Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o prijedlogu Pravilnika o sadržaju plana upravljanja pomorskim dobrom
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | DIVLJA LIGA VATERPOLO | PRAVILNIK O SADRŽAJU PLANA UPRAVLJANJA POMORSKIM DOBROM | U čl. 6. st. (2), treba dopuniti: b. plan uklanjanja nezakonitih nasipa, nezakonitih priključaka za struju, nezakonitih cijevi fekalne odvodnje, nezakonitih cijevi oborinske odvodnje f. plan zaštite biljnih i životinjskih morskih vrsta od sidrenja plovila U čl. 7. st. (1) treba dopuniti: g. grafički prikaz lokacija iz točke f. mora stalno biti javno dostupan na internetu i to na digitalnom ortofoto snimku s uklopljenim katastarskim stanjem i. dozvola iz točke f. za obavljanje djelatnosti koja uključuje korištenje plovila koja podliježu upisu u javni registar plovila (obuka ronjenja, obuka jedrenja, obuka veslanja, iznajmljivanje čamaca), ne smije se izdati na lokaciji, za koju se ne može izdati lokacijska dozvola za privezište (rješenje Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, klasa: UP/II-350-05/23-02/53 i urbroj: 531-03-4-23-3 od 29.09.2023.). U čl. 8. se brišu stavci (5) i (6), dok st. (7) postaje st. (5), a st. (8) postaje st. (6). | Djelomično prihvaćen | Čl. 6. nezakoniti nasipi uklanjaju se temeljem rješenja lučke kapetanije kojim se uklanjanje nalaže. Bitno je da jedinica lokalne samouprave osigura sredstva za uklanjanje nezakonitih nasipa i drugih građevina. Čl. 7. Plan upravljanja pomorskim dobrom objavljuje se na službenim stranicama jedinice lokalne samouprave, uključujući i grafički prikaz lokacija. Obavljanje djelatnosti koja uključuje korištenje plovila koja podliježu upisu u javni registar plovila (obuka ronjenja, obuka jedrenja, obuka veslanje) temeljem dozvole na pomorskom dobru može se obavljati isključivo na pomorskom dobru u općoj upotrebi. Privezište se može gospodarski koristiti isključivo temeljem koncesije (članak 146. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama). |
| 2 | Općina Okrug | PRAVILNIK O SADRŽAJU PLANA UPRAVLJANJA POMORSKIM DOBROM | U prijedlogu Pravilnika o sadržaju Plana upravljanja pomorskim dobrom predlaže se izmjena određivanja roka za donošenje odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvola i to na način da članak 8. stavak 8. glasi: ,,(8) Rok za donošenje odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole mora biti primjeren, počinje teći prvog dana poslije dana kada je istekao rok za dostavu ponuda. Ako u Planu upravljanja pomorskim dobrom nije određeno drukčije, rok za donošenje odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole iznosi 30 dana od dana kada je istekao rok za dostavu ponuda." | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 3 | Javna ustanova "Park prirode Telašćica" | PRAVILNIK O SADRŽAJU PLANA UPRAVLJANJA POMORSKIM DOBROM | KOMENTARI NA PRAVILNIK O SADRŽAJU PLANA UPRAVLJANJA POMORSKIM DOBROM Izrada plana upravljanja proces je u kojem bi, osim djelatnika javne ustanove, trebali bit uključeni i dionici zaštićenog područja jer je proces planiranja važan koliko i sam plan. Dionici su svi oni koji imaju svoj udio, prava i/ili interes u provedbi plana upravljanja na način da mogu nešto izgubiti ili dobiti njegovim provođenjem. Za izradu dobrog, kvalitetnog i provedivog plana potrebno je vrijeme da se prikupe svi relevantni podaci, da se isti analiziraju te da se omogući sudjelovanje dionika kroz sastanke/radionice. Na taj način omogućilo bi se da oni koji su izravno ili posredno povezani s planom upravljanja mogu pridonijeti razvoju plana svojim stavovima, znanjem, iskustvom ili idejama. SADRŽAJ PLANA Pravilnikom je definiran obavezni sadržaj plana: 1. planirane aktivnosti na pomorskom dobru i prioritete njihove realizacije, 2. izvore sredstava za njihovu realizaciju, 3. plan održavanja pomorskog dobra u općoj upotrebi 4. plan gradnje na pomorskom dobru građevina koje ostaju u općoj upotrebi 5. plan davanja dozvola na pomorskom dobru 6. plan nadzora ovlaštenika dozvola na pomorskom dobru Pod Planom gradnje (čl. 6. Pravilnika) dana nam je obveza izrade plana uklanjanja građevina koje nisu vidljive na DOF-u 5/2011, dok je Zakonom o pomorskom dobru (Nezakonite građevine na pomorskom dobru čl. 15.) ta obveza propisana JLS-u. Nigdje se iz svega prethodno navedenog ne može zaključiti čija je to u stvari obveza. Također nije razumljivo što će biti s građevinama (mulovi, gatovi) unutar Parka koji su vidljivi na DOF-u 5/2011 ali nisu usklađeni s prostornim planom. – Da li će se biti moguće ozakoniti i ukoliko da prema kojem postupku? Na koji način bi smo spomenute građevine trebali tretirati kod izrade plana upravljanja – da li ih vodimo kao nezakonito izgrađene građevine i predvidimo njihovo uklanjanje ili da planiramo aktivnost izmjene Prostornog plana i podnošenje zahtjeva za ozakonjenje građevine? Članak 6. Pravilnika propisuje što uključuje plan gradnje te se navodi da mora uključivati gradnju građevina koje ostaju u općoj uporabi. Naime, Ustanova planira provedbu projekta uspostave autonomne zaštite područja (video nadzor) kroz koji se unutar čestica na obali koje su dio pomorskog dobra planiraju zahvati koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje građenje ne smatraju građenjem. Da li je moguće sukladno odredbama članka 6. planirati takve jednostavne građevine s opremom za video nadzor koji su u vlasništvu Javne ustanove i služe za obavljanje neposrednog nadzora nad plovidbom unutar Parka prirode? Kod plana davanja dozvola na pomorskom dobru nije potpuno jasno za koje se točno djelatnosti izdaje dozvola u zaštićenim dijelovima prirode. U članku 7. navodi se da plan sadržava djelatnosti za koje će se raspisati javno prikupljanje. Da li to znači da Ustanova sama odlučuje za koje će djelatnosti ići dozvola, a za koje koncesijsko odobrenje koje Ustanova izdaje temeljem propisa iz područja zakona o zaštiti prirode? Pojašnjenje: Ustanova je do sada za obavljanje gospodarske djelatnosti izdavala koncesijska odobrenja - kao što su za Ronilačko posjećivanje, Prijevoz posjetitelja u svrhu posjećivanja (kopnom i morskim putem), Trgovačka djelatnost, Ugostiteljska djelatnost (restorani, konobe, OPG-i ….isl.)… s obzirom da je navedeno da se planom propisuje djelatnosti za koje će izdavati dozvole. Da li Ustanova time zadržava pravo da i dalje izdaje za navedene djelatnosti koncesijsko odobrenje sukladno propisima iz područja zaštite prirode, a ne da izdaje dozvole? Ukoliko je potrebno razlučiti djelatnosti nije razvidno kakve kriterije je potrebno primijeniti da bi se definiralo koje su to djelatnosti za koje će se izdavati dozvola, a za koje koncesijsko odobrenje? Da li se dozvole odnose i na obavljanje malog obalnog i gospodarskog ribolova na moru? Ovaj segment reguliran je kroz propise iz područja morskog ribarstva, a dodatno propisan i propisima iz područja zaštite prirode (pravilnik o zaštiti i očuvanju Parka prirode Telašćica). S obzirom da se radi o gospodarskim djelatnostima, da li se i navedene kategorije ribolova smatraju djelatnostima za izdavanje dozvola te se time uključuju u Plan upravljanja? Članak 7. stavak (3), (4) i (5) - nije sasvim razvidno da li se misli da sam Plan upravljanja mora sadržavati sredstvo osiguranja (u tom slučaju nije nam jasno na koji način je to primjenjivo) ili da se ova odredba odnosi na postupak davanja dozvole u kojem je potrebno propisati da osoba kojoj se izdaje dozvola mora priložiti sredstvo osiguranja? Ukoliko bi to bio slučaj, da li se onda Planom mora propisati i postupak davanja dozvola i obveze ponuditelja? Člankom 8. propisan je način ocjenjivanja ponuda, međutim nije propisan način provedbe samog natječaja. Naime, ukoliko smo dobro razumjeli trebali bi smo primijeniti Uredbu o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru, međutim ista je potpuno neprimjenjiva za Ustanovu. I to iz razloga što ista definira izdavanje koncesijskih odobrenja a NE dozvola. Propisuje formiranje Vijeća s jasno definiranim članovima iz određenih upravnih odjela i službi grada ili općine, te njihove naknade (što je neprimjenjivo za nas). Djelatnosti i naknade koje su propisane su iz 2004. godine. Pitanje je povezano s prethodnim pitanjem, a to da li je Planom potrebno propisati postupak provedbe natječaja? Za izradu svega navedenog potrebno je određivanje primjerenog vremenskog roka s obzirom da će navedeni dokument vrijediti slijedećih pet godina. | Djelomično prihvaćen | Sukladno članku 39. stavku 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama plan upravljanja pomorskim dobrom i plan upravljanja pomorskim dobrom unutar zaštićenog dijela prirode mora planirati sredstva za uklanjanje nezakonito izgrađenih građevina i zahvata u prostoru koji se prema propisima kojima se uređuje građenje ne smatraju građenjem. Pitanje građevina (mulovi, gatovi) unutar Parka kojie su vidljive na DOF-u 5/2011 ali nisu usklađeni s prostornim planom uređeno je člankom 212. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. U odnosu na provedbu projekta uspostave autonomne zaštite područja (video nadzor) kroz koji se unutar čestica na obali koje su dio pomorskog dobra planiraju zahvati koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje građenje ne smatraju građenjem navodimo kako za isto nema zapreke budući da se isto uspostavlja u svrhu zaštite pomorskog dobra u općoj upotrebi. Međutim, u ovom dijelu ističemo kako javna ustanova nije ovlaštena obavljati neposredni nadzor nad plovidbom. Koncesijsko odobrenje koje Ustanova izdaje temeljem propisa iz područja zakona o zaštiti prirode može se dati isključivo za obavljanje djelatnosti izvan pomorskog dobra. Članak 7. stavci 3., 4. i 5. propisuje da se planom upravljanja pomorskim dobrom treba propisati koje sredstvo osiguranja ponuditelj na natječaju treba dostaviti kao osiguranje ozbiljnosti ponude, te koja sredstva osiguranja nositelj dozvole treba dati davatelju dozvole ukoliko njegova ponuda bude odabrana. Uredba o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru primjenjuje se isključivo u dijelu koji nije u suprotnosti sa Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. Sukladno navedenom odredbe Uredbe koje se odnose na postupak izdavanja koncesijskog odobrenja ne primjenjuju se budući da Zakon ne poznaje koncesijsko odobrenje. |
| 4 | OPĆINA ROGOZNICA | PRAVILNIK O SADRŽAJU PLANA UPRAVLJANJA POMORSKIM DOBROM | U Prijedlogu Pravilnika o sadržaju Plana upravljanja pomorskim dobrom predlaže se da se vezano za Plan provođenja natječaja za davanje dozvola na pomorskom dobru članak 8. mijenja i glasi: Članak 8. (1) Planom upravljanja pomorskim dobrom određuje se način ocjenjivanja ponuda zaprimljenih na natječaju za davanje dozvola. (2) Planom upravljanja pomorskim dobrom propisuju se obvezi uvjeti koje ponuditelji moraju ispunjavati: a) Da je ponuditelj registriran za djelatnost za koju podnosi prijavu na natječaj b) Da ponuditelj nema dospjelih obveza temeljem javnih davanja koja su definirana Općim poreznim zakonom c) Da ponuditelj nema dospjelih obveza prema JLS i pravnim osobama u vlasništvu odnosno suvlasništvu JLS d) Da ponuditelj nije koristio pomorsko dobro bez valjanje pravne osnove i/ili uzrokovao štetu na pomorskom dobru. (3) Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvola donosi se u roku od 60 dana od dana raspisivanja natječaja za dodjelu dozvola. (4) U postupku ocjenjivanja ponude odabire se najpovoljnija ponuda odnosno ponuda koja ima najveći broj bodova. te se dodaje novi članak 9. koji glasi: Članak 9. (1) Davatelj dozvola mora u natječajnoj dokumentaciji za davanje dozvola na pomorskom dobru odrediti relativni ponder koji dodjeljuje svakom pojedinom kriteriju koji je odabran u svrhu određivanja najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvola. (2) Oprema koja je predmet natječaja mora biti definirana kroz tehničku specifikaciju, a koja čini sastavni dio natječaja. (3) Plan upravljanja pomorskim dobrom mora primijeniti kao obvezni kriterij ocjenjivanja ponuđeni iznos naknade za dozvolu na pomorskom dobru, a koji mora iznositi najmanje 50% i najviše 60% ocjene ponude. (4) Osim obveznog kriterija ocjenjivanja iz stavka 3. ovog članka, Plan iz stavka 1. članka 8. mora sadržavati i izborne kriterije i to minimalno dva od sljedećih kriterija ocjenjivanja: a) prebivalište za fizičke osobe ne manje od 5 godina u JLS koja dodjeljuje dozvole na pomorskom dobru (duži broj godina donosi veći broj bodova) ili sjedište podnositelja zahtjeva ne manje od 5 godina u JLS koja dodjeljuje dozvole na pomorskom dobru (duži broj godina donosi veći broj bodova), b) upotreba opreme i pratećih instalacija i pružanje usluga koje korite materijale i predmete s certifikatom kvalitete prema europskom propisu, c) vremensko razdoblje obavljanja djelatnosti temeljem dozvole (duži period obavljanja djelatnosti nosi veći broj bodova). (5) Kriterij ocjenjivanja iz stavka 4. moraju iznositi najmanje 20% ocjene ponude, pri čemu pojedini kriterij ne može iznositi manje od 10%. (6) Osim kriterija ocjenjivanja iz stavka 3. i 4. Plan može primijeniti i fakultativni kriterij ocjenjivanja: a) Prethodno iskustvo iste ili slične djelatnosti za koju se raspisuje natječaj za dodjelu dozvole na pomorskom dobru, b) Uredno korištenje pomorskog dobra (nije bilo pisane primjedbe redara pomorskog dobra/ komunalnog redara na obavljanje djelatnosti) (7) Kriterij ocjenjivanja iz stavka 6. ne mogu iznositi više od 10% ocjene ponude. Anita Bijelić Općina Rogoznica | Djelomično prihvaćen | Članak 8. Pravilnik u članku 8. stavku 7. propisuje uvjete koje ponuditelji moraju ispunjavati, no nema zapreke da se Planom JLS propišu i dodatni uvjeti za ponuditelje. Napominjemo kako uvjet da ponuditelj nema dospjelih obveza prema pravnim osobama u vlasništvu odnosno suvlasništvu JLS može dovesti odbijanja ponuda ponuditelja koji nisu primjerice platili na vrijeme račun za vodu ili su u sporu s komunalnim društvom vezano za parkirnu kartu. Rok za donošenje odluke o odabiru je produžen. Članak 9. Člankom 8. stavkom 1. Pravilnika propisano je da se upravo Planom upravljanja pomorskim dobrom određuje način ocjenjivanja ponuda, a potom se stavcima 2., 3., 4. i 5. propisuje koji se kriteriji mogu primijeniti. Predloženi izborni kriterij prebivališta, odnosno sjedišta ponuditelja neustavan je (članak 49. Ustava jamči svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu) i u suprotnosti s Ugovorom o funkcioniranju EU. |
| 5 | Grad Opatija | GLAVA I., Članak 1. | Članak 1. uskladiti nomotehnički s ostalim odredbama Pravilnika na način da se označe brojevi stavaka. Članak 1. sadrži termin "plan upravljanja pomorskim dobromu u zaštićenom području" pa je naziv dokumenta potrebno uskladiti s terminologijom Zakona o pomorskom dobru - "Plan upravljanja pomorskim dobrom unutar zaštićenog dijela prirode". | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 6 | Općina Podstrana | GLAVA I., Članak 1. | Članak 1. stavak 4. u suprotnosti je sa Zakonom o gradnji i Pravilnikom o jednostavnim radovima i građevinama kojim je određeno koji radovi i zahvati se mogu izvoditi bez građevinske dozvole. Uz navedeno, ovakvom odredbom onemogućit će se i usporiti jedinice lokalne samouprave u obavljanju poslova redovnog održavanja i unaprjeđivanja pomorskog dobra u općoj upotrebi. Predlaže se odredbu izmijeniti na način da se uskladi sa navedenim propisima. | Nije prihvaćen | Planiranje i građenje na pomorskom dobru regulirani su Zakonom o pomorskom dobru (lex specialis u odnosu na propise o gradnju). Navedeni Zakon u čl. 14 st. 4. točka 9. propisuje da se za izgradnju jednostavnih građevina na pomorskom dobru ne primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuje izgradnja jednostavnih građevina, već je potrebno ishoditi odgovarajuće dokumente za izgradnju. Posebno uređenje i planiranje gradnje na pomorskom dobru nužno je zbog specifične naravi samog pomorskog dobra te je u tom smislu i regulirana gradnja na pomorskom dobru. |
| 7 | SINIŠA MAROVIĆ | GLAVA I., Članak 1. | Članak 1 stavak 4 će mnoge projekte značajno usporiti i blokirati. Za svaki i onaj najmanji zahvat na pomorskom dobru (nasipavanje plaže, oblaganje šetnice kamenom, postavljanje aqualifta za invalide i sl.) potrebno je sukladno Zakonu i ovom pravilniku ishoditi građevinsku dozvolu. Time se Zakon o pom.dobru i ovaj pravilnik postavljaju iznad Zakona o gradnji i Pravilnika o jednostavnim građevinama. | Nije prihvaćen | Planiranje i građenje na pomorskom dobru regulirani su Zakonom o pomorskom dobru (lex specialis u odnosu na propise o gradnju). Navedeni Zakon u čl. 14 st. 4. točka 9. propisuje da se za izgradnju jednostavnih građevina na pomorskom dobru ne primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuje izgradnja jednostavnih građevina, već je potrebno ishoditi odgovarajuće dokumente za izgradnju. Posebno uređenje i planiranje gradnje na pomorskom dobru nužno je zbog specifične naravi samog pomorskog dobra te je u tom smislu i regulirana gradnja na pomorskom dobru. |
| 8 | Grad Opatija | Obavezni sadržaj, Članak 2. | Članak 2. sadrži termin "plan upravljanja pomorskim dobromu u zaštićenom području" pa je naziv dokumenta potrebno uskladiti s terminologijom Zakona o pomorskom dobru - "Plan upravljanja pomorskim dobrom unutar zaštićenog dijela prirode". | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 9 | OPĆINA SALI | (1) Plan gradnje na pomorskom dobru može uključivati isključivo gradnju građevina koje ostaju u općoj upotrebi., (2) Plan gradnje na pomorskom dobru mora uključivati: | Predlažemo ovdje posebno navesti građevine za pristup moru i uz more za djecu, starije i nemoćne osobe te osobe s poteškoćama u kretanju. Pomorsko dobro i u kopnenom i u morskom segmentu predstavlja prostor rekreacije i socijalne interakcije za navedene društvene skupine i potrebno je omogućiti im svakodobno slobodno korištenje u tu svrhu. Vladimir Radulić, dipl.iur., pročelnik JUO Općine Sali | Nije prihvaćen | U pojedinim JLS obala je takva da gradnja građevina za pristup moru nije potrebna (primjerice pješčane i šljunčane plaže) stoga istima nije oportuno nametati takvu obvezu. |
| 10 | Marijan Ciprijan | (2) Plan gradnje na pomorskom dobru mora uključivati:, (3) Plan gradnje na pomorskom dobru može uključivati: | a. sanaciju postojećih plažnih platoa, riva, molova, školjera i sličnih građevina u službi mora. | Djelomično prihvaćen | Sanacija postojećih plažnih platoa nije isključena iz plana gradnje na pomorskom dobru, naime sukladno Zakonu o gradnji građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina. |
| 11 | OPĆINA SALI | (2) Plan iz stavka 1. može sadržavati:, (3) Plan iz stavka 1. mora sadržavati sredstvo osiguranja za ozbiljnost ponude. | U ovoj odredbi potrebno je, uz bjanko zadužnicu, propisati i druge instrumente osiguranja koji će dati JLS veću mogućnost naplate nad nositeljima dozvola. Nema pravno utemeljenog razloga da se samo bjanko zadužnica taksativno propisuje Pravilnikom, a ista predstavlja vrlo "blagi" instrument osiguranja. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 12 | Općina Baška | (2) Plan iz stavka 1. može sadržavati:, (3) Plan iz stavka 1. mora sadržavati sredstvo osiguranja za ozbiljnost ponude. | Predlaže se omogućiti davateljima dozvola uvrštenje u planove upravljanja pomorskim dobrom i dodatnih vrsta instrumenata osiguranja iz stavka 4., poput bankarske garancije, novčanog pologa i zadužnice. Naime, bankarska garancija predstavlja instrument osiguranja izvršenja obveze najvećeg stupnja sigurnosti za korisnika te smatramo da je iz navedenog razloga, potrebno istu predvidjeti kao jedan od mogućih instrumenata osiguranja iz stavka 4. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 13 | Grad Opatija | (2) Plan iz stavka 1. može sadržavati:, (3) Plan iz stavka 1. mora sadržavati sredstvo osiguranja za ozbiljnost ponude. | U članku 7. stavku 3. propisuje se kako Plan mora sadržavati sredstvo osiguranja. Potrebno koristiti terminologiju iz Zakona o javnoj nabavi "jamstvo za ozbiljnost ponude" ako je bila intencija da se regulira istovjetni pravni institut te propisati po uzoru na ranije navedeni propis da donositelj Plana određuje iznos i jamstvo za ozbiljnost ponude. Trenutno nije jasno regulirano što isto može biti i u kojem iznosu. U članku 7. stavku 4. se nepotrebno ograničava svrha za koju se može koristiti instrument osiguranja naplate i to tako da se instrument može koristiti za namjene: 1) osiguranje naplate naknade, 2) za naknadu štete koja može nastati zbog neispunjenja obveza iz dozvole te 3) za korištenje dozvole na pomorskom dobru preko mjere. Predlaže se koristiti općenitiju formulaciju prema kojoj se instrument osiguranja može koristiti za naplatu bilo kojeg potraživanja prema nositelju dozvole, a nastalog s osnove korištenja pomorskog dobra. Eventualno, predlaže se dodati kao svrha i naplata eventualne kazne zbog kršenja Odluke o redu na pomorskom dobru ili drugog zakonskog ili podzakonskog propisa. Nadalje, Pravilnik ne propisuje kriterij za visinu pokrića za instrumente osiguranja. Ili je potrebno kriterij propisati Pravilnikom ili izričito regulirati da donositelj Plana određuje visinu pokrića instrumenata osiguranja, a kako bi se izbjegle nedoumice. Predlaže se u članku 7 stavku 5. dodati mogućnost korištenja dodatnih instrumenata osiguranja poput zadužnice (nije jasno zašto je dozvoljena samo bjanko zadužnica), bankarske garancije, novčanog pologa. Prema ovoj odredbi podrazumijeva se da će donositelj Plana imati mogućnost određivanja koje će instrumente osiguranja tražiti pa nije jasno zašto se nije predvidjelo i ranije nabrojane instrumente osiguranja. Donositelju Plana treba omogućiti da za pojedine lokacije koje smatra osobito značajnim propiše i ozbiljnije instrumente osiguranja od bjanko zadužnice koja vrlo vjerojatno može rezultirati nemogućnošću naplate uzimajući u obzir da se je za potrebe ishođenja koncesijskih odobrenja (a može se očekivati istu praksu po pitanju dozvola) osnivalo nova trgovačka društva (j.d.o.o. i d.o.o.) koja nisu imala nikakvu imovinu pa tako niti sredstva po računima, a zbog čega su zadužnice i bjanko zadužnice neefikasni instrumenti osiguranja. Upravo bi to mogao biti razlog da primjerice neki nositelj dozvole na vrlo značajnoj lokaciji na pomorskom dobru ne izvrši svoje obveze iz dozvole, a bjanko zadužnicom ga se na to zbog insolventnosti ne može prisiliti, a što će rezultirati negativnim učinkom na samu turističku lokaciju, ponudu te donositelja Plana. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 14 | Branko Kleković | GLAVA II., Plan provođenja natječaja za davanje dozvola na pomorskom dobru | udio kriterija mora biti takav da mora uvijek biti 100, prema prijedlogu moguće je da bude 90, 1 kriterij maksimalnih 60, drugi kriterij minimalnih 20, i treći kriterij maksimalnih 10 i sve je po propisu | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 15 | Grad Opatija | Plan provođenja natječaja za davanje dozvola na pomorskom dobru, Članak 8. | Ranija Uredba o postupku davanja koncesijskih odobrenja na pomorskom dobru u svom čl. 15 regulirala je situaciju iz čl. 118 st. 5 ranijeg Zakona o pomorskom dobru (a kakvu situaciju regulira i odredba čl. 220 Zakona o pomorskom dobru u skladu s čl. 10). Ovaj Pravilnik nema reguliranu takvu situaciju te stoga ostaje deregulirana materija zgrada na koje je proširen upis pomorskog dobra, a za koje nije provedeno izvlaštenje. Predlaže se regulirati kako JLS i dr. trebaju postupati prilikom zahtjeva za dozvolu subjekata koji su vlasnici zgrada na kojima je proširen upis pomorskog dobra, a za koje nije provedeno izvlaštenje (radi se o restoranima, beach barovima i dr. koji najčešće traže dozvole za ugostiteljske terase ili ležaljke ispred takvih objekata, a budući da je i sama plaža ispred/okolo takvih objekata i čija je nerijetko infrastruktura - voda, kanalizacija, struja, a obzirom je ista građena u ranijem vremenskom periodu prije upisa pomorskog dobra). Bez adekvatne regulative, vjerojatnost sporova na takvim lokacijama je značajna, a što bi moglo rezultirati nepovoljnim posljedicama kao što su troškovi sudskih sporova te nekorištenjem turističkih kapaciteta do okončanja sporova. | Nije prihvaćen | Dozvola na pomorskom dobru ne smije se dati za obavljanje djelatnosti u građevini za gradnju koje je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Naime, temeljem dozvole na pomorskom dobru gradnja nije dozvoljena, već isključivo izvođenje zahvata u prostoru, koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem. Korištenje građevine na pomorskom dobru za gradnju koje je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu dopušteno je isključivo temeljem koncesije. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama propisuje sastavnice pomorskog dobra. |
| 16 | Nikola Prib | (2) Plan iz stavka 1. mora primijeniti kriterij ocjenjivanja kako sijedi:, (3) Osim obveznog kriterija ocjenjivanja iz stavka 2., Plan iz stavka 1. mora sadržavati i minimalno dva od sljedećih kriterija ocjenjivanja: | Smatram da bi se negdje unutar Članka 8. prilikom ocjenjivanja ponuda trebalo staviti da prednost pri dodjeli na natječaju za davanje dozvola ima zainteresirana strana koja za traženi predmet natječaja ima osiguranu infrastrukturu u smislu sanitarnih čvorova, ugostiteljskih objekata i sl. te koja na predmetnoj poziciji za koju traži koncesijsko odobrenje obavlja višegodišnje poslovanje. Predlažem da se u kriterije iz čl.8. st.3.ubaci da tražitelj treba imati postojeću infrastrukturu u pogledu sanitarnjih čvorova, uređenja prostora, ugostiteljskog objekta koji je usko vezan za predmetni zahtjev, te da prilikom ocjenjivanja to vrijedi 30% ocjene ponude. Kriteriji iz članka 8.st.5. su prihvatljivi, te bi ih trebalo zadržati i sukladno tome bi kriterij iz čl.8.st.2.točka a) ponuđeni iznos naknade za dozvolu na pomorskom dobru - trebao iznositi 50 % ocjene ponude, a kriteriji iz čl.8.st.5. ukupno 20% ocjene ponude. | Nije prihvaćen | Nejasno je o kakvoj se situaciji radi. Naime, za gradnju sanitarnih čvorova, ugostiteljskih objekata i druge infrastrukture na pomorskom dobru potrebno je ishoditi koncesiju. |
| 17 | OPĆINA SALI | (2) Plan iz stavka 1. mora primijeniti kriterij ocjenjivanja kako sijedi:, (3) Osim obveznog kriterija ocjenjivanja iz stavka 2., Plan iz stavka 1. mora sadržavati i minimalno dva od sljedećih kriterija ocjenjivanja: | Predlaže se u ovoj odredbi preciznije propisati postupak natječaja, pogotovo rok zaprimanja ponuda te tko točno ocjenjuje ponude i daje prijedlog predstavničkom tijelu za donošenje odluke. Ukoliko se radi o povjerenstvu za provedbu natječaja, predlažemo propisati sastav, prava i obveze članova povjerenstva. U pogledu kriterija ocjenjivanja, za slučaj jednakog broja bodova dva ponuditelja za istu dozvolu, predlaže se prednost dati onom koji ima registrirano sjedište na području JLS na kojem se daje dozvola. | Djelomično prihvaćen | Pravilnik daje širinu svakoj JLS u odnosu na njezine posebitosti urediti način na koji će se javni natječaj provoditi. Predloženi prednost prema kriteriju prebivališta, odnosno sjedišta ponuditelja neustavan je (članak 49. Ustava jamči svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu) i u suprotnosti s Ugovorom o funkcioniranju EU. |
| 18 | Općina Baška | (2) Plan iz stavka 1. mora primijeniti kriterij ocjenjivanja kako sijedi:, (3) Osim obveznog kriterija ocjenjivanja iz stavka 2., Plan iz stavka 1. mora sadržavati i minimalno dva od sljedećih kriterija ocjenjivanja: | Predlaže se kriterije ocjenjivanja iz stavka 5. propisati kao dodatne kriterije ocjenjivanja u sklopu stavka 3., te se predlaže brisanje ograničenja iz stavka 6. Na taj način jedinice lokalne samouprave samostalno mogu odrediti koje će od propisanih kriterija primjenjivati i s kojim udjelima, sukladno vlastitim planovima upravljanja pomorskim dobrom. | Nije prihvaćen | JLS je u okviru članka 8. slobodna odrediti način bodovanja. |
| 19 | Grad Opatija | (2) Plan iz stavka 1. mora primijeniti kriterij ocjenjivanja kako sijedi:, (3) Osim obveznog kriterija ocjenjivanja iz stavka 2., Plan iz stavka 1. mora sadržavati i minimalno dva od sljedećih kriterija ocjenjivanja: | U stavak 3. predlaže se dodati i dodatne kriterije: "g. ponuda obavljanja dodatnih usluga na pomorskom dobru od strane osobe koja aplicira za dozvolu, a koja će rezultirati uštedom proračunskih i ljudskih sredstava donositelja Plana." Primjerice pranje algi na plažama - betonski podesti i ulazi za u more, održavanje opreme za opću uporabu kao stepenica za ulaz u more, ograda, mostića, nathodnika, svlačionica, plaćanje održavanja i čišćenja javnih WC-a na plaži, plaćanje električne energije za potrošače koji se koriste za opću uporabu na plaži, plaćanje potrošnje vode za tuševe na plaži i sl. Bilo bi opravdano uvesti ovakav kriterij obzirom se time čine uštede javnog novca te nadomješta trenutni nedostatak radne snage u "komunalnim" trgovačkim društvima. Razmjer ušteda javnih sredstava bio bi mnogostruko veći od udjela u samoj ocijeni od 10%. "h. prebivalište/sjedište na teritorijalnom području JLS." Obrazloženje tome jest da takav subjekt javna davanja podmiruje upravo određenoj JLS i time sufinancira dio pomorskog dobra na kojem se traži dozvola zbog čega je opravdano ovakav kriterij uzeti u sastav ocijene. U ostalom, takva je prednost subjektima koji imaju prebivalište/sjedište na području jedinice lokalne samouprave dana u članku 5. Pravilnika o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, način plaćanja veza, uvjeta korištenja te određivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda NN 94/07, 79/08, 114/12, 47/13, 83/23 pa dakle takva praksa ne bi bila iznimka. "i. sigurnost naplate iz dostavljenih instrumenata osiguranja te visina pokrića instrumenata osiguranja." Sigurnost da će pojedini subjekt izvršiti svoje obveze iz dozvole te poštivati propise na pomorskom dobru garantiraju instrumenti osiguranja pa bi isti trebali biti i kriterij za ocjenu ponude. Kao prvo kriterij bi trebao uzeti u obzir sigurnost za naplatu iz pojedinog instrumenta osiguranja (naravno da je najsigurniji instrument osiguranja bankarska garancija bez prigovora i novčani polog). Kao drugo trebalo bi ocjenjivati visinu danih instrumenata osiguranja ako se radi o istovjetnim instrumentima osiguranja. U stavak 7. potrebno je detaljnije regulirati kojih javnih davanja. Naime, JLS nema uvid u podatke o svim javnim davanjima (pogotovo one podatke koje vodi Porezna uprava). Predlaže se regulirati na način da stoji "javnih davanja koje izravno naplaćuje ili o kojima evidenciju vodi donositelj Plana". Stavak 8. Propisani rok nije održiv. U postupku kod JLS sudjeluje i predstavničko tijelo, a raspisani javni natječaj bi trebao imati određeno trajanje kako bi svi zainteresirani stigli istog primijetiti. S ovako propisanim rokom, trajanje javnog natječaja trebalo bi biti minimalno. Bilo bi korisno da je Pravilnik razradio sam postupak (trajanje javnog natječaja, izričito propisivanje da izvršno tijelo u JLS predlaže odluku predstavničkom tijelu o najpovoljnijem ponuditelju, rok primjerice 30 dana od dana isteka javnog natječaja itd.) Nije regulirana materija kako postupati ukoliko se utvrdi povodom ocijene ponuda da dva ili više subjekata imaju jednaki broj bodova tj. jednaku ocjenu. Predlaže se dopuniti takvu regulativu. Predlaže se u tom slučaju propisati kriterije. Kao jedan od kriterija predlažemo da se prednost daje subjektu koji ima prebivalište, odnosno sjedište na teritorijalnom području JLS. Obrazloženje tome jest da takav subjekt javna davanja podmiruje upravo toj JLS i time sufinancira dio pomorskog dobra na kojem se traži dozvola zbog čega bi isti trebao imati prednost u slučaju da dva subjekta imaju izjednačenu ocjenu ponuda. U ostalom, takva je prednost subjektima koji imaju prebivalište/sjedište na području jedinice lokalne samouprave dana u članku 5. Pravilnika o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, način plaćanja veza, uvjete korištenja te određivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda NN 94/07, 79/08, 114/12, 47/13, 83/23. | Nije prihvaćen | Održavanje pomorskog dobra u općoj upotrebi pravo je i obveza JLS te se na može prenositi na ovlaštenike dozvola na pomorskom dobru. Predloženi izborni kriterij prebivališta, odnosno sjedišta ponuditelja neustavan je (članak 49. Ustava jamči svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu) i u suprotnosti s Ugovorom o funkcioniranju EU. Instrumente osiguranja propisuje JLS planom i isti ne mogu biti predmetom ocjenjivanja ponuda. Porezna uprava izdaje potvrdu o postojanju duga s osnova javnih davanja. Rok za donošenje odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja je izmijenjen. |
| 20 | Hrvatska udruga turizma | (2) Plan iz stavka 1. mora primijeniti kriterij ocjenjivanja kako sijedi:, (3) Osim obveznog kriterija ocjenjivanja iz stavka 2., Plan iz stavka 1. mora sadržavati i minimalno dva od sljedećih kriterija ocjenjivanja: | Predlaže se dopuna teksta članka 8. stavak 7. točka c. prijedloga Plana na način da se propisani obvezni uvjet za javljanje na natječaj za dozvole, a koji glasi „da ponuditelj nije koristio pomorsko dobro bez valjane pravne osnove i/ili uzrokovao štetu na pomorskom dobru“ u nastavku dopuni tekstom „ako prethodno ne plati naknadu štete ili naknadu zbog stjecanja bez osnove, s tim da visina naknade štete ne može biti manja od naknade za koncesiju, koju bi bio dužan platiti ovlaštenik koncesije da pomorsko dobro koristi na temelju valjane pravne osnove“. Nakon dopune tekst članka 8. stavak 7. točka c. bi glasio: „da ponuditelj nije koristio pomorsko dobro bez valjane pravne osnove i/ili uzrokovao štetu na pomorskom dobru, ako prethodno ne plati naknadu štete ili naknadu zbog stjecanja bez osnove, s tim da visina naknade štete ne može biti manja od naknade za koncesiju, koju bi bio dužan platiti ovlaštenik koncesije da pomorsko dobro koristi na temelju valjane pravne osnove.“ Obrazloženje prijedloga: dozvolom se omogućava gospodarsko korištenje pomorskog dobra u manjem obimu i na manji vremenski rok nego što to omogućuje koncesija te stoga smatramo da nije opravdano da su kriteriji koje mora zadovoljavati ponuditelj za dozvolu stroži od uvjeta koje mora zadovoljavati koncesionar. Prijedlog dopune je u skladu s Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama u dijelu u kojem je uređena posebna pretpostavka za koncesionara (članak 56. stavak 1. točka 4.) | Nije prihvaćen | Članka 8. stavak 7. točka c. prijedloga Plana predložena dopuna bi bila u suprotnosti s člankom 71. stavkom 6. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. |
| 21 | GRAD OMIŠ | (2) Plan iz stavka 1. mora primijeniti kriterij ocjenjivanja kako sijedi:, (3) Osim obveznog kriterija ocjenjivanja iz stavka 2., Plan iz stavka 1. mora sadržavati i minimalno dva od sljedećih kriterija ocjenjivanja: | Poštovani, predviđeni kriteriji iz čl.8.st.3. nisu mjerljivi, podložni su subjektivnoj procjeni, a u većini slučajeva i neprimjenjivi, npr. kod ovlaštenika dozvola koji imaju aquapark, pedaline, skutere… Uzmimo za primjer kriterij iz čl.8.st.3. točka d) upotreba opreme i pratećih instalacija i pružanje usluga koje su korisne za okoliš (sustav odvojenog prikupljanja otpada, fitodepuracija i sl.). Na koji način ovlaštenik dozvole koji ima npr. skuter može zadovoljiti ovaj kriterij, odnosno dobiti bodove po ovom kriteriju? Smatramo da općenito postoje djelatnosti i sredstva kojima je nemoguće zadovoljiti bilo koji od predviđenih kriterija iz čl.8.st.3. što ih automatski stavlja u nepovoljniji položaj. Također, ako su Planom upravljanja pomorskim dobrom predviđeni tipski objekti u vlasništvu jedinice lokalne samouprave (čl.7.st.2. točka c Pravilnika) onda je irelevantna većina kriterija iz čl.8.st.3. Predlažemo da se kriteriji iz čl.8. st.3. izbace. Kriteriji iz članka 8.st.5. su prihvatljivi, te bi ih trebalo zadržati i sukladno tome bi kriterij iz čl.8.st.2.točka a) ponuđeni iznos naknade za dozvolu na pomorskom dobru - trebao iznositi 80 % ocjene ponude, a kriteriji iz čl.8.st.5. ukupno 20% ocjene ponude. GRAD OMIŠ | Nije prihvaćen | Kod ovlaštenika dozvola koji imaju aquapark, pedaline, skutere niti jedan ponuditelj neće zadovoljiti te kriterije pa će svi biti u istom položaju. Tipski objekti u vlasništvu JLS mogu i ne moraju obvezni. |
| 22 | Grad Opatija | (2) Uvjeti obavljanja djelatnosti za djelatnost iznajmljivanja plovila na vodomlazni pogon i vuče plovilom u svrhu zabave moraju uključivati:, (3) Uvjeti obavljanja djelatnosti za djelatnost iznajmljivanja plažne opreme moraju uključivati: | U stavku 3. podstavku b. stoji formulacija "...korisnik prestane koristiti plažnu opremu." Preregulirati na način da stoji "...korisniku prestane najam plažne opreme". Naime, trenutna terminologija unosi nesigurnost jer prestanak korištenja može biti i privremen (npr. gost je trenutno otišao sa plaže na odmor ili ručak i ne koristi ležaljku ili dr., no ostaje pitanje da li ista treba čekati i dalje postavljena na plaži obzirom je gost uredno platio najam.) U stavku 4. dodatno je potrebno regulirati da takve priključke može izvesti i nositelj dozvole o svom trošku ako mu JLS izda takvu suglasnost te da po prestanku dozvole takvi priključci ostaju na pomorskom dobru i na upravljanju JLS, bez prava na povrat uloženih sredstava. To iz razloga što nije svugdje moguće stavljati spremnike za vodu ili odvodnju, a niti je takvo što dozvoljeno u minimalnim tehničkim uvjetima za sve djelatnosti. | Nije prihvaćen | Cilj ovakve odredbe je osigurati da se temeljem dozvole za iznajmljivanje plažne opreme ne zauzme cijeli prostor plaže i na taj način ograniči opća upotreba pomorskog dobra i pristup plaži osobama koje ne žele iznajmiti ležaljku. Gradnja komunalne infrastrukture na pomorskom dobru pravo je i obveza JLS te se ne može prenositi na ovlaštenika dozvole na pomorskom dobru. |