Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine i Nacrtu prijedloga Akcijskog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2024. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Maja Sever, Sindikat novinara Hrvatske Nacrtprijedloga Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine i Nacrtu prijedloga Akcijskog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2024. godine Ponovo upozoravamo da Ministarstvo kulture i medija nije izradilo dugoročnu nacionalnu strategiju koja treba biti podloga za izradu ovog srednjoročnog Nacionalnog plana, strategiju koju u skladu s procedurom iz Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, članak 38. (NN 123/17, 151/22), predlaže nadležno tijelo državne uprave, tj. Ministarstvo kulture i medija. Za razliku od nacionalnih planova koje (predlaže i) usvaja sama Vlada, sektorske i međusektorske strategije usvaja Hrvatski sabor, što bi bilo znatno prikladnije s obzirom na to da se strateškim dokumentima određuje medijska politika i, između ostalog, anticipira sadržaj zakona o medijima, koje je Ustavni sud Odlukom broj: U-I-3438/2003. od 28. siječnja 2004. uvrstio među tzv. organske zakone. Prema odredbi članka 83. stavka 2. Ustava, takvim se zakonima razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, koje uključuju "slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja", prema članku 38. Ustava. Stavkom 3. tog članka zabranjuje se cenzura te propisuje da novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informacijama. Osim toga, donošenje nacionalnog plana bez prethodne strategije je kao da se sada raspravlja samo o nacrtu kratkoročnog akcijskog, bez prethodno utvrđenog srednjoročnog nacionalnog plana Priprema Analize medijskog sektora provedena je bez uključivanja svih aktera, a ponajviše predstavnika novinarske zajednice, te nisu prepoznati stvarni problemi. 3.4 Medijski sektor Ponovo naglašavamo da se novim Zakonom o HRT-u mora propisati novi model izbora upravljačkih i uredničkih struktura HRT-a na način koji će jamčiti neovisnost javnog medijskog servisa od političkih pritisaka, kao i novi model izbora i ovlasti Programskog vijeća, i izbor članova Nadzornog odbora HRT-a. Sva ova tijela izravno su izborom u parlamentu povezana s političkom većinom i takav sustav ne jamči neovisnost. Izmjene Zakona o medijima trebaju podrazumijevati i odgovarajuće izmjene Zakona o elektroničkim medijima kako bi se ova dva zakona uskladila; u tom je smjeru moguće razmisliti i o jedinstvenom zakonu Članak 4.1 - Dodati važnost razvoja lokalnih i neprofitnih medija i medija zajednice, te distribuciju medijskih sadržaja od javnog interesa. - Uz podršku kulturnim programima dodati djelovanju lokalnih i neprofitnih medija te medija zajednice na otocima, brdsko-planinskim područjima i područjima od posebne državne skrbi. Podrška lokalnim, neprofitnim i medijima zajednice u aktualnom je ZoM-u navedena kao zakonska obaveza države, dok se u ovom dokumentu nigdje ne spominje. 1.1 Unaprrijeđenje statusa umjetnika Potrebno je u mjeru uključiti i novinare/ke barem u smislu poreznih olakšica na ugovore o autorskom djelu ili dodati ovu mjeru cilju 4. unaprjeđenju statusa novinarske profesije. Omogućiti mirovinsko i zdravstveno osiguranje za slobodne novinare članove HND-a I SNH-a putem Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, čijem bi nazivu trebalo dodati "i novinara". 1.2 Mijenja se i glasi: … kulture, umjetničkog stvaralaštva i novinarskog rada 1.4 Predlažemo dodati: … i informiranju u javnom interesu Objašnjenje: dostupnost kvalitetnog javnog informiranja/ profesionalnog novinarstva neodvojivi je dio kulture, posebno važan za socijalno uključivanje i stoga ne može biti tek uzgred spomenuta i medijskom "getu" Akcijskog plana kao nespecificirana "dostupnost". Medijski sustav mora jednako uvažavati i ispunjavati komunikacijske potrebe svih pripadnika društva. 4.1 Potrebno je dodati aktivnosti koje će "unaprjeđenju položaja" novinara, uz "safety of journalists" aspekt, dodati i dimenzije materijalne sigurnosti (povećanje plaća i honorara), smanjenja radnog opterećenja, prekarnog rada, povećanja pokrivenosti kolektivnim ugovorima, sindikalne gustoće, statutarne autonomije unutar redakcije i zaštite freelancera. Tome se može pribrojiti i - već odavno potreban unutar odgovarajuće radne skupine identificiran - mehanizam ranog odbacivanja SLAPP-tužbi. Hoće li to biti dovoljno da Hrvatska prestane biti neslavni rekorder u takvoj vrsti ušutkivanja novinara, vidjet ćemo, no u planu nije potpuna dekriminalizacija uvrede koju novinar eventualno počini obavljajući svoj posao. (tzv. isključenje protupravnosti, tj. da "nema kaznenog djela", u članku 148. a. Kaznenog zakona je uvjetovano javnim interesom ili drugim opravdanim razlozima. Kada se uzme u obzir da su SLAPP-tužbe nerijetko podizali upravo suci, a Kazneni zakon i dalje, očito, pretpostavlja da postoji novinarstvo koje nije u javnom interesu, ili ne predstavlja "opravdani razlog" da se protiv novinara ne može podići tužba, nije isključeno da će se ovako definirano "unaprjeđenje položaja novinarske profesije" protegnuti i u sljedeći Nacionalni plan, od 2027. nadalje. Predlažemo da se mjera unaprjeđenje inovativnosti konkretizira kao u slučaju umjetnika, gdje osigurava "stabilne potpore statusu umjetnika", uključujući uplate zdravstvenog i mirovinskog osiguranja samostalnim umjetnicima, uz odgovarajuću i pravno utemeljenu korekciju koeficijenata. Potrebno je dodati mjere koje će "unaprjeđenju položaja" novinara, uz sigurnosni aspekt, dodati i dimenzije materijalne sigurnosti (povećanje plaća i honorara), smanjenja radnog opterećenja, povećanja pokrivenosti kolektivnim ugovorima, sindikalne gustoće, statutarne autonomije unutar redakcije i zaštite slobodnih novinara. Predlažemo izmijenjeni tekst kako bi se preciznije definirala ova mjera: u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave te Pravosudnom akademijom osigurati edukaciju sudaca kako bi koristili i kroz sudsku praksu ujednačili mehanizme za rano prepoznavanje i odbacivanje očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka (strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja – SLAPP). Kao jednu od mjera za suzbijanje zlonamjernih sudskih postupaka HND već godinama poziva na izbacivanje odredbe o povredi ugleda i časti iz Kaznenog zakona, a što je praksa većine zemalja EU članica. Obrazloženje: plan ne predviđa dekriminalizaciju uvrede koju novinar eventualno počini obavljajući svoj posao. Takozvano isključenje protupravnosti, tj. da “nema kaznenog djela”, u članku 148. a. Kaznenog zakona je uvjetovano javnim interesom ili drugim opravdanim razlozima, dok su u praksi Kazneni zakon i dalje, očigledno, pretpostavlja da postoji novinarstvo koje nije u javnom interesu, ili kako javni interes ne predstavlja “opravdani razlog” za skidanje kaznene odgovornosti s novinara koji je objavljujući provjerene i/ ili činjenice za koje je imao opravdani razlog smatrati da su točne, doveo u pitanje nečiji ugled i čast. Svakako pozdravljamo ovu mjeru no koncept dostupnosti novinarskog sadržaja - fundamentalan za shvaćanje novinarstva i medija kao javnog dobra poput dostupnosti npr. vode ili struje u domaćinstvu - ovdje se moguće svodi na jedan, iako veoma važan i nažalost prečesto zanemaren njezin aspekt - dostupnosti osobama s invaliditetom. Naime, nije precizno definirano što se podrazumijeva pod inovativnost dostupnosti. Sadrže li ovi dokumenti plan da se dosadašnji program poticaja za novinarske radove odnosno kvalitetno novinarstvo, koji provodi AEM, napokon revidira i poboljša (jer “poticanje raznovrsnosti sadržaja od javnog interesa”, odnosno pluralizma tema i formi, nije u njegovom eksplicitnom fokusu), odnosno nije jasno na osnovi koje analize i prema kojim ciljevima bi se ta poboljšanja usmjerila. Mijenja se i glasi: - unaprjeđenje regulacije sponzoriranog sadržaja i oglašavanja i obaveze nakladnika da samoregulatornim aktima osigura razgraničenje uredničkog informativnog sadržaja od oglašavanja Objašnjenje: nakladnik je samoregulatornim aktima dužan ustrojiti interne mehanizme: 1. očuvanja nezavisnosti, nepristranosti i odvojenosti medijsko/informativno uredničkih jedinica od poslovnih, marketinških odnosno upravljačkih, jedinica; 2. stručnog usavršavanja u svrhu očuvanja etičkog postupanja svih zaposlenika; 3. interne istrage ili druge aktivnosti kojima je cilj otkrivanje, identificiranje i uklanjanje prekrivenog oglašavanja; 4. interne istrage ili druge aktivnosti kojima je cilj otkrivanje nezakonitog sadržaja ili onemogućavanje pristupa tom sadržaju i poduzimanja potrebnih mjera za usklađivanje takvih sadržaja sa zahtjevima iz Zakona o medijima. Upozoravamo nužnost Izmjena Izmjene Zakona o HRT-u koje će omogućiti veću neovisnost javnog medijskog servisa od politike odnosno vladajuće većine. Postojeći način izbora glavnog ravnatelja HRT-a koji ga, zajedno sa servisom, čini veoma ovisnim o Vladi i politiičkoj vecini. U cilju transparentnog financiranja medija predlažemouspostavu sustava objave izvora financiranja medija uz repozitorij oglašavanja Uz to predlažemo: ... propisivanjem samoregulacije koja će spriječiti korištenje novih medijskih tehnologija u svrhu prikrivenog oglašavanja bez obzira na njegovu komercijalnu ili političku prirodu. .. kao i za korištenje proaktivno objavljenih otvorenih podataka tijela javne vlasti - jačanje obveze donošenja i uspostave statuta medija kao samoregulatornog akta koji prati odredbe Kodeksa časti hrvatskih novinara te štiti profesionalne standarde i onemogućuje pokušaje cenzure. - iačanje nadzora poštivanja obaveze donošenja i uspostave provedbe statuta medija kao samoregulatornog akta i ukidanje povlastica stečenih temeljem statuta medija u slučaju težih kršenja. Podsjećamo da bi nepoštivanje statuta medija trebalo bi posljedično biti sankcionirano ukidanjem niže stope PDV-a koja je medijima odobrena na račun donošenja statuta medija te uskraćivanje sufinanciranja sadržaja medija iz javnih i proračunskih sredstava koje je uvjetovano postojanjem statuta medija. Primljeno na znanje Ovaj Nacionalni plan nije kratkoročni, već, sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH, srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značenja, koji je ujedno prvi sveobuhvatni strateški dokument kulturnog i medijskog sektora u Hrvatskoj nakon „Strategije kulturnog razvitka“ objavljene 2003. godine. Vezano uz donošenje dugoročne strategije, Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17-151/22) ne obvezuje izradu strategija, a nacionalni planovi mogu se oslanjati na Nacionalnu razvojnu strategiju koja je definirana u Članku 17. istog Zakona. Nastavno na donošenje spomenutog Zakona, više upravnih područja obuhvaćeno je nacionalnim planovima bez donošenja specifičnih sektorskih strategija. Spomenuti detalji izmjena Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i povezanih zakona nisu predmet Nacionalnog plana i pripadajućeg Akcijskog plana, te će se razmatrati prilikom izrade novoga Zakon o HRT-u, čija se priprema navodi u Nacionalnom planu. Vezano uz dodatne potpore za novinare, uključujući mirovinsko i zdravstveno osiguranje, po uzoru na samostalne umjetnike, isto je za samostalne umjetnike regulirano putem Pravilnika o načinu i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske te uključuje javnu objavu popisa umjetnika kojima su dodijeljena navedena prava. Razmotrit će se uvođenje u izmjeni Zakona o medijima te po potrebi donijeti odgovarajući pravilnik. Ističemo da mjera u posebnom cilju „1. Razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije“ ne obuhvaća medije, već su oni obrađeni u mjerama u posebnim ciljevima „4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma“ i „5. Učinkovita podrška kulturnom i medijskom sektoru“. Vezano uz SLAPP tužbe, kao jedna od aktivnosti u mjeri „4.1. Unaprjeđenje uloge medija i statusa novinara“ navedena je „uspostava mehanizama za rano prepoznavanje i odbacivanje očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka (strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja – SLAPP tužbi )“. Isto tako, Ministarstvo, uz konkretne već poduzete korake radi suzbijanja SLAPP tužbi, kao što je niz održanih javnih edukativnih radionica za suce u cijeloj Hrvatskoj, osvješćivanja javnosti i okruglih stolova, što se u okviru RS Ministarstva provodi od 2021., odredbe o ranom odbacivanju SLAPP tužbi implementirat će u novi Zakon o medijima, a na radnome tekstu nacrta prijedloga u srpnju 2023. počela je raditi Radna skupina s dionicima iz medijskog sektora, stručnih novinarskih udruga te akademske zajednice. Samim time, kao i svim dosad provedenim edukativnim aktivnostima, jasna je neupitna i odlučna podrška Ministarstva neovisnom novinarstvu i jačanju zaštite slobodnog rada svih novinarki i novinara. Vezano uz dodatne potpore za novinare, uključujući mirovinsko i zdravstveno osiguranje, po uzoru na samostalne umjetnike, isto je za samostalne umjetnike regulirano putem Pravilnika o načinu i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske te uključuje javnu objavu popisa umjetnika kojima su dodijeljena navedena prava. Razmotrit će se uvođenje u izmjeni Zakona o medijima te po potrebi donijeti odgovarajući pravilnik. U Akcijskom planu do 2024. godine u mjeri „4.1 Unaprjeđenje uloge medija i statusa novinara“ kao aktivnost je navedeno unaprjeđenje regulacije sponzoriranog sadržaja i oglašavanja, uključujući razgraničenja uredničkog informativnog sadržaja od oglašavanja i ta će se aktivnost razmatrati i razraditi i u sklopu izrade novog Zakona o medijima. Vezano uz transparentno financiranje medija, kroz mjeru „4.2. Poticanje razvoja medija temeljenog na ekonomskoj održivosti, obrazovanju i tehnologiji“ planirana je aktivnost uspostavljanja registra medija. U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Ministarstvo je osiguralo sredstva za uspostavu jedinstvene digitalne baze podataka o vlasništvu i izvorima financiranja svih medija u RH, a projekt upravo provodi Agencija za elektroničke medije. Kroz mjeru 4.2. Poticanje razvoja medija temeljenog na ekonomskoj održivosti, obrazovanju i tehnologiji, planirana je aktivnost jačanja obveze donošenja i uspostave statuta medija kao samoregulatornog akta, koja će se detaljnije razraditi u toku provedbe mjere.
2 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova Nacrtprijedloga Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine i Nacrtu prijedloga Akcijskog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2024. godine Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova (u daljnjem tekstu: Pravobraniteljica), sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti Pravobraniteljica je razmotrila Nacrt prijedloga Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine i Nacrt prijedloga Akcijskog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2024. godine te dostavlja svoje mišljenje na isti. U Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana, u dijelu koji se odnosi na 3. Razvojne potrebe i potencijali, 3.1. Kulturno stvaralaštvo, produkcija i distribucija, Pristup i sudjelovanje u kulturi, navedeno je da je trenutno izrađeno ili u procesu izrade više akata strateškog planiranja na nacionalnoj razini koji se bave suzbijanjem diskriminacije i omogućavanjem pristupa te se u navedenom kontekstu uz ostale, navodi i Nacionalni plan za ravnopravnost spolova. S obzirom na to da je Vlada Republike Hrvatske usvojila Nacionalni plan za ravnopravnost spolova i pripadajući Akcijski plan na svojoj 199. sjednici 9. ožujka 2023. te da spomenuti Nacionalni plan uz ostalo navodi da su mjere i aktivnosti koje imaju za cilj unaprjeđenje položaja žena u medijima, s naglaskom na suzbijanje rodnih stereotipa u medijskom prostoru, sastavni dio Provedbenog programa Ministarstva kulture i medija za razdoblje od 2021. do 2024. godine i kao takve su sadržane u okviru mjere Poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija i razvoj medijske pismenosti, odnosno da će biti sastavni dio Nacionalnog plana razvoja kulture i medija, predlažemo davanje značajnijeg prostora (horizontalnom) pitanju rodne ravnopravnosti u Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana, kao i pripadajućem Nacrtu prijedloga Akcijskog plana. Navedeno je dodatno relevantno posebice ukoliko se uzme u obzir značaj promicanja načela rodne ravnopravnosti te dosljedne primjene rodno osviještene politike kao važnog horizontalnog pitanja u politikama EU te posebice u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost. Također, Pravobraniteljica radi osiguranja dosljedne primjene načela ravnopravnosti spolova te ne prejudicirajući ishode postupaka, predlaže uvrštavanje odredbe/odgovarajuće mjere u Nacrt prijedloga Nacionalnog plana/Nacrt prijedloga Akcijskog plana o primjeni sustavnog i sveobuhvatnog rodno osviještenog pristupa pri osiguravanju dostupnosti kulturnim i umjetničkim sadržajima, sve kako bi se osigurao optimalan doseg tih sadržaja prema publici, prema njenim potrebama i različitostima (na primjer, ženama s invaliditetom i ženama u ruralnim područjima, između ostalog, otežan je pristup kulturnim i umjetničkim uslugama i sadržajima, a naglašena je i problematika socijalne isključenosti općenito, osobito kada se govori o ženama starije životne dobi. Stoga je ovim skupinama žena, kao i drugim (potencijalno) osjetljivim skupinama i u ovom kontekstu nužno omogućiti ravnopravan pristup). Nadalje, u Nacrtu prijedloga Akcijskog plana, pod Posebni ciljevi i mjere, u okviru posebnog cilja 1. Razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije, 1.4. Osiguravanje pristupa i sudjelovanja u kulturi, Pravobraniteljica pozdravlja prijedlog mjere Predlagatelja, koji uključuje „Poticanje kulturne raznolikosti i suzbijanje svih oblika diskriminacije, uključujući podizanje svijesti o promicanju načela rodne ravnopravnosti…“ (pokazatelji rezultata: Udio financiranih projekata javnih potreba u kulturi Ministarstva kulture i medija koji su namijenjeni….promicanju ravnopravnosti spolova i suzbijanju diskriminacije na temelju spola…). Međutim, predlaže se da se radi sveobuhvatnijeg praćenja i usklađivanja terminologije vezane uz pitanja rodne ravnopravnosti, i to između predložene mjere i pokazatelja rezultata, uvrste izmjene terminologije (označeno bold), na način da jedan od pokazatelja rezultata glasi: „Udio financiranih projekata javnih potreba u kulturi Ministarstva kulture i medija koji su namijenjeni osobama s invaliditetom, promicanju zaštite ljudskih prava, promicanju rodne ravnopravnosti i suzbijanju diskriminacije temeljem povezanih osnova, integraciji osoba kojima je omogućena međunarodna zaštita ili promicanju kvalitete života starijih osoba.“ Pod posebnim ciljem 4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma, 4.1. Unaprjeđenje uloge medija i statusa novinara/ki, imajući u vidu značaj medija u prenošenju i oblikovanju vrijednosti i stavova o ravnopravnosti spolova, Pravobraniteljica predlaže izmjenu i nadopunu mjere Nacrta Akcijskog plana (označeno bold), na način da mjera glasi: „Praćenje zastupljenosti i poticanje raznovrsnih medijskih sadržaja od javnog interesa, posebice sadržaja manjinskih skupina, sadržaja o rodnoj ravnopravnosti i pravima LGBTIQ osoba te suzbijanju svih oblika diskriminacije, kao i sadržaja koji se bave drugim osjetljivim skupinama.“ U Nacrtu prijedloga Akcijskog plana, posebnom cilju 4.3. Poticanje medijske pismenosti, obrazovanja i stjecanja vještina za digitalno okruženje - mjerama vezanim uz unaprjeđenje medijske pismenosti - njeno promicanje, financiranje programa za njeno unaprjeđenje te poticanje uvođenja programa medijske pismenosti u formalnom obrazovanju i dr., Pravobraniteljica smatra važnim istaknuti činjenicu da je način na koji medijski sadržaji prikazuju žene i muškarce jedan od ključnih čimbenika u promicanju i jačanju društvene svijesti o rodnoj ravnopravnosti, kao i u prevenciji i uklanjanju svih oblika rodne diskriminacije. Stoga smatra je edukaciju o medijskoj pismenosti, uključujući u kontekstu zaštite i promicanja ljudskih prava, odnosno rodne ravnopravnosti, nužno provoditi na svim razinama odgojno - obrazovnog sustava, kako bi djeca i mladi naučili kritički pratiti medijske sadržaje, ali i kasnije u okviru cjeloživotnog obrazovanja ciljanih skupina. Sukladno navedenome, predlažemo dopunu navedenih mjera na način da se u istima ujedno naglasi i značaj promicanja medijske pismenosti u kontekstu rodne ravnopravnosti i nediskriminacije. U okviru posebnog cilja 5. Učinkovita podrška kulturnom i medijskom sektoru, 5.1. Razvoj ljudskih potencijala, sustava podrške i otpornosti na rizike Nacrta prijedloga Akcijskog plana, a temeljem dugogodišnjih praćenja trendova i provedenih analiza, o čemu se Pravobraniteljica sustavno očituje i kroz svoja godišnja izvješća o radu, ističemo važnost osiguranja sustavne edukacije medijskih djelatnika/ca vezano uz tematiku i značaj rodne ravnopravnosti, suzbijanje seksizama i rodnih stereotipa u medijskim sadržajima te jačanje etičkih principa i poštivanja načela ravnopravnosti spolova pri izvještavanju i oblikovanju navedenih sadržaja. Stoga u navedenom dijelu Nacrta prijedloga Akcijskog plana predlažemo na odgovarajući način istaknuti relevantnost ovog pitanja, moguće na način da s navedenim povezana mjera glasi (prijedlog dopune označen bold): „Poticanje izrade rodno osjetljivih sadržaja i certifikacije programa cjeloživotnog obrazovanja u području kulture i medija, uključujući programe koje provode organizacije civilnog društva.“ Djelomično prihvaćen Što se tiče uvrštavanja odredbe/odgovarajuće mjere o primjeni sustavnog i sveobuhvatnog rodno osviještenog pristupa pri osiguravanju dostupnosti kulturnim i umjetničkim sadržajima, izdvojili smo aktivnost suzbijanja diskriminacije u mjeri „1.4. Osiguravanje pristupa i sudjelovanja u kulturi“ te joj izmijenili naziv u „suzbijanje svih oblika diskriminacije u osiguravanju pristupa i sudjelovanja u kulturi“. Daljnje izmjene razmotrit ćemo kroz evaluaciju provedbe projekta. Vezano uz prijedlog izmjene terminologije u nazivu pokazatelja, razmotrit ćemo je u evaluaciji provedbe dokumenta jer je već započeto prikupljanje pod postojećim imenom. Što se tiče medijske pismenosti, ona je definirana kao sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i stvaranja medijskih sadržaja i poruka u različitim oblicima, a kontekst u okviru rodne ravnopravnosti i nediskriminacije razmotrit će se prilikom izrade sadržaja za promicanje medijske pismenosti. Vezano uz prijedloge u okviru mjere „5.1. Razvoj ljudskih potencijala, sustava podrške i otpornosti na rizike“, ona u razdoblju trajanja prvog Akcijskog plana ne predviđa sustavnu edukaciju medijskih djelatnika vezano uz tematiku i značaj rodne ravnopravnosti, suzbijanje seksizama i rodnih stereotipa u medijskim sadržajima te jačanje etičkih principa i poštivanja načela ravnopravnosti spolova pri izvještavanju i oblikovanju navedenih sadržaja, a isto će se razmotriti kod izrade Akcijskog plana za razdoblje od 2025. do 2027. ili kroz doradu Akcijskog plana za razdoblje od 2023. do 2024. godine.
3 KREŠIMIR GRGIĆ Nacrtprijedloga Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine i Nacrtu prijedloga Akcijskog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2024. godine Spominjete i novi model naplate HRT pristojbe - taj model bi svakako trebao biti prema načelu "potrošač plaća" odnosno da to plaćaju oni koji to i gledaju, a nikako da tu tvornicu laži i obmana financiraju oni koji to ne žele gledati. Primljeno na znanje Prilikom izrade novog Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji razmatrat će se različiti modeli financiranja, što je, kako je i navedeno u ovom Nacionalnom planu, tema o kojoj aktualno raspravljaju stručnjaci u većini europskih država tražeći nove modele stabilnog financiranja javnog medijskog servisa.
4 KREŠIMIR GRGIĆ Nacrtprijedloga Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine i Nacrtu prijedloga Akcijskog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2024. godine Često se u ovom dokumentu koristi riječi „nacionalno“ mada u njemu nema ništa nacionalnog, a UN agenda 2030, koju također spominjete i za koju nijedan Hrvat nije glasao, običan je zločinački plan. Smješno je da pišete o razvoju medija, neovisnosti medija itd., a postoji primjer kako se sadašnji premijer AP grubo umiješao u rad medija netom nakon što je proglašena lažna pandemija u proljeće 2020.g. i to je neposredni dokaz da su mediji potkupljeni od strane države da šire strah i paniku od nepostojeće bolesti. Rezultat je najmanje 7000 mrtvih kada je vršeno masovno cjepljenje protiv izmišljene bolesti kovid tijekom 2021.g., a dokaz za to su statistički podaci o ukupnom broju umrlih u RH. Pored toga, statistički podaci o zauzetosti bolničkih kapaciteta pokazuju da tijekom 2020.g. ti kapaciteti nisu bili prezauzeti tako da su mediji uz pomoć države svjesno širili laži o punim bolnicama, a koje su u stvari bile prazne, te su tako sijali strah i paniku – a to je kazneno djelo. Detalje o tome kako se potkupljuju mediji trebao bi istražiti oni koji su plaćeni za takve stvari, a to je USKOK – radi se o oglašavanju, zajedničkim projektima o zaštiti klime i ostalim izmišljotinama, a koji se sufinanciraju novcem državnih poduzeća – turističkih zajednica, HEP-a itd... Nije prihvaćen Komentar ne sadrži konkretan prijedlog.
5 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) Nacionalni plan razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine, 1. Uvod "Detaljnija razrada mjera i nadležnosti za provedbu mjera i pripadajućih aktivnosti izvršit će se kroz izradu Godišnjeg plana rada Ministarstva kulture i medija..." Smatramo da je prijedlog ovdje spomenutog Godišnjeg plana rada Ministarstva kulture i medija trebalo priložiti dokumentaciji za javno savjetovanje s obzirom na to da je nemali broj mjera i pripadajućih aktivnosti, kao što se može vidjeti niže, barem u području posebnog cilja 4., nerazrađen, nedorečen i nejasan. Nije prihvaćen Godišnji plan rada, sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17-151/22) i Uredbi o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 37/23) se ne prilaže se uz nacionalne planove. Radi se o dokumentu koji specificira aktivnosti mjera u Provedbenom programu Ministarstva kulture i medija, a sadrži i aktivnosti i mjere u nadležnosti Ministarstva kulture i medija iz drugih nacionalnih planova, a izradit će se nakon donošenja Nacionalnog plana i dorade Provedbenog programa Ministarstva kulture i medija.
6 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) Nacionalni plan razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine, 1. Uvod "Ministarstvo kulture i medija odlučilo se za izradu Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine (dalje u tekstu „Nacionalni plan razvoja kulture i medija“), srednjoročnog akta strateškog planiranja od nacionalnog značenja, koji je ujedno prvi sveobuhvatni strateški dokument kulturnog i medijskog sektora u Hrvatskoj nakon „Strategije kulturnog razvitka“ objavljene 2003. godine..." Smatramo da je, prije izrade ovog srednjoročnog Nacionalnog plana, Ministarstvo kulture i medija trebalo predložiti dugoročni dokument više razine, odnosno nacionalnu strategiju kulturnog razvoja koji, kao neodvojiv dio, uključuje medije i novinarstvo, ključne za informiranje građana u demokratskim društvima. Izradu takvog dokumenta, u skladu s procedurom iz Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, članak 38. (NN 123/17, 151/22), predlaže nadležno tijelo državne uprave, tj. Ministarstvo kulture i medija. Za razliku od nacionalnih planova koje (predlaže i) usvaja sama Vlada, sektorske i međusektorske strategije usvaja Hrvatski sabor, što bi bilo znatno prikladnije s obzirom na to da se strateškim dokumentima određuje medijska politika i, između ostalog, anticipira sadržaj zakona o medijima, koje je Ustavni sud Odlukom broj: U-I-3438/2003. od 28. siječnja 2004. uvrstio među tzv. organske zakone. Prema odredbi članka 83. stavka 2. Ustava, takvim se zakonima razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, koje uključuju "slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja", prema članku 38. Ustava. Stavkom 3. tog članka zabranjuje se cenzura te propisuje da novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informacijama. Osim toga, donošenje nacionalnog plana bez prethodne strategije je kao da se sada raspravlja samo o nacrtu kratkoročnog akcijskog, bez prethodno utvrđenog srednjoročnog nacionalnog plana. Dodatno, Strategija iz 2003. godine odnosi se na koncept "kulturno održivog razvoja", što podrazumijeva znatno širu perspektivu od razvoja (resorne domene) kulture i medija, što je potrebno barem spomenuti, kada se već referira na Strategiju koju su uredili Vjeran Katunarić i Biserka Cvjetičanin. Nije prihvaćen Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17-151/22) ne obvezuje izradu strategija, a nacionalni planovi mogu se oslanjati na Nacionalnu razvojnu strategiju koja je definirana u Članku 17. istog Zakona. Nastavno na donošenje spomenutog Zakona, više upravnih područja obuhvaćeno je nacionalnim planovima bez donošenja specifičnih sektorskih strategija.
7 udruga Metamedij Nacionalni plan razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine, 1. Uvod Smatramo da bi komentari Udruge Metamedij bili izuzetno korisni pri izradi Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine. S obzirom da je u sklopu projekta ”U Istom filmu - korak dalje”, koji je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova, provedeno kvalitativno istraživanje metodom fokusne grupe u kojoj su sudjelovale osobe s invaliditetom i predstavnici udruga koje ih zastupaju na području Istarske županije, vjerujemo da bi rezultati pridonijeli i što kvalitetnijem razvijanju Plana. Istraživanje su proveli izv.prof.dr.sc. Željka Tonković te izv.prof.dr.sc. Krešimir Krolo koje je navedeno i unutar izvještaja Publika, akteri, politike: Izvješće o provedenim kvantitativnim i kvalitativnim istraživanjima za potrebe izrade programa razvoja kulture u Istarskoj županiji. Ono što je važno jest da osobe s invaliditetom predstavljaju ranjivu skupinu u društvu te se u zadovoljavanju svojih kulturnih potreba često susreću s različitim preprekama, a sukladno Nacionalnoj strategiji izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020.godine, u području je djelovanja “Sudjelovanje u kulturnom životu” kao mjera broj jedan navedeno: “Osigurati osobama s invaliditetom veću dostupnost svih sadržaja vezanih za kulturni život zajednice namijenjenih svim drugim građanima”. Izvori; - Marković, V. (2023). Uključenost djece i mladih s teškoćama u razvoju u kulturne sadržaje - prikaz rezultata istraživanja provedenog u okviru projekta "U istom filmu - korak dalje". Konferencija „Korak do kulture", Udruga za razvoj audiovizualne umjetnosti Metamedij, Pula. - Tonković Ž., Krolo K. (2023.) Pristup kulturi i kulturne potrebe osoba s invaliditetom: rezultati kvalitativnog istraživanja provedenog u okviru projekta "U istom filmu - korak dalje", Udruga za razvoj audiovizualne umjetnosti Metamedij, Pula. - https://metamedia.hr/odrzana-konferencija-korak-do-kulture-u-gradskoj-knjiznici-i-citaonici-pula/ (Pula, 13.08.2023.) Primljeno na znanje Uputit ćemo djelatnike zadužene za provedbu aktivnosti koje doprinose poboljšanju pristupa kulturi osobama s invaliditetom na istraživanja navedena u komentaru.
8 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) Nacionalni plan razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine, 3. Razvojne potrebe i potencijali "Analiza medijskog sektora u Republici Hrvatskoj" U pripremi Analize medijskog sektora u RH HND je upozorio kako njome nije obuhvaćeno cijelo medijsko polje, odnosno nisu artikulirani stvarni problemi medija te da je na žalost propušteno o važnoj temi kao što je buduća medijska politika okupiti sve njezine aktere, a ponajprije novinarsku zajednicu, te o njoj povesti široku raspravu. Primljeno na znanje Analiza medijskog sektora u RH nastala je kao rezultat objedinjavanja recentnih podataka od AEM, DZS RH, HZZ, HGK, kao i konzultiranja brojnih stručnjaka iz medija i članova akademske zajednice te citiranja različitih stručnih materijala i analiza te znanstvenih radova. U svibnju 2022. kao radni dokument dostavljen je svim članovima stručne radne skupine za medije, kada je i pokrenuta rasprava o budućoj medijskoj politici te su održane 4 rasprave u kojoj su redovito sudjelovali i predstavnici HND-a i SNH, a tijekom izrade Nacionalnog plana, širokoj stručnoj javnosti bili su za prijedloge dostupni i online obrasci za komentiranje prijedloga Nacrta Nacionalnog plana.
9 udruga Metamedij 3. Razvojne potrebe i potencijali, Prostori za rad za potrebe kulture i umjetničkog stvaralaštva Osobama s teškoćama u kretanju najviše problema zadaju neprilagođeni pristupi kulturnim ustanovama i objektima u kojima se odvijaju kulturni sadržaji. Pritom se ističe kako je većina kulturnih ustanova smještena u povijesnim gradskim jezgrama, odnosno u zgradama koje nisu prilagođene osobama s invaliditetom. Neki ulazi nemaju ni rukohvat, a većina ih nije opremljena rampom. Također, pripadnici ove ranjive skupine navode i da često nemaju niti osigurani transport. Uzimajući u obzir cijeli niz strukturnih problema u smislu fizičkog pristupa kulturnim sadržajima u zajednici, korištenje digitalnih tehnologija može predstavljati važan čimbenik smanjivanja jaza koji postoji između OSI skupina te institucionalnog i vaninstitucionalnog kulturnog sadržaja, no i dalje se treba percipirati kao sekundarni medij, dok bi prioritet kulturnih ustanova svakako trebao biti adaptacija prostora za osobe s invaliditetom. Izvori; - Marković, V. (2023). Uključenost djece i mladih s teškoćama u razvoju u kulturne sadržaje - prikaz rezultata istraživanja provedenog u okviru projekta "U istom filmu - korak dalje". Konferencija „Korak do kulture", Udruga za razvoj audiovizualne umjetnosti Metamedij, Pula. - Tonković Ž., Krolo K. (2023.) Pristup kulturi i kulturne potrebe osoba s invaliditetom: rezultati kvalitativnog istraživanja provedenog u okviru projekta "U istom filmu - korak dalje", Udruga za razvoj audiovizualne umjetnosti Metamedij, Pula. - https://metamedia.hr/odrzana-konferencija-korak-do-kulture-u-gradskoj-knjiznici-i-citaonici-pula/ (Pula, 13.08.2023.) Primljeno na znanje Ministarstvo kulture i medija već sufinancira prilagodbu kulturne infrastrukture osobama s invaliditetom kroz godišnji poziv za programe gradnje, rekonstrukcije i opremanja kulturne infrastrukture, a očekivan je nastavak financiranja u razdoblju provedbe Nacionalnog plana. Potencijalno će se kroz dorade Akcijskih planova omogućiti novi izvori financiranja putem postojećih ili novih javnih poziva.
10 Pravobranitelj za djecu RH 3. Razvojne potrebe i potencijali, Pristup i sudjelovanje u kulturi Sukladno odredbama čl. 9., 10. i 11. Zakona o pravobranitelju za djecu (NN 73/17) pravobraniteljica dostavlja mišljenje na tekst Nacrta prijedloga Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine i Nacrtu prijedloga Akcijskog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2024. godine. Pozdravljamo provođenje programa pod nazivom „Ruksak (pun) kulture“ koji omogućuje pristup djeci i mladima kulturnim i umjetničkim sadržajima, kao i planirani Nacionalni program poticanja čitanja djeci od najranije dobi „Rođeni za čitanje“, koji će promicati čitanje od najranije (predškolske) dobi. Pritom potičemo da se svi programski sadržaji namijenjeni djeci oblikuju prema potrebama djece te ističemo važnost dječjega sudjelovanja u donošenju odluka o odabiru i produkciji tih sadržaja. Pozivamo da se svi programi za djecu prilagode djeci s teškoćama u razvoju (poglavito s osjetilnim teškoćama) te da se uzmu u obzir potrebe djece pripadnika nacionalnih manjina za sadržajima na njihovom materinskom jeziku, odnosno stvaranje izvornih sadržaja za djecu na njihovom materinskom jeziku. Primljeno na znanje U okviru poziva „Ruksak (pun) kulture“ već se financiraju programi koji su prilagođeni djeci s teškoćama u razvoju i nastavit će se poticanje prijave takvih programa. Napominjemo da Ministarstvo kulture i medija također svake godine provodi posebni javni poziv za programe koji omogućuju pristup i dostupnost kulturnih sadržaja za osobe s invaliditetom i djecu i mlade s teškoćama u razvoju.
11 udruga Metamedij 3. Razvojne potrebe i potencijali, Pristup i sudjelovanje u kulturi Pokazano je da je potrebna sustavna podrška svim akterima u kulturnom sektoru koji organiziraju javne kulturne programe kako bi se omogućio jednak pristup kulturnim i umjetničkim sadržajima za osobe s različitim oblicima oštećenja. Također, bilo bi poželjno da jedinice lokalne i regionalne samouprave osiguraju besplatne ulaznice za javno financirane kulturne programe za sve osobe s invaliditetom, s obzirom da se često radi i o osobama koje su često u dvostruko nepovoljnom položaju, s obzirom na otežanu zapošljivost, ekonomsku ovisnost i niske prihode. Također, u okviru projekta ”U istom filmu - korak dalje” provedeno je i istraživanje kojim se, između ostalog, nastojalo utvrditi koliko su djeca i mladi s teškoćama u razvoju uključeni u različite izvanškolske radionice iz područja kulture te koje su to specifične potrebe za prilagodbama okruženja kako bi se izjednačila mogućnost sudjelovanja u kulturnim sadržajima. Upitnikom je ispitano i koje osobitosti okruženja predstavljaju najveću prepreku uključivanju djece i mladih u radionice iz područja kulture i umjetnosti. Istraživanje je potvrdilo pretpostavku kako se pojam pristupačnosti često doživljava samo kao vođenje računa o prostornoj/fizičkoj/arhitektonskoj pristupačnosti, a znatno manje o druga dva značajna segmenta: informacijskoj i socijalnoj pristupačnosti. Shodno tome, izrađene su Metodičke smjernice (Marković, Radolović, Agejev Grabrović, Bogojević 2023.) kojima je svrha promovirati razvoj pristupačnosti kroz primjenu univerzalnog dizajna i razumne prilagodbe u pripremi, organizaciji i izvođenju kulturno - umjetničkih radionica namijenjenih djeci i mladima kako bi se u njih mogli, na ravnopravnoj osnovi s ostalima, uključiti i djeca i mladi s teškoćama u razvoju. Univerzalni dizajn označava oblikovanje proizvoda, okruženja, programa i usluga na način da ih mogu koristiti svi ljudi u najvećoj mogućoj mjeri, bez potrebe prilagođavanja ili posebnog oblikovanja (Konvencija o pravima osoba s invaliditetom 2007). Ukratko, pojam se odnosi na princip uvođenja promjena kojima se uklanjaju prepreka koje je društvo stvorilo za određene skupine. Također, Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (2007) definira i pojam razumne prilagodbe koji se odnosi na pojedinačne mjere prilagođene upravo potrebama pojedinca. U području kulture, razumna prilagodba podrazumijeva osiguravanje pristupa okruženju u kojem se nalazi neki kulturni sadržaj primjerenih kulturnih programa, stručne podrške te prilagodbe u skladu s razvojnim osobitostima i individualnim potrebama pojedinca, kako bi se omogućilo njegovo sudjelovanje u kulturnim sadržajima na ravnopravnoj osnovi s drugima i time spriječila njegova diskriminacija na osnovi invaliditeta. Time naglašavamo potrebu za edukacijom kulturnih djelatnika o primjeni univerzalnog dizajna i razumne prilagodbe (mjera osigurava da kulturni djelatnici razumiju princip univerzalnog dizajna i razumne prilagodbe, što će rezultirati stvaranjem kulturnih sadržaja i prostora pristupačnih i dragocjenih za sve, uključujući i osobe s invaliditetom), razvijanjem senzibiliteta prema potrebama ranjivih skupina (poticanje senzibilizacije i svijesti među kulturnim djelatnicima o potrebama osoba s invaliditetom i drugih ranjivih skupina) te organiziranjem događaja, konferencija i radionica za razmjenu iskustava i dijaloga što pruža priliku za zajedničko razmatranje inovativnih rješenja za povećanje pristupačnosti kulturnim sadržajima. Osim toga, u projektu ”U istom filmu - korak dalje” izrađen je i Metodološki okvir (Brlek, Novina Repovečki 2023.) za valorizaciju filmova pogodnih za senzorne projekcije koji se sastoji od specifičnosti u: selekciji animiranog filma s naglaskom na trajanju filma, audiovizualnu podražajnost te poruku i pouku filma. S obzirom da se filmske projekcije nalaze pred izazovom usklađivanja s dinamičnim promjenama suvremenog društva i globalnih procesa, senzorne projekcije predstavljaju inovativan iskorak, s obzirom na to da su inkluzivne i da potrebe djece stavljaju na prvo mjesto, i to ne samo deklarativno “na papiru”, već i u stvarnom svijetu, u njihovoj lokalnoj zajednici, gdje i pripadaju. Svime navedenim, zaključujemo kako je nužno osigurati prilagodbe i pristupačnost kulturnih sadržaja (razvijanjem univerzalnog dizajna, osiguravanjem razumne prilagodbe i fizičke pristupačnosti putem instalacije rukohvata, rampi, dizala, prijevoza i slično), uključiti djecu i mlade s teškoćama u razvoju u kulturne aktivnosti (specifičnim programima, stručnom podrškom i prilagodbama te uključivanjem obrazovnih ustanova i aktera u kulturi u promociju i organizaciju kulturnih aktivnosti prilagođenih djeci i mladima s teškoćama u razvoju), educirati djelatnike u kulturi o primjeni univerzalnog dizajna i razumne prilagodbe i razvijati senzibilitet prema potrebama ranjivih skupina kako bi se osigurala pravična i inkluzivna kultura. Također smatramo da je potrebno spomenuti i osnivanje savjetodavnog tijela za praćenje i nadzor implementacije kulturnih politika u području prilagodbe sadržaja za osobe s invaliditetom s ciljem poboljšanja prilagodbe sadržaja i aktivnosti za osobe s invaliditetom. Savjetodavno tijelo sastojalo bi se od predstavnika kulturnog sektora, stručnjaka za inkluziju i samih osoba s invaliditetom. Brojni izazovi koji su spomenuti bili bi smanjeni redovitim organiziranjem sastanaka savjetodavnog tijela, kako bi se analizirali rezultati, prepoznale prepreke i osmislile nove strategije za daljnje unapređenje pristupačnosti kulturnih sadržaja. Ovakav pristup imao bi nekoliko prednosti: sveobuhvatnost (implementacija mjera prilagodbe kulturnih sadržaja treba biti koordinirana i sveobuhvatna, obuhvaćajući sve prioritete), sinergija (pristupom se potiče suradnja između različitih kulturnih institucija i sektora te se omogućava razmjena informacija i najboljih praksi između različitih prioriteta i sektora što rezultira sinergijskim učincima), kontinuirani nadzor i poboljšanja (redoviti sastanci savjetodavnog tijela omogućit će praćenje napretka i prepoznavanje prepreka), inkluzivnost (uključivanje predstavnika kulturnog sektora, stručnjaka za inkluziju i samih osoba s invaliditetom u savjetodavno tijelo osigurava raznolike perspektive i osigurava da su potrebe svih ciljnih skupina uzete u obzir). Postavljanjem savjetodavnog tijela kao horizontalne mjere demonstrirat će posvećenost angažmanu prema inkluzivnoj kulturi i pristupačnosti, neovisno o specifičnom prioritetu ili cilju unutar razvoja kulture. Ovime se osigurava da se napore usmjeri prema ostvarenju sveobuhvatne i dosljedne pristupačnosti kulturnih sadržaja za sve građane i posjetitelje. Izvori; - Marković, V. (2023). Uključenost djece i mladih s teškoćama u razvoju u kulturne sadržaje - prikaz rezultata istraživanja provedenog u okviru projekta "U istom filmu - korak dalje". Konferencija „Korak do kulture", Udruga za razvoj audiovizualne umjetnosti Metamedij, Pula. - Tonković Ž., Krolo K. (2023.) Pristup kulturi i kulturne potrebe osoba s invaliditetom: rezultati kvalitativnog istraživanja provedenog u okviru projekta "U istom filmu - korak dalje", Udruga za razvoj audiovizualne umjetnosti Metamedij, Pula. - https://metamedia.hr/odrzana-konferencija-korak-do-kulture-u-gradskoj-knjiznici-i-citaonici-pula/ (Pula, 13.08.2023.) Primljeno na znanje Uputit ćemo djelatnike zadužene za provedbu aktivnosti koje doprinose poboljšanju pristupa kulturi na navedene projekte i istraživanja navedena u komentaru. Što se tiče prijedloga za osnivanjem savjetodavnog tijela za praćenje i nadzor implementacije kulturnih politika u području prilagodbe sadržaja za osobe s invaliditetom, prema Zakonu o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi (NN 83/22) nije predviđeno osnivanje ovakvog savjetodavnog tijela u obliku kulturnog vijeća, ali razmotrit će se osnivanje zasebnog povjerenstva prema Članku 16. spomenutog Zakona.
12 Hrvatski sabor kulture 3. Razvojne potrebe i potencijali, Pristup i sudjelovanje u kulturi Predlaže se nadopuna teksta u poglavlju 3.1., odnosno potpoglavlju "Pristup i sudjelovanje u kulturi", kod odlomka o "Amaterskom stvaralaštvu". Predlaže se nadopuna nastavno na rezultate istraživanja dr. sc. Dražena Jelavića objavljene u tekstu „Amatersko stvaralaštvo“, iz „Pregleda kulturnog razvoja i kulturnih politika u RH“, koji čini prilog ovog dokumenta, i zaključke Hrvatskog sabora kulture u ime 1039. udruga s 2.345 izvođačkih sastava i 80.000 članova, na način: „Budući da je ustanovljeno nezadovoljavajuće ili krizno stanje u kulturno-umjetničkom amaterizmu RH, a da se isto ne može prevladati djelomičnom mjerom (isključivo financijskom podrškom određenom broju programa kulturno-umjetničkog amaterizma), potrebno je donijeti sveobuhvatno i strukturno rješenje u obliku usvajanja Zakona o amaterskoj kulturno-umjetničkoj djelatnosti. U svrhu osiguranja ravnomjernog i svekolikog razvoja amaterske kulturne umjetničke djelatnosti, Zakon o amaterskoj kulturno-umjetničkoj djelatnosti, po uzoru na primjerice Zakon u sportu, dat će javne ovlasti Hrvatskom saboru kulture kao nacionalnom tijelu te zajednicama kulturno-umjetničkih udruga na županijskom nivou. Stjecanjem takvog statusa, za djelovanje Hrvatskog sabora kulture sredstva će biti osigurana iz Državnog proračuna, dok će se sredstva iz proračuna županija izdvajati za aktivnosti, poslove i djelatnosti zajednica kulturno-umjetničkih udruga. Ovim sustavom organizacije i financiranja amaterske djelatnosti osigurat će se na nacionalnoj i lokalnoj razini umreženost, koordinacija i povezivanje udruga kulturno-umjetničkog amaterizma radi što bolje suradnje i povećanja kvalitete rada, potaknut će se svi oblici kulturno-umjetničkog stvaralaštva i očuvanje nacionalnih, regionalnih i lokalnih kulturnih posebnosti, a razvit će se i stručna-savjetodavna te organizacijska potpora razvoju amaterskih kulturnih djelatnosti. Ovim Zakonom bit će osigurana realizacija programa formalnog osposobljavanja voditelja i drugih stručnjaka za rad u udrugama. Istim će biti ustrojene koordinirane, umrežene i piramidalno povezane državne, regionalne (međužupanijske) i županijske manifestacije svih oblika kulturno-umjetničkog stvaralaštva radi poticanja razvoja djelatnosti, ali i organizirana nakladnička djelatnost od interesa za amaterske udruge.“ Ako se spomenuta nadopuna ne usvoji, a time gore spomenuti prioritetni ciljevi ne urede predloženim posebnim Zakonom o amaterskoj kulturno-umjetničkoj djelatnosti, trebalo bi donijeti odgovarajuće mjere kojima bi se isti ciljevi postigli u okviru postojećeg zakonodavstva. Nije prihvaćen Donošenje zasebnog Zakona o amaterskoj kulturno-umjetničkoj djelatnosti i posljedično izmjena statusa Hrvatskog sabora kulture i zajednica kulturno-umjetničkih udruga na županijskoj razini nije predviđeno u Nacionalnom planu razvoja kulture i medija i pripadajućem Akcijskom planu. Financijska podrška programima kulturno-umjetničkog amaterizma nastavit će se u sklopu mjere „1.4. Osiguravanje pristupa i sudjelovanja u kulturi“, a eventualna dorada mjera i aktivnosti razmotrit će se nakon evaluacije provedbe Akcijskog plana za razdoblje od 2023. do 2024. godine.
13 TAMARA MATAIJA 3. Razvojne potrebe i potencijali, Stručni i infrastrukturni kapaciteti Osiguravanje dobrih uvjeta čuvanja muzejskih predmeta direktno utječe na smanjenje ukupno potrebnih iznosa namijenjenih restauraciji muzejske građe s obzirom na to da restaurirana građa ponovo smještena u prostore s neadekvatnim uvjetima čuvanja muzejske građe, u kratkom vremenu, ponovo propada i zahtjeva ponovna financijska ulaganja u njenu restauraciju. U cilju sagledavanja potreba dugoročnog planiranja pokrenuti inicijativu i provedbu aktivnosti, planiranja objedinjavanja čuvaonica za sve muzejske ustanove na području pojedinih regija, omogućavajući rješavanje zasigurno jeftinijeg, operativnijeg i jednostavnijeg rješenja problema muzejskih čuvaonica od onog koji to predviđa za svaku od ustanova u kulturi zasebno. Time bi se na adekvatan način doprinijelo jačanju sustava čuvanja građe te doprinijelo ravnomjernom i održivom regionalnome razvoju regija u području kulture i umjetnosti te osigurali jednaki infrastrukturni uvjeti na području Primorsko-goranske županije, ali i drugih županija koji prema sustavu upravljanja muzejskom djelatnošću levitiraju ovome području. Dakle, molimo da se u poglavlju uključe i one županije koje nisu pogođene potresom“-… izazove u sljedećem razdoblju u pogledu uspostave novih zajedničkih čuvaonica u onim županijama u kojima do sada nisu uspostavljene te osiguravanja dodatnih čuvaonica radi provođenja konstruktivne sanacije, koja se provodi u sklopu Fonda solidarnosti te u konačnici cjelovite obnove i ponovne uspostave muzejskog djelovanja. Primljeno na znanje U mjeri „3.1. Unaprjeđenje prikupljanja, obrade, zaštite, očuvanja i interpretacije građe u arhivima, knjižnicama i muzejima“ navedeno je da se u sljedećem razdoblju planira izrada cjelovitog plana prenamjene postojećih i izgradnje novih čuvaonica u kojima će se osigurati uvjeti za pohranu najvrjednije kulturne baštine. Napominjemo da je prema Članku 31. Zakona o muzejima (NN 61/18 – 114/22), osnivač dužan osigurati sredstva za rad muzeja, a sredstva za rad muzeja uključuju sredstva za plaće, sredstva za program, materijalne izdatke, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje te otkup muzejske građe.
14 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) 3. Razvojne potrebe i potencijali, Razvoj medija "Razmatra se i priprema novog Zakona o HRT-u koji mora odgovoriti na pitanje opsega i načina distribucije javne usluge, odnosno programa javnog RTV servisa kao i pitanje modela financiranja, što su teme o kojima u ovom trenutku raspravljaju stručnjaci u većini europskih država tražeći nove modele stabilnog financiranja javnog RTV servisa." Novi Zakon o HRT-u trebao bi propisati i novi model izbora upravljačkih i uredničkih struktura HRT-a na način koji će jamčiti neovisnost javnog medijskog servisa od političkih pritisaka. Primljeno na znanje Pojedinosti izmjena Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i povezanih zakona nisu predmet ovih akata strateškog planiranja te će se razmatrati prilikom izrade novoga Zakona o HRT-u, čija se priprema navodi u Nacionalnom planu.
15 KREŠIMIR GRGIĆ 3. Razvojne potrebe i potencijali, Razvoj medija Ovdje piše da se vlasnička struktura medija objavljuje na stranicama Agencije za elektroničke medije - pretražio sam njihovu stranicu i nisam pronašao takav dokument. Ako je to uopće objavljeno, trebalo bi biti na vidljivom, pristupačnom i lako dostupnom mjestu. Primljeno na znanje Podaci o vlasničkoj strukturi medija dostupni su na putem izbornika „mediji“ na naslovnoj stranici putem poveznica https://www.aem.hr/televizijski-nakladnici/ i https://www.aem.hr/radijski-nakladnici/.
16 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) 3. Razvojne potrebe i potencijali, Strateški, normativni i financijski okvir "U području medija očekivane su izmjene Zakona o medijima (NN 59/04-114/22) i Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (NN 137/10-20/23), a posebna pozornost bit će usmjerena na poticanje koregulacije i samoregulacije te praćenje oglašavanja i autorskih prava na internetu u nacionalnom okviru." Izmjene Zakona o medijima trebaju podrazumijevati i odgovarajuće izmjene Zakona o elektroničkim medijima kako bi se ova dva zakona uskladila; u tom je smjeru moguće razmisliti i o jedinstvenom zakonu. Primljeno na znanje Pojedinosti izmjena zakona nisu predmet ovih akata strateškog planiranja, te će se predloženo razmotriti na radnoj skupini u sklopu izrade novoga Zakona o medijima.
17 Savez udruga Klubtura 4. Posebni ciljevi i mjere, 4.1. Razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije Izvaninstitucionalni kulturni sektor nedovoljno je zastupljen u ovom Planu, u smislu podrške njegovom razvoju i jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva u kulturi. Osim poziva za javne potrebe u kulturi Ministarstva kulture i medija (koje ima gornju granicu od 20% iznosa podrške koji se može upotrijebiti za pravdanje troškova plaće osobe zaposlene na programu ili projektu), Nacionalni plan izraziti fokus stavlja na podršku koju organizacijama civilnog društva u području kulture pruža Zaklada Kultura nova, autonomno tijelo koje je nadopunjujuća mjera u sustavu financiranja kulture, a ne zamjenski izvor financiranja u kulturi onim postojećim na nacionalnoj razini ili subnacionalnim razinama. Predlažemo da nadležno Ministarstvo veću pozornost posveti kontinuiranim ili ad hoc pozivima koje samo raspisuje i unutar njih osigura sredstva koja će potaknuti razvoj i rast izvaninstitucionalnog kulturnog sektora. Također, iznos sredstava od prihoda od igara na sreću namijenjenih programima Zaklade Kultura nova trebaju biti povećana na minimalno 25% (za razliku od sadašnjih 17,60%) kako bi Zaklada mogla odgovoriti na zacrtani cilj ovog Nacionalnog plana, podršku razvoju organizacija civilnog društva u području kulture. U pogledu osiguravanja prostora za rad organizacijama civilnog društva u području kulture, na što se nadležno Ministarstvo obvezalo donošenjem Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi (NN 83/22), nisu ostvareni preduvjeti za dodjelu nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske jer Ministarstvo kulture i medija odnosno Vlada Republike Hrvatske nisu ispoštovali vlastiti rok od godine dana za donošenje Uredbe kojom se propisuju kriteriji za dodjelu prostora. Nacionalni plan stoga nema utemeljenje za provedbu mjera koje su predložene niti su jasno razrađeni izvori financiranja za tu aktivnost u predloženom Akcijskom planu. U tom smislu, razvoj javno-civilnog partnerstva u kulturi koje se spominje u Planu ispostavlja se kao preduvjet za efektivnije ulaganje u prostore, a ne obrnuto, da se potakne razvoj javno-civilnih partnerstava osiguranjem adekvatnih prostora za kulturu i kulturne aktere. Predlažemo da se izvori financiranja za ovu aktivnost jasnije razlože i da se nadležno Ministarstvo i kroz ovaj Nacionalni plan konkretno obveže na ispunjavanje svojih obaveza u smislu donošenja spomenute Uredbe. U pogledu osiguravanja i pristupa sudjelovanja u kulturi, Ministarstvo kulture i medija u Nacionalnom se planu oslanja na novo financijsko i programsko razdoblje ESF+ te vlastite pozive Ruksak (pun) kulture, pozive za predlaganje programa koji potiču razvoj publike u kulturi, te pozive za osiguranje pristupa i dostupnosti kulturnih sadržaja za osobe s invaliditetom i djecu i mlade s teškoćama u razvoju. Potpore koju su organizacije ostvarivale iz ESF 2014-2021 odnosile su se na vremenski ograničena, no obimna sredstva koja nisu namijenjena održanju kontinuiteta programa organizacija te potpomažu daljnju prekarizaciju radnika u kulturi. Što se tiče konkretnih korisnika sredstava, provedene analize proteklog programskog razdoblja su pokazale da se radi o izrazito malom broju organizacija u kulturi. Ministarstvo kulture i medija unutar navedenih vlastitih poziva za osiguravanje pristupa i sudjelovanja u kulturi ne priznaje troškove udjela u plaćama osoba koje osmišljavaju, organiziraju, koordiniraju, prate i izvještavaju provedbu tih projekata. Prepuštanje organizacija u kulturi sporadičnim pozivima u sklopu ESF-a te paralelno smanjivanje sredstava za njihov temeljni rad, rezultirat će kulturnim i umjetničkim sadržajima u službi uključivanja i angažiranja ranjivih skupina, odnosno daljnjom getoizacijom načina njihova uključivanja u društvo, što neće imati pozitivan ishod ni za konkretne društvene skupine, niti za polje kulture u cjelini. Nije prihvaćen Ministarstvo kulture i medija nastavit će s financiranjem redovnih i posebnih poziva za financiranje javnih potreba u kulturi, a dodijeljeni iznosi ovisit će o raspoloživim proračunskim sredstvima. Što se tiče financiranja Zaklade Kultura nova putem sredstava od prihoda od igara na sreću, udio se određuje svake godine u suradnji s Uredom za udruge i Ministarstvom financija, nastavno na Sektorske analize za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora, koje su u obvezi dostaviti svi korisnici sredstava od prihoda od igara na sreću. Pitanje osiguravanja prostora za rad fizičkim i pravnim osobama koje djeluju u području kulture je složeno i očekivane su daljnje aktivnosti u ovom području u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zasebna sredstva nisu uvrštena u trenutačni plan proračuna te će se ovisno o dinamici provedbe aktivnosti navesti u doradama Akcijskih planova Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine. Što se tiče osiguravanja pristupa i sudjelovanja u kulturi, primarni izvor sredstava ostaju godišnji pozivi u sklopu financiranja javnih potreba u kulturi i planirani pozivi u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.
18 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) 4. Posebni ciljevi i mjere, 4.1. Razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije "Djelomično doprinosi prioritetnom području „8.2. Energetska samodostatnost i tranzicija na čistu energiju“ strateškog cilja „8. Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost“ kroz primjenjivanje načela energetske učinkovitosti u izgradnji i obnovi kulturne infrastrukture te ravnomjernom regionalnom razvoju u strateškom cilju „12. Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima“ kroz podršku kulturnim programima koji se održavaju na otocima, brdsko-planinskim područjima i područjima posebne državne skrbi." Mijenja se i glasi: Djelomično doprinosi prioritetnom području „8.2. Energetska samodostatnost i tranzicija na čistu energiju“ strateškog cilja „8. Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost“ kroz primjenjivanje načela energetske učinkovitosti u izgradnji i obnovi kulturne infrastrukture te ravnomjernom regionalnom razvoju u strateškom cilju „12. Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima“ krot podršku kulturnim programima i djelovanju lokalnih i neprofitnih medija te medija zajednice na otocima, brdsko-planinskim područjima i područjima od posebne državne skrbi. Komentar: podrška lokalnim, neprofitnim i medijima zajednice u aktualnom je ZoM-u navedena kao zakonska obaveza države, dok se u ovom dokumentu nigdje ne spominje. Nije prihvaćen Prijedlozi izmjena u posebnom cilju „1. Razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije“ sukladno metodologiji izrade dokumenta ne prihvaćaju se jer isti ne obuhvaća medije, koji su obrađeni i obuhvaćeni u posebnim ciljevima „4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma“ i „5. Učinkovita podrška kulturnom i medijskom sektoru“. Podrška lokalnim i neprofitnom medijima navedena je u mjerama Akcijskog plana, a razmotrit će se i detaljno razraditi u toku provedbe Akcijskog plana te prilikom izrade novoga Zakona o medijima.
19 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) 4. Posebni ciljevi i mjere, 4.1. Razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije "Doprinosi prioritetnom području „1.5. Poticanje razvoja kulture i medija“ strateškog cilja „1. Konkurentno i inovativno gospodarstvo“ Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, osobito prioritetima provedbe „Jačanje i promicanje hrvatske kulture, umjetničkog stvaralaštva i participacije u kulturi“ i „Ulaganje u kulturne i kreativne industrije“ kroz unaprjeđenje statusa umjetnika, podršku umjetničkom stvaralaštvu, osiguravanje prostora za rad za potrebe kulture i kulturno-umjetničkog stvaralaštva i razvijanje produkcije i distribucije kulturnih sadržaja." Mijenja se i glasi: Doprinosi prioritetnom području „1.5. Poticanje razvoja kulture i medija“ strateškog cilja „1. Konkurentno i inovativno gospodarstvo“ Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, osobito prioritetima provedbe „Jačanje i promicanje hrvatske kulture, umjetničkog stvaralaštva i participacije u kulturi“ i „Ulaganje u kulturne i kreativne industrije“ kroz unaprjeđenje statusa umjetnika i novinara, podršku umjetničkom stvaralaštvu i novinarstvu kao javnom dobru te medijskoj pismenosti, osiguravanje prostora za rad za potrebe kulture i kulturno-umjetničkog stvaralaštva i razvijanje produkcije i distribucije kulturnih sadržaja, kao i razvoj lokalnih i neprofitnih medija i medija zajednice te distribuciju medijskih sadržaja od javnog interesa. Nije prihvaćen Prijedlozi izmjena u posebnom cilju „1. Razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije“, sukladno metodologiji izrade dokumenta ne prihvaćaju se jer isti ne obuhvaća medije, koji su obrađeni i obuhvaćeni u posebnim ciljevima „4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma“ i „5. Učinkovita podrška kulturnom i medijskom sektoru“, među ostalim i kroz aktivnost korištenja prostora u vlasništvu države i jedinica lokalne i područje (regionalne) samouprave za potrebe neprofitnih medija u mjeri „4.2. Poticanje razvoja medija temeljenog na ekonomskoj održivosti, obrazovanju i tehnologiji“.
20 TAMARA MATAIJA 4. Posebni ciljevi i mjere, 4.2. Očuvanje i održivo korištenje kulturne baštine Predlažemo izmjenu mjere koja glasi: 2. Podrška revitalizaciji, valorizaciji, interpretaciji, promociji i održivom upravljanju kulturnom baštinom Nije prihvaćen Prijedlog izmjene nije obrazložen.
21 Kurziv 4. Posebni ciljevi i mjere, 4.3. Razvoj sustava arhiva, knjižnica i muzeja Organizacije civilnoga društva u kulturi posjeduju značajne analitičke resurse te bogatu arhivsku građu nastalu njihovim radom. Nastali materijali trebaju biti javno dostupni kroz uspostavljenu digitalnu arhivu, a arhivska građa nastala djelovanjem organizacija trebala bi biti kontinuirano obrađena. Smatramo da bi Ministarstvo kulture i medija trebalo sustavno poticati i promovirati sustavno prikupljanje i čuvanje arhivske građe civilnoga društva u kulturi. Unutar Javnog poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske nužno je otvoriti poziv za program digitalizacije u arhivskoj, knjižničnoj i muzejskoj djelatnosti i za gradivo koje nema status kulturnog dobra te povećati ukupni iznos koji se dodjeljuje kroz taj poziv kako bi u program uključio veći broj organizacija civilnog društva, te u prihvatljive troškove Javnog poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske uključiti troškove dokumentiranja rada organizacije i dokumentiranja područja u kojem djeluju. Ministarstvo kulture i medija bi trebalo također posvetiti pažnju razvoju sustava nezavisnih arhiva i knjižnica, s obzirom da se radi o aktivnostima građenja i rekonstrukcije institucionalne memorije organizacija čiji je društveni učinak nesumnjivo dokazan i potvrđen recentnim analizama samog Ministarstva (Istraživanje o utjecaju pandemije COVID-19 i potresa na kulturni sektor u RH, Pregled kulturnog razvoja i kulturnih politika u Republici Hrvatskoj). Iako kulturni sustav kako ga definira Ministarstvo kulture i medija promovira očiti rez između institucionalnih i izvaninstitucionalnih aktera, što je stav koji je svakako trebalo revidirati u izradi ovog Nacionalnog plana kako bi se obje komponente sustava mogle ravnomjerno i ravnopravno razvijati, u slučaju arhivske građe i njene digitalizacije, smatramo da Ministarstvo kulture i medija mora posvetiti dužnu pozornost i izvaninstitucionalnim arhivima koje definira fluidnost i prilagodljivost kontekstu, pripadanje zajednici, te posvećen i profesionalan rad u polju. Predlažemo da Ministarstvo uvede novu mjeru unutar posebnog cilja 3. koja će osigurati podršku razvoju izvaninstitucionalnih arhiva. Predlažemo također proširenje mjere 3.2. tako da osigura uvjete za suradnju državnih arhiva, javnih ustanova u kulturi te organizacija civilnog društva u vidu jačanja kapaciteta vanjske službe Arhiva radi suradnje s organizacijama civilnog društva. Nije prihvaćen Važeći Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (kao i njegovi provedbeni propisi) primjenjuju se na sve stvaratelje arhivskog gradiva, javne i privatne, što uključuje i udruge civilnog društva neovisno o tome koje je područje njihovog interesa i djelovanja. Navedeni Zakon u članku 30. izrijekom kaže da sustav arhiva Republike Hrvatske uz Hrvatski državni arhiv, područne državne arhive i arhive jedinica lokalne i područne samouprave čine također i privatni i specijalizirani arhivi. Slijedom toga ne postoji podjela na institucionalne i izvaninstitucionalne arhive, naprotiv osnivanje privatnih i specijaliziranih arhiva nužno je u svrhu širenja obuhvata zaštite vrijednog arhivskog gradiva, jedinstvenog i nezamjenjivog izvora obavijesti o svim aspektima djelovanja u društvu i doprinijeti očuvanju individualnog i kolektivnog pamćenja te na taj način obogatiti znanje budućih generacija. Također, prema Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/19 - 114/22), ne prepoznaje se podjela na institucionalne i izvaninstitucionalne knjižnice, a Članak 9. i Članak 11. propisuju uvjete za osnivanje privatnih knjižnica.
22 TAMARA MATAIJA 4. Posebni ciljevi i mjere, 4.3. Razvoj sustava arhiva, knjižnica i muzeja Predlažemo da se u mjeru uvrsti sljedeća intervencija: Doprinosi prioritetnom području „1.5. Poticanje razvoja kulture i medija“ strateškog cilja „1. Konkurentno i inovativno gospodarstvo“ Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, osobito prioritetima provedbe „Jačanje i promicanje hrvatske kulture, umjetničkog stvaralaštva i participacije u kulturi“ i „Zaštita, očuvanje, prezentacija i ekonomsko vrednovanje kulturne, povijesne i prirodne baštine“ kroz unaprjeđenje prikupljanja, obrade, zaštite, očuvanja i interpretacije građe te razvoj stručnih i revitalizaciju infrastrukturnih kapaciteta arhiva, knjižnica i muzeja. Nije prihvaćen Prijedlog izmjene nije obrazložen.
23 Kurziv 4. Posebni ciljevi i mjere, 4.4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma Podrška neprofitnim medijima u Zakonu o medijima (NN 59/04, 84/11, 81/13, 114/22) navedena je kao zakonska obaveza države, dok se u ovom dokumentu spominje isključivo u mjeri 4.2. kao "korištenje prostora u vlasništvu države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za potrebe neprofitnih medija", što nije povezano ni sa kojim izvorom financiranja navedenim u Akcijskom planu. U tom smislu, ističemo nekoliko zaključaka iz Analize medijskog sektora koje je Ministarstvo objavilo 5. listopada 2022. i za koje smatramo da trebaju biti reflektirane u Planu. U Analizi je zaključeno: "neprofitni mediji (...) u svim razvijenim demokratskim društvima funkcioniraju kao angažirano glasilo i svojevrsni korektiv u procesu donošenja odluka na svim razinama. Takva uloga čini ih, dijelom i zbog neprofitnog statusa, posebno osjetljivom grupom medija kojoj treba posvetiti posebnu pozornost. Upravo stoga sva demokratska društva s dužom institucionalnom tradicijom imaju razvijeni sustav stabilnog, transparentnog i odgovornog financiranja neprofitnih medija iz javnih izvora". Iako Republika Hrvatska još uvijek nije "demokratsko društvo s dužom institucionalnom tradicijom", smatramo da bi upravo uvođenje neprofitnih medija unutar neposrednog interesa Ministarstva kulture i medija pridonijelo demokratskom razvoju medijskog sektora te razvoju transverzalnih tema od važnosti za kulturni sustav, detektiranih u Pregledu kulturnog razvoja i kulturnih politika u Republici Hrvatskoj, posebice teme sudjelovanja u kulturi. Stoga predlažemo da Ministarstvo preuzme dijelom odgovornost za razvoj uključivog i participativnog medijskog sustava tako što će, u suradnji i sinergiji s nadležnim regulatornim tijelom i nakladnicima neprofitnih medija, osmisliti modalitete potpore njihovom radu, što je prilika propuštena prilikom izrade ovoga Plana. Sredstva Fonda za pluralizam određena za neprofitne elektroničke publikacije te neprofitne proizviđače audiovizualnog i radijskog programa nisu dostatna, pogotovo nakon izmjena Zakona o elektroničkim medijima koji u već ionako oskudan iznos sredstava propušta i financiranje komercijalnih elektroničkih medija, čiji je smisao pokretanja i način rada potpuno suprotan onima neprofitnih medija. Javni interes, a ne tržište i dobit, morao bi biti u fokusu nadležnog Ministarstva kada se radi o medijskom sektoru. U tom smislu, Ministarstvo kulture i medija moralo bi više pozornosti posvećivati razvoju i održivosti javnih i neprofitnih medija u RH te poticati i osigurati razvoj novih javnih elektroničkih i tiskanih medija. Djelomično prihvaćen U idućem periodu provest će se analiza distribucije sredstava iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, uključujući sredstva određena za neprofitne elektroničke publikacije te neprofitne proizvođače audiovizualnog i radijskog programa te će se u budućim zakonskim izmjenama voditi računa o restrukturiranju Fonda za pluralizam. Također napominjemo da su novinarima/novinarkama za novinarske radove i istraživanja na različite teme od javnog interesa od 2020. godine na raspolaganju sredstva za poticanje kvalitetnog novinarstva koja također dodjeljuje Agencija za elektroničke medije.
24 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) 4. Posebni ciljevi i mjere, 4.4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma "Unaprjeđenje uloge medija i statusa novinara" Predlažemo dodati barem kratki opis svake od mjera. Kakva je uloga medija (pretpostavljamo da se misli na ulogu medija u društvu) danas, a kakva bi trebala biti 2027.? Kakav je "status" novinara u redakcijama, na tržištu rada, na sudu, u društvu... a kakav bi trebao biti? Misli li se na plaće, uvjete rada, ili samo dojam o društvenom "ugledu" profesije, koji proizlazi iz - čega točno? Unatoč dobrim namjerama, priložena Analiza medijskog sektora, očigledno ograničena vremenom i resursima na raspolaganju, na takva pitanja daje malo odgovora. Primljeno na znanje Mjere su opisane u Akcijskom planu koji je privitak Nacionalnom planu, a detaljno će se razraditi u toku provedbe Akcijskog plana, a isto je i istaknuto te obrazloženo na raspravi na 4. sastanku stručne radne skupine za medije održanom 7. studenog 2023.
25 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) 4. Posebni ciljevi i mjere, 4.4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma "Indeks slobode medija - CILJNA VRIJEDNOST 75,86" Za indikatore je potrebno uzeti pojedinačne indikatore iz metodologije Indeksa RSF-a, a ne njihov prosjek, dok za cilj treba odabrati da ni prema jednom od njih ocjena ne bude manja od "zadovoljavajuće". Budući da je 85 potrebno za "dobru" prosječnu situaciju, predlažemo da se za ciljnu vrijednost postavi 85 umjesto 75,86. Objašnjenje: Indeks slobode medija Reportera bez granica je prosjek pet indikatora; bodovi za jedan indikator mogu se smanjiti, za drugi povećati, a da ukupni indeks slobode medija ostane npr. “zadovoljavajući”. Tako Hrvatska tradicionalno “zadovoljavajuće” stoji u pogledu zakonodavnog okvira: 81,82. No u političkom kontekstu stanje je, prema RSF-ovoj metodologiji, "problematično" (67,56), a u ekonomskom smislu čak "teško" (51,07). "Kao rezultat akcije Vlade iz 2016. neprofitni mediji su izgubili dio financiranja. U pokušaju nošenja s financijskim problemima, veliki novinski izdavači se sve više dogovaraju s Vladom o partnerskom organiziranju različitih događanja, što postavlja pitanja o neovisnosti tih medija", kaže ocjena Hrvatske za 2023. Ovako neambiciozno "popravljanje" indeksa slobode medija sa 70,42 iz 2022. godine na "ciljnu vrijednost" Nacionalnog plana od 75,86 do 2027. godine podrazumijeva da situacija ostane duboko u registru "zadovoljavajućeg" prosjeka, a stanje medija prema pojedinim indikatorima problematično i teško. Djelomično prihvaćen Preporuka Koordinacijskog tijela (Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije) je da svaki posebni cilj ili mjera ima najviše tri pokazatelja. S obzirom na to da se ovdje radi o indeksu, u izvješćima o provedbi po potrebi mogu se pratiti i komentirati elementi koji se koriste u izračunu indeksa.
26 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) 4. Posebni ciljevi i mjere, 4.4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma "Indeks slobode medija" Za indikatore je potrebno uzeti pojedinačne indikatore iz metodologije Indeksa RSF-a, a ne njihov prosjek, dok za cilj treba odabrati da ni prema jednom od njih ocjena ne bude manja od "zadovoljavajuće". Objašnjenje: Indeks slobode medija Reportera bez granica je prosjek pet indikatora; bodovi za jedan indikator mogu se smanjiti, za drugi povećati, a da ukupni indeks slobode medija ostane npr. “zadovoljavajući”. Tako Hrvatska tradicionalno “zadovoljavajuće” stoji u pogledu zakonodavnog okvira: 81,82. No u političkom kontekstu stanje je, prema RSF-ovoj metodologiji, "problematično" (67,56), a u ekonomskom smislu čak "teško" (51,07). "Kao rezultat akcije Vlade iz 2016. neprofitni mediji su izgubili dio financiranja. U pokušaju nošenja s financijskim problemima, veliki novinski izdavači se sve više dogovaraju s Vladom o partnerskom organiziranju različitih događanja, što postavlja pitanja o neovisnosti tih medija", kaže ocjena Hrvatske za 2023. Djelomično prihvaćen Preporuka Koordinacijskog tijela (Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije) je da svaki posebni cilj ili mjera ima najviše tri pokazatelja. S obzirom na to da se ovdje radi o indeksu, u izvješćima o provedbi po potrebi mogu se pratiti i komentirati elementi koji se koriste u izračunu indeksa.
27 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) 4. Posebni ciljevi i mjere, 4.4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma "Udio proračuna za usluge emitiranja i izdavaštva (COFOG 8.3) u ukupnom državnom proračunu" Umjesto navedenog pokazatelja ishoda predlažemo oslonac na indikator koji je moguće efikasno provjeriti u bazama podataka Eurostata (npr. "potrošnja opće države za usluge emitiranja i izdavaštvo u milijunima eura"). Ako takvog pokazatelja nema u tzv. biblioteci pokazatelja, koordinacijsko tijelo za strateško planiranje je propisalo proceduru njezine dopune. Objašnjenje: ako je već potrebno referirati se na šafranike OECD-a i UN-a na koji se za statističko praćenje javne potrošnje oslanja i EU, onda je potrebno objasniti o čemu je riječ. Broj 0803 odnosi se na "nadzor i regulaciju usluga emitiranja i izdavaštva, potpore, kredite ili poticaje" radijima, televizijama, izdavaštvu i distribuciji novina, magazina ili knjiga, uključujući sve, od gradnje tvorničkih pogona do novinarstva, što je trebalo navesti. Prema UN-ovu priručniku, čini se da taj pokazatelj ne uključuje npr. potpore novinarstvu koje se distribuira putem interneta, što je potrebno razjasniti odnosno odbaciti takav pokazatelj. Čak i relativno velika promjena javnog financiranja medija ne mora se, u odnosu na ukupnu javnu potrošnju, uopće zabilježiti kao statistički signifikantna. Moguće je da je takvo povećanje javnog financiranja i planirano, ili da će do njega doći inercijom rasta proračuna. Tome se, međutim, možemo samo nadati, jer su početna i ciljna vrijednost navedenog indikatora jednake: 0,8 %. Primljeno na znanje Radi se o pokazatelju koji je moguće provjeriti u bazama podataka Eurostata, pod šifrom „GOV_10A_EXP“. Vizualni prikaz dostupan je na mrežnim stranicama Eurostata putem poveznice https://ec.europa.eu/eurostat/cache/infographs/cofog/. Pokazatelj ima nedostatke koje ste ispravno uočili, ali postoji manjak međunarodno usporedivih pokazatelja u području kulture i medija koji se prikupljaju u godišnjim ili barem relativno čestim intervalima. Radi se o problemu s kojim se suočava više zemalja Europske unije te će se u narednom razdoblju nastojati pronaći adekvatnija rješenja.
28 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) 4. Posebni ciljevi i mjere, 4.4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma "4.4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma" Mijenja se te cilj 4.4. glasi: Profesionalno novinarstvo kao javno dobro dostupno svima kroz regulaciju medijskog sektora i poticanje pluralizma Objašnjenje: cilj bi trebao definirati poželjno stanje, dok ovako formuliran ispada da je cilj samo unaprjeđivanje ili poticanje bez jasnog ishoda. Predlažemo da se ciljevi i u ostatku Nacionalnog plana karakteriziraju kao poželjna stanja, umjesto ponavljanja glagolskih imenica poput "unaprjeđenja", "poticanja" ili "razvijanja". Nije prihvaćen U ovim dokumentima metodološki se ne navode ciljevi koji će se ispuniti do kraja 2027. godine i zaključiti, nego su to za demokratsko društvo iznimno važni ciljevi koji predstavljaju kontinuirane procese unaprjeđenja statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanja pluralizma , koji će se nastaviti u idućim instancama dokumenata, nastavno na analizu provedbe i rezultata, dakle kontinuiranim praćenjem provedbe mjera.
29 Savez udruga Klubtura 4. Posebni ciljevi i mjere, 4.5. Učinkovita podrška kulturnom i medijskom sektoru U mjeri 5.3. Poticanje mobilnosti, transfera znanja i međunarodne suradnje, nužno je planirati sredstva za sufinanciranje Međusektorskog potprograma Kreativne Europe 2021-2027 koji obuhvaća zajedničke izazove i prilike za kulturne i kreativne sektore te aktivnosti za potporu sektoru informativnih medija u kojima se promovira medijska pismenost, pluralizam i sloboda medija. Ministarstvo kulture i medija trebalo bi donijeti novi Pravilnik o sufinanciranju projekata odobrenih u okviru programa Europske unije Kreativna Europa 2021. - 2027., koji će osim potprograma Kultura uključiti i međusektorski program, ili donijeti Pravilnik koji će se odnositi samo na međusektorski potprogram, te odrediti za to odgovarajuća sredstva u ovom Planu. To predlažemo kako bi nacionalna kulturna politika učinkovitije i ažurnije odgovorila na međunarodnu potrebu poticanja prekogranične suradnje i razmjene najboljih praksi u kulturnim i kreativnim sektorima, u skladu s nastojanjima Europske komisije, te osigurala, ne samo načelno, svojim korisnicima dostatnu podršku u provedbi velikih europskih projekata koji nemalo utječu na razvoj i poziciju Republike Hrvatske unutar šireg europskog konteksta. Nije prihvaćen U Akcijskom planu razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2024. ne razmatra se mogućnost sufinanciranja Međusektorskog potprograma Kreativne Europe.
30 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) Nacionalni plan razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. godine, 5. Indikativni financijski okvir "4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma - 47.417.744,90 EUR" Potrebno je specificirati kako se došlo do navedenog iznosa. Ma koliko se radilo o "gruboj projekciji", potrebno je navesti na što se sve računa za ostvarenje Plana. Nisu svi sudionici e-Savjetovanja eksperti za proračunsko računovodstvo. Uz ispriku što kao nestručnjaci u nedostatku specifikacije pogrešno računamo, zbrojimo li rashode Državnog proračuna za 2022. godinu (2. rebalans) koji su programski klasificirani oznakom P3906 PROGRAMI AUDIOVIZUALNE DJELATNOSTI I MEDIJA i projiciramo ih do 2027., računajući ukupan iznos sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost ("fact-checking") od 5,97 milijuna eura, čak i uz - u razdoblju visoke inflacije vrlo pesimističnu - pretpostavku nominalne stagnacije javnog financiranja, dobivamo 4 milijuna više od navedenih 47,42, odnosno 51,62 milijuna eura. S obzirom da je riječ o značajnim sredstvima, zanima nas gdje se planiraju rezovi u ionako osiromašenim djelatnostima? Iako je riječ o ilustraciji, potrebna je barem minimalna transparentnost financijskih pokazatelja. U suprotnom, ako je riječ o paušalnom nagađanju koje nije moguće specificirati, zašto ga se uopće navodi? Primljeno na znanje Iznosi za financiranje posebnih ciljeva dobivaju se zbrojem iznosa za financiranje mjera. Financiranje pojedine mjere dobiva se zbrojem proračunskih aktivnosti navedenih u tablici ispod svake mjere. Ako pogledate privitak „1. Tablični predložak za izradu akcijskog plana“ vidjet ćete da se P3906 PROGRAMI AUDIOVIZUALNE DJELATNOSTI I MEDIJA koristi za financiranje više posebnih ciljeva (konkretno, audiovizualne djelatnosti koja je izdvojena od medija u i navodi se u drugim posebnim ciljevima), što pojašnjava razliku u izračunu koju ste primijetili.
31 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) Akcijski plan razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2024. godine, Uvod "4.3. Poticanje medijske pismenosti, obrazovanja i stjecanja vještina za digitalno okruženje 6.636.140,42 EUR" Već spomenuti problem nedostataka specifikacije se i ovdje ponavlja. Kako se došlo do ovih, ma koliko orijentacijskih i ilustrativnih pokazatelja? Primljeno na znanje Radi se o iznosu za proračunsku aktivnost A908004 NACIONALNI PLAN OPORAVKA I OTPORNOSTI - SUSTAV PROVJERE MEDIJSKIH ČINJENICA preuzetom iz važećeg Nacrta prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu te okvirnim projekcijama za 2026. i 2027. godinu.
32 Pravobranitelj za djecu RH Akcijski plan razvoja kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2024. godine, Uvod Programi razvoja medijske pismenosti trebaju omogućiti djeci razumijevanje načina funkcioniranja medija, kritički pristup medijskim sadržajima, stjecanje vještina digitalne pismenosti te osposobljavanje za korištenje i vlastito stvaranje pozitivnih sadržaja u medijima. Pritom veliku ulogu imaju ne samo odgojno-obrazovne institucije, državna tijela i mediji, već i institucije u kulturi koje mogu doprinijeti zaštiti djece, proizvoditi kvalitetne kulturne sadržaje, educirati svoje korisnike, štititi njihove osobne podatke te suzbijati negativne, nasilne sadržaje i govor mržnje. U svojim Izvješćima o radu prethodnih godina Ured pravobraniteljice za djecu isticao je nužnost kontinuiranog obrazovanja medijskih djelatnika (novinara, filmskih autora, producenata, itd.), tijekom studija i kasnije uz rad, o medijskim pravima djece i medijskom komuniciraju s djecom, posebice o propisima o zaštiti privatnosti i zaštiti djece od štetnih sadržaja. Autori medijskih sadržaja za djecu trebaju biti osposobljeni za medijsko komuniciranje s djecom, poznavati obilježja kvalitetnih sadržaja za djecu prilagođenih različitim dobnim skupinama, poznavati i razvojne karakteristike dobi, kao i smjernice za zaštitu djece koja sudjeluju u stvaranju tih sadržaja. Dodatne mogućnosti za promociju medijske pismenosti vidimo i u neformalnom medijskom obrazovanju djece, mladih i roditelja, koje se mogu razvijati pružanjem potpore školskim i izvanškolskim novinarskim, radijskim i filmskim družinama i klubovima, različitim oblicima edukacije za rad s djecom za voditelje medijskih družina i klubova, podrškom organiziranju smotri i festivala dječjeg medijskog stvaralaštva. Predlažemo i provođenje programa medijskog obrazovanja za roditelje usmjerene na dječja medijska prava u lokalnoj zajednici, u suradnji sa školama i udrugama. Isto tako, mišljenja smo kako je potrebno poboljšati informiranje javnosti o programima za djecu i mlade dostupnima u području kulture i medija, primjerice na nacionalnim televizijskim i radijskim programima te na njihovim nelinearnim platformama. Također predlažemo da se programi za djecu u području kulture obogate ne samo temama iz područja medijske pismenosti, već i iz područja zdravlja te odgoja za ljudska prava i demokratsko građanstvo te skrećemo pozornost na važnost medijskih sadržaja za djecu kroz koje će djeca i odrasli učiti o konceptu dječjih prava. Primljeno na znanje U okviru nove financijske perspektive Europskog socijalnog fonda kroz Program Učinkoviti ljudski potencijali (PULJP) 2021.-2027. osigurat će se podrška medijskom opismenjavanju ranjivih skupina, uključujući djecu. Isto je obrađeno u mjeri „1.6. Osiguranje jednakosti pristupa i sudjelovanja ranjivih skupina u kulturi te unaprjeđenje medijske pismenosti“ u posebnom cilju „1. Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina“ u Nacionalnom planu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine, čiji je nositelj Ministarstvo kulture i medija, a obuhvaća potporu razvoju medijske pismenosti kod ranjivih skupina.
33 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) 1. Razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije, 1.1. Unaprjeđenje statusa umjetnika i podrška umjetničkom stvaralaštvu "• podrška razvoju organizacija civilnoga društva u području kulture, uključujući osiguravanje sredstava za financiranje rada Zaklade Kultura nova i podršku strukovnim udrugama u kulturi" HND kao strukovna udruga nema pristupa sredstvima Nacionalne zaklade, kao ni sredstvima CERV-a usprkos tomu što se bavi djelatnostima od javnog interesa počevši od zaštite etičkih normi profesije kroz djelovanje Novinarskog vijeća časti, zaštitom slobode govora kroz osiguranu besplatnu pravnu pomoć odvjetnika uključenih u HND-ov Centar za zaštitu slobode govora, suradnju s institucijama u zaštiti i stvaranju poticajnih uvjeta za profesionalno novinarstvo, pluralizam, slobodne i odgovorne medije. Primljeno na znanje Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva i program Građani, jednakost, prava i vrijednosti (Citizens, Equality, Rights and Values programme, (CERV) nisu u nadležnosti Ministarstva kulture i medija. Sredstva Zaklade Kultura nova namijenjena su organizacijama civilnoga društva na području suvremene kulture i umjetnosti.
34 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) 1. Razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije, 1.1. Unaprjeđenje statusa umjetnika i podrška umjetničkom stvaralaštvu "• osiguravanje stabilne potpore statusu umjetnika, uključujući uplate zdravstvenog i mirovinskog osiguranja samostalnim umjetnicima, uz odgovarajuću i pravno utemeljenu korekciju koeficijenata" Potrebno je u mjeru uključiti i novinare/ke barem u smislu poreznih olakšica na ugovore o autorskom djelu ili dodati ovu mjeru cilju 4. unaprjeđenju statusa novinarske profesije. Omogućiti mirovinsko i zdravstveno osiguranje za slobodne novinare članove HND-a putem Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, čijem bi nazivu trebalo dodati "i novinara". Objašnjenje: novinari/ke su na svoje autorske ugovore donedavno, uz potvrdu članstva u HND-u, mogli dobiti poreznu olakšicu od 25 posto. Ova im je porezna olakšica ukinuta te uvedeno dodatno opterećenje autorskih honorara obaveznim davanjima za mirovinsko osiguranje. Primljeno na znanje Vezano uz dodatne potpore za novinare, uključujući mirovinsko i zdravstveno osiguranje, po uzoru na samostalne umjetnike, isto je za samostalne umjetnike regulirano putem Pravilnika o načinu i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske te uključuje javnu objavu popisa umjetnika kojima su dodijeljena navedena prava. Razmotrit će se uvođenje prilikom izrade novoga Zakona o medijima te po potrebi donijeti odgovarajući pravilnik. Prijedlozi izmjena u posebnom cilju „1. Razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije“ ne prihvaćaju se jer isti ne obuhvaća medije, koji su obuhvaćeni i obrađeni u posebnim ciljevima „4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma“ i „5. Učinkovita podrška kulturnom i medijskom sektoru“.
35 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) 1. Razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije, 1.2. Osiguravanje prostora za rad za potrebe kulture i umjetničkog stvaralaštva "1.2. Osiguravanje prostora za rad za potrebe kulture i umjetničkog stvaralaštva" Mijenja se i glasi: 1.2. Osiguravanje prostora za rad za potrebe kulture, umjetničkog stvaralaštva i novinarskog rada Nije prihvaćen Prijedlozi izmjena u posebnom cilju „1. Razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije“ ne prihvaćaju se zbog metodoloških razloga izrade dokumenta, jer isti posebni cilj ne obuhvaća medije, koji su obrađeni i obuhvaćeni u posebnim ciljevima „4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma“ i „5. Učinkovita podrška kulturnom i medijskom sektoru“. U Akcijskom planu u mjeri „4.2. Poticanje razvoja medija temeljenog na ekonomskoj održivosti, obrazovanju i tehnologiji“ predviđena je aktivnost korištenja prostora u vlasništvu države i jedinica lokalne i područje (regionalne) samouprave za potrebe neprofitnih medija. Isto je obrazloženo na raspravi na 4. sastanku stručne radne skupine za medije održanom 7. studenog 2023.
36 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) 1. Razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije, 1.4. Osiguravanje pristupa i sudjelovanja u kulturi "1.4. Osiguravanje pristupa i sudjelovanja u kulturi" Mijenja se i glasi: 1.4. Osiguravanje pristupa i sudjelovanja u kulturi i informiranju u javnom interesu Objašnjenje: dostupnost kvalitetnog javnog informiranja/ profesionalnog novinarstva neodvojivi je dio kulture, posebno važan za socijalno uključivanje i stoga ne može biti tek uzgred spomenuta i medijskom "getu" Akcijskog plana kao nespecificirana "dostupnost". Medijski sustav mora jednako uvažavati i ispunjavati komunikacijske potrebe svih pripadnika društva. Nije prihvaćen Prijedlozi izmjena u posebnom cilju „1. Razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije“ ne prihvaćaju se zbog metodoloških razloga izrade dokumenta, jer isti ne obuhvaća medije, koji su obrađeni i obuhvaćeni u posebnim ciljevima „4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma“ i „5. Učinkovita podrška kulturnom i medijskom sektoru“, kroz aktivnosti poticanja kvalitetnog, neovisnog i profesionalnog novinarstva te inovativnosti dostupnosti kao i raznovrsnost sadržaja od javnog interesa, posebice i u lokalnim i regionalnim medijima u mjeri „4.1. Unaprjeđenje uloge medija i statusa novinara“ te aktivnosti poticanja izrade sadržaja i certifikacije programa cjeloživotnog obrazovanja u području kulture i medija, uključujući programe koje provode organizacije civilnoga društva i aktivnosti podrške informatizaciji, digitalizaciji poslovnih procesa i razvoju e-usluga u mjeri „5.1. Razvoj ljudskih potencijala, sustava podrške i otpornosti na rizike“. Isto je obrazloženo na raspravi na 4. sastanku stručne radne skupine za medije održanom 7. studenog 2023 .
37 Pravobranitelj za djecu RH 1. Razvoj kulturnog stvaralaštva, produkcije i distribucije, 1.4. Osiguravanje pristupa i sudjelovanja u kulturi Imajući u vidu smanjenu količinu programa u medijima namijenjenog djeci, predlažemo povećanje količine kulturnih i umjetničkih programa za djecu (posebice programa s temama iz života djece, a u kojima bi djeca izravno sudjelovala i imala priliku iznijeti svoja mišljenja), kao i znatnije povećanje ulaganja u iste. Primljeno na znanje Ističemo da Ministarstvo kulture i medija nije u mogućnosti utjecati na programske i uredničke odluke u medijima, uključujući odluke o „povećanju količine kulturnih i umjetničkih programa za djecu“. Ministarstvo kulture i medija nastavlja s provedbom javnih poziva u sklopu kojih se izrađuju programi za djecu (uključujući program Ruksak (pun) kulture), a djeca su jedna od ciljanih skupina u predviđenim pozivima u okviru nove financijske perspektive Europskog socijalnog fonda kroz Program Učinkoviti ljudski potencijali (PULJP) 2021.-2027.
38 TAMARA MATAIJA 2. Očuvanje i održivo korištenje kulturne baštine, 2.2. Podrška valorizaciji, interpretaciji, promociji i održivom upravljanju kulturnom baštinom Predlažemo nadopunu kako slijedi: Doprinosi prioritetnom području „1.5. Poticanje razvoja kulture i medija“ strateškog cilja „1. Konkurentno i inovativno gospodarstvo“ Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, osobito prioritetu provedbe „Zaštita, očuvanje, prezentacija i ekonomsko vrednovanje kulturne, povijesne i prirodne baštine“ i „Ulaganje u kulturne i kreativne industrije“ kroz osiguravanje istraživanja, revitalizacije, zaštite i očuvanja kulturne baštine te podršku valorizaciji, infrastrukturnoj revitalizaciji, interpretaciji, promociji i održivom upravljanju kulturnom baštinom. Nije prihvaćen Prijedlog izmjene nije obrazložen.
39 TAMARA MATAIJA 3. Razvoj sustava arhiva, knjižnica i muzeja, 3.2. Razvoj stručnih i infrastrukturnih kapaciteta arhiva, knjižnica i muzeja točka 3 - predlažemo nadopunu kako slijedi: - unaprjeđenje i revitalizacija kulturne infrastrukture, osuvremenjivanje informatičke opreme i osiguravanje adekvatnih prostornih uvjeta, uključujući poticanje korištenja i opremanja muzeja i knjižnica kao prostora za različite oblike kulturnih aktivnosti točka 4 - budući da pojedine regije ne raspolažu adekvatnim sustavom čuvaonica muzejske građekao što je to slučaj u Primorsko-goranskoj županiji, a za što postoji izrazita potreba, predlažemo nadopunu kako slijedi: poticanje unaprjeđenja i osuvremenjivanja stalnih postava u muzejima i uspostavu zajedničkih multifunkcionalnih muzejskih čuvaonica Predlažemo da se kao strateški projekt Ministarstva kulture i medija uvrsti i Integrirani projekt revitalizacije Guvernerove palače u Rijeci, koji je definiran i kao jedan od ključnih županijskih projekata te uvršten u Bazu strateških i razvojnih projekata Primorsko-goranske županije, budući da je isti zbog svog opsega, vrijednosti, značaja, ali i očekivanih koristi za Muzej i čitavu zajednicu jedan od važnih faktora za uspješno funkcioniranje i očuvanje baštine te muzejske djelatnosti na području čitave regije. Obnova i rekonstrukcija Guvernerove palače projekt je od izuzetne važnosti i važno ga je planirati s dugoročnim ciljem stvaranja novih muzejskih prostora 21. stoljeća te njihovog (re)pozicioniranja i još snažnije valorizacije kako na području grada Rijeke i Primorsko-goranske županije tako i Republike Hrvatske. Jedan od ključnih preduvjeta kvalitetnog razvoja Muzeja i kulturnih politika na području Primorsko-goranske županije, ali i šire regije, je osiguranje potrebne prostorne i digitalne infrastruktura kojom se ostvaruju uvjeti za rad, djelovanje i razvoj muzeja. U ostvarivanju tog dugoročnog cilja na umu treba imati zaštitu vrijedne graditeljske baštine Guvernerove palače, očuvanje vrijednosti za buduće generacije uz prilagodbu suvremenim potrebama. Sklop Guvernerove palače osim što je sjedište Muzeja jedno je i od najvažnijih žarišta izgrađenoga kulturnoga krajolika grada Rijeke i kao takav jedna je od najdominantnijih sastavnica kolektivnog pamćenja strukture grada i regije i time je njenu obnovu važno sagledati i u kontekstu važnosti za našu širu zajednicu. Nadalje, predlažemo da se u izvorima financiranja za navedeno uvrsti Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. , Prioritet 6. Jačanje zdravstvenog sustava, promicanje socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja, specifični cilj 4.vi. Jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama, poziv “Priprema i provedba programa unaprijeđenja javne kulturne infrstrukture”. Nije prihvaćen Prijedlog nadopune u točci 3. nije obrazložen. Vezano uz točku 4. u akcijskom planu predviđena je izrada cjelovitog plana prenamjene postojećih i izgradnje novih repozitorija za pohranu najvrjednije kulturne baštine. U daljnjoj provedbi Akcijskog plana razmotrit će se mogućnosti za financiranje strateških projekata u području kulture i medija, ali u trenutačnoj verziji dokumenata navodimo isključivo projekte čije financiranje je već osigurano u proračunu Ministarstva kulture i medija putem zasebnih proračunskih aktivnosti.
40 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) 3. Razvoj sustava arhiva, knjižnica i muzeja, 3.2. Razvoj stručnih i infrastrukturnih kapaciteta arhiva, knjižnica i muzeja "Razvoj stručnih i infrastrukturnih kapaciteta arhiva, knjižnica i muzeja" Uljučiti novinske arhive (HND, Vjesnik, NSK) u nacionalni program digitalizacije kako bi građa bila dostupna i korisnicima/ama izvan Zagreba. Podrška inicijativi HND-ova ogranka Milan Grlović o osnivanju Muzeja novinarstva u Križevcima, rodnom mjestu prvog predsjednika HND-a Primljeno na znanje U proširenju sadržaja digitalne platforma eKultura razmotrit će različiti izvori. Prilikom utvrđivanja prioriteta za digitalizaciju Nacionalne sveučilišne knjižnice (koja čuva obvezni primjerak dnevnog tiska) i Hrvatskog državnog arhiva (koji čuva gradivo nastalo radom nekadašnje Vjesnikove novinske dokumentacije) razmotrit će se ovaj prijedlog.
41 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) 4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma, 4.1. Unaprjeđenje uloge medija i statusa novinara "4.1. Unaprjeđenje uloge medija i statusa novinara" Potrebno je dodati aktivnosti koje će "unaprjeđenju položaja" novinara, uz "safety of journalists" aspekt, dodati i dimenzije materijalne sigurnosti (povećanje plaća i honorara), smanjenja radnog opterećenja, povećanja pokrivenosti kolektivnim ugovorima, sindikalne gustoće, statutarne autonomije unutar redakcije i zaštite freelancera. Kako Vlada vidi "ulogu medija", a kako "status novinara", i kako ih namjerava unaprijediti, barem je dijelom moguće zaključiti iz deset navedenih aktivnosti. Saznajemo da bolji - pretpostavljamo "društveni" - položaj novinarske profesije, što je vjerojatno istovjetno društvenom "statusu novinara", uključuje poboljšanje zaštite i sigurnosti novinara i drugih medijskih radnika. Tome se može pribrojiti i - već odavno potreban unutar odgovarajuće radne skupine identificiran - mehanizam ranog odbacivanja SLAPP-tužbi. Hoće li to biti dovoljno da Hrvatska prestane biti neslavni rekorder u takvoj vrsti ušutkivanja novinara, vidjet ćemo, no u planu nije potpuna dekriminalizacija uvrede koju novinar eventualno počini obavljajući svoj posao. (tzv. isključenje protupravnosti, tj. da "nema kaznenog djela", u članku 148. a. Kaznenog zakona je uvjetovano javnim interesom ili drugim opravdanim razlozima. Kada se uzme u obzir da su SLAPP-tužbe nerijetko podizali upravo suci, a Kazneni zakon i dalje, očito, pretpostavlja da postoji novinarstvo koje nije u javnom interesu, ili ne predstavlja "opravdani razlog" da se protiv novinara ne može podići tužba, nije isključeno da će se ovako definirano "unaprjeđenje položaja novinarske profesije" protegnuti i u sljedeći Nacionalni plan, od 2027. nadalje.) Naravno, ako te profesije, "posebice u lokalnim i regionalnim medijima" tada uopće bude. S obzirom na ubrzani nestanak profesionalnog novinarstva, koji se uslijed tehnološki i ekonomski uvjetovanih promjena, ne samo u Hrvatskoj, nego na mnogim, posebno malim medijskim tržištima, odvija već petnaestak godina, svakako treba pozdraviti treću aktivnost u realizaciji mjere "unaprjeđenja": "Poticanje kvalitetnog, neovisnog i profesionalnog novinarstva te inovativnosti dostupnosti kao i raznovrsnost sadržaja od javnog interesa, posebice i u lokalnim i regionalnim medijima." "• unaprjeđenje položaja novinarske profesije , uključujući poboljšanje zaštite i sigurnosti novinara i drugih medijskih djelatnika" Predlažemo da se ova mjera konkretizira kao u slučaju umjetnika, gdje osigurava "stabilne potpore statusu umjetnika", uključujući uplate zdravstvenog i mirovinskog osiguranja samostalnim umjetnicima, uz odgovarajuću i pravno utemeljenu korekciju koeficijenata. Potrebno je dodati mjere koje će "unaprjeđenju položaja" novinara, uz sigurnosni aspekt, dodati i dimenzije materijalne sigurnosti (povećanje plaća i honorara), smanjenja radnog opterećenja, povećanja pokrivenosti kolektivnim ugovorima, sindikalne gustoće, statutarne autonomije unutar redakcije i zaštite slobodnih novinara. "• uspostava mehanizama za rano prepoznavanje i odbacivanje očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka (strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja – SLAPP tužbi )" Predlažemo izmijenjeni tekst kako bi se preciznije definirala ova mjera: u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave te Pravosudnom akademijom osigurati edukaciju sudaca kako bi koristili i kroz sudsku praksu ujednačili mehanizme za rano prepoznavanje i odbacivanje očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka (strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja – SLAPP). Kao jednu od mjera za suzbijanje zlonamjernih sudskih postupaka HND već godinama poziva na izbacivanje odredbe o povredi ugleda i časti iz Kaznenog zakona, a što je praksa većine zemalja EU članica. Obrazloženje: plan ne predviđa dekriminalizaciju uvrede koju novinar eventualno počini obavljajući svoj posao. Takozvano isključenje protupravnosti, tj. da “nema kaznenog djela”, u članku 148. a. Kaznenog zakona je uvjetovano javnim interesom ili drugim opravdanim razlozima, dok su u praksi Kazneni zakon i dalje, očigledno, pretpostavlja da postoji novinarstvo koje nije u javnom interesu, ili kako javni interes ne predstavlja “opravdani razlog” za skidanje kaznene odgovornosti s novinara koji je objavljujući provjerene i/ ili činjenice za koje je imao opravdani razlog smatrati da su točne, doveo u pitanje nečiji ugled i čast. "• poticanje kvalitetnog, neovisnog i profesionalnog novinarstva te inovativnosti dostupnosti kao i raznovrsnost sadržaja od javnog interesa, posebice i u lokalnim i regionalnim medijima" Svakako pozdravljamo ovu mjeru no koncept dostupnosti novinarskog sadržaja - fundamentalan za shvaćanje novinarstva i medija kao javnog dobra poput dostupnosti npr. vode ili struje u domaćinstvu - ovdje se moguće svodi na jedan, iako veoma važan i nažalost prečesto zanemaren njezin aspekt - dostupnosti osobama s invaliditetom. Naime, nije precizno definirano što se podrazumijeva pod inovativnost dostupnosti. Sadrže li ovi dokumenti plan da se dosadašnji program poticaja za novinarske radove odnosno kvalitetno novinarstvo, koji provodi AEM, napokon revidira i poboljša (jer “poticanje raznovrsnosti sadržaja od javnog interesa”, odnosno pluralizma tema i formi, nije u njegovom eksplicitnom fokusu), odnosno nije jasno na osnovi koje analize i prema kojim ciljevima bi se ta poboljšanja usmjerila. "• unaprjeđenje regulacije sponzoriranog sadržaja i oglašavanja, uključujući razgraničenja uredničkog informativnog sadržaja od oglašavanja" Mijenja se i glasi: - unaprjeđenje regulacije sponzoriranog sadržaja i oglašavanja i obaveze nakladnika da samoregulatornim aktima osigura razgraničenje uredničkog informativnog sadržaja od oglašavanja Objašnjenje: nakladnik je samoregulatornim aktima dužan ustrojiti interne mehanizme: 1. očuvanja nezavisnosti, nepristranosti i odvojenosti medijsko/informativno uredničkih jedinica od poslovnih, marketinških odnosno upravljačkih, jedinica; 2. stručnog usavršavanja u svrhu očuvanja etičkog postupanja svih zaposlenika; 3. interne istrage ili druge aktivnosti kojima je cilj otkrivanje, identificiranje i uklanjanje prekrivenog oglašavanja; 4. interne istrage ili druge aktivnosti kojima je cilj otkrivanje nezakonitog sadržaja ili onemogućavanje pristupa tom sadržaju i poduzimanja potrebnih mjera za usklađivanje takvih sadržaja sa zahtjevima iz Zakona o medijima. "• poticanje Hrvatske radiotelevizije (HRT) u unaprjeđenju usluga javnog servisa kao neovisnog javnog medija" Mijenja se i glasi: Izmjene Zakona o HRT-u koje će omogućiti veću neovisnost javnog medijskog servisa od politike odnosno vladajuće većine Obrazloženje: hoće li se izmijeniti način izbora glavnog ravnatelja HRT-a koji ga, zajedno sa servisom, čini veoma ovisnim o Vladi? Hoće li se riješiti problem financiranja tj. pristojbe za HRT koja je zamrznuta još od 2011. godine, izgubila je trećinu vrijednosti zahvaljujući inflaciji, a mnogim građanima, poput umirovljenika, studenata i samohranih roditelja i dalje predstavlja prevelik financijski teret? Hoće li se napraviti pravednija sistematizacija i potpisati kolektivni ugovor s novinarima i drugim radnicima HRT-a? Hoće li se napokon preokrenuti silazna putanja programske proizvodnje? Tko je zadužen za to, u kojem roku, s kojim sredstvima? Ako se na takva pitanja ne može odgovoriti, onda je, uz dužno poštovanje, potrebno iz Akcijskog plana izbaciti i floskule o poticanju i unaprjeđivanju. "Udio proračuna za programe kvalitetnog novinarstva u ukupnom programskom financiranju Agencije za elektroničke medije" Kako i kojim sredstvima će se poticati profesionalno novinarstvo? Prema navedenom pokazatelju rezultata, valja pratiti "udio proračuna za programe kvalitetnog novinarstva u ukupnom programskom financiranju Agencije za elektroničke medije". Pogledamo li proračun za 2022. (pretpostavljamo da je trenutačno, prije objave podataka o izvršenju proračuna, referentan 2. rebalans?), kategoriju "ukupno programsko financiranje Agencije za elektroničke medije", tamo nećemo pronaći, no možda se mislilo na aktivnost A908002 PROGRAMI AGENCIJE... u visini 5.091.992 eura. Iz prihoda od igara na sreću za program je izdvojeno 230 tisuća eura u 2022. godini (otprilike upola manje nego prije desetak godina, kada su cijene bile oko 30 % niže, ali više nego 2021.). U odnosu na 5,091 milijuna za aktivnost A908002 PROGRAMI AGENCIJE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE (38.365.616 kuna), koja uključuje i subvencije Fonda za pluralizam, planirane 2022. u visini 30.300.000 milijuna kuna (4,022 milijuna eura), "kvalitetno novinarstvo" dobiva 4,49 %, umjesto 5,18 %. Budući da mi, očigledno, nešto krivo računamo, bilo bi praktično kada bi službe Ministarstva, odradivši već dosad velik posao, dodale i informaciju o tome što točno uključuju u "ukupno programsko financiranje Agencije za elektroničke medije". Zašto se udio prihoda od igara na sreću za kvalitetno novinarstvo uspoređuje s prihodima od HRT-pristojbe, koji čine glavninu "prihoda za posebne namjene" raspodijeljenih u aktivnosti A908002, a ne, recimo, ukupnim prihodima od igara na sreću, kao što je to, uostalom učinila Agencija objavljujući: "Vlada Republike Hrvatske je Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2022. godinu (NN 23/2022) utvrdila veći postotak za Program." Naime, kada se zbroje dvije aktivnosti navedene kao planirani izvori u državnom proračunu (A908003 za kvalitetno novinarstvo i A565012 za rad Hine) za 2022., dobije se iznos od 3.063.932 eura. Za dvije godine, na koje se odnosi Akcijski plan, to bi bilo oko 6 milijuna. No ukupan procijenjeni trošak provedbe u Akcijskom planu za 2023. i 2024. godinu je otprilike 5 puta veći, 15.445.210,67 eura. To je zaista dobra vijest, i za "kvalitetno novinarstvo" i za novinarstvo u Hini, koje tradicionalno predstavlja najviše novinarske standarde u Hrvatskoj. Tamo su novo zapošljavanje i investicije zaista potrebne, no možda bi povećanje proračunskog iznosa za 5,5 milijuna eura godišnje i za dugotrajno potfinanciranu Hinu bilo u prvi mah preveliko. S druge strane, ako se 230 tisuća eura za novinarske radove poveća na, recimo, milijun i 230 tisuća, moglo bi se ispostaviti da nema dovoljno prijava. Novinarstvo je ipak primarno stalan proces u kojem i dugotrajni istraživački projekti najbolje izrastaju iz redakcijskog miljea, a manje kao individualne projektne prijave i, ako se prođe na natječaju, samostalnog rada. Prema tome, možda bi najrazumnije bilo obnoviti potporu (kvalitetnom novinarstvu u) neprofitnim medijima koja je ukinuta 2016. godine, a ona nikada nije obnovljena, usprkos očiglednoj šteti koju to nanosi ne samo “položaju novinarske profesije”, medijskom pluralizmu, kvalitetnom novinarstvu itd., nego i položaju Hrvatske na ljestvici indeksa slobode medija. Osim ako se ovdje nije dogodila omaška, pa je u Akcijski plan za dvije godine upisano pet godišnjih proračuna iz 2022.? Primljeno na znanje Detalji provedbe pojedinih aktivnosti nisu predmet Nacionalnog plana i pripadajućeg Akcijskog plana. Mjere su opisane u Akcijskom planu koji je privitak Nacionalnom planu, a detaljno će se razraditi u toku provedbe Akcijskog plana, kako je i istaknuto te obrazloženo na raspravi na 4. sastanku stručne radne skupine za medije održanom 7. studenog 2023 . Vezano uz dodatne potpore za novinare, uključujući mirovinsko i zdravstveno osiguranje, po uzoru na samostalne umjetnike, isto je za samostalne umjetnike regulirano putem Pravilnika o načinu i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske te uključuje javnu objavu popisa umjetnika kojima su dodijeljena navedena prava. Razmotrit će se uvođenje u izmjeni Zakona o medijima te po potrebi donijeti odgovarajući pravilnik. Vezano uz SLAPP tužbe, kao jedna od aktivnosti u mjeri „4.1. Unaprjeđenje uloge medija i statusa novinara“ navedena je „uspostava mehanizama za rano prepoznavanje i odbacivanje očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka (strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja – SLAPP tužbi )“. Isto tako, Ministarstvo, uz konkretne već poduzete korake radi suzbijanja SLAPP tužbi, kao što je niz održanih javnih edukativnih radionica za suce u cijeloj Hrvatskoj, osvješćivanja javnosti i okruglih stolova, što se u okviru RS Ministarstva provodi od 2021., odredbe o ranom odbacivanju SLAPP tužbi implementirat će u novi Zakon o medijima, a na radnome tekstu nacrta prijedloga u srpnju 2023. počela je raditi Radna skupina s dionicima iz medijskog sektora, stručnih novinarskih udruga te akademske zajednice. Samim time, kao i svim dosad provedenim edukativnim aktivnostima, jasna je neupitna i odlučna podrška Ministarstva neovisnom novinarstvu i jačanju zaštite slobodnog rada svih novinarki i novinara. Što se tiče poticanja novinarstva, u periodu provedbe Akcijskog plana predviđena je analiza distribucije sredstava iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija te će navedena biti dodana kao aktivnost u mjeri „4.2. Poticanje razvoja medija temeljenog na ekonomskoj održivosti, obrazovanju i tehnologiji“. Ističemo da je u Akcijskom planu do 2024. godine u posebnom cilju 4.1 Unaprjeđenje uloge medija i statusa novinara kao mjera navedeno upravo Unaprjeđenje regulacije sponzoriranog sadržaja i oglašavanja, uključujući razgraničenja uredničkog informativnog sadržaja od oglašavanja i ta će se mjera razmatrati i razraditi i u sklopu izrade novog Zakona o medijima Detalji izmjena Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i povezanih zakona nisu predmet Nacionalnog plana i pripadajućeg Akcijskog plana, te će se razmatrati prilikom izrade novoga Zakon o HRT-u, čija se priprema navodi u Nacionalnom planu. Što se tiče izračuna udjela za programe kvalitetnog novinarstva radi se o izračunu izvršenja proračuna za 2022. godinu, ne planiranom iznosu. Prema službenim podacima Ministarstva financija izvršenje proračunske aktivnosti A908002 PROGRAMI AGENCIJE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE bilo je 35.174.938,34 kuna, a izvršenje proračunske aktivnosti A908003 PROGRAMI POTICANJA KVALITETNOG NOVINARSTVA 1.920.520,51 kuna, što iznosi 5,46 % i biti će ispravljeno u objavljenoj verziji. Prethodno smo planirali uključiti A908004 NACIONALNI PLAN OPORAVKA I OTPORNOSTI - SUSTAV PROVJERE MEDIJSKIH ČINJENICA što bi dodatno umanjilo udio, ali s obzirom na to da se radi o privremenom izvoru financiranja sa specifičnim ciljevima koji uključuje i izradu informacijskih sustava, odlučeno je da se ne koristi za izračun pokazatelja. Prikaz izračuna sredstava u Akcijskom planu odnosi se za cijelo razdoblje provedbe. Dakle, radi se o projekciji do 2027. godine, ne samo iznosima za 2023. i 2024. godinu.
42 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) 4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma, 4.2. Poticanje razvoja medija temeljenog na ekonomskoj održivosti, obrazovanju i tehnologiji "4.2. Poticanje razvoja medija temeljenog na ekonomskoj održivosti, obrazovanju i tehnologiji" Mijenja se i glasi: 4.2. Poticanje razvoja održivog medijskog sustava Obrazloženje: ovakva formulacija je pomalo nespretna i nejasna. Prije svega, oslonac na obrazovanje i tehnologiju nije potrebno posebno isticati jer se podrazumijeva. Što znači "ekonomska održivost" nije specificirano. Ako ta fraza, kao što je uobičajeno, podrazumijeva "ekonomsku održivost putem oslonca na prihode s tržišta", onda je u neskladu s neophodnim "transparentnim financiranjem medija javnim sredstvima", koje se navodi u drugoj aktivnosti s popisa. Nasuprot tome, ako se fraza odnosi na javno financiranje, onda je to bolje jasno reći: “Razvoj medija utemeljen na (transparentnom, demokratskom...) javnom financiranju”, itd. "• uspostava zajedničkog neovisnog medijskog regulatora za elektroničke i tiskovne medije" Ovu aktivnost pozdravljamo, no potrebno je navesti kako i u kojem roku će se to ostvariti. "• poticanje transparentnog financiranja medija javnim sredstvima, uključujući tiskovne i neprofitne medije" i "• financiranje programa za poticanje pluralizma elektroničkih medija" Stavke se spajaju u jednu, koja glasi: transparentno financiranje medija javnim sredstvima radi poticanja pluralizma i raznovrsnosti medija putem Javnog fonda za medije Objašnjenje: nužna je uspostava dostatnog fonda za medije ili fonda za profesionalno novinarstvo s jasnim ciljevima i kriterijima prema kojima će se taj fond raspodjeljivati. Glavna namjena tog fonda treba biti transparentno i od političkog utjecaja slobodno javno financiranje profesionalnog novinarstva. Mogući izvori financiranja su sljedeći: udjel u bruto prihodima digitalnih platformi, zatim dio prihoda od igara na sreću, dio koncesijskih naknada medija, simboličan porez na oglašavanje (uz uvođenje amortizacije za oglašavanje robnih marki), elektroničke uređaje široke potrošnje, prihode od naplate pristupa internetu te korištenja i aukcija radiofrekvencijskog spektra i državni proračun. Za raspodjelu tako prikupljenih sredstva novog medijskog fonda bit će potrebno osmisliti i nove mehanizme raspodjele kako bi se pravedno javno financiranje medija osiguralo od sukoba interesa i političkog pritiska. HND je u svibnju 2023. godine objavio Modele financiranja lokalnih medija s analizom i preporukama. Ovdje ih prilažemo na razmatranje: https://hnd.hr/modeli-financiranja-lokalnih-medija. "• unaprjeđenje zakonodavnog okvira sukladno razvoju tehnologije medijskog tržišta" Dodaje se: ... propisivanjem samoregulacije koja će spriječiti korištenje novih medijskih tehnologija u svrhu prikrivenog oglašavanja bez obzira na njegovu komercijalnu ili političku prirodu. "• poticanje istraživanja i razvoja tehnologije za primjenu u medijima" Dodaje se: ... kao i za korištenje proaktivno objavljenih otvorenih podataka tijela javne vlasti Objašnjenje: propušteno je navesti pristup podacima i informacijama, obavezu tijela javne vlasti na proaktivnu objavu podataka - što bi sve pridonijelo kvalitetnijem novinarstvu i suzbijanju dezinformacija. "• uspostavljanje registra medija" Dodaje se: ... s podacima o broju stalno zaposlenih i slobodnih novinara/ki i njihovoj strukturi (dob, spol. obrazovanje, godine staža u redakciji) Obrazloženje: Smatramo da je potrebno imati svakome dostupnu bazu kvalitetnih pokazatelja o medijima. Ukupni prihodi, prihodi iz (kojih?) javnih izvora, prihodi od oglašavanja, imena najvećih oglašivača, broj zaposlenih, broj novinara, njihova rodna, dobna itd. struktura, opseg proizvodnje. Vjerujemo da mediji koji računaju na javno financiranje ne mogu takve pokazatelje o svom radu smatrati “poslovnom tajnom”. Moderna i transparentna znanstvena metodologija praćenja medijskog rada je neophodan preduvjet za kvalitetnu medijsku politiku. "• jačanje obveze donošenja i uspostave statuta medija kao samoregulatornog akta" Mijenja se i glasi: - jačanje obveze donošenja i uspostave statuta medija kao samoregulatornog akta koji prati odredbe Kodeksa časti hrvatskih novinara te štiti profesionalne standarde i onemogućuje pokušaje cenzure. Dodaje se: - iačanje nadzora poštivanja obaveze donošenja i uspostave provedbe statuta medija kao samoregulatornog akta i ukidanje povlastica stečenih temeljem statuta medija u slučaju težih kršenja. Objašnjenje: nepoštivanje statuta medija trebalo bi posljedično biti sankcionirano ukidanjem niže stope PDV-a koja je medijima odobrena na račun donošenja statuta medija te uskraćivanje sufinanciranja sadržaja medija iz javnih i proračunskih sredstava koje je uvjetovano postojanjem statuta medija. "UKUPAN PROCIJENJENI TROŠAK PROVEDBE 25.336.393,80 EUR" Pomnožimo li referentnu stavku iz proračuna za 2022. godinu s pet godina (što je možda neuobičajeno kada je riječ o Akcijskom planu za samo dvije godine), dobijemo iznos od 25.459.961. No manji je problem metodološka nedoumica koja eventualno prati tu razliku od stotinjak tisuća eura. Pitanje je kako se s praktično istim proračunskim izdvajanjem planira “potaknuti razvoj medija temeljen na ekonomskoj održivosti". Ovdje je potrebno dodati da se planira uspostava dostatnog fonda za medije ili fonda za profesionalno novinarstvo i odrediti ciljeve i kriterije prema kojima će se taj fond raspodjeljivati. Glavna namjena tog fonda treba biti transparentno i od političkog utjecaja slobodno javno financiranje profesionalnog novinarstva. Primljeno na znanje Što se tiče naziva mjere, pod „ekonomskom održivošću“ ne specificiramo izvore financiranja, koji ovisno o tipu medija mogu biti različiti, uključujući javna sredstva i prihode s tržišta. Detalji provedbe pojedinih aktivnosti, uključujući rokove za provedbu i specifičnosti registra medija, nisu predmet Nacionalnog plana i pripadajućeg Akcijskog plana te će se detaljnije razraditi u toku provedbe Akcijskog plana, kako je i istaknuto te obrazloženo na raspravi na 4. sastanku stručne radne skupine za medije održanom 7. studenog 2023. U idućem periodu provest će se analiza distribucije sredstava iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, uključujući sredstva određena za neprofitne elektroničke publikacije te neprofitne proizvođače audiovizualnog i radijskog programa te će se u budućim zakonskim izmjenama voditi računa o restrukturiranju Fonda za pluralizam. Također napominjemo da su novinarima/novinarkama za novinarske radove i istraživanja na različite teme od javnog interesa od 2020. godine na raspolaganju sredstva za poticanje kvalitetnog novinarstva koja također dodjeljuje Agencija za elektroničke medije . Isto će se razmotriti u izradi Zakona o medijima te ovisno o odluci pristupiti doradi Akcijskog plana. Prijedlog uspostavljanja registra medija raspravljen je na sastanku radne skupine te je zaključeno da bi registar medija trebao sadržavati i detaljnije podatke, što će se raspraviti i s AEM koja je upravo u fazi izrade sustava javne objava podataka o vlasništvu i izvorima financiranja medija. Kroz mjeru „4.2. Poticanje razvoja medija temeljenog na ekonomskoj održivosti, obrazovanju i tehnologiji“, planirana je aktivnost jačanja obveze donošenja i uspostave statuta medija kao samoregulatornog akta, koja će se detaljnije razraditi u toku provedbe mjere te prilikom izrade novoga Zakona o medijima. Prikaz izračuna sredstava u Akcijskom planu odnosi se za cijelo razdoblje provedbe. Dakle do radi se o projekciji do 2027. godine, ne samo iznosima za 2023. i 2024. godinu.
43 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) 4. Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma, 4.3. Poticanje medijske pismenosti, obrazovanja i stjecanja vještina za digitalno okruženje "• financiranje programa za unaprjeđenje medijske pismenosti" Mijenja se i glasi: financiranje programa za unaprjeđenje medijske pismenosti kroz financiranje sudjelovanja u razvoju i radu lokalnih i medija zajednice "• poticanje uvođenja programa medijske pismenosti u formalnom obrazovanju" Mijenja se i glasi: poticanje uvođenja programa medijske pismenosti u formalnom obrazovanju kroz poticanje osnivanju i djelovanju školskih i omladinskih medija "• provedbi doprinosi investicija „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“ Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kroz koju će se uspostaviti sustav jačanja kapaciteta digitalnih kompetencija provjeravatelja činjenica kako bi se umanjio utjecaj dezinformacija i „lažnih vijesti“" Mijenja se i glasi: provedbi doprinosi investicija „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“ Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kroz koju će se uspostaviti sustav jačanja kapaciteta digitalnih kompetencija provjeravatelja činjenica te osigurati proaktivna objava podataka javnog sektora kao i obaveza tijela javne vlasti da daju točne, potpune i pravovremene informacije o pitanjima iz svog djelokruga u cilju smanjenog utjecaja dezinformacija i „lažnih vijesti". Nije prihvaćen Financiranje programa za unapređenje medijske pismenosti ne odnosi se samo na lokalne medije i medije zajednice. Što se tiče poticanja uvođenja programa medijske pismenosti u formalnom obrazovanju, ovdje se radi o suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te će se razmotriti različiti modeli. Opis investicije iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti preuzet je iz već objavljenog dokumenta i nismo ga u mogućnosti mijenjati.