitira), bez ikakvog prethodnog postupka planiranja smještaja u prostoru i utvrđivanja kriterija razmještaja (međusobno i u odnosu na površine drugih namjena), bez analize i planiranja stvarnih ukupnih potreba takvih građevina i mogućnosti priključenja itd.) članku 8. – načelu integralnog pristupa u prostornom planiranja, jer propisivanjem ovim pravilnikom provedbe protivno prostornom planu znači da planiranja nema! članku 9. – načelu uvažavanja znanstveno i stručno utvrđenih činjenica; jer nadležno ministarstvo nikad nije javno obznanilo neku studiju, program, analizu temeljem koje je opravdala Zakonom o prostornom uređenju već propisane površine mogućeg smještaja ovih građevina (vrlo liberalno utvrđene, a također protivno prostornim planovima), a sada i ovim pravilnikom protivno prostornim planovima članku 10. – načelu prostorne održivosti razvitka i vrsnoće gradnje; jer ne sprječava niti kontrolira prevladavanje interesa jedne djelatnosti ili konačnog rezultata realizacije takvih zahvata u odnosu na vrsnoću izgrađenog prostora članku 11. – načelu ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa; jer se podupire jedan interes bez sagledavanja utjecaja na ostale interese te bez mogućnosti sudjelovanja javnosti u odlučivanju o svom prostoru članku 12. – načelu horizontalne integracije u zaštiti prostora; jer derogira sve do sada donesene prostorne planove koji se temelje na ciljevima i načelima prostornog uređenja te druge izrađene prostorne programe, studije i analize članku 13. – načelu vertikalne integracije, jer osim što se zahvat provodi i protivno prostornom planu, zahvat je protivan i prostornom planu više razine (županijske), a čak i Strategiji prostornog razvoja Republike Hrvatske („Narodne novine br. 106/17) kojom je propisana potreba provedbe istraživanja pogodnih lokacija za smještaj i planiranje sunčanih elektrana pri čemu navedeno istraživanje prije ovog prijedloga pravilnika nikad nije provedeno odnosno objavljeno (u Strategiji se također navodi da pri izradi smjernica za odabir lokacija sunčanih elektrana (i vjetroelektrana) treba uključiti i sagledavanje karakteristika područja ekološke mreže kao jednog od čimbenika pogodnosti lokacija – što je u slučaju provedbe zahvata temeljem ove odredbe potpuno zanemareno). – MOLIMO DETALJNO OČITOVANJE PO SVAKOM NAVEDENOM ČLANKU Zakona o prostornom uređenju ZA KOJE SE U OVOJ PRIMJEDBI NAVODI DA JOJ JE OVA PREDLOŽENA ODREDBA PRAVILNIKA PROTIVNA. c) Temeljem Uredbe o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja („Narodne novine“ br. 37/14, 154/14, 30/21, 75/22, 61/23) građevinama državnog značaja smatraju se elektrane instalirane snage 20 MW i veće s pripadajućim građevinama, dok se građevinama područnog (regionalnog) značaja smatraju elektrane instalirane snage od 10 MW do 20 MW s pripadajućim građevinama. Iz toga proizlazi da se ovim pravilnikom namjerava dozvoliti gradnja sunčane/agrosunčane elektrane kao građevine LOKALNOG ZNAČAJA, ali protivno prostornom planu, čime se direktno zadire u nadležnost planiranja svojih administrativnih područja jedinica lokalne samouprave i dokida im samostalnost u obavljanju poslova iz njihovog djelokruga, a koje su im osigurane člankom 129.a stavkom 1. i člankom 130. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) te člancima 18. i 19. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20). Temeljem navedenog predložena odredba pravilnika protivna je navedenim ustavnim i zakonskim odredbama, a time i odredbi članka 5. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske. (Na kraju jedna znakovita napomena: Samostalnost u planiranju svoga administrativnog područja na lokalnoj razini na isti način je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine obrazložilo u svom službenom očitovanju Istarskoj županiji (od 1. kolovoza 2023., Klasa: 350-01/23-02/204, Urbroj: 531-06-1-2/7-23-2), da je „svaka jedinica lokalne samouprave temeljem odredbe članka 130. Ustava Republike Hrvatske i članka 18. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi samostalno u odlučivanju o poslovima koji se odnose na prostorno i urbanističko planiranje“.) d) Ovako sročena odredba bez kriterija međusobnog razmještaja omogućuje da se na Zakonom o prostornom uređenju propisanim površinama mogućeg smještaja mogu doslovno nanizati i npr. 10 građevnih čestica sunčanih elektrana (svaka pojedinačna do 10 MW) jedna do druge, a da im je ukupan kapacitet višestruko veći, ukupno zauzimajući time značajno veću površinu od one koja je potrebna samo za jednu solarnu elektranu tog kapaciteta. Stoga je ograničenje u kapacitetu (MW) umjesto u odnosu na mogućnost prostornog zauzeća (ha) potpuno nerelevantno, a time odredba za prostor može biti iznimno štetna te je stoga odredba stručno potpuno neprihvatljiva. e) Ovako sročena odredba bez jasnog i planerski utvrđenog kriterija za smještaj u prostoru (jer se temeljem Zakona o prostornom uređenju pored prostornim planovima planiranih lokacija već namijenjenih gradnji sunčanih elektrana omogućuje utvrđivanje lokacije smještaja i na površinama koje do sada nisu planirane za tu namjenu: (među ostalim) površine izdvojenog građevinskog područja izvan naselja gospodarske i poslovne namjene (I i K), površine poljoprivrednog tla oznake P3 te površine koje se nalaze unutar građevnih čestica postojećih infrastrukturnih i vodnih građevina) direktno narušavaju planerske postavke donesenih prostornih planova za neki prostor (administrativno područje). Naime, npr. prostornim planom utvrđeno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja gospodarske namjene nije planirano bez veze, bez osnove i svrhe, već s planerskim postavkama potreba za gospodarskim razvojem tog područja u okviru pojedine jedinice lokalne samouprave. Potrošnja prostora za neplanirane namjene (solarna elektrana) predstavlja direktno derogiranje legitimno donesenih prostornih planova tijekom čije izrade su se poštivali ciljevi i načela prostornog uređenja, stoga je predložena odredba i stručno i pravno neprihvatljiva. f) Konačno, uzimajući u obzir da sunčana/agrosunčana elektrana kapaciteta do 10 MW može zauzimati površinu značajne veličine (nekoliko hektara i više) njena realizacija navrat nanos trebala se usmjeriti isključivo na već iskorištene površine, a pogodne i ovoj namjeni (npr. kako to utvrđuje i Znanstveni centar EU-a Europske komisije – „U skladu s prijedlogom direktive, pri utvrđivanju glavnih „go-to“ područja za obnovljive izvore energije države članice trebaju: - dati prednost umjetnim i izgrađenim površinama, kao što su krovovi, parkirališta za prometnu infrastrukturu, odlagališta otpada, industrijska postrojenja, rudnici, umjetna kopnena vodna tijela, jezera ili rezervoari te, prema potrebi, lokacije za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, kao i degradirano zemljište koje nije upotrebljivo za poljoprivredu; - ne uključivati područja mreže Natura 2000 i parkove i rezervate prirode, utvrđene migracijske rute ptica i druga područja utvrđena na temelju karata osjetljivosti i alata iz sljedeće točke, osim umjetnih i izgrađenih površina koje se nalaze na tim područjima kao što su krovovi, parkirališta ili prometna infrastruktura; - upotrebljavati sve odgovarajuće alate i skupove podataka za utvrđivanje područja u kojima postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ne bi imala znatan utjecaj na okoliš, uključujući mapiranje osjetljivosti divlje faune i flore.“, a sve prema: https://joint-research-centre.ec.europa.eu/scientific-tools-databases/energy-and-industry-geography-lab/acceleration-areas-renewables_hr).Slijedom navedenog odredba ne prati ni preporuke Europske komisije stoga je stručno potpuno neprihvatljiva te je treba ukinuti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovim izmjenama članak 3. dopunjuje se građevinama iz članka 4. točke 26. koje su definirane nedavno donesenim izmjenama Zakona o prostornom uređenju, za koje je tim Zakonom ujedno uređen režim gradnje. Naime, a u odnosu na sunčane elektrane, ovim se prijedlogom ne širi broj građevina koje se mogu graditi protivno prostornom planu niti se širi broj površina na kojima se iste mogu postavljati, već se radi o usklađenju važećeg Pravilnika s odredbama Zakona o prostornom uređenju koji je na zakonskoj razini riješio pitanje površina za postavljanje sunčanih elektrana i njihov odnos prema prostornim planovima. a) Cilj ovog pravilnika nije usmjeren isključivo na omogućavanje malih i neznatnih zahvata, već zahvata za koje se predviđa drugačiji režim prostornog planiranja i/ili gradnje radi postizanja većih ciljeva. U ovom slučaju predmetna promjena je potaknuta energetskom krizom i poticanju zelenih ulaganja i brige za okoliš uvjetovanih EU regulativom donesenom na osnovi Europskog zelenog plana i strateškim ciljevima Vlade RH. Naime, Zaključkom Vlade RH od 8. rujna 2022. godine, Klasa: 022-03/22-07/322, Urbroj: 50301-05/20-22-1, je s „s ciljem jačanja energetske samodostatnosti Republike Hrvatske i poticanja ulaganja u obnovljive izvore energije“ Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine dana ovlast predlaganja izmjene zakonskih i podzakonskih propisa, „kako bi se olakšalo i ubrzalo gradnju, odnosno postavljanje solarnih elektrana na površinama planiranim za tu namjenu prostornim planovima, ali i omogućilo gradnju, odnosno postavljanje solarnih elektrana na površinama na kojima to prostornim planovima nije izrijekom zabranjeno, a u svrhu omogućavanja ubrzane realizacije investicija u sunčane Elektrane.“ b) Ostvarivanje ciljeva zakona je potrebno sagledati u širem kontekstu uzimajući u obzir sve propisane ciljeve. Naime, u članku 6. stavku 1. Zakona o prostornom uređenju se navodi deset različitih ciljeva. Predloženim izmjenama se ostvaruje nekoliko ciljeva koji po svojem značenju u konkretnom slučaju donose značajne dobrobiti za stanovništvo i razvoj RH. Naime, u tijeku je energetska kriza i borba s onečišćenjem okoliša koje kao jedno od glavnih rješenja predviđaju prijelaz na obnovljive izvore energije te s tim u vezi i olakšavanje izgradnje elektrana koje ih koriste. RH je pri tome vezana i mjerama Nacionalnog plana oporavka i otpornosti čiju realizaciju pomno prati Europska komisija budući da je njihovo ostvarivanje preduvjet za to da RH povuče značajna sredstva iz EU fondova te njima ostvari niz ciljeva za dobrobit svih građana RH koji bez toga ne bi bili mogući. U odnosu na zahtjev davatelja primjedbe za detaljnim očitovanjem po svakom navedenom članku, ističe se kako je opravdanost izmjene predmetnog Pravilnika u odnosu na navedene odredbe Zakona o prostornom uređenju već u dovoljnoj mjeri argumentirana kroz gore navedene podatke o postizanju viših ciljeva uvjetovanih EU regulativom i strateškim ciljevima Vlade RH. c) U odnosu na komentar davatelja primjedbe da se predmetnim izmjenama pravilnika zadire u nadležnost jedinica lokalne samouprave predlaže se sagledati gore navedena obrazloženja pod točkama a) i b) kojima se detaljnije obrazlože kako su predmetne izmjene uvjetovane EU regulativom donesenom na osnovi Europskog zelenog plana i strateškim ciljevima Vlade RH. S tim u vezi su i izmijenjene odredbe Zakona o prostornom uređenju te su stoga predložene izmjene pravilnika u skladu s ustavnim odredbama imajući u vidu Odluku Ustavnog suda RH U-II-2392/2014 od 27. ožujka 2018. u kojoj se između ostalog navodi kako „ovlasti lokalne samouprave nisu i ne mogu biti imune na interese od općeg značenja za sve građane i građanke Republike Hrvatske za koje je, sukladno Ustavu, nadležan zakonodavac.“ d) Svaka zlouporaba zakonskih odredbi koja bi za posljedicu imala štetni utjecaj protivan javnom interesu može biti sankcionirana od strane Državnog inspektorata. e) U odnosu na komentar davatelja primjedbe da se predmetnim izmjenama narušavaju planerske postavke donesenih prostornih planova, predlaže se sagledati gore navedena obrazloženja pod točkama a), b), c) i d). f) U odnosu na komentar davatelja primjedbe da predmetne odredbe ne prate preporuke Europske komisije te su stručno neprihvatljive, predlaže se sagledati gore navedena obrazloženja pod točkama a), b), c) i d). |
| 11 | Hrvatska komora arhitekata | PRAVILNIK, Članak 1. | Primjedba na članak 1. stavak 3.: Dopuna odredbe ovog stavka DODATNIM radovima i GRAĐEVINAMA, a koje se mogu graditi protivno prostornom planu, protivna je Zakonu o gradnji („Narodne novine“ br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19). Naime, Zakonom o gradnji je propisano donošenje ovog pravilnika (članak 128. stavak 1. predmetnog zakona). U Zakonu o gradnji se u članku 128. stavku 4. propisuje zabrana projektiranja i građenja građevina te izvođenja radova ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu (isto što se propisuje i člankom 1. stavkom 2. ovog pravilnika). Međutim, u članku 128. stavku 5. Zakona o gradnji se propisuju iznimke od stavka 4. odnosno mogućnost projektiranja, građenja i izvođenja i to ISKLJUČIVO RADOVA protivno prostornom planu, a koji se u predmetnom stavku u nastavku navode u točkama 1. – 4. Kako se osnovnim Zakonom o gradnji već navode točne iznimke od članka 128. stavka 4. tog zakona, onda nije moguće ovim pravilnikom propisivati dodatne radove, a posebno ne i GRAĐEVINE (sunčana/agrosunčana elektrana) koje se mogu projektirati, graditi i izvoditi protivno prostornom planu jer je navedeno protivno osnovnom zakonu, Zakonu o gradnji; naime Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) u članku 5. stavku 1. propisano je da u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a OSTALI PROPISI i s Ustavom i sa ZAKONOM. | Nije prihvaćen | Prema ovom prijedlogu Pravilnika, sunčane elektrane se kao jednostavne građevine mogu graditi samo na onim površinama na kojima se iste mogu graditi prema zakonu koji uređuje prostorno uređenje. Prema tome, Pravilnikom se u slučaju sunčanih elektrana ne širi broj građevina koje se mogu graditi protivno prostornom planu niti se širi broj površina na kojima se iste mogu postavljati, već se samo za dio tih građevina propisuje da se mogu graditi bez građevinske dozvole. |
| 12 | Hrvatska komora arhitekata | PRAVILNIK, Članak 1. | Primjedba na članak 1. stavak 3.: Odredba predloženog stavka kojom se dozvoljava projektiranje, građenje i izvođenje radova protivno prostornom planu je protivna Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23) odnosno tim zakonom propisanim ciljevima prostornog uređenja (članak 6.) i načelima prostornog uređenja (članci 7. – 14.). Naime, provedbom zahvata protivno prostornim planovima kojima se neminovno bitno utječe i na urbanističko oblikovanje i vrsnoću izgrađenog prostora te prostorni razmještaj pojedinih namjena u prostoru direktno se derogiraju prostorni planovi koji su doneseni u skladu s ciljevima i načelima prostornog uređenja propisanim Zakonom o prostornom uređenju. Temeljem navedenog treba u cijelosti brisati stavak 3. (mogućnost izvedbe zahvata protivno prostornom planu, a isto treba provesti i u Zakonu o gradnji („Narodne novine“ br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) – brisati članak 128. stavak 5.). | Nije prihvaćen | Prema ovom prijedlogu Pravilnika, sunčane elektrane se kao jednostavne građevine mogu graditi samo na onim površinama na kojima se iste mogu graditi upravo prema Zakonu o prostornom uređenju. |
| 13 | Hrvatska komora arhitekata | PRAVILNIK, Članak 1. | Primjedba na članak 1. stavak 3.: Odredba predloženog stavka kojom se dozvoljava projektiranje, građenje i izvođenje radova protivno prostornom planu je protivna članku 129.a stavku 1. i članku 130. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) te člancima 18. i 19. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20). Naime, navedenim člancima se ustavno i zakonski propisuje nadležnost jedinica lokalne samouprave u obavljanju poslova iz svog lokalnog djelokruga (a među kojima je i prostorno i urbanističko planiranje) te samostalnost u obavljanju tih poslova. S obzirom na to da svi navedeni radovi i građevine predstavljaju zahvate isključivo lokalnog značaja njihovo planiranje je u nadležnosti isključivo jedinica lokalne samouprave, a koje one obavljaju donošenjem prostornih planova kao podzakonskih akata sukladno propisanoj zakonskoj proceduri stoga je navedenu predloženu odredbu (stavak 3.) potrebno brisati (a mogućnost projektiranja, građenja i izvođenja radova protivno prostornom planu potrebno je ukinuti i u Zakonu o gradnji („Narodne novine“ br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19),odnosno brisati članak 128. stavak 5. toga zakona, jer je i ta odredba protivna navedenim odredbama Ustava Republike Hrvatske i Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi). (Na kraju jedna znakovita napomena: Samostalnost u planiranju svoga administrativnog područja na lokalnoj razini na isti način je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine obrazložilo u svom službenom očitovanju Istarskoj županiji (od 1. kolovoza 2023., Klasa: 350-01/23-02/204, Urbroj: 531-06-1-2/7-23-2), da je „svaka jedinica lokalne samouprave temeljem odredbe članka 130. Ustava Republike Hrvatske i članka 18. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi samostalno u odlučivanju o poslovima koji se odnose na prostorno i urbanističko planiranje“.) | Nije prihvaćen | Odredbama Pravilnika se u slučaju sunčanih elektrana ne širi broj građevina koje se mogu graditi protivno prostornom planu niti se širi broj površina na kojima se iste mogu postavljati, već se radi o usklađenju važećeg Pravilnika s odredbama Zakona o prostornom uređenju koji je na zakonskoj razini riješio pitanje površina za postavljanje sunčanih elektrana i njihov odnos prema prostornim planovima. |
| 14 | Hrvatska komora arhitekata | PRAVILNIK, Članak 1. | OPĆENITO, čl. 1, st. 3 Članak 1. stavak 3. je problematičan i kroz prethodne verzije pravilnika, jer je njime uvedena mogućnost gradnje zahvata suprotono prostornom planu. Ovim izmjenama se opseg takvih zahvata dodatno proširuje čime se uvodi dodatan nered u sustav odnosno nepoštivanje hijerarhije propisa RH. Naime, prostorni planovi su podzakonski akti – i kao takvi ne mogu se zaobići odnosno Prailnikom o jednostavnim građevinama nije moguće propisati zahvate koji su protivni prostornim planovima jer se time ruši smisao pravnog poretka koji je uspostavio prostorne planove kao podzakonske akte s kojima svi zahvati moraju biti usklađeni. Naime, ukoliko je neki prostorni plan onemogućio odnosno zabranio jedan ili više navedenih zahvata iz članka 1. stavka 3. prijedloga Pravilnika - učinio je to zbog nekog specifičnog razloga, sagledavajući prostornu cjelinu za koju je propisao navedena pravila i uvjete provedbe. Pravilnik se odnosi na cijelo područje RH te nije u poziciji sagledati specifičnosti pojedinih prostornih cjelina odnosno sagledati i posljedično dokinuti ograničenja koja su prostorni planovi bilo koje razine definirali, pa samim time formulacija „suprotno prostornom planu nema smisla“. Smatramo da je navedeni stavak iznimno problematičan, te ga je potrebno brisati iz pravilnika, a nipošto proširivati sa dodatnim zahvatima koji narušavaju hijerarhiju propisa RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 15 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | PRAVILNIK, Članak 1. | Članak 1. stavak 3., točka 1: Komentar: Ako je izdano rješenje o izvedenom stanju za nezavršenu zgradu, onda znači da građevina ima sve potrebne zakonske uvjete i "osiguran" položaj u Prostornom planu u građevinskoj zoni. Znači, po dobivanju Rješena o izvedenom stanju navedeno mora biti evidentirano u Prostornom planu. točka 2: Komentar: Rekonstrukcija zgrade stambene namjene znači da zgrada već ima zakonski propisane uvjete i "osiguran" položaj u Prostornom planu. Znači, po dobivanju Rješenja o izvedenom stanju navedeno mora biti evidentirano u Prostornom planu. točka 6: Komentar: Bilo koja vrsta elektrane mora biti evidentirana u Prostornom planu zbog prilaza, infrastrukture, održavanja, reguliranja prometnica oko nje (osiguran pristup interventnim vozilima i pravo prvenstva kod označavanja važnosti prometnica oko nje). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 16 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRAVILNIK, Članak 1. | U članku 1. stavku 3. koji se mijenja treba pod točkom 4. riječ "zgradi" promijeniti u "zgrade". | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 17 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | PRAVILNIK, Članak 1. | Predložena izmjena čl.1 st.3 Pravilnika, kojom se omogućuje građenje i izvođenje radova protivno prostornom planu, u direktnoj je suprotnosti: a) s ciljevima i načelima prostornog uređenja Republike Hrvatske, b) s demokratskim standardima i načelima. a) Ciljevi i načela prostornog uređenja definirani su člankom 6. stavkom 1. te člancima 7. do 13. Zakona o prostornom uređenju (dalje: Zakon). Članak 6. stavak 2. Zakona izrijekom navodi da se “ciljevi prostornog uređenja postižu primjenom načela prostornog uređenja u izradi i donošenju prostornih planova te njihovoj provedbi”. Članak 8. stavak 1. navodi da se “prostorno planiranje temelji … na sveobuhvatnom sagledavanju korištenja i zaštite prostora … koje se očituje u tome da se prostornim planovima koji se donose na temelju ovoga Zakona planira provedba svih zahvata u prostoru bez obzira na njihovu lokaciju, namjenu ili vrstu.” Iz navedenoga nedvosmisleno proizlazi da Zakon smatra prostorne planove temeljnim elementima sustava prostornog uređenja. Sukladno tome, omogućavanje (i poticanje) gradnje i izvođenja radova protivno prostornom planu neposredno ugrožava osnovne postavke sustava prostornog uređenja, derogira njegove temeljne elemente i u konačnici vodi obezvređivanju izgrađenog prostora. b) Prostorne planove na lokalnoj ili regionalnoj razini donose demokratski izabrana predstavnička tijela lokalne ili područne (regionalne) samouprave. Predloženim izmjenama se Pravilnikom (dakle pravnim aktom kojega donosi ministar) omogućavaju zahvati u prostoru koji su u suprotnosti s odlukama demokratski izabranih predstavničkih tijela lokalne ili regionalne samouprave, i bez poštivanja načela javnosti (poštivanje kojeg je inače obvezno u postupcima izrade izmjena i dopuna prostornih planova). Dodatno, pretežiti dio radova navedenih u predloženoj izmjeni članka 1 već sada je moguć temeljem drugih važećih propisa. | Nije prihvaćen | Vidjeti odgovore pod brojem 10. |
| 18 | Zagorski vodovod d.o.o. | PRAVILNIK, Članak 1. | Prijedlog U čl. 1. stavak 3., točka 3) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj: 112/17., 34/18., 36/19., 98/19., 31/20. i 74/22.), iza riječi „septičke“, predlaže se dodati i riječ „sabirne“. Obrazloženje: Zakonom o vodama („Narodne novine“ broj: 66/19., 84/21., 47/23.), u čl. 4. st. 1. točka 79., posebno je definirana sabirna jama kao „vodonepropusna građevina bez odvoda i preljeva u koju se ispuštaju otpadne vode“, pa je s tog naslova potrebno i sabirnu jamu uvrstiti u odredbu čl. 1. st. 3. predmetnog Pravilnika. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 19 | ALEN RENDULIĆ | PRAVILNIK, Članak 1. | Potrebno je nadopuniti tekst: 7. iz članka 5. točke 21. i točke 22. ovoga Pravilnika, ukoliko se radi o postojećoj građevini, sukladno članku 3. stavak 1., točka 23., Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19). | Nije prihvaćen | Navedene odredbe se već nalaze u tekstu Pravilnika koji je na snazi te nisu predmet ovih izmjena i dopuna. |
| 20 | Josip Karadža | PRAVILNIK, Članak 1. | 8. dječja igrališta i kombinirana asfaltirana sportska igrališta za nogomet/rukomet/košarku (maksimalnih dimenzija 60x30m) neposredno pored postojećeg izgrađenog građevinskog dijela naselja u cilju pojeftinjenja, olakšavanja gradnje i popularizacije sporta kod mladih u ruralnim krajevima gdje isti nedostaju te urbanim krajevima gdje su veća građevinska zemljišta skupa | Nije prihvaćen | Nije predmet ovih izmjena i dopuna. Pravilnikom je omogućena gradnja dječjih i sportskih igrališta unutar postojećih parkova i javnih zelenih površina te unutar građevnih čestica građevina namijenjenih odgoju ili obrazovanju. |
| 21 | Hrvatska komora arhitekata | PRAVILNIK, Članak 2. | Obzirom na to da je riječ o zahvatu/materijalu koji je opasan za okoliš (ljude, tlo, prirodu i sl.), upitno je treba li se isti graditi bez građevinske dozole i glavnog projekta. Naime, za takve zahvate često postoje ograničenja smještaja koja se ne odnose isključivo na tijelo nadležno za zaštitu od požara već i na druge sektore. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 22 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | PRAVILNIK, Članak 2. | Članak 2. Nova točka 9: Komentar: Ako govorimo o 10m3 podzemnog spremnika mišljenje je da to nije prihvatljivo raditi bez projektne dokumentacije zbog dubine građevinske jame koja mora biti definirana projektnom dokumentacijom i/ili tipskim projektom. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 23 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRAVILNIK, Članak 2. | Komentar na novu točku 9. iz članka 2. stavka 1. : "Budući nije potrebno izraditi glavni projekt; na temelju čega će tijelo nadležno za zaštitu od požara izdati odobrenje?! Ukoliko uređaj za pretakanje koristi električnu energiju na koji način će se osigurati priključak električne energije, tj. kako se provodi zaštita od munje i izjednačenje potencijala?! Kako se radi o dizel gorivu, koje spada pod opasne tvari sa stanovišta zaštite okoliša, koje su obveze investitora u tom pogledu i tko se brine da se provodi zaštita okoliša." | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 24 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRAVILNIK, Članak 2. | Komentar 1: HKIS nije pozvana na donošenje prijedloga Pravilnika prije objave u e-savjetovanju. Komentar 2: “U članku 2. stavku 1. iza točke 8. dodaje se nova točka 9. koja glasi: 9. Prijenosni nadzemni ili podzemni spremnik dizel goriva zapremine do 10 m³ s uređajem za pretakanje uz odobrenje tijela nadležnog za zaštitu od požara;” Kako Komora nije pozvana na sudjelovanje u donošenju prijedloga ne znamo na čiji prijedlog je zatražena izmjena i dopuna ovog dijela Pravilnika, pa iz tog razloga ne nalazimo moguće slučajeve kada bi se u određenoj situaciji postupalo po ovom članku. Pretpostavka je da se vodilo postojećom točkom 9. sa željom dodavanja i drugog energenta u Pravilnik. Postojeća točka 9. glasi: “9. Prenosiva autoplin jedinice (tzv. »skid« jedinica) zapremine do 10 m³ sa pratećim građevinama na građevnoj čestici postojeće benzinske postaje, postojećeg trgovačkog centraili druge postojeće građevine namijenjene maloprodaji u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu;“ U slučaju skid jedinice za plin, Pravilnik jasno određuje da se ugradnja vrši u poslovne svrhe prodaje plina na postojećim benzinskim postajama ili maloprodajnim trgovinama dok se za dizel gorivo u ovom obliku spremnik može ugrađivati i uz poslovne građevine, ali i stambene građevine i obiteljske kuće. Prijedlog izmjene i dopune predviđa odobrenje tijela nadležnog za zaštitu od požara. Nije jasno odnosi li se odobrenje na građevni sklop koji se sastoji od spremnika i uređaja za pretakanje ili se odnosi na poziciju smještaja u prostoru odnosno građevinskoj čestici građevnog sklopa. Također, postavlja se pitanje na temelju kojeg projekta i kojeg upravnog postupka bi tijelo nadležno za zaštitu od požara donijelo odobrenje. To je i jedino javnopravno tijelo koje prijedlog izmjena i dopuna navodi, no u slučaju dizel goriva postoji opasnost od procurivanja spremnika u tlo koje može uzrokovati ekološki incident. Uzimajući u obzir ovu činjenicu, mišljenja smo da bi i Hrvatske vode morale biti uključene jer sukladno prijedlogu članka ne postoji ograničenje lokacije ugradnje dizel spremnika pa može biti i na vodozaštitnom području najviše kategorije. Nadalje, prijedlog izmjene i dopune članka definira “prijenosni nadzemni ili podzemni spremnik“, no s tehničkog aspekta podzemni spremnik je ukopan i više nije prijenosni te gubi mogućnost brzog i jednostavnog uklanjanja. Zaključno, postojeći Pravilnik u članku 4., stavku 1., podstavku b) jasno definira taj isti spremnik i način kako se može graditi pa nema potrebe za dodatnim člankom koji bi bio u suprotnosti s postojećim člankom i koji bi doveo do neusklađenog postupanja kroz isti Pravilnik. S obzirom na sve ranije navedeno mišljenja smo da je ovaj prijedlog nepotreban iz razloga nenalaženja mogućeg slučaja primjene, da je u ovom obliku potencijalno štetan po okoliš i sigurnost i zdravlje ljudi te smatramo da ga ne bi trebalo implementirati u postojeći Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 25 | Zagorski vodovod d.o.o. | PRAVILNIK, Članak 2. | Prijedlog: U čl. 2. stavak 1., iza točke 22 (23) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj: 112/17., 34/18., 36/19., 98/19., 31/20. i 74/22.), predlaže se dodati novu točku (24), koja glasi: „mali sanitarni uređaj - uređaj za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda do 50 ES“. Obrazloženje: Na uslužnom području Zagorskog vodovoda d.o.o., kao i na području cijele Republike Hrvatske, sustavi javne odvodnje su minimalno izgrađeni, pretežno u urbanim sredinama, a izgradnja sustava javne odvodnje na većem području je u tijeku ili se planira, dok na nekim područjima, a što je geografski predisponirano (u Hrvatskom zagorju postoji mnogo takvih područja), niti u budućnosti ne postoji mogućnost izgradnje sustava javne odvodnje. U odnosu na takva područja, u interesu je, kako javnog isporučitelja vodnih usluga, tako i korisnika, a napose u interesu šire zajednice, kvalitetno i učinkovito rješavanje pitanja odvodnje. Ugradnja malih sanitarnih uređaja – uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda do 50 ES idealno je rješenje za problem odvodnje na područjima na kojima nije izgrađen sustav javne odvodnje. Mali sanitarni uređaji služe za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda iz manjih objekata, a kakvoća izlazne vode odgovara higijenskim zahtjevima predviđenim relevantnim Zakonom odnosno Pravilnikom. Osim što su ovakvim načinom rješavanja pitanja odvodnje građani relativno slabo upoznati, otegotna je okolnost i činjenica da izgradnja malih sanitarnih uređaja nije obuhvaćena odredbama trenutno važećeg predmetnog Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj: 112/17., 34/18., 36/19., 98/19., 31/20., 74/22.), odnosno nije izuzeta od obveze ishođenja građevinske dozvole i izrade glavnog projekta, što cijelu, relativno skupu investiciju, dodatno poskupljuje i komplicira. Kada bi se međutim, primjena Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, odnosno mogućnost gradnje bez građevinske dozvole i glavnog projekta, proširila i na male sanitarne uređaje, Zagorski vodovod d.o.o. smatra kao bi se rješavanje pitanja odvodnje ugradnjom malih sanitarnih uređaja populariziralo, a povećanjem broja malih sanitarnih uređaja znatno bi se doprinijelo i očuvanju okoliša te kvaliteti života i zdravlju ljudi. | Djelomično prihvaćen | U Pravilnik je unesena mogućnost gradnje, odnosno postavljanja opreme za pročišćavanje i ponovnu uporabu otpadnih voda za potrebe postojeće građevine na temelju glavnog projekta. |
| 26 | Zagorski vodovod d.o.o. | PRAVILNIK, Članak 2. | Prijedlog: U čl. 2. stavak 1., točka 1a) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj: 112/17., 34/18., 36/19., 98/19., 31/20. i 74/22.), iza riječi „septička“, predlaže se dodati i riječ „sabirna“. Obrazloženje: Zakonom o vodama („Narodne novine“ broj: 66/19., 84/21., 47/23.), u čl. 4. st. 1. točka 79., posebno je definirana sabirna jama kao „vodonepropusna građevina bez odvoda i preljeva u koju se ispuštaju otpadne vode“, pa je s tog naslova potrebno i sabirnu jamu uvrstiti u odredbu čl. 2. st. 1. podstavak 1. točka a) predmetnog Pravilnika. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 27 | Mate | PRAVILNIK, Članak 2. | Predlaže se u članku 2. stavku 1. točki 1. u podtočci c) iza „20 m²“ staviti točku, a riječi „izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade“ brisati. Naime, nema potrebe razlikovati da li se nadstrešnica u dopuštenim gabaritima do 20 m² gradi izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade ili unutar tlocrtnih gabarita postojeće zgrade pa bi u tom smislu trebalo te dvije situacije izjednačiti izmjenom podzakonske norme. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovih izmjena i dopuna Pravilnika. |
| 28 | ALEN RENDULIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | Potrebno je dopuniti: „9. Prijenosni nadzemni ili podzemni spremnik dizel goriva zapremine do 10 m³ s uređajem za pretakanje uz odobrenje tijela nadležnog za zaštitu od požara, te u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu." Obrazloženje: Budući da se radi o tvarima (dizel) koje zagađuju okoliš, posebnice tlo i/ili podzemne vode, potrebno je izraditi tipski projekt kojim će se definirati: uvjeti gradnje i ugradnje te uvjeti i obveze održavanja spremnika s jasnim definiranjem vijeka trajanja istog. | Djelomično prihvaćen | Odredba se briše. |
| 29 | IZVOR PLOČE d.o.o. | PRAVILNIK, Članak 3. | Članak 3 nadopuniti sa točkom 17. koja glasi: 17. Sanacija cjevovoda javnih isporučitelja usluga maksimalne dužine 50 m. Obrazloženje: Sanacija je, prema definiciji Zakona o gradnji iz 2003. godine, izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu, ali kojim se radovima ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. Izrada projekta i ishođenje građevinske za ovako male zahvate nepotrebno zagušuje rad upravnih tijela. Trenutno se u RH izvodi ogroman broj projekata gradnje kanalizacijskih sustava unutar kojih je moguće izmijeniti vodovodne cjevovode ukoliko su u istom rovu kao i kanalizacijske. Time se na pojedinim dionicama ostavlja vodovodne cijevi stare preko 30 godina ili izrađene od neadekvatnih materijala poput azbestno cementnih. Ovakvim pravilnikom omogućila bi se brza sanacija javne infrastrukture. Važno je naglasiti da se ovakvim prijedlogom ne mijenjaju lokacijski uvjeti već se stara infrastruktura zamijenjuje s novom što ima pozitivan efekt na kvalitetu usluga javnih isporučitelja. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovih izmjena i dopuna.Prijedlog se može razmotriti prilikom donošenja novog pravilnika koji će uređivati ova pitanja. |
| 30 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | PRAVILNIK, Članak 3. | Članak 3. Točka 5. Komentar: Priključak mora biti definiran projektnom dokumentacijom i/ili tipskim projektom svakog od upravitelja infrastrukture i/ili distributera. | Primljeno na znanje | Posebnim propisima je definirano što je priključak. |
| 31 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRAVILNIK, Članak 3. | U članku 3. točki 5. vašega prijedloga treba riječi "električnu mrežu" mijenjati u „niskonaponsku električnu mrežu“. Komentar: "Samo se niskonaponski priključak može izvoditi bez građevinske dozvole." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. S obzirom na to da se ovom izmjenom Pravilnika omogućava izgradnja energetskih građevina bez građevinske dozvole (sunčane elektrane do 10 MW), također je potrebno omogućiti i njihovo priključenje, kao i priključenje postojećih građevina te zahvata u prostoru koji se ne smatraju građenjem, na energetsku mrežu bez izdavanja građevinske dozvole neovisno o njezinoj naponskoj razini. |
| 32 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | PRAVILNIK, Članak 3. | Predlaže se u točki 5. ispred riječi „električnu mrežu“ dodati riječ „niskonaponsku“. Kako se ovom izmjenom Pravilnika predlaže da sunčana elektrana do 10 MW bude jednostavna građevina, predlažemo iza točke 8. dodati točku 8a koja glasi: „8 a. Na električnoj mreži kojima se gradi transformatorska stanica 10(20)/0,4 kV u predfabriciranom kućištu, u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu.'' | Djelomično prihvaćen | Prvi dio primjedbe se ne prihvaća pri čemu upućujemo na odgovor na primjedbu 31., dok se prihvaća dodavanje nove točke u članku 3. (točka 9.). |
| 33 | ALEN RENDULIĆ | PRAVILNIK, Članak 3. | U točki 11. nije potrebno dodavati riječ: "stambenoj" budući da takav pojam ne postoji sukladno Zakonu o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), članak 3; u kojem imamo jasno definirano značenje pojednih pojmova. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 34 | Ilenia Žužić | PRAVILNIK, Članak 3. | Članak 3. točka 11. neka ostane takav kakav je iz razloga već navedenih od kolega. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 35 | Ivana Katić | PRAVILNIK, Članak 3. | Članak 3. točka 11. se ne treba mijenjati! | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 36 | Marko Markić | PRAVILNIK, Članak 3. | Izmjenu članka 3. u točki 11. ne bi trebalo mijenjati. Ako se promijeni naziv iz "postojeće zgrade" u "postojeću stambenu zgradu" na taj način će se stvoriti puno problema u praksi. Na primjer postojeća zgrada od 300m2 sa tri apartmana je poslovna zgrada jer se apartmani vode kao poslovna namjena. Ili recimo ako zgrada, prizemnica od 100 m2 u kojoj je pekara smatra se poslovna zgrada. Zgrada sa jednim stanom i jednim poslovnim prostorom npr. trgovinom u prizemlju je poslovno stambena zgrada. Iz navedenih razloga smatram da će promjena tog stavka opterećivati nepotrebno vlasnike nekretnina sa izradom komplicirane dokumentacije/administracije za jednostavne zgrade koje su veličine 50, 100, 150m2, 450m2. Navedena promjena će nepotrebno administracijom gušiti jednostavne radove. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 37 | IZVOR PLOČE d.o.o. | PRAVILNIK, Članak 4. | Dodati točku 27 koja glasi; Rekonstrukcija ili dogradnja postojećeg sustava javne vodoopskrbe ili javne odvodnje otpadnih voda na postojećoj prometnoj infrastrukturi ili na zemljištu za koje je investitor riješio imovinsko pravne odnose i to za: a) vodoopskrbne i kanalizacijske cjevovode b) pomoćne objekte do 50 m2 Obrazloženje: člankom 3 pravilnika je već propisano da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu izvoditi radovi na priključku kojim se postojeća građevina, kao i postojeći zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem priključuju na infrastrukturne instalacije (električnu mrežu, elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i mrežu, vodovod, kanalizaciju, plinski distribucijski sustav srednje i niske tlačne razine, vrelovod, toplovod, parovod i kabelsku televiziju). Međutim često postoji potreba da se postojeći sustav javne vodoopskrbe ili odvodnje produži kako bi se omogućilo spajanje određenom broju objekata, ili primjerice da se u prometnici rekonstruira postojeći cjevovod na način da se isti mijenja te mu se poveća profil radi većih potreba (dakle sada mislimo na sustav javnog cjevovoda a ne na priključak). Stoga smatramo da je ishodovanje građevinske dozvole za takve zahvate nepotrebno zagušivanje rada upravnih tijela (primjerice zahvat predmet kojeg je dogradnja ili rekonstrukcija 100 ili 200 m cjevovoda (javnog cjevovoda a ne priključka za koji već ne treba ni dozvola ni g.projekt)) te da bi bilo primjereno da je za takve zahvate dovoljan glavni projekt. Dakle govorimo o dogradnji ili rekonstrukciji postojećih sustava vodoopskrbe ili sustava odvodnje koji ne zahtijevaju intervencije na sustavima pročišćavanja i sl., a što se utvrđuje glavnim projektom. Također, u praksi postoji potreba za rekonstrukcijama sustava prekidnih komora, malih vodosprema, crpnih stanica i hidrostanica. Pravilnikom je dozvoljeno graditi puno zahtjevnije zahvate od ovih koje mi predlažemo. Važno je naglasiti da iza glavnog projekta stoje projektanti koji jamče za rekonstrukcije ili dogradnje koje su projektirali. U postupku izrade glavnog projekta sazivaju se konferencije u kojima javna tijela daju posebne uvjete tako da se ovim prijedlogom radi o neznatnom skraćivanju procedure. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovih izmjena i dopuna. Prijedlog se može razmotriti prilikom donošenja novog pravilnika koji će uređivati ova pitanja. |
| 38 | Hrvatska komora arhitekata | PRAVILNIK, Članak 4. | Problematična je nova točka 26. koju se predlaže ovim izmjenama i dopunama, jer je riječ o iznimno velikim zahvatima (1 MW zahtijeva minimalno 1ha površine u povoljnim uvjetima, dakle riječ je o površinama većim od 10 ha). Takvi zahvati problematični su u svjetlu novog Zakona o prostornom uređenju kojim je dereguliran status planiranja sunčanih i agrosunčanih elektrana na način da su omogućene brojne iznimke u odnosu na prostorne planove. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Pravilnika omogućuje se dodatna deregulacija za takve zahvate jer neće biti potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, odnosno prethodno ishođeno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, što može imati negativne posljedice po okoliš. Zaključno, takvi zahvati neće biti adekvatno sagledani niti u fazi planiranja (zbog iznimki na razini Zakona o prostornom uređenju koje omogućuju odstupanje od planskih uvjeta i mjera) niti u fazi projektiranja (zbog iznimki na razini ovog prijedloga Pravilnika koje ne osiguravaju adekvatno sagledavanje projektnog rješenja), zbog čega smatramo da je članak potrebno izmijeniti te nužno zadržati minimalnu obvezu ishođenja građevinske dozvole odnosno osigurati nužnost rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za gradnju sunčanih i agrosunčanih elektrana koje se prema ovom Pravilniku grade bez građevinske dozvole zadržano je dovoljno kontrolnih mehanizama kako bi se osigurala njihova gradnja sukladno načelima i zahtjevima prostornog uređenja i gradnje: obveza prdržavanja svih propisa i pravila struke (čl. 1. st. 2. Pravilnika), izrada glavnog projekta, posebni uvjeti, potvrda glavnog projekta, stručni nadzor građenja, prijava početka građenja, uporabna dozvola (čl. 6. Pravilnika). Također, za sve površine na kojima je prema Zakonu o prostornom uređenju omogućena gradnja sunčanih elektrana provedena je strateška procjena utjecaja na okoliš prije donošenja prostornih planova kojima su određene namjene tih površina, te smatramo kako sunčane elektrane koje pripadaju kategoriji jednostavnih građevina ne predstavljaju zahvate koji mogu imati značajan utjecaj na okoliš u smislu potrebe provođenja posebnih postupaka iz područja zaštite okoliša i prirode. Ovo posebno vrijedi za agrosunčane elektrane koje se ne postavljaju na površinama koje predstavljaju prirodni okoliš već u okviru postojećih trajnih nasada, farmi i sl., te u čijem slučaju se radi o integriranim, a ne o samostojećim sunčanim elektranama na koje se primjenjuje Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. |
| 39 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | PRAVILNIK, Članak 4. | Članak 4. Točka 6. Kompletna izmjena/dopuna točke 9.: Građevine i oprema namjenjena za prometno - upravljački, signalno - sigurnosni, telekomunikacijski i optički infrastrukturni podsustav unutar građevne čestice u zaštitnom pružnom i infastrukturnom pojasu željezničke infrastrukture i to: a) građevine i oprema signalno - sigurnosnog, telekomunikacijskog i optičkog infrastrukturnog podsustava b) građevina za smještaj unutrašnje i vanjske opreme uređaja prometno - upravljačkog, signalno - sigurnosnog, telekomunikacijskog i optičkog infrastrukturnog podsustava (bruto) površine do 12m2 i visine do 3,2m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje do najviše točke građevine i mjereno do 6m uređenog terena do najviše točke ugrađene opreme c) građevina (mimoilazna ograda) kojom je osigurana pristupačnost osobama s invaliditetom i osobama smanjenje poktretljivosti | Nije prihvaćen | Vidjeti odgovor pod brojem 46. |
| 40 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRAVILNIK, Članak 4. | OIEH predlaže izmjenu predložene točke 26. na način da se sunčane odnosno agrosunčane elektrane smatraju integriranim elektranama te da se mogu graditi bez građevinske dozvole do 10 MW priključne snage, a ne instalirane snage kako je predloženo. Članak 4. točka 26. bi tako glasila: „ 26. Građevina i oprema namijenjena proizvodnji električne energije priključne snage do 10 MW, uključujući sunčane elektrane i agrosunčane elektrane, smatraju se integriranim elektranama, i to na zemljištu za koje je investitor riješio imovinsko-pravne odnose, u skladu sa zakonom koji uređuje prostorno uređenje. Obrazloženje: S pozicije elektrana koje se nalaze u prostorima namjenjenim gospodarskim koristima smatramo da su ove elektrane integrirane u taj gospodarski prostor, odnosno gospodarsku infrastrukturu. Kako je ovaj Pravilnik proširio poimanje jednostavnih građevina, posebno sunčanih i agrosunčanih elektrana do priključne snage do 10 MW, u duhu ovog Pravilnika je i poimanje integriranih elektrana jer se integriranom elektranom dosad smatrala samo ona koja je na krovovima objekata. Međutim, zadnjim izmjenama Zakona o prostornom uređenju, gradnja sunčanih elektrana proširuje se i na infrastrukturne površine u gospodarskoj funkciji, ili koje su bile u gospodarskoj funkciji, poput odlagališta otpada, eksploatacijskih polja mineralnih sirovina i morske soli te unutar građevinskih čestica postojećih infrastrukturnih i vodnih građevina. Ujedno, radi tehničkog usuglašavanja s propisima iz područje energetike, konkretno Mrežnih pravila distribucijskog sustava, Pravila o priključenju na distribucijsku mrežu, vidljivo je da ne bi trebalo koristiti izraz instalirana snaga već isključivo priključna snaga. Naime, instalirana snaga proizvodne jedinice je zbroj nazivnih snaga svih generatora koji čine proizvodnu jedinicu, osim u slučaju sunčanih elektrana temeljenih na sustavima fotonaponskih modula kod kojih je instalirana snaga zbroj nazivnih snaga svih izmjenjivača preko kojih se fotonaponski moduli priključuju na mrežu. | Nije prihvaćen | Predmetna odredba u dijelu koji se odnosi na formulaciju „instalirane snage“ je u skladu s terminologijom iz Uredbe o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) koja koristi pojam instalirane, a ne priključne snage te je stoga nije potrebno mijenjati. |
| 41 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRAVILNIK, Članak 4. | Komentar: Hrvatska komora inženjera elektrotehnike nije suglasna s uvođenjem točke 26. iz sljedećih razloga: "Ovim prijedlogom, bio bi zaobiđen proces izrade EMP-a te ishođenje građevinske dozvole. Uvođenjem sustava e-dozvole sama građevinska dozvola se ishodi u 30 dana, tako da ne vidimo opravdanost izbjegavanja ovog upravnog postupka, jer osim ugradnje cca 20.000 fotonaponskih panela na čeličnu konstrukciju, SE do 10 MW podrazumijevaju i izgradnju nekoliko transformatorskih stanica TS x/20(10) kV ili x/35 kV, invertorskih postrojenja, kabelskih raspleta, sustava uzemljenja, ograde, sustava videonadzora itd. Na taj način zauzimaju se velike površine u prostoru (40.000 – 80.000 m2), ali se prostor i značajno mijenja; -temeljima za čelične konstrukcije, -iskopom/zatrpavanjem podzemnih instalacija - izgradnjom slobodnostojećih čvrstih objekata trafostanice, invertorska postrojenja i sl. Zbog svega gore navedenog izgradnja SE i agrosunčanih elektrana do 10 MW ne bi smjela spadati pod jednostavne građevine i radove. Isto tako, HEP ODS (ili HOPS) za svoja postrojenja 35/x tj. 20/x kV mora ishoditi građevinsku dozvolu te se stavlja u neravnopravan položaj (neravnopravan položaj svih EE subjekata)." | Nije prihvaćen | Predmetna odredba je potaknuta energetskom krizom i poticanju zelenih ulaganja i brige za okoliš uvjetovanih EU regulativom donesenom na osnovi Europskog zelenog plana i strateškim ciljevima Vlade RH. Naime, Zaključkom Vlade RH od 8. rujna 2022. godine, Klasa: 022-03/22-07/322, Urbroj: 50301-05/20-22-1, je „s ciljem jačanja energetske samodostatnosti Republike Hrvatske i poticanja ulaganja u obnovljive izvore energije“ Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine dana ovlast predlaganja izmjene zakonskih i podzakonskih propisa, „kako bi se olakšalo i ubrzalo gradnju, odnosno postavljanje solarnih elektrana na površinama planiranim za tu namjenu prostornim planovima, ali i omogućilo gradnju, odnosno postavljanje solarnih elektrana na površinama na kojima to prostornim planovima nije izrijekom zabranjeno, a u svrhu omogućavanja ubrzane realizacije investicija u sunčane Elektrane.“ S obzirom na to da se opisani zaključak Vlade odnosi na obnovljive izvore energije, konkretno solarne elektrane koje su i obuhvaćene predmetnom odredbom, navod davatelja primjedbe o tome da se njom u neravnopravan položaj dovode HEP ODS ili HOPS nije relevantan za predmetnu odredbu. |
| 42 | DARKO KUNŠTEK | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, predlažemo izmjenu u točki 26. kako slijedi: Građevina i oprema namijenjena proizvodnji električne energije priključne električne snage postrojenja do 10 MW (uključivo 10 MW), i to sunčana elektrana odnosno agrosunčana elektrana u smislu zakona koji uređuje prostorno uređenje na zemljištu za koje je investitor riješio imovinsko-pravne odnose.“ Predlažemo izmjenu kako bi se kao referentna jasno istaknula priključna a ne instalirana snaga. Instalirana snaga solarne elektrane često može varirati ovisno o načinu izgradnje elektrane (kvaliteta materijala i izvedbe), čime bi se moglo dovesti u nepovoljan položaj buduće elektrane koje ne mogu investicijom nadomjestiti ove razlike. Ovo može dovesti do smanjenja investicija odnosno preferiranja izgradnje manjih solarnih elektrana, što nije u skladu s ciljevima poticanja obnovljive energije. | Nije prihvaćen | Predmetna odredba u dijelu koji se odnosi na formulaciju „instalirane snage“ je u skladu s terminologijom iz Uredbe o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) koja koristi pojam instalirane, a ne priključne snage te je stoga nije potrebno mijenjati. |
| 43 | HUSZPO | PRAVILNIK, Članak 4. | Prema zakonodavnom okviru iz područja zaštite okoliša i prirode i sukladno pripadajućoj Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, za zahvate ovakvog tipa potrebno je najmanje provesti postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš jer se isti nalazi na popisu u Prilogu II. navedene uredbe. U sklopu tog postupka izrađuje se Elaborat zaštite okoliša, a kao podloga za izradu elaborata koriste se podaci iz idejnog rješenja sukladno Prilogu 7. gore navedene Uredbe. Prema prijedlogu izmjene ovog Pravilnika, za potrebe ovih projekata neće biti potrebno ishoditi građevinsku dozvolu a prema sadašnjem postupku i uhodanoj praksi jedan od preduvjeta za ishođenje građevinske dozvole (ili lokacijske dozvole) je prethodno ishođeno Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Ovim izmjenama Pravilnika direktno se utječe na ostale pravne postupke koji se provode temeljem Zakona o zaštiti okoliša i pripadajućih uredbi. Nadalje, veličina projekata od 10 MW u pravilu minimalno zauzima površinu od 10 i više hektara. Tolika prenamjena površine može imati značajno negativne utjecaje na sastavnice okoliša i na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže, pojedinačno i kumulativno. Prihvatljivost takvih zahvata se analizira kroz procedure definirane Zakonom o zaštiti okoliša i bez takvog postupka ne može se garantirati usklađenost sa načelima održivog razvoja i očuvanja bioraznolikosti te direktivama Europske unije i nacionalnog zakonodavnog okvira, čime se također ugrožavaju međunarodno definirani ciljevi očuvanja Natura 2000 područja. Shodno navedenom, potrebno je iza dijela "...investitor riješio imovinsko pravne odnose" dodati zarez i tekst: "i uz usklađenje zahvata sa zakonodavnim okvirom iz područja zaštite okoliša, odnosno ishođenja Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš" | Nije prihvaćen | Za sve površine na kojima je prema Zakonu o prostornom uređenju omogućena gradnja sunčanih elektrana provedena je strateška procjena utjecaja na okoliš prije donošenja prostornih planova kojima su određene namjene tih površina, te smatramo kako sunčane elektrane koje se mogu graditi prema ovom Pravilniku ne predstavljaju zahvate koji mogu imati značajan utjecaj na okoliš u smislu potrebe provođenja posebnih postupaka iz područja zaštite okoliša i prirode. Ovo posebno vrijedi za agrosunčane elektrane koje se ne postavljaju na površinama koje predstavljaju prirodni okoliš već u okviru postojećih trajnih nasada, farmi i sl., te u čijem slučaju se radi o integriranim, a ne o samostojećim sunčanim elektranama na koje se primjenjuje Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. |
| 44 | Vodovod d.o.o. Makarska | PRAVILNIK, Članak 4. | U članku 4. točki 1. podtočki d. dodati ", bez ili s pripadajućom nadstrešnicom na kojoj su fotonaponski moduli za proizvodnju električne energije ." U predloženu točku 26 dodati; "bez ili s pripadajućom nadstrešnicom na kojoj su fotonaponski moduli za proizvodnju električne energije." Obrazloženje ; učiniti nespornim da je primjerice dozvoljeno izvesti solarnu elektranu iznad parkirališnog prostora na nosačima u obliku nadstrešnice bez obzira na površinu Dodati točku 27 koja glasi; „ Rekonstrukcija ili dogradnja postojećeg sustava javne vodoopskrbe ili javne odvodnje otpadnih voda na postojećoj prometnoj infrastrukturi ili na zemljištu za koje je investitor riješio imovinsko pravne odnose.“ Obrazloženje: člankom 3 pravilnika je već propisano da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu izvoditi radovi na priključku kojim se postojeća građevina, kao i postojeći zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem priključuju na infrastrukturne instalacije (električnu mrežu, elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i mrežu, vodovod, kanalizaciju, plinski distribucijski sustav srednje i niske tlačne razine, vrelovod, toplovod, parovod i kabelsku televiziju) – i to je u redu. Međutim često postoji potreba da se postojeći sustav javne vodoopskrbe ili odvodnje produži kako bi se omogućilo spajanje određenom broju objekata, ili primjerice da se u prometnici rekonstruira postojeći cjevovod na način da se isti mijenja te mu se poveća profil radi većih potreba (dakle sada mislimo na sustav javnog cjevovoda a ne na priključak). Stoga smatramo da je ishodovanje građevinske dozvole za takve zahvate nepotrebno zagušivanje rada upravnih tijela (primjerice zahvat predmet kojeg je dogradnja ili rekonstrukcija 100 ili 200 m cjevovoda (javnog cjevovoda a ne priključka za koji već ne treba ni dozvola ni g.projekt)) te da bi bilo primjereno da je za takve zahvate dovoljan glavni projekt. Dakle govorimo o dogradnji ili rekonstrukciji postojećih sustava vodoopskrbe ili sustava odvodnje koji ne zahtijevaju intervencije na sustavima pročišćavanja i sl., a što se utvrđuje glavnim projektom. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovih izmjena i dopuna. Prijedlog se može razmotriti prilikom donošenja novog pravilnika koji će uređivati ova pitanja. |
| 45 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | PRAVILNIK, Članak 4. | Predlažemo brisanje točke 26. Pojašnjenje: Predlažemo brisanje točke 26., jer se dodavanjem ove točke ne mijenja ništa bitno. Investitor svakako mora ishoditi posebne uvjete, izraditi glavne projekte i ishoditi potvrdu na glavne projekte, kao i ishoditi uporabnu dozvolu. Ovim se priznaje da ishođenje e-dozvole ne funkcionira u zakonskim rokovima. Izgradnja SE do 10 MW (najčešće 9,9 MW) podrazumijeva (u okviru zahvata) izgradnju invertorskog postrojenja, TS x/20(10) kV ili x/35 kV, itd. Često je i priključni vod npr. 35 kV KB/DV u obvezi izgradnje Proizvođača, a za njega će morati ishoditi građevinsku dozvolu. HEP ODS (ili HOPS) za svoja susretna postrojenja (ako su van č.z. na kojoj je SE) mora ishoditi građevinsku dozvolu te se stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na Proizvođača. Proizvođač ne može priključiti elektranu dok HEP ODS ne izgradi svoj dio postrojenja. Na ovaj način se HEP ODS dovodi u neravnopravan položaj, jer investitor može izgraditi npr. TS x/35 kV bez ishođenja GD, a HEP ODS ne može izgraditi ni tipsku VTS, KTS i MTS 10(20)/0,4 kV bez građevinske dozvole. | Nije prihvaćen | Predmetna odredba je potaknuta energetskom krizom i poticanju zelenih ulaganja i brige za okoliš uvjetovanih EU regulativom donesenom na osnovi Europskog zelenog plana i strateškim ciljevima Vlade RH. Naime, Zaključkom Vlade RH od 8. rujna 2022. godine, Klasa: 022-03/22-07/322, Urbroj: 50301-05/20-22-1, je „s ciljem jačanja energetske samodostatnosti Republike Hrvatske i poticanja ulaganja u obnovljive izvore energije“ Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine dana ovlast predlaganja izmjene zakonskih i podzakonskih propisa, „kako bi se olakšalo i ubrzalo gradnju, odnosno postavljanje solarnih elektrana na površinama planiranim za tu namjenu prostornim planovima, ali i omogućilo gradnju, odnosno postavljanje solarnih elektrana na površinama na kojima to prostornim planovima nije izrijekom zabranjeno, a u svrhu omogućavanja ubrzane realizacije investicija u sunčane Elektrane.“ |
| 46 | Davor Cvrtak | PRAVILNIK, Članak 4. | U članku 4 pod točkom 9, navedena je: Građevina unutar pružnog pojasa željezničke pruge, namijenjena osiguravanju željezničko-cestovnog prijelaza. Mišljenja sam da je potrebno dodati i druge građevine koje su također unutar pružnog pojasa željezničke pruge, a to su: - građevina (kontejner) za smještaj kolodvorskog signalno sigurnosnog uređaja; - građevina (kontejner) za smještaj agregata - građevina (kontejner) za smještaj telekomunikacijske opreme Ovom izmjenom olakšati će se investiranje te će biti omogućeno da sva oprema (signalno sigurnosna, opskrbna i telekomunikacijska) koja se planira ugraditi u navedene građevine bude što prije ugrađena i puštena u rad što je u interesu cijele zajednice. S obzirom na navedeno predlažem dodavanje novih točki članku 4: 10. Građevina unutar pružnog pojasa željezničke pruge, namijenjena osiguravanju željezničkog kolodvora (signalno sigurnosni uređaj) i to: a) građevina za smještaj unutrašnje opreme, građevinske (bruto) površine do 50 m² i visine do 3,2 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje do najviše točke građevine b) vanjski elementi osiguranja prijelaza (svi signali u kolodvoru, predsignali, izolirani odsjeci, elektropostavne sprave, brojači osovina, svi elementi kolodvorskog uređaja koji uvjetuju funkcionalan rad kolodvorskog uređaja) c) kabeli za međusobno povezivanje unutrašnje opreme u građevini i vanjskih elemenata unutar jednog kolodvorskog uređaja; 11. Građevina unutar pružnog pojasa željezničke pruge, namijenjena opskrbi električnom energijom signalno sigurnosnih i telekomunikacijski uređaja (agregat) i to: a) građevina za smještaj unutrašnje opreme, građevinske (bruto) površine do 20 m² i visine do 3,2 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje do najviše točke građevine b) kabeli za međusobno povezivanje unutrašnje opreme u građevini i elemenata signalno sigurnosnih i telekomunikacijski uređaja; 12. Građevina unutar pružnog pojasa željezničke pruge, namijenjena za ugradnju telekomunikacijske opreme i to: a) građevina za smještaj unutrašnje opreme, građevinske (bruto) površine do 6 m² i visine do 3,2 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje do najviše točke građevine b) vanjski elementi telekomunikacijske opreme c) kabel za međusobno povezivanje unutrašnje opreme u kućici i vanjskih elemenata telekomunikacijske opreme; Nadam se da ćete razmotriti i prihvatiti predloženo, za sve eventualna pitanja ili nejasnoće molim da mi napišite e-mail poruku. S poštovanjem, Davor Cvrtak e-mail: davor.cvrtak@hzinfra.hr | Nije prihvaćen | Sve predložene odredbe sadržane su u Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20 i 74/22) osim: - građevina za smještaj unutrašnje opreme u kolodvorskom području, građevinske (bruto) površine do 50 m² i visine do 3,2 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje do najviše točke građevine i - građevina za smještaj unutrašnje opreme namijenjene opskrbi električnom energijom signalno sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja (agregat), građevinske (bruto) površine do 20 m² i visine do 3,2 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje do najviše točke građevine Prema sadašnjoj odredbi može se graditi građevina za smještaj unutrašnje opreme uređaja prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog infrastrukturnog podsustava, građevinske (bruto) površine do 12 m² i visine do 3,2 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje do najviše točke građevine, što je usklađeno s Zakonima i pravilnicima iz područja željezničke infrastrukture kojim su definirani prometno-upravljački i signalno- sigurnosni željeznički infrastrukturni podsustav. |
| 47 | Luka Marinovic | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, Predlažem izmjenu predloženog teksta: „ 26. Građevina i oprema namijenjena proizvodnji električne energije instalirane snage do 10 MW i ne veće od 500 m2, za potrebe sunčane elektrane odnosno agrosunčana elektrana u smislu zakona koji uređuje prostorno uređenje na zemljištu za koje je investitor riješio imovinsko pravne odnose.“. Razlog zašto pišem izmjenu teksta i dodajem površinu za građevinu i opremu, jest što se u ovom trenutku gradi u Šibeniku 50MW baterijski sustav s trafo stanicama na površini od ~18.500 m2. Kako sunčanim elektranama su potrebni baterijski sustavi i transformatorske stanice, pa je moguće kako će 10MW sunčana elektrana imati potrebu od oko ~4.000 m2 za potrebe baterija i trafo stanica. Vjerujem kako se stoga treba ograničiti prostorno površina samo za transformatorsku stanicu i minimalnu količinu popratnih baterija. S poštovanjem, Luka Marinović | Nije prihvaćen | Za sve površine na kojima je prema Zakonu o prostornom uređenju omogućena gradnja sunčanih elektrana provedena je strateška procjena utjecaja na okoliš prije donošenja prostornih planova kojima su određene namjene tih površina, a time je prostorno ograničen zahvat koji se odnosi na izgradnju solarne elektrane te stoga u predloženu odredbu Pravilnika nije potrebno uvoditi i kriterij površine. |
| 48 | DENIS REDŽIĆ | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, nadovezujem se na prijedlog g. Darka Grošića. Komentar je djelomično povezano i sa Člankom 5. točka 14.,a u nastavku obrazloženje: Citat: Člank 5., točki 14. stoji "Na postojećoj građevini, odnosno njezinoj građevnoj čestici kojim se postavlja oprema namijenjena punjenju elektromotornih vozila, bez ili s pripadajućom nadstrešnicom na kojoj su fotonaponski moduli za proizvodnju električne energije za punjenje vozila;" Komentar na Članak 5. točku 14: Naime, prema navedenom, moguće je tumačiti da je omogućena izrada nadstrešnice na građevnoj čestici (uključujući i parking) zajedno sa FNE! Ali je ograničena upotreba isključivo za punjenje vozila. Ovdje je problem što niste precizirali da je moguće izraditi nadstrešnicu iznad parkinga sa FNE sustavom za potrebe građevine, punjenje automobila, a sa mogućnošću predaje viška električne energije u mrežu. Predlažem da u Članku 4. nakon točke 22. dodate novu točku 23. (a ostale sukladno pomjerite na sljedeće brojeve). Sadržaj nove točke 23. "Na parkiralištu na građevnoj čestici postojeće građevine priključene na elektroenergetsku mrežu, izgradnja nadstrešnica (tzv. carport) sa mogućnošću postavljanja sustava sunčanih kolektora u svrhu proizvodnje toplinske energije za potrebe građevina na građevnoj čestici, postavljanje sustava fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje električne energije s pripadajućim razdjelnim ormarom i sustavom priključenja na javnu mrežu za potrebe građevina na građevnoj čestici, punionice automobila na parkingu, te sa mogućnošću predaje viška el. energije u mrežu;" Obrazloženje: Sa ovim člankom ste omogućili (bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom) izradu nadstrešnica iznad parkirališta (za zaštitu auta) bez ili sa energetskim sustavima raznih namjena u svrhu energetske učinkovitosti građevina koje se koriste parkingom. Ovom izmjenom olakšavate investiranje u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije na način da značajno olakšavate administrativnu izradu energetskih nadstrešnica iznad parkinga! Također, ovim zakonom značajno povećavate raspoloživu površinu za instalaciju energetskih sustava na već postojećim izgrađenim površinama (asvaltirane ili betonirane parkinge), te bi ovaj članak direktno podržao zakon o obnovljivim izvorima energije i ostvarenje ciljeva uštede emisije CO2 koje RH ima kao za jedan od zelenih ciljeva. S poštovanjem, Denis R. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovih izmjena i dopuna. |
| 49 | Darko Grošić | PRAVILNIK, Članak 4. | Predlažem da se u članku 4. točka 22. iza teksta: Parkiralište na građevnoj čestici postojeće građevine ili na drugom zemljištu s uređenim pristupom; doda slijedeći tekst: “te postava nadstrešnica iznad parkirališta i-ili postava opreme za proizvodnju električne energije – sunčane elektrane.” Obrazloženje: kada se već omogućuje postava agrosunčanih elektrana na zemljištu onda ne vidim nijedan razlog da se ne omogući da se iznad parkirališta postave nadstrešnice i- ili oprema za proizvodnju električne energije – sunačne elektrane. Tako se i prostor iskorištava na najekonomičniji način a projektant je odgovoran da je projekt izvediv i sa pravilima struke. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovih izmjena i dopuna. Osim toga radi se o građenju solarnih elektrana na površinama koje definira novela Zakona o prostornom uređenju. |
| 50 | Maistra d.d. | PRAVILNIK, Članak 5. | Predlažemo da se Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika izmjeni članak 5., stavak 1. točka 2. tako da isti glasi (podcrtan tekst koji se predlaže dodati): „Članak 5. Bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu se izvoditi radovi: 2. Na postojećoj zgradi radi preuređenja, odnosno prilagođavanja prostora novim potrebama prema kojima se mijenja organizacija prostora, nenosivi pregradni elementi zgrade i/ili instalacije, a kojim promjenama se ne utječe na ispunjavanje mehaničke otpornosti i stabilnosti za građevinu i/ili sigurnosti u slučaju požara te se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. Promjenom lokacijskih uvjeta ne smatra se izvođenje radova na postojećoj građevini poslovne namjene (primjerice trgovačkog centra, kampa, uredske zgrade i sl.) koji se izvode u svrhu njezine prilagodbe za obavljanje djelatnosti različite od djelatnosti navedene u građevinskoj dozvoli, odnosno uporabnoj dozvoli koji se izvode radi obavljanja druge djelatnosti (primjerice za obavljanje ugostiteljsko-turističke djelatnosti umjesto trgovačke djelatnosti, trgovačke djelatnosti s jednom vrstom proizvoda umjesto trgovačke djelatnosti s drugom vrstom proizvoda, uslužne djelatnosti umjesto trgovačke djelatnosti i obrnuto); promjenom lokacijskim uvjeta jednako tako ne smatra se niti smanjivanje, odnosno povećavanje broja ili veličine funkcionalnih jedinica unutar postojećeg trgovačkog centra; OBRAZLOŽENJE: U praksi tijela graditeljstva zauzimaju često mišljenje da se izvođenje radova na postojećoj građevini poslovne namjene koji se izvode u svrhu njezine prilagodbe za obavljanje djelatnosti različite od djelatnosti navedene u građevinskoj dozvoli, odnosno uporabnoj dozvoli koji se izvode radi obavljanja druge djelatnosti odnosi isključivo na zgrade poslovne namjene – trgovačke centra, a ne i na ostale takve građevine (poput primjerice kampova gdje se u nekim zgradama umjesto sanitarnog čvora organizira najam rekvizita za plažu i/ili unutar trgovačkih sadržaja se organizira ugostiteljsko-turistički sadržaj i sl.). Stoga molimo da se kroz predložene izmjene dodatno pojasni intencija same odredbe. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovih izmjena i dopuna. |
| 51 | Maistra d.d. | PRAVILNIK, Članak 5. | Predlažemo izmjenu nacrta prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima i to u članku 5., stavku 1., na način da se predvidi izmjena članka 5., stavak 1., točka 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17, NN 34/18, NN 36/19, NN 98/19, NN 31/20 i NN 74/22; dalje u tekstu Pravilnik) tako da izmijenjena točka glasi (precrtan postojeći tekst, a podcrtan tekst koji se predlaže dodati): „Članak 5. Bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu se izvoditi radovi: 1. Na postojećoj građevini kojima se poboljšava rekonstrukcije postojeće građevine kojom se unapređuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te izvanredno održavanje građevine, a kojima se ne mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena, unapređenje temeljnih zahtjeva obuhvaća unapređenje bilo kojeg temeljnog zahtjeva za građevinu, a osobito unapređenje temeljnih zahtjeva mehaničke otpornosti kao npr. ojačanja nosive konstrukcije, zamjenu materijala nosivih elemenata (čelična konstrukcija umjesto zidane i sl.), a kojima se primjerice povećava potresna otpornost, zatim dodavanje novih nosivih elemenata nosive konstrukcije, te posljedično ukidanje dotadašnjih nosivih elemenata, i s time povezanih ostalih izmjena temeljnih zahtjeva za građevinu (primjerice posljedičnom izmjenom požarnih sektora) i sl.;“ OBRAZLOŽENJE: S obzirom da u praksi pojedina tijela graditeljstva za prethodno navedene zahvate (primjerice zamjena dotrajalog AB zida ili zida od opeke čeličnom konstrukcijom) upućuju investitora na postupak ishođenja građevinske dozvole, smatramo da je potrebno detaljnije kroz pravilnik obrazložiti pojam unapređenja temeljnih zahtjeva za građevinu te jasnije naglasiti što unaprjeđenje temeljnih zahtjeva za građevinu u smislu ovog pravilnika podrazumijeva, a kako bi se olakšala provedba odredbe. | Nije prihvaćen | Unaprjeđenje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu ima u vidu ispunjavanje istih na većoj razini od zatečene, odnosno one koju građevina ima prema svojoj dokumentaciji. Nakon unaprjeđenja razina ispunjavanja temeljnih zahtjeva je viša od dotadašnje ali nije na razini koju propisuju važeći propisi. Poboljšavanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva ima u vidu dovođenje ispunjavanja istih na razinu koju propisuju važeći propisi. |
| 52 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | PRAVILNIK, Članak 5. | Članak 5. Točka 3. Komentar: Izraz stambena zgrada zamijeniti građevinom. | Nije prihvaćen | Odredba ima u vidu upravo stambenu zgradu. Naime sukladno Zakonu o gradnji zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. |
| 53 | ANTE GALIOT | PRAVILNIK, Članak 5. | Članak 5. važećeg pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima : „Bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu se izvoditi radovi: 2. Na postojećoj zgradi radi preuređenja, odnosno prilagođavanja prostora novim potrebama prema kojima se mijenja organizacija prostora, nenosivi pregradni elementi zgrade i/ili instalacije, a kojim promjenama se ne utječe na ispunjavanje mehaničke otpornosti i stabilnosti za građevinu i/ili sigurnosti u slučaju požara te se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. Promjenom lokacijskih uvjeta ne smatra se izvođenje radova na postojećoj građevini poslovne namjene koji se izvode u svrhu njezine prilagodbe za obavljanje djelatnosti različite od djelatnosti navedene u građevinskoj dozvoli, odnosno uporabnoj dozvoli koji se izvode radi obavljanja druge djelatnosti (primjerice za obavljanje ugostiteljsko-turističke djelatnosti umjesto trgovačke djelatnosti, trgovačke djelatnosti s jednom vrstom proizvoda umjesto trgovačke djelatnosti s drugom vrstom proizvoda, uslužne djelatnosti umjesto trgovačke djelatnosti i obrnuto) niti smanjivanje, odnosno povećavanje broja ili veličine funkcionalnih jedinica unutar postojećeg trgovačkog centra;.” Gore navedeni članak 5. je vrlo jasan, međutim u praksi dolazi do nesporazuma prilikom prijave gradilišta radi problema kojeg ću navesti u nastavku. Na primjer. „XY” investitor poželi preurediti trgovački prostor u sklopu trgovačkog centra koji uredno posluje nekoliko godina (građevina ima uporabnu dozvolu). Prilikom radova preuređenja planirano je da se NE UTJEČE na ispunjavanje mehaničke otpornosti i stabilnosti za građevinu i/ili sigurnosti u slučaju požara te se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. Prema članku 5. važećeg pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dovoljno je izraditi glavni projekt. Prema članku 6. i stavku 1. za izvođenje navedenih radova iz članka 5. (točka 2.) ne izdaje se uporabna dozvola. Nadalje, prema članku 6. i stavcima 5. i 6., potrebno je prijaviti gradilište i osigurati stručni nadzor nad izvođenjem radova iz članka 5. Obzirom da se za izvođenje navedenih radova iz članka 5. (točka 2.) ne izdaje se uporabna dozvola, glavni projekti ne moraju sadržavati potvrde javnopravnih tijela. U važećem zakonu o gradnji (članak 131.) propisano je da je u prijavi početka građenja građevine koja se gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta investitor dužan navesti izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku s propisanim potvrdama. U praksi se događaju slučajevi gdje prilikom prijave početka gradnje, unatoč jasnim i nedvosmislenim odredbama važećeg pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, pojedini referenti smatraju kako su odredbe u predmetnom pravilniku u koliziji s odredbama važećeg zakonu o gradnji (članak 131.) te zahtjevaju prilaganje glavnog projekta u elektroničkom obliku s potvrdama javnopravnih tijela (npr. potvrda od MUP-a glede ispunjena temeljnog zahtjeva sigurnosti u slučaju požara iako se zahvatom koji je predmet glavnog projekta ne utječe na temeljni zahtjev sigurnosti u slučaju požara – ostaje isti / nepromijenjen). Sukladno gore navedenom, predlažem da se procedura u ovom slučaju precizno definira u zakonu i/ili pravilniku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 54 | ANTE GALIOT | PRAVILNIK, Članak 5. | Članak 5. važećeg pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima : „Bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu se izvoditi radovi: 3. Na postojećoj zgradi kojima se: d) dodaju novi vanjski i unutarnji prozori, vrata i drugi otvori u nosivim zidovima.” Gore navedeni članak 5. nije dobar iz nekoliko razloga, a neke od njih ću navesti u nastavku. Na primjer. „XY” investitor poželi izraditi otvor u nosivom zidu u višestambenoj zgradi. Prema članku 5. važećeg pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dovoljno je izraditi glavni projekt. Prema članku 6. i stavku 1. za izvođenje navedenih radova iz članka 5. ne izdaje se uporabna dozvola. Nadalje, prema članku 6. i stavcima 5. i 6., potrebno je prijaviti gradilište i osigurati stručni nadzor nad izvođenjem radova iz članka 5. U želji da se procedura pojednostavi, izostavljene su dodatne odredbe kojima bi se zaštitili interesi i osigurala vlasnička prava ostalih suvlasnika u višestambenoj zgradi. U važećem zakonu o gradnji (članak 108.) propisano je da se zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole između ostalog prilaže i dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole, a u članku 109. istog zakona taksativno su navedeni dokumenti koji se smatraju dokazima pravnog interesa. U konkretnom slučaju (na gore navedenom primjeru) to bi značilo ispunjenenje odredbi važećeg „Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima”. Prema važećoj „Uredbi o održavanju zgrada” nosiva konstrukcija zgrade je suvlasništvo svih suvlasnika zgrade. Za dodavanje otvora u nosivim zidovima zgrade potrebna je suglasnost SVIH suvlasnika zgrade. Sukladno gore navedenom, predlažem da se ovaj članak revidira i korigira jer je očito da nedostaju bitni mehanizmi kontrole: a) u toku procedure od izrade projektne dokumentacije do prijave gradilišta - kontrola u pogledu usklađenosti sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima b) prilikom završetka izvođenja radova - kontrola u pogledu usklađenosti izvedenih radova s glavnim projektom (tehnički pregled) Drugi aspekt ovog problema je također bitan. Prema važećem zakonu o gradnji (članak 8.) navedeni su temeljni zahtjevi za građevinu. Prilikom dodavanja otvora u nosivim zidovima utječe se na temeljni zahtjev - mehanička otpornost i stabilnost. Prema važećem pravilniku o obveznom sadržaju i opremanju projektat građevina propisano je da projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora biti izrađen tako da građevina nakon rekonstrukcije ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu najmanje u jednakoj mjeri kao prije rekonstrukcije (članak 40.). Prema važećem tehničkom propisu za građevinske konstrukcije navedeno je da, nakon rekonstrukcije građevine, građevinska konstrukcija kojom se ne utječe bitno na tehnička svojstva građevinske konstrukcije, mora imati najmanje tehnička svojstva koja je imala prije rekonstrukcije (članak 24.). Nadalje, navodi se sljedeće: „Smatra se da rekonstrukcija građevine nema bitan utjecaj na tehnička svojstva građevinske konstrukcije ako su zatečena tehnička svojstva vezana za mehaničku otpornost i stabilnost zadovoljavajuća ili ako se mijenjaju do uključivo 10% (na primjer: promjena mase građevine, promjena položaja središta masa ili središta krutosti, promjena računskih vrijednosti reznih sila u proračunskim presjecima, i sl.), što treba dokazati u projektu.” Bez obzira što je navedeno u članku 24. važećeg tehničkog propisa za građevinske konstrukcije da rekonstrukcija eventualno nema bitan utjecaj na tehnička svojstva građevinske konstrukcije (u gore navedenom primjeru – dodavanje otvora u nosivim zidovima zgrade), prava istina je da ima određeni utjecaj na tehnička svojstva građevinske konstrukcije i činjenica je da u gotovo 100 % slučajeva rezultira smanjenjem mehaničke otpornosti i stabilnosti nosive konstrukcije. U slučaju dodavanja otvora u nosivim zidovima zgrade kod npr. nosivih zidova od ziđa (zidana konstrukcija) , bez ikakvog proračuna može se zaključiti da to rezultira smanjenjem globalne potresne otpornosti konstrukcije u cjelini. Kontradiktorno je navesti da se može (nepovoljno) utjecati na tehnička svojstva građevinske konstrukcije (ali ne bitno!) i da rekonstrukcija mora ispunjavati temeljne zahtjeve za građevinu najmanje u jednakoj mjeri kao prije rekonstrukcije. Opet se dolazi do pitanja vlasničkih i drugih prava ostalih suvlasnika u višestambenoj zgradi. Postavlja se pitanje da li ostali suvlasnici žele da im se smanji npr. globalna potresna otpornosti konstrukcije u cjelini za 0,1 % ? Ima li pojedinac ili netko drugi pravo odlučivati umjesto njih? | Primljeno na znanje | Propisi koji uređuju imovinsko-pravne odnose nisu predmet propisa iz djelokruga ovog Ministarstva. U pogledu projektiranja, projektant je odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete te da, uz ostalo, građevina ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu. |
| 55 | Nikola | PRAVILNIK, Članak 5. | Ministarstvo na javnom savjetovanju predlaže da se u članku 5. točki 3. podtočki d) iza riječi: „zidovima“ dodaju riječi: „na stambenoj zgradi koja nema građevinsku (bruto) površinu veću od 400 m2 “. Predlaže se da navedena podtočka ostaje nepromijenjena te da se pravilnik u tom dijelu ne mijenja. Obrazloženje: U pravilnik ne bi trebalo ubacivati razlikovanje objekata u odnosu na namjenu i veličinu objekata jer nema nikakve razlike da li se novi vanjski zidovi i unutarnji prozori, vrata i drugi otvori u nosivim zidovima dodaju na stambenoj zgradi ili na poslovnoj zgradi odnosno na stambenoj zgradi manjoj ili većoj od 400 m² građevinske bruto površine. S poštovanjem | Nije prihvaćen | Predmetna izmjena je uvrštena iz razloga jer je uočeno kako je u praksi postalo izrazito rašireno probijanje otvora u nosivim zidovima zgrada. S obzirom na nedavno negativno iskustvo nakon potresa nalazi se opravdanim praksu zadiranja u mehaničku otpornost i stabilnost zgrada ograničiti. |
| 56 | Nikola | PRAVILNIK, Članak 5. | U članku 5. točki 3. podtočki b) iza riječi „krovne kućice“ predlaže se dodati „ili nadgrađa za izlazak stubišta na ravni krov“. Obrazloženje: Nadgrađa za izlazak stubišta na ravni prohodni krov se ne smatraju nadzemnim katom i trebali bi imati mogućnost da se u jednostavnijoj proceduri mogu izvoditi na isti način kao i krovne kućice. S poštovanjem | Nije prihvaćen | Nije predmet ovih izmjena i dopuna. |
| 57 | VLASTA LENDLER-ADAMEC | PRAVILNIK, Članak 5. | U točki 3. podtočki b) i c) treba dodati "bez promjene namjene". Investitori (ali i projektanti) su u zabludi i smatraju da se može podizati nadozid i dodavati kućice i uređivati tavan u stambeni prostor temeljem ovog Pravilnika. Ako se Pravilnikom htjelo to dozvoliti, dakle prenamjenu tavana, uz podizanje nadozida i izvedbu kućica, tada to treba jasno i napisati u Pravilniku. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovih izmjena i dopuna. Investitor i projektant moraju se pridržavati svih relevantnih propisa, prostornog plana i pravila struke u izvođenju radova. To je propisana obveza. Dakako da podizanje nadozida ne podrazumijeva prenamjenu tavana u primjerice stambeni prostor s obzirom da se u takvom slučaju radi o rekonstrukciji. |
| 58 | ALEN RENDULIĆ | PRAVILNIK, Članak 5. | U točki 3. podtočki d) iza riječi: „zidovima“ dodaju se riječi: „na stambenoj zgradi koja nema građevinsku (bruto) površinu veću od 400 m 2 “. Ovo je potrebno uskladiti s člankom 4. Zakona o gradnji; nema potrebe da se određuju nove skupine građevina. | Nije prihvaćen | Odredba odražava intenciju donositelja propisa. |
| 59 | Luka Marinovic | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, Predlažem dodavanje pod članak 5.a, stavak 2, dodatnu točku 3 koja bi glasila: „3. Montažni objekt tlocrtne površine do 20m2.“ Obrazloženje za potrebe takvih objekata, je dostupnost montažnih objekata (kontejnera) na tržištu veličina do 20m2, a koje mogu biti bolja alternativa od potleušica kakve se mogu vidjeti i koje su neki gradili umjesto vikendica. S poštovanjem, Luka Marinović | Nije prihvaćen | Nije predmet ovih izmjena i dopuna. Predmetna odredba uređuje građevine za robinzonski turizam, tj. za specifične potrebe takvog vida turizma. Ne radi se o vikendicama, odnosno građevinama privremenog boravka. |
| 60 | Ilenia Žužić | PRAVILNIK, Članak 5. | "U točki 3. podtočki d) iza riječi: „zidovima“ dodaju se riječi: „na stambenoj zgradi koja nema građevinsku (bruto) površinu veću od 400 m 2 “." Predlažem da se ta izmjena izbriše jer bi došlo do isključenja iz pravilnika objekata koji su do sad imali mogućnost izvođenja određenih radova prema Pravilniku. Ako je cilj olakšati i ubrzati procedure, nemojmo isključivati objekte koji su nam već uključeni u Pravilnik. "U točki 9. iza podtočke c) briše se točka sa zarezom i dodaje podtočka d) koja glasi: „d) dodaju elementi zelene infrastrukture, kao što su zelena fasada i zeleni krov;“." Nije točka 9. već (pretpostavljam) 10. jer 9. nema podtočke. | Nije prihvaćen | Razlog za ovu izmjenu je ranije obrazložen. Dosadašnji članak 5. u točki 9. ima podtočke, a ovom izmjenom se iza postojećih podtočki u točki 9. dodaje nova podtočka. |
| 61 | Ivana Katić | PRAVILNIK, Članak 5. | U članku 5., točki 3., podtočki d) iza riječi "zidovima" ne trebaju se se dodati riječi „na stambenoj zgradi koja nema građevinsku (bruto) površinu veću od 400 m 2 “. Podtočka treba ostati kakva je, jer izmjena kakva se predlaže komplicira izvođenje radova i projektnu dokumentaciju za sve druge vrste građevina uključujući i stambene zgrade veće bruto površine od 400m2! | Nije prihvaćen | Razlog za ovu izmjenu je ranije obrazložen. |
| 62 | Hrvatska komora arhitekata | PRAVILNIK, Članak 6. | Dodatno, predlažemo da se članak 6. dopuni odredbom koja propisuje da je za sve zahvate potrebno imati dokaz pravnog interesa, te da se na sve sudionike u gradnji i izvođenju zahvata u prostoru opisanih ovim Pravilnikom odnose i sve odgovarajuće kaznene odredbe propisane Zakonom o gradnji i drugim zakonima i propisima. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovih izmjena i dopuna. Osim toga predmet Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama, tj. njegov obuhvat i doseg je definiran Zakonom o gradnji. Investitor je odgovoran da zahvat koji poduzima nije u protivnosti s propisima koji uređuju imovinsko-pravne odnose, odnosno druge odnose. Sankcioniranje investitora koji postupa protivno propisima moguće je na temelju različitih propisa (građevinska inspekcija, vlasnička tužba i dr.). |
| 63 | VLASTA LENDLER-ADAMEC | PRAVILNIK, Članak 6. | Pravilnik je investitorima vrlo zbunjujući za pomoćne zgrade do 50m2 - misle da im ne treba ništa, "samo" glavni projekt. Ako se želi olakšati i racionalizirati proceduru investitorima, zašto ih opterećivati posebnim uvjetima i potvrdama, te na koncu i uporabnom dozvolom?!?! Predlažem da se već jednom odluči: - ili pomoćne zgrade maknuti iz Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (pa svi znamo da se radi o uobičajenoj proceduri kao i za svaku drugu izgradnju) - ili vratiti na proceduru kako je prije bilo - treba glavni projekt (da sve štima odgovornost je projektanta) i to je to | Nije prihvaćen | Ovim se Pravilnikom definiraju građevine koje se mogu graditi bez građevinske dozvole te za koje se od njih ne izdaje uporabna dozvola jer je isto predmet toga Pravilnika sukladno Zakonu o gradnji. Postupak utvrđivanja posebnih uvjeta i izdavanja potvrda je potpuno digitalan i sadrži relativno kratke zakonske rokove za postupanje javnopravnih tijela, a njihovo traženje obavlja projektant. |
| 64 | Ilenia Žužić | PRAVILNIK, Članak 6. | Molim da se u članku 6. jasno definira ako se moraju ishoditi UVJETI za građevine i zahvate za koje se ne ishodi uporabna dozvola ni potvrde javnopravnih tijela. Čitav je članak nejasno napisan, ne razumiju se procedure. Za koje je građevine i zahvate potrebno ishoditi uvjete? Ili se uvjeti uvijek moraju ishoditi? Navodim primjer bazena po čl. 4. 1. c) ovog pravilnika kojeg je moguće izvesti bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom, ne izdaje se uporabna dozvola, ne ishode se potvrde javnopravnih tijela. Ako se ne ishode potvrde, čemu uvjeti? | Primljeno na znanje | Posebni uvjeti su sukladno Zakonu o gradnji uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan Zakonom o gradnji, odnosno posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, osim uvjeta priključenja, uvjeta koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. |