Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU Vezano za dopunu Zakona o parničnom postupku, kojom se ovim Nacrtom prijedloga zakona predlaže propisati hitnost postupaka radi raskida, utvrđenja ništetnim i poništenja ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, koristimo prigodu ukazati kako smo se za istu zalagali i u postupku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN 80/22) pa u tom smislu, iako s vremenskim odmakom, smatramo pozitivnim da je naša inicijativa ovim Nacrtom prijedloga zakona uvažena. Također, pučka je pravobraniteljica na probleme vezane uz ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju ukazala u više svojih godišnjih izvješća te je i u svojem Izvješću za 2022. godinu Ministarstvu pravosuđa i uprave uputila preporuku da pripremi izmjene Zakona o parničnom postupku, kojima bi se sudski postupci za raskid ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju propisali kao žurni pa upućivanje predložene dopune Zakona o parničnom postupku u javno savjetovanje pozdravljamo i u smislu ispunjavanja navedene preporuke. Naime, prateći stanje i zaštitu prava starijih osoba, osobito temeljem pritužbi koje zaprimamo, pučka pravobraniteljica je kao jedan od značajnijih problema istaknula dugotrajnost sudskih postupaka za raskid ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, koji u važećem Zakonu o parničnom postupku nisu izdvojeni kao posebni postupci u kojima bi rokovi za postupanje sudova bili kraći. Iako je dugotrajnost izazov i u odnosu na ostale sudske postupke, dugo trajanje sudskih postupaka za raskid ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju ima osobito otegotan učinak na primatelje uzdržavanja, koji su uglavnom starije osobe. Ovu vrstu ugovora karakterizira upravo to da je vrlo često jedna strana ugovora visoke životne dobi i nemoćna te treba skrb, zbog čega je ugovor i sklopila, te je postupke za njihov raskid potrebno voditi žurno, jer starije osobe ne mogu čekati kraj dugotrajnog postupka, osobito kada za to vrijeme ne dobivaju potrebnu skrb. Stoga je hitno rješavanje u ovim postupcima potrebno kako bi se što brže i u najvećoj mogućoj mjeri primatelja uzdržavanja zaštitilo od situacije u kojoj ostane bez uzdržavanja potrebnog za život, a potencijalno i bez svoje imovine. Primljeno na znanje Kao što i proizlazi iz nenormativnog dijela Nacrta prijedloga zakona, potreba propisivanja da se radi o hitnim postupcima proizlazi i iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2021. u kojem se navodi: „U slučaju neizvršavanja obveza od strane davatelja uzdržavanja ugovor se može raskinuti, međutim u praksi ovi sudski postupci traju predugo, osobito s obzirom na visoku dob primatelja uzdržavanja, koji ponekad umiru ne dočekavši raskid.“ Stoga se predloženim u Nacrtu prijedloga zakona dodatno osnažuju pojedini procesni instituti u svrhu postizanja daljnje efikasnosti i ubrzanja parničnog postupka te pružanja odgovarajuće pravne zaštite korisnika uzdržavanja, koji su starije osobe, koje ostaju bez svoje imovine, a i bez uzdržavanja potrebnog za život.
2 Sindikat umirovljenika Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU E-SAVJETOVANJE Sindikat umirovljenika Hrvatske predlaže sljedeće izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku: U dijelu trećem ZPP-a POSEBNI POSTUPCI dodaje se: Glava 32 c - POSTUPAK U SPOROVIMA RADI RASKIDA, UTVRĐENJA NIŠTETNIM I PONIŠTENJA UGOVORA O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU I UGOVORA O DOSMRTNOM UZDRŽAVANJU i čl. 502 o koji glasi: U postupku radi raskida, utvrđenja ništetnim i poništenja ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, a osobito u određivanju rokova i ročišta, sud će uvijek voditi računa o potrebi hitnog rješavanja tih sporova. U postupku radi raskida, utvrđenja ništetnim i poništenja ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, rok za odgovor na tužbu je 15 dana, a ročište za glavnu raspravu mora se održati najkasnije u roku 30 dana od dana primitka odgovora na tužbu. U postupku pred drugostupanjskim sudom, sud mora donijeti presudu u roku 30 dana od primitka žalbe. Obrazloženje Ovom Izmjenom Zakona o parničnom postupku u čl. 292a st. 6 propisuje se hitnost u rješavanju sporova koji se vode radi raskida, utvrđenja ništetnim i poništenja ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, ali bez preciznog određivanja rokova. Sudovi zbog svoje opterećenosti velikim brojem predmeta često ne mogu poštovati ovu odredbu, pa se takvi sporovi vode godinama, tako da nije rijetkost da stare osobe umru prije pravomoćne odluke suda. Stoga je potrebno precizno odrediti što kraće rokove u kojima su sudovi dužni postupati. Naime, starije osobe kao primatelji uzdržavanja pokreću sporove jer vrlo često davatelj uzdržavanja ne ispunjava svoje ugovorne obveze ili se radilo o manama volje pri sklapanju ugovora ili drugim razlozima zbog kojih traže poništenje ili raskid ugovora. Kako je uzdržavanje starim osobama koje su sklopile ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju nužno i hitno, potrebno je u najkraćim rokovima riješiti takve predmete, da bi u oni u preostalim godinama života bili adekvatno zbrinuti. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona dodatno se osnažuju i uređuju pojedini procesni instituti u svrhu postizanja daljnje efikasnosti i ubrzanja parničnog postupka te pružanja odgovarajuće pravne zaštite primatelja uzdržavanja, koji su starije osobe, koje ostaju bez svoje imovine, a i bez uzdržavanja potrebnog za život. Smatra se kako je, uzimajući u obzir i ranije zakonodavne intervencije u smislu propisivanja rokova za dovršetak postupka, kao i ostale intervencije u svrhu ubrzanja i veće efikasnosti parničnog postupka, ovim Nacrtom prijedloga zakona navedena svrha propisivanja ispunjena.
3 JURAJ BROZOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 1. S obzirom da se mijenja Zakon o parničnom postupku u vezi s nedavno donesenim Zakonom o mirnom rješavanju sporova, postoji mogućnost da se jasnije i bolje reguliraju pravne posljedice neizvršavanja pretprocesnih dužnosti. To je bila jedna od najčešćih primjedbi u javnom savjetovanju i u stručnoj javnosti prilikom donošenja Zakona o mirnom rješavanju sporova. Umjesto predloženog st. 9., moguće je izmijeniti čl. 159. Zakona o parničnom postupku na sljedeći način, čime bi se obuhvatili svi slučajevi neispunjenja pretprocesnih dužnosti, a ujedno pitanje sudskih troškova uredilo u zakonu i na mjestu u kojem je jedino primjereno uređivati tu materiju: Članak 159. stavak 2. mijenja se i glasi: „Troškovi mirnog rješavanja spora učinjeni uoči ili u tijeku postupka ulaze u parnične troškove u mjeri u kojoj ih sud ocijeni nužnima i korisnima.“ U članku 159. nakon stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „Stranka gubi pravo zahtijevati naknadu troškova sudskog postupka bez obzira na ishod parnice ako prije pokretanja parničnog postupka bez opravdanog razloga odbije ponudu druge stranke za provođenje postupka mirnog rješavanja sporova ili ako neopravdano izostane s informativnog sastanka o medijaciji na koji ju je u tijeku postupka uputio sud, odnosno ako na tom sastanku aktivno ne sudjeluje.“ Obrazloženje Kako bi pretprocesne dužnosti iz Zakona o mirnom rješavanju dobile na smislu, potrebno je propisati troškovnu sankciju za stranke koje odbijaju pokušaj mirnog rješavanja spora uoči parničnog postupka ili za stranke koje ne sudjeluju (aktivno) na informativnom sastanku o medijaciji. Ovim prijedlogom to se čini na nomotehnički jedinom prikladnom mjestu. Prema predloženom rješenju, ako bi se ispunili uvjeti za primjenu ove pravne posljedice prema jednoj stranci koja nije ispunila svoju pretprocesnu dužnost, sud ne bi bio dužan uputiti protivnu stranku (koja je tu dužnost ispunila ili za to uopće nije imala priliku) na informativni sastanak (čl. 10. st. 1. Zakona o mirnom rješavanju sporova), već bi mogao nastaviti s parničnim postupkom uz primjenu troškovne sankcije u odnosu na nekooperativnu stranku. Naravno, ako stranke uopće nisu komunicirale prije parnice, dakle ako obje bez opravdanog razloga nisu ispunile svoje pretprocesne dužnosti, onda do primjene ove pravne posljedice može doći samo ako stranke izostanu s informativnog sastanka o medijaciji na koji ih je uputio sud (sukladno čl. 10. st. 1. Zakona o mirnom rješavanju sporova), odnosno ako na tom sastanku aktivno ne sudjeluju (ne izvrše dužnosti iz čl. 10. st. 2. Zakona o mirnom rješavanju sporova). Također je radi poticanja mirnog rješavanja sporova potrebno izričito propisati i da se nužni i korisni troškovi postupka mirnog rješenja spora mogu naknaditi kao i drugi parnični troškovi. To je primjerenije učiniti na ovome mjestu nego u čl. 26. st. 2. Zakona o mirnom rješavanju sporova. Bez prihvaćanja ovog prijedloga pretprocesne dužnosti u Zakonu o mirnom rješavanju sporova gotovo da ostaju mrtvo slovo na papiru. Naravno, ako se prihvati ovaj prijedlog, čl. 186.d st. 9. trebalo bi brisati, kao i čl. 26. st. 2. Zakona o mirnom rješavanju sporova. Nije prihvaćen Izmjenom u Nacrtu prijedloga zakona stavka 9. članka 186.d propisuje se da stranka koja je upućena pokrenuti medijaciju, a ne pristupi prvom sastanku radi pokušaja medijacije, bez opravdanog razloga, gubi pravo tražiti naknadu daljnjih troškova postupka pred sudom prvog stupnja. U novom stavku 10. propisuje se da će sud u rješenju kojim upućuje stranke da pokrenu medijaciju upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka iz stavka 9. odnosno da stranka gubi pravo tražiti naknadu daljnjih troškova postupka pred sudom prvog stupnja ako nema opravdani razlog za izostanak. U tom smislu, smatra se kako su predloženom odredbom pravednije i na odgovarajući način regulirana prava stranaka u parničnom postupku kada je u pitanju trošak postupka. Daljnje uređenje troškova postupka koje bi pretpostavljalo izmjene i drugih propisa mogu biti predmetom razmatranja budućih zakonodavnih intervencija.
4 JURAJ BROZOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 1. U stavku 9. koristi se pojam "prvog sastanka radi pokušaja medijacije" što nije u skladu niti sa Zakonom o mirnom rješavanju sporova niti s ostalim predloženim odredbama. Ovdje bi također trebalo koristiti pojam "informativnog sastanka o medijaciji". Što se tiče opravdanog razloga, ne bi smjelo biti dvojbe na koji se opravdani razlog tu misli. Misli li se tu na općenito opravdane razloge (koji bi bili osnova za odgodu ročišta, odnosno povrat u prijašnje stanje) ili opravdane razloge iz čl. 9. Zakona o mirnom rješavanju sporova? Za prvo nije ni potrebna posebna odredba jer proizlazi iz općih procesnih načela, a za drugo je potrebna jasnija referenca na Zakon o mirnom rješavanju sporova. Nije prihvaćen Predloženom odredbom pravednije i na odgovarajući način regulirana su prava stranaka u parničnom postupku kada je u pitanju trošak postupka. Predložena odredba nije u suprotnosti sa Zakonom o mirnom rješavanju sporova. Informativni sastanak o medijaciji prethodi medijaciji i stranke mogu na sastanku prihvatiti rješavanje spora medijacijom. Početak medijacije propisan je odredbom članka 13. Zakona o mirnom rješavanju sporova („Narodne novine, br. 67/23.). Sud u parničnom postupku odlučuje o opravdanosti razloga cijeneći brižljivo sve okolnosti u svakom pojedinom slučaju. Zakonodavac ne može propisivati sve slučajeve koji bi bili opravdani razlog za izostanak te bi takvo pretjerano normiranje ograničilo sud u donošenju zakonite i pravedne odluke.
5 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 4. Predlagatelj, iznoseći ocjenu stanja i osnovna pitanja koja treba urediti zakonom te posljedice donošenja zakona, navodi kako će se Nacrtom prijedloga zakona propisati da su postupci radi raskida, utvrđenja ništetnim i radi poništenja ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju hitni. Isto se predlaže člankom 4. Nacrta prijedloga Zakona, na način da se u članku 292.a Zakona o parničnom postupku, iza stavka 5. doda novi stavak 6., prema kojem bi sud, prilikom izrade plana upravljanja postupkom, a osobito pri određivanju rokova i ročišta, bio dužan obraćati osobitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja spora u postupcima radi raskida, utvrđenja ništetnim i poništenja ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju te u drugim postupcima za koje je to ovim ili drugim zakonom propisano. Pozdravljajući napore Ministarstva pravosuđa i uprave da se ubrzaju parnični postupci radi raskida, utvrđenja ništetnim i poništenja ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, ipak ukazujemo da predložena odredba članka 4. Nacrta prijedloga zakona ne sadrži konkretne rokove za postupanje suda kako to, primjerice, sadrže odredbe o postupanju u parnicama iz radnih odnosa. Stoga predlažemo konkretno propisati rok za dostavu odgovora na tužbu, rok u kojem će se održati ročište za glavnu raspravu, rok za okončanje postupka pred prvostupanjskim sudom i rok za donošenje odluke o žalbi protiv prvostupanjske odluke u parničnim postupcima radi raskida, utvrđenja ništetnim i poništenja ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Također, smatramo da bi spomenute odredbe kojima se propisuje potreba hitnog rješavanja spora u postupcima radi raskida, utvrđenja ništetnim i poništenja ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, trebalo izdvojiti u posebnu glavu u dijelu Zakona o parničnom postupku koji uređuje posebne postupke, po uzoru na parnice iz radnih odnosa. Navedeno je važno, ne samo radi lakše uočljivosti, već i radi mogućeg detaljnijeg normiranja ovih postupaka u pogledu rokova te ostalih specifičnosti. Stoga predlažemo da se u Zakonu o parničnom postupku, u dio treći Posebni postupci, primjerice, iza glave dvadeset i sedme doda glava dvadeset i sedma - a sa člancima 437.b i 437.c, na način da isto glasi: „Glava dvadeset i sedma – a POSTUPAK U PARNICI RADI RASKIDA, UTVRĐENJA NIŠTETNIM I PONIŠTENJA UGOVORA O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU I UGOVORA O DOSMRTNOM UZDRŽAVANJU Članak 437.b Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parnicama iz ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju primjenjivat će se ostale odredbe ovog Zakona. Članak 437.c U postupku u parnicama iz ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, a osobito pri određivanju rokova i ročišta, sud će uvijek obraćati osobitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja, posebno s obzirom na dob i zdravstveno stanje primatelja uzdržavanja. U postupku u parnicama iz ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju rok za odgovor na tužbu je 15 dana. U parnicama iz ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju koje pokreće primatelj uzdržavanja zbog neispunjavanja ugovornih obveza, ako zakonom nije određen kraći rok, ročište za glavnu raspravu mora se održati u roku od trideset dana od dana primitka odgovora na tužbu. U postupku u parnicama iz ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju postupak pred prvostupanjskim sudom mora se okončati u roku od šest mjeseci od dana podnošenja tužbe. U postupku u parnicama iz ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju drugostupanjski je sud dužan donijeti odluku o žalbi podnesenoj protiv odluke prvostupanjskog suda u roku od trideset dana od dana primitka žalbe.“. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona dodatno se osnažuju i uređuju pojedini procesni instituti u svrhu postizanja daljnje efikasnosti i ubrzanja parničnog postupka te pružanja odgovarajuće pravne zaštite pružatelja uzdržavanja, koji su starije osobe, koje ostaju bez svoje imovine, a i bez uzdržavanja potrebnog za život. Smatra se kako je, uzimajući u obzir i ranije zakonodavne intervencije u smislu propisivanja rokova za dovršetak postupka, kao i ostale intervencije u svrhu ubrzanja i veće efikasnosti parničnog postupka, ovim Nacrtom prijedloga zakona navedena svrha propisivanja ispunjena.
6 JURAJ BROZOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 4. Nomotehnički je apsolutno neprimjereno hitnost određenih postupaka propisivati u ovakvoj odredbi općeg tipa. Ako je već potrebno propisati hitno postupanje u ovim vrstama predmeta, onda je to primjerenije učiniti u posebnom propisu (npr. u čl. 583. st. 4. Zakona o obveznim odnosima). S obzirom da se ionako predlaže i izmjena Zakona o obveznim odnosima, trebalo bi razmisliti da se odredba o hitnosti, ako se na njoj inzistira, integrira u zakonski prijedlog. Trebalo bi pritom razmisliti ima li dovoljno argumenata u prilog takvoj odredbi, kao i jesu li time obuhvaćeni svi mogući sporovi (kako su i drugi upozorili). Nije prihvaćen Propisivanje hitnog rješavanja sporova u predmetnim postupcima u članku kojim se, između ostalog, uređuje i što treba sadržavati plan upravljanja postupkom je odgovarajuće jer se na taj način, uzimajući u obzir i ranije zakonodavne intervencije u smislu propisivanja rokova za dovršetak postupka kao i ostale intervencije u svrhu ubrzanja i veće efikasnosti parničnog postupka, postiže svrha i cilj takvog propisivanja, a to je brže provođenje parničnih postupaka u navedenim sporovima. Nadalje, u vezi s pitanjem ima li dovoljno argumenata u prilog takvoj odredbi, kao što je navedeno i u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona, potreba predloženog propisivanja proizlazi i iz Izviješća pučke pravobraniteljice za 2021. godinu u kojem se navodi: „U slučaju neizvršavanja obveza od strane davatelja uzdržavanja ugovor se može raskinuti, međutim u praksi ovi sudski postupci traju predugo, osobito s obzirom na visoku dob primatelja uzdržavanja, koji ponekad umiru ne dočekavši raskid.“. Dakle, prijedlog je rezultat prethodnih analiza i razmatranja koja su uključivala i stavove relevantnih dionika i zainteresiranih skupina.
7 Rankica Benc NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 4. "Prilikom izrade plana upravljanja postupkom, a osobito pri određivanju rokova i ročišta, sud će obraćati osobitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja spora u postupcima radi raskida, utvrđenja ništetnim i poništenja, kao i izmjena zbog promijenjenih okolnosti ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju te u drugim postupcima za koje je to ovim ili drugim zakonom propisano.“. Poštovani, iz istih razloga zbog kojih se propisuje hitno rješavanja spora u postupcima radi raskida, utvrđenja ništetnim i poništenja ugovora o doživotnom odnosno dosmrtnom uzdržavanju potrebno je propisati i hitnost rješavanja sporova u kojima sud odlučuje o izmjenama istih ugovora zbog promijenjenih okolnosti. Prihvaćen Prihvaća se.
8 Rankica Benc NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 8. DODATI 2. STAVAK: Odredba članaka 4. ovog Zakona primjenjuje se i na postupke pokrenute prije stupanja ovog Zakona na snagu. Poštovani, predloženom dopunom bi se izjednačio procesni položaj stranaka u istovrsnim predmetima bez obzira na vrijeme pokretanja spora, što je u interesu i stranaka i države koja u pojedinim slučajevima mora aktivirati resurse sustava socijalne skrbi da zbrine primatelja uzdržavanja ukoliko se od strane davatelja uzdržavanja ne izvršava ili se manjkavo izvršava obveza uzdržavanja. Ovom se odredbom ne umanjuju prava niti jedne stranke. Nije prihvaćen Hitnost navedenih postupaka u Nacrtu prijedloga zakona uređuje se u okviru odredbe članka 292.a Zakona o parničnom postupku. Novopredloženi stavak 6. sadržajno i u smislu postupanja suda naslanja se konkretno na izradu plana upravljanja postupkom. U tom smislu bitno je istaknuti da je odredba članka 292.a propisana člankom 41. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 80/22.; dalje: ZID ZPP/22), a koji u članku 107. (prijelazne i završne odredbe) u stavku 1. propisuje da postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se primjenom odredbi Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19), dok u stavku 2. propisuje da iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članaka 2., 5. do 7., 10., 11., 17., 20. do 27., 31., 33., 46., 49., 50., 54., 55., 57., 74. do 76., 78., 79., 84., 85. i 88. ovoga Zakona primjenjuju se na postupke pokrenute prije stupanja na snagu ovoga Zakona. S obzirom na navedenu odredbu, predloženo propisivanje nije svrsishodno. Naime, odredba članka 41. ZID ZPP/22 primjenjuje se na postupke pokrenute nakon stupanja na snagu navedenog Zakona, a to je 19. srpnja 2022.