Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	IVANA ZOVAK	PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU	Kako ističe i sam članak 1. ovoga Pravilnika, svrha pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita je osposobiti odgojitelje i stručne suradnike za stručno i samostalno obavljanje odgojno obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi, što bi morala biti prva i temeljna odrednica za izradu ovoga Pravilnika. Uzmemo li u promišljanje činjenicu da je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju dopušten rad na poslovima odgojitelja i osobama koje nemaju propisani uvjet obrazovanja, time niti stručne kompetencije za poslove odgojitelja, postavlja se pitanje smisla svrhe pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita uopće. Skrenimo pozornost i na činjenicu da se osobe koje su završetkom studija RPOO stekle zvanje odgojitelja obvezuje na godinu dana pripravničkog stažiranja, dok se osobama koje nisu stekle to obrazovanje i zvanje, učiteljima primarnog obrazovanja, i u Zakonu i u ovome Pravilniku, takva obveza ne propisuje i ne smatra ih se pripravnicima. Već na početku moramo reći kako i ovaj Pravilnik još jednom potvrđuje i potiče diskriminaciju generacija odgojitelja koji su za svoje zvanje i kompetencije studirali tri ili pet godina, u odnosu na radnike koji nemaju odgovarajuće obrazovanje, zvanje i kompetencije. No pripravničko stažiranje odgojiteljima i stručnim suradnicima je obvezno, dok ostalim radnicima na istim poslovima ono nije obveza, stoga bi ovaj Pravilnik morao jasnije i pravičnije urediti obveze, prava i položaj pripravnika. Udruga SIDRO prije dvije godine izradila je i uputila prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja prijedlog Pravilnika o načinu i uvjetima polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću, u nadi da će se ti materijali koristiti kada se bude donosio Pravilnik koji bi imao zamijeniti onaj važeći iz 1997. godine. Nažalost, evidentno je kako se materijali koje je izradila i predložila radna skupina udruge SIDRO sačinjena od dvadesetak stručnjaka različitih profila, nisu uvažili. Jedini zahtjev koji jest uvažen jest onaj da se jasno definira tko je obvezan podmiriti troškove prvog izlaska pripravnika na stručni ispit, i to je sada jasno, onaj vrtić koji pripravnika i prijavljuje na polaganje. Predlažemo da se dodatno jasnije definira postupanje poslodavaca kod promjene ustanove u kojoj pripravnik stažira, kako bismo izbjegli sada prisutne situacije u praksi da se dvije ili više ustanova ne mogu dogovoriti tko je obvezan prijaviti pripravnika za polaganje, nakon što je pripravnik prešao u drugi vrtić. Stoga ću podsjetiti na glavne izmjene koje su tada predlagali, a pri kojim prijedlozima i danas stoje. Stručne ispite treba polagati u ustanovi u kojoj je pripravnik obavljao stažiranje, budući da svaka pedagoška intervencija odgojitelja proizlazi iz odnosa kojeg odgojitelj uspostavi s djetetom, skupinom, roditeljima te materijalnim i tradicijskim okruženjem. Očekivati da će polaganje ispita u skupini nepoznate djece, nepoznatom prostoru, često i u nepoznatom gradu, biti objektivan prikaz kvalitete rada pripravnika je nerealno. Time će se izbjeći i dodatan nevjerojatno velik i neopravdan trošak koji imaju pripravnici, budući da sav materijal, poticaje i potrebna sredstva moraju osigurati samostalno, donijeti ih u ustanovu gdje polažu ispit i u pravilu ih tamo i ostaviti. Polaganjem ispita (bar praktičnog dijela ispita) u ustanovi gdje pripravnik stažira, izbjeći će se ova neprihvatljiva i nepotrebna pojava. Značajno veći utjecaj na konačno vrednovanje rada odgojitelja pripravnika treba dati mentoru, stručnom timu i ravnatelju ustanove gdje je pripravnik godinu dana obavljao staž, jer su oni jedini koji, prateći rad pripravnika kroz godinu dana, mogu objektivno procijeniti kvalitetu rada toga pripravnika. Komisija sastavljena od vanjskih suradnika ispituje pripravnika teoriju koju je već položio na studiju, obranio i diplomirao što na stručnom ispitu, što nije potrebno ponovno činiti. Teoriju se može propitivati isključivo u smislu pripravnikove sposobnosti njene primjene u praksi, a ne definicije i teorijsko znanje, što se u pravilu čini. Posebna kritika ide izostavljanju propitivanja pripravnika u području poznavanja zakonskih i podzakonskih propisa koji uređuju sustav RPOO. Pohvaljujemo uvođenje nekih drugih obveznih dokumenata u program stažiranja, primjerice konvencija i propisa vezani uz zaštitu prava djece, no potrebno je jasno navesti i zakonske i podzakonske akte koji uređuju područje RPOO. Želimo li odgovorne i kompetentne, kvalitetne odgojitelje, oni moraju poznavati propise, s naglaskom na Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, Državni pedagoški standard i sve pravilnike koji uređuju rad vrtića. Ukoliko se na stručnom ispitu ne traže ova znanja, postavlja se pitanje želi li predlagatelj ovakvoga Pravilnika odgojitelje koji ne poznaju propise prema kojima su obvezni raditi. U ovom je Nacrtu propušteno regulirati plaćanje pripravničkog staža odgojitelja i stručnog suradnika, što je u prethodnom Pravilniku bilo jasno definirano. Članak 13. još uvijek važećeg Pravilnika jasno je isticao kako pripravnik ima pravo na koeficijent za obračun plaće koji je primjeren njegovoj stručnoj spremi i stečenom radnom stažu. Možemo razumjeti umanjenje plaće za određeni postotni bod koji će se i ovim Pravilnikom utvrditi, ali temelj za izračun plaće pripravnika mora biti plaća odgojitelja i stručnog suradnika s položenim stručnim ispitom. Propustimo li navesti u Pravilniku ovu odredbu, u praksi ćemo dopustiti razne visine plaća pod izlikom da pripravnik nije isto što i odgojitelj, a time i diskriminaciju i nezadovoljstvo onih koji sutra imaju biti budućnost ove struke i poziva. Također, pitanje mjere osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca, potrebno je jasnije odrediti. Mjera kao takva više je puta doživjela izmjene, a u praksi je dovela do niza izazova u smislu nerazumijevanja radnog statusa i radnih prava pripravnika. Pozitivno je i pohvaljuje se izostavljanje pripravništva u smislu volontiranja, jer svatko za svoj rad treba biti plaćen, a mnoge generacije odgojitelja koji su volontirali tijekom pripravništva, dokaz su koliko je to teško i neopravdano. Posebice ukoliko znamo da odgojitelj pripravnik obavlja sve poslove i zadaće koje obavlja i odgojitelj nakon položenog stručnog ispita i tako poslodavcu predstavlja besplatnu radnu snagu. Iako je ispravno navedeno kako pripravnik ima pravo i mogućnost tijekom stažiranja prijeći u drugi vrtić, a obveze vrtića jasno su propisane, nužno je naglasiti potrebu da pripravništvo u pravilu traje 12 mjeseci u kontinuitetu i obavlja se u jednom vrtiću. Tako ćemo izbjeći sadašnju praksu da se pripravnike zapošljava na kratke ugovore o radu, kojima je stvarna svrha zamjena nenazočnih odgojitelja, a ne osposobljavanje za samostalan rad. U ovom je Nacrtu izostavljeno definiranje stručne podrške i nadzora nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja ili Agencije za odgoj i obrazovanje, što je u prijašnjem Pravilniku bilo jasno definirano. Potrebno je jasnije definirati ove smjernice. Povećanje ovlasti Agencije za odgoj i obrazovanje, koje proizlazi iz prijedloga ovoga Pravilnika može se prihvatiti, no isključivo ukoliko se jasno uredi tko je za što odgovoran, uz pripadajuće prekršajne odredbe. Prema ovome prijedlogu Pravilnika, Agencija će samostalno donositi odluke poput one o određivanju koju razliku ispita koji radnik mora polagati, bez ikakvih smjernica kojima će se praksa ujednačiti. Pravilnikom nije uređeno tko će pratiti provedbu pripravničkog stažiranja i na koji način. Pitanje mentoriranja pripravnika također nije jasno definirano, no ono što zasigurno iskače, jest odredba kako ravnatelj ustanove može imenovati za mentora odgojitelja istog ili višeg stupnja stručne spreme od pripravnika, s najmanje 5 godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom. Jasno je kako se u praksi imenovanje mentora odvija na razne načine, nerijetko i prisilno, stoga je i ovim Pravilnikom bilo potrebno urediti pitanja imenovanja i statusa mentora, vrednovanja njihovog rada i pitanje pristanka na mentorstvo. U ranijem prijedlogu isticali su potrebu da se takvim odgojiteljima omogući lakše stjecanje zvanja mentora, što predlagatelj ne uvažava. Također, potrebno je definirati koliko pripravnika jedan mentor može istovremeno imati. I dalje predlažu da pripravnici prva 2 mjeseca stažiranja rade uz mentora u skupini kako bi ih mentor postupno uveo u rad. U ostalih 10 mjeseci stažiranja, traži se uvođenje obveze ustanovi da omogući pripravniku rad sa svim dobnim skupinama djece kako bi odgojitelj mogao dobiti iskustvo rada sa svim uzrastima djece i različitim programima. Neprihvatljivo je da pripravnik završi stažiranje i položi stručni ispit, a da se na tom putu nije okušao u radu u primjerice jaslicama, programu predškole ili drugim programima i skupinama djece različite dobi. Zaključno, uvažavajući napore radne skupine koja je izradila ovakav prijedlog Pravilnika, držim da na njemu treba još dodatno raditi i iskoristiti priliku da se jedan ovakav važan akt donese kako bi olakšao i unaprijedio praksu, a ne kako bi nastao samo forme radi.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgovarajuća vrsta obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika potrebna za rad u dječjem vrtiću ne uređuje se ovim Pravilnikom. Sukladno zakonskoj regulativi ministar znanosti i obrazovanja obrazovanja imenovao je radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika te prijedlog Pravilnika koji je pripremila UDRUGA SIDRO ne možemo uvažiti. Stručni ispit polaže se u dječjem vrtiću (sjedištu) koje imenuje Agencija za odgoj i obrazovanje (članak 14. ovog Pravilnika). Člankom 15. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da nakon ostvarenog programa pripravničkog staža, dječji vrtić prijavljuje pripravnika za stručni ispit. Člankom 5. stavkom 1. točkom 2. ovog Pravilnika propisano je da su obvezni dokumenti programa stažiranja: propisi i pedagoška dokumentacija iz sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja RH. Pitanje koeficijenta pripravnika uređuje se Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa propisano je odredbama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i drugim posebnim propisima. Člankom 2. i člankom 25. ovog Pravilnika propisano je da odluku o razlikovnom dijelu stručnog ispita donosi nadležno ispitno povjerenstvo Agencije za odgoj i obrazovanje prema tomu ovo je pitanje u njihovoj nadležnosti. Pitanje napredovanja u zvanje uređuje se drugim Pravilnikom i nije predmet ovog Pravilnika. Člankom 4. stavkom 5. ovog Pravilnika propisano je da mentor pripravnika odgojitelja istodobno može imati najviše dva pripravnika. Člankom 4. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da se stažiranje pripravnika ostvaruje na temelju programa koji izrađuje povjerenstvo za stažiranje.
2	Ana Božić	PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU	Poštovani, u novom prijedlogu Pravilnika o načinu i uvjetima polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću sam članak 1. ovoga Pravilnika ističe da je svrha pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita osposobiti odgojitelje i stručne suradnike za stručno i samostalno obavljanje odgojno obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi sukladno tome onda bi takav cilj morala biti prva i temeljna odrednica za izradu ovoga Pravilnika za sve koji žele samostalno obavljati odgojno obrazovni rad s djecom. Prema sadašnjem prijedlogu Pravilnika uočavam apsurd prema kojem dolazi do besmislenog opterećivanja obvezom polaganja stručnog ispita osoba koje su se školovale i stručno osposobile za rad u predškolskim ustanovama te stekle zvanje odgojitelja dok istodobno istu obavezu nemaju osobe koje nemaju propisane uvjete obrazovanja kao niti stručne kompetencije za poslove odgojitelja, a dopušten im je rad na poslovima odgojitelja. Skrenimo pozornost i na činjenicu da se osobe koje su završetkom studija RPOO stekle zvanje odgojitelja obvezuje na godinu dana pripravničkog stažiranja, dok se osobama koje nisu stekle to obrazovanje i zvanje, učiteljima primarnog obrazovanja, i u Zakonu i u ovome Pravilniku, takva obveza ne propisuje i ne smatra ih se pripravnicima. Već na početku moramo reći kako i ovaj Pravilnik još jednom potvrđuje i potiče diskriminaciju generacija odgojitelja koji su za svoje zvanje i kompetencije studirali tri ili pet godina, u odnosu na radnike koji nemaju odgovarajuće obrazovanje, zvanje i kompetencije. No pripravničko stažiranje odgojiteljima i stručnim suradnicima je obvezno, dok ostalim radnicima na istim poslovima ono nije obveza, stoga bi ovaj Pravilnik morao jasnije i pravičnije urediti obveze, prava i položaj pripravnika. pozitivnim vidim to što je jasno definirano tko je obvezan podmiriti troškove prvog izlaska pripravnika na stručni ispit, i to je sada jasno, onaj vrtić koji pripravnika i prijavljuje na polaganje. Predlažemo da se dodatno jasnije definira postupanje poslodavaca kod promjene ustanove u kojoj pripravnik stažira, kako bismo izbjegli sada prisutne situacije u praksi da se dvije ili više ustanova ne mogu dogovoriti tko je obvezan prijaviti pripravnika za polaganje, nakon što je pripravnik prešao u drugi vrtić. Prijedlozi za izmjene u polaganju samih stručnih ispita: stručne ispite treba polagati u ustanovi u kojoj je pripravnik obavljao stažiranje, budući da svaka pedagoška intervencija odgojitelja proizlazi iz odnosa kojeg odgojitelj uspostavi s djetetom, skupinom, roditeljima te materijalnim i tradicijskim okruženjem. Očekivati da će polaganje ispita u skupini nepoznate djece, nepoznatom prostoru, često i u nepoznatom gradu, biti objektivan prikaz kvalitete rada pripravnika je nerealno. Time će se izbjeći i dodatan nevjerojatno velik i neopravdan trošak koji imaju pripravnici, budući da sav materijal, poticaje i potrebna sredstva moraju osigurati samostalno, donijeti ih u ustanovu gdje polažu ispit i u pravilu ih tamo i ostaviti. Polaganjem ispita (bar praktičnog dijela ispita) u ustanovi gdje pripravnik stažira, izbjeći će se ova neprihvatljiva i nepotrebna pojava. Značajno veći utjecaj na konačno vrednovanje rada odgojitelja pripravnika treba dati mentoru, stručnom timu i ravnatelju ustanove gdje je pripravnik godinu dana obavljao staž, jer su oni jedini koji, prateći rad pripravnika kroz godinu dana, mogu objektivno procijeniti kvalitetu rada toga pripravnika. Komisija sastavljena od vanjskih suradnika ispituje pripravnika teoriju koju je već položio na studiju, obranio i diplomirao što na stručnom ispitu, što nije potrebno ponovno činiti. Teoriju se može propitivati isključivo u smislu pripravnikove sposobnosti njene primjene u praksi, a ne definicije i teorijsko znanje, što se u pravilu čini. Posebna kritika ide izostavljanju propitivanja pripravnika u području poznavanja zakonskih i podzakonskih propisa koji uređuju sustav RPOO. Pohvaljujemo uvođenje nekih drugih obveznih dokumenata u program stažiranja, primjerice konvencija i propisa vezani uz zaštitu prava djece, no potrebno je jasno navesti i zakonske i podzakonske akte koji uređuju područje RPOO. Želimo li odgovorne i kompetentne, kvalitetne odgojitelje, oni moraju poznavati propise, s naglaskom na Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, Državni pedagoški standard i sve pravilnike koji uređuju rad vrtića. Ukoliko se na stručnom ispitu ne traže ova znanja, postavlja se pitanje želi li predlagatelj ovakvoga Pravilnika odgojitelje koji ne poznaju propise prema kojima su obvezni raditi. U ovom je Nacrtu propušteno regulirati plaćanje pripravničkog staža odgojitelja i stručnog suradnika, što je u prethodnom Pravilniku bilo jasno definirano. Članak 13. još uvijek važećeg Pravilnika jasno je isticao kako pripravnik ima pravo na koeficijent za obračun plaće koji je primjeren njegovoj stručnoj spremi i stečenom radnom stažu. Možemo razumjeti umanjenje plaće za određeni postotni bod koji će se i ovim Pravilnikom utvrditi, ali temelj za izračun plaće pripravnika mora biti plaća odgojitelja i stručnog suradnika s položenim stručnim ispitom. Propustimo li navesti u Pravilniku ovu odredbu, u praksi ćemo dopustiti razne visine plaća pod izlikom da pripravnik nije isto što i odgojitelj, a time i diskriminaciju i nezadovoljstvo onih koji sutra imaju biti budućnost ove struke i poziva. Također, pitanje mjere osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca, potrebno je jasnije odrediti. Mjera kao takva više je puta doživjela izmjene, a u praksi je dovela do niza izazova u smislu nerazumijevanja radnog statusa i radnih prava pripravnika. Pozitivno je i pohvaljujemo izostavljanje pripravništva u smislu volontiranja, jer svatko za svoj rad treba biti plaćen, a mnoge generacije odgojitelja koji su volontirali tijekom pripravništva, dokaz su koliko je to teško i neopravdano. Posebice ukoliko znamo da odgojitelj pripravnik obavlja sve poslove i zadaće koje obavlja i odgojitelj nakon položenog stručnog ispita i tako poslodavcu predstavlja besplatnu radnu snagu. Iako je ispravno navedeno kako pripravnik ima pravo i mogućnost tijekom stažiranja prijeći u drugi vrtić, a obveze vrtića jasno su propisane, nužno je naglasiti potrebu da pripravništvo u pravilu traje 12 mjeseci u kontinuitetu i obavlja se u jednom vrtiću. Tako ćemo izbjeći sadašnju praksu da se pripravnike zapošljava na kratke ugovore o radu, kojima je stvarna svrha zamjena nenazočnih odgojitelja, a ne osposobljavanje za samostalan rad. U ovom je Nacrtu izostavljeno definiranje stručne podrške i nadzora nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja ili Agencije za odgoj i obrazovanje, što je u prijašnjem Pravilniku bilo jasno definirano. Potrebno je jasnije definirati ove smjernice. Povećanje ovlasti Agencije za odgoj i obrazovanje, koje proizlazi iz prijedloga ovoga Pravilnika možemo prihvatiti, no isključivo ukoliko se jasno uredi tko je za što odgovoran, uz pripadajuće prekršajne odredbe. Prema ovome prijedlogu Pravilnika, Agencija će samostalno donositi odluke poput one o određivanju koju razliku ispita koji radnik mora polagati, bez ikakvih smjernica kojima će se praksa ujednačiti. Pravilnikom nije uređeno tko će pratiti provedbu pripravničkog stažiranja i na koji način. Pitanje mentoriranja pripravnika također nije jasno definirano, no ono što zasigurno iskače, jest odredba kako ravnatelj ustanove može imenovati za mentora odgojitelja istog ili višeg stupnja stručne spreme od pripravnika, s najmanje 5 godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom. Jasno je kako se u praksi imenovanje mentora odvija na razne načine, nerijetko i prisilno, stoga je i ovim Pravilnikom bilo potrebno urediti pitanja imenovanja i statusa mentora, vrednovanja njihovog rada i pitanje pristanka na mentorstvo. U našem ranijem prijedlogu isticali smo potrebu da se takvim odgojiteljima omogući lakše stjecanje zvanja mentora, što predlagatelj ne uvažava. Također, potrebno je definirati koliko pripravnika jedan mentor može istovremeno imati. Nadalje, predlažem da pripravnici prva 2 mjeseca stažiranja rade uz mentora u skupini kako bi ih mentor postupno uveo u rad. U ostalih 10 mjeseci stažiranja, tražimo uvođenje obveze ustanovi da omogući pripravniku rad sa svim dobnim skupinama djece kako bi odgojitelj mogao dobiti iskustvo rada sa svim uzrastima djece i različitim programima. Neprihvatljivo je da pripravnik završi stažiranje i položi stručni ispit, a da se na tom putu nije okušao u radu u primjerice jaslicama, programu predškole ili drugim programima i skupinama djece različite dobi. Ako pravilnik prođe u ovom obliku u kojem je sada, bitno će se pogoršati stanje u sustavu RPOO-a, kontinuirano će dolaziti do odljeva školovane radne snage iz struke, a oni koji odluče ostati u struci otežano postaju punopravni radnici u zvanju odgojitelja sa svim pravima koje to zvanje podrazumijeva, takvi ishodi bitno nepovoljno utječu na kvalitetu odgojnoi-obrazovnog rada, a na štetu djece i njihovih prava. Molim Vas budite razumni i pokažite dobru volju, jer ovakva politika gura ovu vrijednu i važnu struku u rasipanje kadra i bitan pad kvalitete usluge. s poštovanjem, Ana Božić odgojiteljica u sustavu ranog i predškolskog odgoja	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgovarajuća vrsta obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika potrebna za rad u dječjem vrtiću ne uređuje se ovim Pravilnikom. Stručni ispit polaže se u dječjem vrtiću (sjedištu) koje imenuje Agencija za odgoj i obrazovanje (članak 14. ovog Pravilnika). Člankom 15. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da nakon ostvarenog programa pripravničkog staža, dječji vrtić prijavljuje pripravnika za stručni ispit. Člankom 5. stavkom 1. točkom 2. ovog Pravilnika propisano je da su obvezni dokumenti programa stažiranja: propisi i pedagoška dokumentacija iz sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja RH. Pitanje koeficijenta pripravnika uređuje se Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa propisano je odredbama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i drugim posebnim propisima. Člankom 2. i člankom 25. ovog Pravilnika propisano je da odluku o razlikovnom dijelu stručnog ispita donosi nadležno ispitno povjerenstvo Agencije za odgoj i obrazovanje prema tomu ovo je pitanje u njihovoj nadležnosti. Pitanje napredovanja u zvanje uređuje se drugim Pravilnikom i nije predmet ovog Pravilnika. Člankom 4. stavkom 5. ovog Pravilnika propisano je da mentor pripravnika odgojitelja istodobno može imati najviše dva pripravnika. Člankom 4. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da se stažiranje pripravnika ostvaruje na temelju programa koji izrađuje povjerenstvo za stažiranje.
3	Lucija Perko	PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU	Kako ističe i sam članak 1. ovoga Pravilnika, svrha pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita je osposobiti odgojitelje i stručne suradnike za stručno i samostalno obavljanje odgojno obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi, što bi morala biti prva i temeljna odrednica za izradu ovoga Pravilnika. Uzme li se u promišljanje činjenicu da je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju dopušten rad na poslovima odgojitelja i osobama koje nemaju propisani uvjet obrazovanja, time niti stručne kompetencije za poslove odgojitelja, postavlja se pitanje smisla svrhe pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita uopće. Skrenimo pozornost i na činjenicu da se osobe koje su završetkom studija RPOO stekle zvanje odgojitelja obvezuje na godinu dana pripravničkog stažiranja, dok se osobama koje nisu stekle to obrazovanje i zvanje, učiteljima primarnog obrazovanja, i u Zakonu i u ovome Pravilniku, takva obveza ne propisuje i ne smatra ih se pripravnicima. Već na početku moram reći kako i ovaj Pravilnik još jednom potvrđuje i potiče diskriminaciju generacija odgojitelja koji su za svoje zvanje i kompetencije studirali tri ili pet godina, u odnosu na radnike koji nemaju odgovarajuće obrazovanje, zvanje i kompetencije. No pripravničko stažiranje odgojiteljima i stručnim suradnicima je obvezno, dok ostalim radnicima na istim poslovima ono nije obveza, stoga bi ovaj Pravilnik morao jasnije i pravičnije urediti obveze, prava i položaj pripravnika. Nažalost, evidentno je kako se materijali koje je izradila i predložila radna skupina udruge SIDRO sačinjena od dvadesetak stručnjaka različitih profila, nisu uvažili. Jedini zahtjev koji jest uvažen i za što pohvaljujem Ministarstvo, jest onaj da se jasno definira tko je obvezan podmiriti troškove prvog izlaska pripravnika na stručni ispit, i to je sada jasno, onaj vrtić koji pripravnika i prijavljuje na polaganje. Predlažem da se dodatno jasnije definira postupanje poslodavaca kod promjene ustanove u kojoj pripravnik stažira, kako bi se izbjegle sada prisutne situacije u praksi da se dvije ili više ustanova ne mogu dogovoriti tko je obvezan prijaviti pripravnika za polaganje, nakon što je pripravnik prešao u drugi vrtić. Stoga ću podsjetiti na glavne izmjene koje su se tada predlagale, a pri kojim prijedlozima i danas stojim. Stručne ispite treba polagati u ustanovi u kojoj je pripravnik obavljao stažiranje, budući da svaka pedagoška intervencija odgojitelja proizlazi iz odnosa kojeg odgojitelj uspostavi s djetetom, skupinom, roditeljima te materijalnim i tradicijskim okruženjem. Očekivati da će polaganje ispita u skupini nepoznate djece, nepoznatom prostoru, često i u nepoznatom gradu, biti objektivan prikaz kvalitete rada pripravnika je nerealno. Time će se izbjeći i dodatan nevjerojatno velik i neopravdan trošak koji imaju pripravnici, budući da sav materijal, poticaje i potrebna sredstva moraju osigurati samostalno, donijeti ih u ustanovu gdje polažu ispit i u pravilu ih tamo i ostaviti. Polaganjem ispita (bar praktičnog dijela ispita) u ustanovi gdje pripravnik stažira, izbjeći će se ova neprihvatljiva i nepotrebna pojava. Značajno veći utjecaj na konačno vrednovanje rada odgojitelja pripravnika treba dati mentoru, stručnom timu i ravnatelju ustanove gdje je pripravnik godinu dana obavljao staž, jer su oni jedini koji, prateći rad pripravnika kroz godinu dana, mogu objektivno procijeniti kvalitetu rada toga pripravnika. Komisija sastavljena od vanjskih suradnika ispituje pripravnika teoriju koju je već položio na studiju, obranio i diplomirao što na stručnom ispitu, što nije potrebno ponovno činiti. Teoriju se može propitivati isključivo u smislu pripravnikove sposobnosti njene primjene u praksi, a ne definicije i teorijsko znanje, što se u pravilu čini. Posebna kritika ide izostavljanju propitivanja pripravnika u području poznavanja zakonskih i podzakonskih propisa koji uređuju sustav RPOO. Pohvaljujem uvođenje nekih drugih obveznih dokumenata u program stažiranja, primjerice konvencija i propisa vezani uz zaštitu prava djece, no potrebno je jasno navesti i zakonske i podzakonske akte koji uređuju područje RPOO. Želimo li odgovorne i kompetentne, kvalitetne odgojitelje, oni moraju poznavati propise, s naglaskom na Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, Državni pedagoški standard i sve pravilnike koji uređuju rad vrtića. Ukoliko se na stručnom ispitu ne traže ova znanja, postavlja se pitanje želi li predlagatelj ovakvoga Pravilnika odgojitelje koji ne poznaju propise prema kojima su obvezni raditi. U ovom je Nacrtu propušteno regulirati plaćanje pripravničkog staža odgojitelja i stručnog suradnika, što je u prethodnom Pravilniku bilo jasno definirano. Članak 13. još uvijek važećeg Pravilnika jasno je isticao kako pripravnik ima pravo na koeficijent za obračun plaće koji je primjeren njegovoj stručnoj spremi i stečenom radnom stažu. Možemo razumjeti umanjenje plaće za određeni postotni bod koji će se i ovim Pravilnikom utvrditi, ali temelj za izračun plaće pripravnika mora biti plaća odgojitelja i stručnog suradnika s položenim stručnim ispitom. Propusti li se navesti u Pravilniku ovu odredbu, u praksi ćemo dopustiti razne visine plaća pod izlikom da pripravnik nije isto što i odgojitelj, a time i diskriminaciju i nezadovoljstvo onih koji sutra imaju biti budućnost ove struke i poziva. Također, pitanje mjere osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca, potrebno je jasnije odrediti. Mjera kao takva više je puta doživjela izmjene, a u praksi je dovela do niza izazova u smislu nerazumijevanja radnog statusa i radnih prava pripravnika. Pozitivno je izostavljanje pripravništva u smislu volontiranja, jer svatko za svoj rad treba biti plaćen, a mnoge generacije odgojitelja koji su volontirali tijekom pripravništva, dokaz su koliko je to teško i neopravdano. Posebice ukoliko znamo da odgojitelj pripravnik obavlja sve poslove i zadaće koje obavlja i odgojitelj nakon položenog stručnog ispita i tako poslodavcu predstavlja besplatnu radnu snagu. Iako je ispravno navedeno kako pripravnik ima pravo i mogućnost tijekom stažiranja prijeći u drugi vrtić, a obveze vrtića jasno su propisane, nužno je naglasiti potrebu da pripravništvo u pravilu traje 12 mjeseci u kontinuitetu i obavlja se u jednom vrtiću. Tako će se izbjeći sadašnja praksa da se pripravnike zapošljava na kratke ugovore o radu, kojima je stvarna svrha zamjena nenazočnih odgojitelja, a ne osposobljavanje za samostalan rad. U ovom je Nacrtu izostavljeno definiranje stručne podrške i nadzora nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja ili Agencije za odgoj i obrazovanje, što je u prijašnjem Pravilniku bilo jasno definirano. Potrebno je jasnije definirati ove smjernice. Povećanje ovlasti Agencije za odgoj i obrazovanje, koje proizlazi iz prijedloga ovoga Pravilnika se mogu prihvatiti, no isključivo ukoliko se jasno uredi tko je za što odgovoran, uz pripadajuće prekršajne odredbe. Prema ovome prijedlogu Pravilnika, Agencija će samostalno donositi odluke poput one o određivanju koju razliku ispita koji radnik mora polagati, bez ikakvih smjernica kojima će se praksa ujednačiti. Pravilnikom nije uređeno tko će pratiti provedbu pripravničkog stažiranja i na koji način. Pitanje mentoriranja pripravnika također nije jasno definirano, no ono što zasigurno iskače, jest odredba kako ravnatelj ustanove može imenovati za mentora odgojitelja istog ili višeg stupnja stručne spreme od pripravnika, s najmanje 5 godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom. Jasno je kako se u praksi imenovanje mentora odvija na razne načine, nerijetko i prisilno, stoga je i ovim Pravilnikom bilo potrebno urediti pitanja imenovanja i statusa mentora, vrednovanja njihovog rada i pitanje pristanka na mentorstvo. U ranijem prijedlogu isticala se potreba da se takvim odgojiteljima omogući lakše stjecanje zvanja mentora, što predlagatelj ne uvažava. Također, potrebno je definirati koliko pripravnika jedan mentor može istovremeno imati. I dalje se predlaže da pripravnici prva 2 mjeseca stažiranja rade uz mentora u skupini kako bi ih mentor postupno uveo u rad. U ostalih 10 mjeseci stažiranja, traži se uvođenje obveze ustanovi da omogući pripravniku rad sa svim dobnim skupinama djece kako bi odgojitelj mogao dobiti iskustvo rada sa svim uzrastima djece i različitim programima. Neprihvatljivo je da pripravnik završi stažiranje i položi stručni ispit, a da se na tom putu nije okušao u radu u primjerice jaslicama, programu predškole ili drugim programima i skupinama djece različite dobi. Zaključno, uvažavajući napore radne skupine koja je izradila ovakav prijedlog Pravilnika, držim da na njemu treba još dodatno raditi i iskoristiti priliku da se jedan ovakav važan akt donese kako bi olakšao i unaprijedio praksu, a ne kako bi nastao samo forme radi.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgovarajuća vrsta obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika potrebna za rad u dječjem vrtiću ne uređuje se ovim Pravilnikom. Stručni ispit polaže se u dječjem vrtiću (sjedištu) koje imenuje Agencija za odgoj i obrazovanje (članak 14. ovog Pravilnika). Člankom 15. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da nakon ostvarenog programa pripravničkog staža, dječji vrtić prijavljuje pripravnika za stručni ispit. Člankom 5. stavkom 1. točkom 2. ovog Pravilnika propisano je da su obvezni dokumenti programa stažiranja: propisi i pedagoška dokumentacija iz sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja RH. Pitanje koeficijenta pripravnika uređuje se Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa propisano je odredbama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i drugim posebnim propisima. Člankom 2. i člankom 25. ovog Pravilnika propisano je da odluku o razlikovnom dijelu stručnog ispita donosi nadležno ispitno povjerenstvo Agencije za odgoj i obrazovanje prema tomu ovo je pitanje u njihovoj nadležnosti. Pitanje napredovanja u zvanje uređuje se drugim Pravilnikom i nije predmet ovog Pravilnika. Člankom 4. stavkom 5. ovog Pravilnika propisano je da mentor pripravnika odgojitelja istodobno može imati najviše dva pripravnika. Člankom 4. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da se stažiranje pripravnika ostvaruje na temelju programa koji izrađuje povjerenstvo za stažiranje.
4	MARTINA LINIĆ	PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU	Članak 1. ovoga Pravilnika, svrha pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita je osposobiti odgojitelje i stručne suradnike za stručno i samostalno obavljanje odgojno obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi, što bi morala biti prva i temeljna odrednica za izradu ovoga Pravilnika. Uzmemo li u promišljanje činjenicu da je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju dopušten rad na poslovima odgojitelja i osobama koje nemaju propisani uvjet obrazovanja, time niti stručne kompetencije za poslove odgojitelja, postavlja se pitanje smisla svrhe pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita uopće. Skrenimo pozornost i na činjenicu da se osobe koje su završetkom studija RPOO stekle zvanje odgojitelja obvezuje na godinu dana pripravničkog stažiranja, dok se osobama koje nisu stekle to obrazovanje i zvanje, učiteljima primarnog obrazovanja, i u Zakonu i u ovome Pravilniku, takva obveza ne propisuje i ne smatra ih se pripravnicima. Već na početku moramo reći kako i ovaj Pravilnik još jednom potvrđuje i potiče diskriminaciju generacija odgojitelja koji su za svoje zvanje i kompetencije studirali tri ili pet godina, u odnosu na radnike koji nemaju odgovarajuće obrazovanje, zvanje i kompetencije. No pripravničko stažiranje odgojiteljima i stručnim suradnicima je obvezno, dok ostalim radnicima na istim poslovima ono nije obveza, stoga bi ovaj Pravilnik morao jasnije i pravičnije urediti obveze, prava i položaj pripravnika. Udruga SIDRO prije dvije godine izradila je i uputila prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja prijedlog Pravilnika o načinu i uvjetima polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću, u nadi da će se ti materijali koristiti kada se bude donosio Pravilnik koji bi imao zamijeniti onaj važeći iz 1997. godine. Nažalost, evidentno je kako se materijali koje je izradila i predložila radna skupina udruge SIDRO sačinjena od dvadesetak stručnjaka različitih profila, nisu uvažili. Jedini zahtjev koji jest uvažen i za što pohvaljujemo Ministarstvo, jest onaj da se jasno definira tko je obvezan podmiriti troškove prvog izlaska pripravnika na stručni ispit, i to je sada jasno, onaj vrtić koji pripravnika i prijavljuje na polaganje. Predlažemo da se dodatno jasnije definira postupanje poslodavaca kod promjene ustanove u kojoj pripravnik stažira, kako bismo izbjegli sada prisutne situacije u praksi da se dvije ili više ustanova ne mogu dogovoriti tko je obvezan prijaviti pripravnika za polaganje, nakon što je pripravnik prešao u drugi vrtić. Stoga ćemo podsjetiti na glavne izmjene koje smo tada predlagali, a pri kojim prijedlozima i danas stojimo. Stručne ispite treba polagati u ustanovi u kojoj je pripravnik obavljao stažiranje, budući da svaka pedagoška intervencija odgojitelja proizlazi iz odnosa kojeg odgojitelj uspostavi s djetetom, skupinom, roditeljima te materijalnim i tradicijskim okruženjem. Očekivati da će polaganje ispita u skupini nepoznate djece, nepoznatom prostoru, često i u nepoznatom gradu, biti objektivan prikaz kvalitete rada pripravnika je nerealno. Time će se izbjeći i dodatan nevjerojatno velik i neopravdan trošak koji imaju pripravnici, budući da sav materijal, poticaje i potrebna sredstva moraju osigurati samostalno, donijeti ih u ustanovu gdje polažu ispit i u pravilu ih tamo i ostaviti. Polaganjem ispita (bar praktičnog dijela ispita) u ustanovi gdje pripravnik stažira, izbjeći će se ova neprihvatljiva i nepotrebna pojava. Značajno veći utjecaj na konačno vrednovanje rada odgojitelja pripravnika treba dati mentoru, stručnom timu i ravnatelju ustanove gdje je pripravnik godinu dana obavljao staž, jer su oni jedini koji, prateći rad pripravnika kroz godinu dana, mogu objektivno procijeniti kvalitetu rada toga pripravnika. Komisija sastavljena od vanjskih suradnika ispituje pripravnika teoriju koju je već položio na studiju, obranio i diplomirao što na stručnom ispitu, što nije potrebno ponovno činiti. Teoriju se može propitivati isključivo u smislu pripravnikove sposobnosti njene primjene u praksi, a ne definicije i teorijsko znanje, što se u pravilu čini. Posebna kritika ide izostavljanju propitivanja pripravnika u području poznavanja zakonskih i podzakonskih propisa koji uređuju sustav RPOO. Pohvaljujemo uvođenje nekih drugih obveznih dokumenata u program stažiranja, primjerice konvencija i propisa vezani uz zaštitu prava djece, no potrebno je jasno navesti i zakonske i podzakonske akte koji uređuju područje RPOO. Želimo li odgovorne i kompetentne, kvalitetne odgojitelje, oni moraju poznavati propise, s naglaskom na Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, Državni pedagoški standard i sve pravilnike koji uređuju rad vrtića. Ukoliko se na stručnom ispitu ne traže ova znanja, postavlja se pitanje želi li predlagatelj ovakvoga Pravilnika odgojitelje koji ne poznaju propise prema kojima su obvezni raditi. U ovom je Nacrtu propušteno regulirati plaćanje pripravničkog staža odgojitelja i stručnog suradnika, što je u prethodnom Pravilniku bilo jasno definirano. Članak 13. još uvijek važećeg Pravilnika jasno je isticao kako pripravnik ima pravo na koeficijent za obračun plaće koji je primjeren njegovoj stručnoj spremi i stečenom radnom stažu. Možemo razumjeti umanjenje plaće za određeni postotni bod koji će se i ovim Pravilnikom utvrditi, ali temelj za izračun plaće pripravnika mora biti plaća odgojitelja i stručnog suradnika s položenim stručnim ispitom. Propustimo li navesti u Pravilniku ovu odredbu, u praksi ćemo dopustiti razne visine plaća pod izlikom da pripravnik nije isto što i odgojitelj, a time i diskriminaciju i nezadovoljstvo onih koji sutra imaju biti budućnost ove struke i poziva. Također, pitanje mjere osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca, potrebno je jasnije odrediti. Mjera kao takva više je puta doživjela izmjene, a u praksi je dovela do niza izazova u smislu nerazumijevanja radnog statusa i radnih prava pripravnika. Pozitivno je i pohvaljujemo izostavljanje pripravništva u smislu volontiranja, jer svatko za svoj rad treba biti plaćen, a mnoge generacije odgojitelja koji su volontirali tijekom pripravništva, dokaz su koliko je to teško i neopravdano. Posebice ukoliko znamo da odgojitelj pripravnik obavlja sve poslove i zadaće koje obavlja i odgojitelj nakon položenog stručnog ispita i tako poslodavcu predstavlja besplatnu radnu snagu. Iako je ispravno navedeno kako pripravnik ima pravo i mogućnost tijekom stažiranja prijeći u drugi vrtić, a obveze vrtića jasno su propisane, nužno je naglasiti potrebu da pripravništvo u pravilu traje 12 mjeseci u kontinuitetu i obavlja se u jednom vrtiću. Tako ćemo izbjeći sadašnju praksu da se pripravnike zapošljava na kratke ugovore o radu, kojima je stvarna svrha zamjena nenazočnih odgojitelja, a ne osposobljavanje za samostalan rad. U ovom je Nacrtu izostavljeno definiranje stručne podrške i nadzora nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja ili Agencije za odgoj i obrazovanje, što je u prijašnjem Pravilniku bilo jasno definirano. Potrebno je jasnije definirati ove smjernice. Povećanje ovlasti Agencije za odgoj i obrazovanje, koje proizlazi iz prijedloga ovoga Pravilnika možemo prihvatiti, no isključivo ukoliko se jasno uredi tko je za što odgovoran, uz pripadajuće prekršajne odredbe. Prema ovome prijedlogu Pravilnika, Agencija će samostalno donositi odluke poput one o određivanju koju razliku ispita koji radnik mora polagati, bez ikakvih smjernica kojima će se praksa ujednačiti. Pravilnikom nije uređeno tko će pratiti provedbu pripravničkog stažiranja i na koji način. Pitanje mentoriranja pripravnika također nije jasno definirano, no ono što zasigurno iskače, jest odredba kako ravnatelj ustanove može imenovati za mentora odgojitelja istog ili višeg stupnja stručne spreme od pripravnika, s najmanje 5 godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom. Jasno je kako se u praksi imenovanje mentora odvija na razne načine, nerijetko i prisilno, stoga je i ovim Pravilnikom bilo potrebno urediti pitanja imenovanja i statusa mentora, vrednovanja njihovog rada i pitanje pristanka na mentorstvo. U našem ranijem prijedlogu isticali smo potrebu da se takvim odgojiteljima omogući lakše stjecanje zvanja mentora, što predlagatelj ne uvažava. Također, potrebno je definirati koliko pripravnika jedan mentor može istovremeno imati. I dalje predlažemo da pripravnici prva 2 mjeseca stažiranja rade uz mentora u skupini kako bi ih mentor postupno uveo u rad. U ostalih 10 mjeseci stažiranja, tražimo uvođenje obveze ustanovi da omogući pripravniku rad sa svim dobnim skupinama djece kako bi odgojitelj mogao dobiti iskustvo rada sa svim uzrastima djece i različitim programima. Neprihvatljivo je da pripravnik završi stažiranje i položi stručni ispit, a da se na tom putu nije okušao u radu u primjerice jaslicama, programu predškole ili drugim programima i skupinama djece različite dobi. Zaključno, uvažavajući napore radne skupine koja je izradila ovakav prijedlog Pravilnika, držimo da na njemu treba još dodatno raditi i iskoristiti priliku da se jedan ovakav važan akt donese kako bi olakšao i unaprijedio praksu, a ne kako bi nastao samo forme radi.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgovarajuća vrsta obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika potrebna za rad u dječjem vrtiću ne uređuje se ovim Pravilnikom. Sukladno zakonskoj regulativi ministar znanosti i obrazovanja obrazovanja imenovao je radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika te prijedlog Pravilnika koji je pripremila UDRUGA SIDRO ne možemo uvažiti. Stručni ispit polaže se u dječjem vrtiću (sjedištu) koje imenuje Agencija za odgoj i obrazovanje (članak 14. ovog Pravilnika). Člankom 15. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da nakon ostvarenog programa pripravničkog staža, dječji vrtić prijavljuje pripravnika za stručni ispit. Člankom 5. stavkom 1. točkom 2. ovog Pravilnika propisano je da su obvezni dokumenti programa stažiranja: propisi i pedagoška dokumentacija iz sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja RH. Pitanje koeficijenta pripravnika uređuje se Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa propisano je odredbama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i drugim posebnim propisima. Člankom 2. i člankom 25. ovog Pravilnika propisano je da odluku o razlikovnom dijelu stručnog ispita donosi nadležno ispitno povjerenstvo Agencije za odgoj i obrazovanje prema tomu ovo je pitanje u njihovoj nadležnosti. Pitanje napredovanja u zvanje uređuje se drugim Pravilnikom i nije predmet ovog Pravilnika. Člankom 4. stavkom 5. ovog Pravilnika propisano je da mentor pripravnika odgojitelja istodobno može imati najviše dva pripravnika. Člankom 4. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da se stažiranje pripravnika ostvaruje na temelju programa koji izrađuje povjerenstvo za stažiranje.
5	Mia Radić	PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU	Kako ističe i sam članak 1. ovoga Pravilnika, svrha pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita je osposobiti odgojitelje i stručne suradnike za stručno i samostalno obavljanje odgojno obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi, što bi morala biti prva i temeljna odrednica za izradu ovoga Pravilnika. Uzme li se u promišljanje činjenicu da je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju dopušten rad na poslovima odgojitelja i osobama koje nemaju propisani uvjet obrazovanja, time niti stručne kompetencije za poslove odgojitelja, postavlja se pitanje smisla svrhe pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita uopće. Skrenimo pozornost i na činjenicu da se osobe koje su završetkom studija RPOO stekle zvanje odgojitelja obvezuje na godinu dana pripravničkog stažiranja, dok se osobama koje nisu stekle to obrazovanje i zvanje, učiteljima primarnog obrazovanja, i u Zakonu i u ovome Pravilniku, takva obveza ne propisuje i ne smatra ih se pripravnicima. Već na početku moram reći kako i ovaj Pravilnik još jednom potvrđuje i potiče diskriminaciju generacija odgojitelja koji su za svoje zvanje i kompetencije studirali tri ili pet godina, u odnosu na radnike koji nemaju odgovarajuće obrazovanje, zvanje i kompetencije. No pripravničko stažiranje odgojiteljima i stručnim suradnicima je obvezno, dok ostalim radnicima na istim poslovima ono nije obveza, stoga bi ovaj Pravilnik morao jasnije i pravičnije urediti obveze, prava i položaj pripravnika. Nažalost, evidentno je kako se materijali koje je izradila i predložila radna skupina udruge SIDRO sačinjena od dvadesetak stručnjaka različitih profila, nisu uvažili. Jedini zahtjev koji jest uvažen i za što pohvaljujem Ministarstvo, jest onaj da se jasno definira tko je obvezan podmiriti troškove prvog izlaska pripravnika na stručni ispit, i to je sada jasno, onaj vrtić koji pripravnika i prijavljuje na polaganje. Predlažem da se dodatno jasnije definira postupanje poslodavaca kod promjene ustanove u kojoj pripravnik stažira, kako bi se izbjegle sada prisutne situacije u praksi da se dvije ili više ustanova ne mogu dogovoriti tko je obvezan prijaviti pripravnika za polaganje, nakon što je pripravnik prešao u drugi vrtić. Stoga ću podsjetiti na glavne izmjene koje su se tada predlagale, a pri kojim prijedlozima i danas stojim. Stručne ispite treba polagati u ustanovi u kojoj je pripravnik obavljao stažiranje, budući da svaka pedagoška intervencija odgojitelja proizlazi iz odnosa kojeg odgojitelj uspostavi s djetetom, skupinom, roditeljima te materijalnim i tradicijskim okruženjem. Očekivati da će polaganje ispita u skupini nepoznate djece, nepoznatom prostoru, često i u nepoznatom gradu, biti objektivan prikaz kvalitete rada pripravnika je nerealno. Time će se izbjeći i dodatan nevjerojatno velik i neopravdan trošak koji imaju pripravnici, budući da sav materijal, poticaje i potrebna sredstva moraju osigurati samostalno, donijeti ih u ustanovu gdje polažu ispit i u pravilu ih tamo i ostaviti. Polaganjem ispita (bar praktičnog dijela ispita) u ustanovi gdje pripravnik stažira, izbjeći će se ova neprihvatljiva i nepotrebna pojava. Značajno veći utjecaj na konačno vrednovanje rada odgojitelja pripravnika treba dati mentoru, stručnom timu i ravnatelju ustanove gdje je pripravnik godinu dana obavljao staž, jer su oni jedini koji, prateći rad pripravnika kroz godinu dana, mogu objektivno procijeniti kvalitetu rada toga pripravnika. Komisija sastavljena od vanjskih suradnika ispituje pripravnika teoriju koju je već položio na studiju, obranio i diplomirao što na stručnom ispitu, što nije potrebno ponovno činiti. Teoriju se može propitivati isključivo u smislu pripravnikove sposobnosti njene primjene u praksi, a ne definicije i teorijsko znanje, što se u pravilu čini. Posebna kritika ide izostavljanju propitivanja pripravnika u području poznavanja zakonskih i podzakonskih propisa koji uređuju sustav RPOO. Pohvaljujem uvođenje nekih drugih obveznih dokumenata u program stažiranja, primjerice konvencija i propisa vezani uz zaštitu prava djece, no potrebno je jasno navesti i zakonske i podzakonske akte koji uređuju područje RPOO. Želimo li odgovorne i kompetentne, kvalitetne odgojitelje, oni moraju poznavati propise, s naglaskom na Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, Državni pedagoški standard i sve pravilnike koji uređuju rad vrtića. Ukoliko se na stručnom ispitu ne traže ova znanja, postavlja se pitanje želi li predlagatelj ovakvoga Pravilnika odgojitelje koji ne poznaju propise prema kojima su obvezni raditi. U ovom je Nacrtu propušteno regulirati plaćanje pripravničkog staža odgojitelja i stručnog suradnika, što je u prethodnom Pravilniku bilo jasno definirano. Članak 13. još uvijek važećeg Pravilnika jasno je isticao kako pripravnik ima pravo na koeficijent za obračun plaće koji je primjeren njegovoj stručnoj spremi i stečenom radnom stažu. Možemo razumjeti umanjenje plaće za određeni postotni bod koji će se i ovim Pravilnikom utvrditi, ali temelj za izračun plaće pripravnika mora biti plaća odgojitelja i stručnog suradnika s položenim stručnim ispitom. Propusti li se navesti u Pravilniku ovu odredbu, u praksi ćemo dopustiti razne visine plaća pod izlikom da pripravnik nije isto što i odgojitelj, a time i diskriminaciju i nezadovoljstvo onih koji sutra imaju biti budućnost ove struke i poziva. Također, pitanje mjere osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca, potrebno je jasnije odrediti. Mjera kao takva više je puta doživjela izmjene, a u praksi je dovela do niza izazova u smislu nerazumijevanja radnog statusa i radnih prava pripravnika. Pozitivno je izostavljanje pripravništva u smislu volontiranja, jer svatko za svoj rad treba biti plaćen, a mnoge generacije odgojitelja koji su volontirali tijekom pripravništva, dokaz su koliko je to teško i neopravdano. Posebice ukoliko znamo da odgojitelj pripravnik obavlja sve poslove i zadaće koje obavlja i odgojitelj nakon položenog stručnog ispita i tako poslodavcu predstavlja besplatnu radnu snagu. Iako je ispravno navedeno kako pripravnik ima pravo i mogućnost tijekom stažiranja prijeći u drugi vrtić, a obveze vrtića jasno su propisane, nužno je naglasiti potrebu da pripravništvo u pravilu traje 12 mjeseci u kontinuitetu i obavlja se u jednom vrtiću. Tako će se izbjeći sadašnja praksa da se pripravnike zapošljava na kratke ugovore o radu, kojima je stvarna svrha zamjena nenazočnih odgojitelja, a ne osposobljavanje za samostalan rad. U ovom je Nacrtu izostavljeno definiranje stručne podrške i nadzora nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja ili Agencije za odgoj i obrazovanje, što je u prijašnjem Pravilniku bilo jasno definirano. Potrebno je jasnije definirati ove smjernice. Povećanje ovlasti Agencije za odgoj i obrazovanje, koje proizlazi iz prijedloga ovoga Pravilnika se mogu prihvatiti, no isključivo ukoliko se jasno uredi tko je za što odgovoran, uz pripadajuće prekršajne odredbe. Prema ovome prijedlogu Pravilnika, Agencija će samostalno donositi odluke poput one o određivanju koju razliku ispita koji radnik mora polagati, bez ikakvih smjernica kojima će se praksa ujednačiti. Pravilnikom nije uređeno tko će pratiti provedbu pripravničkog stažiranja i na koji način. Pitanje mentoriranja pripravnika također nije jasno definirano, no ono što zasigurno iskače, jest odredba kako ravnatelj ustanove može imenovati za mentora odgojitelja istog ili višeg stupnja stručne spreme od pripravnika, s najmanje 5 godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom. Jasno je kako se u praksi imenovanje mentora odvija na razne načine, nerijetko i prisilno, stoga je i ovim Pravilnikom bilo potrebno urediti pitanja imenovanja i statusa mentora, vrednovanja njihovog rada i pitanje pristanka na mentorstvo. U ranijem prijedlogu isticala se potreba da se takvim odgojiteljima omogući lakše stjecanje zvanja mentora, što predlagatelj ne uvažava. Također, potrebno je definirati koliko pripravnika jedan mentor može istovremeno imati. I dalje se predlaže da pripravnici prva 2 mjeseca stažiranja rade uz mentora u skupini kako bi ih mentor postupno uveo u rad. U ostalih 10 mjeseci stažiranja, traži se uvođenje obveze ustanovi da omogući pripravniku rad sa svim dobnim skupinama djece kako bi odgojitelj mogao dobiti iskustvo rada sa svim uzrastima djece i različitim programima. Neprihvatljivo je da pripravnik završi stažiranje i položi stručni ispit, a da se na tom putu nije okušao u radu u primjerice jaslicama, programu predškole ili drugim programima i skupinama djece različite dobi. Zaključno, uvažavajući napore radne skupine koja je izradila ovakav prijedlog Pravilnika, držim da na njemu treba još dodatno raditi i iskoristiti priliku da se jedan ovakav važan akt donese kako bi olakšao i unaprijedio praksu, a ne kako bi nastao samo forme radi.	Primljeno na znanje	ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja RH. Pitanje koeficijenta pripravnika uređuje se Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa propisano je odredbama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i drugim posebnim propisima. Člankom 2. i člankom 25. ovog Pravilnika propisano je da odluku o razlikovnom dijelu stručnog ispita donosi nadležno ispitno povjerenstvo Agencije za odgoj i obrazovanje prema tomu ovo je pitanje u njihovoj nadležnosti. Pitanje napredovanja u zvanje uređuje se drugim Pravilnikom i nije predmet ovog Pravilnika. Člankom 4. stavkom 5. ovog Pravilnika propisano je da mentor pripravnika odgojitelja istodobno može imati najviše dva pripravnika. Člankom 4. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da se stažiranje pripravnika ostvaruje na temelju programa koji izrađuje povjerenstvo za stažiranje.
6	ANA DONADA	PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU	Kako ističe i sam članak 1. ovoga Pravilnika, svrha pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita je osposobiti odgojitelje i stručne suradnike za stručno i samostalno obavljanje odgojno obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi, što bi morala biti prva i temeljna odrednica za izradu ovoga Pravilnika. Uzmemo li u promišljanje činjenicu da je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju dopušten rad na poslovima odgojitelja i osobama koje nemaju propisani uvjet obrazovanja, time niti stručne kompetencije za poslove odgojitelja, postavlja se pitanje smisla svrhe pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita uopće. Skrenimo pozornost i na činjenicu da se osobe koje su završetkom studija RPOO stekle zvanje odgojitelja obvezuje na godinu dana pripravničkog stažiranja, dok se osobama koje nisu stekle to obrazovanje i zvanje, učiteljima primarnog obrazovanja, i u Zakonu i u ovome Pravilniku, takva obveza ne propisuje i ne smatra ih se pripravnicima. Već na početku moramo reći kako i ovaj Pravilnik još jednom potvrđuje i potiče diskriminaciju generacija odgojitelja koji su za svoje zvanje i kompetencije studirali tri ili pet godina, u odnosu na radnike koji nemaju odgovarajuće obrazovanje, zvanje i kompetencije. No pripravničko stažiranje odgojiteljima i stručnim suradnicima je obvezno, dok ostalim radnicima na istim poslovima ono nije obveza, stoga bi ovaj Pravilnik morao jasnije i pravičnije urediti obveze, prava i položaj pripravnika. Udruga SIDRO prije dvije godine izradila je i uputila prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja prijedlog Pravilnika o načinu i uvjetima polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću, u nadi da će se ti materijali koristiti kada se bude donosio Pravilnik koji bi imao zamijeniti onaj važeći iz 1997. godine. Nažalost, evidentno je kako se materijali koje je izradila i predložila radna skupina udruge SIDRO sačinjena od dvadesetak stručnjaka različitih profila, nisu uvažili. Jedini zahtjev koji jest uvažen i za što pohvaljujemo Ministarstvo, jest onaj da se jasno definira tko je obvezan podmiriti troškove prvog izlaska pripravnika na stručni ispit, i to je sada jasno, onaj vrtić koji pripravnika i prijavljuje na polaganje. Predlažemo da se dodatno jasnije definira postupanje poslodavaca kod promjene ustanove u kojoj pripravnik stažira, kako bismo izbjegli sada prisutne situacije u praksi da se dvije ili više ustanova ne mogu dogovoriti tko je obvezan prijaviti pripravnika za polaganje, nakon što je pripravnik prešao u drugi vrtić. Stoga ćemo podsjetiti na glavne izmjene koje smo tada predlagali, a pri kojim prijedlozima i danas stojimo. Stručne ispite treba polagati u ustanovi u kojoj je pripravnik obavljao stažiranje, budući da svaka pedagoška intervencija odgojitelja proizlazi iz odnosa kojeg odgojitelj uspostavi s djetetom, skupinom, roditeljima te materijalnim i tradicijskim okruženjem. Očekivati da će polaganje ispita u skupini nepoznate djece, nepoznatom prostoru, često i u nepoznatom gradu, biti objektivan prikaz kvalitete rada pripravnika je nerealno. Time će se izbjeći i dodatan nevjerojatno velik i neopravdan trošak koji imaju pripravnici, budući da sav materijal, poticaje i potrebna sredstva moraju osigurati samostalno, donijeti ih u ustanovu gdje polažu ispit i u pravilu ih tamo i ostaviti. Polaganjem ispita (bar praktičnog dijela ispita) u ustanovi gdje pripravnik stažira, izbjeći će se ova neprihvatljiva i nepotrebna pojava. Značajno veći utjecaj na konačno vrednovanje rada odgojitelja pripravnika treba dati mentoru, stručnom timu i ravnatelju ustanove gdje je pripravnik godinu dana obavljao staž, jer su oni jedini koji, prateći rad pripravnika kroz godinu dana, mogu objektivno procijeniti kvalitetu rada toga pripravnika. Komisija sastavljena od vanjskih suradnika ispituje pripravnika teoriju koju je već položio na studiju, obranio i diplomirao što na stručnom ispitu, što nije potrebno ponovno činiti. Teoriju se može propitivati isključivo u smislu pripravnikove sposobnosti njene primjene u praksi, a ne definicije i teorijsko znanje, što se u pravilu čini. Posebna kritika ide izostavljanju propitivanja pripravnika u području poznavanja zakonskih i podzakonskih propisa koji uređuju sustav RPOO. Pohvaljujemo uvođenje nekih drugih obveznih dokumenata u program stažiranja, primjerice konvencija i propisa vezani uz zaštitu prava djece, no potrebno je jasno navesti i zakonske i podzakonske akte koji uređuju područje RPOO. Želimo li odgovorne i kompetentne, kvalitetne odgojitelje, oni moraju poznavati propise, s naglaskom na Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, Državni pedagoški standard i sve pravilnike koji uređuju rad vrtića. Ukoliko se na stručnom ispitu ne traže ova znanja, postavlja se pitanje želi li predlagatelj ovakvoga Pravilnika odgojitelje koji ne poznaju propise prema kojima su obvezni raditi. U ovom je Nacrtu propušteno regulirati plaćanje pripravničkog staža odgojitelja i stručnog suradnika, što je u prethodnom Pravilniku bilo jasno definirano. Članak 13. još uvijek važećeg Pravilnika jasno je isticao kako pripravnik ima pravo na koeficijent za obračun plaće koji je primjeren njegovoj stručnoj spremi i stečenom radnom stažu. Možemo razumjeti umanjenje plaće za određeni postotni bod koji će se i ovim Pravilnikom utvrditi, ali temelj za izračun plaće pripravnika mora biti plaća odgojitelja i stručnog suradnika s položenim stručnim ispitom. Propustimo li navesti u Pravilniku ovu odredbu, u praksi ćemo dopustiti razne visine plaća pod izlikom da pripravnik nije isto što i odgojitelj, a time i diskriminaciju i nezadovoljstvo onih koji sutra imaju biti budućnost ove struke i poziva. Također, pitanje mjere osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca, potrebno je jasnije odrediti. Mjera kao takva više je puta doživjela izmjene, a u praksi je dovela do niza izazova u smislu nerazumijevanja radnog statusa i radnih prava pripravnika. Pozitivno je i pohvaljujemo izostavljanje pripravništva u smislu volontiranja, jer svatko za svoj rad treba biti plaćen, a mnoge generacije odgojitelja koji su volontirali tijekom pripravništva, dokaz su koliko je to teško i neopravdano. Posebice ukoliko znamo da odgojitelj pripravnik obavlja sve poslove i zadaće koje obavlja i odgojitelj nakon položenog stručnog ispita i tako poslodavcu predstavlja besplatnu radnu snagu. Iako je ispravno navedeno kako pripravnik ima pravo i mogućnost tijekom stažiranja prijeći u drugi vrtić, a obveze vrtića jasno su propisane, nužno je naglasiti potrebu da pripravništvo u pravilu traje 12 mjeseci u kontinuitetu i obavlja se u jednom vrtiću. Tako ćemo izbjeći sadašnju praksu da se pripravnike zapošljava na kratke ugovore o radu, kojima je stvarna svrha zamjena nenazočnih odgojitelja, a ne osposobljavanje za samostalan rad. U ovom je Nacrtu izostavljeno definiranje stručne podrške i nadzora nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja ili Agencije za odgoj i obrazovanje, što je u prijašnjem Pravilniku bilo jasno definirano. Potrebno je jasnije definirati ove smjernice. Povećanje ovlasti Agencije za odgoj i obrazovanje, koje proizlazi iz prijedloga ovoga Pravilnika možemo prihvatiti, no isključivo ukoliko se jasno uredi tko je za što odgovoran, uz pripadajuće prekršajne odredbe. Prema ovome prijedlogu Pravilnika, Agencija će samostalno donositi odluke poput one o određivanju koju razliku ispita koji radnik mora polagati, bez ikakvih smjernica kojima će se praksa ujednačiti. Pravilnikom nije uređeno tko će pratiti provedbu pripravničkog stažiranja i na koji način. Pitanje mentoriranja pripravnika također nije jasno definirano, no ono što zasigurno iskače, jest odredba kako ravnatelj ustanove može imenovati za mentora odgojitelja istog ili višeg stupnja stručne spreme od pripravnika, s najmanje 5 godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom. Jasno je kako se u praksi imenovanje mentora odvija na razne načine, nerijetko i prisilno, stoga je i ovim Pravilnikom bilo potrebno urediti pitanja imenovanja i statusa mentora, vrednovanja njihovog rada i pitanje pristanka na mentorstvo. U našem ranijem prijedlogu isticali smo potrebu da se takvim odgojiteljima omogući lakše stjecanje zvanja mentora, što predlagatelj ne uvažava. Također, potrebno je definirati koliko pripravnika jedan mentor može istovremeno imati. I dalje predlažemo da pripravnici prva 2 mjeseca stažiranja rade uz mentora u skupini kako bi ih mentor postupno uveo u rad. U ostalih 10 mjeseci stažiranja, tražimo uvođenje obveze ustanovi da omogući pripravniku rad sa svim dobnim skupinama djece kako bi odgojitelj mogao dobiti iskustvo rada sa svim uzrastima djece i različitim programima. Neprihvatljivo je da pripravnik završi stažiranje i položi stručni ispit, a da se na tom putu nije okušao u radu u primjerice jaslicama, programu predškole ili drugim programima i skupinama djece različite dobi. Zaključno, uvažavajući napore radne skupine koja je izradila ovakav prijedlog Pravilnika, držimo da na njemu treba još dodatno raditi i iskoristiti priliku da se jedan ovakav važan akt donese kako bi olakšao i unaprijedio praksu, a ne kako bi nastao samo forme radi.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgovarajuća vrsta obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika potrebna za rad u dječjem vrtiću ne uređuje se ovim Pravilnikom. Sukladno zakonskoj regulativi ministar znanosti i obrazovanja obrazovanja imenovao je radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika te prijedlog Pravilnika koji je pripremila UDRUGA SIDRO ne možemo uvažiti. Stručni ispit polaže se u dječjem vrtiću (sjedištu) koje imenuje Agencija za odgoj i obrazovanje (članak 14. ovog Pravilnika). Člankom 15. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da nakon ostvarenog programa pripravničkog staža, dječji vrtić prijavljuje pripravnika za stručni ispit. Člankom 5. stavkom 1. točkom 2. ovog Pravilnika propisano je da su obvezni dokumenti programa stažiranja: propisi i pedagoška dokumentacija iz sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja RH. Pitanje koeficijenta pripravnika uređuje se Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa propisano je odredbama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i drugim posebnim propisima. Člankom 2. i člankom 25. ovog Pravilnika propisano je da odluku o razlikovnom dijelu stručnog ispita donosi nadležno ispitno povjerenstvo Agencije za odgoj i obrazovanje prema tomu ovo je pitanje u njihovoj nadležnosti. Pitanje napredovanja u zvanje uređuje se drugim Pravilnikom i nije predmet ovog Pravilnika. Člankom 4. stavkom 5. ovog Pravilnika propisano je da mentor pripravnika odgojitelja istodobno može imati najviše dva pripravnika. Člankom 4. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da se stažiranje pripravnika ostvaruje na temelju programa koji izrađuje povjerenstvo za stažiranje.
7	Tina Bebić	PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU	Kako ističe i sam članak 1. ovoga Pravilnika, svrha pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita je osposobiti odgojitelje i stručne suradnike za stručno i samostalno obavljanje odgojno obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi, što bi morala biti prva i temeljna odrednica za izradu ovoga Pravilnika. Uzmemo li u promišljanje činjenicu da je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju dopušten rad na poslovima odgojitelja i osobama koje nemaju propisani uvjet obrazovanja, time niti stručne kompetencije za poslove odgojitelja, postavlja se pitanje smisla svrhe pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita uopće. Skrenimo pozornost i na činjenicu da se osobe koje su završetkom studija RPOO stekle zvanje odgojitelja obvezuje na godinu dana pripravničkog stažiranja, dok se osobama koje nisu stekle to obrazovanje i zvanje, učiteljima primarnog obrazovanja, i u Zakonu i u ovome Pravilniku, takva obveza ne propisuje i ne smatra ih se pripravnicima. Već na početku moramo reći kako i ovaj Pravilnik još jednom potvrđuje i potiče diskriminaciju generacija odgojitelja koji su za svoje zvanje i kompetencije studirali tri ili pet godina, u odnosu na radnike koji nemaju odgovarajuće obrazovanje, zvanje i kompetencije. No pripravničko stažiranje odgojiteljima i stručnim suradnicima je obvezno, dok ostalim radnicima na istim poslovima ono nije obveza, stoga bi ovaj Pravilnik morao jasnije i pravičnije urediti obveze, prava i položaj pripravnika. Udruga SIDRO prije dvije godine izradila je i uputila prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja prijedlog Pravilnika o načinu i uvjetima polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću, u nadi da će se ti materijali koristiti kada se bude donosio Pravilnik koji bi imao zamijeniti onaj važeći iz 1997. godine. Nažalost, evidentno je kako se materijali koje je izradila i predložila radna skupina udruge SIDRO sačinjena od dvadesetak stručnjaka različitih profila, nisu uvažili. Jedini zahtjev koji jest uvažen i za što pohvaljujemo Ministarstvo, jest onaj da se jasno definira tko je obvezan podmiriti troškove prvog izlaska pripravnika na stručni ispit, i to je sada jasno, onaj vrtić koji pripravnika i prijavljuje na polaganje. Predlažemo da se dodatno jasnije definira postupanje poslodavaca kod promjene ustanove u kojoj pripravnik stažira, kako bismo izbjegli sada prisutne situacije u praksi da se dvije ili više ustanova ne mogu dogovoriti tko je obvezan prijaviti pripravnika za polaganje, nakon što je pripravnik prešao u drugi vrtić. Stoga ćemo podsjetiti na glavne izmjene koje smo tada predlagali, a pri kojim prijedlozima i danas stojimo. Stručne ispite treba polagati u ustanovi u kojoj je pripravnik obavljao stažiranje, budući da svaka pedagoška intervencija odgojitelja proizlazi iz odnosa kojeg odgojitelj uspostavi s djetetom, skupinom, roditeljima te materijalnim i tradicijskim okruženjem. Očekivati da će polaganje ispita u skupini nepoznate djece, nepoznatom prostoru, često i u nepoznatom gradu, biti objektivan prikaz kvalitete rada pripravnika je nerealno. Time će se izbjeći i dodatan nevjerojatno velik i neopravdan trošak koji imaju pripravnici, budući da sav materijal, poticaje i potrebna sredstva moraju osigurati samostalno, donijeti ih u ustanovu gdje polažu ispit i u pravilu ih tamo i ostaviti. Polaganjem ispita (bar praktičnog dijela ispita) u ustanovi gdje pripravnik stažira, izbjeći će se ova neprihvatljiva i nepotrebna pojava. Značajno veći utjecaj na konačno vrednovanje rada odgojitelja pripravnika treba dati mentoru, stručnom timu i ravnatelju ustanove gdje je pripravnik godinu dana obavljao staž, jer su oni jedini koji, prateći rad pripravnika kroz godinu dana, mogu objektivno procijeniti kvalitetu rada toga pripravnika. Komisija sastavljena od vanjskih suradnika ispituje pripravnika teoriju koju je već položio na studiju, obranio i diplomirao što na stručnom ispitu, što nije potrebno ponovno činiti. Teoriju se može propitivati isključivo u smislu pripravnikove sposobnosti njene primjene u praksi, a ne definicije i teorijsko znanje, što se u pravilu čini. Posebna kritika ide izostavljanju propitivanja pripravnika u području poznavanja zakonskih i podzakonskih propisa koji uređuju sustav RPOO. Pohvaljujemo uvođenje nekih drugih obveznih dokumenata u program stažiranja, primjerice konvencija i propisa vezani uz zaštitu prava djece, no potrebno je jasno navesti i zakonske i podzakonske akte koji uređuju područje RPOO. Želimo li odgovorne i kompetentne, kvalitetne odgojitelje, oni moraju poznavati propise, s naglaskom na Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, Državni pedagoški standard i sve pravilnike koji uređuju rad vrtića. Ukoliko se na stručnom ispitu ne traže ova znanja, postavlja se pitanje želi li predlagatelj ovakvoga Pravilnika odgojitelje koji ne poznaju propise prema kojima su obvezni raditi. U ovom je Nacrtu propušteno regulirati plaćanje pripravničkog staža odgojitelja i stručnog suradnika, što je u prethodnom Pravilniku bilo jasno definirano. Članak 13. još uvijek važećeg Pravilnika jasno je isticao kako pripravnik ima pravo na koeficijent za obračun plaće koji je primjeren njegovoj stručnoj spremi i stečenom radnom stažu. Možemo razumjeti umanjenje plaće za određeni postotni bod koji će se i ovim Pravilnikom utvrditi, ali temelj za izračun plaće pripravnika mora biti plaća odgojitelja i stručnog suradnika s položenim stručnim ispitom. Propustimo li navesti u Pravilniku ovu odredbu, u praksi ćemo dopustiti razne visine plaća pod izlikom da pripravnik nije isto što i odgojitelj, a time i diskriminaciju i nezadovoljstvo onih koji sutra imaju biti budućnost ove struke i poziva. Također, pitanje mjere osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca, potrebno je jasnije odrediti. Mjera kao takva više je puta doživjela izmjene, a u praksi je dovela do niza izazova u smislu nerazumijevanja radnog statusa i radnih prava pripravnika. Pozitivno je i pohvaljujemo izostavljanje pripravništva u smislu volontiranja, jer svatko za svoj rad treba biti plaćen, a mnoge generacije odgojitelja koji su volontirali tijekom pripravništva, dokaz su koliko je to teško i neopravdano. Posebice ukoliko znamo da odgojitelj pripravnik obavlja sve poslove i zadaće koje obavlja i odgojitelj nakon položenog stručnog ispita i tako poslodavcu predstavlja besplatnu radnu snagu. Iako je ispravno navedeno kako pripravnik ima pravo i mogućnost tijekom stažiranja prijeći u drugi vrtić, a obveze vrtića jasno su propisane, nužno je naglasiti potrebu da pripravništvo u pravilu traje 12 mjeseci u kontinuitetu i obavlja se u jednom vrtiću. Tako ćemo izbjeći sadašnju praksu da se pripravnike zapošljava na kratke ugovore o radu, kojima je stvarna svrha zamjena nenazočnih odgojitelja, a ne osposobljavanje za samostalan rad. U ovom je Nacrtu izostavljeno definiranje stručne podrške i nadzora nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja ili Agencije za odgoj i obrazovanje, što je u prijašnjem Pravilniku bilo jasno definirano. Potrebno je jasnije definirati ove smjernice. Povećanje ovlasti Agencije za odgoj i obrazovanje, koje proizlazi iz prijedloga ovoga Pravilnika možemo prihvatiti, no isključivo ukoliko se jasno uredi tko je za što odgovoran, uz pripadajuće prekršajne odredbe. Prema ovome prijedlogu Pravilnika, Agencija će samostalno donositi odluke poput one o određivanju koju razliku ispita koji radnik mora polagati, bez ikakvih smjernica kojima će se praksa ujednačiti. Pravilnikom nije uređeno tko će pratiti provedbu pripravničkog stažiranja i na koji način. Pitanje mentoriranja pripravnika također nije jasno definirano, no ono što zasigurno iskače, jest odredba kako ravnatelj ustanove može imenovati za mentora odgojitelja istog ili višeg stupnja stručne spreme od pripravnika, s najmanje 5 godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom. Jasno je kako se u praksi imenovanje mentora odvija na razne načine, nerijetko i prisilno, stoga je i ovim Pravilnikom bilo potrebno urediti pitanja imenovanja i statusa mentora, vrednovanja njihovog rada i pitanje pristanka na mentorstvo. U našem ranijem prijedlogu isticali smo potrebu da se takvim odgojiteljima omogući lakše stjecanje zvanja mentora, što predlagatelj ne uvažava. Također, potrebno je definirati koliko pripravnika jedan mentor može istovremeno imati. I dalje predlažemo da pripravnici prva 2 mjeseca stažiranja rade uz mentora u skupini kako bi ih mentor postupno uveo u rad. U ostalih 10 mjeseci stažiranja, tražimo uvođenje obveze ustanovi da omogući pripravniku rad sa svim dobnim skupinama djece kako bi odgojitelj mogao dobiti iskustvo rada sa svim uzrastima djece i različitim programima. Neprihvatljivo je da pripravnik završi stažiranje i položi stručni ispit, a da se na tom putu nije okušao u radu u primjerice jaslicama, programu predškole ili drugim programima i skupinama djece različite dobi. Zaključno, uvažavajući napore radne skupine koja je izradila ovakav prijedlog Pravilnika, držimo da na njemu treba još dodatno raditi i iskoristiti priliku da se jedan ovakav važan akt donese kako bi olakšao i unaprijedio praksu, a ne kako bi nastao samo forme radi.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgovarajuća vrsta obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika potrebna za rad u dječjem vrtiću ne uređuje se ovim Pravilnikom. Sukladno zakonskoj regulativi ministar znanosti i obrazovanja obrazovanja imenovao je radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika te prijedlog Pravilnika koji je pripremila UDRUGA SIDRO ne možemo uvažiti. Stručni ispit polaže se u dječjem vrtiću (sjedištu) koje imenuje Agencija za odgoj i obrazovanje (članak 14. ovog Pravilnika). Člankom 15. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da nakon ostvarenog programa pripravničkog staža, dječji vrtić prijavljuje pripravnika za stručni ispit. Člankom 5. stavkom 1. točkom 2. ovog Pravilnika propisano je da su obvezni dokumenti programa stažiranja: propisi i pedagoška dokumentacija iz sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja RH. Pitanje koeficijenta pripravnika uređuje se Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa propisano je odredbama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i drugim posebnim propisima. Člankom 2. i člankom 25. ovog Pravilnika propisano je da odluku o razlikovnom dijelu stručnog ispita donosi nadležno ispitno povjerenstvo Agencije za odgoj i obrazovanje prema tomu ovo je pitanje u njihovoj nadležnosti. Pitanje napredovanja u zvanje uređuje se drugim Pravilnikom i nije predmet ovog Pravilnika. Člankom 4. stavkom 5. ovog Pravilnika propisano je da mentor pripravnika odgojitelja istodobno može imati najviše dva pripravnika. Člankom 4. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da se stažiranje pripravnika ostvaruje na temelju programa koji izrađuje povjerenstvo za stažiranje.
8	Filip Panić	PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU	Kako ističe i sam članak 1. ovoga Pravilnika, svrha pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita je osposobiti odgojitelje i stručne suradnike za stručno i samostalno obavljanje odgojno obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi, što bi morala biti prva i temeljna odrednica za izradu ovoga Pravilnika. Uzmemo li u promišljanje činjenicu da je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju dopušten rad na poslovima odgojitelja i osobama koje nemaju propisani uvjet obrazovanja, time niti stručne kompetencije za poslove odgojitelja, postavlja se pitanje smisla svrhe pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita uopće. Skrenimo pozornost i na činjenicu da se osobe koje su završetkom studija RPOO stekle zvanje odgojitelja obvezuje na godinu dana pripravničkog stažiranja, dok se osobama koje nisu stekle to obrazovanje i zvanje, učiteljima primarnog obrazovanja, i u Zakonu i u ovome Pravilniku, takva obveza ne propisuje i ne smatra ih se pripravnicima. Već na početku moramo reći kako i ovaj Pravilnik još jednom potvrđuje i potiče diskriminaciju generacija odgojitelja koji su za svoje zvanje i kompetencije studirali tri ili pet godina, u odnosu na radnike koji nemaju odgovarajuće obrazovanje, zvanje i kompetencije. No pripravničko stažiranje odgojiteljima i stručnim suradnicima je obvezno, dok ostalim radnicima na istim poslovima ono nije obveza, stoga bi ovaj Pravilnik morao jasnije i pravičnije urediti obveze, prava i položaj pripravnika. Udruga SIDRO prije dvije godine izradila je i uputila prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja prijedlog Pravilnika o načinu i uvjetima polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću, u nadi da će se ti materijali koristiti kada se bude donosio Pravilnik koji bi imao zamijeniti onaj važeći iz 1997. godine. Nažalost, evidentno je kako se materijali koje je izradila i predložila radna skupina udruge SIDRO sačinjena od dvadesetak stručnjaka različitih profila, nisu uvažili. Jedini zahtjev koji jest uvažen i za što pohvaljujemo Ministarstvo, jest onaj da se jasno definira tko je obvezan podmiriti troškove prvog izlaska pripravnika na stručni ispit, i to je sada jasno, onaj vrtić koji pripravnika i prijavljuje na polaganje. Predlažemo da se dodatno jasnije definira postupanje poslodavaca kod promjene ustanove u kojoj pripravnik stažira, kako bismo izbjegli sada prisutne situacije u praksi da se dvije ili više ustanova ne mogu dogovoriti tko je obvezan prijaviti pripravnika za polaganje, nakon što je pripravnik prešao u drugi vrtić. Stoga ćemo podsjetiti na glavne izmjene koje smo tada predlagali, a pri kojim prijedlozima i danas stojimo. Stručne ispite treba polagati u ustanovi u kojoj je pripravnik obavljao stažiranje, budući da svaka pedagoška intervencija odgojitelja proizlazi iz odnosa kojeg odgojitelj uspostavi s djetetom, skupinom, roditeljima te materijalnim i tradicijskim okruženjem. Očekivati da će polaganje ispita u skupini nepoznate djece, nepoznatom prostoru, često i u nepoznatom gradu, biti objektivan prikaz kvalitete rada pripravnika je nerealno. Time će se izbjeći i dodatan nevjerojatno velik i neopravdan trošak koji imaju pripravnici, budući da sav materijal, poticaje i potrebna sredstva moraju osigurati samostalno, donijeti ih u ustanovu gdje polažu ispit i u pravilu ih tamo i ostaviti. Polaganjem ispita (bar praktičnog dijela ispita) u ustanovi gdje pripravnik stažira, izbjeći će se ova neprihvatljiva i nepotrebna pojava. Značajno veći utjecaj na konačno vrednovanje rada odgojitelja pripravnika treba dati mentoru, stručnom timu i ravnatelju ustanove gdje je pripravnik godinu dana obavljao staž, jer su oni jedini koji, prateći rad pripravnika kroz godinu dana, mogu objektivno procijeniti kvalitetu rada toga pripravnika. Komisija sastavljena od vanjskih suradnika ispituje pripravnika teoriju koju je već položio na studiju, obranio i diplomirao što na stručnom ispitu, što nije potrebno ponovno činiti. Teoriju se može propitivati isključivo u smislu pripravnikove sposobnosti njene primjene u praksi, a ne definicije i teorijsko znanje, što se u pravilu čini. Posebna kritika ide izostavljanju propitivanja pripravnika u području poznavanja zakonskih i podzakonskih propisa koji uređuju sustav RPOO. Pohvaljujemo uvođenje nekih drugih obveznih dokumenata u program stažiranja, primjerice konvencija i propisa vezani uz zaštitu prava djece, no potrebno je jasno navesti i zakonske i podzakonske akte koji uređuju područje RPOO. Želimo li odgovorne i kompetentne, kvalitetne odgojitelje, oni moraju poznavati propise, s naglaskom na Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, Državni pedagoški standard i sve pravilnike koji uređuju rad vrtića. Ukoliko se na stručnom ispitu ne traže ova znanja, postavlja se pitanje želi li predlagatelj ovakvoga Pravilnika odgojitelje koji ne poznaju propise prema kojima su obvezni raditi. U ovom je Nacrtu propušteno regulirati plaćanje pripravničkog staža odgojitelja i stručnog suradnika, što je u prethodnom Pravilniku bilo jasno definirano. Članak 13. još uvijek važećeg Pravilnika jasno je isticao kako pripravnik ima pravo na koeficijent za obračun plaće koji je primjeren njegovoj stručnoj spremi i stečenom radnom stažu. Možemo razumjeti umanjenje plaće za određeni postotni bod koji će se i ovim Pravilnikom utvrditi, ali temelj za izračun plaće pripravnika mora biti plaća odgojitelja i stručnog suradnika s položenim stručnim ispitom. Propustimo li navesti u Pravilniku ovu odredbu, u praksi ćemo dopustiti razne visine plaća pod izlikom da pripravnik nije isto što i odgojitelj, a time i diskriminaciju i nezadovoljstvo onih koji sutra imaju biti budućnost ove struke i poziva. Također, pitanje mjere osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca, potrebno je jasnije odrediti. Mjera kao takva više je puta doživjela izmjene, a u praksi je dovela do niza izazova u smislu nerazumijevanja radnog statusa i radnih prava pripravnika. Pozitivno je i pohvaljujemo izostavljanje pripravništva u smislu volontiranja, jer svatko za svoj rad treba biti plaćen, a mnoge generacije odgojitelja koji su volontirali tijekom pripravništva, dokaz su koliko je to teško i neopravdano. Posebice ukoliko znamo da odgojitelj pripravnik obavlja sve poslove i zadaće koje obavlja i odgojitelj nakon položenog stručnog ispita i tako poslodavcu predstavlja besplatnu radnu snagu. Iako je ispravno navedeno kako pripravnik ima pravo i mogućnost tijekom stažiranja prijeći u drugi vrtić, a obveze vrtića jasno su propisane, nužno je naglasiti potrebu da pripravništvo u pravilu traje 12 mjeseci u kontinuitetu i obavlja se u jednom vrtiću. Tako ćemo izbjeći sadašnju praksu da se pripravnike zapošljava na kratke ugovore o radu, kojima je stvarna svrha zamjena nenazočnih odgojitelja, a ne osposobljavanje za samostalan rad. U ovom je Nacrtu izostavljeno definiranje stručne podrške i nadzora nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja ili Agencije za odgoj i obrazovanje, što je u prijašnjem Pravilniku bilo jasno definirano. Potrebno je jasnije definirati ove smjernice. Povećanje ovlasti Agencije za odgoj i obrazovanje, koje proizlazi iz prijedloga ovoga Pravilnika možemo prihvatiti, no isključivo ukoliko se jasno uredi tko je za što odgovoran, uz pripadajuće prekršajne odredbe. Prema ovome prijedlogu Pravilnika, Agencija će samostalno donositi odluke poput one o određivanju koju razliku ispita koji radnik mora polagati, bez ikakvih smjernica kojima će se praksa ujednačiti. Pravilnikom nije uređeno tko će pratiti provedbu pripravničkog stažiranja i na koji način. Pitanje mentoriranja pripravnika također nije jasno definirano, no ono što zasigurno iskače, jest odredba kako ravnatelj ustanove može imenovati za mentora odgojitelja istog ili višeg stupnja stručne spreme od pripravnika, s najmanje 5 godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom. Jasno je kako se u praksi imenovanje mentora odvija na razne načine, nerijetko i prisilno, stoga je i ovim Pravilnikom bilo potrebno urediti pitanja imenovanja i statusa mentora, vrednovanja njihovog rada i pitanje pristanka na mentorstvo. U našem ranijem prijedlogu isticali smo potrebu da se takvim odgojiteljima omogući lakše stjecanje zvanja mentora, što predlagatelj ne uvažava. Također, potrebno je definirati koliko pripravnika jedan mentor može istovremeno imati. I dalje predlažemo da pripravnici prva 2 mjeseca stažiranja rade uz mentora u skupini kako bi ih mentor postupno uveo u rad. U ostalih 10 mjeseci stažiranja, tražimo uvođenje obveze ustanovi da omogući pripravniku rad sa svim dobnim skupinama djece kako bi odgojitelj mogao dobiti iskustvo rada sa svim uzrastima djece i različitim programima. Neprihvatljivo je da pripravnik završi stažiranje i položi stručni ispit, a da se na tom putu nije okušao u radu u primjerice jaslicama, programu predškole ili drugim programima i skupinama djece različite dobi. Zaključno, uvažavajući napore radne skupine koja je izradila ovakav prijedlog Pravilnika, držimo da na njemu treba još dodatno raditi i iskoristiti priliku da se jedan ovakav važan akt donese kako bi olakšao i unaprijedio praksu, a ne kako bi nastao samo forme radi.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgovarajuća vrsta obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika potrebna za rad u dječjem vrtiću ne uređuje se ovim Pravilnikom. Sukladno zakonskoj regulativi ministar znanosti i obrazovanja obrazovanja imenovao je radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika te prijedlog Pravilnika koji je pripremila UDRUGA SIDRO ne možemo uvažiti. Stručni ispit polaže se u dječjem vrtiću (sjedištu) koje imenuje Agencija za odgoj i obrazovanje (članak 14. ovog Pravilnika). Člankom 15. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da nakon ostvarenog programa pripravničkog staža, dječji vrtić prijavljuje pripravnika za stručni ispit. Člankom 5. stavkom 1. točkom 2. ovog Pravilnika propisano je da su obvezni dokumenti programa stažiranja: propisi i pedagoška dokumentacija iz sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja RH. Pitanje koeficijenta pripravnika uređuje se Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa propisano je odredbama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i drugim posebnim propisima. Člankom 2. i člankom 25. ovog Pravilnika propisano je da odluku o razlikovnom dijelu stručnog ispita donosi nadležno ispitno povjerenstvo Agencije za odgoj i obrazovanje prema tomu ovo je pitanje u njihovoj nadležnosti. Pitanje napredovanja u zvanje uređuje se drugim Pravilnikom i nije predmet ovog Pravilnika. Člankom 4. stavkom 5. ovog Pravilnika propisano je da mentor pripravnika odgojitelja istodobno može imati najviše dva pripravnika. Člankom 4. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da se stažiranje pripravnika ostvaruje na temelju programa koji izrađuje povjerenstvo za stažiranje.
9	Tatjana Vitas	PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU	Već na početku moram reći kako i ovaj Pravilnik još jednom potvrđuje i potiče diskriminaciju generacija odgojitelja koji su za svoje zvanje i kompetencije studirali tri ili pet godina, u odnosu na radnike koji nemaju odgovarajuće obrazovanje, zvanje i kompetencije. No pripravničko stažiranje odgojiteljima i stručnim suradnicima je obvezno, dok ostalim radnicima na istim poslovima ono nije obveza, stoga bi ovaj Pravilnik morao jasnije i pravičnije urediti obveze, prava i položaj pripravnika. Kako ističe i sam članak 1. ovoga Pravilnika, svrha pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita je osposobiti odgojitelje i stručne suradnike za stručno i samostalno obavljanje odgojno obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi, što bi morala biti prva i temeljna odrednica za izradu ovoga Pravilnika. Uzmemo li u promišljanje činjenicu da je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju dopušten rad na poslovima odgojitelja i osobama koje nemaju propisani uvjet obrazovanja, time niti stručne kompetencije za poslove odgojitelja, postavlja se pitanje smisla svrhe pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita uopće. Skrećem pozornost i na činjenicu da se osobe koje su završetkom studija RPOO stekle zvanje odgojitelja obvezuje na godinu dana pripravničkog stažiranja, dok se osobama koje nisu stekle to obrazovanje i zvanje, učiteljima primarnog obrazovanja, i u Zakonu i u ovome Pravilniku, takva obveza ne propisuje i ne smatra ih se pripravnicima. Predlažem i da se dodatno jasnije definira postupanje poslodavaca kod promjene ustanove u kojoj pripravnik stažira, kako bismo izbjegli sada prisutne situacije u praksi da se dvije ili više ustanova ne mogu dogovoriti tko je obvezan prijaviti pripravnika za polaganje, nakon što je pripravnik prešao u drugi vrtić. Stručne ispite treba polagati u ustanovi u kojoj je pripravnik obavljao stažiranje, budući da svaka pedagoška intervencija odgojitelja proizlazi iz odnosa kojeg odgojitelj uspostavi s djetetom, skupinom, roditeljima te materijalnim i tradicijskim okruženjem. Očekivati da će polaganje ispita u skupini nepoznate djece, nepoznatom prostoru, često i u nepoznatom gradu, biti objektivan prikaz kvalitete rada pripravnika je nerealno. Time će se izbjeći i dodatan nevjerojatno velik i neopravdan trošak koji imaju pripravnici, budući da sav materijal, poticaje i potrebna sredstva moraju osigurati samostalno, donijeti ih u ustanovu gdje polažu ispit i u pravilu ih tamo i ostaviti. Polaganjem ispita (bar praktičnog dijela ispita) u ustanovi gdje pripravnik stažira, izbjeći će se ova neprihvatljiva i nepotrebna pojava. Značajno veći utjecaj na konačno vrednovanje rada odgojitelja pripravnika treba dati mentoru, stručnom timu i ravnatelju ustanove gdje je pripravnik godinu dana obavljao staž, jer su oni jedini koji, prateći rad pripravnika kroz godinu dana, mogu objektivno procijeniti kvalitetu rada toga pripravnika. Komisija sastavljena od vanjskih suradnika ispituje pripravnika teoriju koju je već položio na studiju, obranio i diplomirao što na stručnom ispitu, što nije potrebno ponovno činiti. Teoriju se može propitivati isključivo u smislu pripravnikove sposobnosti njene primjene u praksi, a ne definicije i teorijsko znanje, što se u pravilu čini. Posebna kritika ide izostavljanju propitivanja pripravnika u području poznavanja zakonskih i podzakonskih propisa koji uređuju sustav RPOO. Pohvaljujem uvođenje nekih drugih obveznih dokumenata u program stažiranja, primjerice konvencija i propisa vezanih uz zaštitu prava djece, no potrebno je jasno navesti i zakonske i podzakonske akte koji uređuju područje RPOO. Želimo li odgovorne i kompetentne, kvalitetne odgojitelje, oni moraju poznavati propise, s naglaskom na Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, Državni pedagoški standard i sve pravilnike koji uređuju rad vrtića. Ukoliko se na stručnom ispitu ne traže ova znanja, postavlja se pitanje želi li predlagatelj ovakvoga Pravilnika odgojitelje koji ne poznaju propise prema kojima su obvezni raditi. U ovom je Nacrtu propušteno regulirati plaćanje pripravničkog staža odgojitelja i stručnog suradnika, što je u prethodnom Pravilniku bilo jasno definirano. Članak 13. još uvijek važećeg Pravilnika jasno je isticao kako pripravnik ima pravo na koeficijent za obračun plaće koji je primjeren njegovoj stručnoj spremi i stečenom radnom stažu. Mogu razumjeti umanjenje plaće za određeni postotni bod koji će se i ovim Pravilnikom utvrditi, ali temelj za izračun plaće pripravnika mora biti plaća odgojitelja i stručnog suradnika s položenim stručnim ispitom. Propustimo li navesti u Pravilniku ovu odredbu, u praksi ćemo dopustiti razne visine plaća pod izlikom da pripravnik nije isto što i odgojitelj, a time i diskriminaciju i nezadovoljstvo onih koji sutra imaju biti budućnost ove struke i poziva. Također, pitanje mjere osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca, potrebno je jasnije odrediti. Mjera kao takva više je puta doživjela izmjene, a u praksi je dovela do niza izazova u smislu nerazumijevanja radnog statusa i radnih prava pripravnika. Pohvaljujem izostavljanje pripravništva u smislu volontiranja, jer svatko za svoj rad treba biti plaćen, a mnoge generacije odgojitelja koji su volontirali tijekom pripravništva, dokaz su koliko je to teško i neopravdano. Posebice ukoliko znamo da odgojitelj pripravnik obavlja sve poslove i zadaće koje obavlja i odgojitelj nakon položenog stručnog ispita i tako poslodavcu predstavlja besplatnu radnu snagu. Iako je ispravno navedeno kako pripravnik ima pravo i mogućnost tijekom stažiranja prijeći u drugi vrtić, a obveze vrtića jasno su propisane, nužno je naglasiti potrebu da pripravništvo u pravilu traje 12 mjeseci u kontinuitetu i obavlja se u jednom vrtiću. Tako ćemo izbjeći sadašnju praksu da se pripravnike zapošljava na kratke ugovore o radu, kojima je stvarna svrha zamjena nenazočnih odgojitelja, a ne osposobljavanje za samostalan rad. U ovom je Nacrtu izostavljeno definiranje stručne podrške i nadzora nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja ili Agencije za odgoj i obrazovanje, što je u prijašnjem Pravilniku bilo jasno definirano. Potrebno je jasnije definirati ove smjernice. Povećanje ovlasti Agencije za odgoj i obrazovanje, koje proizlazi iz prijedloga ovoga Pravilnika prihvatljivo je isključivo ukoliko se jasno uredi tko je za što odgovoran, uz pripadajuće prekršajne odredbe. Prema ovome prijedlogu Pravilnika, Agencija će samostalno donositi odluke poput one o određivanju koju razliku ispita koji radnik mora polagati, bez ikakvih smjernica kojima će se praksa ujednačiti. Pravilnikom nije uređeno tko će pratiti provedbu pripravničkog stažiranja i na koji način. Pitanje mentoriranja pripravnika također nije jasno definirano, no ono što zasigurno iskače, jest odredba kako ravnatelj ustanove može imenovati za mentora odgojitelja istog ili višeg stupnja stručne spreme od pripravnika, s najmanje 5 godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom. Jasno je kako se u praksi imenovanje mentora odvija na razne načine, nerijetko i prisilno, stoga je i ovim Pravilnikom bilo potrebno urediti pitanja imenovanja i statusa mentora, vrednovanja njihovog rada i pitanje pristanka na mentorstvo. Također, potrebno je definirati koliko pripravnika jedan mentor može istovremeno imati. Nadalje, predlažem da pripravnici prva 2 mjeseca stažiranja rade uz mentora u skupini kako bi ih mentor postupno uveo u rad. U ostalih 10 mjeseci stažiranja smatram potrebnim uvođenje obveze ustanovi da omogući pripravniku rad sa svim dobnim skupinama djece kako bi odgojitelj mogao dobiti iskustvo rada sa svim uzrastima djece i u različitim programima. Neprihvatljivo je da pripravnik završi stažiranje i položi stručni ispit, a da se na tom putu nije okušao u radu u primjerice jaslicama, programu predškole ili drugim programima i skupinama djece različite dobi. Zaključno, uz potrebne preinake, doradu, jasnije definiranje i uvažavanje mišljenja struke smatram da će ovaj važan akt olakšati i unaprijediti praksu RPOO.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgovarajuća vrsta obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika potrebna za rad u dječjem vrtiću ne uređuje se ovim Pravilnikom. Stručni ispit polaže se u dječjem vrtiću (sjedištu) koje imenuje Agencija za odgoj i obrazovanje (članak 14. ovog Pravilnika). Člankom 15. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da nakon ostvarenog programa pripravničkog staža, dječji vrtić prijavljuje pripravnika za stručni ispit. Člankom 5. stavkom 1. točkom 2. ovog Pravilnika propisano je da su obvezni dokumenti programa stažiranja: propisi i pedagoška dokumentacija iz sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja RH. Pitanje koeficijenta pripravnika uređuje se Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa propisano je odredbama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i drugim posebnim propisima. Člankom 2. i člankom 25. ovog Pravilnika propisano je da odluku o razlikovnom dijelu stručnog ispita donosi nadležno ispitno povjerenstvo Agencije za odgoj i obrazovanje prema tomu ovo je pitanje u njihovoj nadležnosti. Pitanje napredovanja u zvanje uređuje se drugim Pravilnikom i nije predmet ovog Pravilnika. Člankom 4. stavkom 5. ovog Pravilnika propisano je da mentor pripravnika odgojitelja istodobno može imati najviše dva pripravnika. Člankom 4. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da se stažiranje pripravnika ostvaruje na temelju programa koji izrađuje povjerenstvo za stažiranje.
10	Laura Maretić	PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU	U potpunosti se slažem da bi praktični dio ispita trebao i morao biti izveden u ustanovi u kojoj pripravnik stažira! Jer su to ponajprije djeca koja odgojitelj poznaje,i ona poznaju odgojitelja. Odgojitelja vode djetetove želje, interesi i potrebe. Što će uvelike se odraziti i na izvođenju samog praktičnog dijela u nepoznatoj skupini i okolini kako za djecu tako i za odgojitelja.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ovo pitanje u nadležnosti je Agencije za odgoj i obrazovanje koja utvrđuje broj ispitnih povjerenstva i njihovo sjedište (članak 14. Pravilnika).
11	Veronika Galović	PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU	Slažem se da bi bar praktični dio trebali polagati u vrticu u kojem odrađujemo staž, a s vremenom bi se trebali i pismeni djelovi ispita moći polagati u matičnim vrtićima vazno je da su standardizirani i da se točno znaju uvijeti i regula👍❤️	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ovo pitanje u nadležnosti je Agencije za odgoj i obrazovanje koja utvrđuje broj ispitnih povjerenstva i njihovo sjedište (članak 14. Pravilnika).
12	Jelena Rnjak	PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU	Odgojitelj pripravnik treba dobro poznavati djecu kako bi prema njihovim interesima, potrebama i razvojnim mogućnostima što bolje mogao planirati različite aktivnosti. Stoga bi bilo nužno da odgojitelj pripravnik više vremena provede s djecom u odgojnoj skupini prije samog polaganja stručnog ispita ili da praktični dio ispita polaže tamo gdje je stažirao. Stručne osobe koje procjenjuju ispitanika uz svoje postojeće zanimanje koje se u pravilniku navodi trebali bi imati zvanje mentora ili savjetnika iz čega je vidljivo njihovo kontinuirano cjeloživotno obrazovanje.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ovo pitanje u nadležnosti je Agencije za odgoj i obrazovanje koja utvrđuje broj ispitnih povjerenstva i njihovo sjedište (članak 14. Pravilnika).
13	Marko Mišković	PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU	Kako ističe i sam članak 1. ovoga Pravilnika, svrha pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita je osposobiti odgojitelje i stručne suradnike za stručno i samostalno obavljanje odgojno obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi, što bi morala biti prva i temeljna odrednica za izradu ovoga Pravilnika. Uzme li se u promišljanje činjenicu da je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju dopušten rad na poslovima odgojitelja i osobama koje nemaju propisani uvjet obrazovanja, time niti stručne kompetencije za poslove odgojitelja, postavlja se pitanje smisla svrhe pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita uopće. Skrenimo pozornost i na činjenicu da se osobe koje su završetkom studija RPOO stekle zvanje odgojitelja obvezuje na godinu dana pripravničkog stažiranja, dok se osobama koje nisu stekle to obrazovanje i zvanje, učiteljima primarnog obrazovanja, i u Zakonu i u ovome Pravilniku, takva obveza ne propisuje i ne smatra ih se pripravnicima. Već na početku moram reći kako i ovaj Pravilnik još jednom potvrđuje i potiče diskriminaciju generacija odgojitelja koji su za svoje zvanje i kompetencije studirali tri ili pet godina, u odnosu na radnike koji nemaju odgovarajuće obrazovanje, zvanje i kompetencije. No pripravničko stažiranje odgojiteljima i stručnim suradnicima je obvezno, dok ostalim radnicima na istim poslovima ono nije obveza, stoga bi ovaj Pravilnik morao jasnije i pravičnije urediti obveze, prava i položaj pripravnika. Nažalost, evidentno je kako se materijali koje je izradila i predložila radna skupina udruge SIDRO sačinjena od dvadesetak stručnjaka različitih profila, nisu uvažili. Jedini zahtjev koji jest uvažen i za što pohvaljujem Ministarstvo, jest onaj da se jasno definira tko je obvezan podmiriti troškove prvog izlaska pripravnika na stručni ispit, i to je sada jasno, onaj vrtić koji pripravnika i prijavljuje na polaganje. Predlažem da se dodatno jasnije definira postupanje poslodavaca kod promjene ustanove u kojoj pripravnik stažira, kako bi se izbjegle sada prisutne situacije u praksi da se dvije ili više ustanova ne mogu dogovoriti tko je obvezan prijaviti pripravnika za polaganje, nakon što je pripravnik prešao u drugi vrtić. Stoga ću podsjetiti na glavne izmjene koje su se tada predlagale, a pri kojim prijedlozima i danas stojim. Stručne ispite treba polagati u ustanovi u kojoj je pripravnik obavljao stažiranje, budući da svaka pedagoška intervencija odgojitelja proizlazi iz odnosa kojeg odgojitelj uspostavi s djetetom, skupinom, roditeljima te materijalnim i tradicijskim okruženjem. Očekivati da će polaganje ispita u skupini nepoznate djece, nepoznatom prostoru, često i u nepoznatom gradu, biti objektivan prikaz kvalitete rada pripravnika je nerealno. Time će se izbjeći i dodatan nevjerojatno velik i neopravdan trošak koji imaju pripravnici, budući da sav materijal, poticaje i potrebna sredstva moraju osigurati samostalno, donijeti ih u ustanovu gdje polažu ispit i u pravilu ih tamo i ostaviti. Polaganjem ispita (bar praktičnog dijela ispita) u ustanovi gdje pripravnik stažira, izbjeći će se ova neprihvatljiva i nepotrebna pojava. Značajno veći utjecaj na konačno vrednovanje rada odgojitelja pripravnika treba dati mentoru, stručnom timu i ravnatelju ustanove gdje je pripravnik godinu dana obavljao staž, jer su oni jedini koji, prateći rad pripravnika kroz godinu dana, mogu objektivno procijeniti kvalitetu rada toga pripravnika. Komisija sastavljena od vanjskih suradnika ispituje pripravnika teoriju koju je već položio na studiju, obranio i diplomirao što na stručnom ispitu, što nije potrebno ponovno činiti. Teoriju se može propitivati isključivo u smislu pripravnikove sposobnosti njene primjene u praksi, a ne definicije i teorijsko znanje, što se u pravilu čini. Posebna kritika ide izostavljanju propitivanja pripravnika u području poznavanja zakonskih i podzakonskih propisa koji uređuju sustav RPOO. Pohvaljujem uvođenje nekih drugih obveznih dokumenata u program stažiranja, primjerice konvencija i propisa vezani uz zaštitu prava djece, no potrebno je jasno navesti i zakonske i podzakonske akte koji uređuju područje RPOO. Želimo li odgovorne i kompetentne, kvalitetne odgojitelje, oni moraju poznavati propise, s naglaskom na Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, Državni pedagoški standard i sve pravilnike koji uređuju rad vrtića. Ukoliko se na stručnom ispitu ne traže ova znanja, postavlja se pitanje želi li predlagatelj ovakvoga Pravilnika odgojitelje koji ne poznaju propise prema kojima su obvezni raditi. U ovom je Nacrtu propušteno regulirati plaćanje pripravničkog staža odgojitelja i stručnog suradnika, što je u prethodnom Pravilniku bilo jasno definirano. Članak 13. još uvijek važećeg Pravilnika jasno je isticao kako pripravnik ima pravo na koeficijent za obračun plaće koji je primjeren njegovoj stručnoj spremi i stečenom radnom stažu. Možemo razumjeti umanjenje plaće za određeni postotni bod koji će se i ovim Pravilnikom utvrditi, ali temelj za izračun plaće pripravnika mora biti plaća odgojitelja i stručnog suradnika s položenim stručnim ispitom. Propusti li se navesti u Pravilniku ovu odredbu, u praksi ćemo dopustiti razne visine plaća pod izlikom da pripravnik nije isto što i odgojitelj, a time i diskriminaciju i nezadovoljstvo onih koji sutra imaju biti budućnost ove struke i poziva. Također, pitanje mjere osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca, potrebno je jasnije odrediti. Mjera kao takva više je puta doživjela izmjene, a u praksi je dovela do niza izazova u smislu nerazumijevanja radnog statusa i radnih prava pripravnika. Pozitivno je izostavljanje pripravništva u smislu volontiranja, jer svatko za svoj rad treba biti plaćen, a mnoge generacije odgojitelja koji su volontirali tijekom pripravništva, dokaz su koliko je to teško i neopravdano. Posebice ukoliko znamo da odgojitelj pripravnik obavlja sve poslove i zadaće koje obavlja i odgojitelj nakon položenog stručnog ispita i tako poslodavcu predstavlja besplatnu radnu snagu. Iako je ispravno navedeno kako pripravnik ima pravo i mogućnost tijekom stažiranja prijeći u drugi vrtić, a obveze vrtića jasno su propisane, nužno je naglasiti potrebu da pripravništvo u pravilu traje 12 mjeseci u kontinuitetu i obavlja se u jednom vrtiću. Tako će se izbjeći sadašnja praksa da se pripravnike zapošljava na kratke ugovore o radu, kojima je stvarna svrha zamjena nenazočnih odgojitelja, a ne osposobljavanje za samostalan rad. U ovom je Nacrtu izostavljeno definiranje stručne podrške i nadzora nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja ili Agencije za odgoj i obrazovanje, što je u prijašnjem Pravilniku bilo jasno definirano. Potrebno je jasnije definirati ove smjernice. Povećanje ovlasti Agencije za odgoj i obrazovanje, koje proizlazi iz prijedloga ovoga Pravilnika se mogu prihvatiti, no isključivo ukoliko se jasno uredi tko je za što odgovoran, uz pripadajuće prekršajne odredbe. Prema ovome prijedlogu Pravilnika, Agencija će samostalno donositi odluke poput one o određivanju koju razliku ispita koji radnik mora polagati, bez ikakvih smjernica kojima će se praksa ujednačiti. Pravilnikom nije uređeno tko će pratiti provedbu pripravničkog stažiranja i na koji način. Pitanje mentoriranja pripravnika također nije jasno definirano, no ono što zasigurno iskače, jest odredba kako ravnatelj ustanove može imenovati za mentora odgojitelja istog ili višeg stupnja stručne spreme od pripravnika, s najmanje 5 godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom. Jasno je kako se u praksi imenovanje mentora odvija na razne načine, nerijetko i prisilno, stoga je i ovim Pravilnikom bilo potrebno urediti pitanja imenovanja i statusa mentora, vrednovanja njihovog rada i pitanje pristanka na mentorstvo. U ranijem prijedlogu isticala se potreba da se takvim odgojiteljima omogući lakše stjecanje zvanja mentora, što predlagatelj ne uvažava. Također, potrebno je definirati koliko pripravnika jedan mentor može istovremeno imati. I dalje se predlaže da pripravnici prva 2 mjeseca stažiranja rade uz mentora u skupini kako bi ih mentor postupno uveo u rad. U ostalih 10 mjeseci stažiranja, traži se uvođenje obveze ustanovi da omogući pripravniku rad sa svim dobnim skupinama djece kako bi odgojitelj mogao dobiti iskustvo rada sa svim uzrastima djece i različitim programima. Neprihvatljivo je da pripravnik završi stažiranje i položi stručni ispit, a da se na tom putu nije okušao u radu u primjerice jaslicama, programu predškole ili drugim programima i skupinama djece različite dobi. Zaključno, uvažavajući napore radne skupine koja je izradila ovakav prijedlog Pravilnika, držim da na njemu treba još dodatno raditi i iskoristiti priliku da se jedan ovakav važan akt donese kako bi olakšao i unaprijedio praksu, a ne kako bi nastao samo forme radi.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgovarajuća vrsta obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika potrebna za rad u dječjem vrtiću ne uređuje se ovim Pravilnikom. Sukladno zakonskoj regulativi ministar znanosti i obrazovanja obrazovanja imenovao je radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika te prijedlog Pravilnika koji je pripremila UDRUGA SIDRO ne možemo uvažiti. Stručni ispit polaže se u dječjem vrtiću (sjedištu) koje imenuje Agencija za odgoj i obrazovanje (članak 14. ovog Pravilnika). Člankom 15. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da nakon ostvarenog programa pripravničkog staža, dječji vrtić prijavljuje pripravnika za stručni ispit. Člankom 5. stavkom 1. točkom 2. ovog Pravilnika propisano je da su obvezni dokumenti programa stažiranja: propisi i pedagoška dokumentacija iz sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja RH. Pitanje koeficijenta pripravnika uređuje se Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa propisano je odredbama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i drugim posebnim propisima. Člankom 2. i člankom 25. ovog Pravilnika propisano je da odluku o razlikovnom dijelu stručnog ispita donosi nadležno ispitno povjerenstvo Agencije za odgoj i obrazovanje prema tomu ovo je pitanje u njihovoj nadležnosti. Pitanje napredovanja u zvanje uređuje se drugim Pravilnikom i nije predmet ovog Pravilnika. Člankom 4. stavkom 5. ovog Pravilnika propisano je da mentor pripravnika odgojitelja istodobno može imati najviše dva pripravnika. Člankom 4. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da se stažiranje pripravnika ostvaruje na temelju programa koji izrađuje povjerenstvo za stažiranje.
14	Monika Vinković	PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU	Kako ističe i sam članak 1. ovoga Pravilnika, svrha pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita je osposobiti odgojitelje i stručne suradnike za stručno i samostalno obavljanje odgojno obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi, što bi morala biti prva i temeljna odrednica za izradu ovoga Pravilnika. Uzme li se u promišljanje činjenicu da je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju dopušten rad na poslovima odgojitelja i osobama koje nemaju propisani uvjet obrazovanja, time niti stručne kompetencije za poslove odgojitelja, postavlja se pitanje smisla svrhe pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita uopće. Skrenimo pozornost i na činjenicu da se osobe koje su završetkom studija RPOO stekle zvanje odgojitelja obvezuje na godinu dana pripravničkog stažiranja, dok se osobama koje nisu stekle to obrazovanje i zvanje, učiteljima primarnog obrazovanja, i u Zakonu i u ovome Pravilniku, takva obveza ne propisuje i ne smatra ih se pripravnicima. Već na početku moram reći kako i ovaj Pravilnik još jednom potvrđuje i potiče diskriminaciju generacija odgojitelja koji su za svoje zvanje i kompetencije studirali tri ili pet godina, u odnosu na radnike koji nemaju odgovarajuće obrazovanje, zvanje i kompetencije. No pripravničko stažiranje odgojiteljima i stručnim suradnicima je obvezno, dok ostalim radnicima na istim poslovima ono nije obveza, stoga bi ovaj Pravilnik morao jasnije i pravičnije urediti obveze, prava i položaj pripravnika. Nažalost, evidentno je kako se materijali koje je izradila i predložila radna skupina udruge SIDRO sačinjena od dvadesetak stručnjaka različitih profila, nisu uvažili. Jedini zahtjev koji jest uvažen i za što pohvaljujem Ministarstvo, jest onaj da se jasno definira tko je obvezan podmiriti troškove prvog izlaska pripravnika na stručni ispit, i to je sada jasno, onaj vrtić koji pripravnika i prijavljuje na polaganje. Predlažem da se dodatno jasnije definira postupanje poslodavaca kod promjene ustanove u kojoj pripravnik stažira, kako bi se izbjegle sada prisutne situacije u praksi da se dvije ili više ustanova ne mogu dogovoriti tko je obvezan prijaviti pripravnika za polaganje, nakon što je pripravnik prešao u drugi vrtić. Stoga ću podsjetiti na glavne izmjene koje su se tada predlagale, a pri kojim prijedlozima i danas stojim. Stručne ispite treba polagati u ustanovi u kojoj je pripravnik obavljao stažiranje, budući da svaka pedagoška intervencija odgojitelja proizlazi iz odnosa kojeg odgojitelj uspostavi s djetetom, skupinom, roditeljima te materijalnim i tradicijskim okruženjem. Očekivati da će polaganje ispita u skupini nepoznate djece, nepoznatom prostoru, često i u nepoznatom gradu, biti objektivan prikaz kvalitete rada pripravnika je nerealno. Time će se izbjeći i dodatan nevjerojatno velik i neopravdan trošak koji imaju pripravnici, budući da sav materijal, poticaje i potrebna sredstva moraju osigurati samostalno, donijeti ih u ustanovu gdje polažu ispit i u pravilu ih tamo i ostaviti. Polaganjem ispita (bar praktičnog dijela ispita) u ustanovi gdje pripravnik stažira, izbjeći će se ova neprihvatljiva i nepotrebna pojava. Značajno veći utjecaj na konačno vrednovanje rada odgojitelja pripravnika treba dati mentoru, stručnom timu i ravnatelju ustanove gdje je pripravnik godinu dana obavljao staž, jer su oni jedini koji, prateći rad pripravnika kroz godinu dana, mogu objektivno procijeniti kvalitetu rada toga pripravnika. Komisija sastavljena od vanjskih suradnika ispituje pripravnika teoriju koju je već položio na studiju, obranio i diplomirao što na stručnom ispitu, što nije potrebno ponovno činiti. Teoriju se može propitivati isključivo u smislu pripravnikove sposobnosti njene primjene u praksi, a ne definicije i teorijsko znanje, što se u pravilu čini. Posebna kritika ide izostavljanju propitivanja pripravnika u području poznavanja zakonskih i podzakonskih propisa koji uređuju sustav RPOO. Pohvaljujem uvođenje nekih drugih obveznih dokumenata u program stažiranja, primjerice konvencija i propisa vezani uz zaštitu prava djece, no potrebno je jasno navesti i zakonske i podzakonske akte koji uređuju područje RPOO. Želimo li odgovorne i kompetentne, kvalitetne odgojitelje, oni moraju poznavati propise, s naglaskom na Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, Državni pedagoški standard i sve pravilnike koji uređuju rad vrtića. Ukoliko se na stručnom ispitu ne traže ova znanja, postavlja se pitanje želi li predlagatelj ovakvoga Pravilnika odgojitelje koji ne poznaju propise prema kojima su obvezni raditi. U ovom je Nacrtu propušteno regulirati plaćanje pripravničkog staža odgojitelja i stručnog suradnika, što je u prethodnom Pravilniku bilo jasno definirano. Članak 13. još uvijek važećeg Pravilnika jasno je isticao kako pripravnik ima pravo na koeficijent za obračun plaće koji je primjeren njegovoj stručnoj spremi i stečenom radnom stažu. Možemo razumjeti umanjenje plaće za određeni postotni bod koji će se i ovim Pravilnikom utvrditi, ali temelj za izračun plaće pripravnika mora biti plaća odgojitelja i stručnog suradnika s položenim stručnim ispitom. Propusti li se navesti u Pravilniku ovu odredbu, u praksi ćemo dopustiti razne visine plaća pod izlikom da pripravnik nije isto što i odgojitelj, a time i diskriminaciju i nezadovoljstvo onih koji sutra imaju biti budućnost ove struke i poziva. Također, pitanje mjere osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca, potrebno je jasnije odrediti. Mjera kao takva više je puta doživjela izmjene, a u praksi je dovela do niza izazova u smislu nerazumijevanja radnog statusa i radnih prava pripravnika. Pozitivno je izostavljanje pripravništva u smislu volontiranja, jer svatko za svoj rad treba biti plaćen, a mnoge generacije odgojitelja koji su volontirali tijekom pripravništva, dokaz su koliko je to teško i neopravdano. Posebice ukoliko znamo da odgojitelj pripravnik obavlja sve poslove i zadaće koje obavlja i odgojitelj nakon položenog stručnog ispita i tako poslodavcu predstavlja besplatnu radnu snagu. Iako je ispravno navedeno kako pripravnik ima pravo i mogućnost tijekom stažiranja prijeći u drugi vrtić, a obveze vrtića jasno su propisane, nužno je naglasiti potrebu da pripravništvo u pravilu traje 12 mjeseci u kontinuitetu i obavlja se u jednom vrtiću. Tako će se izbjeći sadašnja praksa da se pripravnike zapošljava na kratke ugovore o radu, kojima je stvarna svrha zamjena nenazočnih odgojitelja, a ne osposobljavanje za samostalan rad. U ovom je Nacrtu izostavljeno definiranje stručne podrške i nadzora nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja ili Agencije za odgoj i obrazovanje, što je u prijašnjem Pravilniku bilo jasno definirano. Potrebno je jasnije definirati ove smjernice. Povećanje ovlasti Agencije za odgoj i obrazovanje, koje proizlazi iz prijedloga ovoga Pravilnika se mogu prihvatiti, no isključivo ukoliko se jasno uredi tko je za što odgovoran, uz pripadajuće prekršajne odredbe. Prema ovome prijedlogu Pravilnika, Agencija će samostalno donositi odluke poput one o određivanju koju razliku ispita koji radnik mora polagati, bez ikakvih smjernica kojima će se praksa ujednačiti. Pravilnikom nije uređeno tko će pratiti provedbu pripravničkog stažiranja i na koji način. Pitanje mentoriranja pripravnika također nije jasno definirano, no ono što zasigurno iskače, jest odredba kako ravnatelj ustanove može imenovati za mentora odgojitelja istog ili višeg stupnja stručne spreme od pripravnika, s najmanje 5 godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom. Jasno je kako se u praksi imenovanje mentora odvija na razne načine, nerijetko i prisilno, stoga je i ovim Pravilnikom bilo potrebno urediti pitanja imenovanja i statusa mentora, vrednovanja njihovog rada i pitanje pristanka na mentorstvo. U ranijem prijedlogu isticala se potreba da se takvim odgojiteljima omogući lakše stjecanje zvanja mentora, što predlagatelj ne uvažava. Također, potrebno je definirati koliko pripravnika jedan mentor može istovremeno imati. I dalje se predlaže da pripravnici prva 2 mjeseca stažiranja rade uz mentora u skupini kako bi ih mentor postupno uveo u rad. U ostalih 10 mjeseci stažiranja, traži se uvođenje obveze ustanovi da omogući pripravniku rad sa svim dobnim skupinama djece kako bi odgojitelj mogao dobiti iskustvo rada sa svim uzrastima djece i različitim programima. Neprihvatljivo je da pripravnik završi stažiranje i položi stručni ispit, a da se na tom putu nije okušao u radu u primjerice jaslicama, programu predškole ili drugim programima i skupinama djece različite dobi. Zaključno, uvažavajući napore radne skupine koja je izradila ovakav prijedlog Pravilnika, držim da na njemu treba još dodatno raditi i iskoristiti priliku da se jedan ovakav važan akt donese kako bi olakšao i unaprijedio praksu, a ne kako bi nastao samo forme radi.	Primljeno na znanje	obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika potrebna za rad u dječjem vrtiću ne uređuje se ovim Pravilnikom. Sukladno zakonskoj regulativi ministar znanosti i obrazovanja obrazovanja imenovao je radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika te prijedlog Pravilnika koji je pripremila UDRUGA SIDRO ne možemo uvažiti. Stručni ispit polaže se u dječjem vrtiću (sjedištu) koje imenuje Agencija za odgoj i obrazovanje (članak 14. ovog Pravilnika). Člankom 15. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da nakon ostvarenog programa pripravničkog staža, dječji vrtić prijavljuje pripravnika za stručni ispit. Člankom 5. stavkom 1. točkom 2. ovog Pravilnika propisano je da su obvezni dokumenti programa stažiranja: propisi i pedagoška dokumentacija iz sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja RH. Pitanje koeficijenta pripravnika uređuje se Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa propisano je odredbama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i drugim posebnim propisima. Člankom 2. i člankom 25. ovog Pravilnika propisano je da odluku o razlikovnom dijelu stručnog ispita donosi nadležno ispitno povjerenstvo Agencije za odgoj i obrazovanje prema tomu ovo je pitanje u njihovoj nadležnosti. Pitanje napredovanja u zvanje uređuje se drugim Pravilnikom i nije predmet ovog Pravilnika. Člankom 4. stavkom 5. ovog Pravilnika propisano je da mentor pripravnika odgojitelja istodobno može imati najviše dva pripravnika. Člankom 4. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da se stažiranje pripravnika ostvaruje na temelju programa koji izrađuje povjerenstvo za stažiranje.
15	Udruga SIDRO	PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU	Kako ističe i sam članak 1. ovoga Pravilnika, svrha pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita je osposobiti odgojitelje i stručne suradnike za stručno i samostalno obavljanje odgojno obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi, što bi morala biti prva i temeljna odrednica za izradu ovoga Pravilnika. Uzmemo li u promišljanje činjenicu da je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju dopušten rad na poslovima odgojitelja i osobama koje nemaju propisani uvjet obrazovanja, time niti stručne kompetencije za poslove odgojitelja, postavlja se pitanje smisla svrhe pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita uopće. Skrenimo pozornost i na činjenicu da se osobe koje su završetkom studija RPOO stekle zvanje odgojitelja obvezuje na godinu dana pripravničkog stažiranja, dok se osobama koje nisu stekle to obrazovanje i zvanje, učiteljima primarnog obrazovanja, i u Zakonu i u ovome Pravilniku, takva obveza ne propisuje i ne smatra ih se pripravnicima. Već na početku moramo reći kako i ovaj Pravilnik još jednom potvrđuje i potiče diskriminaciju generacija odgojitelja koji su za svoje zvanje i kompetencije studirali tri ili pet godina, u odnosu na radnike koji nemaju odgovarajuće obrazovanje, zvanje i kompetencije. No pripravničko stažiranje odgojiteljima i stručnim suradnicima je obvezno, dok ostalim radnicima na istim poslovima ono nije obveza, stoga bi ovaj Pravilnik morao jasnije i pravičnije urediti obveze, prava i položaj pripravnika. Udruga SIDRO prije dvije godine izradila je i uputila prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja prijedlog Pravilnika o načinu i uvjetima polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću, u nadi da će se ti materijali koristiti kada se bude donosio Pravilnik koji bi imao zamijeniti onaj važeći iz 1997. godine. Nažalost, evidentno je kako se materijali koje je izradila i predložila radna skupina udruge SIDRO sačinjena od dvadesetak stručnjaka različitih profila, nisu uvažili. Jedini zahtjev koji jest uvažen i za što pohvaljujemo Ministarstvo, jest onaj da se jasno definira tko je obvezan podmiriti troškove prvog izlaska pripravnika na stručni ispit, i to je sada jasno, onaj vrtić koji pripravnika i prijavljuje na polaganje. Predlažemo da se dodatno jasnije definira postupanje poslodavaca kod promjene ustanove u kojoj pripravnik stažira, kako bismo izbjegli sada prisutne situacije u praksi da se dvije ili više ustanova ne mogu dogovoriti tko je obvezan prijaviti pripravnika za polaganje, nakon što je pripravnik prešao u drugi vrtić. Stoga ćemo podsjetiti na glavne izmjene koje smo tada predlagali, a pri kojim prijedlozima i danas stojimo. Stručne ispite treba polagati u ustanovi u kojoj je pripravnik obavljao stažiranje, budući da svaka pedagoška intervencija odgojitelja proizlazi iz odnosa kojeg odgojitelj uspostavi s djetetom, skupinom, roditeljima te materijalnim i tradicijskim okruženjem. Očekivati da će polaganje ispita u skupini nepoznate djece, nepoznatom prostoru, često i u nepoznatom gradu, biti objektivan prikaz kvalitete rada pripravnika je nerealno. Time će se izbjeći i dodatan nevjerojatno velik i neopravdan trošak koji imaju pripravnici, budući da sav materijal, poticaje i potrebna sredstva moraju osigurati samostalno, donijeti ih u ustanovu gdje polažu ispit i u pravilu ih tamo i ostaviti. Polaganjem ispita (bar praktičnog dijela ispita) u ustanovi gdje pripravnik stažira, izbjeći će se ova neprihvatljiva i nepotrebna pojava. Značajno veći utjecaj na konačno vrednovanje rada odgojitelja pripravnika treba dati mentoru, stručnom timu i ravnatelju ustanove gdje je pripravnik godinu dana obavljao staž, jer su oni jedini koji, prateći rad pripravnika kroz godinu dana, mogu objektivno procijeniti kvalitetu rada toga pripravnika. Komisija sastavljena od vanjskih suradnika ispituje pripravnika teoriju koju je već položio na studiju, obranio i diplomirao što na stručnom ispitu, što nije potrebno ponovno činiti. Teoriju se može propitivati isključivo u smislu pripravnikove sposobnosti njene primjene u praksi, a ne definicije i teorijsko znanje, što se u pravilu čini. Posebna kritika ide izostavljanju propitivanja pripravnika u području poznavanja zakonskih i podzakonskih propisa koji uređuju sustav RPOO. Pohvaljujemo uvođenje nekih drugih obveznih dokumenata u program stažiranja, primjerice konvencija i propisa vezani uz zaštitu prava djece, no potrebno je jasno navesti i zakonske i podzakonske akte koji uređuju područje RPOO. Želimo li odgovorne i kompetentne, kvalitetne odgojitelje, oni moraju poznavati propise, s naglaskom na Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, Državni pedagoški standard i sve pravilnike koji uređuju rad vrtića. Ukoliko se na stručnom ispitu ne traže ova znanja, postavlja se pitanje želi li predlagatelj ovakvoga Pravilnika odgojitelje koji ne poznaju propise prema kojima su obvezni raditi. U ovom je Nacrtu propušteno regulirati plaćanje pripravničkog staža odgojitelja i stručnog suradnika, što je u prethodnom Pravilniku bilo jasno definirano. Članak 13. još uvijek važećeg Pravilnika jasno je isticao kako pripravnik ima pravo na koeficijent za obračun plaće koji je primjeren njegovoj stručnoj spremi i stečenom radnom stažu. Možemo razumjeti umanjenje plaće za određeni postotni bod koji će se i ovim Pravilnikom utvrditi, ali temelj za izračun plaće pripravnika mora biti plaća odgojitelja i stručnog suradnika s položenim stručnim ispitom. Propustimo li navesti u Pravilniku ovu odredbu, u praksi ćemo dopustiti razne visine plaća pod izlikom da pripravnik nije isto što i odgojitelj, a time i diskriminaciju i nezadovoljstvo onih koji sutra imaju biti budućnost ove struke i poziva. Također, pitanje mjere osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca, potrebno je jasnije odrediti. Mjera kao takva više je puta doživjela izmjene, a u praksi je dovela do niza izazova u smislu nerazumijevanja radnog statusa i radnih prava pripravnika. Pozitivno je i pohvaljujemo izostavljanje pripravništva u smislu volontiranja, jer svatko za svoj rad treba biti plaćen, a mnoge generacije odgojitelja koji su volontirali tijekom pripravništva, dokaz su koliko je to teško i neopravdano. Posebice ukoliko znamo da odgojitelj pripravnik obavlja sve poslove i zadaće koje obavlja i odgojitelj nakon položenog stručnog ispita i tako poslodavcu predstavlja besplatnu radnu snagu. Iako je ispravno navedeno kako pripravnik ima pravo i mogućnost tijekom stažiranja prijeći u drugi vrtić, a obveze vrtića jasno su propisane, nužno je naglasiti potrebu da pripravništvo u pravilu traje 12 mjeseci u kontinuitetu i obavlja se u jednom vrtiću. Tako ćemo izbjeći sadašnju praksu da se pripravnike zapošljava na kratke ugovore o radu, kojima je stvarna svrha zamjena nenazočnih odgojitelja, a ne osposobljavanje za samostalan rad. U ovom je Nacrtu izostavljeno definiranje stručne podrške i nadzora nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja ili Agencije za odgoj i obrazovanje, što je u prijašnjem Pravilniku bilo jasno definirano. Potrebno je jasnije definirati ove smjernice. Povećanje ovlasti Agencije za odgoj i obrazovanje, koje proizlazi iz prijedloga ovoga Pravilnika možemo prihvatiti, no isključivo ukoliko se jasno uredi tko je za što odgovoran, uz pripadajuće prekršajne odredbe. Prema ovome prijedlogu Pravilnika, Agencija će samostalno donositi odluke poput one o određivanju koju razliku ispita koji radnik mora polagati, bez ikakvih smjernica kojima će se praksa ujednačiti. Pravilnikom nije uređeno tko će pratiti provedbu pripravničkog stažiranja i na koji način. Pitanje mentoriranja pripravnika također nije jasno definirano, no ono što zasigurno iskače, jest odredba kako ravnatelj ustanove može imenovati za mentora odgojitelja istog ili višeg stupnja stručne spreme od pripravnika, s najmanje 5 godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom. Jasno je kako se u praksi imenovanje mentora odvija na razne načine, nerijetko i prisilno, stoga je i ovim Pravilnikom bilo potrebno urediti pitanja imenovanja i statusa mentora, vrednovanja njihovog rada i pitanje pristanka na mentorstvo. U našem ranijem prijedlogu isticali smo potrebu da se takvim odgojiteljima omogući lakše stjecanje zvanja mentora, što predlagatelj ne uvažava. Također, potrebno je definirati koliko pripravnika jedan mentor može istovremeno imati. I dalje predlažemo da pripravnici prva 2 mjeseca stažiranja rade uz mentora u skupini kako bi ih mentor postupno uveo u rad. U ostalih 10 mjeseci stažiranja, tražimo uvođenje obveze ustanovi da omogući pripravniku rad sa svim dobnim skupinama djece kako bi odgojitelj mogao dobiti iskustvo rada sa svim uzrastima djece i različitim programima. Neprihvatljivo je da pripravnik završi stažiranje i položi stručni ispit, a da se na tom putu nije okušao u radu u primjerice jaslicama, programu predškole ili drugim programima i skupinama djece različite dobi. Zaključno, uvažavajući napore radne skupine koja je izradila ovakav prijedlog Pravilnika, držimo da na njemu treba još dodatno raditi i iskoristiti priliku da se jedan ovakav važan akt donese kako bi olakšao i unaprijedio praksu, a ne kako bi nastao samo forme radi.	Primljeno na znanje	obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika potrebna za rad u dječjem vrtiću ne uređuje se ovim Pravilnikom. Sukladno zakonskoj regulativi ministar znanosti i obrazovanja obrazovanja imenovao je radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika te prijedlog Pravilnika koji je pripremila UDRUGA SIDRO ne možemo uvažiti. Stručni ispit polaže se u dječjem vrtiću (sjedištu) koje imenuje Agencija za odgoj i obrazovanje (članak 14. ovog Pravilnika). Člankom 15. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da nakon ostvarenog programa pripravničkog staža, dječji vrtić prijavljuje pripravnika za stručni ispit. Člankom 5. stavkom 1. točkom 2. ovog Pravilnika propisano je da su obvezni dokumenti programa stažiranja: propisi i pedagoška dokumentacija iz sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja RH. Pitanje koeficijenta pripravnika uređuje se Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa propisano je odredbama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i drugim posebnim propisima. Člankom 2. i člankom 25. ovog Pravilnika propisano je da odluku o razlikovnom dijelu stručnog ispita donosi nadležno ispitno povjerenstvo Agencije za odgoj i obrazovanje prema tomu ovo je pitanje u njihovoj nadležnosti. Pitanje napredovanja u zvanje uređuje se drugim Pravilnikom i nije predmet ovog Pravilnika. Člankom 4. stavkom 5. ovog Pravilnika propisano je da mentor pripravnika odgojitelja istodobno može imati najviše dva pripravnika. Člankom 4. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da se stažiranje pripravnika ostvaruje na temelju programa koji izrađuje povjerenstvo za stažiranje.
16	Ana Dražul	PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU	Slažem se s prijedlogom ovog pravilnika ali se i pridružujem prethodnim komentarima vezano uz uvođenje psiholoških testova za pripravnika, pomno osmišljenih od strane stručnjaka, te svakako dati prijedlog uvjeta i kriterija prema kojima se određuje odabir mentora i njegova/njena kompetentnost.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Psihološko testiranje pripravnika ne uređuje se ovim Pravilnikom.
17	Sanja Simić	PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU	Slažam se s predloženim pravilnikom. Dodala bih jedino da bi, jednako kao i u osnovnoškolskom i srednjoškolskom sustavu, trebalo osmisliti način i kriterij odabira mentora. Mislim da bi osoba kojoj je ponuđeno, ili se od nje traži mentorstvo, morala proći određeni postupak provjere, prisegnuti na odgovorno obavljanje dužnosti i, ako nema zvanje mentora, dokazati kompetencije koje bi trebale biti definirane pravilnikom.	Nije prihvaćen	Imenovanje mentora pripravniku u nadležnosti je ravnatelja koji je poslovodni i stručni voditelj dječjeg vrtića. Osim praćenja pripravnika mentor ima odgovornu zadaću i u povjerenstvu za stažiranje.
18	Alen Đurasek	PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU	Slažem se s predloženim Pravilnikom o načinu i uvjetima polaganja stručnog ispit, iscrpno su uzete u obzir sve moguće okolosti što u cijelosti štiti prava pripravnika. Ipak, možda mi je promaklo, svakako bih tražio pisanje psiholoških testova od strane pripravnika kako bi se što bolje zaštitila djeca. Imali smo svakakvih situacija, tako bi ih ipak bilo manje.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Psihološko testiranje pripravnika ne uređuje se ovim Pravilnikom.
19	Sanja Jambrovic Posedi	PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU	Slažem se s prijedlogom ovog pravilnika. Srdačno, Sanja Jambrović Posedi	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
20	IDA STAPIĆ	PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU	Slažem se s predloženim Pravilnikom o načinu i uvjetima polaganja stručnog ispit odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
21	SILVANA KOPAJTIĆ-ZURAK	PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU	Podržavam Pravilnik o načinu i uvjetima polaganja stručnoga ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
22	Smilja Ribić	PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU, I. TEMELJNE ODREDBE	Kako ističe i sam članak 1. ovoga Pravilnika, svrha pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita je osposobiti odgojitelje i stručne suradnike za stručno i samostalno obavljanje odgojno obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi, što bi morala biti prva i temeljna odrednica za izradu ovoga Pravilnika. Uzme li se u promišljanje činjenicu da je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju dopušten rad na poslovima odgojitelja i osobama koje nemaju propisani uvjet obrazovanja, time niti stručne kompetencije za poslove odgojitelja, postavlja se pitanje smisla svrhe pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita uopće. Skrenimo pozornost i na činjenicu da se osobe koje su završetkom studija RPOO stekle zvanje odgojitelja obvezuje na godinu dana pripravničkog stažiranja, dok se osobama koje nisu stekle to obrazovanje i zvanje, učiteljima primarnog obrazovanja, i u Zakonu i u ovome Pravilniku, takva obveza ne propisuje i ne smatra ih se pripravnicima. Već na početku moram reći kako i ovaj Pravilnik još jednom potvrđuje i potiče diskriminaciju generacija odgojitelja koji su za svoje zvanje i kompetencije studirali tri ili pet godina, u odnosu na radnike koji nemaju odgovarajuće obrazovanje, zvanje i kompetencije. No pripravničko stažiranje odgojiteljima i stručnim suradnicima je obvezno, dok ostalim radnicima na istim poslovima ono nije obveza, stoga bi ovaj Pravilnik morao jasnije i pravičnije urediti obveze, prava i položaj pripravnika. Nažalost, evidentno je kako se materijali koje je izradila i predložila radna skupina udruge SIDRO sačinjena od dvadesetak stručnjaka različitih profila, nisu uvažili. Jedini zahtjev koji jest uvažen i za što pohvaljujem Ministarstvo, jest onaj da se jasno definira tko je obvezan podmiriti troškove prvog izlaska pripravnika na stručni ispit, i to je sada jasno, onaj vrtić koji pripravnika i prijavljuje na polaganje. Predlažem da se dodatno jasnije definira postupanje poslodavaca kod promjene ustanove u kojoj pripravnik stažira, kako bi se izbjegle sada prisutne situacije u praksi da se dvije ili više ustanova ne mogu dogovoriti tko je obvezan prijaviti pripravnika za polaganje, nakon što je pripravnik prešao u drugi vrtić. Stoga ću podsjetiti na glavne izmjene koje su se tada predlagale, a pri kojim prijedlozima i danas stojim. Stručne ispite treba polagati u ustanovi u kojoj je pripravnik obavljao stažiranje, budući da svaka pedagoška intervencija odgojitelja proizlazi iz odnosa kojeg odgojitelj uspostavi s djetetom, skupinom, roditeljima te materijalnim i tradicijskim okruženjem. Očekivati da će polaganje ispita u skupini nepoznate djece, nepoznatom prostoru, često i u nepoznatom gradu, biti objektivan prikaz kvalitete rada pripravnika je nerealno. Time će se izbjeći i dodatan nevjerojatno velik i neopravdan trošak koji imaju pripravnici, budući da sav materijal, poticaje i potrebna sredstva moraju osigurati samostalno, donijeti ih u ustanovu gdje polažu ispit i u pravilu ih tamo i ostaviti. Polaganjem ispita (bar praktičnog dijela ispita) u ustanovi gdje pripravnik stažira, izbjeći će se ova neprihvatljiva i nepotrebna pojava. Značajno veći utjecaj na konačno vrednovanje rada odgojitelja pripravnika treba dati mentoru, stručnom timu i ravnatelju ustanove gdje je pripravnik godinu dana obavljao staž, jer su oni jedini koji, prateći rad pripravnika kroz godinu dana, mogu objektivno procijeniti kvalitetu rada toga pripravnika. Komisija sastavljena od vanjskih suradnika ispituje pripravnika teoriju koju je već položio na studiju, obranio i diplomirao što na stručnom ispitu, što nije potrebno ponovno činiti. Teoriju se može propitivati isključivo u smislu pripravnikove sposobnosti njene primjene u praksi, a ne definicije i teorijsko znanje, što se u pravilu čini. Posebna kritika ide izostavljanju propitivanja pripravnika u području poznavanja zakonskih i podzakonskih propisa koji uređuju sustav RPOO. Pohvaljujem uvođenje nekih drugih obveznih dokumenata u program stažiranja, primjerice konvencija i propisa vezani uz zaštitu prava djece, no potrebno je jasno navesti i zakonske i podzakonske akte koji uređuju područje RPOO. Želimo li odgovorne i kompetentne, kvalitetne odgojitelje, oni moraju poznavati propise, s naglaskom na Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, Državni pedagoški standard i sve pravilnike koji uređuju rad vrtića. Ukoliko se na stručnom ispitu ne traže ova znanja, postavlja se pitanje želi li predlagatelj ovakvoga Pravilnika odgojitelje koji ne poznaju propise prema kojima su obvezni raditi. U ovom je Nacrtu propušteno regulirati plaćanje pripravničkog staža odgojitelja i stručnog suradnika, što je u prethodnom Pravilniku bilo jasno definirano. Članak 13. još uvijek važećeg Pravilnika jasno je isticao kako pripravnik ima pravo na koeficijent za obračun plaće koji je primjeren njegovoj stručnoj spremi i stečenom radnom stažu. Možemo razumjeti umanjenje plaće za određeni postotni bod koji će se i ovim Pravilnikom utvrditi, ali temelj za izračun plaće pripravnika mora biti plaća odgojitelja i stručnog suradnika s položenim stručnim ispitom. Propusti li se navesti u Pravilniku ovu odredbu, u praksi ćemo dopustiti razne visine plaća pod izlikom da pripravnik nije isto što i odgojitelj, a time i diskriminaciju i nezadovoljstvo onih koji sutra imaju biti budućnost ove struke i poziva. Također, pitanje mjere osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca, potrebno je jasnije odrediti. Mjera kao takva više je puta doživjela izmjene, a u praksi je dovela do niza izazova u smislu nerazumijevanja radnog statusa i radnih prava pripravnika. Pozitivno je izostavljanje pripravništva u smislu volontiranja, jer svatko za svoj rad treba biti plaćen, a mnoge generacije odgojitelja koji su volontirali tijekom pripravništva, dokaz su koliko je to teško i neopravdano. Posebice ukoliko znamo da odgojitelj pripravnik obavlja sve poslove i zadaće koje obavlja i odgojitelj nakon položenog stručnog ispita i tako poslodavcu predstavlja besplatnu radnu snagu. Iako je ispravno navedeno kako pripravnik ima pravo i mogućnost tijekom stažiranja prijeći u drugi vrtić, a obveze vrtića jasno su propisane, nužno je naglasiti potrebu da pripravništvo u pravilu traje 12 mjeseci u kontinuitetu i obavlja se u jednom vrtiću. Tako će se izbjeći sadašnja praksa da se pripravnike zapošljava na kratke ugovore o radu, kojima je stvarna svrha zamjena nenazočnih odgojitelja, a ne osposobljavanje za samostalan rad. U ovom je Nacrtu izostavljeno definiranje stručne podrške i nadzora nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja ili Agencije za odgoj i obrazovanje, što je u prijašnjem Pravilniku bilo jasno definirano. Potrebno je jasnije definirati ove smjernice. Povećanje ovlasti Agencije za odgoj i obrazovanje, koje proizlazi iz prijedloga ovoga Pravilnika se mogu prihvatiti, no isključivo ukoliko se jasno uredi tko je za što odgovoran, uz pripadajuće prekršajne odredbe. Prema ovome prijedlogu Pravilnika, Agencija će samostalno donositi odluke poput one o određivanju koju razliku ispita koji radnik mora polagati, bez ikakvih smjernica kojima će se praksa ujednačiti. Pravilnikom nije uređeno tko će pratiti provedbu pripravničkog stažiranja i na koji način. Pitanje mentoriranja pripravnika također nije jasno definirano, no ono što zasigurno iskače, jest odredba kako ravnatelj ustanove može imenovati za mentora odgojitelja istog ili višeg stupnja stručne spreme od pripravnika, s najmanje 5 godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom. Jasno je kako se u praksi imenovanje mentora odvija na razne načine, nerijetko i prisilno, stoga je i ovim Pravilnikom bilo potrebno urediti pitanja imenovanja i statusa mentora, vrednovanja njihovog rada i pitanje pristanka na mentorstvo. U ranijem prijedlogu isticala se potreba da se takvim odgojiteljima omogući lakše stjecanje zvanja mentora, što predlagatelj ne uvažava. Također, potrebno je definirati koliko pripravnika jedan mentor može istovremeno imati. I dalje se predlaže da pripravnici prva 2 mjeseca stažiranja rade uz mentora u skupini kako bi ih mentor postupno uveo u rad. U ostalih 10 mjeseci stažiranja, traži se uvođenje obveze ustanovi da omogući pripravniku rad sa svim dobnim skupinama djece kako bi odgojitelj mogao dobiti iskustvo rada sa svim uzrastima djece i različitim programima. Neprihvatljivo je da pripravnik završi stažiranje i položi stručni ispit, a da se na tom putu nije okušao u radu u primjerice jaslicama, programu predškole ili drugim programima i skupinama djece različite dobi. Zaključno, uvažavajući napore radne skupine koja je izradila ovakav prijedlog Pravilnika, držim da na njemu treba još dodatno raditi i iskoristiti priliku da se jedan ovakav važan akt donese kako bi olakšao i unaprijedio praksu, a ne kako bi nastao samo forme radi.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgovarajuća vrsta obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika potrebna za rad u dječjem vrtiću ne uređuje se ovim Pravilnikom. Sukladno zakonskoj regulativi ministar znanosti i obrazovanja obrazovanja imenovao je radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika te prijedlog Pravilnika koji je pripremila UDRUGA SIDRO ne možemo uvažiti. Stručni ispit polaže se u dječjem vrtiću (sjedištu) koje imenuje Agencija za odgoj i obrazovanje (članak 14. ovog Pravilnika). Člankom 15. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da nakon ostvarenog programa pripravničkog staža, dječji vrtić prijavljuje pripravnika za stručni ispit. Člankom 5. stavkom 1. točkom 2. ovog Pravilnika propisano je da su obvezni dokumenti programa stažiranja: propisi i pedagoška dokumentacija iz sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja RH. Pitanje koeficijenta pripravnika uređuje se Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa propisano je odredbama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i drugim posebnim propisima. Člankom 2. i člankom 25. ovog Pravilnika propisano je da odluku o razlikovnom dijelu stručnog ispita donosi nadležno ispitno povjerenstvo Agencije za odgoj i obrazovanje prema tomu ovo je pitanje u njihovoj nadležnosti. Pitanje napredovanja u zvanje uređuje se drugim Pravilnikom i nije predmet ovog Pravilnika. Člankom 4. stavkom 5. ovog Pravilnika propisano je da mentor pripravnika odgojitelja istodobno može imati najviše dva pripravnika. Člankom 4. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je da se stažiranje pripravnika ostvaruje na temelju programa koji izrađuje povjerenstvo za stažiranje.
23	IVANA ZOVAK	I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 1.	Izostavljen je čl. 3. iz prethodnog Pravilnika o pružanju stručne podrške i nadzora nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika. Potrebno je jasnije definirati ove smjernice te se predlaže sljedeće: Stručnu podršku i nadzor nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika provode Ministarstvo znanosti i obrazovanja ili Agencija.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje propisano je da provodi stručne ispite odgojno-obrazovnih radnika.
24	ANA DONADA	I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 1.	Izostavljen je čl. 3. iz prethodnog Pravilnika o pružanju stručne podrške i nadzora nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika. Potrebno je jasnije definirati ove smjernice te se predlaže sljedeće: Stručnu podršku i nadzor nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika provode Ministarstvo znanosti i obrazovanja ili Agencija	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje propisano je da provodi stručne ispite odgojno-obrazovnih radnika.
25	Tina Bebić	I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 1.	Izostavljen je čl. 3. iz prethodnog Pravilnika o pružanju stručne podrške i nadzora nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika. Potrebno je jasnije definirati ove smjernice te se predlaže sljedeće: Stručnu podršku i nadzor nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika provode Ministarstvo znanosti i obrazovanja ili Agencija	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje propisano je da provodi stručne ispite odgojno-obrazovnih radnika.
26	Monika Vinković	I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 1.	Izostavljen je čl. 3. iz prethodnog Pravilnika o pružanju stručne podrške i nadzora nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika. Potrebno je jasnije definirati ove smjernice te se predlaže sljedeće: Stručnu podršku i nadzor nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika provode Ministarstvo znanosti i obrazovanja ili Agencija	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje propisano je da provodi stručne ispite odgojno-obrazovnih radnika.
27	Udruga SIDRO	I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 1.	Izostavljen je čl. 3. iz prethodnog Pravilnika o pružanju stručne podrške i nadzora nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika. Potrebno je jasnije definirati ove smjernice te se predlaže sljedeće: Stručnu podršku i nadzor nad ustrojstvom i provedbom stažiranja i polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika provode Ministarstvo znanosti i obrazovanja ili Agencija.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje propisano je da provodi stručne ispite odgojno-obrazovnih radnika.
28	IVANA ZOVAK	I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 2.	Stavak 1: Pitanje mjere osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca potrebno je jasnije definirati. Stavak 2: Radi stjecanja potrebnih kompetencija za rad u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja osoba koje rade unutar ili izvan sustava odgoja i obrazovanja, potrebno je, uz prekvalifikaciju na fakultetu, odraditi i pripravnički staž. Stoga predlažem da se ovaj članak izmijeni u sljedeći: Osoba koja je položila stručni ispit u sustavu odgoja i obrazovanja i/ili izvan sustava dužna je položiti razlikovni dio stručnog ispita pri čemu ima status pripravnika.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje propisano je da provodi stručne ispite odgojno-obrazovnih radnika.
29	ANA DONADA	I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 2.	Stavak 1: Pitanje mjere osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca potrebno je jasnije definirati. Stavak 2: Radi stjecanja potrebnih kompetencija za rad u sustavu ranog odgoja i obrazovanja osoba koje rade unutar ili izvan sustava odgoja i obrazovanja, potrebno je odraditi pripravnički staž. Stoga predlažemo da se ovaj članak izmijeni u sljedeći: Osoba koja je položila stručni ispit u sustavu odgoja i obrazovanja i/ili izvan sustava dužna je položiti razlikovni dio stručnog ispita pri čemu ima status pripravnika.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Mjera osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa ne uređuje se ovim Pravilnikom. Polaganje razlikovnog dijela stručnog ispita uređeno je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju.
30	Tina Bebić	I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 2.	Stavak 1: Pitanje mjere osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca potrebno je jasnije definirati. Stavak 2: Radi stjecanja potrebnih kompetencija za rad u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja osoba koje rade unutar ili izvan sustava odgoja i obrazovanja, potrebno je, uz prekvalifikaciju na fakultetu, odraditi i pripravnički staž. Stoga predlažem da se ovaj članak izmijeni u sljedeći: Osoba koja je položila stručni ispit u sustavu odgoja i obrazovanja i/ili izvan sustava dužna je položiti razlikovni dio stručnog ispita pri čemu ima status pripravnika.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Mjera osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa ne uređuje se ovim Pravilnikom. Polaganje razlikovnog dijela stručnog ispita uređeno je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju.
31	Monika Vinković	I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 2.	Stavak 1: Pitanje mjere osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca potrebno je jasnije definirati. Stavak 2: Radi stjecanja potrebnih kompetencija za rad u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja osoba koje rade unutar ili izvan sustava odgoja i obrazovanja, potrebno je, uz prekvalifikaciju na fakultetu, odraditi i pripravnički staž. Stoga predlažem da se ovaj članak izmijeni u sljedeći: Osoba koja je položila stručni ispit u sustavu odgoja i obrazovanja i/ili izvan sustava dužna je položiti razlikovni dio stručnog ispita pri čemu ima status pripravnika.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Mjera osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa ne uređuje se ovim Pravilnikom. Polaganje razlikovnog dijela stručnog ispita uređeno je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju.
32	Patrizia Pitacco	I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 2.	Odgojitelji i stručni suradnici pripadnici nacionalne manjine i zaposleni u predškolskim ustanovama na jeziku i pismu nacionalne manjine, polažu stručni ispit na materinskom jeziku, odnosno na jeziku i pismu predmetne nacionalne manjine. Potvrda o stručnom ispitu položenom na jeziku i pismu nacionalne manjine istovjetna je potvrdi o položenom ispitu na hrvatskom jeziku. Obrazloženje Talijanska Unija – Unione Italiana, kao krovna organizacija Talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj koja skrbi o razvoju iste u svim područjima društva, kao izraz izvršenja ustavnog prava svakog građana Republika Hrvatske koji temeljem odredbi članka 15. Ustava, jamči ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona. [NN 113/00., čl. 7., 9. 11. 2000.] Zakonom se može, pored općega biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. [NN 113/00., čl. 7., 9. 11. 2000.] Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija. Polazeći od odredbi Ustavnog zakona, polaganje stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika pripadnika nacionalnih manjinama i zaposlenim u predškolskih ustanovama na jeziku i pismu nacionalnih manjina, usustavljena je praksa i time nije novina. Nije u cijelosti regulirano tumačenje ako stručni ispit položen na jeziku i pismu nacionalne manjine vrijedi i u slučaju zapošljavanja u predškolskoj ustanovi koja nije ustanova na jeziku i pismu nacionalne manjine, odnosno gdje je komunikacijski jezik isključivo hrvatski jezik. U cilju pojašnjavanja stanje na terenu predloženo je kao što je navedeno u obrazloženju.	Prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
33	Udruga SIDRO	I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 2.	Stavak 2: Radi stjecanja potrebnih kompetencija za rad u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja osoba koje rade unutar ili izvan sustava odgoja i obrazovanja, potrebno je, uz prekvalifikaciju na fakultetu, odraditi i pripravnički staž. Stoga predlažemo da se ovaj članak izmijeni u sljedeći: Osoba koja je položila stručni ispit u sustavu odgoja i obrazovanja i/ili izvan sustava dužna je položiti razlikovni dio stručnog ispita pri čemu ima status pripravnika.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Polaganje razlikovnog dijela stručnog ispita uređeno je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju.
34	Udruga SIDRO	I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 2.	Stavak 1: Pitanje mjere osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca potrebno je jasnije definirati.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Mjera osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa ne uređuje se ovim Pravilnikom.
35	VALENTINA MILOJEVIĆ	I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 2.	U stavci 4 članka 2 navedeno je da odluku o razlikovnome dijelu stručnog ispita donosi nadležno ispitno povjerenstvno Agencije za odgoj i obrazovanje. Prema podacima na stranici AZOO postoje 24 ispitna povjerenstva na razini države, a prema ovom članku svako od njih može za sebe donijeti odluku koju razliku će pripravnik morati polagati. Na taj način smanjuje se transparentnost i jednak pristup prema svim pripravnicima i može se dogoditi da će jedan pripravnik u Zagrebu morati polagati sve dijelove stručnog ispita dok će pripravnik istog statusa u Splitu morati polagati samo dio stručnog ispita. Smatram da je potrebno detaljnije definirati koju razliku moraju polagati odgojitelji i stručni suradnici s već položenim stručnim ispitom. Ako ne u Pravilniku, barem s dokumentom koji bi se donio na razini Agencije za odgoj i obrazovanje, a s ciljem ujednačenog postupanja i jednakih uvjeta za pristup stručnom ispitu.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje propisano je u obavljanju djelatnosti Agencije da provodi stručne ispite odgojno-obrazovnih radnika. Člankom 14. ovog Pravilnika propisano je broj ispitnih povjerenstva i njihovo sjedište određuje Agencija. Člankom 2. ovog Pravilnika propisano je da odluku o razlikovnome dijelu stručnog ispita donosi nadležno ispitno povjerenstvo Agencije za odgoj i obrazovanje.
36	VALENTINA MILOJEVIĆ	I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 2.	U stavku 2 članka 2 navedeno je kako osoba koja je već položila stručni ispit u sustavu odgoja i obrazovanja ili van njega nema status pripravnika. Cijeli Pravilnik se odnosi na stažiranje odgojitelja i stručnih suradnika pripravnika te iz navedenog nije jasno što znači da osoba koja već ima položeni drugi stručni ispit nije pripravnik. Znači li to da nema obvezu stažiranja? Traje li staž takve osobe kraće? Mora li imati mentora? Smatram da je potrebno dodatno definirati obveze i status pripravnika koji već imaju položen neki drugi stručni ispit.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Pitanje je uređeno Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. Člankom 2. ovog Pravilnika propisano je da odluku o razlikovnome dijelu stručnog ispita donosi nadležno ispitno povjerenstvo Agencije za odgoj i obrazovanje.
37	APOLONIJA BORAS	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 3.	Članak 3. (5) Mentorstvo je vrlo zahtjevan odnos između odgojitelja mentora i odgojitelja pripravnika, koje podrazumijeva profesionalnu i osobnu uključenost u osposobljavanju odgojitelja pripravnika za njegov budući posao. Pripravnik u predškolskom odgoju i obrazovanju je odgojitelj bez radnog iskustva u struci. Na temelju članka 28., stavka 3. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi ("Narodne novine", broj 10/97), ministar prosvjete i športa donosi Pravilnik o načinima i uvjetima polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću. U članku 3.(5) navedeno je ako vrtić nema odgojitelja u zvanju mentora, ravnatelj može imenovati za mentora odgojitelja istog ili višeg stupnja stručne spreme od pripravnika s najmanje pet godina radnog iskustva u dječjem vrtiću i s položenim stručnim ispitom. Pojam "vrtić" se iskorištava u tumačenju te predlažem pojam "ustanova"s obzirom da ustanovu čini više podružnica tj. vrtića. Redovito se imenuju mentori pripravnicima bez da su odgojitelji mentori u zvanju,a u ustanovi postoji odgojitelj mentor. Konkretno, ustanova ima 3 vrtića podružnice A,B i C. U vrtiću C postoji odgojitelj mentor u zvanju. U vrtiću A imenuje se mentor odgojitelju pripravniku koji nije odgojitelj mentor u zvanju.	Primljeno na znanje	Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju propisano je da se predškolski odgoj ostvaruje u dječjem vrtićima. Dječji vrtić sukladno odredbama Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe čini matični objekt sa svim njegovim podružnicama.
38	ANA DONADA	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 3.	Stavak 5: Predlaže se da se pitanje mentoriranja jasnije definira. Odnosno, taj odgojitelj može unutar godine u kojoj je prihvatio biti mentorom pripravniku dobiti mogućnost biti promoviran u zvanje mentora te da članak glasi sljedeće: Iznimno, ako vrtić nema odgojitelja u zvanju mentora, ravnatelj može imenovati za mentora odgojitelja istog ili višeg stupnja stručne spreme od pripravnika, s položenim stručnim ispitom i koji uživa ugled vrsnog odgojitelja, s tim da je obveza ustanove poticati i omogućiti takvom odgojitelju promoviranje u zvanje odgojitelj mentor unutar godine u kojoj je prihvatio biti mentorom pripravniku. Ukoliko odgojitelj određen za mentora ne ispuni uvjet promoviranja u zvanje odgojitelj mentor u tom roku, nema pravo na dodatak za mentorstvo u niti jednom obliku (povećanje koeficijenta, dodatak na plaću, nagradni slobodni dani).	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Napredovanje u zvanje ne uređuje se ovim Pravilnikom.
39	Tina Bebić	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 3.	Stavak 5: Predlaže se da se pitanje mentoriranja jasnije definira. Odnosno, taj odgojitelj može unutar godine u kojoj je prihvatio biti mentorom pripravniku dobiti mogućnost biti promoviran u zvanje mentora te da članak glasi sljedeće: Iznimno, ako vrtić nema odgojitelja u zvanju mentora, ravnatelj može imenovati za mentora odgojitelja istog ili višeg stupnja stručne spreme od pripravnika, s položenim stručnim ispitom i koji uživa ugled vrsnog odgojitelja, s tim da je obveza ustanove poticati i omogućiti takvom odgojitelju promoviranje u zvanje odgojitelj mentor unutar godine u kojoj je prihvatio biti mentorom pripravniku. Ukoliko odgojitelj određen za mentora ne ispuni uvjet promoviranja u zvanje odgojitelj mentor u tom roku, nema pravo na dodatak za mentorstvo u niti jednom obliku (povećanje koeficijenta, dodatak na plaću, nagradni slobodni dani).	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Napredovanje u zvanje ne uređuje se ovim Pravilnikom.
40	Monika Vinković	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 3.	Stavak 5: Predlaže se da se pitanje mentoriranja jasnije definira. Odnosno, taj odgojitelj može unutar godine u kojoj je prihvatio biti mentorom pripravniku dobiti mogućnost biti promoviran u zvanje mentora te da članak glasi sljedeće: Iznimno, ako vrtić nema odgojitelja u zvanju mentora, ravnatelj može imenovati za mentora odgojitelja istog ili višeg stupnja stručne spreme od pripravnika, s položenim stručnim ispitom i koji uživa ugled vrsnog odgojitelja, s tim da je obveza ustanove poticati i omogućiti takvom odgojitelju promoviranje u zvanje odgojitelj mentor unutar godine u kojoj je prihvatio biti mentorom pripravniku. Ukoliko odgojitelj određen za mentora ne ispuni uvjet promoviranja u zvanje odgojitelj mentor u tom roku, nema pravo na dodatak za mentorstvo u niti jednom obliku (povećanje koeficijenta, dodatak na plaću, nagradni slobodni dani).	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Napredovanje u zvanje ne uređuje se ovim Pravilnikom.
41	Udruga SIDRO	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 3.	Stavak 5: Predlaže se da se pitanje mentoriranja jasnije definira. Odnosno, taj odgojitelj može unutar godine u kojoj je prihvatio biti mentorom pripravniku dobiti mogućnost biti promoviran u zvanje mentora te da članak glasi sljedeće: Iznimno, ako vrtić nema odgojitelja u zvanju mentora, ravnatelj može imenovati za mentora odgojitelja istog ili višeg stupnja stručne spreme od pripravnika, s položenim stručnim ispitom i koji uživa ugled vrsnog odgojitelja, s tim da je obveza ustanove poticati i omogućiti takvom odgojitelju promoviranje u zvanje odgojitelj mentor unutar godine u kojoj je prihvatio biti mentorom pripravniku. Ukoliko odgojitelj određen za mentora ne ispuni uvjet promoviranja u zvanje odgojitelj mentor u tom roku, nema pravo na dodatak za mentorstvo u niti jednom obliku (povećanje koeficijenta, dodatak na plaću, nagradni slobodni dani).	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Napredovanje u zvanje ne uređuje se ovim Pravilnikom.
42	Hrvatska psihološka komora	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 3.	Članak 3., stavak 5. Potrebno je rečenicu nadopuniti tako da se odnosi na sve mentore pripravnika u vrtiću: (5) Ako dječji vrtić nema odgojitelja ili stručnog suradnika u zvanju mentora, ravnatelj može imenovati za mentora odgojitelja ili stručnog suradnika istog ili višeg stupnja stručne spreme od pripravnika s najmanje pet godina radnog iskustva u dječjem vrtiću i s položenim stručnim ispitom.	Prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
43	Hrvatska psihološka komora	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 3.	Članak 3., stavak 1. Smatramo kako je potrebno jasnije objašnjenje pojma „odmah nakon zasnivanja“ , odnosi li se to isti dan ili npr. 15 dana. Važno je imati na umu da je potrebno sazvati OV i imenovati povjerenstvo, stavljanje nekog razumnog roka bitno bi razjasnilo navedeni pojam i osiguralo jasnije postupanje.	Prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Iza rječi odmah dodat će se a najkasnije 15 dana od dana početka rada pripravnika.
44	Alen Đurasek	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 3.	Slažem se s predloženim Pravilnikom o načinu i uvjetima polaganja stručnog ispit, iscrpno su uzete u obzir sve moguće okolosti što u cijelosti štiti prava pripravnika. Ipak, možda mi je promaklo, svakako bih tražio pisanje psiholoških testova od strane pripravnika kako bi se što bolje zaštitila djeca. Imali smo svakakvih situacija, tako bi ih ipak bilo manje.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Testiranje pripravnika ne uređuje se ovim Pravilnikom.
45	Hrvatska psihološka komora	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 4.	Članak 4., stavak 5. Potrebno je rečenicu nadopuniti tako da se odnosi na sve pripravnike u vrtiću: (5) Mentor pripravnika odgojitelja ili stručnog suradnika istodobno može imati najviše dva pripravnika.	Prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
46	Hrvatska psihološka komora	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 4.	Članak 4., stavak 4. Potrebno je jasnije definirati što sadrži evidencija o ostvarivanju programa pripravničkog staža.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
47	IVANA ZOVAK	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 5.	Stavak 1: Izostavljeno je jasno definirati pod propisima sve važeće zakonske i podzakonske akte koji uređuju područje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, odnosno Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju te Državni pedagoški standard. Predlaže se da ovaj članak pod stavkama 2., 3., 4. glasi: 2. svi važeći propisi koji uređuju područje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja – Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, Državni pedagoški standard 3. pedagoška dokumentacija iz sustava ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja RH 4. opći i stručni akti dječjega vrtića – svi Pravilnici koji uređuju rad vrtića	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Pod točkom 2. propisi i pedagoška dokumentacija iz sustava ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja RH su važeći propisi u koje spadaju Zakon i Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe. U točki 2. propisana je i pedagoška dokumentacija iz sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja U točki 4. propisani su svi opći i stručni akti dječjeg vrtića.
48	ANA DONADA	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 5.	Izostavljeno je jasno definirati pod propisima sve važeće zakonske i podzakonske akte koji uređuju područje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, odnosno Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju te Državni pedagoški standard. Predlaže se da ovaj članak pod stavkama 2., 3., 4. glasi: 2. svi važeći propisi koji uređuju područje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja – Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, Državni pedagoški standard 3. pedagoška dokumentacija iz sustava ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja RH 4. opći i stručni akti dječjega vrtića – svi Pravilnici koji uređuju rad vrtića	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U članku 5. stavku 1. pod točkom 2. propisuju se propisi i pedagoška dokumentacija iz sustava ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja RH, a to su važeći propisi u koje spadaju Zakon i Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe. U točki 2. propisana je i pedagoška dokumentacija iz sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja U točki 4. propisani su svi opći i stručni akti dječjeg vrtića.
49	Tina Bebić	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 5.	Stavak 1: Izostavljeno je jasno definirati pod propisima sve važeće zakonske i podzakonske akte koji uređuju područje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, odnosno Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju te Državni pedagoški standard. Predlaže se da ovaj članak pod stavkama 2., 3., 4. glasi: 2. svi važeći propisi koji uređuju područje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja – Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, Državni pedagoški standard 3. pedagoška dokumentacija iz sustava ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja RH 4. opći i stručni akti dječjega vrtića – svi Pravilnici koji uređuju rad vrtića	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U članku 5. stavku 1. pod točkom 2. propisuju se propisi i pedagoška dokumentacija iz sustava ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja RH, a to su važeći propisi u koje spadaju Zakon i Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe. U točki 2. propisana je i pedagoška dokumentacija iz sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja U točki 4. propisani su svi opći i stručni akti dječjeg vrtića.
50	Monika Vinković	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 5.	Stavak 1: Izostavljeno je jasno definirati pod propisima sve važeće zakonske i podzakonske akte koji uređuju područje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, odnosno Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju te Državni pedagoški standard. Predlaže se da ovaj članak pod stavkama 2., 3., 4. glasi: 2. svi važeći propisi koji uređuju područje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja – Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, Državni pedagoški standard 3. pedagoška dokumentacija iz sustava ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja RH 4. opći i stručni akti dječjega vrtića – svi Pravilnici koji uređuju rad vrtića	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U članku 5. stavku 1. pod točkom 2. propisuju se propisi i pedagoška dokumentacija iz sustava ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja RH, a to su važeći propisi u koje spadaju Zakon i Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe. U točki 2. propisana je i pedagoška dokumentacija iz sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja U točki 4. propisani su svi opći i stručni akti dječjeg vrtića.
51	Udruga SIDRO	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 5.	Stavak 1: Izostavljeno je jasno definirati pod propisima sve važeće zakonske i podzakonske akte koji uređuju područje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, odnosno Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju te Državni pedagoški standard. Predlaže se da ovaj članak pod stavkama 2., 3., 4. glasi: 2. svi važeći propisi koji uređuju područje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja – Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, Državni pedagoški standard 3. pedagoška dokumentacija iz sustava ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja RH 4. opći i stručni akti dječjega vrtića – svi Pravilnici koji uređuju rad vrtića	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U članku 5. stavku 1. pod točkom 2. propisuju se propisi i pedagoška dokumentacija iz sustava ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja RH, a to su važeći propisi u koje spadaju Zakon i Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe. U točki 2. propisana je i pedagoška dokumentacija iz sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja U točki 4. propisani su svi opći i stručni akti dječjeg vrtića.
52	Maja Šmurinić Rinčić	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 5.	Glede točke 2 članka 5 Pravilnika gdje se navode specifična znanja, vještine i sposobnosti potrebne za rad s djecom rane i predškolske dobi u određenom obliku bi bilo potrebno dodati kreiranje i provođenje odgojno-obrazovnih sadržaja za usvajanje osnovnih načela održivog razvoja s obzirom da se prema svim relevantnim dokumentima navedeni koncepti mogu i trebaju početi usvajati već u predškolskoj dobi kada se i formiraju okosnice vrijednosnog sustava djece.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Usvajanje osnovnih načela održivog razvoja ne propisuju se ovim Pravilnikom.
53	IVANA ZOVAK	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 6.	Stavak 3: Zadaća mentora trebala bi biti postupno uvođenje pripravnika u rad što se ne može postići u 40 sati tijekom stažiranja. Stoga se predlaže da se ovaj članak izmijeni kako slijedi: Pripravnici su obvezni prva dva mjeseca stažiranja raditi uz mentora u skupini. U ostalih deset mjeseci stažiranja, obveza je ustanove omogućiti pripravniku rad sa svim dobnim skupinama djece. Pripravnik tijekom svoga staža radi s drugim zaposlenim odgojiteljem u skupini. U istoj skupini u istoj smjeni ne mogu raditi dva pripravnika samostalno, već jedan od dva odgojitelja u skupini mora biti odgojitelj s položenim stručnim ispitom. Pripravnik u deset mjeseci rada u kojima ne radi uz mentora, s mentorom komunicira i razrađuje plan i program rada, odrađuje ogledne i druge aktivnosti u dogovoru i uz prisustvo mentora, sukladno programu stažiranja.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Pripravnik radi samostalno u odgojno-obrazovnoj skupini, a njegov rad prati mentor i stručno povjerenstvo sukladno programu stažiranja.
54	MARTINA LINIĆ	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 6.	Zadaća mentora trebala bi biti postupno uvođenje pripravnika u rad što se ne može postići u 40 sati tijekom stažiranja. Stoga se predlaže da se ovaj članak izmijeni kako slijedi: Pripravnici su obvezni prva dva mjeseca stažiranja raditi uz mentora u skupini. U ostalih deset mjeseci stažiranja, obveza je ustanove omogućiti pripravniku rad sa svim dobnim skupinama djece. Pripravnik tijekom svoga staža radi s drugim zaposlenim odgojiteljem u skupini. U istoj skupini u istoj smjeni ne mogu raditi dva pripravnika samostalno, već jedan od dva odgojitelja u skupini mora biti odgojitelj s položenim stručnim ispitom. Pripravnik u deset mjeseci rada u kojima ne radi uz mentora, s mentorom komunicira i razrađuje plan i program rada, odrađuje ogledne i druge aktivnosti u dogovoru i uz prisustvo mentora, sukladno programu stažiranja.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Pripravnik radi samostalno u odgojno-obrazovnoj skupini, a njegov rad prati mentor i stručno povjerenstvo sukladno programu stažiranja.
55	ANA DONADA	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 6.	Zadaća mentora trebala bi biti postupno uvođenje pripravnika u rad što se ne može postići u 40 sati tijekom stažiranja. Stoga se predlaže da se ovaj članak izmijeni kako slijedi: Pripravnici su obvezni prva dva mjeseca stažiranja raditi uz mentora u skupini. U ostalih deset mjeseci stažiranja, obveza je ustanove omogućiti pripravniku rad sa svim dobnim skupinama djece. Pripravnik tijekom svoga staža radi s drugim zaposlenim odgojiteljem u skupini. U istoj skupini u istoj smjeni ne mogu raditi dva pripravnika samostalno, već jedan od dva odgojitelja u skupini mora biti odgojitelj s položenim stručnim ispitom. Pripravnik u deset mjeseci rada u kojima ne radi uz mentora, s mentorom komunicira i razrađuje plan i program rada, odrađuje ogledne i druge aktivnosti u dogovoru i uz prisustvo mentora, sukladno programu stažiranja.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Pripravnik radi samostalno u odgojno-obrazovnoj skupini, a njegov rad prati mentor i stručno povjerenstvo sukladno programu stažiranja.
56	Sandra Jovišić	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 6.	Stavak 3: Zadaća mentora trebala bi biti postupno uvođenje pripravnika u rad što se ne može postići u 40 sati tijekom stažiranja. Stoga se predlaže da se ovaj članak izmijeni kako slijedi: Pripravnici su obvezni prva dva mjeseca stažiranja raditi uz mentora u skupini. U ostalih deset mjeseci stažiranja, obveza je ustanove omogućiti pripravniku rad sa svim dobnim skupinama djece. Pripravnik tijekom svoga staža radi s drugim zaposlenim odgojiteljem u skupini. U istoj skupini u istoj smjeni ne mogu raditi dva pripravnika samostalno, već jedan od dva odgojitelja u skupini mora biti odgojitelj s položenim stručnim ispitom. Pripravnik u deset mjeseci rada u kojima ne radi uz mentora, s mentorom komunicira i razrađuje plan i program rada, odrađuje ogledne i druge aktivnosti u dogovoru i uz prisustvo mentora, sukladno programu stažiranja.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Pripravnik radi samostalno u odgojno-obrazovnoj skupini, a njegov rad prati mentor i stručno povjerenstvo sukladno programu stažiranja.
57	Tina Bebić	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 6.	Stavak 3: Zadaća mentora trebala bi biti postupno uvođenje pripravnika u rad što se ne može postići u 40 sati tijekom stažiranja. Stoga se predlaže da se ovaj članak izmijeni kako slijedi: Pripravnici su obvezni prva dva mjeseca stažiranja raditi uz mentora u skupini. U ostalih deset mjeseci stažiranja, obveza je ustanove omogućiti pripravniku rad sa svim dobnim skupinama djece. Pripravnik tijekom svoga staža radi s drugim zaposlenim odgojiteljem u skupini. U istoj skupini u istoj smjeni ne mogu raditi dva pripravnika samostalno, već jedan od dva odgojitelja u skupini mora biti odgojitelj s položenim stručnim ispitom. Pripravnik u deset mjeseci rada u kojima ne radi uz mentora, s mentorom komunicira i razrađuje plan i program rada, odrađuje ogledne i druge aktivnosti u dogovoru i uz prisustvo mentora, sukladno programu stažiranja.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Pripravnik radi samostalno u odgojno-obrazovnoj skupini, a njegov rad prati mentor i stručno povjerenstvo sukladno programu stažiranja.
58	Monika Vinković	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 6.	Stavak 3: Zadaća mentora trebala bi biti postupno uvođenje pripravnika u rad što se ne može postići u 40 sati tijekom stažiranja. Stoga se predlaže da se ovaj članak izmijeni kako slijedi: Pripravnici su obvezni prva dva mjeseca stažiranja raditi uz mentora u skupini. U ostalih deset mjeseci stažiranja, obveza je ustanove omogućiti pripravniku rad sa svim dobnim skupinama djece. Pripravnik tijekom svoga staža radi s drugim zaposlenim odgojiteljem u skupini. U istoj skupini u istoj smjeni ne mogu raditi dva pripravnika samostalno, već jedan od dva odgojitelja u skupini mora biti odgojitelj s položenim stručnim ispitom. Pripravnik u deset mjeseci rada u kojima ne radi uz mentora, s mentorom komunicira i razrađuje plan i program rada, odrađuje ogledne i druge aktivnosti u dogovoru i uz prisustvo mentora, sukladno programu stažiranja.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Pripravnik radi samostalno u odgojno-obrazovnoj skupini, a njegov rad prati mentor i stručno povjerenstvo sukladno programu stažiranja.
59	Udruga SIDRO	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 6.	Stavak 3: Zadaća mentora trebala bi biti postupno uvođenje pripravnika u rad što se ne može postići u 40 sati tijekom stažiranja. Stoga se predlaže da se ovaj članak izmijeni kako slijedi: Pripravnici su obvezni prva dva mjeseca stažiranja raditi uz mentora u skupini. U ostalih deset mjeseci stažiranja, obveza je ustanove omogućiti pripravniku rad sa svim dobnim skupinama djece. Pripravnik tijekom svoga staža radi s drugim zaposlenim odgojiteljem u skupini. U istoj skupini u istoj smjeni ne mogu raditi dva pripravnika samostalno, već jedan od dva odgojitelja u skupini mora biti odgojitelj s položenim stručnim ispitom. Pripravnik u deset mjeseci rada u kojima ne radi uz mentora, s mentorom komunicira i razrađuje plan i program rada, odrađuje ogledne i druge aktivnosti u dogovoru i uz prisustvo mentora, sukladno programu stažiranja.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Pripravnik radi samostalno u odgojno-obrazovnoj skupini, a njegov rad prati mentor i stručno povjerenstvo sukladno programu stažiranja.
60	IVANA ZOVAK	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 8.	Stavak 1: Potrebno je jasnije definirati koja ustanova u tom slučaju plaća stručni ispit pripravniku te se predlaže iduće: Obavezu prijave pripravnika na stručni ispit i njegovo plaćanje prilikom promjene vrtića ima vrtić u kojem je pripravnik dovršio pripravnički staž.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano člankom 15. i 16. Pravilnika.
61	ANA DONADA	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 8.	Potrebno je jasnije definirati koja ustanova u tom slučaju plaća stručni ispit pripravniku te se predlaže iduće: Obavezu prijave pripravnika na stručni ispit i njegovo plaćanje prilikom promjene vrtića ima vrtić u kojem je pripravnik dovršio pripravnički staž.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano člankom 15. i 16. Pravilnika.
62	Tina Bebić	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 8.	Stavak 1: Potrebno je jasnije definirati koja ustanova u tom slučaju plaća stručni ispit pripravniku te se predlaže iduće: Obavezu prijave pripravnika na stručni ispit i njegovo plaćanje prilikom promjene vrtića ima vrtić u kojem je pripravnik dovršio pripravnički staž.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano člankom 15. i 16. Pravilnika.
63	Monika Vinković	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 8.	Stavak 1: Potrebno je jasnije definirati koja ustanova u tom slučaju plaća stručni ispit pripravniku te se predlaže iduće: Obavezu prijave pripravnika na stručni ispit i njegovo plaćanje prilikom promjene vrtića ima vrtić u kojem je pripravnik dovršio pripravnički staž.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano člankom 15. i 16. Pravilnika.
64	Udruga SIDRO	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 8.	Stavak 1: Potrebno je jasnije definirati koja ustanova u tom slučaju plaća stručni ispit pripravniku te se predlaže iduće: Obavezu prijave pripravnika na stručni ispit i njegovo plaćanje prilikom promjene vrtića ima vrtić u kojem je pripravnik dovršio pripravnički staž.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Propisano člankom 15. i 16. Pravilnika.
65	IVANA ZOVAK	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 9.	Propušteno je regulirati plaćanje pripravničkog staža odgojitelja i stručnog suradnika, što je u prethodnom Pravilniku jasno definirano. Predlaže se sljedeće: Tijekom ostvarivanja programa stažiranja i polaganja stručnog ispita pripravnik iz članka 1., stavka 2. ima pravo na koeficijent za obračun plaće, koji je primjeren njegovoj stručnoj spremi i stečenom radnom stažu, a u skladu s opisom posla. Također, izostavljeno je definirati prekid stažiranja kao što je to bilo učinjeno u prethodnom Pravilniku te se predlaže sljedeće: U iznimnim i opravdanim slučajevima (dulje bolovanje, rodiljni dopust i sl.) pripravničko se stažiranje prekida, a nastavlja se kad navedeni razlozi prestanu, o čemu vrtić mora pravodobno izvijestiti Ministarstvo znanosti i obrazovanja ili Agenciju.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ovo pitanje uređeno je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju.
66	ANA DONADA	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 9.	Propušteno je regulirati plaćanje pripravničkog staža odgojitelja i stručnog suradnika, što je u prethodnom Pravilniku jasno definirano. Predlaže se sljedeće: Tijekom ostvarivanja programa stažiranja i polaganja stručnog ispita pripravnik iz članka 1., stavka 2. ima pravo na koeficijent za obračun plaće, koji je primjeren njegovoj stručnoj spremi i stečenom radnom stažu, a u skladu s opisom posla. Također, izostavljeno je definirati prekid stažiranja kao što je to bilo učinjeno u prethodnom Pravilniku te se predlaže sljedeće: U iznimnim i opravdanim slučajevima (dulje bolovanje, rodiljni dopust i sl.) pripravničko se stažiranje prekida, a nastavlja se kad navedeni razlozi prestanu, o čemu vrtić mora pravodobno izvijestiti Ministarstvo znanosti i obrazovanja ili Agenciju.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ovo pitanje uređeno je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju.
67	Tina Bebić	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 9.	Propušteno je regulirati plaćanje pripravničkog staža odgojitelja i stručnog suradnika, što je u prethodnom Pravilniku jasno definirano. Predlaže se sljedeće: Tijekom ostvarivanja programa stažiranja i polaganja stručnog ispita pripravnik iz članka 1., stavka 2. ima pravo na koeficijent za obračun plaće, koji je primjeren njegovoj stručnoj spremi i stečenom radnom stažu, a u skladu s opisom posla. Također, izostavljeno je definirati prekid stažiranja kao što je to bilo učinjeno u prethodnom Pravilniku te se predlaže sljedeće: U iznimnim i opravdanim slučajevima (dulje bolovanje, rodiljni dopust i sl.) pripravničko se stažiranje prekida, a nastavlja se kad navedeni razlozi prestanu, o čemu vrtić mora pravodobno izvijestiti Ministarstvo znanosti i obrazovanja ili Agenciju.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ovo pitanje uređeno je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju.
68	Monika Vinković	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 9.	Propušteno je regulirati plaćanje pripravničkog staža odgojitelja i stručnog suradnika, što je u prethodnom Pravilniku jasno definirano. Predlaže se sljedeće: Tijekom ostvarivanja programa stažiranja i polaganja stručnog ispita pripravnik iz članka 1., stavka 2. ima pravo na koeficijent za obračun plaće, koji je primjeren njegovoj stručnoj spremi i stečenom radnom stažu, a u skladu s opisom posla. Također, izostavljeno je definirati prekid stažiranja kao što je to bilo učinjeno u prethodnom Pravilniku te se predlaže sljedeće: U iznimnim i opravdanim slučajevima (dulje bolovanje, rodiljni dopust i sl.) pripravničko se stažiranje prekida, a nastavlja se kad navedeni razlozi prestanu, o čemu vrtić mora pravodobno izvijestiti Ministarstvo znanosti i obrazovanja ili Agenciju.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ovo pitanje uređeno je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju.
69	Udruga SIDRO	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 9.	Propušteno je regulirati plaćanje pripravničkog staža odgojitelja i stručnog suradnika, što je u prethodnom Pravilniku jasno definirano. Predlaže se sljedeće: Tijekom ostvarivanja programa stažiranja i polaganja stručnog ispita pripravnik iz članka 1., stavka 2. ima pravo na koeficijent za obračun plaće, koji je primjeren njegovoj stručnoj spremi i stečenom radnom stažu, a u skladu s opisom posla. Također, izostavljeno je definirati prekid stažiranja kao što je to bilo učinjeno u prethodnom Pravilniku te se predlaže sljedeće: U iznimnim i opravdanim slučajevima (dulje bolovanje, rodiljni dopust i sl.) pripravničko se stažiranje prekida, a nastavlja se kad navedeni razlozi prestanu, o čemu vrtić mora pravodobno izvijestiti Ministarstvo znanosti i obrazovanja ili Agenciju.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ovo pitanje uređeno je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju.
70	Hrvatska psihološka komora	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 9.	Članak 9., stavak 3. Potrebno je jasnije definirati što se događa s pripravnikom kojemu je pripravnički staž ocijenjen neuspješnim.	Prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Stavkom 4. navedenog članka Pravilnika propisano je da ako je pripravnički staž ocijenjen neuspješnim, povjerenstvo za stažiranje obvezno je pismeno izvijestiti pripravnika o razlozima njegova neuspjeha u roku od 15 dana i donijeti dodatni program.
71	Barbara Mikluš	II. STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA, Članak 9.	čl. 9. st. 4. Potrebno je definirati što se dalje događa sa pripravnikom čiji je staž ocijenjen neuspješnim. Ako mu se produžuje staž, što i ako nakon toga bude ocijenjen neuspješnim?	Prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Stavkom 4. navedenog članka Pravilnika propisano je da ako je pripravnički staž ocijenjen neuspješnim, povjerenstvo za stažiranje obvezno je pismeno izvijestiti pripravnika o razlozima njegova neuspjeha u roku od 15 dana i donijeti dodatni program.
72	APOLONIJA BORAS	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 11.	Članak 11., 12. i 13. Nakon godinu dana pripravničkog staža, odgojitelj pripravnik polaže stručni ispit. Svrha je stručnog ispita ustanoviti osposobljenost pripravnika za samostalno obavljanje odgojiteljskog poziva. Tada odgojitelj mentor pripravniku prestaje biti mentor, već mu se dodjeljuje odgojitelj iz vrtića u kojemu se polaže stručni ispit i koji obavlja posao mentora prilikom praktičnog rada s djecom. Stručni ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom koje čine: profesor metodike, profesor hrvatskog jezika, mentor - savjetnik za predškolski odgoj i obrazovanje (AZOO) ili istaknuti stručnjak praktičar, ravnatelj vrtića u kojem se polaže ispit i odgojitelj ili stručni suradnik iz vrtića u kojem se polaže ispit. Stručno ispitno povjerenstvo jedan ogledni sat tj.praktični rad, sa ocjenom "zadovoljava" i "ne zadovoljava", ocjenjuje stručnost odgojitelja pripravnika nakon preddiplomskog i diplomskog stručnog studija za rani i predškolski odgoj i obrazovanje kao i nakon godinu dana odrađenoga pripravničkog staža. Također, u Pravilniku se navodi da članovi ispitnog povjerenstva za obavljanje poslova u svezi sa stručnim ispitima, odnosno za rad u ispitnom povjerenstvu, imaju pravo na naknadu koju refundira Ministarsvo znanosti i obrazovanja, dok odgojitelj mentor za rad s pripravnikom za vrijeme pripravničkog staža nema pravo na naknadu što nema smisla. Polaganje stručnoga ispita odgojitelja trebao bi se održavati u vrtiću/ustanovi gdje je odgojitelj pripravnik odrađivao pripravnički staž.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Članovi ispitnog povjerenstva ostvaruju pravo na naknadu, ali ne iz sredstava MZO, već osnivača. Mjesto održavanja stručnog ispita (sjedište) u nadležnosti je Agencije za odgoj i obrazovanje.
73	IVANA ZOVAK	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 11.	Praktični dio stručnog ispita potrebno je polagati u ustanovi u kojoj je pripravnik odradio obavljao stažiranje. Također, veći utjecaj u bodovanju prolaznosti stručnog ispita treba dati mentoru, stručnom timu i ravnatelju ustanove gdje je pripravnik godinu dana obavljao staž, te se predlaže sljedeća izmjena: Stručni se ispit polaže pred ispitnim povjerenstvom koje čine: - profesor metodike - profesor hrvatskog jezika - mentor, savjetnik za predškolski odgoj i naobrazbu Ministarstva znanosti i obrazovanja ili istaknuti stručnjak praktičar - ravnatelj vrtića u kojem se polaže ispit - odgojitelj mentor koji je pripravnika vodio kroz program stažiranja - stručni suradnik iz vrtića u kojem se polaže ispit. Pismeni dio ispita piše se u regionalnim centrima s ostalim pripravnicima, u rokovima propisanim ovim Pravilnikom. Usmeni i praktični dio polaže se u ustanovi u kojoj je pripravnik obavljao pripravnički staž. Mišljenje svih članova ispitnog povjerenstva, uz predočeno pisano izvješće o radu pripravnika koje ispitnom povjerenstvu predstavljaju ravnatelj, stručni suradnik i odgojitelj mentor, jednako su vrijedni u ukupnom zbiru bodova kod donošenja ocjene prolaznosti.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odluku o sjedištu Ispitnog povjerenstva donosi Agencija za odgoj i obrazovanje koja je nadležna za stažiranje i stručne ispite. Ispitno povjerenstvo propisano je člankom 11. ovog Pravilnika.
74	MARTINA LINIĆ	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 11.	Praktični dio stručnog ispita potrebno je polagati u ustanovi u kojoj je pripravnik odradio obavljao stažiranje. Također, veći utjecaj u bodovanju prolaznosti stručnog ispita treba dati mentoru, stručnom timu i ravnatelju ustanove gdje je pripravnik godinu dana obavljao staž, te se predlaže sljedeća izmjena: Stručni se ispit polaže pred ispitnim povjerenstvom koje čine: - profesor metodike - profesor hrvatskog jezika - mentor, savjetnik za predškolski odgoj i naobrazbu Ministarstva znanosti i obrazovanja ili istaknuti stručnjak praktičar - ravnatelj vrtića u kojem se polaže ispit - odgojitelj mentor koji je pripravnika vodio kroz program stažiranja - stručni suradnik iz vrtića u kojem se polaže ispit. Pismeni dio ispita piše se u regionalnim centrima s ostalim pripravnicima, u rokovima propisanim ovim Pravilnikom. Usmeni i praktični dio polaže se u ustanovi u kojoj je pripravnik obavljao pripravnički staž. Mišljenje svih članova ispitnog povjerenstva, uz predočeno pisano izvješće o radu pripravnika koje ispitnom povjerenstvu predstavljaju ravnatelj, stručni suradnik i odgojitelj mentor, jednako su vrijedni u ukupnom zbiru bodova kod donošenja ocjene prolaznosti.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odluku o sjedištu Ispitnog povjerenstva donosi Agencija za odgoj i obrazovanje koja je nadležna za stažiranje i stručne ispite.Ispitno povjerenstvo propisano je člankom 11. ovog Pravilnika.
75	ANA DONADA	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 11.	Praktični dio stručnog ispita potrebno je polagati u ustanovi u kojoj je pripravnik odradio obavljao stažiranje. Također, veći utjecaj u bodovanju prolaznosti stručnog ispita treba dati mentoru, stručnom timu i ravnatelju ustanove gdje je pripravnik godinu dana obavljao staž, te se predlaže sljedeća izmjena: Stručni se ispit polaže pred ispitnim povjerenstvom koje čine: - profesor metodike - profesor hrvatskog jezika - mentor, savjetnik za predškolski odgoj i naobrazbu Ministarstva znanosti i obrazovanja ili istaknuti stručnjak praktičar - ravnatelj vrtića u kojem se polaže ispit - odgojitelj mentor koji je pripravnika vodio kroz program stažiranja - stručni suradnik iz vrtića u kojem se polaže ispit. Pismeni dio ispita piše se u regionalnim centrima s ostalim pripravnicima, u rokovima propisanim ovim Pravilnikom. Usmeni i praktični dio polaže se u ustanovi u kojoj je pripravnik obavljao pripravnički staž. Mišljenje svih članova ispitnog povjerenstva, uz predočeno pisano izvješće o radu pripravnika koje ispitnom povjerenstvu predstavljaju ravnatelj, stručni suradnik i odgojitelj mentor, jednako su vrijedni u ukupnom zbiru bodova kod donošenja ocjene prolaznosti.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odluku o sjedištu Ispitnog povjerenstva donosi Agencija za odgoj i obrazovanje koja je nadležna za stažiranje i stručne ispite. Ispitno povjerenstvo propisano je člankom 11. ovog Pravilnika.
76	Sandra Jovišić	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 11.	Praktični dio stručnog ispita potrebno je polagati u ustanovi u kojoj je pripravnik odradio obavljao stažiranje. Također, veći utjecaj u bodovanju prolaznosti stručnog ispita treba dati mentoru, stručnom timu i ravnatelju ustanove gdje je pripravnik godinu dana obavljao staž, te se predlaže sljedeća izmjena: Stručni se ispit polaže pred ispitnim povjerenstvom koje čine: - profesor metodike - profesor hrvatskog jezika - mentor, savjetnik za predškolski odgoj i naobrazbu Ministarstva znanosti i obrazovanja ili istaknuti stručnjak praktičar - ravnatelj vrtića u kojem se polaže ispit - odgojitelj mentor koji je pripravnika vodio kroz program stažiranja - stručni suradnik iz vrtića u kojem se polaže ispit. Pismeni dio ispita piše se u regionalnim centrima s ostalim pripravnicima, u rokovima propisanim ovim Pravilnikom. Usmeni i praktični dio polaže se u ustanovi u kojoj je pripravnik obavljao pripravnički staž. Mišljenje svih članova ispitnog povjerenstva, uz predočeno pisano izvješće o radu pripravnika koje ispitnom povjerenstvu predstavljaju ravnatelj, stručni suradnik i odgojitelj mentor, jednako su vrijedni u ukupnom zbiru bodova kod donošenja ocjene prolaznosti.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odluku o sjedištu Ispitnog povjerenstva donosi Agencija za odgoj i obrazovanje koja je nadležna za stažiranje i stručne ispite. Ispitno povjerenstvo propisano je člankom 11. ovog Pravilnika.
77	Tina Bebić	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 11.	Praktični dio stručnog ispita potrebno je polagati u ustanovi u kojoj je pripravnik odradio obavljao stažiranje. Također, veći utjecaj u bodovanju prolaznosti stručnog ispita treba dati mentoru, stručnom timu i ravnatelju ustanove gdje je pripravnik godinu dana obavljao staž, te se predlaže sljedeća izmjena: Stručni se ispit polaže pred ispitnim povjerenstvom koje čine: - profesor metodike - profesor hrvatskog jezika - mentor, savjetnik za predškolski odgoj i naobrazbu Ministarstva znanosti i obrazovanja ili istaknuti stručnjak praktičar - ravnatelj vrtića u kojem se polaže ispit - odgojitelj mentor koji je pripravnika vodio kroz program stažiranja - stručni suradnik iz vrtića u kojem se polaže ispit. Pismeni dio ispita piše se u regionalnim centrima s ostalim pripravnicima, u rokovima propisanim ovim Pravilnikom. Usmeni i praktični dio polaže se u ustanovi u kojoj je pripravnik obavljao pripravnički staž. Mišljenje svih članova ispitnog povjerenstva, uz predočeno pisano izvješće o radu pripravnika koje ispitnom povjerenstvu predstavljaju ravnatelj, stručni suradnik i odgojitelj mentor, jednako su vrijedni u ukupnom zbiru bodova kod donošenja ocjene prolaznosti.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odluku o sjedištu Ispitnog povjerenstva donosi Agencija za odgoj i obrazovanje koja je nadležna za stažiranje i stručne ispite. Ispitno povjerenstvo propisano je člankom 11. ovog Pravilnika.
78	Monika Vinković	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 11.	Praktični dio stručnog ispita potrebno je polagati u ustanovi u kojoj je pripravnik odradio obavljao stažiranje. Također, veći utjecaj u bodovanju prolaznosti stručnog ispita treba dati mentoru, stručnom timu i ravnatelju ustanove gdje je pripravnik godinu dana obavljao staž, te se predlaže sljedeća izmjena: Stručni se ispit polaže pred ispitnim povjerenstvom koje čine: - profesor metodike - profesor hrvatskog jezika - mentor, savjetnik za predškolski odgoj i naobrazbu Ministarstva znanosti i obrazovanja ili istaknuti stručnjak praktičar - ravnatelj vrtića u kojem se polaže ispit - odgojitelj mentor koji je pripravnika vodio kroz program stažiranja - stručni suradnik iz vrtića u kojem se polaže ispit. Pismeni dio ispita piše se u regionalnim centrima s ostalim pripravnicima, u rokovima propisanim ovim Pravilnikom. Usmeni i praktični dio polaže se u ustanovi u kojoj je pripravnik obavljao pripravnički staž. Mišljenje svih članova ispitnog povjerenstva, uz predočeno pisano izvješće o radu pripravnika koje ispitnom povjerenstvu predstavljaju ravnatelj, stručni suradnik i odgojitelj mentor, jednako su vrijedni u ukupnom zbiru bodova kod donošenja ocjene prolaznosti.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odluku o sjedištu Ispitnog povjerenstva donosi Agencija za odgoj i obrazovanje koja je nadležna za stažiranje i stručne ispite. Ispitno povjerenstvo propisano je člankom 11. ovog Pravilnika.
79	Patrizia Pitacco	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 11.	stavak 1. alineja 2. na kraju dodati sljedeći tekst: odnosno učitelj/nastavnik materinskog jezika nacionalne manjine u zvanju savjetnika ili izvrsnog savjetnika kada se stručni ispit polaže na jeziku i pismu nacionalne manjine stavak 2. alineja 2. na kraju dodati sljedeći tekst: odnosno učitelj/nastavnik materinskog jezika nacionalne manjine u zvanju savjetnika ili izvrsnog savjetnika kada se stručni ispit polaže na jeziku i pismu nacionalne manjine dodati stavak 3. U slučaju kada se stručni ispit polaže na jeziku i pismu nacionalnih manjina viši savjetnik Agencije nadležan za obrazovno područje predmetne nacionalne manjine na čijem se jeziku polaže stručni ispit. Obrazloženje Talijanska Unija – Unione Italiana, kao krovna organizacija Talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj koja skrbi o razvoju iste u svim područjima društva, kao izraz izvršenja ustavnog prava svakog građana Republika Hrvatske koji temeljem odredbi članka 15. Ustava, jamči ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona. [NN 113/00., čl. 7., 9. 11. 2000.] Zakonom se može, pored općega biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. [NN 113/00., čl. 7., 9. 11. 2000.] Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija. Polazeći od odredbi Ustavnog zakona, kada je riječ o polaganju stručnog ispita odgojitelja i stručnih ispita pripadnika nacionalnih manjinama i zaposlenim u predškolskih ustanovama na jeziku i pismu nacionalnih manjina, usustavljena je praksa da isti polažu stručni ispit na materinskom jeziku te da se vrednuje cjelokupna komunikacijska kompetencija pipravnika na materinskom (manjinskom) jeziku.	Prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
80	Udruga SIDRO	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 11.	Praktični dio stručnog ispita potrebno je polagati u ustanovi u kojoj je pripravnik odradio obavljao stažiranje. Također, veći utjecaj u bodovanju prolaznosti stručnog ispita treba dati mentoru, stručnom timu i ravnatelju ustanove gdje je pripravnik godinu dana obavljao staž, te se predlaže sljedeća izmjena: Stručni se ispit polaže pred ispitnim povjerenstvom koje čine: - profesor metodike - profesor hrvatskog jezika - mentor, savjetnik za predškolski odgoj i naobrazbu Ministarstva znanosti i obrazovanja ili istaknuti stručnjak praktičar - ravnatelj vrtića u kojem se polaže ispit - odgojitelj mentor koji je pripravnika vodio kroz program stažiranja - stručni suradnik iz vrtića u kojem se polaže ispit. Pismeni dio ispita piše se u regionalnim centrima s ostalim pripravnicima, u rokovima propisanim ovim Pravilnikom. Usmeni i praktični dio polaže se u ustanovi u kojoj je pripravnik obavljao pripravnički staž. Mišljenje svih članova ispitnog povjerenstva, uz predočeno pisano izvješće o radu pripravnika koje ispitnom povjerenstvu predstavljaju ravnatelj, stručni suradnik i odgojitelj mentor, jednako su vrijedni u ukupnom zbiru bodova kod donošenja ocjene prolaznosti.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odluku o sjedištu Ispitnog povjerenstva donosi Agencija za odgoj i obrazovanje koja je nadležna za stažiranje i stručne ispite. Ispitno povjerenstvo propisano je člankom 11. Pravilnika.
81	Hrvatska psihološka komora	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 11.	Članak 11., stavak 2. Iza riječi stručni suradnik dodati „u zvanju savjetnika odgovarajuće struke“. Smatramo kako je bitno da odgojitelj/stručni suradnik koji čini ispitno povjerenstvo ima zvanje savjetnika, odnosno utvrđenu izvrsnost u radu kako bi na osnovu svojih kompetencija mogao kvalitetno procijeniti uspješnost pripravnika na stručnom ispitu. Smatramo važnim nadodati da je stručni suradnik iste struke kao kandidat pripravnik što trenutni navod ne precizira. Također, trebalo bi omogućiti da odgojitelj ili stručni suradnik ne budu birani samo iz reda djelatnika vrtića u kojem se polaže stručni ispit, već da budu izabrani oni koji svojim kompetencijama to i zaslužuju.	Djelomično prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Članovi Ispitnog povjerenstva propisani su člankom 11. Pravilnika.
82	Hrvatska psihološka komora	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 11.	Članak 11., stavak 1. Iza riječi odgojitelj i iza riječi stručni suradnik dodati „u zvanju savjetnika“. Smatramo kako je bitno da odgojitelj/stručni suradnik koji čini ispitno povjerenstvo ima zvanje savjetnika, odnosno utvrđenu izvrsnost u radu kako bi na osnovu svojih kompetencija mogao kvalitetno procijeniti uspješnost pripravnika na stručnom ispitu. Također, trebalo bi omogućiti da odgojitelj ili stručni suradnik ne budu birani samo iz reda djelatnika vrtića u kojem se polaže stručni ispit, već da budu izabrani oni koji svojim kompetencijama to i zaslužuju.	Djelomično prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Članovi Ispitnog povjerenstva propisani su člankom 11. Pravilnika.
83	IRENA MLINARIĆ TRABALKO	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 11.	Slažem se s kolegicom Burić. Stručni suradnik (pedagog, psiholog, logoped ili edukacijski rehabilitator) dječjeg vrtića u kojem se polaže stručni ispit treba imati napredovanje u zvanje savjetnika kako bi mogao ocjenjvati pristupnike na stručnom ispitu. Sekcija predškolskih logopeda	Prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Stručni suradnik savjetnik iz dječjeg vrtića u kojem se polaže stručni ispit.
84	Sekcija predškolskih pedagoga Grada Zagreba i pridruženih članica	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 11.	Čl 11. (2) Predlaže se izmjena teksta u petom navodu - stručni suradnik savjetnik iz dječjeg vrtića u kojem se polaže stručni ispit. Sekcija predškolskih pedagoga grada Zagreba i pridruženih članica	Prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ugradit će se stručni suradnik savjetnik iz dječjeg vrtića u kojem se polaže stručni ispit.
85	Sekcija predškolskih pedagoga Grada Zagreba i pridruženih članica	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 11.	Čl. 11 Predlaže se da u čl. 11 (1) kod petog navoda navede izmjena u tekstu: - jedan odgojitelj u zvanju mentora ili savjetnika i jedan stručni suradnik u zvanju mentora ili savjetnika iz dječjega vrtića u kojem se polaže stručni ispit. Sekcija predškolskih pedagoga grada Zagreba i pridruženih članica	Djelomično prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ugradit će se odgojitelj u zvanju savjetnika i stručni suradnik u zvanju savjetnika iz dječjega vrtića u kojem se polaže stručni ispit.
86	IVANA ZOVAK	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 12.	U ovom je Nacrtu izostavljeno definiranje stručne podrške i nadzora nad ustrojstvom i provedbom polaganja stručnog ispita te se predlaže sljedeće: Ustroj, način i uvjeti rada povjerenstva uređuju se poslovnikom o radu povjerenstva za polaganje stručnog ispita. Poslovnik donosi Ministarstvo znanosti i obrazovanja ili Agencija za odgoj i obrazovanje.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Poslovnik o radu povjerenstva za polaganje stručnog ispita u nadležnosti je Agencije za odgoj i obrazovanje.
87	ANA DONADA	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 12.	U ovom je Nacrtu izostavljeno definiranje stručne podrške i nadzora nad ustrojstvom i provedbom polaganja stručnog ispita te se predlaže sljedeće: Ustroj, način i uvjeti rada povjerenstva uređuju se poslovnikom o radu povjerenstva za polaganje stručnog ispita. Poslovnik donosi Ministarstvo znanosti i obrazovanja ili Agencija.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Poslovnik o radu povjerenstva za polaganje stručnog ispita u nadležnosti je Agencije za odgoj i obrazovanje.
88	Tina Bebić	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 12.	U ovom je Nacrtu izostavljeno definiranje stručne podrške i nadzora nad ustrojstvom i provedbom polaganja stručnog ispita te se predlaže sljedeće: Ustroj, način i uvjeti rada povjerenstva uređuju se poslovnikom o radu povjerenstva za polaganje stručnog ispita. Poslovnik donosi Ministarstvo znanosti i obrazovanja ili Agencija za odgoj i obrazovanje.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Poslovnik o radu povjerenstva za polaganje stručnog ispita u nadležnosti je Agencije za odgoj i obrazovanje.
89	Monika Vinković	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 12.	U ovom je Nacrtu izostavljeno definiranje stručne podrške i nadzora nad ustrojstvom i provedbom polaganja stručnog ispita te se predlaže sljedeće: Ustroj, način i uvjeti rada povjerenstva uređuju se poslovnikom o radu povjerenstva za polaganje stručnog ispita. Poslovnik donosi Ministarstvo znanosti i obrazovanja ili Agencija za odgoj i obrazovanje.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Poslovnik o radu povjerenstva za polaganje stručnog ispita u nadležnosti je Agencije za odgoj i obrazovanje.
90	Udruga SIDRO	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 12.	U ovom je Nacrtu izostavljeno definiranje stručne podrške i nadzora nad ustrojstvom i provedbom polaganja stručnog ispita te se predlaže sljedeće: Ustroj, način i uvjeti rada povjerenstva uređuju se poslovnikom o radu povjerenstva za polaganje stručnog ispita. Poslovnik donosi Ministarstvo znanosti i obrazovanja ili Agencija za odgoj i obrazovanje.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Poslovnik o radu povjerenstva za polaganje stručnog ispita u nadležnosti je Agencije za odgoj i obrazovanje.
91	Sekcija predškolskih pedagoga Grada Zagreba i pridruženih članica	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 12.	Članak 12. Predlaže se nadopuna teksta s punim nazivom tijela i tako dosljedno u cijelom tekstu predloženog Pravilnika (1) Predsjednika i članove ispitnog povjerenstva imenuje Agencija za odgoj i obrazovanje. Sekcija predškolskih pedagoga grada Zagreba i pridruženih članica	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U članku 2. stavku 4. ovog Pravilnika navodi se puni naziv Agencija za odgoj i obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija).
92	IVANA ZOVAK	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 17.	Ispitivanje teorije na pisanom radu i usmenom ispitu je nepotrebno obzirom da je pripravnik teoriju već položio na studiju. Propitivanje teorije moguće je u njenoj primjeni u praktičnom radu te je potrebno drugačije usustaviti samu strukturu i provedbu stručnog ispita.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Na pismenom i usmenom dijelu ispita ispituje se teorija u smislu praktične primjene.
93	ANA DONADA	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 17.	Ispitivanje teorije na pisanom radu i usmenom ispitu je nepotrebno obzirom da je pripravnik teoriju već položio na studiju. Propitivanje teorije moguće je u njenoj primjeni u praktičnom radu te je potrebno drugačije usustaviti stručni ispit.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Na pismenom i usmenom dijelu ispita ispituje se teorija u smislu praktične primjene.
94	Tina Bebić	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 17.	Ispitivanje teorije na pisanom radu i usmenom ispitu je nepotrebno obzirom da je pripravnik teoriju već položio na studiju. Propitivanje teorije moguće je u njenoj primjeni u praktičnom radu te je potrebno drugačije usustaviti samu strukturu i provedbu stručnog ispita.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Na pismenom i usmenom dijelu ispita ispituje se teorija u smislu praktične primjene.
95	Monika Vinković	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 17.	Ispitivanje teorije na pisanom radu i usmenom ispitu je nepotrebno obzirom da je pripravnik teoriju već položio na studiju. Propitivanje teorije moguće je u njenoj primjeni u praktičnom radu te je potrebno drugačije usustaviti samu strukturu i provedbu stručnog ispita.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Na pismenom i usmenom dijelu ispita ispituje se teorija u smislu praktične primjene.
96	Udruga SIDRO	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 17.	Ispitivanje teorije na pisanom radu i usmenom ispitu je nepotrebno obzirom da je pripravnik teoriju već položio na studiju. Propitivanje teorije moguće je u njenoj primjeni u praktičnom radu te je potrebno drugačije usustaviti samu strukturu i provedbu stručnog ispita.	Nije prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Na pismenom i usmenom dijelu ispita ispituje se teorija u smislu praktične primjene.
97	Hrvatska psihološka komora	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 17.	Članak 17. Smatramo kako je potrebno jasnije odrediti što pojam „praktični rad primjeren poslovima“ opisuje. Predlažemo da se pojam pobliže objasni tako da se nabroje mogući oblici praktičnog rada stručnog suradnika, npr. rad s djetetom, grupom djece, istraživanje, radionica s odgojiteljima i sl. Navođenjem će se prevenirati različita tumačenja s kojima su se stručni suradnici pripravnici do sad susretali.	Prihvaćen	Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U dio teksta koji se odnosi na stručne suradnike dodat će se praktični rad/istraživački rad koje stručni suradnik obavlja i usmeni ispit.
98	Hrvatska psihološka komora	III. POSTUPAK POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA, Članak 24.	Članak 24. Predlažemo da se u pravilnik doda i opcija vođenja dokumentacije u elektronskom obliku te da se pristupi izradi iste.	Primljeno na znanje	Ovo pitanje u nadležnosti je Agencije za odgoj i obrazovanje.
99	Sekcija predškolskih pedagoga Grada Zagreba i pridruženih članica	PRAVILNIK O NAČINU I UVJETIMA POLAGANJA STRUČNOGA ISPITA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU, PRIJAVNICA Agenciji za odgoj i obrazovanje za stažiranje odgojitelja i stručnih suradnika pripravnika dječjih vrtića	Iznimno je važno da sve prijavnice budu dostupne u elektronskom formatu i da postoji mogućnost elektronske predaje dokumenata. Sekcija predškolskih pedagoga grada Zagreba i pridruženih članica	Primljeno na znanje	Ovo pitanje u nadležnosti je Agencije za odgoj i obrazovanje.

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Prijedlogu Pravilnika o načinu i uvjetima polaganja stručnoga ispita odgojitelja i stručnih suradnika u dječjem vrtiću